>>>tehnika

PIE: MIRO BARI Elaboracija 2-T motora IV DIO blino 11 puta vea
od promjera.

D
votaktni Ova priblina mjera
motor po- se moe potkrijepiti i
sebno je matematiki, no mo-
osjetljiv na izvedbu is- ramo odmah naglasti
punog sustava i to da se raunice mno-
znatno osjetljiviji od gih vrhunskih svijet-
etverotaktnog. Is- skih strunjaka za 2T
pravnim ispunim motore ne razlikuju
sustavom se iz dvo- bitno, iako su manje
taktnog motora razlike ipak neminov-
moe izvui" vie ne. Amerikanac Jen-
snage. Bolje reeno, s
neodgovarajuim is-
punim sustavom
Sistem koji je nings, Nijemci Kaa-
den i Meler, te Nizo-
zemci Van Veen i Wit-
moemo poremetiti
sve parametre rada
revolucionirao 2T motore teveen razvili su vlas-
tite verzije formule is-
motora kao to su
karburacija i upaljiva-
nje smjese, radna
temperatura, broj ok-
retaja, snaga i slino.
ispuni sustav
Osim to su zasluni za prepoznatljivi zvuk
punog sustava.
Jennings:
L=E + V x 8,3/N
L=duljina ispunog
kolektora
Nakon iscrpnih is- E=trajanje faze ispu-
traivanja, naroito natjecateljskih dvotaktnih motora, rezonantni ispuni ha u stupnjevima
50-ih godina prolog sustavi iskoritavaju fizikalnu pojavu titranja fluida V=srednja brzina vala
stoljea i kasnije, po- kako bi poveali snagu motora i do 40% ispuha
mou matematikog N=broj okretaja mo-
prorauna je mogue uz 80% sigurnosti odredi- govorimo o valu ispunog plina, to je svojevrs- tora pri kojem se razvija najvea snaga
ti temeljnu dimenziju ispunog sustava nekog ni fizikalni fenomen. Valovi vruih ispunih pli- 8,3=konstanta za uravnavanje amerikog sa
agregata. Preostalih 20% optimalizacije rada nova premjeaju se tako u intervalima i odlaze europskim sustavom mjera
odnosi se na poboljanja kroz praktinu meto- prema kraju ispunog sustava, u atmosferu. Ti Witteveen:
du pokuaja i pogreke. se plinovi uz tlak od priblino 2 atmosfere kre- L=E x C/12 N
Dobar ispuni sustav e osigurati ispravan u kroz ispuh brzinom od 500-600 m/s. Brzina E=trajanje faze ispuha u stupnjevima
rad motora bez gubitaka, a poboljanja su po- plinova ovisi o dosta parametara, poput broja C=brzina vala ispunog plina
gotovo mogua u svrhu takmienja. Kvalitetno okretaja motora, veliine i poloaja ispunih N=broj orketaja radilice kod max snage
odabran i izveden ispuni sustav moe povea- kanala, temperature motora i slino. Tlak i gus- Meler - Van Veen:
ti snagu i zakretni moment motora ak do 30 toa plinova opadaju prema izlasku iz ispunog L=otvorenost ispunog kanala u stupnjevima x
ili 40%. sustava. 520 / reim rotacije x 12
U poetku se ispuni sustav smatrao neva- Kao to smo opisivali u prolim brojevima Dvije su posljednje formule identine i prek-
nim elementom, no njemaki su strunjaci Moto Pulsa, valja ponoviti da se rezonantna is- lapaju se s prvom, kao to ste primjetili. Prvo se
1949. godine trocilindrini natjecateljski DKW puna cijev sastoji od pet osnovnih dijelova. Po- vrijeme trajanja otvorenosti ispunog kanala u
350 opremili takozvanim ekspanzionim cijevi- evi od motora to su: ulazna cijev, konus, cilin- stupnjevima, mjereno na radilici, mnoi sa 520,
ma. drino tijelo, protu-konus i izlazna cijev. to je srednja brzina ispunog vala u metrima u
Praktina iskoristivost motora bila je izmeu Strunjaci su zakljuili da ulazna cijev treba sekundi. Dobivena vrijednost se dijeli sa pred-
3 i 4 tisue okretaja u minuti, a ispod ili iznad biti 1,15 do 1,5 puta veeg promjera od velii- vienim najveim brojem okretaja pomnoe-
tog podruja motor je bio praktiki neupotreb- ne ispunih kanala i to na donjoj granici ako e- nim s indeksom 12.
ljiv. Termin 'rezonancija' ili 'titraj' upotrebljava limo vei broj okretaja, a vea ako elimo vei Primjer studije: Duljina ispunog elementa 2T
se zbog vala ispunog plina koji izlazei iz mo- zakretni moment. Duljina bi joj trebala biti pri- motora od 125 ccm s ispunom fazom od 190
tora u ispunu cijev stupnjeva i najveom snagom na 12.000
tvori rezonantni ili ti- okr./min. Rauna se ovako:
trajni efekt. Duljina=190 x 520 / 12.000 x 12 = 98.800 /
Od trenutka otva- 144.000 = 0.686
ranja ispunog kana- Treba napomenuti da se duljina odnosi na
laa sve do njegovog poetak ulazne cijevi, a zavrava na mjeri kon-
zatvaranja ispuna se tra-konusa, koji je istodobno promjer cilindra.
cijev puni sagorjelom Ulazna cijev nije nita manje vana od osta-
smjesom i stvara ta- lih elemenata, a izbjegava se cilindrian oblik,
kozvani val. U trenut- pa je ta cijev takoer konina, s malim stup-
ku zatvaranja ispu- Duljina ispune cijevi i nain na koji se mjeri njem iskoenja (1,5 do 2 stupnja). To iskoenje
nog kanala nastaje je potrebno kako bi se ublaio nagli prijelaz u
svojevrsna stanka, sve
do novog vala. Tako

Prvi dvotaktni motor s

rezonantnim ispunim
kolektorima bio je
DKW 350 iz 1952.
godine. Do tada su
ispune cijevi Povrina ispunog kanala pretvori se u
dvotaktnih motora bile promjer, iz kojeg se zatim izraunava
otvorene, poput onih poetna dimenzija prvog elementa ispuha.
na etverotaktnim Konina ulazna cijev poinje izraunatim
motorima.Bio je to promjerom, a uz kut irenja od 1,5
prijelomni trenutak u stupnjeva i duljinu 8 puta veu od poetnog
razvoju 2T motora promjera zavrava promjerom od 44,8 mm
98 MOTO PULS br. 65/1.-2./2006.
 ***
konini dio ispuha. Prijelaz moe izazvati tur-
bulencije koje usporavaju ispunu smjesu, re-
mete red" valova, a samim time usporavaju i
i smanjuju koliinu smjese usisane u motor.
Dakle, poetna cijev trebala bi biti izvedena
konino, s blagim lukom i bez suvinih prijela-
za i zapreka. Tu je izuzetno vana vrhunska iz-
vedba pri kojoj precizni zavari ne smiju smetati
u prolazu vala.
Na zavretak ulazne cijevi ispuha nastavlja se
konus ili megafon, koji nije od velike vanosti,
ali treba se drati zadanog kuta od 12 do 15
stupnjeva. S manjim kutom dobit emo dulji
konus, koji se koristi kod, primjerice, trial mo-
tocikala, a s veim kutom naglo se oslobaa i
proiruje promjer, pa se takva izvedba koristi na
takmiarskim cestovnim motociklima.
Kontrakonus treba imati kut od najvie 20 do
22 stupnja. To je usporavajui element koji za-
drava val i stvara zapreku na izlasku ispunih
plinova. Ova zapreka u obliku poveanja tlaka Na ovoj trkaoj Yamahi 250 iz 1994. godine vidljiv je ispuni sustav koji je vrlo slian svim
nee dozvoliti smjesi usisanoj u cilindar da ga ostalima od 125 ccm (2 x 125u ovom sluaju), sa neto duljom izlaznom cijevi
napusti kroz povrinom velik ispuni kanal. to
je kut konusa vei, zapreka e biti vea, a jasno
je da lakoa prolaska ispunih plinova ovisi i o
promjeru izlazne cijevi, kao i o promjeru central-
ne ekspanzione odnosno rezunantne komore.
Centralna komora je valjkastog, cilindrinog
oblika (na skici C") i uglavnom poveava ili
smanjuje volumen ispuha. Po potrebi je mogu-
e da ona uope ne postoji ili da bude vrlo du- Shematski prikaz ispuha 2T motora:
gaka, opet ovisno o namjeni motora. A ulazna ili poetna cijev,
Sjecite dviju inklinacija megafona i kontra- B megafon,
konusa odredit e, mjereno u stupnjevima, C ekspanziona cilindrina cijev,
centralni promjer rezonantne komore. Kao to D kontra-konus,
smo naveli, ona je obino cilindrinog oblika i E izlazna cijev
slui poveanju zapremine ispunog sustava.
Ovisno o kutovima megafona i kontra-konusa smanjenjem snage i porastom potronje. Uz jev, a tome moemo dodati i ukupnu zapremi-
promjer e biti vei ili manji, a ne trebaju udi- pridravanje osnovne formule za izraun di- nu, no to su samo poetne, grube vrijednosti iz
ti niti mogua odstupanja od cilindrinog obli- menzija izlazne cijevi gotovo da i nema mogu- kojih je tek kroz probe mogue iskristalizirati
ka, jer postoji vie pristupa izraunavanju i izra- nosti pogreke. Mogua je i drugaija kalkula- konanu izvedbu.
di ispunog sustava kod 2T motora. cija putem zapremine, pa tako moemo rei da Priguiva rezonantnog ispunog sustava
Vrijedi ponovo naglasiti da je izvedba svih ukupni volumen ispunog sustava moe biti iz- mora biti izveden tako da ne umanjuje titrajni
elemenata rezonantnog ispuha jako bitna jer meu 15 i 25 puta vei od zapremine cilindra, efekt. Stoga se najee koristi cilindrini prigu-
svaka, i najmanja, nepravilnost i prepreka unu- zajedno s kompresijskim prostorom. to je taj iva na zavretku izlazne cijevi. To je najues-
tar ispuha moe dovesti do gubitaka koji e re- odnos manji, broj okretaja motora e rasti, ali talije i najjeftinije rijeenje. Rezonantni ispuni
zultirati loim radom sustava. Zavrna ili izlazna bez veeg efekta, dok omjer preko 20 rezultira sustav je upravo zbog titrajnog efekta vrlo bu-
cijev je upravo to, cijev cilindrinog oblika i vr- porastom zakretnog momenta. an, pa esto prelazi i 100 dB. Priguiva, koji
lo je vana za pravilan rad. U kalkulacijama je U temeljnom e proraunu biti vane tri mje- se sastoji od vanjskog plata, izolirajue mase
njezin promjer izmeu 58 i 62% promjera ulaz- re: ulazna cijev, rezonantna komora i izlazna ci- (mineralne vune) i perforirane cijevi, smanjit e
ne cijevi. U naem primjeru to iznosi 60% od akustini efekt za priblino 10% i dovesti buku
32 mm, dakle 19,2 mm, ili zaokrueno, 19 A - otvaranje ispunog kanala unutar granica doputenog. Priguivai s pla-
B - otvaranje prelivnih kanala
mm. Duljina bi trebala iznositi 12 puta vie od tem koji obavija cijeli ispuni sustav mnogo su
promjera, pa to moemo izraunati kao 19 x skuplji i djelotvorniji, tako da se bez smetnji re-
12, to je 228 mm. Premali promjer ili preduga zonantnom efektu buka moe priguiti i do
GMT 40%. I u jednom i u drugom sluaju priguenje
izlazna cijev prouzroit e probleme pri radu
A B DMT C D nije na tetu snage, okretaja ili zakretnog mo-
motora u visokim reimima vrtnje, gdje valovi
ispunih plinova nee moi napustiti ispuh, to C - zatvaranje prelivnih kanala menta pa nije potrebno odstranjivanje prigui-
e rezultirati pregrijavanjem motora i tekim D - zatravaranje ispunih kanala vaa, jer uinak ostaje isti.
postizanjem visokih okretaja. Konusi, koljena, terminali, priguivai, cijevi i
U suprotnom sluaju, kada je promjer preve-
Shematski tok ispunog vala kroz ispuni prirubnice elementi su od kojih su sastavljeni is-
lik ili je cijev prekratka, valovi ispunih plinova
sustav, od ispunog kanala do izlaska u puni sustavi. Jednostavni, lagani i efikasni,
e izgubiti svoju energiju i nee se stvarati do-
atmosferu. Vidljiv je tirajni ili rezonantni najkrai je opis rezonantnog ispunog sustava
voljno rezonantnog efekta, to e rezultirati
efekt praen pozicijama klipa u cilindru kod 2T motora. n
Povrina ispunog kanala pretvori se u promjer, iz kojeg se
zatim izraunava poetna dimenzija prvog elementa ispuha.
Konina ulazna cijev poinje izraunatim promjerom, a uz kut
irenja od 1,5 stupnjeva i duljinu 8 puta veu od poetnog
promjera zavrava promjerom od 44,8 mm

Bez obzira na formu ispuha, ukoliko je sustav dobro

proraunat i kvalitetno izveden, valovi e se u
titrajnim intervalima iriti i saimati unutar komora
br. 65/1.-2./2006. MOTO PULS 99