Na putu ka politici

prema mladima FBiH

Analiza stanja i potreba mladih u Federaciji Bosne i Hercegovine 2013.
Impresum
Naslov:
Na putu ka politici prema mladima FBiH
Analiza stanja i potreba mladih u Federaciji Bosne i Hercegovine 2013.
Izdava:
Institut za razvoj mladih KULT, Sarajevo
Urednik:
Jasmin Bei
Autori:
eherzada Halimi
Kemal Kotrebi
Nejra Neimarlija
Recenzenti:
Rusmir Pobri
Jasmin Bei
Tehniki koordinator:
Mersad Gui
Lektura:
Vanja Lavandula
Ifeta Pali
DTP:
Pea Kazazovi
tampa:
Amos graf d.o.o. Sarajevo
Tira: 500

Sarajevo, 2013.
Umnoavanje i besplatna distribucija knjige dozvoljena je uz pisano odobrenje izdavaa.
Nije doputeno mijenjanje bilo kojeg dijela sadraja publikacije.

Publikacija je izraena i tampana uz podrku Federalnog ministarstva kulture i sporta.

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo

364.2-053.6/.8(497.6)

HALIMI, eherzada
Na putu ka politici prema mladima FBiH : analiza stanja i potrebe mladih u Federaciji Bosne i Hercegovine 2013. /
[autori eherzada Halimi, Kemal Kotrebi, Nejra Neimarlija].
Sarajevo : Institut za razvoj mladih Kult, 2013. - 125 str. : graf. prikazi ; 30 cm

Bibliografija i biljeke uz tekst.

ISBN 978-9958-1946-4-1
1. Kotrebi, Kemal 2. Neimarlija, Nejra
COBISS.BH-ID 20808966
 Na putu ka politici
prema mladima FBiH
Analiza stanja i potreba mladih u

Federaciji Bosne i Hercegovine 2013.

Sarajevo, 2013.
6 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 7

Sadraj
Uvod 10 Finansijski okvir 40
Formalno obrazovanje, neformalno obrazovanje i cjeloivotno uenje 13 Metodologija 42
Uvod 13 Opi podaci 43
Pravni okvir 14 Odabir smjerova 46
Institucionalni okvir 15 Prosjena dob studenata 50
Okvir javnih politika 17 Prerano naputanje obrazovanja 50
Finansijski okvir 18 Stipendiranje mladih 52
Obrazovanje u svrsi zapoljavanja 53
Zapoljavanje, mjere protiv nezaposlenosti i omladinsko preduzetnitvo 19 Kvalitet nastave 54
Uvod 19 Percepcija obrazovnog sistema 54
Pravni okvir 20 Uee u neformalnom obrazovanju 56
Institucionalni okvir 21 Poznavanje stranih jezika 57
Okvir javnih politika 21
Aktivnosti Federalnog zavoda za zapoljavanje 23 TRITE RADA 58
Finansijski okvir 24 Definicije pojmova 58
Udio mladih u tritu rada 58
Zdravstvena i preventivna zatita, reproduktivno zdravlje mladih 25 Stopa aktivnosti mladih / uee mladih u radnoj snazi mladih 59
Uvod 25 Miljenje mladih o mogunostima na tritu rada 60
Pravni okvir 26 Nezaposlenost mladih 61
Institucionalni okvir 27 Status zaposlenih mladih 62
Okvir javnih politika 28 Usklaenost obrazovanja s radnim mjestom 63
Finansijski okvir 29 Mobilnost na tritu rada 64
Zlostavljanje na radnom mjestu 65
Socijalni poloaj mladih 30 Percepcija mita i korupcije pri zapoljavanju 65
Uvod 30 Percepcija diskriminacije ena na tritu rada 66
Pravni okvir 31 Vladini programi zapoljavanja 66
Institucionalni okvir 32 Poslovni treninzi za mlade 68
Okvir javnih politika 32 Miljenje mladih o vlastitom biznisu 68
Aktivnosti Federalnog ministarstva rada i socijalne politike 33
Finansijski okvir 34 ZDRAVSTVENA ZATITA 69
Sistematski pregled 69
Uee i mobilnost mladih 34 Zdravstvene usluge 70
Uvod 34 Zdravstveno osiguranje 71
Pravni okvir 35 Ginekoloki pregled 72
Institucionalni okvir 36 Intimni odnosi 72
Okvir javnih politika 37 Bavljenje rekreativnim aktivnostima 73
Finansijski okvir 37 Puenje 73
Konzumiranje alkoholnih pia 74
Informiranje i slobodno vrijeme sa smislom 38 Konzumiranje opojnih droga 76
Uvod 38
Pravni okvir 38 SOCIJALNA POLITIKA 76
Institucionalni okvir 39 Novac i mladi 76
Okvir javnih politika 39 Formiranje porodice i stambeni status mladih 77
8 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 9

Samoprocjena ivotnog standarda 79 PORUKA 8 104

Percepcija budunosti 79 Kljuni problemi i izazovi 104
Determinante kvalitete ivota 80 Preporuke i mogue mjere 104

UEE MLADIH 80 Zdravstvena i preventivna zatita, reproduktivno zdravlje mladih 105

Zainteresiranost za politiku 80 PORUKA 9 105
Uee u izborima 81 Kljuni problemi i izazovi 105
Naini uea u donoenju odluka i mladi 82 Mogue mjere i preporuke 106
Aktivni mladi 83 PORUKA 10 107
Kljuni problemi i izazovi 107
MOBILNOST MLADIH 84 Mogue mjere i preporuke 107
Organizirana putovanja 85 PORUKA 11 108
Odlazak iz zemlje 86 Kljuni problemi i izazovi 108
Mogue mjere i preporuke 108
INFORMISANJE MLADIH 86
Odabir medija 86 Socijalni poloaj mladih 109
Servisi informiranja namijenjeni iskljuivo mladima 87 PORUKA 12 109
Koritenje internet 87 Kljuni problemi i izazovi 109
Stav prema medijima 88 Mogue mjere i preporuke 110
PORUKA 13 111
SLOBODNO VRIJEME 89 Kljuni problemi i izazovi 111
Iskoritenost slobodnog vremena 89 Mogue mjere i preporuke 111
Zadovoljstvo podrkom kulturi i sportu 89 PORUKA 14 112
Kljuni problemi i izazovi 112
IDENTITET MLADIH 90 Mogue mjere i preporuke 112
UVOD 92
Aktivno uee mladih u javnom ivotu, razvoj graanskog drutva i volonterskog rada 113
Formalno i neformalno obrazovanje, cjeloivotno uenje 93 PORUKA 15 113
PORUKA 1 93 Kljuni problemi i izazovi 113
Kljuni problemi i izazovi 93 Mogue mjere i preporuke 113
Preporuke i mogue mjere 94 PORUKA 16 114
PORUKA 2 95 Kljuni problemi i izazovi 114
Kljuni problemi i izazovi 95 Mogue mjere i preporuke 114
Preporuke i mogue mjere 96 PORUKA 17 115
PORUKA 3 97 Kljuni problemi i izazovi 115
Kljuni problemi i izazovi 97 Mogue mjere i preporuke 115
Preporuke i mogue mjere 97
PORUKA 4 98 Mobilnost, informisanje, savjetodavni rad s mladima 116
Kljuni problemi i izazovi 99 PORUKA 18 116
Preporuke i mogue mjere 99 Kljuni problemi i izazovi 116
Mogue mjere i preporuke 116
Zapoljavanje i mjere protiv nezaposlenosti, omladinsko preduzetnitvo 100 PORUKA 19 118
PORUKA 5 100 Kljuni problemi i izazovi 118
Kljuni problemi i izazovi 100 Mogue mjere i preporuke 119
Preporuke i mogue mjere 100
PORUKA 6 101 Kultura, sport, koritenje slobodnog vremena 119
Kljuni problemi i izazovi 101 PORUKA 20 119
Preporuke i mogue mjere 102 Kljuni problemi i izazovi 119
PORUKA 7 102 Mogue mjere i preporuke 120
Kljuni problemi i izazovi 102 PORUKA 21 121
Preporuke i mogue mjere 103 Mogue mjere i preporuke 122
Pregled zakonskih institucionalnih mehanizama politike prema mladima u FBiH 123
10 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
Uvod
U BiH su u postdejtonskom periodu raena dva vrlo opsena istraivanja o mladima. Prvo istraivanje raeno je
2008. g. pod nazivom Mladi trebaju omladinsku politiku u organizaciji dravne Komisije za koordinaciju pitanja
mladih u BiH i Njemakog drutva za meunarodnu saradnju GIZ (tadanji GTZ). Pripremljeno je kao platforma
za izradu dravne strategije prema mladima, koja dosad nije ugledala svjetlo dana. Drugo istraivanje raeno je
2012. g. pod nazivom Glasovi mladih u organizaciji UNDP-a, po istoj metodologiji kao i prvo, to je omoguilo
svojevrsnu komparaciju dvaju rezultata i pokazalo nastavak negativnih trendova u vezi s poloajem mladih u
BiH.
Analiza koja je pred nama prvo je veliko istraivanje o problemima i potrebama mladih u Federaciji BiH, a
pripremljena je u uskoj saradnji vladinog i nevladinog sektora, tanije Federalnog ministarstva kulture i sporta
i Instituta za razvoj mladih KULT. Istraivanje je utemeljeno na zakonskim obavezama proizilim iz Zakona o
mladima FBiH i uraeno je s namjerom da bude polazna osnova za izradu strategije prema mladima FBiH.
Prilikom istraivanja voeno je rauna da se dobiju podaci koji se jednostavno mogu klasificirati po kljunim
oblastima za populaciju mladih: obrazovanje, zapoljavanje, zdravstvena zatita, socijalna politika, informiranje,
uee u drutvenom ivotu i dr. Definirani problemi i potrebe trebali bi biti polazna osnova institucijama koje
u svom djelokrugu imaju neku od spomenutih oblasti za kreiranje preciznih programa za mlade, s konkretnim
mjerama za njihovo uinkovito rjeavanje.
S obzirom da su spomenuta, ranije provedena istraivanja ukazala na alarmantne podatke o tekom poloaju
mladih u periodu 2008-2012, bilo je oekivati da e i Analiza koja je pred nama ponuditi slinu sivu sliku stanja
mladih u FBiH, jer veliki i dovoljni institucionalni koraci nisu preduzeti. Meutim, ono na ta je neophodno ukazati
i to je posebno zabrinjavajue jeste da se biljei nastavak negativanog trenda, problemi se i dalje produbljuju, a
poloaj mladih vidno pogorava.
Kratki prikaz najznaajnijih rezultata istraivanja jasno ilustrira taj negativan trend. Kada je rije o zapoljavanju
i tritu rada, stopa nezaposlenosti meu mladima iznosi oko 67%, to je za priblino 9% vie u odnosu na podatak
nezaposlenosti mladih u BiH koji je zabiljeen u 2008. g. Broj svrenih srednjokolaca se u protekle 3 godine
smanjio za 4400, s vie od 26 hiljada u 2010/2011, na manje od 22 hiljade u 2012/2013. Treina mladih prerano
naputa obrazovanje, veinom iz finansijskih razloga. 88% mladih ne prima nikakvu stipendiju. Mladi iskazuju
pesimizam i otkrivaju neke od njegovih moguih uzroka. Samo 5% ispitanih smatra da prilikom zapoljavanja u
javnom sektoru ne postoji praksa podmiivanja. 21% je onih koji oekuju goru budunost, a 27% smatra da se u
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 11
budunosti stanje nee promijeniti. Kada je rije o zdravstvenoj zatiti, tek 40% je onih koji su obavili sistematski
pregled u posljednjih 12 mjeseci, a polovina od tog broja nije ga obavila kao redovnu kontrolu, ve zbog odreene
proceduralne potrebe. Mladi imaju nepovjerenje u ljekare, jer medicinski kadar smatraju proizvodom nepotizma,
a ne struke. 7% ispitanika/ca nema ili ne zna da ima pravo na zdravstveno osiguranje. 23% mladih nikako se ne
bavi rekreativnim aktivnostima. Sportski i kulturni sadraji su im skupi, ako su im uope dostupni, jer ih u manjim
sredinama gotovo i nema. 37% bi zemlju napustilo zauvijek, 40% na due vrijeme, a 9% je preduzelo konkretne
korake za odlazak iz zemlje. 60% mladih ne moe doprinijeti kunom budetu, a 23% ivi u domainstvima s
primanjima manjim od 1000 KM mjeseno. 29% mladih mjeseno je bez linih prihoda, 27% ne eli odgovoriti o
tome, a 16% mjeseno raspolae s iznosom do 200 KM. Tek je 5% onih koji raspolau s vie od 1000 KM mjeseno.
9% je vjenanih, a 7% ima djecu. 7% mladih je stambeno samostalno, od ega 2% ive kao podstanari, a 5% u
vlastitim stanovima.
Ipak, i pored poraavajuih statistika koje smo ukratko sumirali, postoje i odreeni ohrabrujui pokazatelji koji
bi mogli voditi ka svjetlu na kraju tunela. Interesovanje mladih za neformalno obrazovanje i cjeloivotno uenje
postepeno se poveava. Broj polaznika obuka neformalnog obrazovanja poratao je za 10% u odnosu na 2008.
Mladi su zainteresirani i za samostalno preduzetnitvo. Svaka druga mlada osoba voljela bi pokrenuti vlastiti
biznis, ali im treba podrka u tome, ne samo finansijska, nego i savjetodavna i edukacijska. 16% ih je imalo
priliku uestvovati u nekom poslovnom seminaru za mlade, a 79% bi voljelo pohaati neki seminar. Koritenje i
dostupnost interneta gotovo za dva puta se poveala u odnosu na 2008. g. Poveava se i zainteresiranost mladih
za politiku. Prema podacima Centralne izborne komisije, na lokalne Izbore 2012 procent izlaznosti mladih bio je
54%, to je u skladu s prosjekom ope izlaznosti na izbore u BiH. Meutim, ovo istraivanje pokazalo je da bi ak
70% ispitanih izalo na izbore, ako bi se izbori odravali idue sedmice.
I pored velikog broja mladih koji smatraju da poboljanja njihovog poloaja nee biti, postoje i oni koji su uspjeli
zadrati optimizam. etvrtina njih smatra da e situacija biti neto bolja, a 22% je onih koji vjeruju da e biti zaista
bolje. Treba uiniti sve da ih se ne razuvjeri. Priprema ove Analiza samo je prvi korak u tom procesu.
Federalno ministarstvo kulture i sporta (koje bi skoro u svoj naziv trebalo pridodati i rije mladih) i Institut za
razvoj mladih KULT ostaju vrsto opredijeljeni da nastave meusobno partnerstvo i dobru saradnju i s Vladom
FBiH s ciljem ispunjenja svih faza kreiranja strategije prema mladima FBiH i njene dosljedne implementacije.
12 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 13

Analiza institucionalnih
okvira i javnih politika
Formalno obrazovanje,
neformalno obrazovanje i cjeloivotno uenje

Uvod

Obrazovanje je kljuno za uspjeh pojedinca, a ono je takoer simbol dobrog socijalnog poloaja, visokog ivotnog
standarda, te bogatstva. Obrazovanjem se mogu brisati diskriminacije prema spolu, porijeklu, te svim drugim
razlikama meu ljudima. Stoga je obrazovanje znaajan segment jednog drutva, posebno uzimajui u obzir
da veina djece i mladih provedu vie od desetljea u formalnom obrazovnom sistemu. Jako je vano imati
dobre standarde u ovom segmentu, radi zdravog razvoja svakog pojedinca i njegove svjetlije budunosti. Pored
formalnog obrazovanja, svaki pojedinac ima pravo na obuku i cjeloivotno uenje, to vrlo esto ima pozitivan
utjecaj na razvoj linosti.
U Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima stoji da niko ne moe biti lien prava na obrazovanje, to predstavlja
univerzalno ljudsko pravo. Takoer se navodi da u vrenju svih svojih funkcija u oblasti obrazovanja i nastave
drava potuje pravo roditelja da osiguraju takvo obrazovanje i nastavu koji su u skladu s njihovim vlastitim
vjerskim i filozofskim uvjerenjima. Kako je BiH potpisnica ove konvencije, duna je osigurati obrazovanje u
skladu s ovom konvencijom. Pravo na obrazovanje regulirano je i u domenu drutvenog i privrednog prava.
Kroz Bolonjski1 i Kopenhagenski2 proces, postavljena je reforma obrazovanja kao jedan od prioriteta za vlade
svih drava lanica. Lisabonska strategija3 donesena je 2000. g., ali je istekla 2010. g. Cilj ove strategije bio je
da EU bude najkonkurentnija i najdinaminija ekonomija svijeta zasnovana na znanju. Reforme obrazovanja
postavljene su kako u formalnom tako i u neformalnom obrazovanju, kroz ove strateke dokumente.
Reforma obrazovanja iroko je prihvaena kao kljuna aktivnost za dugoronu stabilnost BiH. to se tie
visokokolskog obrazovanja, Bolonjski proces je najvanija i sveobuhvatna reforma visokog obrazovanja u Evropi.
Cilj Bolonjskog procesa jeste priznavanje kvalifikacija zaposlenima i studentima na cijeloj teritoriji Evropske unije,
to e im omoguiti veu mobilnost i vee mogunosti za zapoljavanje.
Ipak, izazov je provedba i primjena meunarodnih standarda o ljudskim pravima koje je BiH potpisala u domenu
obrazovanja. Iako prema meunarodnim konvencijama drava treba potovati pravo roditelja da osigura
obrazovanje i nastavu u skladu s vlastitim vjerskim i filozofskim uvjerenjima roditelja, to nije sluaj na cijeloj
teritoriji u BiH, posebno u sredinama gdje ive manjine ili etnika grupa koja je u manjini na tom podruju, a
kojima ovo pravo nije zagarantirano. Budui da BiH tei ulasku u Evropsku uniju, potrebno je i da u domenu
obrazovanja mladih ispuni odreene kriterije date u konvencijama EU i strategijama EU. Znaajan problem
obrazovanja u BiH je dugogodinje politiko razdvajanja djece u obrazovanju, gledano kroz pojavu problema
dvije kole pod jednim krovom, koji je posebno prisutan u Federaciji BiH.
Strategija integriranja BiH u EU definira mjere nostrifikacije diploma, usklaivanje obrazovnog sistema s
potrebama trita rada i preduzetnitva u BiH. Rad visokokolskih ustanova mora biti usklaen s radom ovih
ustanova u EU. Struktura i oblik visokog obrazovanja, te nastavni planovi i programi moraju se mijenjati i uskladiti
sa standardima EU.

1 http://ec.europa.eu/education/policies/educ/bologna/bologna.pdf, posjeeno 4. novembra 2013. g.

2 http://www.see-educoop.net/education_in/pdf/copenhagen-declaration-oth-srb-t02.pdf, posjeeno 4. novembra 2013. g.
3 http://www.dei.gov.ba/dokumenti/default.aspx?id=4723&langTag=bs-BA, posjeeno 4. novembra 2013. g.
14 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 15

Problemi u obrazovanju ne zavravaju se samo na problemima tokom formalnog obrazovanja. Naprotiv, ovi
Institucionalni okvir
problemi su najvie vidljivi nakon to mlada osoba napusti sistem formalnog obrazovanja koji nije prilagoen
tritu rada, te mladima nedostaju znanja i vjetine potrebne za odreenu radnu poziciju. U ovom smislu,
neformalno i informalno uenje mogu biti dodatak formalnom obrazovanju koji e poboljati snalaenje
Kako su nadlenosti drave BiH ograniene, vee nadlenosti pri odluivanju o pitanjima obrazovanja imaju
mladih nakon zavretka formalnog obrazovanja i olakati pronalazak posla. Neophodno je da obrazovni sistem
entitetska ministarstva nadlena za pitanja obrazovanja. U Federaciji BiH, kantonalna ministarstva donose
preuzme obavezu izgradnje ljudskih kapaciteta koji e biti temeljen na konkurentnosti, to e BiH moi iskoristiti
veinu odluka u vezi s obrazovanjem.
kroz pretpristupne i pristupne fondove EU. Pored neusklaenosti obrazovnog sistema s tritem rada, ova
Institucionalna slika obrazovnog sektora u BiH, kao i u FBiH, odraz je ureenja drave, na osnovu kojeg se
neusklaenost ostavlja i druge drutvene posljedice kao to su nacionalizacija nastavnih planova i programa,
zakonski definiraju nadlenosti u oblasti obrazovanja. Na dravnom nivou osnovana je Agencija za predkolsko,
koja vodi ka segregaciji ili asimilaciji odreenih etnikih grupa, te administrativna podjela obrazovnog sistema na
osnovno i srednje obrazovanje, u januaru 2009. g., koja ima ograniene funkcije.
nivou BiH, i to kroz ak 14 ministarstava nadlenih za obrazovanje. U FBiH 11 je ministarstava koja su nadlena
Kako je Federacija BiH sainjena od deset kantona ija su ministarstva nadlena za obrazovanje u ovim
za pitanja obrazovanja, i to 10 kantonalnih i jedno na federalnom nivou. Potrebno je hitno zapoeti s reformama
kantonima, u svakom kantonu nadleno ministarstvo donosi odluke vezane za obrazovanje i svako od ovih
obrazovanja u BiH, u skladu s Bolonjskim i Kopenhagenskim procesom. Zakonodavni, institucionalni, strateki i
ministarstava ima svoj pravni okvir. Takoer, na federalnom nivou, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke
finansijski okvir javnih politika predstavlja vane okvire u kojima e se odvijati cjelokupna reforma obrazovanja u
je i jedanaesto ministarstvo koje donosi odluke o obrazovanju, ija je uloga koordinirati i pratiti odluke kantona
Federaciji BiH i u BiH. Reforma obrazovanja nije samo reforma okvira obrazovanja. Naprotiv, krucijalna je njena
u vezi obrazovanja.
dugorona odrivost.
Federalna komisija za pitanja mladih je stalno radno tijelo Predstavnikog doma pri Parlamentu FBiH, koja
razmatra i predlae nove zakone i akte koji se tiu statusnih pitanja mladih i uloge porodice za ivot mladih, te
daje preporuke za razvoj politike prema mladima u Federaciji. Ova komisija bavi se svim pitanjima koja se tiu
Pravni okvir mladih, tako da moe utjecati i na obrazovnu politiku mladih u okviru svojih nadlenosti.
Punu i nepodijeljenu nadlenost u obrazovanju u deset kantona u Federaciji BiH imaju kantonalna ministarstva
koja se bave pitanjima obrazovanja. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je ministarstvo na federalnom
Na dravnom nivou Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH, Okvirni zakon o visokom obrazovanju
nivou koje nema izvorne nadlenosti u oblasti obrazovanja, te se bavi saradnjom i koordinacijom izmeu
u BiH, te Okvirni zakon o srednjem strunom obrazovanju i obuci u BiH, reguliraju pitanja formalnog obrazovanja
kantona. Kantoni mogu odluiti koje nadlenosti e prenijeti na federalno ministarstvo, tako da je spektar
i obuke u BiH i u FBiH. Kao rezultat reformi obrazovanja, na nivou BiH usvojene su strategije: Strateki pravci
funkcija federalnog ministarstva dosta ogranien. Prema Zakonu o Federalnim ministarstvima i drugim tijelima
razvoja predkolskog odgoja i obrazovanja u BiH; Strategija razvoja strunog obrazovanja i obuke u BiH za period Federalne uprave Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke vri upravne, strune i druge zakonom utvrene
od 2007. do 2013. g. i Strateki pravci razvoja obrazovanja u BiH, s planom implementacije od 2008. do 2015.
poslove koji se odnose na nadlenosti Federacije u oblastima obrazovanja i nauke. Federalno ministarstvo
g. Takoer, usvojen je dokument pod nazivom Mapa puta i Plan aktivnosti za ukljuivanje BiH u EU programe
obrazovanja i nauke primjenjuje spomenute okvirne zakone na nivou BiH.
za cjeloivotno uenje i Mladi u akciji, te sedam osnovnih strategija i smjernica za implementaciju Bolonjskog Na kantonalnom nivou, ministarstva za obrazovanje zajedno s pedagokim zavodima imaju nadlenost nad
procesa. Smjernice za implementaciju bolonjskog programa su: Okvir za visokokolske kvalifikacije u BiH;
sektorom obrazovanja. Pri skuptinama kantona djeluju kantonalne komisije za pitanja mladih, koje esto u
Provoenje okvira za visokokolske kvalifikacije u BiH; Standardi i smjernice za osiguranje kvaliteta u visokom svojoj nadlenosti imaju i kulturu, sport i obrazovanje. Ove komisije daju prijedloge aktivnosti za mlade, u skladu
obrazovanju u BiH; Preporuke za implementaciju osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju u BiH; Dravni sa svojim nadlenostima. Najmanje jedan lan komisije trebao bi biti imenovan iz vijea mladih. Nadlenosti
akcioni plan za priznavanje kvalifikacija u BiH; Model dodatka diplomi za BiH; Prirunik za korisnike za model kantonalnih ministarstava ukljuuju obrazovnu politiku, zakonodavstvo, administraciju i finansiranje, provedbu
dodatka diplomi za BiH. Na nivou BiH uspostavljene su Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja dokumenata usvojenih na dravnom ili meunarodnom nivou, te predstavljanje ovih administrativnih jedinica
kvaliteta, Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz podruja visokog obrazovanja i Agencija za
u procesu ukupne reforme obrazovanja. Ukupno deset kantonalnih ministarstava (od kojih je veina nadlena
predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje. Formirana su tijela za koordinaciju obrazovnog sektora: Konferencija
za obrazovanje i nauku ili kulturu i sport) i sedam pedagokih zavoda nadleni su za obrazovanje na svojoj
ministara obrazovanja u BiH i Vijee za ope obrazovanje u BiH. Uspostavljena je i Rektorska konferencija BiH,
teritoriji. Svi pedagoki zavodi osim Zavoda za kolstvo u Mostaru i Padagokog zavoda u Bihau, nezavisna
koja utvruje i zastupa zajednike interese univerziteta u Bosni i Hercegovini, ostvaruje saradnju s institucijama
su pravna lica i djeluju u sastavu kantonalnih ministarstava. Njihova veliina i kapacitet za obavljanje funkcija
u oblasti obrazovanja u BiH i djeluje kao savjetodavno tijelo za provoenje reforme visokog obrazovanja. U BiH
razlikuju se od kantona do kantona. Opa je procedura da se direktori pedagokih zavoda biraju kao dravni
imamo etiri nivoa obrazovanja, i to: predkolski odgoj i obrazovanje, osnovno obrazovanje, srednje obrazovanje
slubenici/e na osnovu javnog konkursa, a izuzeci su Pedagoki zavod u Bihau, Zavod za kolstvo u Mostaru i
i visoko obrazovanje. Svi zakoni u entitetima, kantonima, te Brko Distriktu BiH, kao i drugi propisi iz oblasti
Kantonalni pedagoki zavod u Mostaru. U ovim kantonima direktora zavoda imenuje vlada. Budeti pedagokih
obrazovanja trebaju se usklaivati s odredbama okvirnih zakona BiH. Osim okvirnih zakona, na dravnom nivou
zavoda najee su dio ukupnog budeta nadlenog ministarstva. Ministarstva i pedagoki zavodi u FBiH
ne postoji zakon koji regulira opa pitanja mladih, jer su takvi zakoni na nivou entiteta i Distrikta Brko.
odgovorni su za 381 osnovnu i 201 srednju kolu. Na nivou visokog obrazovanja est je univerziteta za koje su
Zakon o mladima Federacije BiH vankolskim obrazovanjem zastupa koncept cjeloivotnog uenja. U oblast
nadlena kantonalna ministarstva obrazovanja. Tih est univerziteta dalje se moe podijeliti na 65 fakulteta
cjeloivotnog uenja ukljueno je formalno (klasino, kolsko obrazovanje), neformalno obrazovanje (npr.
kao nezavisnih pravnih lica. Uobiajena je praksa u FBiH, s izuzetkom Tuzlanskog univerziteta, da se univerziteti
usavravanje komunikacijskih vjetina) i informalno obrazovanje, meugeneracijsko obrazovanje (razmjena
sastoje od pravno nezavisnih fakulteta. Nekoliko kantona zajedno koriste usluge koje prua Zavod za kolstvo u
znanja u porodici, meu prijateljima, itanje). 4
Mostaru, a Hercegovako-neretvanski kanton ima dva pedagoka zavoda. Zavod za kolstvo radi sa kolama u
Cjeloivotno uenje u Federaciji BiH u poetnim je povojima. Pokrenuta je inicijativa za donoenje zakona o Posavskom, Srednjobosanskom, Hercegovako-neretvanskom, Zapadnohercegovakom i Kantonu 10.
obrazovanju odraslih Federacije BiH, koji treba regulirati cjeloivotno uenje, tj. uenje koje se deava nakon Kantoni su ovlateni prenijeti nadlenosti nad obrazovanjem na gradove ili opine na svojoj teritoriji, ili na
izlaska osobe iz sistema formalnog obrazovanja. Mladi koji zavre svoje obrazovanje takoer se mogu dalje Federaciju. Nadlenosti Federacije odreene su njenom odgovornou u zatiti obrazovanja kao ljudskog prava
usavravati u procesu cjeloivotnog uenja. i ograniene su na ulogu koordiniranja kantona u sektoru obrazovanja. Ulogu koordinacije u predkolskom,
osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju vri Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, a uglavnom se
odnosi na sudjelovanje u procesu obrazovnih reformi u BiH, te saradnju izmeu drave, Brko Distrikta, entiteta
4 Vodi kroz Zakon o mladima Federacije BiH, Institut za razvoj mladih KULT, 2011. g.
16 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
i kantona u tom procesu. Osnovne nadlenosti Ministarstva, kao koordinacionog tijela za reformu obrazovanja
u BiH, predstavljene su njegovom angairanou u aktivnostima koje se odnose na izradu zakonskog okvira
za osnovno, srednje i visoko obrazovanje, strunim poslovima u izradi zajednikog jezgra nastavnih planova i
programa, reviziji udbenika u BiH itd. Ostale funkcije Ministarstva uglavnom se odnose na pruanje finansijske
podrke za izgradnju, obnovu i opremanje obrazovnih ustanova, kao i podrku talentiranim uenicima, te
uenikom i studentskom standardu i ocjenjivanju. Putem svog Inspektorata, Ministarstvo vri kontrolu i
nostrifikaciju diploma i svjedoanstava, te kada se to trai, samostalno ili u saradnji s kantonalnim inspektorima,
vri inspekciju obrazovnih ustanova u Federaciji.
U skladu s ustavnim nadlenostima kantona u izradi obrazovne politike, donoenju zakonodavstva koje se odnosi
na obrazovanje i osiguranje obrazovanja u kantonima, predkolsko, osnovno, srednje, vie i visoko obrazovanje
kantona ureeni su relevantnim kantonalnim zakonima. to se tie osnovnog i srednjeg obrazovanja, svih
deset kantona primjenjuju svoje zakone koji su doneseni ili dopunjeni u skladu s dravnim Okvirnim zakonom.
Ministarstva obrazovanja i pedagoki zavodi / Zavod za kolstvo koriste svoje upravne i strune nadlenosti i, u
veini sluajeva, pedagoki zavodi su u sastavu ministarstva. U kantonima gdje nisu osnovani zasebni pedagoki
zavodi, ili gdje postojei nemaju adekvatne kapacitete, strune funkcije obavlja neki od postojeih pedagokih
zavoda, ili Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. U visokom obrazovanju, upravne nadlenosti obavljaju
relevantne kantonalne vlade i ministarstva obrazovanja.
Nadlenost osnivanja osnovnih kola dodijeljena je kantonu ili opini uz odobrenje ministarstva obrazovanja, a
kole mogu osnovati i domaa i strana fizika i pravna lica, uz odobrenje vlade ili ministarstva. Srednje kole, a
to ukljuuje i ope i strune kole, mogu se osnovati u statusu javnih ili privatnih, gdje javne kole moe osnovati
kanton uz odobrenje vlade. Broj kola i njihovu lokaciju odreuje vlada. Procedura osnivanja kole zahtijeva
ispunjenje uvjeta koji se odnose na broj uenika, finansiranje, prostor i opremu, nastavno osoblje, odobrenje za
koritenje nastavnog plana i programa / kurikuluma, i ostalih pitanja koje odredi ministar obrazovanja. Osnovne i
srednje kole koje su osnovane kao javne ustanove finansiraju se iz kantonalnog, gradskog ili opinskog budeta,
kao i iz drugih izvora. Nadlenost za osnivanje univerziteta i visokokolskih ustanova dodijeljena je kantonima i
njihovim vladama, kao i domaim i stranim fizikim i pravnim licima uz odobrenje vlade kantona. Visokokolske
ustanove se finansiraju iz budeta njihovog osnivaa, kao i iz vlastitih izvora (samo-finansiranje).
Rukovodne nadlenosti u kolama su dodijeljene direktoru kole, koji je zaduen za organizaciju i unapreenje
rada kole, osiguranje realizacije odluka koje donosi ministarstvo, organizaciju pedagokog nadzora nastave,
odluivanje o radnim mjestima i zapoljavanju nastavnika i strunih saradnika itd. Direktor se bira na osnovu
javnog konkursa i imenuje ga kolski odbor, a dunosti ga i prije isteka mandata moe razrijeiti kolski odbor
ili ministarstvo. Radom univerziteta i visokokolske ustanove rukovodi rektor, odnosno dekan, kojeg imenuje i
razrjeava upravno tijelo univerziteta ili visokokolske ustanove. U skladu s pravilima koja donosi ministar, u
okviru kole se formiraju i funkcioniraju nastavniki i kolski organi s ciljem vrenja strunih kolskih aktivnosti
koje se odnose na realizaciju nastavnog plana i programa / kurikuluma, ocjenjivanje i poboljanje rezultata
nastavnika i uenika / studenata. Strune aktivnosti na univerzitetu i visokokolskim ustanovama koje se
odnose na usvajanje nastavnog plana i programa / kurikuluma i unapreenje nastavnog procesa vre Senat i
Nastavniko vijee. Nadlenost upravljanja u koli dodijeljena je kolskom odboru. Zavisno od toga je li osniva
kole kanton ili opina, lanove kolskog odbora javne kole imenuje vlada kantona ili naelnik opine, na osnovu
kriterija i procedure koju odreuje ministar obrazovanja. Osnovne nadlenosti kolskog odbora odnose se na
usvajanje godinjeg plana rada kole i njegovu realizaciju, odluivanje o finansijama kole i njihovoj upotrebi,
objavljivanje konkursa za poziciju direktora kole i odluivanje o njegovom imenovanju i razrjeenju s dunosti,
usvajanje statuta i ostalih kolskih internih akata, izvravanje odluka i zahtjeva ministra i slino. U nekim
kantonima nadlenost za vrenje kontrole poslovanja kole dodijeljena je nadzornom odboru kojeg imenuje
kantonalna vlada. Upravni odbori univerziteta i visokokolskih ustanova posjeduju upravljake nadlenosti,
dok su nadzorni odbori ovlateni za kontrolu poslovanja tih ustanova. lanove upravnog i nadzornog odbora
na dunost imenuju i razrjeavaju kantonalne vlasti. Upravni i struni pedagoki nadzor nad radom kole
obavljaju prosvjetni inspektori iz ministarstava obrazovanja i pedagokih zavoda / Zavoda za kolstvo. Funkcije
prosvjetnih inspektora odnose se na primjenu zakona i drugih propisa koji se odnose na predkolsko, osnovno,
srednje, vie i visoko obrazovanje, nastavni plan i program / kurikulum, ueniki i studentski standard, rad
kola, upotrebu udbenika i nastavnih pomagala, te izvrenje odluka ministra. Struni nadzornici su zadueni
za praenje realizacije nastavnog plana i programa / kurikuluma, rada nastavnika, strunih saradnika i direktora,
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 17
te pomo u planiranju i organizaciji obrazovnog rada, kao i evaluaciji i napredovanju uenika. Upravnu inspekciju
rada univerziteta ili visokokolske ustanove vri ministarstvo obrazovanja.
Uloga lokalnog nivoa razliito je regulirana u kantonima i uglavnom se ogleda u odravanju kolskih objekata i
finansiranja dijela materijalnih trokova. Prema njihovim ovlatenjima u ispunjavanju javnih potreba graana,
glavne nadlenosti opina u sektoru obrazovanja odnose se na razvoj, upravljanje i finansiranje predkolskog
odgoja i obrazovanja. Po pitanju osnovnih i srednjih kola, nadlenosti opina ukljuuju: imenovanje njihovih
predstavnika u kolskim upravnim organima; brigu o prijevozu, ishrani i smjetaju uenika; pruanje finansijske
pomoi za kolske objekte; takmienja i druge nastavne i vannastavne aktivnosti. Nadlenosti opina lokalnih
zajednica u sektoru obrazovanja razlikuju se u kantonima.
Agencija za standarde i ocjenjivanje u Federaciji BiH nadlena je za standarde ocjenjivanja od 2000. g., kada je
uspostavljena, a posebno se bavi eksternim ocjenjivanjem uenika u osnovnoj koli i utvrivanjem standarda
uenikih postignua u pojedinim predmetima.
Okvir javnih politika
Vrijeme u kojem ivimo je dinamino, te iziskuje drugaija znanja i vjetine u odnosu na prije 10, 20 godina.
Vjetine poznavanja stranih jezika, informatiko-komunikacione vjetine, tehnika kultura, te preduzetnitvo
i drutvene vjetine poput zagovaranja i lobiranja, timskog rada i liderstva i slino, danas su vanije nego
ikada. Potrebno je formalno obrazovanje to vie prilagoditi novonastalim potrebama, iako to samo po sebi
nije dovoljno. Ove vjetine potrebno je razvijati kroz neformalno obrazovanje, koje je ve odavno prepoznato
u najvanijim evropskim strategijama za obrazovanje, pa i ire. Takoer, cjeloivotno obrazovanje predstavlja
vaan segment obrazovanja, posebno u razvijenim zemljama, gdje se ljudi i u treoj dobi svog ivota obrazuju i
mobilni su za nova iskustva. Informalno uenje takoer je pronalo svoje mjesto u strategijama za obrazovanje
na evropskom i svjetskom nivou. Dakle, iako je formalno obrazovanje i dalje najuestalija i najpoznatija metoda
uenja, koristi od neformalnog, informalnog te cjeloivotnog uenja su toliko znaajne da ih ne bismo smjeli
ignorirati. U dananjem svijetu vjetina kritikog razmiljanja jako je cijenjena, a ona se najprije stjee kroz
neformalno obrazovanje, koje ohrabruje svoje korisnike da se kritiki odnose spram izloenog.
Pored svjetskog trenda, obrazovanje treba zadovoljiti potrebe stanovnitva unutar teritorije za koju je nadlena
institucija koja donosi i (ili) implementira zakone. U Federaciji BiH potrebno je poveati konkurentnost radne
snage i poveati zaposlenost, uskladiti obrazovni sistem s tritem rada, poboljati obrazovnu strukturu i
informatiku razvijenost, poveati socijalnu ukljuenost djece i mladih iz reda povratnike i seoske populacije,
siromanih i mladih s potekoama u razvoju.
Stopa upisa u srednju kolu na nivou BiH je 76,2%, dok 54% mladih zavri srednju kolu u roku. Kao glavni razlog
naputanja srednje kole navodi se nedostatak finansijskih sredstava (34%), pronalazak zaposlenja (27%), te
poljoprivredni poslovi (7%). U odreenoj mjeri uenici/e naputaju srednju kolu i zbog nesavremenih pristupa
u obrazovanju i neefektivnog ocjenjivanja, to demotivira mlade za dalje kolovanje i napredak u takvoj sredini.
Takoer, kao rezultat reformi obrazovanja, na nivou BiH usvojeno je nekoliko strategija koje su navedene u
uvodnom dijelu teme Formalno obrazovanje, neformalno i cjeloivotno uenje. Strategije entiteta i kantona
moraju biti u skladu sa strategijama na dravnom nivou.
Na nivou Federacije BiH, u januaru 2013. g. usvojeni su Strateki pravci razvoja visokog obrazovanja u Federaciji
BiH od 2012. do 2022. g. Prema ovoj strategiji predloeno je formiranje vijea za razvoj visokog obrazovanja
u Federaciji BiH, koje bi se bavilo rjeavanjima internih i razliitih problema u kantonima i visokokolskim
ustanovama iji su osnivai kantoni, uz podrku Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. Na Federalnom
nivou nema strategije za osnovno i srednje obrazovanje i obuku, ve se Federalno ministarstvo koristi strategijama
na dravnom nivou. Pojedini kantoni imaju strategije razvoja obrazovanja, dok je u nekim kantonima pokrenut
postupak za izradu strategije obrazovanja.
Kako u BiH postoji konsenzus o EU integracijama i pribliavanju EU standardima i u domenu obrazovanja,
18 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
strategije obrazovanja na svim nivoima vlasti, pa i na kantonalnim, trebaju biti usklaene s EU standardima.
Strategije se prije svega trebaju odnositi na sljedee ciljeve:
poveati upis u srednje obrazovanje na 90%, a u gimnazije i etverogodinje strune kole na 80%;
osigurati mogunost za prelazak iz trogodinjeg u etverogodinje strune kole;
uvesti obaveznu eksternu maturu na kraju etverogodinjeg srednjeg obrazovanja;
razviti manje specijalizirano, a fleksibilnije obrazovanje koje e se bre prilagoditi
uvjetima na tritu rada;
razviti okvir kvalifikacija za cjeloivotno uenje u skladu s tzv. Evropskim okvirom kvalifikacija5;
osigurati vie joint degrees programa u saradnji sa stranim visokokolskim ustanovama.
Finansijski okvir
Obrazovanje u Federaciji BiH finansira se gotovo iskljuivo iz budeta entiteta, kantona i u nekim kantonima i
iz budeta opine. Dakle, u Federaciji postoji jedanaest budeta iz kojih se finansira obrazovanje, i to jedan na
entitetskom nivou i deset kantonalnih nivoa, ukljuujui budete pojedinih lokalnih zajednica. U Federaciji BiH
izdvaja se 6% od bruto domaeg proizvoda na obrazovanje, a preporuka je da se ova stopa povea. Velike su
razlike u budetskom izdvajanju po ueniku ili studentu, gledano kroz kantone, kao to postoje i velike razlike
u plaama zaposlenih u prosvjeti. Sredstva za plae i naknade planiraju se na osnovu broja zaposlenih, broja
odjeljenja i radnih sati, dok se prema evropskim standardima plae i naknade odreuju na osnovu broja uenika
i studenata.
Iako se planiraju materijalni trokovi poput trokova energije i komunalija, trokovi amortizacije opreme i zgrada
gotovo da se nikako ne planiraju. Takoer, sredstva za kapitalne investicije u veini sluajeva se ne planiraju. Na
nivou BiH se za kapitalna ulaganja izdvaja 4% od ukupno planiranih sredstava za obrazovanje, dok se za plae
izdvaja 88%, a za materijalne trokove 8%. Dakle, u oba bh. entiteta izdvajanja za plae i materijalne trokove, u
odnosu na izdvajanja za kapitalne investicije, mnogo su vea i potrebno je optimizirati ove trokove.
Optimizacija obrazovanja potrebna je u smislu poveanja broja uenika i smanjenja broja razreda i nastavnika
u odnosu na broj uenika (u EU 1:20, u BiH 1:14 u osnovnoj koli, to znai neopravdano veliku potronju po
ueniku).
Primjetna je netransparentnost u izvjetavanju i praenju uinkovitosti finansiranja u obrazovanju u skladu
s meunarodnim standardima na svim nivoima vlasti u BiH. Federacija BiH i BiH trebaju razviti statistiku
obrazovanja u skladu sa zahtjevima Evropske komisije i EUROSTAT-a, kako bi se osigurali ulazni pokazatelji za
razvoj poboljanih programa.
Vlasti na lokalnom, kantonalnom i entitetskom nivou pruaju odreenu finansijsku podrku uenicima i
studentima kroz njihovo stipendiranje na godinjem nivou. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, kao
i Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica dodjeljuju stipendije studentima, s tim da Federalno
ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica dodjeljuje stipendije studentima povratnicima na podruju Republike
Srpske. 12% mladih u formalnom obrazovnom sistemu prima neku stipendiju. Opine za stipendiranje izdvajaju
5% iz svog budeta, 3% kantoni, inostranstvo i privreda 2%, dok Federacija BiH izdvaja najmanja sredstva za
stipendiranje od svog ukupnog budeta, to je oko 1%.
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija uputilo je inicijativu javnim telekomunikacijskim operaterima
da se svaka dva mjeseca organiziraju promotivna takmienja za sve srednje kole i univerzitete u BiH za razvoj
softverskih aplikacija, van njihovih direktnih potreba poslovanja. Na ovaj nain data je mogunost mladima
da zarade za svoje obrazovanje, a preduzea imaju uvid u razvoj najkvalitetnijih kadrova koje bi eventualno
stipendirali. Javna preduzea iz resorne nadlenosti ovog ministarstva kroz sponzorske i donatorske aktivnosti
ulau odreena sredstva za obrazovanje mladih, te sportske i kulturne dogaaje namijenjene mladima.
5 Evropski okvir kvalifikacija, dostupno na internetskoj stranici www.vetbih.org
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 19
Zapoljavanje, mjere protiv
nezaposlenosti i omladinsko
preduzetnitvo
Uvod
Nezaposlenost je najvaniji problem bh. drutva, koji pogaa kako mlade tako i druge dobne skupine stanovnitva.
Iako se nezaposlenost razliito definira, a od njene definicije zavise i postotni rezultati nezaposlenosti, Agencija
za statistiku BiH koristi ILO (engl. International Labour Organization Meunarodna organizacija rada) definiciju
nezaposlenosti. Prema uputama ove organizacije, standardna meunarodna definicija nezaposlenosti obuhvaa
sve osobe starije od dobne granice odreene za mjerenje ekonomski aktivnog stanovnitva, koje su (1.) tokom
referentnog razdoblja bile bez posla, (2.) tokom tog razdoblja bile u svakom trenutku na raspolaganju za posao,
te (3.) traile posao (preduzimale odreene korake u cilju pronalaenja posla). Dakle, kriteriji na kojima se zasniva
standardna definicija nezaposlenosti odnose se samo na aktivnost pojedinca tokom referentnog razdoblja.
Sva tri kriterija moraju biti zadovoljena istovremeno. Prema statistikim podacima agencija za statistiku u
BiH, nezaposlenost u BiH u 2012. g. bila je 28%. Anketna nezaposlenost u Federaciji BiH u 2012. g. iznosila je
29,4% (27,7% za mukarce i 32,2% za ene). Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, prosjena stopa
nezaposlenosti u FBiH 2012. g. iznosila je 46,36% i ima tendenciju rasta (0,90%) u odnosu na prethodnu godinu.
Prema istraivanju iz aprila 2013. g., stopa nezaposlenosti je najvia meu mladima u dobi od 15 do 24 godine i
iznosila je5 9,1% (59,1% za mukarce i 59,2% za ene)6. Visoka stopa nezaposlenosti mladih u Federaciji BiH, kao
i u cijeloj BiH, ima negativan uinak na bh. privredu, na konkurentnost radne snage i mlade dovodi u dugorono
nepovoljan poloaj.
U ukupnom broju registriranih nezaposlenih, mladi sudjeluju s 34,07% nezaposlenih graana. Od svih strunih
osoba koje su na biroima za zapoljavanje u FBiH, ak 42,75% prvi put trai zaposlenje. Prosjean broj strunih
osoba koje prvi put trae zaposlenje u 2012. g. vei je za 2,64% u odnosu na 2011. g.
Prema izvjetaju Evropske komisije o razvoju BiH iz 2012. g., zakljuci ne idu u prilog BiH:
BiH ima trostruko veu nezaposlenost od EU, ak i u dananjim uvjetima stagnacije stopa
nezaposlenosti u EU;
Stopa dugorone nezaposlenosti BiH je pet puta vea od prosjene stope dugorone
nezaposlenosti u EU;
Niska aktivnost radne snage karakteristina je za ene, mlade (15 - 24), za dob od 50 do 64
i osobe s osnovnim i niim obrazovanjem.
Razlozi za ovako visoku stopu nezaposlenosti u FBiH i BiH su razni, a neki od njih su sljedei:
nepovoljna struktura privrede bazirana na sektorima niske dodatne vrijednosti i karakteriziranoj
dominaciji bazno-sirovinskih privrednih grana;
visoka nezaposlenost naslijeena iz prethodnog sistema jer je 1991. g. stopa nezaposlenosti u BiH
iznosila 24%;
6 Agencija za statistiku BiH, Anketa o radnoj snazi, juli 2013. g.
20 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 21

nedostaci u procesu privatizacije, u kojem se vlasti nisu fokusirale na finansijsko, organizaciono i imati najmanje dvije godine radnog iskustva za rad u ovom sektoru. Kako mladi nemaju dokaz o iskustvu na
upravljako restrukturiranje i modernizaciju javnih preduzea, to je za rezultat imalo unitenje oko formalnom tritu, esto ne ispunjavaju kriterije da se prijave na konkurs za radno mjesto u javnom sektoru.
polovine preduzea i ogroman gubitak radnih mjesta; Zakon o volontiranju Federacije BiH, koji je usvojen u novembru 2013. g. olakat e mladima tako to e se njihov
neformalno trite rada generira najvei broj radnih mjesta, a vie od 18% radnika na neformalnom volonterski rad u struci priznati kao radno iskustvo.
tritu su mladi; Prema Zakonu o mladima FBiH nadleno ministarstvo u FBiH treba zasnovati federalne grantove i transfere
neusklaenost obrazovnog sistema s potrebama trita rada itd.; s namjenom podrke zapoljavanju mladih i podrke omladinskom preduzetnitvu, posebno mladima bez
neadekvatni aktuelni programi zapoljavanja u FBiH, koji se uglavnom temelje na finansiranju ili iskustva. Zapoljavanje je takoer oblast omladinskog sektora prema istom zakonu.
sufinansiranju obavljanja pripravnikog staa, to ne rezultira odrivom zaposlenou.

Posljedice nezaposlenosti odraavaju se kako na samopouzdanje i ivotni standard mladih, tako i na emigracije
iz BiH u zemlje EU, ili ak i van granica evropskog kontinenta. U ovom sluaju mladi esto odlaze zauvijek iz BiH u
potrazi za boljim ivotom, dok BiH ostaje problem tzv. odljeva mozgova (engl. brain drain). Od 2004. g. do danas
BiH je napustilo 20.000 visokoobrazovanih osoba, veinom mladih.7 Prema podacima Instituta za razvoj mladih
KULT, od kraja rata do danas BiH je napustilo 150.000 mladih ljudi. 60% mladih eli otii iz BiH kako bi pronali
posao vani, u perspektivnijim i ekonomski bogatijim zemljama od BiH. Mladi navode da ele ii van BiH zbog:
korupcije, nezaposlenosti, loeg ivotnog standarda, te besperspektivnosti.
S druge strane, poslodavci kao razloge za trenutni nedostatak zaposlenika esto navode: nedostatak potrebnih
kvalifikacija, nedostatak radnog iskustva (18,65%), poticajnih sredstava (17,68%), te poreznu politiku (16,39%).
Najizraenije nezadovoljstvo poslodavaca odnosi se na nedostatak praktinog iskustva kandidata (32,47%), kao i
na njihovu kvalifikaciju (19,63%)8.
Dalje, posljedice nezaposlenosti odnose se na nemotiviranost mladih koji su zaposleni u neformalnom tritu
rada da trae posao u formalnom tritu rada zbog velikog broja odbijenica koje su prije dobili i zbog toga to
vjeruju da je formalno trite rada puno korupcije, nepotizma i obespravljenosti mladih. ak jedna treina mladih
u BiH ne zavrava srednje obrazovanje, ime ostaju socijalno iskljueni i u siromatvu u dugoronom periodu.
Pravni okvir
Zakoni koji reguliraju zapoljavanje nazivaju se zakonima o radu u BiH. Na dravnom nivou nema zakona koji
regulira rad, jer su zakoni o radu na entitetskim i kantonalnim nivoima. Izuzetak su Zakon o radu u institucijama
Bosne i Hercegovine, Zakon o dravnoj slubi u institucijama BiH, koji su na dravnom nivou, ali koji se odnose
samo na rad u dravnim institucijama. Na entitetskim nivoima reguliraju se radni odnosi zaposlenih u javnom
sektoru niih nivoa vlasti, te rad u privatnom i nevladinom sektoru.
Na Federalnom nivou zakon koji regulira rad je Zakon o radu Federacije BiH. Pitanja iz oblasti radnih odnosa u
kantonima ureuju se propisima kantona, koji su usklaeni sa zakonom Federacije BiH. Takoer, radni odnosi
se mogu regulirati i internim pravilnicima u preduzeu ili organizaciji, koji opet moraju biti u skladu s federalnim
zakonom. Na kantonalnom nivou monitoring provoenja zakona izvravaju inspekcije rada kantona.
Postojei zakoni o radu na federalnom nivou se ne provode. Mnogo mladih radi na neformalnom tritu i bez
ugovora o radu, ak i po vie godina. Veliki porezni nameti demotiviraju poslodavce da mladima daju ugovore o
radu, a mladi uslijed nedostatka prilika za zaposlenje ne naputaju neformalno trite rada.
Na osnovu Zakona o posredovanju u zapoljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, posrednici u
zapoljavanju mogu biti javni zavodi za zapoljavanje (Federalni zavod za zapoljavanje i kantonalne slube
zapoljavanja), te privatne agencije. Na lokalnom nivou predstavnitva zavoda za zapoljavanje su biroi, koji
direktno komuniciraju s nezaposlenim osobama.
Mladi imaju male mogunosti zapoljavanja u javnom sektoru, jer je u skladu sa zakonskim okvirom potrebno
7 Prema podacima EUROSTAT-a, http://www.slobodnaevropa.org/content/odliv-mozgova-iz-bih-zbog-siromastva-i- organizacija rada (ILO) preuzimaju vodeu ulogu u adresiranju pitanja zaposlenosti i nezaposlenosti mladih. S
nezaposlenosti/24716034.html
8 Analiza trita rada i zapoljavanja u Federaciji BiH u 2011. g. s procjenama za 2012. g., Federalni zavod za zapoljavanje, ciljem poveanja odgovornosti nacionalnih vlada u rjeavanju pitanja nezaposlenosti mladih, Ujedinjeni narodi, u
Sarajevo, 2012.
Institucionalni okvir
Ministarstvo civilnih poslova na dravnom nivou je odgovorno za oblast rada i zapoljavanja, s odgovornim
Odjelom za rad, zapoljavanje, zdravstvo, socijalnu zatitu i penzioni fond. Na dravnom nivou za pitanja rada
i zapoljavanja odgovorna je Agencija za rad i zapoljavanje BiH. Primarni zadatak ovih tijela je koordinacija
upravnih tijela s niim nivoima vlasti i saradnja s relevantnim meunarodnim organizacijama. Postoje jo dva
stalna radna tijela pri Vijeu ministara: Direkcija za ekonomsko planiranje (DEP) i Komisija za koordinaciju pitanja
mladih u BiH. Direkcija za ekonomsko planiranje radi na pitanjima preduzetnitva, zapoljavanja, trita rada i
socijalne ukljuenosti.
U FBiH odgovornost za zapoljavanje dijele Vlada FBiH i kantoni. Nadlene institucije za pitanja rada i
zapoljavanja u FBiH su Ministarstvo rada i socijalne politike, Federalna agencija za zapoljavanje i Inspekcijska
sluba. U domenu zapoljavanja nadleno je i Federalno ministarstvo razvoja, preduzetnitva i obrta, koje daje
poticaje za odreene privredne sektore. Aktivnosti ovog ministarstva odnose se na razvoj preduzetnitva i obrta,
primjenu inovacija i uvoenje savremenih tehnologija u oblasti preduzetnitva i obrta.
Glavni organ pri Ministarstvu rada i socijalne politike FBiH je Odjel za rad i zapoljavanje i Jedinica za implementaciju
projekata drutveno-ekonomske pomoi, obuku i ponovno zapoljavanje.
Zadaci Federalne agencije za zapoljavanje predvieni su Zakonom o zapoljavanju i nezaposlenosti FBiH i
podrazumijevaju koordinaciju, harmonizaciju, statistiku evidenciju situacije na tritu rada i nezaposlenosti na
teritoriji FBiH.
Deset kantona u FBiH imaju kantonalna ministarstva zaduena za pitanja rada i zapoljavanja, kao i agencije za
rad i zapoljavanje, te jednu ili mreu slubi za zapoljavanje. Kantonalne slube za zapoljavanje i Federalna
agencija za zapoljavanje finansiraju se od poreza na plau tako to 70% ovih sredstava pripada kantonalnoj slubi
za zapoljavanje, a 30% federalnoj agenciji za zapoljavanje. Kantonalne slube dune su na mjesenom nivou
izvjetavati Federalnu agenciju za zapoljavanje. Kantonalne slube zaduene su za registraciju nezaposlenih
osoba, prikupljanje podataka, posredovanje u traenju zaposlenja, implementaciju mjera aktivnog traenja
zaposlenja, kao i za pruanje socijalne pomoi nezaposlenim osobama.
Iako se ove institucije bave zapoljavanjem, one nemaju kapacitete za poseban tretman pri zapoljavanju mladih
osoba. Ove institucije imaju neadekvatnu ulogu i uvjete za rad, neadekvatno kvalificiran kadar, te slue organima
vlasti ponajvie kao servisi za evidentiranje socijalnih potreba graana. Institucionalni okvir u oblasti rada i
zapoljavanja na svim nivoima u BiH nije ekonomian, efikasan niti efektivan.
Okvir javnih politika
Zaposlenost mladih je pitanje koje sve vie zaokuplja panju vlada i meunarodnih organizacija irom svijeta
i postaje znaajan dio fokusa nacionalnih strategija. Ujedinjeni narodi, Svjetska banka i Meunarodna
saradnji s drugim organizacijama i zemljama lanicama, usvojili su nekoliko deklaracija.
22 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
Jedna od njih je Milenijska deklaracija, koja poziva vlade da razviju i implementiraju strategije koje e mladim
ljudima svugdje dati realne izglede da pronau pristojan i produktivan posao. Generalni sekretar Ujedinjenih
naroda 2002. g. inicirao je kreiranje Mree za zapoljavanje mladih. Na osnovu te inicijative, u decembru 2002. g.,
Generalna skuptina usvojila je Rezoluciju o promoviranju zapoljavanja mladih. Ova rezolucija ohrabruje zemlje
lanice da pripreme nacionalne preglede i akcione planove o zapoljavanju mladih. Kao rezultat Rezolucije,
smjernice za pripremu nacionalnih pregleda i akcionih planova upuene su svim zemljama lanicama UN-a u
martu 2003. g., pozivajui vlade da predaju svoje akcione planove UN Sekretarijatu, ne kasnije od marta 2004.
g. Pored gore navedenih inicijativa, vrijedno je spomenuti dva druga dokumenta koja takoer postavljaju okvir i
daju preporuke i smjernice prikladne pitanjima koja bi trebala biti adresirana u podruju zapoljavanja mladih.
Lisabonska deklaracija o politici i programima za mlade definira okvir za nacionalne politike za mlade i taj okvir
adresira pitanja uea mladih, razvoj, obrazovanje, zaposlenost, zdravlje, zloupotrebu droga i ovisnost. U dijelu
koji se odnosi na zaposlenost mladih, Deklaracija predlae da bi nacionalne politike za mlade trebale osigurati
postojanje jednakih mogunosti za plaene poslove za mlade ene i mlade mukarce, kao i jednaku zatitu
od diskriminacije. Deklaracija daje veliki znaaj kreiranju partnerstava izmeu javnih vlasti, privatnog sektora
i obrazovnih institucija, zajedno s inicijativama civilnog drutva, s ciljem promoviranja zapoljavanja mladih.
Vlade bi trebale promovirati obrazovanje i obuku usmjerene prema zaposlenju i osigurati da se obrazovanje
kontinuirano prilagoava promjenljivom ekonomskom okruenju. Obrazovne i institucije za obuku mladima bi
trebale osigurati savjetovanje pri odabiru karijere.
Vlade bi takoer trebale investirati u preduzetniki kapacitet mladih, osiguravajui im vjetine i resurse za
osnivanje vlastitih biznisa, uz posebnu panju na ruralna podruja.
Evropska unija predlae da politike mladih, zbog njihove multisektorske prirode, adresiraju razliite nivoe vlade,
prvenstveno vladine institucije na dravnom nivou, niim nivoima i na lokalnom nivou. Prepoznato je da politike
za mlade u nekim zemljama Jugoistone Evrope trebaju snanu podrku od ostatka Evrope i da EU mora uzeti
aktivnu ulogu u promoviranju preporuka Radne grupe o mladim ljudima unutar radnog stola i Pakta stabilnosti.
Ova Radna grupa predlae zemljama u regiji da razviju nacionalne akcione planove o politici za mlade u saradnji
s mladim ljudima i omladinskim organizacijama. Ciljevi Evropske unije u kontekstu zapoljavanja mladih su
sljedei:
poveanje stope aktivnosti mladih na 70%, poveanje zaposlenosti mladih i osiguranje visokokvalitetnog
obrazovanja i obuke za poboljanje sposobnosti mladih za ukljuivanje na tritu rada;
postizanje jednakosti mladih na tritu rada;
smanjenje socijalne iskljuenosti mladih.
Obrazovne i institucije koje nude obuku mladih trebale bi osigurati savjetovanje pri odabiru karijere. Vlade bi
trebale razvijati vjetine preduzetnitva kod mladih, te podravati njihove male biznise.
U BiH je usvojena Strategija zapoljavanja za period od 2010. do 2014. g., u kojoj se prepoznao problem visoke
nezaposlenosti mladih. Kao glavni cilj strategije u domenu zapoljavanja mladih bio je smanjiti nezaposlenost
mladih na 30% do 2014. g. Kako je nezaposlenost mladih u BiH oko 60% u 2013. g., teko je vjerovati da e se
ispuniti ovaj cilj u 2014. g. Nezaposlenost mladih u periodu od 2008. do 2013. g. je u znaajnom porastu.
U dokumentu Program rada Vlade Federacije BiH u mandatnom periodu od 2011. do 2014. g. jedan od prioriteta
vlade je stvoriti efikasne mehanizme za pristup mladih tritima rada i ulazak u pripravniki status. Navedeni
mehanizam za rjeavanje pitanja nezaposlenosti mladih je evaluacija dosadanje akcije podsticaja putem
zavoda za zapoljavanje i unapreenje sistema poticajnih mehanizama. Volonterska sluba ili model prakse
tj. internshipa ponuen je kao mehanizam rjeavanja nezaposlenosti mladih. Meutim, pripravniki status ili
u zakonu prepoznati status volonter pripravnik kratkoroni je vid smanjenja nezaposlenosti, koji se ponovo
javlja nakon zavretka pripravnikog rada, najee nakon godinu dana, jer mladi ne ostaju raditi u dravnoj
slubi. Koritenje znanja i kapitala dijaspore takoer je navedeno kao jedan od mehanizama za rjeavanje ovog
najvanijeg problema mladih u FBiH, kao i u cijeloj BiH. Osobe iz dijaspore mogu iskoristiti znanja, ideje i kapital
steen u drugim zemljama, kako bi se otvarala nova radna mjesta u BiH i tako zapoljavali i mladi ljudi.
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 23
Kako bi se privukao strani kapital potrebno je imati visoko produktivnu, obrazovanu i konkurentnu radnu snagu,
to predstavlja glavnu prednost jedne zemlje. Omladinsko preduzetnitvo moglo bi se razvijati u ovom ambijentu.
Kako javni sektor ima kapacitet da kreira i provodi programe kojima e se poboljati uvjeti za ulaganje u privredu,
a ujedno predstavlja i sektor koji troi oko 40% BDP-a, on ima najveu odgovornost nad faktorima zapoljavanja
mladih.
Aktivnosti Federalnog zavoda za zapoljavanje
Politika zapoljavanja u FBiH provodi se u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapoljavanju i socijalnoj
sigurnosti nezaposlenih osoba, Strategijom zapoljavanja 2009-2013, te Akcionim planom zapoljavanja u
Federaciji BiH za period 2010-2013. g. U spomenutim dokumentima mladi i ene su utvreni kao tee zapoljiva
kategorija.
Federalni zavod za zapoljavanje u 2013. g. realizira ili planira realizirati sljedee projekte za zapoljavanje mladih:
1. Program sufinansiranja zapoljavanja Prilika za sve ciljna skupina su mladi bez radnog iskustva,
ene, demobilizirani borci, dugotrajno nezaposlene osobe, Romi, te ostale teko zapoljive kategorije
nezaposlenih osoba. Period realizacije je 2013. i 2014. g. Projekat se finansira iz sredstava Federalnog
zavoda za zapoljavanje, u iznosu od 12.500.000 KM. Ciljevi projekta su zaposliti to vei broj osoba s
evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH s posebnom socijalnom i rodnom osjetljivou, radi jaanja
njihove konkurentnosti na tritu rada, sprjeavanja dugotrajne nezaposlenosti te stvaranja uvjeta za
stjecanje prvog radnog iskustva.
2. Program sufinansiranja samozapoljavanja mladih osoba Omladinsko preduzetnitvo cilj projekta
je podsticati kod mladih osoba pokretanje malog biznisa, a ciljna skupina su mlade osobe prijavljene
na evidenciju kantonalnih slubi za zapoljavanje. Projekat finansira Federalni zavod za zapoljavanje u
iznosu od 1.450.000 KM. Projekat se realizira u 2013. i 2014. g.
3. Sistem integriranih centara za inkubirani razvoj i konsalting cilj projekta je formirati integrirane centre
za inkubirani razvoj i konsalting u saradnji s opinama i drugim partnerima, te osigurati potencijalnim
preduzetnicima korisnicima inkubatora osnovne preduvjete za pokretanje i odravanje vlastitog
biznisa tokom prve godine poslovanja. Ciljna skupina su mlade nezaposlene osobe bez obzira na dob i
obrazovanje prijavljene na Federalnom zavodu za zapoljavanje. Period realizacije je 2013. i 2014. g., a
izdvojena sredstva od Federalnog zavoda za zapoljavanje su u iznosu od 2.800.000 KM.
Jo neki od projekata Federalnog zavoda su: Program jaanja konkurentnosti na tritu rada kroz stjecanje
prvog radnog iskustva, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju, Program sufinansiranja zapoljavanja Zlatna znaka za
50 osoba i Program sufinansiranja zapoljavanja pripravnika VSS, VS, SSS i KV strune spreme za 360 osoba.
Mjere aktivne politike koje su bile usmjerene iskljuivo na mlade u 2012. g. su:
1. Program sufinansiranja zapoljavanja mladih osoba bez radnog iskustva kojim je omogueno stjecanje
prvog radnog iskustva za 875 mladih nezaposlenih osoba. Njegova ukupna vrijednost bila je 4.782.250
KM, a u 2012. g. zavrena je realizacija ovog programa.
2. Program sufinansiranja zapoljavanja mladih osoba bez radnog iskustva 400+ koji je bio dio zajednikih
aktivnosti Federalnog zavoda i Razvojnog programa UNDP-a, koji je realiziran u okviru Programa
zapoljavanja i zadravanja mladih u BiH (YERP). Po ovom programu zaposleno je 323 osobe, od toga 129
24 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
ena. Program je trajao od 2010. do 2012. g.
3. Program sufinansiranja samozapoljavanja mladih osoba Omladinsko preduzetnitvo cilj ovog
programa je poticati samozapoljavanje 145 mladih s evidencije nezaposlenih u FBiH sufinansiranjem
trokova pokretanja i odravanja vlastitog biznisa tokom prve godine poslovanja. Osigurano je
1.015.000 KM, a do kraja 2012. g. isplaena su sredstva u iznosu od 462.000 KM. Program Omladinsko
preduzetnitvo iz 2011. g. zavren je u 2012. g., a u njemu je uestvovalo 99 mladih osoba. Evaluacija
tri mjeseca po isteku ugovora ukazuje da su 64 osobe i nakon isteka Programa nastavile s registriranom
djelatnou, dok je 35 osoba odjavilo djelatnost.
4. Cilj Programa jaanja konkurentnosti na tritu rada prvo radno iskustvo bio je omoguiti mladim
osobama bez radnog iskustva struno osposobljavanje za rad u struci i stjecanje prvog radnog iskustva u
zanimanju za koje su se kolovali, te na taj nain ojaati njihova konkurentnost na tritu rada. Za realizaciju
ovog programa usvojena su sredstva u iznosu od 4.554.000 KM, i to 4.140.000 KM za sufinansiranje
osposobljavanja za rad u struci i prvo radno iskustvo za 1000 nezaposlenih mladih osoba. 414.000 KM
izdvojeno je za pripadnike posebne kategorije nezaposlenih mladih osoba (dugorono nezaposlene osobe,
ene, Romi, lanovi domainstava u kojem niko nije zaposlen, lanovi porodica poginulih boraca / ehida,
osobe s invaliditetom, samohrani roditelji, roditelji djece s posebnim potrebama, rtve nasilja, lijeeni
ovisnici i bivi tienici domova za nezbrinutu djecu).
Druge aktivnosti usmjerene ka mladim osobama su:
1. Sajmovi zapoljavanja podrka etvrtom sajmu poslova za studente i diplomce tehniko-tehnolokih
fakulteta pod nazivom JobFair 12 Iskoristi svoju ansu.
2. Ferijalni rad u Saveznoj Republici Njemakoj radi se o programu za angairanje 200 studenata iz BiH u
2013. g. za ferijalni rad tokom ljetnog raspusta. Studenti su veinom angairani u oblasti hotelijerstva,
gastronomije i konsaltinga. Plaa i ostali uvjeti rada usklaeni su s tarifnim odredbama Njemake, a
strani studenti na ferijalnom radu na odgovarajuim poslovima ravnopravni su s njemakim radnicima.
3. Aktivnosti usmjerene prema uenicima i obrazovnom sistemu Federalni zavod je u saradnji s
kantonalnim slubama uspostavio sistem redovnog profesionalnog informiranja u osnovnim i srednjim
kolama u FBiH radi upoznavanja uenika o znaaju izbora daljeg obrazovanja i ukljuivanja na trite
rada. Profesionalna informiranja obavljaju zaposlenici opinskih biroa i karijerni savjetnici CISO (Centar za
informiranje, savjetovanje i obuku)9.
4. Saradnja s nevladinim sektorom Federalni zavod sarauje s nevladinim organizacijama koje nastoje
poboljati poloaj mladih kada je rije o njihovom zapoljavanju.
Finansijski okvir
Od veih projekata na pitanjima zapoljavanja mladih u BiH koji su u procesu realizacije moemo izdvojiti projekat
zapoljavanja mladih (engl. YEP Youth Employment Project). YEP je u svojoj drugoj fazi realizacije u cijeloj BiH,
koja traje do 2014. g. Projekt su podrale vicarska razvojna agencija (SDC) i Austrijska razvojna agencija (ADC),
a implementira ga njemaka konsultantska firma GOPA u saradnji s Federalnim zavodom za zapoljavanje i
Zavodom za zapoljavanje RS-a. Otvoreni su klubovi za zapoljavanje mladih, iji je cilj da pomognu osobama od
18 do 30 godina koje su na evidenciji nezaposlenih najmanje est mjeseci ovladati tehnikama aktivnog traenja
posla. Pored ovih klubova, organizirana su etiri foruma o zapoljavanju mladih, na kojima su okupljeni kljuni
akteri u oblasti zapoljavanja. Procjenjuje se da je projekat do sada zaposlio 500 mladih ljudi iz BiH i uspostavio
bolju saradnju izmeu privatnog sektora, nezaposlenih mladih i entitetskih zavoda za zapoljavanje.
9 CISO centri nastali su u okviru YERP Programa zapoljavanja i zadravanja mladih u Bosni i Hercegovini, s ciljem pruanja 10 Strategija za zapoljavanje Federacije BiH 2009-2013. g.
usluga mladim nezaposlenim osobama dobi do 30 godina.
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 25
Znaajnija sredstva za programe zapoljavanja uglavnom dodjeljuju strane agencije pri odreenom nacionalnom
ministarstvu EU i meunarodne organizacije, dok su manjim dijelom programi zapoljavanja finansirani iz
budeta Federacije BiH ili kantona, uslijed manjka sredstava. Nedostatak sredstava vlasti za ulaganje u kapitalne
investicije i zapoljavanje mladih posljedica je neefikasnog rasporeivanja sredstava iz budeta, gdje se oko 60%
budeta daje za socijalnu pomo, tako da mali procenat budeta ostane za kapitalna ulaganja koja bi pokrenula
domau ekonomiju.
Prema Strategiji zapoljavanja Federacije BiH potrebno je poveati nivo ulaganja u fiziki kapital, posebno
infrastrukturu i tehnologiju zbog neophodnosti moderniziranja proizvodnih procesa i ekonomije generalno.
Ulaganje u fiziku infrastrukturu i nove tehnologije mora biti praeno slinim nivoom ulaganja u znanja i
vjetine radne snage koja treba ovladati i koristiti novu infrastrukturu i tehnologije10. Iako strategija prepoznaje
potrebu za poveano ulaganje u radnu snagu i razvoj ekonomije, nema konkretnih preporuka koliko procenata
budeta FBiH treba uloiti u zapoljavanje. Na federalnom i kantonalnim nivoima, vlade dodjeljuju sredstva
na ime investicijskih poticaja, meutim ta sredstva su ograniena. Evropska unija usvojila je dugoroni budet
2014-2020. u iznosu od 960 milijardi eura11, od ega se samo u 2014. i 2015. g. est milijardi planira uloiti u
zapoljavanje mladih.
Pored sredstava koje osigurava Federalni zavod za zapoljavanje, kantonalne slube za zapoljavanje svojim
sredstvima ili uz pomo drugih institucija implementiraju odreene programe zapoljavanja namijenjene
mladima osobama. Kantonalne slube za zapoljavanje radi tzv. pasivnih mjera, koje se odnose na izdvajanje
sredstava za materijalno-socijalnu sigurnost za vrijeme nezaposlenosti, esto nisu u mogunosti provesti
finansijski znaajnije programe aktivne politike zapoljavanja.
Zdravstvena i preventivna zatita,
reproduktivno zdravlje mladih
Uvod
Zdravlje je preduvjet cjelokupnog razvoja drutva, a ulaganje u zdravstveni sistem je dugorona investicija. Zdravlje
je stanje potpunog fizikog, psihikog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili iznemoglosti. Prema
tome, zdravlje zahtijeva multidisciplinaran tretman, ne samo oblasti zdravstva, ve i obrazovanja, ekonomije,
transporta itd. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije (WHO World Health Organisation) zdravlje
zavisi samo 10% od aktivnosti zdravstva, u ostalom dijelu zdravlje zavisi od drugih uvjeta ivota: stanovanja,
pristupu pitkoj vodi, obrazovanju itd.
Populaciju mladih treba posmatrati kao vrlo osjetljiv segment drutva, jer mladi u ovom dobu prolaze kroz
tranziciju iz djetinjstva ka odrasloj dobi u kojem se snano mijenjaju obrasci ponaanja.
Dananji mladi u FBiH i u BiH pogoeni su ratnim i poslijeratnim periodom u BiH, tako da su podloniji odreenim
rizicima koji se negativno odraavaju na zdravlje. Rizici kojima su posebno mladi izloeni su: poveana
zloupotreba psihoaktivnih supstanci, alkohola i duhanskih proizvoda, loe mentalno zdravlje s poveanom
11 http://balkans.aljazeera.net/vijesti/odobren-dugorocni-budzet-eu-do-2020, posjeeno 27. novembra 2013. g.
26 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
stopom suicida unutar mlade populacije, loe fiziko zdravlje uzrokovano nebavljenjem sportom, vrnjako
nasilje, neinformiranost o seksualno reproduktivnom zdravlju, opasnost od HIV / AIDS-a i seksualno prenosivih
infekcija.
Postoje institucije i udruenja koja se bave zdravljem mladih, ali veina ih se susree s problemom nedovoljne
otvorenosti prema mladima i mladi ne stjeu potrebno povjerenje u te institucije ili kadar u tim institucijama.
Mladi nemaju povjerenje u zdravstvene radnike i imaju strah od stigmatizacije u svojoj zajednici, to je naroito
vidljivo kod savjetovanja i testiranja na HIV / AIDS. Ipak, sve je vie kvalificiranih radnika u oblasti pruanja
zdravstvenih usluga, posebno u smislu povjerljivosti, otvorenosti i pruanja adekvatnih informacija.
Siromatvo i loa drutveno-ekonomska situacija nepovoljno djeluju na zdravlje mladih. ak 10% mladih u BiH
ne posjeduje zdravstveno osiguranje. Komplicirano ureenje zdravstvenog osiguranja, koje se moe ostvariti
samo u okviru odreenog kantona u FBiH, odnosno jednog od entiteta u kojem je osoba prijavljena utjee na
smanjenje mobilnosti mladih unutar BiH. Takoer, uslijed nedostatka povjerenja u zdravstvene radnike na
lokalnom nivou, mladi nastavljanju s rizinim ponaanjem. Zdravstvene ustanove esto nemaju adekvatan
prostor, to produbljuje ovaj problem, te mladi gube povjerenje u javni zdravstveni sistem, a esto nemaju
sredstva lijeiti se u privatnom sektoru.
Dakle, u oblasti zdravstva, kao i u drugim oblastima nedostaje programski pristup rjeavanju problema mladih.
Takoer, tu je i nedostatak finansijskih sredstava koja vlasti izdvajaju za mlade od strane svih nivoa vlasti.
Pravni okvir
Na dravnom nivou postoje etiri zakona koji reguliraju pitanje zdravstva i koji se indirektno odnose na zdravlje
mladih. Zakon o sprjeavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, Zakon o osnovama bezbjednosti saobraaja
na putevima u BiH, Zakon o ravnopravnosti spolova, te Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH
zakoni su koji se uglavnom posredno odnose i na mlade.
U Federaciji BiH ima 15 zakona koji reguliraju zdravlje, ukljuujui i Zakon o mladima FBiH koji se u odreenim
lanovima bavi pitanjem zdravlja mladih. Sljedei zakoni u FBiH reguliraju zdravlje mladih:
Zakon o zdravstvenoj zatiti ureuje nadlenosti Federacije BiH i kantona u oblasti zdravstvene zatite.
Ovaj zakon ureuje aktivnosti na prevenciji i zdravstvenoj edukaciji graana. Zakonom je obuhvaena
cjelokupna populacija u Federaciji BiH, s posebnim fokusom na primarnu zdravstvenu zatitu djece i
mladih, te ena u periodu prije, tokom i poslije poroaja.
Zakon o zdravstvenom osiguranju ureuje zdravstveno osiguranje djece i mladih kroz pripadnost
porodici osiguranika, te obavezno zdravstveno osiguranje do 15 godina starosti. Mladi ljudi iznad 15
godina mogu ostvariti zdravstveno osiguranje preko pripadnosti porodici osiguranika do svoje 26. godine
ukoliko imaju status redovnog uenika ili studenta. Ovaj zakon osigurava zdravstvenu zatitu za lica koja
su nesposobna za samostalan ivot i rad, ali ne pravi razliku izmeu polova niti ima posebne mjere za
mlade.
Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice s djecom definira
kategorije djece i mladih koji su korisnici socijalne zatite (djeca bez roditeljskog staranja, odgojno
zanemarena djeca, odgojno zaputena djeca, djeca iji je razvoj ometen porodinim prilikama, osobe
s invaliditetom i osobe ometene u fizikom ili psihikom razvoju, te osobe s drutveno negativnim
ponaanjem). Materijalna pomo i osposobljavanje za ivot i rad su mjere rada s ovim osobama proistekle
iz ovog zakona. Ovaj zakon postavlja okvire i definicije socijalne zatite na nivou FBiH, ali daje nadlenost
kantonima za ureivanje socijalne zatite.
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 27
Porodini zakon regulira zatitu i zdravlje djece i mladih u okviru porodice te obaveze roditelja ili
staratelja. Ukoliko roditelji ili staratelji ne mogu zatititi djecu od razliitih oblika zlostavljanja ili poroka,
zakon propisuje mjere kojima se osoba moe povjeriti na staranje instituciji ili drugoj porodici, a u
ekstremnim sluajevima sudskim oduzimanjem roditeljskog prava, u najboljem interesu djeteta.
Zakon o radu striktan u domenu mladih i zapoljavanja. Mladi od 15 do 18 godina imaju posebnu zatitu
u toku zaposlenja. Mlada osoba do 18 godina ne moe zakljuiti ugovor o radu koji moe ugroziti njeno
zdravlje, moral ili razvoj. Mladi od 15 do 18 godina ovim su zakonom zatieni od tekih fizikih poslova,
prekovremenog rada, rada pod zemljom ili pod vodom te drugih poslova koji su rizini i mogli bi negativno
utjecati na razvoj psihofizikih osobina mladih ove starosne dobi. Sankcije za nepotivanje ovih lanova
zakona, detaljnije su regulirane u Krivinom zakonu.
Zakon o ogranienoj upotrebi duhana i duhanskih preraevina ovim zakonom zabranjena je upotreba
duhana i duhanskih proizvoda u odgojno-obrazovnim ustanovama, ustanovama za smjetaj i boravak
djece i studenata, zdravstvenim ustanovama, socijalnim ustanovama te drugim javnim ustanovama.
Zabranjeno je prodavati duhanske proizvode u objektima koji su udaljeni manje od 100 metara od
predkolskih i kolskih ustanova te unutar sportsko-rekreativnih povrina. Zabranjeno je prodavati
duhanske proizvode osobama mlaim od 15 godina. Ova dobna granica u FBiH je nia nego u RS-u i to po
preporuci WHO, prema kojoj je zabranjeno prodavati duhanske proizvode mlaima od 18 godina.
Zakon o mladima zakon je donesen 2010 g. i regulira pitanja od interesa za ivot, poloaj i djelovanje
mladih ljudi u Federaciji BiH. Ovim je zakonom prvi put utvrena dobna granica mladih u Federaciji
BiH (1530 godina). Ovaj zakon prepoznaje socijalnu, zdravstvenu i preventivnu zatitu mladih te
reproduktivno zdravlje mladih kao oblast omladinskog sektora. Zakon regulira kreiranje entitetskog te
lokalnih i kantonalnih strategija prema mladima, koje e se kreirati na osnovu prethodnog istraivanja o
poloaju i potrebama mladih.
Ostali zakoni koji reguliraju zdravlje mladih su: Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, Zakon o zatiti od
nasilja u porodici, Zakon o zatiti osoba s duevnim smetnjama, Krivini zakon, Zakon o krivinom postupku,
Zakon o osnovama sigurnosti saobraaja na putevima u Bosni i Hercegovini te Zakon o raseljenim osobama
prognanicima i izbjeglicama povratnicima u Federaciju Bosne i Hercegovine.
Vano je naglasiti problem neprenosivosti prava na zdravstvenu zatitu. Neprenosivost prava na zdravstvenu
zatitu donio je znaajne probleme s pristupom za ljude koji su osigurani u jednom entitetu ili kantonu, a rade
u drugom. Iako su usvojeni meuentitetski i meukantonalni aranmani za rjeavanje ovog pitanja, zasad nisu
implementirani zbog nepostojanja administrativnih i finansijskih aranmana.
U toku procesa EU integracija BiH e morati harmonizirati administrativne i pravosudne sisteme, kao i
rukovodee sisteme i institucije s EU standardima. Trenutno veina nadlenosti po pitanju zdravstva u BiH je na
nivou entiteta, a u Federaciji na nivou kantona.
Institucionalni okvir
Na dravnom nivou koordinacija o pitanju zdravstva vri se u okviru Sektora za zdravstvo Ministarstva civilnih
poslova BiH. Ovo ministarstvo zadueno je za izradu izvjetaja prema meunarodnim institucijama, koordinaciju
rada entitetskih institucija zdravlja te prikupljanje podataka za indikatore u zdravstvu. Ipak, veina nadlenosti
u zdravstvu je na entitetima.
U Federaciji BiH zdravstvo je decentralizirano i veina nadlenosti, funkcija i odgovornosti prenesena je na
kantone. Federalno ministarstvo zdravstva uspostavlja okvirne zakone na nivou FBiH, utvruje potrebe za
zdravstvenim ulogama i ima koordinirajuu ulogu u odnosu na kantone. Kantonalna ministarstva zdravstva
28 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
zaduena su za specifinu legislativu o zdravstvu na nivou kantona.
Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja i kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja zadueni su
za organizaciju zdravstvenog osiguranja po kantonima. Postoji jedanaest Zavoda za javno zdravstvo u FBiH i to
jedan na nivou entiteta i deset kantonalnih. Federalni zavod za javno zdravstvo je nauna i obrazovna institucija
koja obavlja funkcije prikupljanja podataka o zdravstvenom stanju stanovnitva i potrebama u zdravstvu, zatim
vri analize, planiranja, izradu normativa, standarda, zakona i odredbi u saradnji s kantonalnim zavodima. Iako
je struktura spomenutih zdravstvenih ustanova ista u svim kantonima, postoje kantoni koji nemaju bolnike
centre ni bolnice.
U nekim kantonima postoje savjetovalita za seksualno-reproduktivno zdravlje, koja su podrana kroz partnerski
projekt UNFPA, dravnih, entitetskih i lokalnih vlasti te predstavnika nevladinog sektora, ali je njihova organizacija
drugaija u svakom kantonu. U nekim kantonima savjetovalite se nalazi u okviru doma zdravlja, dok je u nekim
drugim kantonima savjetovalite smjeteno u prostorijama neke nevladine organizacije.
U okviru domova zdravlja znaajni su i centri za mentalno zdravlje, koji se bave borbom protiv nasilja nad djecom
i enama te vrnjakim nasiljem, edukacijom i pomoi rtvama nasilja, zatim edukacijom mladih o pitanju nasilja
u porodici, mentalnog zdravlja, rodne ravnopravnosti, savjetovanja mladih te programima prevencije ovisnosti.
Ipak, veina mladih ne koristi usluge ovih centara zbog neadekvatne otvorenosti centara prema mladima, kao i
predrasude koja postoji meu mladima prema slinim programima. Upravo u osjetljivim podrujima zdravstva,
kada mladi nemaju dovoljno povjerenja u zdravstvene radnike u domovima zdravlja i bolnicama, trebali bi se
ukljuiti predstavnici nevladinog sektora, barem u savjetodavnoj ulozi, koji mogu doprinijeti poveanju otvorenosti
centara prema mladim ljudima.
Okvir javnih politika
Svjetski program djelovanja za zdravlje mladih je meunarodni dokument iz 1995. g. koji se bavi problematikom
politika za mlade i zdravljem mladih te njihovom ranjivou na odreena rizina ponaanja. Ovaj dokument
je najvaniji slubeni dokument za zdravstvenu politiku mladih na svjetskom nivou koji je ukazao da se ova
tematika treba odvojeno tretirati za ovaj dio populacije i da obavezuje vlade da naprave neke korake u tom
smjeru. Pravci djelovanja prema ovom programu odnose se na donoenje propisa o osnovnim zdravstvenim
uslugama, razvijanju zdravstvenog osiguranja, promoviranju zdravstvenih usluga, informiranju o HIV infekciji
i AIDS-u meu mladima, promoviranju dobrih higijenskih praksi, prevenciji zaraza i bolesti meu mladima,
ukidanju seksualnog zlostavljanja mladih te suzbijanju loe prehrane mladih.
Dodatne odredbe koje se odnose na zdravlje djece i mladih mogu se pronai u meunarodnim dokumentima
o ljudskim pravima, koji obavezuju vlade potpisnice i drave lanice da osiguraju ljudska prava djece i mladih.
Strateki dokumenti Svjetske zdravstvene organizacije takoer sadre odredbe koje se tiu zdravlja mladih.
WHO je donijela Okvirnu konvenciju o kontroli duhana 2003. g. koja predstavlja mjere za prevenciju puenja
duhana i zatitu djece od posljedica konzumacije duhana.
UN je osnovao Program za borbu protiv HIV / AIDS-a koji predstavlja niz mjera za prevenciju ove bolesti posebno
meu mladima koji su visoko rizina skupina.
BiH je potpisnica ovih konvencija, tako da je obavezna smjernice iz ovih konvencija uvrstiti u svoje zakone i
ponaati se u skladu s njima.
to se tie Evropske unije, najjasniji i najsistematiniji dokument koji utemeljuje prioritete za zdravlje mladih je
Bijela knjiga Novi impuls za mlade u Evropi iz 2001. g., koji predstavlja novi okvir za saradnju meu dravama
lanicama EU i drugih evropskih zemalja, ukljuujui faktor mladih u sektorskim politikama. Iako se dokument ne
bavi direktno zdravstvom mladih, daje preporuke za poboljanje zdravstvenih struktura i servisa u cilju stvaranja
youth friendly servisa, tj. servisa koji su prijateljski nastrojeni prema mladima. Deklaracija Zdravlje za sve u 21.
vijeku usvojila je WHO, a prioriteti su zdravlje mladih, unapreenje mentalnog zdravlja, smanjenje broja povreda
kao posljedica nasilja i nesrea, zdrava i sigurna fizika sredina, zdrav nain ivota, suzbijanje tetnih utjecaja
alkohola, droge i puenja, zdrava ivotna sredina itd.
Konvencij koje se veu direktno ili indirektno za zdravlje mladih na globalnom nivou ima vie, a neke od tih
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 29
konvencija su: Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, Konvencija o pravima djece, Meunarodna konvencija o
ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Meunarodna konvencija o civilnim i politikim pravima, Konvencija
o eliminaciji svih oblika diskriminacije ena, Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju, Konvencija o najnioj
dobi za zapoljavanje i sline. Dakle, zdravlje mladih nije zapostavljeno na globalnom nivou.
Zajedniki Program UN agencija o HIV / AIDS UNAIDS poeo je 1996. g., a ima za cilj prevenciju HIV / AIDS kod
mladih jer vie od 50% novih infekcija napada mlade od 10 do 24 godine starosti.
U BiH usvojena je rezolucija Zdravlje za sve graane BiH i to je i jedini dokument na dravnom nivou koji je u vezi
sa zdravstvom, dok se Sektor za zdravstvo pri Ministarstvu civilnih poslova BiH bavi koordinirajuom ulogom
zdravstva na razliitim nivoima vlasti. Kao i u drugim sektorima, vea je nadlenost entiteta, a u Federaciji BiH
veu nadlenost nad zdravstvom imaju kantoni.
Strategije u Federaciji BiH u vezi sa zdravstvom koje se direktno ili indirektno tiu mladih jesu:
Strateki plan razvoja zdravstva u Federaciji BiH od 2008. do 2018. g. svrha dokumenta je jasno
definiranje vizije i ciljeva za razvoj savremenog, kvalitetnog, racionalnog i privredno odrivog zdravstva, to
prema procjenama mnogih domaih i meunarodnih strunjaka znai uspostavu integrirane zdravstvene
zatite uz istovremenu efikasnu kontrolu kvalitete i potronje, te odgovorno upravljanje raspoloivim
resursima;
Strategija razvoja primarne zdravstvene zatite prioritet je reforma primarne zdravstvene zatite s
akcentom na razvoj porodine medicine, to je dobra osnova na kojoj je mogue nastaviti s uspjenim
razvojem;
Strategija za unapreenje seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava od 2010. do 2019. g.;
Akcioni plan za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga u Federaciji BiH od 2012. do 2013. g.;
Strategija za prevenciju, tretman i kontrolu malignih neoplazmi u FBiH;
Politika i strategija za zatitu i unapreenje mentalnog zdravlja u FBiH;
Politika za unapreenje ishrane djece u FBiH.
Veina ovih strategija prepoznala je mlade kao posebno ranjivu kategoriju drutva.
U razliitim kantonima koriste se razliiti mehanizmi za poboljanje segmenta zdravlja mladih. Naprimjer, u
Bosanskopodrinjskom kantonu aktivno djeluje Forum mladih Bosanskopodrinjskog kantona Gorade. Jedan od
ciljeva organiziranja Foruma jeste poveanje ekonomskih i zdravstvenih standarda mladih. U Zeniko-dobojskom
kantonu pri Vladi kantona djeluje Savjetodavni odbor mladih. Meu ciljevima njegovog djelovanja su poboljanje
poloaja i standarda mladih te aktivnosti na implementaciji Evropskih standarda u pogledu poloaja mladih.
Jedan od zadataka Odbora jeste da priprema omladinske projekte u svim segmentima drutva ukljuujui i
oblast zdravlja mladih. U Tuzlanskom kantonu postoji Savjetnik za pitanja mladih TK. Naalost, pojedini kantoni
ne koriste nijedan mehanizam uz pomo kojeg bi veu panju posvetili zdravlju mladih kao posebno ranjivoj
kategoriji drutva.
Finansijski okvir
Kako javna sredstva koja se ulau u zdravstvo veinom idu na administrativne i materijalne trokove, to je
generalni problem javnih uprava u BiH, modernizacija i poboljanje zdravstvenog sistema se veinom finansiraju
30 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
od stranih agencija i meunarodnih organizacija u saradnji s vlastima u FBiH i BiH. Trenutni sistem zdravstva
finasira se iz budeta najveim dijelom kantona, ali i odreenim projektima koje podrava Federalno ministarstvo
zdravstva.
Mnogi ljudi ne mogu ostvariti nivo javno finansirane zdravstvene zatite koja je predviena zakonom. U FBiH
18% od brutoplae zaposleni izdvajaju za zdravstvo, dok 17% stanovnika FBiH nema uope zdravstvenu zatitu.
Kao to je prethodno navedeno, 10% mladih u BiH nema zdravstvenu zatitu. Kao rezultat, mnogi koji sebi to
mogu priutiti trae zdravstvenu zatitu u privatnom sektoru, pokuavaju ostvariti pristup u javnim ustanovama
putem neformalnih plaanja ili jednostavno ne trae zdravstvenu zatitu, to dugorono ima visoke posljedice.
Socijalni poloaj mladih
Uvod
Pod socijalnim poloajem podrazumijeva se poloaj koji pojedinac zauzima u odreenoj drutvenoj grupi ili
drutvenoj strukturi, zahvaljujui svom porijeklu, ekonomskoj moi ili linim sposobnostima i obrazovanju.
Drutveni poloaj odreuje vrijednosti, prava, mo i karakteristino ponaanje ljudi, koje ukljuuje odreene
norme i ogranienja. Slino kao i obrazovanje, socijalni poloaja se vee za uspjeh, bogatstvo i mo.
Pristup mjerenju drutvene iskljuenosti moe se temeljiti na pretpostavci o povezanosti triju prostor
uskraenosti radnog (nezaposlenost i neuestvovanje na tritu rada), ekonomskog (siromatvo) i sociokulturnog
prostora (socijalna izoliranost). Osobu smatramo iskljuenom ako je istodobno dijelom sva tri prostora, dakle ako
je i siromana i socijalno izolirana i bez posla.12
Sistem u BiH i njenim entitetima ne prepoznaje posebne socijalne potrebe mladih, kao ni potrebe specifinih
kategorija mladih kao to su mladi s onesposobljenjem, mladi Romi, mladi koji dolaze iz domova za nezbrinutu
djecu itd.
Potrebno je razlikovati dvije vrste socijalnih politika: socijalne politike s ciljem smanjenja siromatva i drutvene
iskljuenosti te politike poboljanja cjelokupnog drutveno-ekonomskog poloaja mladih. Vlasti trebaju
prepoznati grupe i pojedince kojima je socijalna pomo potrebna i koje se nalaze ispod odreene granice
siromatva. Prema podacima ankete o siromatvu raene 2001. g., u Federaciji BiH 16% stanovnitva je
siromano13. U BiH siromano je 19,5% stanovnitva.
S druge strane, vlasti trebaju odrediti politike i mjere za mlade koji su socijalno iskljueni, a to je grupa mladih
koja je zbog specifinih karakteristika mnogo blie granici siromatva. Socijalno iskljueni mladi imaju malu ili
nikakvu mo u procesu donoenja odluka, niti su o tim odlukama obavijeteni, pa ak i ako je rije direktno o
odlukama koje utjeu na njihov ivot. Ukupna populacija mladih je ranjiva kategorija koja je kao takva blie
granici siromatva nego populacija odraslih.
Mladi su u tranziciji ka zrelom dobu i trebaju rijeiti egzistencijalne probleme, stambeno pitanje, formiranje
porodice, a u tome bi im vlasti trebale pomoi kreiranjem mjera i politika te njihovom implementacijom.
Prema indeksu generalne drutvene iskljuenosti (HSEI) koji se bazira na sedam glavnih indikatora (standard,
zdravlje, obrazovanje, uee u drutvu i pristup uslugama), 50,32% stanovnitva u BiH je drutveno iskljueno
12 Studija Zato sam iskljuen/a?, Institut za razvoj mladih KULT, 2013. g., str. 9.
13 Anketa mjerenja ivotnog standarda (Living Standards Measurement Survey LSMS).
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 31
u barem jednom od ovih oblika. Indeks ekstremne drutvene iskljuenosti (HSEI-1) izraeniji je oblik HSEI-ja i
procijenjen je na 21,85%, to oznaava iskljuenost iz osnovnih procesa i potreba. Indeks dugorone drutvene
iskljuenosti (HSEI-2) mjeri dio stanovnitva koji ima ograniene izbore za poboljanje vlastite situacije, to znai
da su u riziku od dugorone iskljuenosti. Ovaj indeks pokazuje da je 47% stanovnitva u riziku od dugorone
iskljuenosti. Iako je rije o podacima za cjelokupno stanovnitvo BiH, pokazatelji iskljuenosti mladih takoer
imaju visok procent. Naime, izvjetaj o humanom razvoju posebno je obuhvatio mlade ljude od 15 do 25 godina
starosti, a pokazao je da je ova grupa mladih u Bosni i Hercegovini meu kategorijama koje su najvie drutveno
iskljuene.
Pravni okvir
BiH je potpisnica meunarodnih konvencija o ljudskim pravima, po osnovu kojih je duna socijalno pomagati
ugroenim kategorijama stanovnitva. Prema Evropskoj socijalnoj povelji, koju je BiH potpisala, BiH je duna
osigurati efikasno uivanje prava na socijalnu pomo te osigurati izvore sredstava za ivot osobama koje nisu
u mogunosti ostvariti izvore sredstava svojim trudom niti na bilo koji drugi nain. Takoer, Dejtonski mirovni
sporazum osigurava svim osobama u BiH najvei stepen meunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih
sloboda, to obuhvata i pravo na socijalnu pomo. Ustav BiH garantira pravo na socijalnu pomo.
Ustav FBiH propisuje da e FBiH osigurati primjenu najveeg nivoa meunarodno priznatih prava i sloboda.
Evropska socijalna konvencija je dio Ustava FBiH, koji propisuje da su svi sudovi, upravna tijela i druga tijela duni
da je primjenjuju.
Nadlenosti iz oblasti socijalne politike mogu se ostvarivati zajedniki ili odvojeno po kantonima, uz obavezu
stalne koordinacije od Vlade FBiH. Prema Ustavu FBiH, kantoni imaju sve nadlenosti koje nisu izriito date Vladi
FBiH, a u kantonalne nadlenosti spadaju i nadlenosti za provoenje socijalne politike.
Kao posljedicu ovog mehanizma raspodjele odgovornosti u oblasti socijalne zatite imamo situaciju gdje se
prava na socijalnu zatitu ne pruaju jednako i dosljedno svim graanima u Federaciji BiH. Ustav FBiH nije u
potpunosti jasan kad je rije o rasporedu nadlenosti kanton i Vlade FBiH, to ima za rezultat nejasnoe u
pogledu nadzora nad pruanjem socijalne pomoi, kao i nepotpunom primjenom entitetskog zakona na nivou
kanton i opin.
Vlada i Parlament FBiH donijeli su Zakljuak da u pripremi svih zakonskih propisa u vezi s osobama s invaliditetom
ne moe biti diskriminacije u ostvarivanju prava po osnovu porijekla invaliditeta, to je sada karakteristino za
zakone kojim se reguliraju prava osoba s invaliditetom proizala iz rata i uroenog i steenog invaliditeta. Zbog
toga postoje ogromne razlike u iznosima novanih naknada branitelja i RVI, civilnih rtava rata i neratnih invalida
u FBiH, ali i znaajne razlike izmeu entiteta i Brkog distrikta. Ove naknade su u mnogo sluajeva kompenzacija
za siromatvo s jedne strane, a s druge su strane u znatnoj mjeri stvorile ovisnost o socijalnim davanjima.
U FBiH zakon koji regulira socijalna pitanja i socijalnu pomo jeste Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite
civilnih rtava rata i porodica s djecom. Kantoni mogu proiriti obim prava, ali ne mogu ii ispod minimuma
predvienih federalnim zakonom. Meutim, nisu svi kantoni donijeli odgovarajue zakone, ili su usvojeni zakoni
koji obuhvaaju samo jedan segment prava i to samo prava iz socijalne zatite, dok druga prava kao to su
prava porodica s djecom i prava civilnih rtava rata nisu obuhvaena kantonalnim zakonom (Hercegovako-
neretvanski, Posavski i Livanjski kanton).
Federalni zakon koji regulira socijalna pitanja ne navodi kaznene odredbe za kantone koji ne usaglase svoje
zakone s federalnim zakonom. Reguliranje naina ostvarenja prava koja su predviena federalnim zakonom
preputena su na volju kantona, s tim da ostvarivanje prava graana na socijalnu zatitu ovisi i od finansijske
moi pojedinih kantona. Ovim moemo zakljuiti da oblast socijalne politike u Federaciji BiH nije pravilno pravno
regulirana i da se deava diskriminacija korisnika prema mjestu stanovanja.
U protekle etiri godine postignuto je to da je oblast socijalne zatite osoba s invaliditetom zakonodavno-pravno
bolje ureena, to je izuzetno bitno na finansijski odriv nain. Stvoreni su preduvjeti za izlazak ovih osoba na
trite rada i zapoljavanje, to je od najveeg znaaja za mlade ljude. Reforma u ovoj oblasti je u poodmakloj
fazi, i to dalje nego reforme u nekim drugim sektorima.
32 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 33

Institucionalni okvir pravima djeteta kada kae da se socijalna zatita djeteta, u skladu s odredbama Konvencije o pravima djeteta,
ostvaruje u najboljem interesu djeteta14. Takoer, federalni zakon se poziva i na naela humanizma, solidarnosti
i graanskog morala.
Iako se oko 60% budeta u BiH izdvaja za socijalnu pomo, ne izdvaja se podjednako u svim dijelom BiH, posebno u
Nadlena ministarstva na dravnom nivou za okvirnu socijalnu politiku na nivou BiH jesu Ministarstvo civilnih
razliitim kantonima u FBiH. Siromanije opine imaju ograniene kapacitete za finansiranje socijalno ugroenih
poslova BiH, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i Ministarstvo pravde BiH.
porodica i mladih, kao i finansiranje stambene politike i drugih segmenata socijalne politike. Iako je sistem u
Federaciji BiH sofisticiraniji u odnosu na sistem socijalne zatite Republike Srpske zbog svoje decentraliziranosti,
Ministarstvo civilnih poslova BiH nadleno za odreivanje osnovnih principa za koordinaciju aktivnosti,
sistem u FBiH ostvaruje slabije rezultate. Praksa pokazuje da postavke sistema u FBiH ne dozvoljavaju efektivno
usklaivanje djelovanja entitetskih institucija te definiranje strategije;
usmjeravanje socijalnih transfera. Najvei problem jeste taj to odreeni procent osoba koje primaju socijalnu
pomo ne spada u kategoriju socijalno ugroenih osoba, dok oni kojima je potrebna pomo ostaju izostavljeni
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH nadleno za provoenje meunarodnih konvencija i drugih
od sistema socijalne zatite. Meu ovom kategorijom izostavljenih od socijalne pomoi veliki je broj mladih, dok
dokumenata iz oblasti ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i promoviranje i zatitu linih i opih prava;
uglavnom vee privilegije socijalne zatite uivaju ratni vojni invalidi, povlateni penzioneri i sl.
to se tie strategija u vezi sa stambenom politikom mladih u Federaciji BiH, primjer je Sarajevski kanton, u
Ministarstvo pravde BiH nadleno da osigura da zakonodavstvo na svim nivoima bude u skladu s
kojem je realiziran projekt podrke za specifinu populaciju mladih 2005. g., kada je Kantonalno ministarstvo
meunarodno preuzetim obavezama.
stambenih poslova deponiralo kod nekoliko banaka preko 4 miliona KM za odobravanje povoljnih kredita za
rjeavanje stambenih potreba naunih, strunih, kulturnih i sportskih kadrova do 35 godina starosti (u skladu
U Federaciji BiH za socijalnu politiku nadleni su Federalno ministarstvo rada i socijalne politike pri Vladi
s l. 42 Zakona o mladima FBiH). Nakon ovakvih i slinih programa, potrebno je provesti evaluaciju koja e biti
FBiH i kantonalna ministarstva. Zakonska nadlenost Federalnog ministarstva jeste da nadgleda provoenje
transparentna, kako bi se rezultati na terenu mogli pratiti.
zakona i prati usaglaenost i primjenu federalnog zakona na kantonalnom nivou. Meutim, praksa pokazuje
Pojedine opine u Federaciji BiH su u svojim lokalnim strategijama prema mladima zacrtale za cilj rjeavanje
da ovo ministarstvo nema gotovo nikakvu funkciju u osiguranju usaglaenog nivoa prava i socijalne zatite na
stambenog pitanja za mlade u smislu stambenog kreditiranja mladih (npr. Opina Biha u strategiji od 2010. do
kantonalnim nivoima vlasti u Federaciji. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike ne prati provedbu zakona
2015. g.).
na kantonalnom nivou niti poduzima mjere protiv kantona i kantonalnih ministarstva koji suprotno federalnom
zakonu ureuju socijalnu zatitu na nivou kantona. Naravno, ovo je i iz razloga to federalni zakon, kako je ve
istaknuto, ne navodi kaznene odredbe za kantone koji neusaglase svoje zakone s federalnim. Neki kantoni imaju
zakone koji nisu usaglaeni s federalnim zakonom. Zakonski je omogueno da kantonalni zakoni budu iri od
zakona na federalnom nivou, naprimjer da meu korisnike socijalne zatite ukljuuju odreene grupe ugroenih,
Aktivnosti Federalnog ministarstva rada i socijalne politike
specifine za taj kanton. Takoer, kantonalni zakoni mogu ukljuivati dodatne vrste socijalne pomoi od onih
predvienih federalnim zakonom.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike uestvovalo je u donoenju stratekih dokumenata koji se tiu
Na nivou kantona i lokalnih zajednica postoje centri za socijalni rad ili socijalnu zatitu.
poboljanja poloaja osoba s invaliditetom: Politika u oblasti invalidnosti u BiH, koju je usvojilo Vijee ministara
Kako je stambena politika dio socijalnog poloaja mladih, vano je napomenuti da je oblast stambene politike,
2008. g. i Strategije za izjednaavanje mogunosti za osobe s invaliditetom u FBiH 20112015. g., koja je usvojena
urbanizma i prostornog planiranja u nadlenosti Federalnog ministarstva prostornog ureenja i Federalnog
2011. g. Ovim dokumentom se osigurava multidisciplinaran pristup odgovornih drutvenih inilaca pitanjima od
ministarstva rada i socijalne zatite. U Federaciji BiH vea je nadlenost stambenih pitanja na nivou kantona
ivotnog znaaja za osobe s invaliditetom u okviru unapreenja ljudskih i drugih prava, a ne da se to uglavnom
nego na nivou Federacije.
svede samo u okvire osiguranja prava iz socijalne zatite, kao to se to dosad inilo.
Socijalna politika prema mladima zahtijeva multisektorski pristup, budui da se sastoji od vie razliitih
U ovom stratekom dokumentu posebna je panja stavljena na mlade ljude ija je medicinska, obrazovna i
segmenata koji su u nadlenostima vie ministarstava.
profesionalna rehabilitacija jo uvijek mogua i kojima treba osigurati samostalan ivot na temelju svog rada i
dostojanstven ivot u skladu s njihovim sposobnostima.
Strategije i akcijski planovi iz oblasti socijalne zatite marginaliziranih skupina u drutvu jesu strateki
planirani u Razvojnoj strategiji BiH; Strategiji socijalne ukljuenosti u FBiH i BiH; Akcionom planu Vijea Evrope

Okvir javnih politika
Kada je rije o socijalnoj politici prema mladima, najvaniji su njeni dijelovi socijalna pomo i zatita, stambena
politika i socijalna iskljuenost.
Meunarodna konvencija koju je potpisala BiH, a koje se moraju drati i entiteti i kantoni, jeste Evropska
socijalna povelja, prema kojoj je BiH duna osigurati efikasno uivanje prava na socijalnu pomo osobama
koje nisu u mogunosti ostvariti izvore sredstava za ivot svojim trudom niti na bilo koji drugi nain. Takoer,
Dejtonski mirovni sporazum osigurava svim osobama u BiH najvei stepen meunarodno priznatih ljudskih
prava i temeljnih sloboda, to obuhvata i pravo na socijalnu pomo. Ustav BiH i Ustav FBiH garantiraju pravo na
socijalnu pomo.
Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i porodica s djecom poziva se na Konvenciju o
za promoviranje prava i punog sudjelovanja osoba s invaliditetom u drutvu: unapreenje kvalitete ivota
osoba s invaliditetom u Evropi 20062015. g.; kao i pripremi i donoenju Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji,
osposobljavanju i zapoljavanju osoba s invaliditetom u FBiH i osnivanju Fonda za profesionalnu rehabilitaciju
i zapoljavanje osoba s invaliditetom; Zakona o osnivanju Instituta za medicinsko vjetaenje zdravstvenog
stanja, Pravilnika o kriterijima i postupku medicinskog vjetaenja zdravstvenog stanja u skladu s MKF-om15.
U oblasti ovog ministarstva su i aktivnosti na primjeni i implementaciji Akcionog plana Vijea Evrope za
promoviranje i puno uee osoba s invaliditetom u Evropi 20062015. g. Aktivnosti koje su preduzete su
unapreenje kvalitete ivota osoba s invaliditetom su i dugorone i kratkorone. Preporuke ovog Akcionog plana
su: pojaana skrb o enama i djevojkama s invaliditetom, staranje o osobama s invaliditetom iz manjinskih i
migrantskih skupina. U Strategiji za izjednaavanje mogunosti za osobe s invaliditetom u FBiH 20112015. g.
uvrteno je svih 15 preporuka Akcionog plana.
14 Zakon o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite obitelji s djecom, lan 11.
15 MKF Meunarodna klasifikacija funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja.
34 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
U pripremi je donoenje zakona o socijalnoj zatiti u FBiH, koji e osigurati mehanizme za spreavanje ovisnosti
o socijalnoj pomoi svih socijalnih kategorija, a pripremljen je i radni materijal Zakona o temeljnim novanim
naknadama za podrku osobama s invaliditetom i zatiti civilnih rtava rata u FBiH. Ovim e se zakonom u
sistem ukljuiti dosad socijalno potpuno iskljuene grupe, izmeu ostalih i samohrani roditelji, gdje su u najveoj
mjeri zastupljene ene i majke, takoer i nezaposleni, a za rad sposobni ljudi, gdje je nezaposlenost ena znaajno
zastupljena. Reformom u socijalnom sektoru znatno e se poboljati poloaj osoba s invaliditetom, kako djece
tako i mladih i odraslih, ime e se dobrim dijelom potovati zadae iz preporuka.
Otvaranje prostora za razvoj socijalnih usluga u oblasti socijalne zatite osoba s invaliditetom i starih osoba
stvorila bi se mogunost za zapoljavanje mladih ljudi, posebice djevojaka i teko upoljive kategorije ena
srednjih godina. Takoer, tu su i mogunosti za volontiranje mladih u socijalnom sektoru i za stjecanje potrebnog
iskustva u profesionalnom, strunom, javnom i drutvenom radu. U okviru provoenja kaznenih sankcija za
maloljetne prijestupnike otvoren je prostor za provoenje mjera drutveno korisnog rada. Meutim, problem je
to niti na entitetskom niti na dravnom nivou nema zakona koji bi adekvatno definirali ove oblasti.
Finansijski okvir
Socijalnu zatitu finansiraju kantoni iz svojih budeta. Meutim, u svim kantonima se ne izdvajaju jednaka
sredstva, tako da je stanovnitvo u odreenim kantonima u diskriminiranom poloaju.
to se tie sredstava za socijalno ukljuivanje mladih, ona se uglavnom dodjeljuju kroz projekte nevladinih
organizacija koje podravaju meunarodne organizacije. Fondacija za socijalno ukljuivanje u BiH osnovana je
2010. g. i ima za cilj doprinijeti socijalnom ukljuivanju ranjivih kategorija stanovnitva, u kojima su i mladi.
Fondacija je pokrenuta u okviru vicarskog programa podrke NVO sektoru u BiH, uz finansijsku podrku Fonda
otvorenog drutva BiH i vicarske agencije za razvoj i saradnju. Ovo je neprofitna nevladina organizacija koja
finansijski podrava projekte socijalnog ukljuivanja u BiH.
Nevladine organizacije kroz pojedinane programe i projekte podravaju socijalnu ukljuenost mladih. Ovi
programi su podrani najee od EU ili evropskih fondacija koje imaju cilj da jaaju drutveni angaman mladih
u Evropi.
Uee i mobilnost mladih
Uvod
U Evropskoj povelji o ueu mladih u ivotu na regionalnom i lokalnom nivou uee mladih i mobilnost mladih
zauzimaju vano mjesto. Ova evropska konvencija tretira aktivno uee mladih kao posjedovanje prava,
prostora i prilike, u emu im je neophodno pruati punu podrku, jaajui njihov utjecaj na odluke, kao i njihovo
angairanje u aktivnostima koje doprinose izgradnji boljeg drutva. Aktivno uee mladih u drutvu je princip
na osnovu kojeg se trebaju kreirati politike i strategije prema mladima.
Najvaniji zakon koji regulira sva pitanja mladih, ukljuujui i uee i mobilnost, jeste Zakon o mladima FBiH.
Ovim zakonom zagarantirano je uee mladih u tijelima koja predstavljaju mlade, u prvom redu vijea mladih
na lokalnom, kantonalnom i federalnom nivou. Kroz ova tijela mladi e moi uestvovati u procesima donoenja
odluka, kreiranju politika i strategija prema mladima te u drugim procesima koji ih se tiu. Drugi zakon koji se tie
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 35
uea mladih jeste Zakon o volontiranju FBiH, koji regulira prava i obaveze volontera, a definira volontiranje kao
aktivnost od interesa za FBiH kojom se doprinosi poboljanju kvaliteta ivota, aktivnom ukljuivanju graana u
drutvene procese i razvoju humanijeg i ravnopravnijeg drutva16.
U mnogim meunarodnim konvencijama uee mladih se spominje kao prioritet i osnovno naelo djelovanja
prema mladima. Najvaniji dokument koji govori o ovome jeste Bijela knjiga Evropske unije iz 2001. g., koja kae
da je prioritet zemlje osigurati da mladi budu konzultirani i vie ukljueni u odluivanja koja se tiu njih samih,
kao i openito ivota u njihovim zajednicama17. Uee mladih je jedan od 11 indikatora Vijea Evrope po kojima
se procjenjuje stepen razvoja dravnih politika prema mladima.
Uee mladih povezano je s mobilnou mladih u smislu da su aktivni mladi ei korisnici razliitih programa
razmjene. Kroz mobilnost stjeu se iskustva iz prakse koja mladi mogu koristiti kao primjere dobre prakse u
lokalnoj zajednici. Mobilnost predstavlja koncept putovanja mladih unutar ili van zemlje, u cilju stjecanja novih
znanja, vjetina, interkulturalne razmjene, proirenja vidika i slino. Takav koncept bitan je za razvoj mladih i u
mnogim zemljama predstavljen je u formi posebnih projekata podrke vladinih institucija. 18
Pravni okvir
Na dravnom nivou ne postoji, niti je u proceduri, zakon koji bi regulirao poloaj mladih, kao i njihovo uee
u tijelima mladih ili mobilnost mladih. Na dravnom nivou postoji Komisija za koordinaciju pitanja mladih u
BiH pri Ministarstvu civilnih poslova BiH, koja se sastoji od predstavnika iz vladinih i nevladinih institucija.
Predstavnici omladinskih organizacija ili nevladinih organizacija koji se bave pitanjima mladih mogu biti izabrani
kao predstavnici Komisije19. Komisija za koordinaciju pitanja mladih ima za cilj predstavljati mlade Bosne i
Hercegovine unutar i van granica BiH.
Uee i mobilnost mladih regulirani su Zakonom o mladima Federacije BiH i Zakonom o volontiranju FBiH.
Ova dva zakona su, kako je naglaeno, najvaniji zakoni u vezi s pitanjima mladih u Federaciji BiH, budui da oni
reguliraju opi poloaj mladih u Federaciji BiH.
Zakon o volontiranju Federacije BiH donesen je s ciljem zatite volontera na volonterskom radu. Ovaj zakon
regulirao je uvjete volontiranja, prava i obaveze volontera i organizatora volontiranja, kao i sankcije za nepotivanje
zakona. Usvajanje Zakona o volontiranju FBiH doprinijelo je oblasti rada s mladima u Federaciji BiH. Najvei
znaaj ovog zakona jeste u tome to e se volontiranje u struci, pod odreenim zakonskim uvjetima, priznati kao
radno iskustvo. Volontiranje od najmanje 20 sati sedmino najmanje tri mjeseca priznaje se kao radno iskustvo.
Upravo nedostatak radnog iskustva kod mladih je bio jedna od najveih prepreka prilikom konkuriranja i selekcije
za veinu radnih mjesta, a, s druge strane, poslodavci kao razlog za nedostatak kadra esto navode nedostatak
radnog iskustva. Cilj ovog zakona jest da mladi lake dou do toliko potrebnog radnog iskustva.
Zakonom o mladima FBiH ureena su pitanja od interesa za ivot, poloaj i djelovanje mladih ljudi u FBiH. Jedan
od ciljeva ovog zakona jeste jaanje uea i ukljuenja mladih (...) kroz ureene mehanizme djelovanja20.
Prema ovom zakonu, svi nivoi vlasti u FBiH trebaju u skladu sa svojim nadlenostima odrati javne rasprave
i konsultacije uz uee predstavnika vijea mladih u procesima usvajanja sektorske politike prema mladima,
programa djelovanja za mlade, strategije prema mladima te dijelova budeta koji se tiu mladih. Dakle, zakon
garantira pravo mladih da se ukljue u proces odluivanja o pitanjima koja ih se tiu. Ueu mladih trebaju
doprinijeti i slubenici za mlade koji se bave pitanjima mladih, kroz informiranje, motiviranje mladih i slino.
Tijela mladih u FBiH koja predstavljaju mlade nazivaju se vijea mladih i mogu biti osnovana na lokalnom i
kantonalnom nivou te vijee mladih FBiH, ije se osnivanje oekuje u narednom periodu. Vijea mladih su
16 Zakon o volontiranju Federacije BiH, lan br. 2.
17 Evropska komisija, Novi poticaji za evropsku omladinu, Bijela knjiga, 2001. g.
18 Mladi trebaju omladinsku politiku!, analiza poloaja mladih i omladinskog sektora u BiH, 2008. g., str. 62.
19 Nakon formiranja vijea mladih FBiH lanovi Komisije iz reda nevladinih organizacija trebali bi biti kandidirani iz ovog legalnog i
legitimnog predstavnikog tijela mladih FBiH.
20 Zakon o mladima Federacije BiH.
36 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 37

ekvivalentna omladinskim savjetima u Republici Srpskoj, a vijee mladih Federacije BiH bit e ekvivalentno
Omladinskom savjetu Republike Srpske.
Vijea mladih na lokalnom nivou ine omladinske organizacije, tj. organizacije koje u svom upravnom tijelu imaju
2/3 mladih. Nevladine organizacije koje se bave pitanjima mladih ne mogu biti dio vijea mladih jer one nemaju
2/3 mladih u svom upravnom tijelu. Kako bi se osnovalo vijee mladih na lokalnom nivou, potrebno je da bude
osnovano od vie od 50% lokalnih omladinskih organizacija, ali najmanje tri omladinska udruenja s popisa koji
se vodi kod nadlenog odjela za mlade opine. Vijee mladih Federacije osnivaju vijea mladih kantona iz vie od
50% kantona u Federaciji BiH.
Prostor za mlade jeste dio politike prema mladima i, prema Zakonu o mladima, lokalne vlasti dune su osigurati
prostor koji e koristiti potrebama mladih. Ovim prostorom trebaju upravljati vijea mladih, ali prostor mogu
koristiti i druge organizacije s podruja te opine. Prostor za mlade u velikoj mjeri doprinosi ueu mladih na
lokalnom nivou kroz organiziranje razliitih dogaaja znaajnih mladima.
Mobilnost mladih je u Zakonu o mladima FBiH prepoznata kao oblast omladinskog sektora mobilnost i
saradnja meu mladima. Kao takva, mobilnost treba biti prepoznata u lokalnim, kantonalnim i regionalnim
strategijama prema mladima.
Okvir javnih politika
Evropska povelja o ueu mladih na regionalnom i lokalnom nivou, kao i Bijela knjiga Evropske unije preporuuju
aktivno uee mladih u procesu donoenja odluka koje se tiu ove populacije.
U Evropskoj povelji o ueu mladih istaknuto je da opine i regije daju punu podrku onim asocijacijama
ili grupama koje podstiu mobilnost mladih ljudi putem razmjene projekata za mlade radnike ili studente te
razvijanjem politike umreavanja razmjene u korist mladih radnika.
Pored meunarodnih konvencija, uee mladih i mobilnost podravaju i zakoni u BiH. Zakoni u Federaciji BiH
i zakoni u Republici Srpskoj koji se veu za pitanja mladih podravaju uee mladih kroz formiranje tijela za
mlade koja predstavljaju interese mladih i omladinskih organizacija. Ovi zakoni podravaju i mobilnost mladih u
svrhu razmjene iskustava, stjecanja novih znanja, vjetina, interkulturalne razmjene itd.

Finansijski okvir

Institucionalni okvir
Na dravnom nivou nadleno ministarstvo pri kojem se nalazi Komisija za koordinaciju pitanja mladih jeste
Ministarstvo civilnih poslova BiH. Meutim, kako jo nema zakona koji direktno regulira pitanja mladih u BiH, ovo
ministarstvo nema znaajnije nadlenosti u vezi s pitanjima mladih.
Prema Zakonu o mladima, propisano je da jedno od 16 ministarstva u Vladi FBiH u svoj naziv uvrsti i mlade, a
odlueno je da to bude Federalno ministarstvo kulture i sporta. U toku je procedura izmjena i dopuna zakona
o ministarstvima, kojim e se ime ovog ministarstva promijeniti u Federalno ministarstvo kulture, sporta i
mladih, a usto e ovo ministarstvo dobiti i odreene ovlasti zahvaljujui kojima e nadgledati sve projekte koji
se realiziraju u okviru drugih ministarstva, a tiu se mladih. Za nadzor primjene Zakona o volontiranju FBiH
nadleno je Federalno ministarstvo pravde.
Pojedini kantoni su svojim ministarstvima dodijelili pitanja mladih, kao to je naprimjer u Sarajevskom kantonu
Ministarstvo obrazovanja, nauke i mladih. Kantonalna ministarstva u drugim kantonima koja se bave pitanjima
mladih jesu ministarstva u ijoj su nadlenosti obrazovanje, nauka ili pak kultura i sport. Kantonalna ministarstva
nadlena za mlade ohrabrena su da u svoje nazive dodaju i rije mladi kako bi istakla ovu svoju nadlenost.
Vijea mladih na lokalnom i kantonalnom nivou su institucionalni okvir za mlade, koji predstavljaju interese
omladinskih organizacija i mladih. Komisije za mlade pri opinskim vijeima takoer se bave pitanjima mladih,
u ijem radu uestvuju pored opinskih vijenika i predstavnici kantonalnih vijea mladih. Predstavnici vijea
mladih uestvuju u strunim radnim tijelima za izradu, auriranje i praenje lokalnih i kantonalnih strategija
prema mladima.
Meunarodni program Evropske unije koji podrava mobilnost i uee mladih jeste program Mladi u akciji (engl.
Youth in Action YiA). Ovaj program ima za cilj da afirmira mlade za aktivno evropsko graanstvo, solidarnost,
toleranciju meu mladima Evrope, kako bi i oni uestvovali u oblikovanju budunosti Evrope. Program traje od
2007. do 2013. g., s tim da e od 2014. do 2020. g. EU poeti s nastavkom ovog programa pod novim nazivom
Erasmus+ program.
Lokalne zajednice, prema Zakonu o mladima FBiH, dune su osigurati prostor za mlade, finansijsku podrku
vijeima mladih, savjetodavnim odborima, ukoliko ih imaju, te projektima ovih tijela mladih. Na ovaj nain lokalne
zajednice podravaju uee mladih pri donoenju odluka i njihovo aktivno ukljuivanje u drutvene tokove.
Prema Zakonu o mladima FBiH, vijee mladih FBiH e biti podrano od Federacije BiH finansijskom i tehnikom
pomoi.
Federalna ministarstva pruaju odreenu finansijsku podrku za razliite programe u kojima uestvuju mladi.
Naprimjer, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije podrava programe udruenja i fizikih lica za
individualni poseban angaman, plan prijema pripravnika i volontera, kao i indirektno kroz davanja saglasnosti
privrednim drutvima za finansijsku podrku mladih po pitanju kulture, sporta i drugih pitanja od interesa
za mlade koji vode ka poboljanju uvjeta ivota. Takoer, Federalno ministarstvo kulture i sporta podrava
aktivnosti mladih u oblasti kulture i sporta. Meutim, nedostaje konkretan program za mlade, jer se trenutno
paualno distribuiraju odreena sredstva za stipendije, pripravnike, grantove itd.

Vlada FBiH, prema Zakonu o mladima, duna je formirati savjet mladih Federacije BiH kao meuresorno tijelo
koje e initi predstavnici ministarstava i predstavnici vijea mladih Federacije BiH. Savjet mladih FBiH e donositi
preporuke za programsko djelovanje institucija i ministarstava u FBiH u vezi s politikom prema mladima.
Takoer, opine mogu na dobrovoljnoj osnovi osnovati Savjetodavni odbor mladih, u kojem e uestvovati mladi iz
omladinskih organizacija i nevladinih organizacija koje se bave pitanjima mladih, a koji e imati ulogu povezivanja
lokalne vlasti i mladih. Naprimjer, savjetodavni odbor mladih moe donositi odluke o rasporeivanju finansijskih
sredstava lokalne zajednice za projekte za mlade. lanovi SOM-a su mladi s iskustvom u omladinskom sektoru,
najee predstavnici omladinskih udruenja, nevladinih organizacija koje se bave pitanjima mladih ili ustanova
od znaaja za mlade.
38 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 39

Informiranje i slobodno Vlada Federacije putem nadlenih ministarstava definirat e i zasnovati federalne grantove i transfere s

vrijeme sa smislom
namjenom unapreenja pojedinih oblasti specifinih za pitanja mladih i omladinski sektor, s naglaskom
na promotivne kampanje i informiranje mladih23.

Prema ovom zakonu, informiranje je jedna od oblasti omladinskog sektora. Pored nadlenih vladinih tijela, vijea
mladih duna su jaati uee mladih i informirati mlade.
Uvod Prema zakonskoj definiciji rada s mladima, kreativno i planirano slobodno vrijeme mladih, ispunjeno smislom,
jeste dio rada s mladima i dio omladinskog sektora.
Nadlena ministarstva na federalnom i kantonalnom nivou te lokalne vlasti imaju zakonsku obavezu jaanja
kapacitet rada s mladima. Informiranje mladih i razvoj planiranog i kreativnog slobodnog vremena za mlade su
Kako bi vlasti pruile dobre uvjete mladima za njihovo aktivno ukljuivanje, mlade je potrebno prethodno
jedni od zadataka nadlenih institucija koji su i zakonom utvreni.
informirati o prilikama za: uee u predstavnikim tijelima mladih, aktivizam u raznim omladinskim
organizacijama, nevladinim i vladinim organizacijama, praksama, obukama, razmjenama, stipendijama itd.
Informacija je slina znanju, ona je mo koju mladi ovjek moe iskoristiti za lini razvoj. Svaki vrijedan podatak
postaje informacija. Kako bi mladi izgradili sebe kao linosti koje e sutra doprinositi cjelokupnom drutvu,
Institucionalni okvir
korisno je, ako ne i neophodno, da mladi provode korisno svoje slobodno vrijeme. Kroz korisno iskoriteno
Na dravnom nivou Ministarstvo civilnih poslova BiH nadleno je za pitanja mladih. Iako u jako ogranienom
slobodno vrijeme mladi dolaze do novih znanja, vjetina i kontakata koje mogu iskoristiti za vlastiti napredak.
kapacitetu i bez zakonskih okvira, ono je jedini organ na dravnom nivou koji u svojoj nadlenosti ima mlade, pa i
Slino kao uee, informiranje mladih je naelo politike prema mladima. Dravni servisi za informiranje mladih
informiranje i slobodno vrijeme mladih. Federalno ministarstvo kulture i sporta nadleno je za provoenje Zakona
ine Evropsku agenciju za informiranje i savjetovanje mladih (ERYICA). Ova agencija je sainila Evropsku povelju
o mladima FBiH i u poreenju s Ministarstvom civilnih poslova BiH ima mnogo ire ovlasti. Ovo ministarstvo
o informiranju mladih 2004. g., koja definira ta pokriva opi informativni rad mladih. Ova povelja je ujedno
nadleno je i za proces usvajanja sektorske politike prema mladima, programskog djelovanja za mlade, strategije
i osnovni dokument koji regulira informiranje mladih u EU. Opi informativnih rad mladih pokriva sve teme
prema mladima te dijelova budeta koji se tiu pitanja mladih. Centar za mlade pri Federalnom ministarstvu
od interesa za mlade i moe ukljuivati iroki raspon aktivnosti: informiranje, savjetovanje, voenje, podrku,
kulture i sporta obavlja aktivnosti koje se odnose na saradnju s mladima u domenu kulture i sporta, te prati
uspostavljanje kontakata, obuku i treninge, umreavanje i upuivanje na specijalizirane usluge21. Aktivnosti
realizaciju postojeih programa u ovoj oblasti i iznalazi nove forme kulturnog i sportskog angamana mladih.
informiranja mladih mogu se pruati putem informativnih centara mladih, putem usluga informiranja u drugim
Ovaj centar sarauje i s drugim federalnim ministarstvima, nevladinim organizacijama i institucijama koje se
tijelima ili putem elektronskih i drugih medija. Principi ove povelje ine osnovu za minimalne standarde i kriterije
bave pitanjima mladih, te sarauje s nadlenim kantonalnim organima i tijelima. to se tie informiranja mladih
kvalitete koji se trebaju uspostaviti u svakoj zemlji kao elementi sveobuhvatnog, usklaenog i koordiniranog
na nivou FBiH, Federalna komisija za pitanja mladih u okviru svojih nadlenosti ima ulogu predlagaa mjera
pristupa informativnom radu mladih koji je dio politike za mlade.Posebna panja u informiranju mladih prema
za unapreenje informativne politike i transparentnosti prema mladima, te praenje provoenja odreenih
ovoj povelji posveena je informativnim centrima koji trebaju biti lako dostupni mladima i u kojima treba biti
evropskih dokumenata i konvencija o pravima mladih, izmeu ostalih i Evropske povelje o informiranju mladih.
prijateljska atmosfera kako bi centar bio privlaan mladima. Informacije o kojima mladi imaju najveu potrebu
Kantonalna ministarstva nadlena su za donoenje kantonalnih strategija prema mladima, a to su veinom
da se informiraju su u vezi s prilikama za zapoljavanje, obrazovanje i provoenje slobodnog vremena. Najei
ministarstva koja se bave obrazovanjem, naukom ili pak kulturom i sportom. Kantonalne komisije za pitanja
kanali informiranja koje mladi koriste su: internet, a posebno drutvene mree poput Facebooka i Twittera, te
mladih mogu predlagati aktivnosti vezane za kulturu i sport, slobodno vrijeme mladih, te odreene mehanizme
televizija. Manjim dijelom mladi se informiraju i putem tampanih medija i radija. Ipak, za svaku strategiju prema
za poboljanje informiranja mladih. Lokalne vlasti su takoer nadlene za donoenje politika i strategija prema
mladima koja se kreira potrebno je unaprijed istraiti koji nain informiranja mladih njima najvie odgovara, kako
mladima. U svim strategijama i politikama prema mladima informiranje mladih i njihovo slobodno vrijeme, kao
bi i segment informiranja bio uspjeno definiran. Zakon o mladima FBiH podrava informiranje i savjetovanje
i naprijed definirani dijelovi politike prema mladima, trebaju biti ukljueni u ove strategije. Vano je napomenuti
mladih, kao i informiranje mladih o mogunostima za provoenje slobodnog vremena sa smislom, kroz razliite
da je prije donoenja strategija prema mladima na bilo kojem nivou potrebno provesti istraivanje o trenutnom
aktivnosti prilagoene specifinim grupama mladih.
poloaju i potrebama mladih. Dakle, vano je istraivanjem utvrditi na koji nain se mladi najee informiraju
kako bi prilagodili informacione sisteme mladima te koji su njihovi interesi i potrebe kako bi vlasti u saradnji s
Pravni okvir nevladinim organizacijama kreirali sadraje prilagoene mladima.

Budui da na dravnom nivou ne postoji okvirni zakon o mladima, osnovni zakon kojima se reguliraju prava i
Okvir javnih politika
obaveze mladih jeste Zakon o mladima Federacije BiH.
Najvaniji meunarodni strateki dokument u oblasti informiranja jeste Evropska povelja o informiranju mladih.
U Zakonu o mladima FBiH na vie se mjesta spominje informiranje mladih:
Neke od esnaest preporuka ove povelje su sljedee23:
jaanje uea i ukljuenja mladih i njihovog informiranja na svim nivoima odluivanja u Federaciji kroz
informativni centri mladih i usluge otvoreni su za sve mlade bez iznimke i lako su dostupni. Informiranje
ureene mehanizme uestvovanja (cilj Zakona);
mladih treba biti besplatno i objektivno;
mladi imaju pravo biti pravovremeno i istinito informirani o svim pitanjima koja su od interesa za njih
(lan 6.);

22 Zakon o mladima Federacije BiH, lan 23.

21 Evropska povelja o informiranju mladih, 2004. g. 23 Evropska povelja o informiranju mladih, 2004. g.
40 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 41

informativni centri mladih i usluge osiguravaju jednakost pristupa informacijama svim mladima, bez Izvori:
obzira na njihovu ivotnu situaciju, porijeklo, spol, vjeroispovijest ili socijalni status. Posebna panja
treba biti posveena marginaliziranim grupama i mladima s posebnim potrebama;
1. Zakon o mladima Federacije BiH.
dostupne informacije trebaju biti zasnovane na zahtjevima mladih i njihovim potrebama za
informiranjem. Trebaju pokrivati sve teme koje mogu interesirati mlade ljude i trebaju se razvijati da bi 2. Vodi kroz Zakon o mladima Federacije BiH, Institut za razvoj mladih KULT, 2011. g.
bile u mogunosti pokriti i nove teme. Informativni centri za mlade trebaju biti kreativni i inovativni u
svom izboru strategija, metoda i tehnika; 3. Zakon o volontiranju Federacije BiH.

mladi trebaju imati mogunost da uestvuju, na odgovarajui nain, u raznim fazama informiranja
mladih to moe ukljuivati: identificiranje potreba za informiranjem, pripremanje i pruanje informacija,
upravljanje i evaluaciju informativnih usluga i projekata, kao i vrnjake aktivnosti;
informativni centri za mlade i usluge za mlade e saraivati s drugim uslugama i tijelima mladih, posebno
na njihovom geografskom podruju i povezivati se s posrednikim i drugim tijelima koja rade s mladima.
4. Mladi trebaju omladinsku politiku!, analiza poloaja mladih i omladinskog sektora u BiH, Komisija za
koordinaciju pitanja mladih i GIZ, 2008. g.
5. Evropska povelja o informiranju mladih, 2004. g.
6. Evropska povelja o ueu mladih u ivotu na opinskom i regionalnom nivou, 2003. g.

7. Evropska komisija, Bijela knjiga, 2001. g.

Informiranje mladih u veini zemalja obavljaju centri za informiranje mladih, dok u nekim zemljama mlade
informiraju nevladine organizacije u saradnji s vlastima. 8. Studija Zato sam iskljuen/a?, Institut za razvoj mladih KULT, 2013. g.
Prema Zakonu o mladima FBiH, informiranje je vaan segment politike prema mladima. Mladi trebaju biti
pravovremeno i istinito informirani o svim pitanjima koja su od interesa za njih. Kroz informiranje mladih vlasti 9. Odgovori nadlenih ministarstava i institucija za pitanja mladih u Federaciji BiH vezanih za aktivnosti
ukljuuju populaciju mladih putem njihovih predstavnikih tijela (vijea mladih) u proces odluivanja o pitanjima na pitanju mladih:
koja ih se tiu.
Federalni zavod za zapoljavanje;
U Evropskoj povelji o uestvovanju mladih u ivotu na lokalnom i regionalnom nivou, u dijelu politika koje se tiu Federalno ministarstvo kulture i sporta;
sporta, slobodnog vremena i drutvenog ivota, naglaeno je da lokalni i regionalni organi vlasti trebaju podrati Federalno ministarstvo rada i socijalne politike;
organizirane drutveno-kulturne aktivnosti koje vode udruenja i organizacije mladih i centri zajednica koje Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica;
zajedno s porodicom i kolom, ili poslovnim okruenjem, ine jedan od stubova drutvene povezanosti u opini Federalno ministarstvo prometa i komunikacija;
ili regiji. Ovo je idealan kanal za uee mladih i implementiranje politike mladih u oblasti sporta, kulture, izrade Federalno ministarstvo unutranjih poslova;
rukotvorina i trgovine, umjetnosti i drugih formi kreativnosti i izraavanja, kao i u oblasti aktivnosti iz socijalnog Federalno ministarstvo prostornog ureenja;
fenomena. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.

Slobodno vrijeme je i prema Zakonu o mladima FBiH jedan od programa djelovanja za mlade na kojima vlasti 10. Internetske stranice nadlenih ministarstava za pitanja mladih u Federaciji BiH:
trebaju raditi uz pomo nevladinih organizacija, omladinskih udruenja, vijea mladih i drugih institucija
omladinskog sektora. www.fmks.gov.ba;
www.fmroi.gov.ba;
www.fzzz.ba;
www.fmrsp.gov.ba;
Finansijski okvir www.fmpik.gov.ba;
www.fmup.gov.ba;
www.fmpu.gov.ba;
Informiranje mladih i slobodno vrijeme sa smislom stavke su koje lokalne vlasti finansiraju u odreenoj mjeri www.fmeri.gov.ba.
kroz implementaciju strategija prema mladima. Neke lokalne zajednice koriste omladinske centre i lokalna
omladinska udruenja kako bi informirali mlade ili u tim centrima kreirali kreativne aktivnosti za mlade razliitih
uzrasta. Slobodno vrijeme sa smislom takoer je najee organizirano u omladinskim centrima i omladinskim
udruenjima. Informiranje mladih i slobodno vrijeme mladih finansirani su kroz strategiju prema mladima od
lokalne zajednice ili kroz fondove nevladinih organizacija, finansirane od meunarodnih donatora.
Jedan od principa Evropske povelje o informiranju mladih jeste da bilo koji izvor finansiranja informiranja mladih
ne smije ni na koji nain djelovati u smjeru spreavanja informativnih centara ili usluga mladih u primjeni svih
principa Povelje.
42 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 43

Metodologija CIJELI UZORAK GRADSKE SREDINE

VANGRADSKE
SREDINE
Broj ispitanika 943 389 554

Podaci prikazani na stranicama koje slijede rezultat su istraivanja poloaja i potreba mladih provedenog u
periodu izmeu 1.5. i 31.7.2013. godine na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. SPOL Mukarci 49% 47% 51%
ene 51% 53% 49%
Prikupljanje podataka uraeno je pomou dvije statistike metode, kvantitativne i kvalitativne metode te je
interpretacija rezultata prikazana kao kombinacija nalaza te dvije metode. Za kvantitativnu metodu odabrano je
licem u lice anketiranje kao jedan od najpouzdanijih naina prikupljanja podataka. Anketari, takoer mladi, birali RADNI STATUS Zaposleni 17% 18% 16%
su ispitanike metodom sluajnog odabira mladih u dobi izmeu 15 i 30 godina starosti tako to su birali svaki peti
Nezaposleni 25% 23% 27%
stan / kuu u odreenom naselju i u stanu / kui takoer sluajnim odabirom birali osobu u dobi izmeu 15 i 30
godina koja je posljednja imala roendan. Uenici i studenti 54% 54% 55%
Na ovaj nain odabrana su 943 ispitanika koji predstavljaju reprezentativan uzorak populacije mladih u dobi Ostali (neaktivni) 4% 5% 3%
izmeu 15 i 30 godina, jer je svaka mlada osoba u Federaciji Bosne i Hercegovine imala podjednaku vjerovatnou
ulaska u uzorak. Prilikom biranja uzorka ispotovani su kriteriji odreenih demografskih karakteristika znaajnih
za poreenje rezultata tako da se uzorak sastoji od priblino jednakog broja ena i mukaraca te priblino Neudata/Neoen-
jednakog broja mladih koji ive u gradskim i vangradskim sredinama. Anketiranje je imalo stopu odbijanja od BRANI STATUS 88% 87% 88%
jen
15%.
Udata/Oenjen 9% 10% 9%

Reprezentativnost uzorka je, osim nainom sluajne metode odabira ispitanika, odreena i veliinom uzorka, Neto drugo 3% 3% 3%
odnosno, brojem anketiranih mladih koji je kod ovog istraivanja iznosio 943. Uzorak ove veliine ima greku
uzorka od oko 3% s nivoom pouzdanosti od 95%. Greka uzorka mora postojati u svakom istraivanju koje tretira
uzorak odreene populacije, a ne cijelu populaciju zbog toga to rezultati koje dobijemo iz uzorka u ukupnoj DOB 15-19 51% 49% 52%
populaciji znae procjene koje kao takve ne mogu biti 100% precizne i moraju imati odreeni procent greke. U 20-24 32% 30% 32%
praktinom primjeru ovog istraivanja to znai da svi dobiveni rezultati mogu biti vei ili manji za 3%. Naprimjer,
25-29 18% 21% 16%
ako kaemo da je 67,1% mladih u FBiH nezaposleno, to znai da s 95% sigurnosti moemo tvrditi da procent
nezaposlenih mladih iznosi izmeu 64,1% i 70,1% (67,1% 3%).
BROJ LANOVA
Za analizu prikupljenih podataka koriten je SPSS, programski paket namijenjen statistikoj analizi podataka. 1 1% 1% 1%
DOMAINSTVA
Analizirani podaci su, uz potivanje svih kriterija uporedivosti podataka, poreeni s podacima Statistikog
ureda Evropskih zajednica EUROSTAT. Takoer, u svakoj prilici kada je to bilo mogue, poreenje je raeno i 2 7% 11% 5%
s rezultatima istraivanja poloaja i potreba mladih provedenog na teritoriji BiH tokom 2008. godine. U daljem 3 23% 24% 23%
tekstu podaci iz navedenog istraivanja nazvani su Istraivanje 2008. Poreenja su vrena kako bi se dobio
4 42% 44% 40%
uvid u poloaj mladih u FBiH u odnosu na poloaj mladih u zemljama EU te poloaj kakav su mladi imali 2008.
godine u BiH. 5 17% 12% 20%
6+ 10% 8% 11%
Osim spomenutih baza podataka, koriteni su i podaci dravnih institucija: Federalni zavod za statistiku
Federacije Bosne i Hercegovine i Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine.

Kvalitativni dio istraivanja proveden je metodom fokusnih grupa na kojima su predstavnici mladih (u dobi
Opi podaci
izmeu 15 i 30 godina) diskutirali o svim temama znaajnim za mlade, prilikom ega su dali konkretna objanjenja
pojedinih rezultata te preporuke za dalji rad na poboljanju poloaja mladih svim relevantnim uesnicima
tog procesa. U sklopu istraivanja odrane su 4 fokusne grupe. Uesnici fokusnih grupa odabrani su putem
Na upis u osnovne i srednje kole te visokokolske ustanove pristigle su baby bloom generacije. Osim toga,
javnog poziva objavljenog na stranici www.mladi.org, a odabrani su na nain da se zadovolje kriteriji spolne
procjenjuje se da je od 1995. godine do danas Bosnu i Hercegovinu napustilo vie od 150.000 mladih ljudi.
ravnopravnosti, tipa naselja (gradsko i vangradsko) i status aktivnosti u NVO sektoru, jer je pretpostavljeno da
postoje razlike izmeu aktivnih i neaktivnih mladih.
Jedna od mnogih posljedica demografskog trenda starenja stanovnitva, koje je, izmeu ostalog, uzrokovano
i niskim ili negativnim stopama prirodnog prirataja u BiH u posljednje dvije decenije, jeste i opadanje broja
Rezultati kvantitativnog dijela istraivanja prikazani su u tabelama i grafikonima te ukratko interpretirani kroz
mladih u obrazovnom sistemu. Dodatni razlog smanjenju broja mladih u obrazovnom sistemu jeste i odlazak
objanjenja u kraim tekstovima. U svrhu dodatnog pojanjenja kvalitativnih rezultata navoene su izjave
mladih iz BiH. Prema procjenama Instituta za razvoj mladih KULT, u periodu 19952013. vie od 150.000 mladih
uesnika s fokusnih grupa u citatima, uz potivanje anonimnosti uesnika.
ljudi napustilo je BiH.
44 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku FBiH u kolskoj 2012/2013. godini na visokokolske
ustanove u Federaciji BiH upisano je 72.460 studenata, od ega 86% na dravnim fakultetima, 11% na privatnim
visokokolskim ustanovama, a 3% na umjetnikim akademijama, vjerskim fakultetima i visokim kolama.
Graf 1. Promjene u broju studenata upisanih na visokokolske ustanove
Izvor: Federalni zavod za statistiku
Zanimljiv je primjetni trend pada upisa na dravne fakultete za oko 12% u odnosu na kolsku 2010/2011. godinu
te trend porasta upisa na privatne visokokolske ustanove, gdje se broj upisanih studenta u odnosu na 2011.
godinu poveao 4 puta u kolskoj 2012/2013. godini.
Graf 2: Promjene u broju studenata upisanih na privatne visokokolske ustanov
Izvor: Federalni zavod za statistiku
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 45
Iz diskusija na fokusnim grupama moe se zakljuiti da mladi imaju podijeljeno miljenje o obrazovanju
na privatnim visokokolskim ustanovama. Jedan dio mladih smatra da vlasti nisu smjele dozvoliti otvaranje
privatnih visokokolskih ustanova dok drugi tvrde kako su privatne obrazovne ustanove obogatile ponudu u
visokokolskom obrazovanju.
Ono u emu se svi slau jeste da nadlene institucije trebaju voditi rauna o kvaliteti rada privatnih visokokolskih
ustanova.
Privatni fakulteti su problem, svima se daju dozvole bez da se provjeri kvalitet i ko god nije mogao zavriti na
dravnom fakultetu moe na privatnom, a vrednuje se isto. To bi trebalo promijeniti, da se ne radi izjednaavanje
diploma sa dravnog i privatnog. (Biha, muko)
Ima i privatnih fakulteta koji su jako priznati, gdje dolaze studenti iz drugih zemalja da studiraju ovdje. (Tuzla,
ensko)
Moj brat studira na jednom privatnom fakultetu, skoro je i zavrio i oni su stvarno napredni. Kada vidim ta sve
oni rade na tom fakultetu i usporedim sa svojim obrazovanjem na dravnom fakultetu mogu rei da su daleko
ispred. (Sarajevo, muko)
Problem je u nikakvoj evaluaciji ni javnih ni privatnih fakulteta. Kad bi se radile evaluacije vidjelo bi se ko je u
emu bolji, neka to onda radi. (Sarajevo, muko)
Broj osoba koje su stekle zvanje magistra je u porastu, dok je broj osoba s titulom doktora nauka priblino isti.
U vezi s visokoobrazovanim kadrom u BiH zanimljivo je spomenuti i podatak iz UNESCO-ve publikacije Science,
Technology and Economic Development in South Eastern Europe, gdje se navodi da je 79% istraivakih inenjera,
81% magistara nauke i 75% doktora nauka napustilo zemlju.
Graf 3. Promjene u broju osoba koje su stekle nauni naslov
Izvor: Federalni zavod za statistiku
Takoer, broj srednjokolaca koji su zavrili kolovanje je u padu. U posljednje tri godine broj srednjokolaca
manji je za 4.412. Bez promjene u odnosu na istraivanje 2008, i dalje najvei broj uenika zavrava tehnike,
strune / strukovne i srodne kole (72%), zatim gimnazije (25%), te uiteljske, umjetnike i vjerske kole (3%). Broj
uenika s potekoama u razvoju upisanih u srednje kole je nepromijenjen u posljednje tri godine.
46 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 47

Graf 4: Promjene u broju uenika koji su zavrili srednje kole
Meutim, za razliku od 2008, kada nije postojala razlika izmeu manjih i veih gradova u BiH i visokokolskog
usmjerenja, rezultati iz 2013. pokazuju kako je za ak 12% manji broj mladih iz vangradskih sredina nego iz
gradskih koji studiraju drutvene i humanistike nauke.
Istovremeno, porastao je broj mladih iz vangradskih sredina koji studiraju na fakultetima prirodnog i tehnikog
usmjerenja s 8% u 2008. godini na 15% u 2013. godini. S druge strane, opao je broj mladih iz gradskih sredina na
ovim smjerovima te se cjelokupni omjer mladih iz vangradskih i gradskih sredina u odnosu na odabir studija
prirodnog i tehnikog smjera promijenio, tako da je u 2013. broj mladih iz vangradskih sredina koji studiraju
prirodne i tehnike nauke vei od broja mladih iz gradskih sredina (u 2008. je bilo obratno).
S druge strane, zahtjevi na tritu rada, a prema analizama i istraivanjima Federalnog zavoda za zapoljavanje i
kompanija za posredovanje prilikom zapoljavanja, navode kako su u 2013. godini najtraenija sljedea zanimanja:
ininjeri informatike, ininjeri elektrotehnike, ininjeri mainstva, magistri farmacije, graevinci, zavarivai, ivai
i trgovci (komercijalisti). Istovremeno, najvie nezaposlenih registriranih na birou ima zanimanje ekonomiste,
pravnika i socijalnog radnika.
Broj mladih na magisteriju ili doktoratu u 2008. godini bio je jednak izmeu mladih iz vangradskih i gradskih
sredina dok se u 2013. ovaj odnos promijenio te sada na studiju magisterija ili doktorata imamo za 2% vei broj
mladih iz vangradskih sredina.

Tabela 1: Nivo obrazovanja koji trenutno pohaaju uenici i studenti

(% mladih izmeu 15 i 29 godina upisanih na srednje i visokokolsko obrazovanje)
Izvor: Federalni zavod za statistiku

Od ukupnog broja mladih u FBiH u dobi od 15 do 29 godina, 30% ih je zavrilo ili prekinulo obrazovanje, dok je Gradske Vangradske
70% ukljueno u sistem formalnog obrazovanja bez znatne razlike izmeu gradskih i vangradskih sredina, ali s sredine FBiH 2008.* sredine FBiH 2008* FBiH (2013) BiH (2008)*
razlikom po spolu, za 10% vei je broj ena ukljuenih u formalno obrazovanje u odnosu na mukarce. (2013) (2013)

Graf 5: Uee u formalnom obrazovnom sistemu (% mladih u dobi od 15 do 29 godina) Srednja

struna
1% 3% 3% 9% 2% 8%
kola
trogodinja
Srednja
37% 32% 47% 40% 43% 38%
kola
Via kola
dvije godine
3% 9% 1% 7% 2% 7%
dodatnog
obrazovanja
Fakultet
36% 32% 24% 32% 29% 32%
drutvene i
Fakultet
prirodne
11% 13% 15% 8% 13% 9%
i tehnike
nauke

Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013) Fakultet
4% 10% 2% 3% 3% 4%
medicina i
Magisterij ili
3% 1% 5% 1% 4% 1%
doktorat
Odabir smjerova
Drutveni i humanistiki smjerovi i dalje okupljaju najvei broj studenata. Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)
U odnosu na rezultate istraivanja za BiH iz 2008. godine, nije dolo do znaajnih promjena u izboru smjerova *Poreenje s istraivanjem u BiH (2008)
na visokokolskim ustanovama. Najvei broj studenata je i dalje na drutvenim i humanistikim programima.
48 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 49

Vei broj ena nego mukaraca u visokokolskim ustanovama, razlike bazirane na spolu znaajno primjetne u
odabiru fakulteta. Jo uvijek imamo muka i enska zanimanja. etverogodinjom srednjom kolom ili viim nivoom obrazovanja.
Razlike zasnovane na spolu prisutne su u visokokolskom obrazovanju i to u korist ena kojih je za 12% vie
nego mukaraca kada govorimo o ueu na visokokolskim studijama. Razlika je duplo manja nego u BiH 2008.
godine, kada je za 24% vie ena nego mukaraca bilo prisutno u visokokolskom obrazovanju.
Od ukupno 24 fakulteta u FBiH u 2013. godini na njih 15 vei je udio ena nego mukaraca i to najee u
znaajnoj mjeri.
Zanimljivo je da spol ima veliki utjecaj na odabir fakulteta, odnosno budueg zanimanja. U FBiH izraeno je
prisustvo podjele zanimanja na muke i enske.
U tabelama ispod prikazane su razlike u upisima na pojedine fakultete u odnosu na spol.
Tabela 2: Studiji koje vie biraju mukarci (% mukaraca i ena upisanih na odreene studije)
FBiH je na nivou zemalja lanica EU kada je rije o postotku osoba u dobi izmeu 20 i 24 godine sa zavrenom
Prosjek zemalja lanica EU kada je rije o procentu osoba u dobi izmeu 20 i 24 godine sa zavrenom
etverogodinjom srednjom kolom ili viim nivoom obrazovanja od 2006. do 2012. godine porastao je sa 78%
na 80%. Prosjek FBiH 2013. godine u odnosu na prosjek BiH 2008. godine porastao je sa 68% na 87%, to FBiH
stavlja iznad EU prosjeka. No, prosjeci susjednih zemalja poput Slovenije (90%) i Hrvatske (95%) jo uvijek su iznad
prosjeka FBiH.
Razlika u udjelu mladih sa zavrenom etverogodinjom srednjom kolom ili viim nivoom obrazovanja izmeu
gradskih i vangradskih sredina u FBiH nije znaajna i iznosi tek 1%.
Graf 6: Udio mladih u dobi izmeu 20 i 24 godine koji su zavrili etverogodinje
srednjokolsko obrazovanje ili vii nivo obrazovanja

Fakulteti Mukarci ene

Informacijske tehnologije 90% 10%
Sport i tjelesni odgoj 84% 16%
Mainstvo i raunarstvo 82% 18%
Mainski 76% 24%
Kriminalistika, kriminologija i sigurnosne studije 75% 25%
Politehniki 74% 26%
Rudarsko-geoloko-graevinski 69% 31%
Elektrotehniki 67% 33%
umarski 67% 33%
Graevinski 64% 36%
Saobraaj i komunikacije 62% 38%
Veterinarski 61% 39%
Izvor: Eurostat (2012), Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)
Izvor: Federalni zavod za statistiku
Graf 7: Procent ena i mukaraca u dobi izmeu 20 i 24 godine koji su zavrili
etverogodinje srednjokolsko obrazovanje ili vii nivo obrazovanja

Tabela 3: Studiji koje vie biraju ene (% ena i mukaraca upisanih na odreene studije)

Fakulteti ene Mukarci

Edukacijsko-rehabilitacijski 85% 15%
Farmaceutski 83% 17%
Prirodno-matematiki 66% 34%
Tehnoloki 64% 36%
Filozofski 60% 40%
Pedagoki 59% 41%
Medicinski 59% 41%
Metalurki 58% 42%
Arhitektonski 57% 43%
Stomatoloki 57% 43%

Izvor: Federalni zavod za statistiku Izvor: Eurostat (2012), Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)
50 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 51

Prosjena dob studenata

Graf 9: Procent mladih u dobi izmeu 18 i 24 godine koji su najvie zavrili
srednje trogodinje obrazovanje i nisu nastavili obrazovanje
Prosjena dob studenata u FBiH je 20,6 godina, to ne odstupa znaajno od prosjeka zemalja lanica EU. Razlika
izmeu gradskih i vangradskih sredina kao i razlika izmeu mukaraca i ena nije znaajna kada je rije o
prosjenoj dobi studenata.

Graf 8: Prosjena dob studenata u FBiH

Izvor: Eurostat (2012), Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)

Mukarci ee prerano naputaju obrazovni sistem i ostaju na nivou srednjokolskog trogodinjeg obrazovanja.
Za 11% vei je broj mukih ispitanika koji su zavrili tri razreda srednje kole i nisu nastavili dalje obrazovanje
nego to je to sluaj kod ena. U FBiH ak 38% mladih mukaraca spada u kategoriju onih koji prerano naputaju
obrazovni sistem. Kod ena je taj procent 27%. Razlika izmeu mukaraca i ena na nivou EU27 iznosi 4%, a u
pojedinim zemljama jo i manje, kao na primjer u Bugarskoj, Rumuniji i Hrvatskoj, gdje iznosi 1%.
Izvor: Eurostat (2011), Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013
Graf 10: Procent ena i mukaraca u dobi izmeu 18 i 24 godine koji su
najvie zavrili srednje trogodinje obrazovanje i nisu nastavili obrazovanje

Prerano naputanje obrazovanja

U odnosu na prosjek zemalja EU, FBiH ima natprosjean broj mladih ljudi koji prerano naputaju obrazovanje.

Prema kriterijima Evropske unije, mladi u dobi izmeu 15 i 24 godine koji su najvie zavrili srednju trogodinju
kolu i nisu nastavili dalje obrazovanje (formalno ili neformalno) posmatraju se kao grupa mladih koja prerano
naputa obrazovni sistem.
Procent mladih koji prerano naputaju obrazovni sistem je u zemljama EU27 u 2012. godini iznosio priblino 13%,
dok je u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2013. godini taj procent ak 33%. Razlika izmeu gradskih i vangradskih
sredina je 2%, odnosno, za 2% vei je procent mladih iz vangradskih sredina koji prerano naputaju obrazovanje.
Izvor: Eurostat (2012), Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)
52 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 53

Finansijske potekoe i dalje su najvei razlog zbog kojeg mladi ljudi ne nastavljaju kolovanje. Dodamo li dobro da se napravi razlika izmeu stipendija koje imaju smisao socijalnih davanja i stipendija koje su nagrada
tome i one koji kolovanje nisu nastavili jer su poeli raditi, moemo zakljuiti da vie od polovine mladih koji za dobre rezultate u obrazovanju. U svakom sluaju, postoji izraena potreba za odreivanjem jasno preciziranih
ne nastavljaju kolovanje to ini zbog direktnog ili indirektnog utjecaja novca. kriterija za dodjelu stipendija.

Razlozi za nenastavljanje daljeg kolovanja u grupi mladih iz FBiH koji su zavrili svoje uee u sistemu
formalnog obrazovanja najee su finansijske prirode. Do istog podatka dolo je i istraivanje na nivou BiH iz
2008. godine. Obrazovanje u svrsi zapoljavanja
Zabrinjavajui je podatak da 25% mladih koji ne nastavljaju kolovanje kao razlog navode da nisu u tome vidjeli
neki smisao. Ovakav odgovor je, u skoro istom procentu, prisutan i u istraivanju iz 2008. godine.
Mladi ne vjeruju da e im obrazovanje koje su stekli ili jo uvijek stjeu pomoi da se zaposle u struci. Ovakvo
Tabela 4: Razlozi zbog kojih mladi naputaju obrazovanje negativno miljenje prisutno je ve najmanje pet godina.

Samo 30% mladih u FBiH smatra da e im obrazovanje koje su stekli ili jo uvijek stjeu u velikoj mjeri pomoi
da se zaposle u struci. Miljenje o tome da sistem formalnog obrazovanja kakav je trenutno u FBiH ne moe
osigurati znanja i vjetine potrebne za zaposlenje u struci jednako je negativno meu mladima u gradskim i
vangradskim sredinama. Sline rezultate dalo je i prethodno istraivanje GTZ-a iz 2008. godine, te se moe
zakljuiti da u proteklih pet godina nije bilo promjena nabolje kad je rije o ovome.

Tabela 5: Miljenje mladih u kojoj mjeri njihovo obrazovanje moe osigurati zaposlenje u struci

Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013) Vei gradovi Gradska Manji Vangradska
BiH* FBiH
BiH naselja FBiH gradovi BiH naselja FBiH
U razgovorima na fokusnim grupama uesnici su naveli veliki broj miljenja koja objanjavaju ovaj odgovor i idu
u prilog tezi da od obrazovanja nema koristi. Nikako 10% 9% 7% 7% 11% 10%
Dosta mojih kolskih prijatelja i prijateljica nee nastaviti obrazovanje, nee ii na fakultet jer od toga nema Neznatno 14% 11% 10% 12% 15% 11%
nikakve koristi. (Visoko, ensko)
Donekle 37% 45% 44% 46% 37% 45%
Ja nisam htio na fakultet, ta e mi to, samo bezveze da troim, a nita mi ne poboljava anse za zapoljavanje
kasnije. (Kakanj, muko) U velikoj
27% 30% 26% 29% 14% 30%
Ljude koji su sa mnom studirali, a da su nali posao nakon fakulteta jo uvijek nisam upoznao. (Ilida, muko) mjeri
A na kraju, ta ovdje prolazi? Najvie rade ljudi sa srednjom kolom, prodavnice, frizeri, komercijalisti. (Sarajevo,
Ne zna 12% 4% 14% 5% 13% 4%
ensko)
Ja sam diplomirani pravnik, upisala sam magisterij, ne mogu da ga zavrim, trebam da platim jo, a nemam para.
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013), istraivanje u BiH (2008)
Ne znam ni ta bih s tim. (Sarajevo, ensko)

Mladi smatraju kako tokom procesa formalnog obrazovanja nemaju priliku stei dovoljno znanja i vjetina
potrebnih za kasniji rad bez obzira o kojoj struci je rije, zbog ega se ne bi usudili raditi odmah nakon zavrene

Stipendiranje mladih kole ili fakulteta. Takvu situaciju prvenstveno objanjavaju nedostatkom praktine nastave, nedovoljnim
brojem radnih mjesta, neureenou trita rada, ali i tvrdnjama da nastavni kadar ne ide ukorak sa svjetskim
trendovima i napretkom u nauci.

Iako najvei broj mladih naputa obrazovni sistem zbog razloga finansijske prirode, finansijska pomo mladima
Ljudi kada se i zaposle u struci tek onda shvate ta im je posao. Preopirno je obrazovanje, a na kraju ne zna
u procesu obrazovanja je nedovoljna. 88% mladih u FBiH ne prima nikakvu stipendiju.
ono to treba. (Kakanj, muko)

Od ukupno 10% mladih koji primaju stipendiju, 5% ih stipendiju dobija od opine, 3% od kantona, a 2% iz nekog
Meni najvie smeta kada nam profesori kau kako je u njihovo vrijeme trebalo znati puno vie i kako su oni
drugog izvora (inozemna stipendija ili stipendija privrednog subjekta).
nama spustili kriterij. Pa zato ste spustili kriterij? (Visoko, ensko)
Mjeseni iznosi stipendija najee su izmeu 100 i 200 KM (64%). Mladih koji primaju stipendiju u iznosu do 100
KM mjeseno ima 27%.
Fali plan i program i potivanje tog programa, te ga treba revidirati svakih, naprimjer, pet godina, jer se milion
to se tie finansijske podrke uenicima u procesu obrazovanja, uesnici na fokusnim grupama kau kako
novih informacija otkriva svaki dan, a mi uimo iz knjiga starih preko 50 godina. Profesori ne idu ukorak sa
smatraju da je ta podrka nedovoljna te da veliki broj nadarenih mladih ne ostvari svoje potencijale upravo
vremenom i nas vuku nazad. (Travnik, muko)
zbog loe drutveno-ekonomske situacije. Smatraju da su stipendije nedovoljne i brojem, ali i samim iznosom
stipendiranja, te da je u oblasti dodjele stipendija potrebna vea transparentnost (sumnjaju na korupciju
i nepotizam prilikom dodjele stipendija). No, ne vide da e se situacija s finansijskom podrkom obrazovanju
uskoro poboljati. Nekoliko uesnika na fokusnim grupama iznijelo je zanimljiv komentar o tome kako bi bilo
54 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 55

Kvalitet nastave obzira o kojem zanimanju je rije. Na fokusnim grupama istaknuti su i pojanjeni i drugi problemi formalnog
obrazovanja poput neusklaenosti obrazovnog sistema s tritem rada, zastarjelim metodama, tehnikama
i znanjima, neadekvatnim profesorima, uplitanjem politike i biznisa u obrazovni sistem. Poznaju veliki broj
profesora koji se bave politikom i / ili vlastitim privatnim biznisom, to smatraju sukobom interesa. O odnosu
Nedostatak praktine nastave mladi vide kao najvei problem u polju formalnog obrazovanja te smatraju kako
nastavnika i profesora prema uenicima i studentima prevladava stav da je to od profesora do profesora te
je to najneophodnije izmijeniti.
navode dosta negativnih, ali i pozitivnih primjera. Kao pozitivne primjere navode nastavnike i profesore koji
Manjak praktine nastave, preopirni nastavni planovi i programi, odnos i nestrunost nastavnika i profesora
iskazuju potovanje u odnosu s uenicima i studentima. Vie potovanja od profesora prema uenicima bi se
te nedostatak stipendija / kreditiranja, naroito u visokom obrazovanju, mladi smatraju najveim problemima
mnogo cijenilo.
formalnog obrazovanja.
Nerazmjer trita rada i obrazovanja i svih drugih slubi je ogroman. Konkretno, odsjek za produkciju postoji,
Nedostatak praktine nastave izdvojen je kao jedan od najveih problema i prilikom istraivanja poloaja mladih
ljudi su diplomirali, a ispostavilo se da u sistematizaciji radnih mjesta nije postojalo mjesto producenta. (Travnik,
na nivou BiH iz 2008. godine, kada je 19% mladih iz veih gradova BiH i 21% mladih iz manjih gradova BiH navodilo
muko)
nedostatak praktine nastave kao element koji je najneophodnije mijenjati na polju formalnog obrazovanja.
Najbitniji predmet u mojoj koli koji imam osam asova sedmino, ja ne znam nita upravo zato to profesorica
kae da ne moramo ni dolaziti na asove. (Kakanj, ensko)
Tabela 6: Miljenje mladih o tome ta su najvei problemi na polju formalnog obrazovanja
Na fakultetima ne postoji niko iznad profesora. Treba neka krovna institucija da kontrolie njihov rad. (Sarajevo,
muko)
FBiH Gradska naselja Vangradska naselja
Treba usmjeravati djecu jo od osnovne kole u skladu s afinitetima. Time bi se rijeio i problem disbalansa s
Manjak prakse u nastavi 32% 29% 34% tritem rada koji imamo, jer bi dosta djece bilo sklono i zanatima. (Zenica, ensko)
Odnos i nestrunost Nema fakulteta za traena zanimanja, informatiku, naprimjer. Imam puno prijatelja informatiara i preko njih
20% 23% 18%
nastavnika znam da postoji samo jedan fakultet u BiH koji tretira samo informatiku, ostali jo neto uz informatiku to onda
Preopirni nastavni samo odvue panju. (Sarajevo, ensko)
20% 18% 21%
programi Politika treba da izvadi prste iz formalnog obrazovanja. Nijedan fakultet ne polae niti jednu konvertibilnu marku
Nedostatak stipendija / fiskalnog rauna bilo kome. Znai, ne zna se budet, ne zna se nita i samim tim dolazi i do konfuzije koliko gdje
13% 13% 14% ta kota. Stvara se i nepotizam pa onda cijela jedna familija doe da radi u jednoj koli. (Sarajevo, muko)
kreditiranja
Percepcija korupcije u obrazovnom sistemu na veoma visokom je nivou. Mladi smatraju da je korupcija prisutna
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013) u svim procesima rada visokokolskih ustanova, od naina na koji se zapoljava nastavni kadar do kasnijeg rada
u smislu korupcije pri plaanju ispita ili ak kupovini diploma.
U diskusijama na odranim fokusnim grupama mladi su dodatno pojasnili problem praktine nastave. Navode Svi to znamo i nita ne moemo napraviti. (Konjic, ensko)
mnotvo primjera negativnih posljedica toga to u procesu formalnog obrazovanja nisu imali nikako ili su imali Ja znam koliko kota bachelor na mom fakultetu, kota 25.000 KM i zna se tano kome treba dati pare. (Sarajevo,
vrlo malo prilika da znanje usvajaju na praktian nain. Svi uesnici fokusnih grupa se slau u miljenju da je vie muko)
praktine nastave neophodno kako bi bili spremni za trite rada. Problem vide i u prevelikom broju studenata, Lino sam vidio koliko poklona je dobio jedan profesor na mom fakultetu. Iao sam do njegove asistentice u
te to smatraju glavnim uzrokom nedostatka praktine nastave i nemogunosti profesora da se dovoljno posvete kabinet na konsultacije i vidio puno flaa skupocjenih pia. Govorimo o piima koja kotaju i do 300 KM, a on se
poduavanju studenata. Smatraju da bi fakulteti trebali biti bolje opremljeni kako bi se dio praktine nastave nije ni potrudio da ih barem skloni negdje. Toliko o kontroli rada profesora. Stie se dojam da na fakultetima ne
mogao izvoditi u prostorijama fakulteta, a ne javnih ustanova (naprimjer, u sluaju zdravstvenih zanimanja) gdje, postoji niko iznad profesora. (Sarajevo, muko)
kako tvrde, praksa, ako je i ima, esto bude svedena na reda radi nivo. Moram navesti primjer. Imali smo ispit prije par dana gdje je asistent na kraju rekao: Doite vi koji imate knjige
Ja sam laborant, a nikada u koli nisam vidjela ni kako prica izgleda, nego samo uimo teoriju i piemo kao djeca sljedei tjedan u ured da se dogovorimo kada e biti popravni, a isto doite i vi koji niste kupili knjigu da kupite.
u osnovnoj. (Sarajevo, ensko) (Mostar, muko)
Ili bih nekoga ubila ili ugrozila neiji ivot. Nisam imala praksu. (Konjic, ensko) Studenti ne prijavljuju sluajeve korupcije jer nemaju pozitivnih primjera da su ve prijavljeni sluajevi korupcije
Mi imamo praksu koja je vezana za teoriju, ali radimo sa instrumentima koji su prestali da se upotrebljavaju i adekvatno sankcionirani. Dodatno, boje se za vlastitu dobrobit, jer navode primjere studenata koji nikada nisu
sada kada zavrimo kolu nemamo nita od naeg znanja. (Sarajevo, ensko) poloili ispite jer su prijavili odreena nekorektna ponaanja profesora.
Ne moemo rei da je na obrazovni sistem toliko lo u poreenju sa nekim drugim zemljama, ali je problem to Prijedlog za poboljanje jeste da se ee provode kampanje protiv korupcije i da se oforme brojevi telefona
se kod nas u praksi ne primjenjuje ta teorija koju uimo kroz 15 godina kolovanja. (Travnik, muko) posebno za prijave sluajeva korupcije u obrazovnom sistemu.
Smatraju da su potrebne izmjene u nainu provedbe komisijskih polaganja ispita, jer navode kako nije uredu niti
objektivno da isti profesor zbog kojeg se trai komisijsko polaganje ispita ujedno bude i lan komisije.
Miljenje uesnika fokusnih diskusija o zakonskom ureenju visokokolskog sistema jeste da zakoni i nisu tako
Percepcija obrazovnog sistema loi, ali se ne potuju, niko ne kontrolie njihovu provedbu i ne sankcionira veliki broj sluajeva u kojima se zakon
oigledno ne potuje.

Mladi smatraju da je obrazovni sistem prepun razliitih problema koji se moraju rjeavati to je mogue prije. Uesnici fokusnih diskusija tvrde kako studente treba vie upoznati s njihovim pravima te ih osvijestiti o tome
Dodatni problem koji je usko povezan s nemogunou izvoenja praktine nastave jeste i materijalno- ta sve spada u korupciju kako bi je mogli prepoznati.
tehnika neopremljenost kola / fakulteta te preopirno gradivo. Mladi smatraju da su nove maine i adekvatno
opremljeni kabineti za rad prijeko potrebni za kvalitetnije izvoenje nastave iz svih strunih predmeta bez Izjavljuju kako bi, za poetak, bili zadovoljni i time da se postojei zakoni i pravilnici potuju.
56 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 57

Uee u neformalnom obrazovanju Neformalno obrazovanje pomogne dosta, samo bi i to trebalo bolje kontrolisati da ne ode u loem smjeru. esto
kada se spomene NVO doe i asocijacija kradu pare. Ali ja sam uestvovao na dosta seminara zbog ega sam
se kasnije i zaposlio. Nauio sam mnogo stvari, nisam imao neke predmete koje mi je faks trebao dati, to sam
nauio kroz NVO. (Travnik, muko)
Kroz uee u neformalnom obrazovanju mladi kompenziraju nedostatke formalnog obrazovanja i poveavaju
anse za zaposlenje. Neformalno obrazovanje s razlogom dobija na znaaju.
Definitivno bih svim mladima preporuio da potrae, bez obzira ta studiraju, mora postojati neka NVO koja se
time bavi pa da tamo idu da im se malo pobolja znanje. (Sarajevo, muko)
U 2013. godini broj mladih koji su uestvovali u nekom obliku neformalnog obrazovanja (kurs ili neki drugi oblik
obuke koja nije u programu redovnog obrazovanja) porastao je za skoro 10% u odnosu na rezultate iz 2008.
Ja sam to se tie tih NVO totalno neinformisana, ne znam kako ti ljudi saznaju gdje, ta, kako. Meni to niko
godine. Broj mladih iz vangradskih sredina FBiH u 2013. godini koji pohaaju neki oblik neformalnog obrazovanja
nema da kae. (Sarajevo, ensko)
priblian je broju mladih iz veih gradova BiH koji su 2008. godine pohaali neformalno obrazovanje. No, i dalje je
Ja sam se prijavila na jednu obuku koja je trajala 10 dana, od 10 do 16 sati, gdje sam za tih 10 dana nauila vie
znaajna razlika izmeu gradskih i vangradskih sredina kada je rije o neformalnom obrazovanju. U vangradskim
nego za tri godine fakulteta. Ne banalizujem nego je stvarno bilo tako. Tu smo prvi put uzeli kameru u ruke, radili
sredinama manje je uee mladih u neformalnom obrazovanju nego u gradskim sredinama i to za cijelih 10%
anketu, uili kako se montira. (Zenica, ensko)
te je, kao i 2008. godine, broj onih koji ele pohaati programe neformalnog obrazovanja vei od broja onih koji
te programe pohaaju. I pored znaajnog porasta uea mladih u neformalnom obrazovanju, procent mladih
Zahvaljujui neformalnom obrazovanju nauio sam puno toga to e mi koristiti kroz cijeli ivot, upoznao sam
koji pohaaju programe neformalnog obrazovanja u vangradskim sredinama ne prelazi ni 50%, dok je u gradskim
ljude zahvaljujui emu sam se kasnije i zaposlio. Proputovao sam cijelu Evropu i vidio dosta. A kada sam tek
sredinama 57%. Jasno je da postoji potreba za veom ponudom programa neformalnog obrazovanja kao i jaim
poeo, raja me zezala, kao ta to ja glumim, neto se zalaem. Ali sada je ve druga pria. Kada su vidjeli gdje sam
informiranjem mladih o tome pogotovo u vangradskim sredinama. Stoga je potrebno osigurati uvjete za razvoj
sve iao i da sam mogao poneto i zaraditi kroz angamane u NVO, onda su poeli da pitaju mogu li i oni tako. E
neformalnog obrazovanja kako bi ono postalo dostupno svima koji ele uestvovati u programima neformalnog
pa ne moe ba odmah, ne ide to tako. Treba se prvo potruditi. (Biha, muko)
obrazovanja.
Ja mislim da bi mi morali nai nain da svim mladima kaemo koliko je to lijepo i ukljuiti se, biti aktivan,
volontirati. Ali najbolje da im to kaemo mi koji smo ve u tome. Trebalo bi vie ovakvih druenja organizovati,
Graf 11: Uee mladih u neformalnom obrazovanju
dovesti neaktivne mlade samo da im mi objasnimo. Sigurno bi ih se puno vie aktiviralo. (Sarajevo, ensko)

Meni se ne svia samo to to nemaju svi uenici priliku da volontiraju. Ja sam volontirala, u kolu su dolazili iz
jedne organizacije i traili volontere, ali ogranien broj. Nema dovoljno prilika, trebalo bi vie. (Konjic, ensko)

Poznavanje stranih jezika

87% mladih u FBiH navodi kako engleski jezik poznaje dovoljno dobro da bi se moglo sporazumjeti. 34% je onih
koji isto tvrde za njemaki jezik.

Tabela 7: Percepcija poznavanja stranih jezika mladih u dobi izmeu 15 i 29 godina

FBiH Gradske sredine Vangradske sredine BiH (2008)

Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013), istraivanje u BiH (2008) Engleski 87% 87% 87% 63%
Njemaki 34% 34% 34% 22%
Iz fokusnih diskusija postaje jasnije zato mladi sve vie biraju uee u neformalnom obrazovanju. Neformalno panski 9% 10% 9% 6%
obrazovanje mladi smatraju veoma korisnim te smatraju da kroz neformalno obrazovanje naue mnogo vie
Francuski 9% 7% 10% 2%
nego kroz formalno. Postojanje vie programa neformalnog obrazovanja te njegovu dostupnost veem broju
Turski 9% 10% 8% 1%
mladih smatraju jednim od prioriteta u radu s mladima. Svi koji su uestvovali u bilo kakvom obliku neformalnog
obrazovanja svima bi ga preporuili. Kod neformalnog obrazovanja cijene zanimljiv nain prenoenja znanja, Nijedan 8% 7% 9% 25%
uenje kroz praktian rad, mogunost izraavanja vlastitog stava i ostavljanje prostora za kritiko razmiljanje Arapski 5% 4% 5% 1%
te popratne pozitivne elemente kao to su druenje i upoznavanje razliitih ljudi i razmjena mnogih korisnih Italijanski 3% 4% 3% 3%
informacija. Smatraju da im neformalno obrazovanje poveava konkurentnost na tritu rada. Neki drugi 2% 1% 3% 1%
Iznad konkurencije si kada ima neformalno obrazovanje, jer su svi na istom nivou kada zavre faks, a ti ipak
Ruski 2% 1% 2% 4%
zna neto vie od onog to ste svi uili na fakultetu. To je jedini nain da budem bolja i poveam si anse za
zapoljavanje. (Jajce, ensko)
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013), istraivanje u BiH (2008
58 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 59

TRITE RADA
Podaci pokazuju da je udio mladih u dobi izmeu 15 i 24 godine u ukupnom radno sposobnom stanovnitvu FBiH
17,3%. Stopa uea mladih u dobi izmeu 15 i 24 godine u ukupnoj radnoj snazi jeste 11,8%, od ega 7,5% ine
mukarci, a 4,3% ene. Ukoliko posmatramo stopu uea ena u dobi od 15 do 24 godine u odnosu na ukupnu
populaciju ena, stopa uea ena iznosi 11,7%, a stopa uea mukaraca u ukupnoj populaciji mukaraca
iznosi 11,9%.
Definicije pojmova
Stopa aktivnosti mladih / uee mladih u radnoj snazi mladih
Referentni period jeste vrijeme u kojem se vrilo prikupljanje podataka. Veina se podataka odnosi na ekonomsku
djelatnost osoba u konkretnoj kalendarskoj sedmici, od ponedjeljka do nedjelje, koja se naziva referentnom
sedmicom. Odreeni broj podataka odnosi se na druge periode (etiri sedmice ili godina u odnosu na referentnu Uee mladih u radnoj snazi mladih izraeno je kao procent zaposlenih i nezaposlenih mladih u dobi izmeu 15
sedmicu). i 24 godine u ukupnoj populaciji mladih iste dobi, a u FBiH iznosi 29,1% te pokazuje pad u odnosu na prethodne
Radno sposobno stanovnitvo obuhvata sve osobe koje imaju 15 i vie godina, podijeljene u dvije osnovne godine (u 2010. je iznosilo 32,8%, a u 2011. 31,2%).
kategorije: radnu snagu (ekonomski aktivno) i ekonomski neaktivno stanovnitvo. Uee mladih u radnoj snazi mladih, odnosno stopa aktivnosti mladih za 13,5% nia je u poreenju s prosjekom
Radnu snagu ili aktivno stanovnitvo ine zaposlene i nezaposlene osobe. zemalja lanica EU, za skoro 2% nia je od stope aktivnosti mladih u Hrvatskoj i za 5,7% nia od one u Sloveniji.
Zaposlene osobe jesu osobe koje imaju 15 i vie godina i koje su u referentnoj sedmici: (a) radile najmanje jedan
sat za plau ili naknadu bez obzira na njihov formalni status ili (b) nisu radile, a imale su posao na koji e se vratiti. Graf 13: Stopa aktivnosti mladih
Kontingent zaposlenih osoba ine: (a) zaposleni (osobe u zaposlenju koje za svoj rad primaju plau ili naknadu);
(b) samozaposleni (poslodavci koji upravljaju poslovnim subjektom i zapoljavanju jednog ili vie zaposlenika
te osobe koje rade za vlastiti raun i ne zapoljavaju zaposlenike); (c) neplaeni pomaui lanovi domainstva
(lanovi koji rade u porodinom biznisu).
Nezaposlene osobe jesu osobe koje imaju 15 i vie godina i koje: (a) nisu u referentnoj sedmici obavljale nikakvu
aktivnost za plau ili naknadu; (b) su u toku etiri sedmice (referentne i tri prethodne) aktivno traile posao ili su
nale posao i u skoroj budunosti e poeti raditi; (c) bi mogle poeti raditi u toku naredne dvije sedmice ako im
bude ponuen posao.
Neaktivno stanovnitvo ine sve osobe koje imaju 15 i vie godina i koje u referentnoj sedmici nisu
radile te koje tokom etiri sedmice (referentne i tri prethodne) nisu poduzimale nikakve radnje u cilju traenja
posla, kao i osobe koje nisu spremne poeti raditi u naredne dvije sedmice ako bi im posao bio ponuen.

Udio mladih u tritu rada
U skladu s navedenim definicijama pojmova, a prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, na
grafikonu ispod prikazan je udio mladih u dobi izmeu 15 i 24 godine u odreenim kategorijama koje opisuju
trite rada.
Izvor: Eurostat (2012), Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Anketa o radnoj snazi (2012)
Razlika u stopi aktivnosti mladih mukaraca i ena koja iznosi 15,6% u korist mukaraca vea je nego u bilo kojoj
zemlji lanici EU. Prosjena razlika stope aktivnosti izmeu mukaraca i ena u zemljama lanicama EU iznosi
5,8%.
Graf 14: Stopa aktivnosti mladih mukaraca i ena

Graf 12: Mladi na tritu rada

Izvor: Agencija za statistiku

Bosne i Hercegovine,
Anketa o radnoj snazi (2012)
Izvor: Eurostat (2012), Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Anketa o radnoj snazi (2012)
60 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 61

Miljenje mladih o mogunostima na tritu rada misle da ih eka svijetla budunost. Miljenja su da radnih mjesta nema dovoljno ak i kad bi svi pristali da rade
bilo kakav posao.

Osim korupcije koju smatraju sveprisutnom, kad je o zapoljavanju rije, prilikom traenja posla smeta im
Prilikom razgovora na fokusnim grupama tema zapoljavanja mladih izazvala je najvie diskusija i konstantno
nekultura u selekcijskim procesima od potencijalnih poslodavaca koja se manifestira kroz postavljanje previe
se provlaila kroz sve druge teme. Problem velike nezaposlenosti mladi vide kao izvor svih drugih problema.
linih i diskriminirajuih pitanja na intervjuima, poput pitanja o branom statusu, djeci (imaju li ih ili ne), planiranju
Nezaposleni mladi ekonomski su ovisni, izloeni visokoj stopi rizika od siromatva, ne mogu se stambeno
trudnoe i slino pa sve do nejavljanja ishoda intervjua. Takoer, navode kako je prijavljivanje na oglase dravnih
osamostaliti, ne usuuju se stupiti u brak niti imati djecu, to sve zajedno dovodi do mnogih poremeaja u
institucija skupo jer uglavnom trae dostavljanje dokumentacije ija ovjera kota, a dokumenti se ne vraaju
kretanju drutva u cjelini. Mladi generalno osjeaju da su preputeni sami sebi u procesu zapoljavanja i
u sluajevima negativnog ishoda selekcijskog procesa, te predlau kako bi trebalo uvesti pravilo da dravne
izraavaju veliku zabrinutost o pitanju zapoljavanja. U roditeljima esto ne pronalaze adekvatnu podrku to
institucije vraaju dokumentaciju.
zbog tekih ekonomskih uvjeta u kojima veina ivi, ali i zbog toga to roditelji nisu dovoljno savremeni pa esto
osjeaju kako oni ustvari trebaju pomoi roditeljima.
Na svakom oglasu koji sam ja vidjela trae iskustvo minimalno godinu ili dvije, ali nam ne daju nigdje da ga
steknemo, da krenemo raditi, bar da volontiramo ili pripravniki uradimo. (Jajce, ensko)
Ja sam N.N., diplomirani ekonomista, imam 30 godina, ve etiri godine sam na birou. ivim od mamine penzije.
Na snazi je kapitalizam u najgorem obliku, radi za troje, a mala plata. (Gorade, ensko)
Ne vidim da u se uope zaposliti, nikakvu perspektivu. (Sarajevo, ensko)

Nai roditelji nisu roditelji 21. vijeka. Oni ne razumiju da vie ne moe nai posao na kojem e doekati
penziju. (Kakanj, ensko)
Nezaposlenost mladih
Dobrim poslom mladi smatraju onaj koji je dobro plaen, a ne onaj koji bi voljeli raditi. Kako je ve i spomenuto,
smatraju da ih obrazovni sistem ne pripremi za trite rada ni vrstom ni nivoom znanja, a dodatno ih ne naui
Stopa nezaposlenosti mladih u FBiH je najvea u poreenju sa svim zemljama lanicama EU pa i nekima koje to
ni tehnikama aktivnog traenja posla (u koli ne ue kako se pie CV, motivacijsko pismo, kako se uestvuje u
jo nisu. Od prosjeka stope nezaposlenosti mladih u EU stopa nezaposlenosti mladih u FBiH, koja iznosi 67,1%,
intervjuu za posao i sline vjetine potrebne za traenje posla).
za 44,3% je vea.
Radije bih radila posao koji je dobro plaen nego neki koji bih voljela raditi. Svjesna sam kakva je situacija.
U Njemakoj, Holandiji, Austriji, Norvekoj i vicarskoj stopa nezaposlenosti mladih u dobi izmeu 15 i 24 godine u
(Visoko, ensko)
2012. godini ne prelazi ni 10%. Prosjena stopa nezaposlenosti mladih iste dobne skupine u zemljama lanicama
EU iznosi 22,8%. U Federaciji Bosne i Hercegovine ona iznosi 67,1%.
Meni u koli niko nije pokazao kako se pie CV, a volio bih da jeste. (Sarajevo, muko)
Prema podacima Statistikog ureda Evropskih zajednica (Eurostat), mladi u FBiH u nepovoljnijem su poloaju od
svih svojih vrnjaka u ak 33 zemlje u kojima Eurostat vri mjerenja, jer je stopa nezaposlenosti mladih u FBiH
Poznaju vrlo malo osoba koje su nakon formalnog obrazovanja pronale posao u struci, zaposlili su se rijetki
vea od najvee stope nezaposlenosti mladih mjerenih zemalja, a koju ima Makedonija u procentu od 53,9%.
sluajevi deficitarnih zanimanja. Smatraju da je korupcija prilikom zapoljavanja najvea.

Graf 15: Stopa nezaposlenosti mladih

Mi smo svjesni da, kada se prijavimo na neki konkurs, neemo biti primljeni jer je to samo zamazivanje oiju, i
da tu ve neko radi. (Sarajevo, ensko)

Poznajem dosta ljudi koji su se zaposlili preko tele. Prvi moj brat. (Ilija, ensko)

Tvrde kako je sistem obrazovanja neusklaen sa zahtjevima trita rada. Takoer, kako se ne potuju nikakvi
zakoni u odnosu obrazovanja i zapoljavanja. Generalno o tritu rada smatraju da je haotino i da je zbog
prevelikog broja nezaposlenih veina zanimanja svedena na nizak nivo.

Vidimo da svako moe da radi skoro sve, osobe sa srednjom strunom spremom poslove koji zahtijevaju visoku
spremu i obratno. (Biha, muko)

Ekonomistu su sveli na komercijalistu da slae artikle po policama, medicinu na nosanje torbica i prodaju
lijekova. Nama nita ne treba kupi za marku, prodaj za dvije, to nam je drava. Ko god je zavrio fakultet, izradio
se. (Sarajevo, ensko)

Izvor: Eurostat (2012), Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Anketa o radnoj snazi (2012)
Uesnici koji su aktivni u NVO sektoru optimistiniji su kad je rije o buduem zaposlenju (ima ih i koji rade
u struci, van struke, honorarno, neprijavljeno...), oslanjaju se na iskustva i vjetine steene kroz volontiranje.
Razlika u stopi nezaposlenosti mladih mukaraca i ena iznosi 1,1%, za koliko je vei procent nezaposlenih ena.
Smatraju da imaju vee anse za zapoljavanje u nevladinim i meunarodnim organizacijama, gdje smatraju
Ova razlika je na nivou zemalja EU, gdje je prosjena razlika u stopi nezaposlenosti s obzirom na spol 1,4%, ali
da je korupcija pri zapoljavanju daleko manja. Openito imaju vie samopouzdanja i znanja, mada svakako ne
obratno, odnosno, za 1,4% je vei procent nezaposlenih mukaraca.
62 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 63

Graf 16: Stopa nezaposlenosti mladih mukaraca i ena

Graf 17: Udio zaposlenih mladih osoba koje s poslodavcem nemaju potpisan ugovor o radu

Izvor: Eurostat (2012), Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Anketa o radnoj snazi (2012) Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013), istraivanje u BiH (2008)

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, stopa nezaposlenosti mukaraca u dobi izmeu 15 i 24 godine u
2012. godini iznosi 66,7%, dok je stopa nezaposlenosti ena 67,8%. Usklaenost obrazovanja s radnim mjestom
Stopa nezaposlenosti odraslih u FBiH iznosi 24,2%, to znai da je omjer stope nezaposlenosti mladih (15-24)
naspram stope nezaposlenosti odraslih (25+) blizu tri. Dakle, na jednu nezaposlenu odraslu osobu dolaze tri Broj mladih koji rade posao za koji se nisu kolovali raste. Vie od polovine zaposlenih mladih ne radi posao za
nezaposlene mlade osobe u dobi izmeu 15 i 24 godine. koji se obrazovala. Procent ovih osoba vei je u vangradskim sredinama.
Nepovoljan poloaj mladih na tritu rada esto uzrokuje da mladi prihvataju raditi bilo koje poslove koji im
se nude, neovisno o tome da li su oni u vezi s njihovim obrazovanjem. 33% mladih iz gradskih i 25% mladih iz
vangradskih sredina radi na poslovima koji su potpuno nepovezani s njihovim obrazovanjem. Teko je izvoditi
zakljuke o tome koliko mladi ljudi mogu biti uspjeni u obavljanju poslova za koje se nisu obrazovali, ali je
Status zaposlenih mladih svakako opravdano pretpostaviti da mladima koji rade poslove neusklaene s njihovim obrazovanjem nedostaje
znanja i vjetina potrebnih za rad u brani u kojoj rade.
Oko 24% mladih navodi kako njihova radna mjesta nisu ba u skladu s njihovom strukom, dok ih 5% ak ne moe
26% zaposlenih mladih nema potpisan nikakav ugovor o radu s poslodavcem. ni procijeniti da li radi posao za koji se obrazovalo.
Zaposleni mladi su, nakon posljednje kompletirane kole ili studija, do prvog stalnog zaposlenja u prosjeku
proveli 12 mjeseci traei posao. Graf 18: Procent mladih koji rade poslove za koje se nisu kolovali

Neformalno trite rada u FBiH i dalje je jednako prisutno kao i 2008. godine, kada 24% zaposlenih mladih
nije imalo ugovor s poslodavcem koji bi definirao radni odnos. U 2013. godini, prema rezultatima provedenog
istraivanja, 26% mladih koji su zaposleni nema nikakav ugovor s poslodavcem. Od ukupnog broja zaposlenih Uporedimo li ove podatke o broju
mladih ugovor na neodreeno ima 30% mukaraca i 27% ena, ugovor na odreeno ima 24% mukaraca i 11% ena, mladih koji rade van svoje struke
a ugovor o zapoljavanju pripravnika ima 7% mladih iz gradskih i 3% mladih iz vangradskih sredina. Mali procent s podacima dobijenim u istraivanju
zauzimaju ugovori o djelu i probnom radu. iz 2008. godine, moemo zakljuiti
da broj mladih koji rade poslove za
Ja sam se zaposlila bez tele i to u dravnoj firmi samo na osnovu prijave na konkursu. Znam da mi niko ne koje se nisu kolovali raste, jer je
vjeruje, ali je stvarno bilo tako. (Sarajevo, ensko) takvih sluajeva u FBiH 2008.
godine bilo 18% naspram sadanjih
Ja sam radio kratko, moj zanat je bio u pitanju. Meutim, firma propala i nita od tada. (Ilida, muko) 29% u prosjeku.
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT,
Ni dan-danas ne mogu da rijeim svoj status, jer sam est godina radila neprijavljeno. Izgubila sam prava na istraivanje poloaja mladih u FBiH
birou i nemam nikakvo osiguranje. (Bugojno, ensko) (2013), istraivanje u BiH (2008)
64 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
Miljenje mladih o zapoljavanju van struke steene formalnim obrazovanjem podijeljeno je. Dio mladih smatra
kako je zapoljavanje osoba na radna mjesta za koja se nisu obrazovali pogreno, ali ima i onih koji smatraju
kako je vrijeme formalnih kvalifikacija prolo te kako se cijene praktina znanja i vjetine. Neki u tome vide i vie
mogunosti za zapoljavanje i istiu kako je osobina fleksibilnosti prilikom zapoljavanja jako vana.
Mobilnost na tritu rada
injenica da radnih mjesta za mlade ljude podjednako nema na teritoriji cijele FBiH pokazuje se i u veoma malom
procentu mladih koji su radili izvan svoje opine. Samo 3% mladih iz gradskih i 1% iz vangradskih sredina imalo
je priliku raditi van svojih opina. Onih koji su radili van svoje opine krae od godinu dana jeste 5%. Mladih koji
imaju iskustvo rada van BiH due od godinu dana jeste 2%.
Graf 19: Mladi koji su radili izvan svoje opine
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013), istraivanje u BiH (2008)
Graf 20: Mladi koji su radili van BiH
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013), istraivanje u BiH (2008)
Iz ovako niskih stopa mobilnosti mladih moglo bi se zakljuiti da mladi ne ele raditi van mjesta u kojem ive. U
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 65
razgovorima na fokusnim grupama veina mladih tvrdi kako bi radili i u drugim opinama kada bi imali posao od
kojeg bi mogli zaraivati dovoljno da pokriju trokove ivota u nekoj drugoj opini.
Zlostavljanje na radnom mjestu
13% mladih u FBiH je kroz radno iskustvo svjedoilo nekom obliku zlostavljanja na poslu, a koje je ostavilo
posljedice na duevno i tjelesno zdravlje njih samih ili njihovih kolega ili kolegica.
No, upitno je koliko mladi ljudi poznaju sve oblike zlostavljanja na radnom mjestu, s obzirom na injenicu da ih
28% navodi kako na svom poslu plau ne prima redovno. Za 9% vei je procent mladih ena koje ne primaju plau
redovno.
Graf 21: Udio mladih mukaraca i ena koji ne primaju redovno plau za posao koji obavljaju
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)
Percepcija mita i korupcije pri zapoljavanju
Samo 5% mladih smatra da prilikom zapoljavanja u javnom sektoru ne postoji praksa podmiivanja kako bi se
dobio posao. 7% je onih koji smatraju da takva praksa ne postoji u privatnom sektoru. 62% mladih smatra da je
praksa podmiivanja kako bi se dobio posao uestala pojava u javnom sektoru, a 53% smatra kako je tako i u
privatnom sektoru. Da praksa podmiivanja postoji, ali nije uestala, smatra 23% mladih kada je javni sektor u
pitanju i 31% mladih kada se govori o privatnom sektoru.
Graf 22: Percepcija podmiivanja kako bi
se dobio posao
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT,
istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)
66 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
Prilikom fokusnih diskusija na temu korupcije prilikom zapoljavanja, veina mladih izjavljuje kako lino poznaje
osobe koje su se zaposlile na taj nain, te na skali od 1 do 10 procjenjuju da je korupcija u javnom sektoru oko 9, a
u privatnom oko 5, odnosno da je vlasnicima privatnih kompanija ipak vano zna li osoba koju zapoljavaju raditi
odreeni posao. Smatraju da je privatnim kompanijama bitnija preporuka od nekoga u koga osoba koja odluuje
o zapoljavanju ima povjerenja.
Percepcija diskriminacije ena na tritu rada
21% mladih mukaraca i 9% mladih ena smatra da diskriminacija prema enama na tritu rada ne postoji.
No vie je onih koji se u veoj ili manjoj mjeri slau s izjavom da takva diskriminacija postoji (63% ena i 37%
mukaraca).
Graf 23: Percepcija postojanja diskriminacije na tritu rada prema enama i djevojkama
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)
U diskusijama na fokusnim grupama mladi navode kako u procesima zapoljavanja primjeuju dosta
diskriminacije, te smatraju kako bi bilo dobro da prijave za posao budu ifrirane (bez imena i prezimena, bez
navoenja spola i godina). Svjesni su da ni to ne bi iskorijenilo korupciju i diskriminaciju, ali bi je bar malo
smanjilo. Diskriminacija po svakoj osnovi prisutna je prilikom zapoljavanja; spolna diskriminacija, naprimjer.
U oglasima je esto naveden i eljeni spol uposlenika iako se radi o zanimanjima koje podjednako dobro mogu
obavljati i ene i mukarci. (Biha, muko)
A to ta te pitaju kada i dospije na razgovor je neuveno. Mene su pitali imam li djecu i planiram li trudnou. To
je diskriminacija i protuzakonito, vjerovatno. (Sarajevo, ensko)
Naravno da postoji diskriminacija prema enama. Pa pogledajte samo kakve su naknade za porodilje. ene koje
nisu radile jo gore prolaze jer ne primaju nikakav novac kada se porode, a sigurno im treba. (Gorade, ensko)
Vladini programi zapoljavanja
Iako vladini programi podrke zapoljavanju mladih postoje ve due vrijeme u odreenom kontinuitetu, ini
se da ne dopiru do mladih na najbolji nain, jer jo uvijek postoji 70% mladih koji nikada nisu uli za neki vladin
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 67
program zapoljavanja namijenjen njima, a tek 8% mladih je imalo priliku biti korisnik nekog od tih programa.
Procent mladih iz vangradskih sredina koji ne poznaju vladine programe zapoljavanja za 6% je vei u odnosu na
mlade iz gradskih sredina.
Graf 24: Poznavanje vladinih programa zapoljavanja
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)
Podaci prikupljeni tokom fokusnih diskusija objanjavaju da mladi koji poznaju vladine programe zapoljavanja
uglavnom znaju za programe Zavoda za zapoljavanje, odnosno za mogunost obavljanja pripravnikog rada, ali
smatraju da je obim takvih programa nedovoljan za broj nezaposlenih mladih.
Takoer izraavaju veliko nezadovoljstvo radom slubi koje su nadlene za zapoljavanje. Smatraju da vladine
slube zapoljavanja ne ine onoliko koliko mogu kako bi zaista pomogle mladima da se zaposle, te smatraju da
i to to rade ne urade na pravi nain. Percepcija korupcije u cijelom procesu je visoka. Posebno su nezadovoljni
radom Zavoda za zapoljavanje i kau kako bi se ta ustanova trebala zvati Zavod za evidenciju nezaposlenih,
jer, kako tvrde, ne poznaju nikoga kome je Zavod za zapoljavanje naao posao. A to je u biti i svrha njihovog
postojanja. Navode mnogo primjera u kojima nisu dobili adekvatne informacije ili su dobili pogrene informacije
od Zavoda i kada su ih traili, a kau kako ih Zavod inae ne obavjetava ni o emu.
Ja sam se namjenski ila raspitati o tome kada e biti konkurs za prijem pripravnika preko Zavoda za
zapoljavanje i uposlenica u Zavodu mi je rekla da to nee biti u narednih tri mjeseca. Kasnije sam saznala da je
to bilo dvadesetak dana nakon to sam je pitala. (Ilija, ensko)
Meni su rekli da sama naem poslodavca koji e me primiti na pripravniki. Pa kakva je to pomo kad ja moram
opet od vrata do vrata kao luda traiti nekoga da me zaposli na godinu dana i poslije mi, naravno, da otkaz.
(Sarajevo, ensko)
Ne znam koliko je to uopte dobro. Meni se ini da samo ide u korist poslodavcima jer dobiju radnika daba, a
znam za dosta sluajeva kada pripravnicima nisu ni isplaivali sav iznos koji dobiju od vlade nego su jo i zaraivali
na mladima. Jeste da stekne neko radno iskustvo, ali ti je nakon godinu dana sigurno otkaz, a poslodavac uzme
novog besplatnog radnika. (Konjic, ensko)
68 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 69

Poslovni treninzi za mlade
79% mladih smatra da bi im poslovni trening bio od koristi. U prosjeku je 16% mladih imalo priliku uestvovati u
odreenom poslovnom seminaru za mlade.
12% mladih iz vangradskih sredina i 23% mladih iz gradskih sredina pohaalo je odreeni poslovni seminar za
mlade. Njih 61% navodi kako im je seminar koji su pohaali bio koristan i izuzetno koristan.
Od procenta mladih koji su pohaali neki od poslovnih seminara daleko je vei procent onih koji smatraju da bi im
odreeni poslovni trening bio od koristi, jer 79% mladih se izjanjava pozitivno na ovu temu.
Graf 25: Mladi koji su pohaali i mladi koji bi eljeli pohaati poslovni seminar za mlade
Veina uesnika na fokusnim grupama pozitivno ocjenjuje programe samozapoljavanja i podsticaja za
pokretanje vlastitog biznisa. Nedostatak je to to je administracija suvie komplicirana, smatraju da je potrebno
bar est mjeseci da se zavri dokumentacija o registraciji poslovanja, te da se u tome upravo i potroi najvei dio
novca koji se dobije. Poreze smatraju stranima, a zakone openito nepovoljnim za poslovanje.
Omladinsko poduzetnitvo vide kao jako dobru stvar, te su vrlo zainteresirani za vlastiti biznis, ali naglaavaju
kako bi im trebalo dosta podrke u tome kroz poetni kapital, pomo u znanju kako voditi poslovanje i slino.
Spominju poslovni inkubator kao dobru ideju.
Saglasni su u miljenju da treba vie programa samozapoljavanja mladih, vie informacija i vie podrke kako
bi se mladi odvaili krenuti u vlastito poslovanje.
Konkursi i poticaji moraju se malo bolje promovirati, treba uraditi kvalitetniji PR. Globalno su to jako ture
informacije koje mladim ljudima esto nisu ni jasne, tu treba malo vie iskoristiti virtuelne mree u predstavljanju
tih poticaja. Drugi problem je birokratija i u tom smislu se treba olakati mladima da zaponu posao, a i izdaci da
se zapone posao su ogromni. (Travnik, muko)
Treba napraviti jasne standarde ko ta moe dobiti da bi se smanjila zloupotreba. Plus edukacije, jer mladima
nije ba jasno kako funkcionira privatni sektor, misle da e i zarada odmah. Ja imam svoj biznis pa znam. Ali jako
sam zadovoljan time to radim sam za sebe. (Biha, muko)

ZDRAVSTVENA ZATITA

Sistematski pregled
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)

Samo 40% mladih u FBiH obavilo je sistematski pregled u posljednjih 12 mjeseci, i to polovina ne kao redovnu
kontrolu.
Miljenje mladih o vlastitom biznisu Tabela ispod pokazuje koliko redovno mladi u FBiH obavljaju sistematski pregled. Neto vie od 40% mladih
obavilo je sistematski pregled u posljednjih godinu dana, bez razlike izmeu gradskih i vangradskih sredina, ali s
razlikom po spolu, gdje je 7% vie mukih ispitanika koji su obavili sistematski pregled u posljednjih 12 mjeseci.
Svaka druga mlada osoba rado bi pokrenula vlastiti biznis, ali joj je potrebna podrka u tome, i to ne samo
Tabela 8: Uestalost obavljanja sistematskih pregleda mladih u dobi od 15 do 29 godina
finansijska nego i savjetodavna, edukacijska.

Graf 26: Stav mladih prema

pokretanju vlastitog biznisa

Izvor: Institut za razvoj mladih

KULT, istraivanje poloaja
mladih u FBiH (2013)

Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)
70 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
Za razliku od istraivanja iz 2008. godine, gdje je samo 8% mladih koji su obavili sistematski pregled u posljednjih
12 mjeseci kao razlog navelo redovnu kontrolu, rezultati prikazani u grafu ispod pokazuju raspodjelu razloga
zbog kojih mladi rade sistematski pregled. Porast u broju pregleda iji je razlog redovna kontrola ne znai
nuno poveanu svijest o zdravstvenoj samobrizi, jer rezultati ispod odraavaju razloge samo 40% mladih koji su
pregled obavili u posljednjih 12 mjeseci, te i dalje postoji mnogo vei broj (60%) onih koji su pregled obavili prije
vie od godinu dana ili nikako.
Graf 27: Razlozi obavljanja sistematskog pregleda (odgovori mladih koji su pregled obavili u posljednjih 12 mjeseci)
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)
Zdravstvene usluge
Tek 11% mladih zna da u njihovoj lokalnoj zajednici postoje zdravstvene usluge koje su posebno organizirane
i specifino namijenjene samo za mlade, a svega 9% mladih je te usluge i koristilo, i to 6% njih samo jednom ili
dva puta.
Iz fokusnih diskusija jasno je da mladi pokazuju potrebu za drugim vrstama zdravstvenih usluga koje su
iskljuivo namijenjene mladima. Potrebu za psiholokim savjetovalitima navode kao najeu, ali uz dovoljnu
diskreciju, a poeljno je da su savjetovalita van zdravstvenih ustanova. Pogotovo u manjim sredinama gdje
svako svakoga zna. Naveden je negativan primjer psihologa u JU Domu zdravlja u jednoj manjoj lokalnoj
zajednici. On jeste dostupan i struan, ali svaku posjetu i razlog dolaska uenika mora prijaviti koli, to mlade
sprjeava da koriste uslugu. Smatraju da su mladima jednako vane i potrebne savjetodavne usluge iz domena
seksualnog i reproduktivnog zdravlja, koje uglavnom pronalaze u nevladinom sektoru, ali s vie potekoa u
vangradskim sredinama. Zdravstvenim uslugama koje pruaju domovi zdravlja u njihovim lokalnim zajednicama
(opinama) 40% mladih u gradskim sredinama je nezadovoljno, dok je u vangradskim sredinama nezadovoljstvo
neto manje (33%). Tabela ispod pokazuje odgovore ispitanika po pitanju zadovoljstva zdravstvenim uslugama
iz javnog sektora.
Graf 28: Zadovoljstvo mladih uslugama
koje prua dom zdravlja u njihovoj opini
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT,
istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 71
Kao razloge nezadovoljstva najee navode nedostatak povjerenja u ljekare, jer misle da je u zdravstvu najvei
nivo korupcije prilikom zapoljavanja, tako da tu radi najvei broj nekvalificiranih ljudi. Takoer smatraju da ni
ljekari nisu imali dovoljno prakse u procesu obrazovanja, te nemaju povjerenja u njihovo iskustvo.
Kao veliki problem, koji se institucionalno mora rjeavati, vide i sukob interesa kroz privatne ordinacije ljekara
uposlenih u javnom zdravstvenom sektoru. Opasku na ovakav angaman ljekara imali su skoro svi uesnici
fokusnih grupa.
Openito su nezadovoljni i zdravstvenim osobljem te sve eim nedostacima medicinskih materijala (nema
reagensa, nema vakcina protiv tetanusa, nema dovoljno aparata za razliite medicinske snimke i pretrage).
Navode kako je odnos zdravstvenog osoblja esto nepristojan prema pacijentima, kako vrijeaju pacijente, ine
diskriminaciju, primaju mito i slino.
Da imam povjerenja ne bih iao zubaru u Zagreb. Mi u Bihau kad se razbolimo, idemo u Zagreb ljekarima, gdje
e ovim naima pod ruku. Moj jedan poznanik veze nema ni oko jednog ispita, njemu je stari kupio diplomu i
on e da bude doktor. Ok, ne moemo rei da nema veze, ali ima povrno, nedovoljno znanje da sutra treba on
nekome spaavati ivot. (Biha, muko)
U sklopu srednje tehnike kole u Goradu ima i srednja medicinska kola. Ono to je mene zaprepastilo je da
svi koji ele imaju pravo vanredno polagati tu kolu. To se vanredno kolovanje plaa, mislim 500 KM po razredu
i to se neto brzo zavri. I tako medicinski tehniar moe da bude svako ko to zavri vanredno i moe da ode u
bolnicu ili dom zdravlja i da radi. (Gorade, ensko).
Moja sestra je dijabetiar, studirala je u Bihau i sluajno joj je nestalo inzulina. Ona nije znala ta da radi i otila
je u neku ambulantu tamo u Bihau, ponijela je sve potvrde da je dijabetiar. Oni joj nisu htjeli dati inzulin. Srea
da je tu na recepciji radila ena koja je isto dijabetiar i dala joj je svoju ampulu, inae bi ona pala u komu i umrla
bi. To je apsurdno da ona mora uzimati inzulin samo iz Kljua. (Klju, ensko).
Zdravstveno osiguranje
7% mladih u FBiH nema ili ne zna ima li zdravstveno osiguranje, to je rezultat priblian podatku iz istraivanja
2008. u kojem je pronaeno da 10% mladih nema zdravstveno osiguranje.
Mladi uglavnom koriste javno zdravstveno osiguranje preko roditelja/staratelja (58%), a dodatno osiguranje
(privatno u BiH ili inostranstvu) ne, jer si to ne mogu priutiti. S obzirom na to da su se fokusne grupe sastojale
od mladih iz vie razliitih kantona, navodili su razliite primjere ureenosti javnog zdravstva od kantona do
kantona i izrazili nezadovoljstvo takvom neujednaenou meu kantonima. U odreenim kantonima, bez
obzira na postojanje zdravstvenog osiguranja, korisnici moraju plaati dodatnih 30,00 KM za markice kako bi im
pregledi bili besplatni. U Kantonu Sarajevo nije takav sluaj, pa studenti esto odlaze ljekaru u Sarajevo koristei
tue knjiice (knjiice kolega osiguranih u Kantonu Sarajevo). Smatraju da je takav sistem nepoten i da ih tjera
da i sami budu nepoteni.
Svaki osmi mladi brani par ima potekoe sa zaeem. Pravo na besplatnu umjetnu oplodnju u okviru javnog
zdravstvenog sistema ne mogu ostvariti.
Veliki problem reproduktivnog zdravlja u Evropi, pa tako i u FBiH jeste povean broj mladih koji ne mogu ostvariti
zaee prirodnim putem, te im je potrebna posebna i zakonski ureena zdravstvena skrb vezana za to pitanje.
Jedna od uesnica na fokusnim grupama objasnila je taj problem na svom primjeru.
Problem je nemogunost ostvarenja odreenih zdravstvenih usluga u javnom zdravstvu, pa mora u privatni
sektor. Naprimjer, umjetna oplodnja, koja je jako slupa. Odlukom Vlade FBiH jasno je navedeno da dva postupka
umjetne oplodnje pokriva zdravstveno osiguranje. Kod nas taj postupak niko nije uspio ostvariti, a jako puno
parova u FBiH ima problem sa zaeem. Moj mu i ja imamo taj problem. Udruili smo se s mnogim drugim
72 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 73

parovima koji imaju isti problem, pisali molbe, albe, peticije... Nita. Ne moemo ostvariti svoje pravo da imamo Graf 29: Odgovori na pitanje: Da li ste u posljednjih 6 mjeseci imali intimni odnos s jednom ili vie osoba?
dijete koje toliko elimo. (Sarajevo, ensko)

Ginekoloki pregled

Briga mladih ena u FBiH o reproduktivnom zdravlju na zabrinjavajuem je nivou. Samo 48% mladih ena od
malog broja ispitanica koje su bile spremne davati odgovore na pitanja o reproduktivnom zdravlju obavilo je
ginekoloki pregled u posljednjih 12 mjeseci.
ak 58% ispitanica nije eljelo odgovoriti na pitanje koliko godina su imale kada su obavile prvi ginekoloki pregled.
Podatak je zabrinjavajui jer ukazuje na konzervativan stav mladih ena kada se govori o temama seksualnog i
reproduktivnog zdravlja.
Ispitanice koje su dale odgovor na ovo pitanje u prosjeku su imale 19 godina kada su obavile prvi ginekoloki
pregled.
Podaci o redovnosti obavljanja ginekolokih pregleda jo su vie zabrinjavajui, jer je stopa odbijanja odgovaranja
na pitanje o broju obavljenih ginekolokih pregleda u posljednjih 12 mjeseci ak 67%. Od ispitanica koje su dale
odgovor na ovo pitanje 17% ih u posljednjih 12 mjeseci nije obavilo ginekoloki pregled, 13,1% je pregled obavilo
jedanput, a 8% dva puta.
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)

Intimni odnosi
Intimni odnosi i seksualno zdravlje su tabu tema meu mladima FBiH, to uveliko poveava rizik od spolno
prenosivih bolesti i sluajeva neplanirane trudnoe.
Nelagoda prilikom pitanja o seksualnom i reproduktivnom zdravlju prisutna je i kod pitanja o seksualnoj aktivnosti
mladih. 23% mladih nije eljelo odgovoriti na pitanje jesu li seksualno aktivni ili ne.
Iz odgovora ispitanika koji su odgovorili na pitanje o seksualnoj aktivnosti moe se zakljuiti kako su muki
ispitanici seksualno vie aktivni (41%) nego ene (23%), te da intimne odnose upranjavaju s vie razliitih
osoba nego to je to sluaj kod ispitanica, kao to je prikazano u tabeli ispod. Mladi mukarci u vangradskim
sredinama ee mijenjaju seksualne partnere nego to je to sluaj u gradskim sredinama (razlika od 5%), te
stoga predstavljaju najriziniju grupu kada su u pitanju spolno prenosive bolesti.
Bavljenje rekreativnim aktivnostima
Mladi u FBiH ne posveuju dovoljno vremena rekreativnim aktivnostima s ciljem ouvanja zdravlja i tjelesne
kondicije.
Bez znaajne razlike u gradskim i vangradskim sredinama, oko 23% mladih se nikako ne bavi rekreativnim
aktivnostima. Dodamo li tome mlade koji se rekreativnim aktivnostima bave jednom sedmino i rjee od toga,
dolazimo do priblino 48% mladih koji ne posveuju dovoljno brige ovim, za zdravlje vanim aktivnostima.
Bavljenje rekreativnim aktivnostima manje je zastupljeno kod ena, jer se 55% ispitanica ovim aktivnostima ne
bavi nikako ili ih upranjava rijetko (jednom sedmino 14%, rjee od jednom sedmino 9%).

Diskusije mladih na fokusnim grupama potvruju dobivene podatke. Veina mladih je miljenja da:
U vangradskim sredinama treba vie edukacija, pogotovo edukacija o seksualnom i reproduktivnom zdravlju
(ukljuujui i edukaciju roditelja).
Ja, recimo, nisam imao taj problem sa svojim roditeljima, jer je otac sa mnom poeo razgovarati o seksu im sam
ja doao u neke godine za tu temu, ali definitivno sam rijedak sluaj. Veina mojih drugova nisu nikada mogli o
tome razgovarati sa svojim roditeljima. (Sarajevo, muko)
Mislim da je vrijeme da se prestanemo smijuljiti kada se spomene rije seks ili bilo ta na tu temu, kao to se
sada deava konkretno u mom razredu. Trebali bismo u koli da uimo o tome, ili kroz poseban predmet ili barem
u sklopu biologije ili tako neto. (Sarajevo, ensko)
Naravno da nas zanima tema seksualnog i reproduktivnog zdravlja kao i mnoge druge teme. Pa mi smo u
razvoju, nas sve zanima, a ne moemo ba svi o tome razgovarati s roditeljima. (Visoko, ensko)
Puenje
U FBiH zabrinjavajue je veliki broj mladih puaa u dobi izmeu 15 i 24 godine, ak je 30% mladih koji su
svakodnevni puai, 16% je onih koji pue vie od 10 cigareta dnevno, od toga 3% pui vie od 20 cigareta
dnevno, a 4% vie od 30 cigareta.
Prema svim svjetskim zdravstvenim klasifikacijama, puenje predstavlja jedan od najveih faktora rizika po
zdravlje ljudi, jer uzrokuje mnogobrojne teke i esto neizljeive bolesti. Posljedice puenja posebno su opasne
kod dugogodinjih puaa, odnosno kada navika puenja poinje od ranijih godina ivota.
U FBiH broj mladih puaa nije se znaajno smanjio u odnosu na broj mladih puaa u BiH 2008. godine i znaajno
je vei od prosjeka zemalja EU, pogotovo u gradskim sredinama, gdje procent mladih koji pue iznosi 35% i za 8%
je vei u odnosu na vangradske sredine.
74 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 75

Graf 30: Procent mladih puaa zemljama EU, problem vezan za konzumiranje alkohola meu mladima FBiH postoji, 33% mladih konzumira
alkoholna pia.

Graf 32: Mladi koji konzumiraju alkoholna pia

Izvor: Eurostat (2012), Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)

Graf 31: Procent mladih puaa s obzirom na spol

Izvor: Eurostat (2012), Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)

Mladi mukarci takoer predstavljaju riziniju grupu kada je u pitanju uestalost konzumiranja alkoholnih pia,
6% ih je alkohol konzumiralo vie od 10 puta u posljednjih mjesec dana (ene 2%), 9% je alkohol konzumiralo etiri
do est puta, a 15% dva do tri puta.

Graf 33: Konzumiranje alkoholnih pia u odnosu na spol

Izvor: Eurostat (2012), Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)

U veini zemalja EU vei je procent mukaraca puaa u odnosu na ene. Tako je i u FBiH, gdje je za 9% vei
procent mladih mukog spola koji pue, to ih stavlja u riziniju skupinu kada je ova, po zdravlje jako loa navika
u pitanju.

Konzumiranje alkoholnih pia

Izvor: Eurostat (2012), Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)

Mladi u FBiH alkoholna pia konzumiraju daleko manje nego njihovi vrnjaci u zemljama EU. 42% mukaraca i
25% ena u dobi izmeu 15 i 24 godine u posljednjih 30 dana konzumiralo je alkoholna pia jednom ili vie puta.

Iako se rezultat o omjeru mladih koji konzumiraju alkoholna pia u FBiH moe initi povoljan u poreenju sa
76 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 77

Konzumiranje opojnih droga

Zanimljivo je da 48% mladih nije eljelo odgovoriti na pitanje o tome koliko iznose ukupna mjesena primanja
domainstava u kojima ive. Detaljnija analiza odgovora na pitanje o ukupnim mjesenim primanjima
Mladi u FBiH uglavnom navode kako ne konzumiraju opojne droge (87% u gradskim i 94% u vangradskim
domainstva pokazuje kako su mladi koji ive u domainstvima veih primanja bili spremniji dati odgovor na ovo
sredinama).
pitanje; vie od polovine onih koji su odgovorili na pitanje ive u domainstvima ija su primanja preko 1000 KM
Navedene podatke o konzumiranju opojnih droga treba posmatrati s rezervom, jer je procent mladih koji
mjeseno. Ostatak mladih koji su odgovorili na pitanje o ukupnim prihodima domainstva ivi u domainstvima
konzumiraju opojne droge vjerovatno vei od pronaenog. Prema izvjetajima federalnih institucija poput MUP-a
koja mjeseno raspolau sa do 600 KM (9%), do 800 KM (7%) i do 1000 KM (7%). S obzirom na podatak da veina
i slino, procent mladih koji konzumiraju opojne droge vei je od navedenog, pa postoji mogunost da ispitanici
mladih (82%) ivi u domainstvima koja broje tri, etiri ili pet lanova, moemo zakljuiti da oni i njihove porodice
u ovom istraivanju nisu bili spremni iskreno odgovoriti na ovo pitanje iako je istraivanje bilo anonimnog
ive dosta teko kada je novac u pitanju.
karaktera. U svakom sluaju, pitanje konzumiranja opojnih droga meu mladima ne treba zanemariti.
Kada govorimo o iznosima ukupnih mjesenih prihoda mladih ljudi, iz tabele ispod moe se vidjeti kako ih je
najvie bez prihoda ili s prihodima do 200 KM. Takoer, procent onih koji nisu eljeli odgovoriti na pitanje je
Tabela 9: Konzumiranje opojnih droga
znaajan. Nespremnost mladih da govore o linim ili prihodima domainstva u kojem ive zanimljiv je podatak
koji bi vrijedilo detaljnije istraiti, te ustanoviti je li mladim ljudima u FBiH neugodno govoriti o novcu moda zbog
TIP NASELJA
% mladih u dobi izmeu 15 i 29 godina toga to ga nemaju.
Gradsko Vangradsko Total
Ne konzumiram Tabela 10: Ukupni mjeseni prihodi mladih u FBiH
87% 93% 91%
Koliko esto ste opojne droge
konzumirali opojne Niti jednom 6% 4% 5% % mladih u dobi izmeu
droge u posljednjih Mukarci ene Ukupno FBiH
Samo jedanput 3% % 1% 15 i 29 godina
mjesec dana
2-3 puta 1% 1% 1% Bez prihoda 27% 31% 29%
(marihuanu, hai,
ekstazi, i slino)? Vie od 10 puta 1% 0% % Do 200 KM 14% 17% 16%
Ne elim odgovoriti 3% 1% 2% 201 - 400 KM 8% 7% 8%
401 - 600 KM 9% 8% 8%
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013) 601 do 1000 KM 9% 7% 8%
1001 do 1400 KM 3% 2% 3%
Vie od 1600 KM 1% 3% 2%

SOCIJALNA POLITIKA
Ne eli odgovoriti 28% 25% 27%

Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)

Mladi ne ele odgovarati ni na pitanje s koliko su novca raspolagali u posljednja tri mjeseca, odnosno koliko
Novac i mladi novca su lino potroili. 31% mladih nije dalo odgovor na to pitanje, 37% mladih je u posljednja tri mjeseca lino
raspolagalo s manje od 200 KM, 15% je onih koji su raspolagali s 200 do 400 KM.
Takoer, 58% mladih ne uspijeva kontinuirano tedjeti odreenu sumu novca, bez obzira na spol i tip naselja u
Mladi u FBiH, njih 60%, pogotovo mlade ene, ne mogu doprinijeti kunom budetu. Oni koji uspijevaju doprinijeti, kojem ive.
zarauju malo, pa uglavnom ne uspijevaju da tede.
Samo je 17% mladih koji su u mogunosti redovno doprinositi kunom budetu i 22% onih iji doprinos postoji, ali
je neredovan. No najvie je onih koji ne mogu
doprinijeti kunom budetu, ak 60%, bez razlike
u gradskim i vangradskim sredinama. Poloaj Formiranje porodice i stambeni status mladih
mladih djevojaka u ovom sluaju je nepovoljniji,
jer njih 67%, u odnosu na 52% mukaraca, ne moe
doprinijeti kunom budetu. 9% mladih u FBiH je vjenano, 7% ih ima djecu, a uglavnom imaju jedno (43%) ili dvoje (24%) djece.

Graf 34: Mladi koji doprinose Vaan pokazatelj kvalitete ivota mladih je stambeni status, odnosno mogunost stambene samostalnosti.
kunom budetu u odnosu na spol Procent mladih koji su se uspjeli stambeno osamostaliti za oko 10% je nii od prosjeka zemalja EU, jer u prosjeku
93% mladih u dobi izmeu 18 i 24 godine ivi kao podstanar, s roditeljima ili u stanovima/kuama u vlasnitvu
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, i roditelja. Dakle, samo 7% mladih je stambeno samostalno i to 2% onih koji ive kao podstanari, ali odvojeno od
straivanje poloaja mladih u FBiH (2013) roditelja i 5% onih koji ive u stanu ili kui koja je njihovo vlasnitvo.
78 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
Graf 35: Procent mladih mukaraca i ena u dobi izmeu 18 i 24 godine koji nisu stambeno samostalni
Izvor: Eurostat (2012), Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)
U grupi mladih u dobi izmeu 25 i 30 godina situacija je neto povoljnija, jer u ovoj dobnoj grupi 23% mladih ivi u
stanu ili kui u njihovom vlasnitvu, a 8% je onih koji ive kao podstanari odvojeno od roditelja. No taj je prosjek
daleko ispod prosjeka zemalja EU.
Graf 36: Procent mladih mukaraca i ena u dobi izmeu 25 i 30 godina koji nisu stambeno samostalni
Izvor: Eurostat (2012), Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)
O pitanju stambenog zbrinjavanja u kontekstu posjedovanja vlastitog stana mladi u dobi do 25 godina skoro i ne
razmiljaju. Ideja posjedovanja vlastitog stana donekle je prisutna kao elja, ali nemaju konkretan plan niti znaju
kako bi je mogli ostvariti. Veina uesnika smatra da je imati svoj stan skoro nemogue, te e o tome aktivno
misliti nekada u budunosti ako se zaposlim i ako mognem podii kredit.
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 79
Ni stariji uesnici fokusnih grupa uglavnom nemaju vlastiti stan. ele ga imati, ali ne misle da e imati povoljne
uvjete da ga kupe. Nadaju se samo nasljedstvu ili kreditima na 30 godina kojih se boje. Ukratko procjenjuju kako
su preputeni sami sebi.
Kao mogue rjeenje predlau da Vlada sufinansira kreditna zaduenja za kupovinu stanova za mlade i stvori
mogunost da se renta pretvori u otkup stana, jer, kako kau, zemlje u okruenju to vrlo uspjeno rade.
Samoprocjena ivotnog standarda
Svoj trenutni ivotni standard veina mladih ocjenjuje s dobro (46%) i osrednje (31%). Procjena ivotnog standarda
u znaajnoj je vezi s godinama, jer nezadovoljstvo ivotnim standardom raste s godinama. Mladi u dobi do 20
godina zadovoljniji su nego mladi koji imaju nekoliko godina vie. Razlog je vjerovatno jai utjecaj, ali i briga
roditelja, kao i to to nemaju redovnih finansijskih obaveza, niti su aktivni sudionici trita rada. Razlika je
takoer primjetna i kada je u pitanju status vezan za graanski aktivizam. I aktivni i neaktivni mladi jako dobro
identificiraju probleme, te jasno artikuliraju svoje nezadovoljstvo postojeim poloajem mladih u Federaciji. No,
neaktivni mladi ne vide izlaz iz takve situacije i utjehu pronalaze u tome to ima i gore navodei neadekvatna
poreenja poput nama je jo i dobro, djeca u Africi nemaju ta jesti. Suprotno tome, aktivni se mladi porede s
razvijenijim zemljama Evrope koje su svakako relevantnije za poreenje s naom zemljom.
Percepcija budunosti
Svoju budunost mladi vide kao mnogo bolju od sadanjosti (41%) ili malo bolju od sadanjosti (27%). Procent
mladih koji od budunosti ne oekuju nita drugaije od toga kakva im je sadanjost iznosi 20%, a 9% je mladih
koji oekuju da e njihova budunost biti gora od sadanjosti.
to se tie percepcije budunosti cijelog drutva, oekivanja mladih su negativnija, jer ih 21% oekuje kako e
budunost drutva biti gora od sadanjosti. Onih koji ne oekuju da e se budunost drutva promijeniti je 27%,
mladih koji smatraju da e biti neto bolje nego sada je 25%, a onih koji misle da e budunost drutva biti mnogo
bolja od sadanjosti je 22%.
Objanjenje za to to mladi misle da e njihova lina budunost biti bolja od budunosti drutva u cjelini moda
se moe objasniti injenicom da veliki broj mladih ljudi razmilja o odlasku iz FBiH, a veliki je broj i onih koji
provode konkretne aktivnosti usmjerene ka ostvarenju zamisli odlaska iz zemlje.
Ja sam ve bio tri mjeseca kod roaka u vedskoj. Odmah me zaposlio u firmi u kojoj on radi. Od toga to sam
tamo zaradio za tri mjeseca sam ovdje mogao da ivim ostatak godine. Sada traimo nain da odem zastalno.
(Sarajevo, muko)
Ja jedva ekam da odem odavde i ne bih se nikad ni vratila. Ma ni na godinji. Pokuavam pronai nain da odem
pa emo vidjeti. (Konjic, ensko)
Naravno da bih otila odavde. Ako i ne zbog sebe, onda zbog budunosti svoje djece za koju se nadam da u
ih nekad imati. Moda da se udam za nekoga u inostranstvu. Dosta mojih prijateljica se tako udalo. (Sarajevo,
ensko)
esto razmiljam o tome kako te ovo drutvo tjera da bude sebian i nepoten. Samo daj meni, a drugi neka
pocrkaju. Previe je primjera da, ako tako radi, moe i da uspije neto u ivotu. Drugaije ne. (Sarajevo, muko)
80 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
Determinante kvalitete ivota
Nezaposlenost i male plae mladi vide kao faktore drutva i ekonomije koji ostavljaju najvei utjecaj na
cjelokupan kvalitet njihovog ivota.
Vie od 70% mladih smatra da nezaposlenost i male plae imaju najvei utjecaj na kvalitet njihovog ivota.
Slijede ih lo kvalitet formalnog obrazovanja, loa zdravstvena zatita, lo sistem socijalne zatite i pomoi te
nemogunost utjecanja na donoenje politikih odluka s preko 60% mladih koji ove faktore vide kao znaajno ili
u potpunosti odgovorne za kvalitet njihovih ivota.
UEE MLADIH
Zainteresiranost za politiku
Svaka druga mlada osoba u FBiH je nezainteresirana za politiku.
Od postotka mladih koje politika zanima najvie je onih koje zanima politika na lokalnom nivou i nivou BiH, te
politika na nivou Federacije (oko 50%). Zanimljiv je podatak da mlade u FBiH manje zanima politika u RS-u (18%),
dok je politika na nivou EU zanimljiva za 30% mladih. Zainteresiranost mladih mukaraca i ena priblino je
jednaka, kao i zainteresiranost mladih koji ive u vangradskim i gradskim sredinama.
Graf 37: Zainteresiranost mladih za politiku
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)
Iz fokusnih diskusija moe se zakljuiti da zainteresiranost mladih za politiku raste s godinama. Mladi iz
grupe mlaih uesnika, iako su svjesni znaaja uea mladih u politici, sami nisu politiki angairani niti imaju
povjerenja u cjelokupan politiki sistem zemlje. Smatraju da su sve stranke korumpirane i ne pronalaze politiku
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 81
opciju koja bi im odgovarala. Iskazuju interes za ueem u politici, ali ako bi se pojavila stranka u kojoj se
pronalazim. Stjee se dojam da ova grupa mladih ne posmatra kritiki politike platforme i planove pojedinih
politikih stranaka, nego ima kolektivno negativno miljenje o politici i politiarima openito. To miljenje mladi
i ne preispituju.
Stariji uesnici neto paljivije prate rad politiara, ali veinom nisu politiki angairani. Kao razlog takoer
navode potpuno nepovjerenje u politiare i nepostojanje politike opcije s ijim idejama bi se sloili. Na izborima
su glasali, ali samo zato da im neko ne uzme glas ili da ponite listi. Za razliku od mlaih uesnika pokazuju
vie osvijetenosti o problemu nacionalizma.
Jeim se nacionalistikih momenata svake politike partije i neu da se brukam i blamiram. (Sarajevo, muko)
Nijedna politika partija mi ne prua adekvatno rjeenje za probleme koje imam, jer sva rjeenja koja oni pruaju
su: glasaj pa emo vidjeti. (Ilida, muko)
Mladi koji su se pokuali politiki angairati navode kako im je to bilo razoaravajue iskustvo.
Nekolicina mladih prisutnih na fokusnim grupama koji su bili politiki aktivni brzo su od toga odustali jer su
procijenili da im to donosi vie zla nego dobrog.
Ljudi shvataju da ono to ta politika opcija kae i uradi, onda si to ti. Ja se lino nisam slagala s nekim potezima
stranke u kojoj sam bila, ali nisam to mogla promijeniti, a zato su me prijatelji i poznanici poeli prozivati po gradu
tako da sam odustala. (Gorade, ensko)
Prilikom kreiranja platforme politike stranke u koju sam se bila ulanila govorilo se samo o tome, ako ta
partija pobijedi, kako e svim mladima koji su tada radili dati otkaz kako bi sebe zaposlili. Meni se to nije dopalo
i iskljuila sam se. (Klju, ensko)
Aktivni mladi vie su zainteresirani za politiku
Jedna od odranih fokusnih grupa bila je sainjena iskljuivo od mladih koji su aktivni u razliitim organizacijama
civilnog drutva. Ova grupa mladih pokazuje znaajno vie informiranosti o politici i zainteresiranosti za politiku.
Politiki su vie angairani i prate programe stranaka.
Prela sam iz nevladinog u vladin sektor upravo iz razloga to mi je dosadilo da tako neke stvari prolaze. Sada
imam puno vei spektar uestvovanja. Mogu da lobiram, ponekad i prisilim. (Bugojno, ensko)
Mladi ljudi trebaju u politiku, jer je to najefikasniji nain da se neto mijenja. Kroz politiku se sve moe mijenjati.
(Biha, muko)
Uee u izborima
Mladi ine 21,4% birakog tijela u BiH. Na prolim lokalnim izborima odranim u oktobru 2012. glasalo je neto
vie od polovine mladih (54,6%), to je priblino opoj stopi izlaznosti na izbore (56,5%).
Analizom izlaznosti na protekle lokalne izbore u BiH odrane 7. oktobra 2012. zakljueno je da su mladi izali
u procentu od 54.6%, preciznije: 334.215 mladih ostvarilo je pravo glasa, od ukupnog broja mladih glasaa na
izborima (612.527). U obzir su uzete sve osobe izmeu 18 (punoljetstvo) i 30 godina, to predstavlja gornju dobnu
granicu mladih prema Zakonu o mladima FBiH (Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, 2012).
S 21% birakog tijela mladi bi mogli donijeti znaajne promjene u rezultatima izbornih procesa. Meutim, mladi
jo uvijek ne glasaju punim kapacitetom, uglavnom zbog uvjerenja da svojim glasom ne mogu nita promijeniti
ili zbog toga to ne znaju kojoj politikoj opciji da poklone povjerenje. No, svake godine biljei se porast u broju
mladih glasaa, a zainteresiranost mladih za izlazak na izbore raste, 70% mladih odgovara kako bi izali na izbore
ukoliko bi se oni odrali sljedee sedmice.
82 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 83

Graf 38: Miljenje mladih o tome koliko mladi imaju utjecaja na
donoenje odluka koje ih se tiu na lokalnom nivou
U vangradskim sredinama manji je procent mladih koji su bili ukljueni u nabrojane aktivnosti u posljednjih
12 mjeseci i do 13% po pojedinim formama uea (naprimjer, potpisivanje peticije ili kontaktiranje politiara),
to je svakako znaajan pokazatelj za institucije vlasti da trebaju vie panje posvetiti angairanju mladih u
vangradskim sredinama, odnosno kreirati programe koji bi mlade motivirali da se ukljue u procese donoenja
odluka.

Teko nam je doi do izraaja. (Sarajevo, ensko)

Ova izjava moda najbolje opisuje stav mladih kada je uee mladih u pitanju. Mladi imaju potrebu da ih se pita
za miljenje, barem kada se odluuje o stvarima koje ih se direktno dotiu ili o pitanjima u lokalnoj zajednici, ali
navode kako ih niko ne pita.

Imamo potrebu i elju da nas se pita ta e se deavati u naem gradu, pa i dravi, ali nae miljenje teko dolazi
do izraaja i to je veliki problem, jer se miljenje mladih esto zanemaruje. (Kakanj, ensko)

Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)
Generalno, nisu dovoljno informirani o nainima i mogunostima uea u donoenju odluka. Ne prisustvuju
javnim raspravama, tribinama, otvorenim sjednicama opinskog/gradskog vijea, niti im je takav vid graanskog
uea blizak, jer im je nedovoljno poznat. Proteste smatraju najefikasnijim nainom izraavanja graanskog
miljenja, te vrlo pozitivno gledaju na ovaj vid uea. Meutim, ove navode treba posmatrati u skladu sa
situacijom koja je bila aktuelna u vrijeme odravanja fokusnih grupa (protesti graana zbog JMBG-a). Osim
protesta, potpisivanje peticija poznaju kao nain uea, s tim da su miljenja o njegovoj efikasnosti podijeljena.

Naini uea u donoenju odluka i mladi
Iz prethodnih podataka jasno je da mladi ne vjeruju kako mogu utjecati na donoenje odluka. Razliite naine
na koje pojedinac moe utjecati na donoenje odluka uglavnom smatraju neefikasnim. Najmanje efikasnim
smatraju lino kontaktiranje politiara, to jest onih koji odluuju. Na skali neefikasnosti sljedee mjesto zauzimaju
uestvovanje u javnim demonstracijama, rad u politikoj stranci i potpisivanje peticija, dok su rad u nevladinim
organizacijama i glasanje na izborima neto pozitivnije ocijenjeni. Takoer, miljenje mladih o drugim oblicima
uea nije mnogo bolje.
Peticije da. Super mi je kada mogu da uestvujem u donoenju odluka. Samo treba biti efikasno i ispunjeno to
to se potpisivalo. (Sarajevo, ensko)
Moe se neto napraviti ako se angauje na pravi nain. Moje kolege i ja smo postigli, putem peticije, da se
dio sredstava namijenjenih vjerskim objektima u naoj lokalnoj zajednici prebaci u budet za mlade. (Sarajevo,
muko)
Navedeno je nekoliko primjera kada potpisana peticija nije nita znaila i nita promijenila, te stoga dio mladih
ne smatra da je to efikasan nain uea.

Rezultat toga to mladi ne vjeruju da svojim ueem mogu donijeti promjene ogleda se i u niskom postotku
mladih koji su u posljednjih 12 mjeseci ispoljili neki od oblika aktivnog uea.

Tabela 11: Uee mladih u dobi izmeu 15 i 29 godina u odreenim oblicima aktivizma Aktivni mladi
niti jednom 1 ili 2 puta 3 do 5 puta vie od 5 puta
Kontaktirali politiara 86% 8% 3% 3% U proteklih pet godina omladinske organizacije uspjele su aktivirati najvei broj mladih ljudi, ali sa znaajnom
razlikom u broju aktiviranih u vangradskim i gradskim sredinama.
Prisustvovali javnom skupu 67% 23% 6% 3%
Potpisali peticiju 60% 30% 8% 3% Procent mladih koji su aktivni kroz lanstvo u organizacijama, bilo politikim ili nepolitikim, znaajno je porastao
Uestvovali u javnim protestima 78% 15% 4% 2% od 2008. godine. Najznaajniji napredak postigle su omladinske organizacije, koje trenutno u FBiH okupljaju 33%
Napisali lanak, npr. u studentskim novinama, mladih. No, vangradske sredine znatno zaostaju za gradskim kada je lanstvo u omladinskim organizacijama
85% 9% 3% 4%
novinama neke organizacije, ili na Internetu u pitanju, za 17% je vei broj mladih u gradskim sredinama koji su lanovi omladinskih organizacija. Politike
Uestvovali na javnim raspravama stranke i njihove omladinske organizacije te religijske organizacije podjednako uspjeno aktiviraju mlade i u
85% 10% 3% 2% gradskim i u vangradskim sredinama, dok organizacije za zatitu okolia i donekle organizacije za ljudska prava i
o opinskom budetu
humanitarnu pomo vie aktivnih mladih imaju u gradskim sredinama. Razlike bazirane na spolu nisu znaajne
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013) osim u organizacijama za zatitu okolia i organizacijama za ljudska prava i humanitarnu pomo, gdje je neto
vei procent aktivnih ena u odnosu na mukarce.
84 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 85

Tabela 12: Procent mladih u dobi izmeu 15 i 29 godina lanstvo u organizacijama u posljednjih 12 mjeseci Graf 39: Mladi koji su putovali unutar ili
van BiH u posljednjih 12 mjeseci
Gradske Vangradske
FBiH BiH 2008 Izvor: Institut za razvoj mladih KULT,
sredine sredine
istraivanje poloaja mladih u FBiH
Omladinske organizacije ili asocijacije 33% 43% 26% 6% (2013)
Omladinske organizacije politikih stranaka 14% 14% 14% 3%
Religijske organizacije 11% 10% 11% 3%
Politika stranka 17% 18% 17% 4%
Okoline organizacije, tj. organizacije
11% 16% 7% 4%
za zatitu ivotne sredine
Ljudska prava ili organizacije za humanitarnu pomo 13% 16% 11% 5%
Profesionalne organizacije, npr. udruenja
4% 3% 4% 2%
poljoprivrednika, poslovne ili organizacije zaposlenika

Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)

Procent mladih koji nisu lanovi navedenih organizacija, ali su uestvovali u aktivnostima koje su organizacije
priredile ili su radili za njih, neto je vei od procenta mladih koji su lanovi, pogotovo kada je rije o okolinim Organizirana putovanja
organizacijama i organizacijama za ljudska prava i humanitarnu pomo.

Tri od etiri mlade osobe u FBiH nisu imale priliku putovati kroz organizirane programe vezane za mobilnost
mladih.

MOBILNOST MLADIH
Relativno nizak procent mladih u FBiH ima priliku putovati kroz odreene programe namijenjene mladima,
kao to su ljetne kole, studijska putovanja i slino. U odnosu na podatke za BiH iz 2008. Godine, dolo je do
poveanja broja mladih koji putuju na ovaj nain. Bitna je napomena da je veinu organiziranih putovanja
realizirao nevladin, a ne vladin sektor. Meutim, procent mladih ukljuenih u ove programe i dalje je nizak, u
prosjeku s najvie 29% mladih koji su imali priliku putovati u inostranstvo kroz programe ekskurzija. Ekskurzije
Vie od polovine mladih iz FBiH nije imalo priliku putovati u inostranstvo u posljednjih 12 mjeseci. Oni koji su unutar entiteta su drugi najei program u kojem mladi uestvuju, dok su razmjene studenata jednako malo
putovali najee su ili u zemlje iz susjedstva. zastupljene kao i 2008. godine. Poloaj mladih u vangradskim sredinama FBiH posebno je nepovoljan kada su
ovakvi programi u pitanju, jer mladi iz vangradskih sredina znatno rjee uestvuju u organiziranim programima
Od 86% mladih iz gradskih sredina i 80% iz vangradskih sredina koji su u posljednjih 12 mjeseci putovali u druge vezanim za mobilnost mladih.
gradove unutar FBiH najvie ih je putovalo u Sarajevo, Mostar, Zenicu i Tuzlu. Razlozi putovanja mladih najee
su turistiki (66%) ili posjet prijateljima (16%). Tabela 13: Procent mladih u dobi izmeu 15 i 24 godine koji su uestvovali u
organiziranim programima vezanim za mobilnost mladih
to se tie putovanja u inostranstvo, u posljednjih 12 mjeseci 43% mladih iz vangradskih i 53% mladih iz gradskih
sredina, imalo je priliku putovati. Zemlje u koje putuju su najee one iz okruenja: Hrvatska i Crna Gora, zatim FBiH Gradske sredine Vangradske sredine BiH 2008
Srbija i Slovenija. Sljedee su Turska, Njemaka, Austrija i Italija. Studentska razmjena 3% 5% 2% 1%
Ljetne kole 10% 14% 8% 2%
Evidentno je da su mladi iz vangradskih sredina manje mobilni od svojih vrnjaka iz gradskih sredina. Volonterski ili neki drugi kampovi za omladinu 19% 25% 14% 5%
kola u prirodi 12% 14% 11% 5%
Nakon to je krajem 2010. godine Savjet EU donio odluku o uspostavljanju bezviznog reima za graane BiH,
Studijska putovanja 12% 13% 11% 4%
otvoreno je vie mogunosti za mobilnost mladih iz BiH. Meutim, finansijska ogranienja i dalje predstavljaju
glavni razlog zbog kojeg mladi ljudi iz BiH ne putuju ee. Ekskurzija unutar entiteta 27% 30% 25% 10%
Ekskurzija u drugi entitet 19% 21% 17% 6%
U razgovorima na fokusnim grupama mladi pokazuju veliku elju za putovanjima iz razliitih razloga. Osim Ekskurzija u inostranstvo (van BiH) 29% 32% 26% 12%
turistikih posjeta, veliki je dio mladih koji bi rado posjetili druge zemlje putem studentskih razmjena, a u svrhu
uenja, upoznavanja drugih kultura i stjecanja novih iskustava. Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)
86 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 87

Odlazak iz zemlje O temama politike, pogotovo politike na lokalnom nivou, mladi se najee informiraju putem televizije. Televizija
je, nakon interneta, drugi medij putem kojeg mladi prikupljaju informacije, pogotovo kada su teme zdravstvene
zatite i teme o kulturi u pitanju.
ak 37% mladih bi otilo u inostranstvo zauvijek kada bi im se pruila prilika, 40% bi otilo na due vrijeme, a 9%
Tabela 15: Mediji putem kojih se mladi informiraju o odreenim temama
ih je ve preduzelo konkretne korake za odlazak iz zemlje.

Odlazak u inostranstvo veina mladih vidi kao jedini put za bolje sutra. Veliki je broj onih koji su spremni zauvijek Niti jedan TV Radio Novine Internet
napustiti BiH ili otii iz zemlje na due vrijeme. Mladi bi ve sutra napustili zemlju radi privremenog rada u Obrazovanje 7% 44% 12% 26% 79%
inostranstvu, studija ili trajnog nastanjivanja u nekoj drugoj zemlji. Mladi iz vangradskih sredina spremniji su Zapoljavanje 18% 28% 14% 34% 66%
napustiti zemlju, posebno radi privremenog rada. Politika 23% 23% 16% 25% 38%
Politika na lokalnom nivou 27% 38% 17% 18% 35%
Tabela 14: Razlozi zbog kojih bi mladi sasvim sigurno i sigurno napustili
Zdravstvena zatita 20% 42% 8% 16% 44%
BiH ve sutra ukoliko bi im se pruila prilika
Slobodno vrijeme 11% 33% 11% 18% 74%
% mladih u dobi izmeu 15 i 29 godina FBiH Gradske sredine Vangradske sredine Socijalna zatita i pomo 34% 31% 7% 11% 33%
Radi studija 69% 68% 70% Krediti 46% 20% 6% 10% 34%
Radi privremenog rada 70% 66% 73% Biznis 34% 24% 6% 15% 48%
Kako bi se trajno nastanili u nekoj drugoj zemlji 60% 56% 62% Kultura 9% 52% 20% 29% 68%
Stipendije 28% 22% 7% 19% 60%
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)
Vie od polovine mladih iz FBiH poznaje osobe iz susjedstva koje su u posljednjih sedam godina napustile zemlju,
45% mladih ima lana iz ire porodice koji je napustio zemlju, a 26% lana iz ue porodice koji je napustio zemlju 11% mladih nikada ne ita dnevne novine, a 21% ih nikada ne ita sedmine novine, dok 66% mladih novine (dnevne
u posljednjih 7 godina. i sedmine) ita povremeno.

Nacionalizam i meureligijsku netrpeljivost mladi esto navode kao razlog zbog kojeg bi rado zauvijek napustili
BiH.

U dodatnim objanjenjima mladi navode vie razloga zbog kojih bi napustili BiH trajno. Osim zbog svoje i
budunosti svoje djece to esto navode kao razlog zbog kojeg bi trajno otili iz zemlje, navode i dosta razloga
povezanih s nacionalizmom i meureligijskom netrpeljivou, koju percipiraju kao jako izraenu u bh. drutvu.
Otili bi i zbog ureenosti drava, u kontekstu ureenosti pravnog sistema drugih zemalja.
Servisi informiranja namijenjeni iskljuivo mladima
22% mladih iz gradskih i 15% iz vangradskih sredina je u posljednja tri mjeseca koristilo odreeni informativni
servis specifino namijenjen za potrebe mladih. 65% ih nije koristilo takav servis, a 16% mladih ne zna za
postojanje informativnog servisa specifino namijenjenog potrebama mladih.

INFORMISANJE MLADIH Koritenje interneta

Mladi u FBiH internet koriste jednako kao i njihovi vrnjaci u EU.

Odabir medija
Medij putem kojeg mladi dolaze do informacija najee je internet. Najzanimljivije su teme obrazovanja,
zapoljavanja i mogunosti za provoenje slobodnog vremena.
Mladi najee do informacija dolaze koristei internet, a uglavnom se zanimaju za teme obrazovanja,
zapoljavanja i mogunosti za provoenje slobodnog vremena. Neto manje zanimljive, ali ne i potpuno
nezanimljive su teme o kreditima, biznisu, politici i socijalnoj zatiti.
Kada je u pitanju posjedovanje internetskih prikljuaka, FBiH ostvarila je znaajan napredak u odnosu na podatke
za BiH iz 2008. Godine, kada je samo 30% mladih u BiH imalo internetski prikljuak u svojim domainstvima.
Trenutno 92% mladih ima pristup internetu u svojim domainstvima, gdje ga najee i koriste (88%). S tim u vezi
treba napomenuti da su se od 2008. godine do danas, na polju interneta i openito IT sektora, dogodile znaajne
promjene u infrastrukturi u kontekstu dolaska velikog broja privatnih kompanija koje su proirile internetsku
mreu, postavile konkurentne cijene interneta, te samim tim omoguile da internet bude lake dostupan
stanovnitvu. Takoer, znaajan je i utjecaj Facebook revolucije, odnosno velikog razvoja i pojave popularnosti
drutvenih mrea, koje su posebno zanimljive mladim ljudima. Kada govorimo o koritenju interneta, procent
mladih koji su u posljednja tri mjeseca koristili internet u FBiH na nivou je zemalja lanica EU, i vei je od postotka
88 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
pojedinih zemalja poput Rumunije i Bugarske, to nije bio sluaj ranijih godina. Veina mladih kompjuter uopeno,
a i internet koriste svakodnevno (61%) ili skoro svaki dan (32%).
Graf 40: Procent mladih koji su koristili internet u posljednja tri mjeseca
Izvor: Eurostat (2012), Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)
Stav prema medijima
Veina mladih u FBiH ne vjeruje medijima. Smatraju da su pristrani jer su pod kontrolom politikih partija.
Na fokusnim diskusijama mladi iskazuju znatno nepovjerenje prema informacijama koje prenose mediji i
generalno su nezadovoljni medijskim sadrajima. Smeta im to mediji previe prostora posveuju negativnim
zbivanjima.
Ne volim to se u medijima sve crno servira, to je svaki poetak dnevnika ko je koga ubio, te pojavu reality
programa. Nema obrazovnog programa, agresivni su crtani filmovi, turbo folk... (Travnik, muko)
Sve se zna ko je iji. Dovoljno je pogledati prilog o jednom istom dogaaju na tri razliite televizije i da ti odmah
bude jasno koji politiar je vlasnik koje televizijske kue (Konjic, ensko)
Mladi misle da postoji problem velike medijske odgovornosti na koju niko ne obraa panju, a koji prouzrokuje
veliku tetu pogotovo meu mladim ljudima.
Mediji serviraju priu kako lako doi do novca, bez imalo muke, bez imalo rada i truda kroz pokazivanje odreenih
idola. (Sarajevo, ensko)
Kada uhapse nekoga za trgovinu drogom, ne pie da e on dobiti 15 godina zatvora nego pie da droga ima
vrijednost 40.000 KM, a on ima dip od 100.000 KM i kuu od 200.000 KM. (ivinice, muko)
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 89
SLOBODNO VRIJEME
Iskoritenost slobodnog vremena
Najvie slobodnog vremena mladi provode pomaui roditeljima u kuanskim poslovima, odlazei u kupovinu
i pomaui roditeljima u poslovima u poljoprivredi ili biznisu. 82% mladih ena i 61% mladih mukaraca u svoje
slobodno vrijeme u referentnih mjesec dana obavljalo je kuanske poslove najmanje tri do pet puta sedmino,
uglavnom svaki dan.
Mladi iz vangradskih sredina vie vremena provode pomaui roditeljima u poljoprivredi ili biznisu, njih 47% je
tu aktivnost obavljalo tri do pet puta sedmino i svaki dan, u odnosu na mlade iz gradskih sredina, kojih je 29%
provelo svoje slobodno vrijeme na ovaj nain.
Na odlaske u kino ili pozorite mladi troe najmanje slobodnog vremena, 79% mladih iz gradskih sredina i 89% iz
vangradskih nikako nije ilo u pozorite u posljednjih mjesec dana, a u prosjeku 75% ih nije ilo u kino u posljednjih
mjesec dana.
12% mladih iz gradskih sredina i 9% mladih iz vangradskih sredina u proteklih mjesec dana je najmanje tri do
pet puta sedmino ili svaki dan posjeivalo kladionice/kockarnice, od ega je 17% mukaraca i 4% ena.
Najmanje tri do pet puta sedmino ili jednom dnevno 31% mladih iz vangradskih sredina i 21% mladih iz gradskih
sredina slobodno vrijeme je provodilo obavljajui vjerske obaveze. U istom periodu prosjeno 10% ih je posjeivalo
razne kulturne dogaaje, a 9% dogaaje iz domena sporta.
Aktivnosti na koje mladi dnevno potroe najvie slobodnog vremena su boravak u kafiu, gledanje televizije i
etanje.
Zadovoljstvo podrkom kulturi i sportu
Kada je u pitanju zadovoljstvo mladih podrkom lokalnih vlasti razvoju i kreiranju kulturnih i sportskih sadraja,
mladi su uglavnom nezadovoljni.
Graf 41: Procent mladih koji su nezadovoljni podrkom kulturi i sportu
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)
90 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 91

Nedovoljno sportskih, kulturnih i drugih sadraja za mlade, pogotovo u manjim sredinama.

Graf 42: Mladi koji imaju prijatelje druge nacionalnosti s kojima se redovno drue
Mladi uglavnom smatraju da su sportski, kulturni i drugi sadraji za mlade poprilino nedostupni jer su, ako ih i
ima, skupi, a da u manjim sredinama najee i ne postoje.
Mi ustvari uopte nemamo ponudu. Mladi najvie vremena provode na internetu i ispijajui kafe. Ustvari, moda
mi i nismo toliko krivi za takvu situaciju. Moda je upravo nedovoljna ponuda svega i razlog zato se mi ne
bavimo nekim aktivnostima. (Visoko, ensko)
Kulturna ponuda iz godine u godinu je sve manja i manja. Nema vie ni velikih koncerata nekoga iz inostranstva.
U Beogradu Madona, Beyonce, a kod nas vie ni Parni Valjak. (Sarajevo, muko)
U kolama ne postoji sistem edukacije mladih o kulturi. Nemamo kulturu u kontinuitetu, imamo festivalsku
kulturu. Dobar koncept je ruksak kulture za osnovne kole, gdje se za svaki uzrast bukvalno odredi koji nivo
kulture i znanja iz kulture djeca mogu usvojiti i tako im se ugradi u obrazovanje. (Travnik, muko)
U Banoviima su sruili omladinski centar i izgradili damiju. (ivinice, muko)

IDENTITET MLADIH
Mladi u FBiH osjeaju se vie vezanim za religiju nego za narod ili dravu kojoj pripadaju. Polovina mladih u Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)
FBiH ne bi stupila u brak s osobom druge nacionalnosti.
Ipak, nacionalnost predstavlja bitan kriterij kada je odabir branog partnera u pitanju; 43% mladih iz gradskih i
56% mladih iz vangradskih sredina i 41% mladih iz gradskih sredina navodi kako su veoma vezani za religiju kojoj 53% iz vangradskih sredina ne bi stupilo u brak s osobom druge nacionalnosti, a 22% mladih iz gradskih i 18% iz
pripadaju. Onih kojima je osjeaj vezanosti za religiju znaajan je 42% u gradskim i 33% u vangradskim sredinama. vangradskih sredina nije sigurno bi li stupilo u brak s osobom druge nacionalnosti. U prosjeku je 26% onih koji bi
Nikako i vrlo malo vezanim za religiju se osjea 12% mladih iz gradskih i 9% iz vangradskih sredina. to uradili.
Generalno, mladi iz vangradskih sredina imaju izraenije osjeaje vezanosti za sve elemente narodnosti,
dravnosti i religioznosti, pa tako 46% mladih iz vangradskih sredina navodi kako im je veoma znaajno izraen Takoer, u odnosu na mukarce, za 15% je vei procent ena koje ne bi stupile u brak s osobom druge nacionalnosti.
osjeaj vezanosti za Bosnu i Hercegovinu, lokalnu zajednicu (42%), narod kojem pripadaju (40%), te entitet (19%).
Kod mladih iz gradskih sredina, procent onih kojima su osjeaji vezanosti za ove elemente veoma znaajni neto Graf 43: Spremnost mladih na stupanje u brane odnose s osobom druge nacionalnosti
je manji: Bosna i Hercegovina 31%, lokalna zajednica 40%, narod kojem pripadaju 32% i entitet 11%.
I jedni i drugi priblino jednako se ne osjeaju vezanim za Evropsku Uniju, 8% iz vangradskih i 5% iz gradskih
sredina navodi osjeaj vezanosti za EU kao veoma znaajan.

Tabela 16: Odgovor mladih na pitanje koliko vezanim se osjeaju za pojedine elemente pripadnosti

Znaajno i vrlo znaajno Vrlo malo i nikako

Gradske sredine Vangradske sredine Gradske sredine Vangradske sredine
Narod kojem
75% 83% 22% 15%
pripadate
Religija kojoj
82% 89% 15% 9%
pripadate
Entitet 44% 58% 54% 40%
Opina 83% 83% 15% 15%
Bosna i Hercegovina 74% 80% 23% 18%
Evropska Unija 20% 26% 76% 72%
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013)
Za 80% mladih nacionalnost i religija nisu bitan kriterij za odabir prijatelja, bez obzira na to radi li se o gradskim U diskusiji na fokusnim grupama mladi koji su izjavili da ne bi stupili u brane odnose s osobom druge nacionalnosti
ili vangradskim sredinama. nisu znali ponuditi konkretan odgovor zato ne bi. Navodili su nejasne razloge poput razliiti smo, ne bismo se
mogli sloiti oko vanih stvari, te pokazivali strah od neprihvatanja od ue i ire okoline.
92 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 93

Mladi koji potjeu iz porodica u kojima su roditelji razliitih nacionalnosti navode kako to smatraju svojim velikim i druga federalna ministarstva koja svojim djelokrugom obuhvaaju mlade imaju dunost pripremiti posebne
bogatstvom u smislu irine pogleda na pitanja nacionalnosti i ope tolerancije. Meutim, navode i kako su zbog programe za mlade i za njih planirati potrebna sredstva.
toga esto nailazili na razliite prepreke i neugodnosti prilikom stvaranja odnosa s ljudima u razliitim sferama,
od prijateljstva do zapoljavanja. Svi vladini programi i mjere prema mladima moraju biti konkretni i realni, sa snanom komponentom
monitoringa i evaluacije.
Tabela 17: Uestalost posjeivanja vjerskih objekata Usvajanjem Zakona o mladima Federacije BiH, poetkom 2010. godine, definiran je zakonski okvir rada s
mladima. U skladu s navedenim Zakonom, svi nivoi vlasti duni su kreirati odreene programe i mjere na planu
FBiH Gradske sredine Vangradske sredine rada s mladima, definirane kroz dokument strategije prema mladima. Dosadanja iskustva lokalnih nivoa vlasti
Ne idem nikada 9,4% 12,6% 7,3% koji su imali, ili jo uvijek imaju vaee dokumente strategije prema mladima, pokazuju kako je iznimno vano
da strategija prema mladima bude realno izvodiva, s vrlo jasnim i konkretnim aktivnostima koje e direktno
Jednom-dvaput godinje u povodu velikih vjerskih
21,9% 20,1% 23,0% doprinijeti poboljanju odreenih pitanja znaajnih za mlade. Problem s dosadanjim strategijama prema
praznika
mladima bio je u pretjerano ambicioznim planovima koji se realno nisu mogli implementirati, zbog ega su lokalne
Idem ponekad tokom godine 27,2% 27,3% 27,0%
strategije prema mladima uglavnom ostale samo slovo na papiru. Stoga je komponenta monitoringa i evaluacije
Idem barem jednom-dvaput mjeseno 10,9% 13,9% 8,9% buduih strategija za mlade, kao i akcionih planova, koji bi iz strategija trebali proizii, jedna od najvanijih. Ovdje
Idem redovno svake nedjelje 11,0% 11,5% 10,7% je bitno naglasiti kako mladi ne oekuju udo, ali oekuju da se obeano ispuni.
Idem redovno vie puta sedmino 12,6% 7,5% 16,0%
Ne elim odgovoriti 7,0% 7,0% 7,1% Treba osigurati provoenje Zakona o mladima FBiH, te uvesti sistem utvrivanja odgovornosti i sankcija
institucijama i/ili pojedincima koji Zakon ne potuju.
Izvor: Institut za razvoj mladih KULT, istraivanje poloaja mladih u FBiH (2013) Neophodno je da institucije vlasti preuzmu odgovornost za poloaj mladih u Federaciji BiH, pogotovo jer za
to postoje i legitimne obaveze propisane kroz Zakon o mladima FBiH. Mladi su tokom razgovora u fokusnim
Mukarci ee odgovaraju kako posjeuju vjerske objekte samo u povodu velikih vjerskih praznika, a ene ee grupama navodili kako bi, za poetak, bili zadovoljni time da se obaveze propisane spomenutim Zakonom potuju.
biraju odgovor ponekad tokom godine. Usvajanjem Zakona o mladima FBiH, svijest mladih o njihovim pravima donekle je porasla, te je evidentno kako
to se tie pitanja religije, svi mladi se slau kako je to veoma privatno pitanje kojim se ne bi trebalo manipulirati mladi ne ele da se Zakon o mladima FBiH potuje samo na nominalnom nivou. U sluaju nepotivanja zakonskih
u politikom smislu. Takoer, slau se kako je religijskih objekata previe, te smatraju da se oni grade nautrb propisa potrebno je javno imenovati odgovorne institucije i/ili pojedince, te primijeniti predviene sankcije.
nekih drugih, graanima potrebnijih objekata.
U kontekstu nacionalne pripadnosti i religije vano je napomenuti kako mladi smatraju da mediji igraju znaajnu
ulogu u kreiranju meunacionalne i meureligijske netrpeljivosti, nerijetko upotrebljavajui i irei jezik mrnje,
to smatraju jo jednim od mnogobrojnih pitanja medijske odgovornosti kojem se ne posveuje potrebna panja.

Formalno i neformalno
obrazovanje, cjeloivotno uenje
UVOD
Problemi mladih Federacije BiH, kao i mogue mjere i preporuke za njihovo rjeavanje, u tekstu koji slijedi
Poruka 1
sistematski su opisani po pojedinim oblastima znaajnim za mlade. Meutim, vano je naglasiti nekoliko bazinih
nalaza koje treba imati u vidu pri posmatranju i tumaenju svake pojedine preporuke.
Neusklaenost obrazovnog sistema s trenutnim i buduim potrebama na tritu rada u BiH i EU dovodi mlade
ljude u dugorono nepovoljan poloaj, a privredu BiH ini nekonkurentnom.
Sve institucije na svim nivoima vlasti trebaju zajedno raditi na poboljanju poloaja mladih.
Sloenost poloaja i potreba mladih zahtijeva planirano, organizirano i zajedniki koordinirano djelovanje razliitih
institucija vlasti, kao i javnih ustanova. Problemi mladih vezani su za sve oblasti ivota i esto se prenose i
prepliu iz oblasti u oblast. Primjera radi, neadekvatno obrazovanje uzrokuje nezaposlenost mladih, ija je
posljedica lo socioekonomski poloaj mladih. On se, izmeu ostalog, reflektira u stambenoj ovisnosti mladih,
Kljuni problemi i izazovi
koja vodi do potekoa vezanih za zasnivanje porodice. Stoga je jedini objektivan put ka poboljanju poloaja
mladih u Federaciji BiH zajedniko djelovanje u okviru zajedniki osmiljene i voene politike prema mladima.
Obrazovni sistem je neusklaen sa sektorom rada i zapoljavanja, odnosno tritem rada u cijelosti.
Iako je Federalno Ministarstvo kulture, sporta i mladih odnedavno i zvanino zadueno za brigu o mladima, to
Nedostatak praktine nastave u formalnom obrazovnom sistemu uzrokuje nedovoljnu osposobljenost
svakako ne amnestira sva druga ministarstva da u okviru svojih nadlenosti planski brinu o mladima. tavie,
mladih za budui rad, bez obzira o kojem zanimanju je rije, pa mladi, nakon to zavre obrazovanje,
94 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
ostaju bez znanja i vjetina potrebnih na tritu rada.
Znanje koje mladi stjeu kroz sistem formalnog obrazovanja neupotrebljivo je na savremenom tritu
rada, to dovodi do visokih i dugorono prisutnih stopa nezaposlenosti mladih.
Izuzetno je visoka stopa nezaposlenosti i neproduktivnosti radne snage.
Obrazovanje u srednjim strunim kolama je usko specijalizirano, odnosno nefleksibilno i ne moe se
prilagoavati promjenama i potrebama trita rada.
Obrazovni sistem obrazuje mlade za profesije za kojima ne postoji potreba na tritu rada, a ne obrazuje
za zanimanja za kojima potreba na tritu rada postoji.
Podrka mladima u profesionalnoj orijentaciji nedovoljna je, pogotovo prije upisa u srednju kolu, kada je
i najpotrebnija.
U sklopu formalnog obrazovanja ne postoji organiziran sistem pomoi i podrke mladima vezan za
prelazak iz kole na trite rada (ne ue tehnike traenja posla).
Obrazovni sistem ne prua dovoljno mogunosti za stairanje, te ostavlja mlade ljude nepripremljenim za
radni angaman, kao i bez radnog iskustva kod poslova gdje je to zakonski uvjet.
Neadekvatan obrazovni proces ostavlja mlade ljude nemotiviranima za pokretanje vlastitog biznisa.
Kanjenje s reformama u obrazovnom sistemu dovodi mladu populaciju u dugorono nepovoljan poloaj,
a nizak nivo produktivnosti rada privredu BiH ini nekonkurentnom.
Ne postoje politike razvoja ljudskih resursa.
Preporuke i mogue mjere
Trebalo bi izraditi program razvoja ljudskih resursa u FBiH kao najznaajniji dio razvojnih strategija.
Uskladiti postojee strateke dokumente Federacije BiH poput Strategije zapoljavanja, Stratekih
pravaca razvoja visokog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine od 2012. do 2022. godine, Strategije
razvoja Federacije BiH 2010 2020.
Kreirati nedostajue strateke dokumente od znaaja za usklaivanje obrazovnog sistema s tritem
rada.
Uvoenjem upisnih kvota u srednjem i visokokolskom obrazovanju zaustaviti hiperprodukciju odreenih
kadrova za kojima ne postoji potreba na tritu rad.
Stvoriti stalnu i institucionalnu vezu izmeu obrazovnog sistema, akademske zajednice, poslovne
zajednice i institucija koje se bave praenjem trendova na tritima rada, te drugih institucija izvrne
vlasti koje je potrebno ukljuiti.
U obrazovni sistem uvesti mogunost obrazovanja za nova, savremenija zanimanja za kojima postoji
potreba na tritu rada kako u BiH, tako i u zemljama EU.
Osigurati modernu infrastrukturu i opremu u obrazovnim institucijama.
Razviti sistem profesionalnog usmjeravanja uenika ve od osnovne kole.
Osigurati kontinuirano profesionalno usavravanje postojeeg nastavnog i rukovodeeg osoblja,
nadgledanje rada kolskih ustanova, te upotrebu novih nastavnih metoda.
Definirati ulogu drave u organiziranju i poticanju istraivanja, tehnolokog razvoja i inovativnosti, po
ugledu na EU.
Povezati obrazovni sistem s poslovnom zajednicom i javnim sektorom u cilju omoguavanja praktine
komponente u obrazovanju, kao i stairanja. Poveati praktinu u odnosu na teoretsku nastavu.
Stimulirati poslodavce na aktivnu saradnju sa kolama i fakultetima.
Osigurati priznanje praktine nastave i stairanja uz kolovanje kao djelimino radno iskustvo.
Razviti manje specijalizirano, a fleksibilnije obrazovanje u srednjim strunim kolama, koje e biti u slubi
brzog prilagoavanja promjenama i potrebama trita rada.
- U nastavne planove i programe kola uvesti mogunosti za pomo i podrku mladima na olakanju
njihove tranzicije od kole do posla, kao i programe podrke za profesionalnu orijentaciju mladih.
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 95
Jaati saradnju u obrazovnom sistemu izmeu kola, kao i izmeu univerziteta, uz promociju primjera
dobre prakse.
Poruka 2
Prioritet politikama u obrazovanju i dalje je poveanje nivoa obrazovanja mladih, te razvoj omladinskog
preduzetnitva, s ciljem osiguranja visokoobrazovane i visoko konkurentne radne snage.
Kljuni problemi i izazovi
Broj mladih upisanih u srednje i visoko obrazovanje opada.
Procent mladih, pogotovo mladih mukaraca, koji prerano naputaju obrazovni sistem, odnosno mladih
u dobi izmeu 18 i 24 godine koji su najvie zavrili srednje trogodinje obrazovanje i nisu nastavili dalje
kolovanje u FBiH, iznosi 33%, to je daleko iznad prosjeka zemalja lanica EU (13%), i to prouzrokuje veliki
procent niskokvalificirane radne snage sa slabim izgledima na tritu rada u BiH, u regiji, ili u EU.
Istovremeno FBiH ne zaostaje za zemljama lanicama EU kada je u pitanju udio osoba u dobi izmeu
20 i 24 godine sa zavrenom etverogodinjom srednjom kolom ili viim obrazovanjem, ali su ti mladi
uglavnom nezaposleni.
Mladi nisu motivirani za nastavak kolovanja, zbog percepcije o korupciji u obrazovanju i kod zapoljavanja,
te percepcije o tritu radne snage u BiH, koje ne funkcionira na osnovi kompetencija.
Iznimno je mali broj prijava vezanih za sluajeve mita i korupcije.
Uenici koji zavravaju srednje obrazovanje u veini sluajeva ne stjeu potrebno ope znanje i vjetine,
niti su dovoljno pripremljeni za trite rada ili nastavak obrazovanja.
Upitan je kvalitet znanja koje mladi ljudi steknu u formalnom procesu obrazovanja, posebno kada su u
pitanju privatne visokokolske ustanove.
Najvie je onih studenata koji pohaaju drutvene ili humanistike programe.
Procjenjuje se da studenti prosjeno studiraju 5-7 godina do stjecanja diplome.
Studenti naputaju studij najee poslije prve godine studija.
Finansijske potekoe glavni su razlog zbog kojeg mladi naputaju kolovanje.
Posjedovanje kvalifikacija slabog formalnog obrazovanja dovodi do socijalnog iskljuenja i siromatva
mladih, uz sve druge rizike koji prate ove probleme, te zatvara krug nerazvijenosti u zajednici.
Nezadovoljavajua je obrazovna struktura kadrova u svim sektorima, u javnom, privatnom i nevladinom
sektoru, kao i slaba razvijenost informatikih sposobnosti, te slabo poznavanje stranih jezika.
Planovi i programi identificirani su kao najproblematiniji dio obrazovnog sistema jer odgovaraju samo
postojeem kadru koji radi u kolama i na fakultetima, pruajui slabo znanje, odnosno tek odreeni nivo
teoretskog znanja koji je van savremenih tokova u nauci i tehnologiji.
Omladinsko poduzetnitvo uglavnom se ne izuava niti promovira u programima obrazovnih institucija,
zbog ega mladi ne razvijaju poduzetniki duh.
Ne postoje programske mjere unapreenja studentskog standarda u cilju osiguranja jednakosti u pristupu
obrazovanju i prevencije siromatva i socijalne iskljuenosti.
Postoji nekompatibilnost nastavnih planova i programa, na unutranjem planu u BiH, u predkolskom,
osnovnom i opem, te u srednjem strunom obrazovanju i obuci, zatim obrazovanju i obuci odraslih, te
cjeloivotnom obrazovanju.
Zapostavljen je, u potpunosti, koncept cjeloivotnog uenja kako je razvijen na iroj evropskoj i globalnoj
razini kao odgovor na brze drutvene promjene i tranziciju u drutvo znanja, te stalnu potrebu za
stjecanjem novih znanja i vjetina.
96 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 97

Nije razvijen okvir kvalifikacija za cjeloivotno uenje u skladu sa tzv. Evropskim okvirom kvalifikacija.
Poruka 3

Mnogobrojni nedostaci reformskih aktivnosti predvienih bolonjskim procesom, koji bi BiH uveo u evropski
Preporuke i mogue mjere prostor visokog obrazovanja, stopiraju proces evropskih integracija to, izmeu ostalog, stvara nedostatak
potrebnih kadrova.

Potrebno je problem nezaposlenosti mladih prevenirati kroz intervencije u obrazovnom sistemu, a po

uzoru na primjere razvijenijih zemalja.
Kljuni problemi i izazovi
Razviti manje specijalizirano, a fleksibilnije obrazovanje, koje e se brzo prilagoavati potrebama trita
rada u srednjim strunim kolama.
Osigurati stvaranje produktivne radne snage u budunosti, a za postojee mlade s neiskoristivim znanjem
Nijedan univerzitet u Bosni i Hercegovini trenutno nije upisan u registar akreditiranih visokokolskih
osigurati snane i kvalitetne programe prekvalifikacije i dokvalifikacije u skladu s potrebama domaeg i
ustanova24, to znai da diplome s univerziteta u BiH nisu priznate u Evropskoj uniji (podatak Agencije za
inozemnog trita rada.
razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta, HEA BiH).
Poveati upis u srednje obrazovanje na 90%, od ega u gimnazije i etverogodinje strune kole na 80%.
Samo mali broj fakulteta u svojim dodiplomskim i postdiplomskim studijima nudi predmete i nastavne
Povezati visoko obrazovanje s naunoistraivakim radom.
planove koji se bave evropskim pravom, ekonomijom, politikom, institucijama, jezicima EU, iako su
Osigurati sistemsko izuavanje stranih jezika i upotrebu IT tehnologije.
evropske integracije dugorona strategija.
Ojaati vezu izmeu formalnog i neformalnog obrazovanja, odnosno, pronai model priznavanja odreenih
Ne postoji pravilnik o akademskim titulama i zvanjima.
znanja steenih u neformalnom obrazovanju u sistemu formalnog obrazovanja.
Kasni se s uspostavljanjem zajednikih, odnosno evropskih standarda u obrazovanju.
Kreirati jedinstveni standard kvalitete nastave te uvesti neovisne komisije za strogu kontrolu kvalitete u
Bolonjski proces provodi se neuspjeno, to proizvodi niz problema u obrazovanju i cijeli proces znaajno
obrazovanju, kako u privatnim tako i u javnim obrazovnim institucijama.
udaljava od pridruivanja evropskim tokovima.
Postii objektivizaciju ocjenjivanja uenika / studenata.
Ujednaavanje kriterija rada visokokolskih ustanova s onima u EU se ne provodi.
Stvoriti sigurnije okruenje za uenike / studente kada je u pitanju prijavljivanje sluajeva korupcije u
Stepen dostupnosti i upotrebe informatike tehnologije izuzetno je nizak na svim razinama obrazovanja.
obrazovanju, provoditi jake protukoruptivne kampanje i openito podizati svijest mladih o borbi protiv
Mogunosti poznavanja savremenih tehnolokih procesa su ograniene.
korupcije u obrazovanju.
Izuzetno je nizak nivo znanja stranih jezika kod profesora i studenata predstavlja prepreku pristupu
Sankcionirati dokazane sluajeve koruptivnih radnji, te javno ukazivati na uspjene primjere borbe protiv
istraivanjima i strunoj literature, kao i aktivnom sudjelovanju u programima Evropske unije za razvoj i
korupcije.
razmjenu u visokom obrazovanju, kao to je npr. Erasmus.
Osigurati evropski ravnopravno vrednovanje zvanja i znanja mladih kroz evropski usklaeno ECTS
Ne razvija se dugorona odrivost obrazovnog sistema tako to e se prevazii aktuelne politike,
bodovanje, odnosno, osigurati ravnopravno priznavanje diploma kako bi se poveala mobilnost mladih u
administrativne i druge prepreke.
toku i nakon obrazovnog procesa.
Okvirni zakon o visokom obrazovanju ne provodi se usklaeno na razliitim nivoima vlasti.
Razvijati jedinstveni sistem od tri ciklusa studiranja dosljednim uvoenjem magistarskog i doktorskog
Budetska izdvajanja za obrazovanje nedovoljna su i nisu usmjerena na investicije u obrazovni sistem
studija.
koje su neophodne kako bi se postigla poboljanja.
to prije izvriti modernizaciju pouavanja i uenja na svim razinama obrazovanja.
Ionako ogranien budet za obrazovanje neadekvatno se troi.
Kreirati potpuno nove, moderne nastavne planove i programe.
Obrazovne institucije, pogotovo visokokolske, esto su predmet politikih zloupotreba.
Stvoriti obavezu stalnog profesionalnog razvoja nastavnog i upravljakog kadra u obrazovnim ustanovama.
Natalitet u BiH u stalnom je opadanju. Ve sada, u odnosu na evropski prosjek, BiH ima previe razreda i
Omoguiti veu zastupljenost i obavezno sudjelovanje studenata u procesu odluivanja.
nastavnika u odnosu na broj uenika, to znai i neopravdano veliku potronju po ueniku.
Omoguiti vei broj stipendija i dostupnost istih mladima, te napraviti razliku izmeu stipendija koje imaju
Manje i siromanije opine nee biti u mogunosti ispuniti dodijeljene nadlenosti niti organizirati
funkciju socijalnih davanja mladima loeg ekonomskog poloaja i stipendija koje imaju funkciju nagrade
dodatne sadraje u kolama zbog nejednakih fiskalnih i kadrovskih mogunosti.
za dobre rezultate.
Nije razvijeno izvjetavanje i praenje uinkovitosti finansiranja u obrazovanju u skladu s meunarodnim
Promovirati nastavak kolovanja promotivnim kampanjama, pogotovo meu marginaliziranim grupama
standardima - na lokalnoj, kantonalnoj i federalnoj razini.
(Romi, osobe s potekoama u razvoju, siromani, nepismene i nekvalificirane osobe), te im osigurati
Ne prate se statistiki podaci i indikatori o obrazovanju u skladu s procedurama i zahtjevima Evropske
posebnu podrku u nakani za daljim obrazovanjem.
komisije i EUROSTAT-a.
Omoguiti razvoj zajednikog jezgra nastavnih planova i programa u predkolskom, osnovnom i opem, te
srednjem strunom obrazovanju i obuci, zatim obrazovanju i obuci odraslih, te cjeloivotnom obrazovanju.


Razviti kriterije i standarde za cjeloivotno obrazovanje i obuku na nivou Federacije BiH.
Nadlene obrazovne vlasti na svim razinama trebaju sistemski osigurati stvaranje novog, ivog trita
Preporuke i mogue mjere
usluga dodatnog i neformalnog obrazovanja, kako bi se ispunile osnovne pretpostavke za primjenu
koncepta cjeloivotnog uenja.
Trebalo bi napraviti objektivnu reviziju dosadanjeg naina provoenja nastave po bolonjskom sistemu,
Unaprijediti i promovirati cjeloivotno uenje i obrazovanje odraslih i socijalno iskljuenih mladih do 30
godina starosti.
Osigurati sistemsko izuavanje i promociju omladinskog poduzetnitva kako bi mladi stekli znanja i
24 Kako su mediji nedavno prenijeli, u novembru su upisane prve ustanove, ali jo nijedna iz FBiH. Vie na linku: http://studomat.
vjetine potrebne za pokretanje vlastitog biznisa. ba/univerziteti-u-bih/univerzitet-u-sarajevu/17042/
98 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
identificirati nedostatke, te ih to hitnije korigovati kako bi se do kraja provela funkcionalna integracija
univerziteta u skladu s bolonjskim procesom.
Napraviti i usvojiti pravilnik o akademskim titulama i zvanjima.
Prioritetno se angairati na sistemskom uvoenju evropskih standarda, evropske dimenzije i evropskih
sadraja u bh. obrazovni sistem.
Pojaati borbu protiv mita i korupcije u obrazovanju na svim razinama, a naroito u visokom obrazovanju,
ukljuujui i provedbu kampanja podizanja svijesti mladih o svim oblicima mita i korupcije koji se mogu
pojaviti u obrazovanju.
Jasno definirati pojam sukoba interesa pojedinaca ukljuenih u kreiranje i provedbu obrazovnih politika,
te zakonski urediti to pitanje. Posebnu panju posvetiti utjecaju politikih partija na politike zapoljavanja
na kljunim pozicijama u obrazovnim ustanovama te cjelokupnu atmosferu unutar obrazovnog sistema.
Jedan bi od prioriteta takoer trebao biti razvoj meunarodne saradnje i razmjene i vea ponuda tzv.
joint degrees programa, koji se zajedniki provode na domaim i stranim visokokolskim ustanovama.
Ovakvi programi, uz automatsko priznavanje diploma, na najbolji nain istovremeno osiguravaju kvalitet,
te stimuliraju mobilnost studenata i profesora.
Provesti Lisabonsku konvenciju o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju kroz rad Centra za
informiranje i priznavanje dokumenata.
Uspostaviti i razvijati sistem praenja i osiguranja kvalitete, kako u srednjem tako i na visokokolskom
obrazovanju.
Javna potronja u sistemu obrazovanja treba biti bazirana na standardima i principima EU. U skladu s tim,
neophodno je vriti odgovarajui nadzor potronje sredstava u obrazovnom sistemu.
Formirati sistem upravljanja i finansiranja obrazovnih institucija koji e omoguiti poveanje finansijske,
materijalne i tehnike podrke kolama, te komunikacijsko-tehnoloku modernizaciju.
Potrebno je to prije uspostaviti izvjetavanje i praenje uinkovitosti finansiranja u obrazovanju.
Revizija i usklaivanje okvira za finansiranje obrazovanja, primarno temeljeni na formuli po ueniku/
studentu, od sutinskog je znaaja, jer su postojei finansijski mehanizmi esto nepravedni i neuinkoviti,
a u visokom obrazovanju i netransparentni, pa tako pruaju mogunost za diskriminaciju i istovremeno
uzrokuju gubitak ionako ogranienih javnih sredstava koja se izdvajaju za obrazovanje.
Postoji potreba za poveanjem finansijskog izdvajanja za odreene oblasti i namjene u obrazovanju kao
to su, naprimjer, srednje struno obrazovanje i obuka ili poboljanje kvalitete obrazovanja.
Obrazovne vlasti bi, u saradnji sa zavodima za statistiku, na odgovarajuim razinama trebale poraditi na
razvoju statistike obrazovanja u skladu s procedurama i zahtjevima Evropske komisije i EUROSTAT-a.
Statistiki zavodi bi, osim prikupljanja standardnih podataka o obrazovanju, trebali pratiti neke kljune
indikatore i kroz Anketu radne snage (ARS).
Koordinacijske politike, strategije i planovi za razvoj obrazovanja trebaju imati jasnu perspektivu
regionalnog razvoja i evropskih integracija.
Ujednaiti kriterije rada visokokolskih ustanova sa slinim institucijama EU, s ciljem podizanja kvalitete
obrazovanja.
Poboljati pokretljivost studenata radi nastavka svakog oblika studija priznavanjem stranih obrazovnih
kvalifikacija, razdoblja studiranja i poloenih ispita.
Uspostaviti bolju koordinaciju javne uprave u sektoru obrazovanja.
Poruka 4
Kroz uee u neformalnom obrazovanju mladi kompenziraju nedostatke formalnog obrazovanja i poveavaju
anse za zaposlenje. Neformalno obrazovanje trebalo bi dobiti znaajniju ulogu.
Neformalno obrazovanje je organiziran proces uenja i obrazovanja usmjeren ka usavravanju, specijalizaciji i
dopunjavanju znanja, vjetina i sposobnosti prema posebnim programima koje izvode organizatori obrazovanja
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 99
(redovne kole, centri za obuku, kompanije, agencije i slino).
Kljuni problemi i izazovi
Uee mladih u neformalnom obrazovanju znaajno raste, no programi neformalnog obrazovanja nisu
jednako dostupni svim mladima.
Mladi nisu dovoljno informirani o mogunostima neformalnog obrazovanja.
Uee u neformalnom obrazovanju kod mladih iz vangradskih sredina za 10% je manje nego uee
mladih iz gradskih sredina (Institut za razvoj mladih KULT, 2013)
61% mladih u FBiH eljelo bi uestvovati u neformalnom obrazovanju (Institut za razvoj mladih KULT,
2013)
Ne postoji zvanina politika koja bi tretirala pitanje neformalnog obrazovanja u kontekstu podrke i
afirmacije postojeih, te razvoja dodatnih kapaciteta organizacija koje provode programe neformalnog
obrazovanja.
Veza i saradnja izmeu formalnog i neformalnog obrazovanja nije dovoljno razvijena, odnosno, formalni
obrazovni sistem ne prepoznaje neformalno obrazovanje kao podrku svom radu.
Ne postoji krovno tijelo koje bi radilo odreenu vrstu kontrole kvaliteta organizacija koje provode
programe neformalnog obrazovanja.
Nerazvijena je svijest o znaaju znanja steenog kroz neformalno obrazovanje, to je posebno tetno
kada se neformalnim putem steeno znanje postavi u kontekst trita rada.
Sumnja u validnost znanja steenog kroz neformalno obrazovanje.
Preporuke i mogue mjere
Zakonski urediti oblast neformalnog obrazovanja kroz koji bi se, osim njegove afirmacije, uspostavili i
mehanizmi za kontrolu kvaliteta obuka koje nastaju u programima neformalnog obrazovanja.
Neformalno obrazovanje je ekonomino, to je znaajan argument za njegovu veu rasprostranjenost s
obzirom na budetska ogranienja u obrazovnom sistemu.
Stvoriti pretpostavke za izgradnju sistema vrednovanja i priznavanja kompetencija steenih u
neformalnom i informalnom obrazovanju, a u cilju poboljanja mogunosti za zapoljavanje.
Izgraditi partnerstva sa svim zainteresiranim stranama: nadlenim obrazovnim vlastima i institucijama,
statistikim sistemima, poslodavcima, sindikatima, pruaocima usluga obrazovanja, akademskom
zajednicom, civilnim drutvom i drugima.
Poveati ponudu programa neformalnog obrazovanja, te je uiniti jednako dostupnom svim mladima.
Programski i sadrajno, odnosno tematski obogatiti ponudu programa neformalnog obrazovanja.
Trenutno se neformalno obrazovanje uglavnom svodi na kurseve informatike i uenja stranih jezika.
Kreirati sistem neformalnog obrazovanja koji e omoguiti kompanijama da dobiju kvalificirane radnike i
olakati mobilnost mladih na evropskom tritu rada.
Provoditi kampanje podizanja svijesti o znaaju neformalnog obrazovanja te druge promotivne aktivnosti
usmjerene na bolje predstavljanje neformalnog obrazovanja.
100 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
Zapoljavanje i mjere protiv
nezaposlenosti, omladinsko
preduzetnitvo
Poruka 5
Izuzetno visoke stope nezaposlenosti mladih uzrokuju odlazak mladih iz Federacije BiH, jer veina njih vidi
alternativu u odlasku u inostranstvo radi zaposlenja i openito boljeg ivotnog standarda.
Kljuni problemi i izazovi
Stopa nezaposlenosti meu mladim osobama u dobi od 15 do 24 godine iznosi 67,1%, od toga 66,7% za
mukarce i 67,8% za ene. (ARS - Agencija za statistiku BiH, 2012).
Jedan od opih ciljeva Strategije zapoljavanja u Bosni i Hercegovini 2010-2014, a koji se bavi pitanjem
nezaposlenost mladih smanjena na 30% do 2014. godine, nee biti ostvaren (Agencija za rad i
zapoljavanje Bosne i Hercegovine).
Problem velike nezaposlenosti mladi vide kao izvor svih drugih problema.
Samo 17,8% nezaposlene populacije nezaposleno je manje od 12 mjeseci; 11,8% nezaposleno je preko dvije
godine, a svi ostali nezaposleni su preko pet godina.
Najvea stopa nezaposlenosti u ukupnoj populaciji evidentirana je kod osoba sa srednjokolskim ili niim
obrazovanjem (72,9%). 18,7% nezaposlenih su osobe s osnovnim obrazovanjem. Udio onih s viom kolom
ili visokom strunom spremom je 8,3% meu nezaposlenima (ARS 2012).
Nema novih radnih mjesta koja bi zaposlila radnu snagu, koja je u porastu.
Velika dravna preduzea koja su predstavljala glavni izvor zapoljavanja- ili su prestala raditi ili rade s
drastino umanjenim kapacitetima.
Procesi osnivanja novih preduzea i razvoja preduzetnitva nisu bili dovoljno snani za ublaavanje
velikog gubitka radnih mjesta.
Ne postoji mrea socijalne sigurnosti i pomoi za nezaposlene mlade.
U periodu 1995-2012. oko 150.000 mladih ljudi napustilo je BiH.
ak 77% bi napustilo FBiH, od toga 37% zauvijek, a 40% na due vrijeme.
Natalitet u FBiH i dalje ima trend opadanja.
Prisutne predrasude o mladima kao osobama koje nee da rade i ele da ive na raun roditelja.
Preporuke i mogue mjere
Razvoj, dizajn i implementacija politika i programa za zapoljavanje mladih treba biti temeljena na
redovnom istraivanju o nezaposlenosti mladih, koje e razmotriti trendove i zahtjeve na tritu rada.
Kreirati odrive mree socijalne sigurnosti i pomoi za grupe mladih na granici siromatva.
Razvoj i dizajn te provoenje politike u vezi s poveanjem nataliteta u BiH.
Raditi na razvoju preduzetnikog duha meu mladima kroz promocije omladinskog preduzetnitva,
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 101
organizirane obuke za kreiranje biznis-planova, konkretne poticaje za zapoinjanje omladinskih biznisa,
osnivanje biznis-inkubatora i sl.
Poruka 6
Sve dok vlasti zakonski i finansijski ne postanu odgovorne za svoje nezaposlene graane, ekonomski razvoj
nee postati prioritet, a politike u sektoru zapoljavanja ostat e na nerazvijenom nivou.
Kljuni problemi i izazovi
Ekonomski razvoj nije prioritet donosiocima odluka, jer svakako nemaju obavezu prema svojim
nezaposlenim graanima.
Ne postoje budetska izdvajanja za nezaposlene (socijalna pomo/plaa u periodu nezaposlenosti) po
uzoru na razvijene evropske zemlje.
Vrlo je slaba saradnja svih relevantnih uesnika u oblasti ekonomskog razvoja - kako na horizontalnom,
tako i na vertikalnom planu, to uzrokuje visok stepen neiskoritenosti postojeih resursa.
Ne postoji programski i strukturiran pristup poboljanju stanja. Politike ili planovi djelovanja za
zapoljavanje mladih su oskudni.
Nedovoljna je podrka procesu osnivanja novih preduzea i razvoja preduzetnitva.
Organi vlasti nisu se usredotoili na finansijsko, organizacijsko i upravljako restrukturiranje i modernizaciju
javnih preduzea, pa je rezultat unitenje oko polovine njih i ogroman gubitak radnih mjesta.
Realna stopa rasta BDP-a za BiH u 2012. godini bila je negativna i iznosila je minus 0,5%, to ugroava i
postojea radna mjesta, a o perspektivi za veu stopu zapoljavanja je skoro nemogue govoriti (Centralna
banka BiH).
Nedostatak politika, te kanjenje s reformama, naroito u sistemu obrazovanja, dovodi mladu populaciju
u dugorono nepovoljan poloaj, a privredu BiH ini nekonkurentnom.
Slabo su dizajnirane i ciljane mjere u vezi s aktivnim tritem rada, s malo ili bez utjecaja na kljune uzroke
nezaposlenosti mladih.
Nesposobnosti vladinog sistema podrke i nedostatka pomoi na olakanju mladima i njihovoj tranziciji
iz nezaposlenosti u zaposlenost uzrokuje visoku stopu neaktivnosti meu mladima.
Radno iskustvo do minimalno godinu dana, a najee i due, uvjet je koji se zahtijeva u veini oglasa za
zapoljavanje, to mladima uveliko oteava pronalaenje prvog zaposlenja, jer traeno iskustvo nemaju
priliku stei.
Ne prikupljaju se pouzdani podaci o mladima u obrazovnom sistemu i mladima na tritu rada niti se
prate indikatori i trendovi na tritu rada.
Postojei kapaciteti koriste se neuinkovito, prije svega kada je u pitanju uloga slubi za zapoljavanje,
koje se ne bave posredovanjem izmeu potraivanja i pruanja usluga na tritu rada.
Ne postoje adekvatne mjere monitoringa i evaluacije isteklih i tekuih strategija i programa zapoljavanja
mladih25, to uzrokuje da se takvi programi ne poboljavaju kroz vrijeme, te se iste greke kontinuirano
ponavljaju.
Identificirati odgovorne institucije i / ili pojedince, kontinuirano pratiti njihov rad i rezultate te redovito
izvjetavati javnost o tome.
25 Uraena je revizija uinka Upravljanje programom zapoljavanja mladih u FBiH, koja pokazuje sve slabosti tog programa,
i to bi mogla biti polazna taka kod kreiranja mjera u planiranoj Strategiji prema mladima FBiH, da se taj program revidira, jer se
kroz njega, za sada, izdvaja najvie budetskog novca za mlade. Dostupna je na: http://parlamentfbih.gov.ba/dom_naroda/
bos/parlament/propisi/El_materijali/Izvj%20RU%20Upravlj%20Progr%20zaposl%20mladih.pdf
102 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
Iako je oko 150.000 mladih ljudi ve napustilo BiH, odreene slube zapoljavanja razvijaju programe
za zapoljavanje bazirane na odlasku mladih iz zemlje (naprimjer, posredniki program zapoljavanja
njegovatelja u SR Njemakoj, koji provodi Agencija za rad i zapoljavanje BiH ).
Preporuke i mogue mjere
Odrediti dugoronu, srednjoronu i kratkoronu ekonomsku viziju i razvojnu strategiju FBiH, pri emu
treba posebno brinuti o ulozi mladih.
Poboljati poslovni ambijent i pruiti podrku uspostavljanju i razvoju malih i srednjih preduzea.
Implementirati postojee i razvijati nove, konkretnije politike, strategije i akcione planove zapoljavanja
mladih na nivou Federacije, kantona i opina.
Napraviti konkretne korake ka organiziranom iskoritavanju postojeih prirodnih, ljudskih i drugih resursa.
Integrirati probleme koji se odnose na zapoljavanje mladih u sve druge razvojne planove.
Unapreivati lokalni ekonomski razvoj (jaati socijalni dijalog na lokalnom nivou).
Kreirati partnerstava izmeu javnog sektora, privatnog sektora i obrazovnih institucija, zajedno s
inicijativama graanskog drutva i omladinskim NVO-ima, s ciljem promoviranja i razvijanja politika
zapoljavanja mladih.
Poveati ukljuenost omladinskih NVO-a u probleme koji se odnose na trite rada mladih.
Promovirati Zakon o volontiranju FBiH donesen krajem 2012. godine, te osigurati njegovo provoenje.
Razmotriti uvoenje poticajnih mjera u vezi s porezima za kompanije koje zapoljavaju mlade. Ova bi
mjera trebala biti paljivo usmjerena na grupe nezaposlenih mladih koje su u najnepovoljnijem poloaju.
Poboljati i obogatiti koncept programa koji subvencioniraju zapoljavanje mladih. Naglasak staviti na
monitoring tokom implementacije programa radi indicija o zloupotrebi takvih programa.26 Evaluacija
dosadanjih programa prilino je negativna. Oni su uglavnom povezani sa znaajnim gubicima mrtvog
kapitala zbog loeg odabira - i firmi i mladih.
Posebna panja trebala bi biti data mladima koji nisu u sistemu obrazovanja niti na tritu rada. Vei
dio pomoi i vie panje trebalo bi dati manje obrazovanim mladim ljudima i osjetljivim grupama mladih.
Promovirati obrazovanje i obuku usmjerene prema zaposlenju i osigurati da se obrazovanje neprestano
prilagoava promjenljivom ekonomskom okruenju.
Razmotriti uvoenje mree socijalne sigurnosti za grupe mladih koji su u velikom riziku od siromatva.
Osigurati mladim ljudima pristup obuci, dodatnoj obuci, radnoj praksi i drugim mjerama zapoljavanja.
Javne slube za zapoljavanje trebale bi revidirati dosadanji pristup radu, te uvesti znaajna poboljanja
u pogledu kvantiteta i kvaliteta dosadanjih aktivnosti.
Poruka 7
Kompetencije moraju postati jedini kriterij prilikom zapoljavanja. Mito, korupcija, nepotizam, etnika i politika
podobnost, diskriminacija po razliitim osnovama te veliko prisustvo rada na crno najvei su problemi mladih
na postojeem tritu rada u FBiH, i moraju se poeti ozbiljno tretirati.
Kljuni problemi i izazovi
- 62% mladih smatra da je praksa podmiivanja kako bi se dobio posao uestala pojava u javnom sektoru, a 53%
smatra kako je tako i u privatnom sektoru (Institut za razvoj mladih KULT, 2013).
26 Vidjeti fusnotu 2.
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 103
Veina mladih poznaje osobe koje su se zaposlile na nekorektan nain, i to na pozicije za koje nemaju
kompetencije, to kod mladih izaziva osjeaj beznaa.
Trite rada u BiH ne funkcionira na osnovu kompetencija. iroko rasprostranjena korupcija, nepotizam,
etnika, politika, socijalna i druga pripadnost kao kriteriji kod zapoljavanja, te nedostatak transparentnosti
u procedurama zapoljavanja glavne su prepreke mladima u pronalasku posla.
26% mladih koji su zaposleni nema nikakav ugovor s poslodavcem (Institut za razvoj mladih KULT, 2013).
Zakoni o radu ne potuju se i ne provode u privatnom sektoru, gdje se mladi zapoljavaju na crno, bez
ugovora o radu.
Veliki udio mladih zaposlen je u neformalnom sektoru, na nekvalitetnim poslovima bez osnovnih prava iz
oblasti zapoljavanja, a poslovi u formalnom sektoru ostaju im dugorono nedostupni.
28% navodi kako na svom poslu plau ne primaju redovno. Za 9% vei je procent mladih ena koje ne
primaju plau redovno (Institut za razvoj mladih KULT, 2013).
Zakoni o radu ne potuju se i ne provode kod zapoljavanja u firmama koje su u dravnom vlasnitvu.
Dodatno, korupcija i traeno radno iskustvo dvije su najvee prepreke kod dobivanja posla u javnom
sektoru.
Nedostaju zakonske politike za mlade koje trebaju osigurati postojanje jednakih mogunosti za plaene
poslove, za mlade ene i mlade mukarce, kao i jednaku zatitu od diskriminacije svih na tritu rada.
Odredbe zakona koje se tiu odreivanja minimalne plae i traenog radnog iskustva nepovoljne su po
mlade.
63% ena i 37% mukaraca smatra da se prema enama i djevojkama vri odreena diskriminacija na
tritu rada (Institut za razvoj mladih KULT, 2013).
Situacija na tritu rada utjee na motivaciju mladih za kolovanjem - jedna treina mladih ne zavrava
srednje obrazovanje, to ih dovodi u zaarani krug socijalnog iskljuenja i siromatva.
Preporuke i mogue mjere
Zakonski urediti pitanje zapoljavanja mladih u javnom sektoru, kao i u firmama koje su u dravnom
vlasnitvu.
Osigurati maksimalnu transparentnost procesa zapoljavanja, prvenstveno u javnom sektoru.
Politike za mlade trebaju osigurati postojanje jednakih mogunosti za plaene poslove, za mlade ene i
mlade mukarce, kao i jednaku zatitu od diskriminacije.
Razmotriti uvoenje poreskih olakica za preduzea koja zapoljavaju mlade.
Razmotriti uvoenje odvojene minimalne zarade za mlade, kao prvog ugovora.
Razmotriti uvoenje atipinog ugovora o zapoljavanju za zapoljavanje ugroenih grupa mladih.
Osigurati mladim ljudima pristup informacijama i obrazovanju o njihovim pravima u vezi s radnim
uvjetima.
Poreska politika i politika prihoda za cilj trebaju imati smanjenje neformalnog trita radne snage.
Provoditi kampanje ohrabrivanja mladih da prijavljuju sluajeve diskriminacije i zlostavljanja na radnom
mjestu.
Sankcionirati svaki oblik diskriminacije i korupcije na tritu rada.
Uspostaviti kanal za skretanje panje na problem mladih s kojim se suoavaju zaposleni u neformalnom
sektoru.
Poveati ulogu postojeih sindikata rada u zagovaranju interesa ove velike grupe radnika zaposlenih u
neformalnom sektoru.
Inicirati uspostavu udruenja mladih zaposlenih na neformalnim poslovima i dati im odgovarajuu
podrku i pomo.
Isticati pozitivne primjere zapoljavanja mladih.
104 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 105

Poruka 8 podrku mladih trebao bi izgraditi kapacitete za prepoznavanje potencijalnih preduzetnika meu mladima
i fokusirati dalju pomo na ovu grupu mladih ljudi.
Obrazovne i institucije za obuku mladima bi trebale osigurati savjetovanje pri odabiru karijere.
Prilagoditi nastavni plan kako bi se unaprijedila zanimanja dostupna mladim enama.
Mogunosti za zapoljavanje mladih moraju biti proirene, a veliki potencijal omladinskog preduzetnitva
Poboljati pristup mladih informacijama o tritu rada.
prepoznat i snano ukljuen u sve budue vladine programe zapoljavanja mladih.
Unaprijediti vjetine mladih za traenje posla i osigurati savjetovanje i usmjeravanje putem javnih slubi
za zapoljavanje.
Kljuni problemi i izazovi Obratiti posebnu panju na poboljanje vjetina i kvalifikacija mladih bez kvalifikacije ili s loom
kvalifikacijom.
Poboljati vjetine za traenje posla kroz treninge, savjetovanja i usmjeravanja.
Kreirati okruenja koje e omoguiti tranziciju iz neformalnog u formalno zaposlenje i ponuditi vie
Svijest mladih o mogunostima omladinskog preduzetnitva raste. Svaka druga mlada osoba rado bi
poslovnih mogunosti mladim radnicima u formalnom sektoru.
pokrenula vlastiti biznis, ali joj je potrebna podrka u tome, i to ne samo finansijska nego i savjetodavna,
Mladima koji upravo naputaju kole osigurati pomo za prvih 12 mjeseci nakon zavretka obrazovanja.
edukacijska.
Isto treba primijeniti za one koji ranije napuste kolu. Prvih 12 mjeseci je kritino i ukoliko mladi u ovom
Obrazovne institucije ne doprinose sistemskoj promociji preduzetnitva mladih, niti mladim ljudima nude
periodu dobiju pomo da nau posao, stairanje ili dodatni trening, vjerovatnije je da e prijelaz iz kole
potrebne poslovne vjetine. Slabo ili nikako se poduavaju principi preduzetnitva u kolama i fakultetima.
na posao biti uspjean.
Nedostaju programi za razvoj omladinskog preduzetnitva.
Uvesti profesionalnu orijentaciju i savjetovanje u obrazovni sistem.
Ne postoji dovoljna podrka razvoju malih i srednjih preduzea openito, kao to su pristup znanju,
Poboljati kvalitetu formalnog obrazovanja i poveati fleksibilnost i odgovor formalnog obrazovnog
informacijama te finansijskim sredstvima.
sistema na promjene u zahtjevima na tritu rada.
Ne postoje poreske olakice za mlade koji pokreu vlastiti posao.
Uvesti u obrazovni sistem preduzetnitvo kroz nastavni plan i razvijati modele preduzetnitva. Ipak,
Vlada ne kreira programe istraivanja novih mogunosti za zapoljavanje; procesi i nain razmiljanja
pored teorijskog znanja trebalo bi osigurati vie mogunosti za praktino vjebanje kroz simulacije bliske
institucija, kada je zapoljavanje u pitanju, ne prate evropske trendove.
realnosti.
Mobilnost mladih na tritu rada izuzetno je niska.
Mladi ljudi loe su pripremljeni za trite rada i ne posjeduju vjetine za traenje posla, posebno meu
slabije obrazovanim mladima.
Ne postoje programi profesionalne orijentacije i usmjeravanja u karijeri.
Ne postoji sistem koji bi prihvatio i vodio mlade po zavretku kolovanja i koji bi im pruio usmjeravanje
i savjetovanje.
79% mladih smatra da bi im poslovni trening bio od koristi. U prosjeku je 16% mladih imalo priliku
uestvovati u odreenom poslovnom seminaru za mlade (Institut za razvoj mladih KULT, 2013). Zdravstvena i preventivna zatita,
reproduktivno zdravlje mladih
Preporuke i mogue mjere

Pojaati i unaprijediti programe poticaja mladima koji ele pokrenuti vlastiti posao.
Poboljati pristup informacijama i omoguiti pruanje visokokvalitetnih informacija o tritu rada u
poslovnim mogunostima.
Pojednostaviti birokratske procedure vezane za omladinsko preduzetnitvo, kao i finansijske izdatke
vezane za pokretanje vlastitog biznisa.
Razmotriti mogunost donoenja posebnog zakona o omladinskom preduzetnitvu.
Mladima koji ulaze u svijet omladinskog preduzetnitva, osim finansijske podrke u vidu poetnog
kapitala, potrebno je institucionalno osigurati savjetodavnu, pravnu, knjigovodstveno-administrativnu
i slinu pomo u poetku poslovanja. Dodatno, idealno bi bilo mlade ljude odmah u poetku njihovog
poslovanja upoznati i povezati s potencijalnim kupcima i drugim poslovnim partnerima.
Uiniti preduzetnitvo odrivom opcijom za mlade ljude.
Vriti kvalitetan odabir ideja za omladinsko preduzetnitvo, baziran na paljivoj analizi potreba na
konkretnoj teritoriji, te svakako poticati mlade da pokreu poslove za kojima postoji potreba i koji imaju
perspektivu odrivosti u odreenom podruju (naprimjer, razvoj stoarstva, poljoprivrede, ekologije,
turizma, organske proizvodnje i slino u ruralnim podrujima).
Pruiti mogunost mladim ljudima da ue izravno na iskustvima uspjenih preduzetnika. Sistem za
Poruka 9
Potrebno je primijeniti regulativni okvir koji e osigurati jednak pristup zdravstvenoj zatiti i osiguranju,
optimalnu pokrivenost preventivnim mjerama, a koji e odgovoriti na zdravstvene potrebe posebno osjetljivih
grupa.
Kljuni problemi i izazovi
60% mladih nije obavilo sistematski pregled u posljednjih 12 mjeseci (Institut za razvoj mladih KULT, 2013).
Iscjepkana struktura zdravstvene zatite u FBiH i podijeljenost nadlenosti fondova izmeu kanton
predstavlja problem pri ostvarivanju prava na zdravstveno osiguranje. Pravo na zdravstveno osiguranje
moe se ostvariti samo u okviru odreenog kantona u FBiH u kojem je osoba prijavljena, dok je koritenje
ovog prava u drugim kantonima praktino nemogue uslijed administrativnih i proceduralnih prepreka.
106 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 107

Ovo se u prvom redu tie kako studenata, tako i mladih u potrazi za poslom ili sa eljom za osnivanje
Poruka 10
porodice u drugom kantonu.
Tek 11% mladih zna da u njihovoj lokalnoj zajednici postoje zdravstvene usluge koje su posebno
organizirane i specifino namijenjene samo za mlade, a svega 9% mladih je te usluge i koristilo i to 6% njih
Razvojni planovi, strategije i program djelovanja zdravstvenih institucija moraju imati ugraenu komponentu
samo jednom ili dva puta (Institut za razvoj mladih KULT, 2013).
koja se dotie pitanja mladih.
U ovom svjetlu potrebno je sagledati i nemogunost mladih da potrae savjet ili izvre zdravstveni pregled
u nekoj drugoj zajednici od one u kojoj ive, a u namjeri da osiguraju povjerljivost informacija i izbjegnu
moguu stigmatizaciju. Ovo se posebno odnosi na manje zajednice koje su esto zatvorene i nesenzibilne
Kljuni problemi i izazovi
prema pitanjima kao to su seksualno i reproduktivno zdravlje, kao i pitanje ovisnosti.
Uslijed nedostatka adekvatnih institucija u lokalnim sredinama u kojima mogu dobiti informacije, te
nemogunosti koritenja zdravstvenog osiguranja u bliem veem urbanom centru u drugom kantonu,
Siromatvo i loe zdravstveno stanje esto predstavljaju zaarani krug. Nezaposlenost i naruene
mladi esto odustaju od pregleda ili savjetovanja. Kao posljedica ovakvog stanja mladi se izlau rizinom
drutveno-ekonomske determinante zdravlja rezultiraju loim zdravljem stanovnitva, a prije svega
ponaanju, to esto uzrokuje pojavu neeljenih trudnoa, spolno prenosivih bolesti, kao i drugih problema.
mladih.
Ovakva struktura nadlenosti nad zdravstvenim osiguranjem, odnosno posljedice ovakvog sistema u
Nedostatak koordinacije sektora zdravstva s ostalim sektorima, prvenstveno socijalnim i sektorom
suprotnosti su s trendom koji propagira EU, a to je slobodno kretanje osoba.
obrazovanja, u procesu adresiranja i rada na pitanjima zdravlja mladih.
Dio populacije mladih u FBiH, njih 7%, ne posjeduje zdravstveno osiguranje (Institut za razvoj mladih KULT,
Nedostatak koordinacije unutar sektora zdravstva, pored ostalog i u oblasti promocije zdravlja mladih i
2013). Takoer, finansijska nedostupnost zdravstvenih usluga za siromane est je razlog odlaganja
zdravih stilova ivota.
zahtjeva za zdravstvenim uslugama, sve do trenutka kada su simptomi bolesti ve uznapredovali i kada
Savjetodavne usluge iz domena zdravlja, pogotovo seksualnog i reproduktivnog zdravlja, mladi najee
je tretman bolesti skuplji.
pronalaze u nevladinim organizacijama. Meutim, nevladine organizacije sve tee opstaju s primjetnim
povlaenjem meunarodnih organizacija koje su bile najznaajniji finansijer njihovih aktivnosti.
Uee mladih u sferi odluivanja vrlo je nisko, iako postoje odreeni mehanizmi, kako na planu pravnih
regulativa tako i u formi organizacija, koje zastupaju pitanja mladih. Nedovoljni su i nejasni mehanizmi na
Mogue mjere i preporuke svim nivoima kada je u pitanju uee mladih u procesu planiranja, pripremanja, provoenja i ocjenjivanja
programa i projekata kojima se tretiraju pitanja zdravlja mladih.
Uee mladih karakterizira i slab glas mladih preko svojih organizacija. Iako su prepoznate kao vaan
Jedno od temeljnih prava svih osoba jeste pravo na jednak pristup zdravstvenoj zatiti. U tom kontekstu
faktor u sektoru zdravlja mladih ljudi, izostaje partnerski pristup i snanija podrka organa vlasti.
neophodno je prilagoditi zakonodavstvo tako da osigurava jednak pristup zdravstvenim uslugama
Nedostatak programskog djelovanja i budetiranja od organa vlasti u rjeavanju pitanja zdravlja mladih
svim graanima, ukljuujui i mlade (i meu njima predstavnicima ranjivih grupa). To konkretno znai
kreira slabu koordinaciju i nerazvijen partnerski pristup.
osiguravanje prava na zdravstvenu zatitu unutar cijele Federacije BiH, putem donoenja zakona o
zdravstvenom osiguranju na federalnom nivou ili putem meukantonalnih sporazuma koji bi ureivali
ovo pitanje.
Uspostaviti diskretna psiholoka savjetovalita za mlade van zdravstvenih ustanova, koja bi mladima
Mogue mjere i preporuke
garantirala diskreciju, pogotovo u manjim sredinama gdje svako svakoga zna.
Potrebno je osigurati minimalan paket zdravstvenih usluga za mlade bez obzira na njihov status. S tim u
vezi potrebno je uzeti preporuke date u Bijeloj knjizi o mladima EU (A New Impetus for Youth).
Izrada politike prema mladima na federalnom nivou, koja bi ukljuivala i prioritet zdravlja mladih.
Druga bitna oblast kojoj se treba osigurati dostupnost zdravstvene zatite za sve graane jeste fizika
Izrada i provoenje politike i strategije za zdravlje mladih na kantonalnim nivoima, u potpunoj koordinaciji
nepristupanost zdravstvenih usluga za odreene kategorije.
s ostalim sektorima koji se tiu zdravlja mladih.
Primijeniti mehanizme vezane za kontrolu duhana i duhanskih proizvoda, a po uzoru na zemlje EU i
Identificiranje (ili kreiranje, ako ne postoje) institucija i organizacija, na federalnom i kantonalnim nivoima,
preporuke Svjetske zdravstvene organizacije navedene u dokumentu Konvencija o kontroli duhana.
koje bi se bavile provoenjem strategija za zdravlje mladih u iji rad bi bila ukljuena Vijea mladih.
Postoji potreba za jaanjem zakonske regulative o ogranienoj konzumaciji alkohola, koja bi se posebno
Unaprjeenje oblasti od posebnog interesa za zdravlje mladih (seksualno i reproduktivno zdravlje, nasilje
odnosila na mlade ljude, i koja bi slijedila Preporuku Vijea Evrope 2001/458/EC, od 5. juna 2001. godine.
meu mladima, mentalno zdravlje, zloupotreba psihoaktivnih supstanci, alkohola i duhanskih proizvoda),
Potrebna je puna implementacija i snaenje dravnog Zakona o borbi i prevenciji zloupotrebe droga. To se
putem kreiranja specifinih politika i strategija.
posebno odnosi na odredbe u vezi s obrazovanjem, u svim sferama, o prevenciji i suzbijanju zloupotrebe
Otvoriti kanale komunikacije, te osigurati vei nivo saradnje i koordinacije zajednikih programa i aktivnosti
droga.
svih kljunih aktera unutar samog sektora zdravstva, te ga zatim uvezati sa socijalnim i obrazovnim
Unutar Zakona o zatiti od nasilja u porodici unijeti odredbe koje se specifino odnose na kanjavanje
sektorom, prvenstveno u cilju daljeg koordiniranog rada u ovoj oblasti.
nasilja nad djecom.
Mladi moraju biti ukljueni u planiranje, pripremu, provoenje i ocjenjivanje program koji se tiu zdravlja
Puna implementacija odredaba kojima se ureuje reproduktivno zdravlje, kao i ukljuenje odredaba o
mladih, kako na federalnom, kantonalnim, tako i na opinskom nivou. Neophodno je razviti metode i
seksualnom zdravlju unutar zakona koji se odnose na obrazovanje.
tehnike koje e omoguiti ukljuivanje mladih u izvoenje obrazovnih i zdravstvenih programa.
U zakone o obrazovanju ukljuiti odredbe koje se tiu prevencije HIV / AIDS-a, a u zakone o zdravstvenoj
zatiti one koje se tiu poboljanja zdravstvene zatite osoba koje ive s HIV / AIDS-om.
Slijeenje smjernica iz Zelene knjige o mentalnom zdravlju.
108 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 109

Poruka 11 obrazovanje, koje treba nai svoje mjesto u zvaninom obrazovnom sistemu.
Nastavni plan i program specijalizacije kolske medicine potrebno je osavremeniti i prilagoditi dananjim
potrebama mladih, s posebnim naglaskom na promociju zdravlja i prevenciju bolesti.
Potrebno je provoditi kontinuirano obrazovanje zdravstvenih radnika u zdravstvenom sistemu s mladima
Sve javne institucije, posebno one koje su dio obrazovnog sistema, moraju biti osjetljive na zdravstvene potrebe
(npr. reproduktivno zdravlje, STD, HIV / AIDS, zloupotreba psihoaktivnih supstanci, druge bolesti ovisnosti,
mladih.
zdravi stilovi ivljenja, nasilje u porodici, pitanja mentalnog zdravlja mladih).
Proiriti programe u formalnom obrazovanju na svim nivoima ka stjecanju vjetina za rad na promociji
Kljuni problemi i izazovi zdravlja i prevenciji bolesti kod mladih.
Unaprijediti nastavne planove i programe da razvijaju osjetljivost zdravstvenih radnika za probleme
mladih i ranjivih grupa unutar ove populacije.
Potrebno je dalje promovirati i podravati rad sa kolskom omladinom te rad u obrazovnim institucijama,
Odgovornost mladih prema vlastitom zdravlju nije dovoljno razvijena. Stoga sve javne institucije moraju
odnosno rad unutar socijalnog sektora.
djelovati zajedno kada je rije o edukaciji mladih o znaaju zdravlja.
Osigurati osjetljivost svih zaposlenika prema zdravstvenim potrebama mladih ljudi, odnosno osigurati
Kada je rije o zdravstvenoj zatiti, potrebe mladih neto su drugaije od potreba odraslih te posljedino
provoenje prijateljski nastrojenog pristupa prema mladima kroz sve nivoe zdravstvene zatite.
trebaju i neto drugaiji pristup od zdravstvenih radnika. Iako su znaajna i za odrasle, pitanja seksualnog
Putem kontinuiranog obrazovanja zdravstvenih radnika potrebno je podizati vjetine i znanja koja se tiu
i reproduktivnog zdravlja, razliitih ovisnosti, mentalnog zdravlja i prevencije odreenih oboljenja najee
razumijevanja zdravlja mladih te uklanjati stigmu i diskriminatorno ponaanje prema ranjivim grupama
su pitanja mladih. Nedostatak senzibilnosti zdravstvenih radnika za prijateljski pristup prema mladima
ili oboljelima koji pripadaju ranjivim ili izuzetno ranjivim grupama.
najei je problem.
Treba osigurati vei broj ciljanih programa za mlade, posebno ranjive i izrazito ranjive grupe, te prisustvo
Postoji niz institucija i udruenja koji se bave zdravljem mladih ljudi, naroito ranjivih populacija. No,
u zajednici.
veina institucija suoava se s injenicom da su njihovi servisi nedovoljno otvoreni prema mladima i da
Ohrabrivati saradnju izmeu sektora primarne zdravstvene zatite, zavod za javno zdravstvo i nevladinih
u veini sluajeva ne nude povjerljive usluge koje su po mjeri mladih (engl. youth friendly services). Mladi
organizacija koje bi kroz zajednike aktivnosti nudile preventivne i promotivne programe, na nivou lokalnih
ljudi stoga ne koriste ove usluge jer su u strahu od gubitka intimnosti te da e to imati za rezultat njihovu
zajednica.
marginalizaciju ili izolaciju u zajednici.
Promocije zdravlja i prevencija bolesti treba izraavati u veem i kvalitetnijem obimu te ih provoditi na
Veliki potencijal oblasti vrnjake edukacije zanemaren je.
koordiniran i viesektorski nain.
Planovi i programi namijenjeni zdravstvenim radnicima na razliitim obrazovnim nivoima zastarjeli su i
Potrebna je neprestana protupuaka kampanja i kampanja spreavanja upotrebe narkotika i alkohola.
ne odraavaju dananje potrebe i standarde u radu s mladim ljudima, odnosno pristupu mladim ljudima.
U medije uvesti kvalitetne sadraje o temi rizika i prevencije u zdravlju.
Mladi nemaju povjerenje u zdravstvene radnike i imaju strah od stigmatizacije u svojoj okolini, to je
Unutar sektora primarne zdravstvene zatite treba poveati broj ciljanih programa usmjerenih prema
naroito vidljivo kod savjetovanja u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem ukljuujui i testiranja
mladima, a naroito ranjivim i izrazito ranjivim grupama.
na HIV / AIDS te psiholoka savjetovanja pogotovo u malim zajednicama. To je ponajvei razlog zbog
to prije usvojiti Zakon o lijeenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom te osigurati da
kojeg mladi ljudi izbjegavaju koristiti zdravstvene usluge ovog tipa, iako na lokalnom nivou imaju pristup
svi imaju podjednaku mogunost ostvarivanja prava u skladu s tim zakonom.
uslugama u ambulantama porodine medicine i dispanzerima za djecu i omladinu u domovima
Izgraditi infrastrukturu koja e omoguiti poveanje troenja slobodnog vremena na rekreativne aktivnosti
zdravlja.
(trim i biciklistike staze, etalita, kupalita i sl.).
Problem se dodatno uslonjava znajui da mnoge ustanove nemaju odgovarajui prostor koji bi omoguio
pruanje usluga koje bi odraavale potrebe mladih.
Univerzitetski ili srednjokolski nastavni planovi i programi nedovoljno su usmjereni ka stjecanju
komunikacijskih vjetina i razvijanju osjetljivosti za specifine probleme mladih.
Mladi nisu pravilno i dovoljno informirani o rizicima i uzrocima bolesti.

Socijalni poloaj mladih

Posebno je naglaen i problem sve veeg broja mladih parova koji imaju potekoe sa zaeem. Zakon o
lijeenju neplodnosti u FBiH jo uvijek nije usvojen. (Nacrt zakona o lijeenju neplodnosti biomedicinski
potpomognutom oplodnjom usvojen je na 19. redovnoj sjednici Predstavnikog doma Parlamenta
Federacije Bosne i Hercegovine odranoj 11. 04. 2013. godine te na 15. redovnoj sjednici Doma naroda
Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine odranoj 27. 06. 2013. godine.)

Mogue mjere i preporuke
Potrebno je razmotriti promjenu obrazovnih planova i programa u smislu uvoenja zdravstvenog odgoja
u osnovne i srednje kole (s naglaskom na seksualno i reproduktivno zdravlje, planiranje porodice, bolesti
ovisnosti, mentalno zdravlje mladih, alkoholizam, nasilje u porodici te zdravih stilova ivota itd.).
Vrlo vanu podrku uvoenju zdravstvenog odgoja u osnovne i srednje kole prua i tzv. vrnjako
Poruka 12
Poloaj mladih zahtijeva viesektorski pristup i potrebnu saradnju nadlenih institucija za socijalnu politiku,
obrazovanje, rad i zapoljavanje, zdravstvo te rad s mladima, a to je uvjet za odrivu politiku njihove socijalne
ukljuenosti.
Kljuni problemi i izazovi
Ukupna populacija mladih osjetljiva je grupa i mnogo blia granici siromatva nego populacija odraslih.
110 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
Mladi u FBiH, njih 60%, pogotovo mlade ene, ne mogu doprinijeti kunom budetu. Oni koji uspijevaju
doprinijeti zarauju malo te uglavnom ne uspijevaju da tede (Institut za razvoj mladih KULT, 2013).
Mladi koji ive u domainstvima ispod linije siromatva krajnje su ugroena grupa, u veini sluajeva
prerano naputaju obrazovanje, zapoljavaju se u neformalnom sektoru koji ne prua sigurnost, te imaju
vrlo malo osnove za osamostaljivanje, rjeavanje stambenog pitanja i formiranje porodice.
Mnogo je ugroenih kategorija mladih za koje ne postoji posebno razvijeni program podrke: mladi
povratnici u odreene dijelove zemlje, mladi s potekoama u razvoju i zdravlju ili s fizikim ili mentalnim
onesposobljenjima. Zatim mladi koji pripadaju drugim manjinskim grupama kao to su Romi te mladi
samohrani roditelji.
Iako mali, udio mladih koji ive u dobrostojeim porodicama stvara ogromne socijalne razlike meu
mladima, to uzrokuje niz psihosocijalnih problema siromanoj omladini i njihovim roditeljima.
Unutar postojeeg pravnog okvira u sistemu socijalne zatite ne postoje jasne smjernice za saradnju
nadlenih institucija za obrazovanje, rad i zapoljavanje, zdravstvo, sport i kulturu, bilo na zakonskoj
osnovi ili na temelju odreenih strategija i programa.
Socijalni sektor krajnje je uvjetovan uinkovitou sektora zapoljavanja, aktivnih i specifinih politika
zapoljavanja i razvoja sitnog, malog i srednjeg preduzetnitva. Ove politike trenutno su nerazvijene.
Mogue mjere i preporuke
Socijalni poloaj mladih zahtijeva viesektorski pristup i potrebnu saradnju nadlenih institucija za
obrazovni sistem, za rad i zapoljavanje, zdravstvo, sport i kulturu, odnosno rad s mladima, nabrajajui
samo neke od njih. Ovdje moemo navesti primjer njemakog Okvirnog zakona o djeci i mladima, koji je
dio Zbornika socijalnih zakona i koji upravo uvjetuje ovakvu saradnju.
Nadlene vladine institucije moraju osigurati da ukupan dravni aparat, tj. nadlene institucije koordinirano
razvijaju politike u razliitim oblastima od znaaja za poloaj mladih.
Donosioci odluka moraju postaviti osnovne pravce djelovanja socijalnih politika kada je rije o mladima
koristei tane i pouzdane informacije o njihovom poloaju.
Promocija politika aktivnog trita rada i razvoja koherentnih i sveobuhvatnih strategija za cjeloivotno
uenje kako bi se poveala integracija trita rada, posebno za dugorono nezaposlene i grupe visokog
rizika u pogledu siromatva i socijalne iskljuenosti.
Garantiranje da sistem socijalne zatite prua dovoljno pokria za sve korisnike kako bi se osigurao
adekvatan minimalni prihod da bi svi ivjeli dostojanstveno, dok u isto vrijeme otklanja opasnost od
neaktivnosti na tritu rada.
Fokusiranje na iskorjenjivanje siromatva i socijalne iskljuenosti meu djecom kao kljuni korak ka
suzbijanju meugeneracijskog nasljeivanja siromatva, uz inicijative u ranom obrazovanju putem kojih
bi se ustanovila djeca i siromane porodice kako bi im se pruila pomo.
Smanjivanje nivoa siromatva i socijalne iskljuenosti i poveanje uea povratnika i etnikih manjina na
tritu rada u ravni s nivoom veine stanovnitva.
Stvaranje dugoronih stambenih politika koje podrazumijevaju kreditiranje po povoljnim uvjetima27 na
osnovu kadrovskog i pronatalitetnog modela, ili drugim jeftinijim, a uinkovitijim nainima, kvalitetnim
zdravstvenim uslugama i dugoronim uslugama zatite, posebnim i redovnim mogunostima za
obrazovanje i cjeloivotno uenje, ukljuujui prelazak iz kolovanja u radni odnos, s posebnim naglaskom
na one mlade ljude koji kolu naputaju s loim kvalifikacijama ili bez ikakvih kvalifikacija.
Uspostavljanje institucionalnog okvira koji e omoguiti politike ukljuivanja. On podrazumijeva i odrive
27 Ovoj preporuci trebalo bi pristupiti oprezno. S obzirom na oskudna budetska sredstva i injenicu da stambeno zbrinjavanje granice siromatva.
mladi ne prepoznaju kao svoj primarni problem, ovu preporuku ne bi trebalo uvrtavati u prioritetne aktivnosti. Naime,
stambena politika je skupa, moi e je koristiti samo jedan uzak krug mladih ljudi i nikako nee rijeiti primarne probleme veine
mladih.
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 111
programe integracije za specifine populacije kao to su osobe s posebnim potrebama, samohrane majke,
Romi, povratnici, osobe koje su imale iskustvo s kriminalnim radnjama, ovisnici o drogama.
Kreirati to je mogue efikasnije mehanizme za spreavanje daljeg stvaranja i produbljivanja socijalnih
razlika meu mladima pogotovo u okviru obrazovnog i zdravstvenog sistema.
Poruka 13
Postojei sistem socijalne pomoi i zatite nije u stanju prepoznati i odgovoriti na potrebe domainstava
s nedovoljnim prihodima, a pogotovo nije u stanju odgovoriti na sloene probleme koji stoje pred posebno
osjetljivim grupama.
Kljuni problemi i izazovi
Ne postoje jasni kriteriji o tome kakvi to uvjeti ivota predstavljaju siromatvo. Posljedino, ni kriteriji za
odabir korisnika socijalne pomoi nisu dovoljno jasni.
Postojei mehanizam odabira korisnika programa socijalne zatite je neodgovarajui, prije svega to je
utemeljen na principu raspodjele sredstava tradicionalno definiranim kategorijama, te kao takav nema
sposobnost da prepozna stvarne potrebe mladih, pa ni specifinih populacijskih grupa, kao to su osobe s
onesposobljenjem ili osobe koje izlaze iz domova za nezbrinutu djecu, mladi Romi itd.
Neusklaenost pravnog okvira i nedostatak zakonskih rjeenja evidentan je u FBiH, gdje nije jasan
raspored nadlenosti kanton i Vlade FBiH, to ima za rezultat nejasnoe u pogledu nadzora nad
pruanjem socijalne pomoi, kao i nepotpunu primjenu entitetskog zakona na nivou kanton i opin.
Sistemom socijalne zatite upravlja fragmentiran i skup administrativno-pravni aparat, koji uzrokuje
neuinkovitu i nedjelotvornu potronju javnih sredstava.
Kategorijski pristup raspodjeli javnih sredstava na programe socijalne zatite ima vrlo negativan utjecaj i
obeshrabruje zaposlenost, odnosno stepen aktivnosti radne snage na tritu rada.
Veina koja prima socijalnu pomo ne spada u kategoriju siromanih, dok veina onih kojima je pomo
potrebna ne prima nikakvu socijalnu pomo.
Mogue mjere i preporuke
Socijalni sistem nuno treba biti reformiran kako bi u programe socijalne zatite bili ukljueni oni kojima
je pomo zaista potrebna.
Potrebno je uskladiti standarde, regulative i politike meu razliitim administrativnim jedinicama u ijoj e
osnovi biti pravilo da se sredstva dodjeljuju na osnovu potreba.
Treba poboljati uinkovitost slubi za socijalnu pomo i zatitu kroz organizacijske reforme i
pojednostavljenje procedura u centrima za socijalni rad u skladu s meunarodnim standardima.
Uobiajeni pristup na polju socijalnih politika mora se odbaciti, a novi, osjetljiviji na specifine i savremene
potrebe i interese mladih, mora se hitno uspostaviti.
Vlade trebaju razviti mehanizam kojim e se prepoznati ona domainstva, socijalne grupe i pojedinci
kojima je socijalna pomo zaista potrebna, a to su oni koji se nalaze ispod odreene, unaprijed definirane
Vlade trebaju razvijati politike i mjere koje e biti usmjerene na mlade kao specifine populacijske
kategorije iji je drutveni status drugaiji od statusa odraslih.
112 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
Potrebno je uspostaviti mehanizme za odabir korisnika socijalne pomoi zasnovane na procjeni ukupnog
imovinskog stanja. Osnova za definiranje odrive i uinkovite socijalne politike jeste odreivanje stvarnog
socijalnog poloaja stanovnitva. Zbog razvijenosti neformalne ekonomije i velikog obima neprijavljenih
prihoda, to je iznimno teko utvrditi. Ovakav pristup mnogo bi bolje rjeavao problem siromatva nego
postojei sistem zasnovan na kategorijskom pristupu. Iskustva drugih tranzicijskih zemalja pruaju
odlian primjer kako je to operativno mogue izvesti.
Poruka 14
Sporo rjeavanje stambenih problema mladih ostavlja negativne posljedice na sve druge aspekte ivota i
razvoja zajednice.
Kljuni problemi i izazovi
Vaan pokazatelj kvalitete ivota mladih je stambeni status, odnosno mogunost stambene samostalnosti.
70% mladih u dobi izmeu 25 i 30 godina nema rijeeno stambeno pitanje, to je za 35% vie od prosjeka
zemalja lanica EU (Institut za razvoj mladih KULT, 2013).
Pored zaposlenosti, stambena samostalnost najvaniji je faktor kada je rije o zasnivanju porodice.
Mladima je bez podrke vlasti s adekvatnim stambenim politikama oteano formiranje porodice i
osamostaljivanje.
Trend opadanja stope nataliteta u FBiH nastavljen je i u periodu 20082012. godine. Najniu stopu
nataliteta u 2012. godini imaju Bosanskopodrinjski, Kanton 10, kao i Posavski kanton. Najvei pad stope
nataliteta zabiljeen je u Srednjobosanskom kantonu, s 10,4 promila u 2008. godini na 9,1 promil u 2012.
godini (Federalni zavod za statistiku). - Institucije vlasti na svim nivoima nemaju odgovarajue politike
prema izraenoj depopulaciji stanovnitva.
Aktuelnu stambenu oblast u FBiH karakterizira nedostatak dostupnog stambenog prostora u gradovima,
nepostojanje javnog stambenog fonda, veliki broj mladih koji ive kao podstanari ili s roditeljima.
Nisu rairene odgovarajue stambene politike koje bi adresirale potrebe mladih.
Mogue mjere i preporuke
Stvoriti dugorone stambene politike koje podrazumijevaju kreditiranje po povoljnim uvjetima na osnovu
kadrovskog i pronatalitetnog modela.
Poveati pristup najranjivijih grupa i onih s najveim rizikom u pogledu socijalne iskljuenosti pristojnom
stambenom smjetaju.
Omoguiti stambene gradnje kroz programe javnog i privatnog partnerstva.
Primijeniti primjere dobre prakse iz zemalja EU izgradnjom takozvanih socijalnih stanova. Opine
bi trebale raditi istraivanja o realnim potrebama za izgradnjom stanova za mlade te u skladu s tim
graditi stambeni prostor koji bi finansirale same ili uz podrku kantona i Federacije, a koje bi mladi mogli
otkupljivati plaanjem rente.
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 113
Aktivno uee mladih u javnom
ivotu, razvoj graanskog drutva i
volonterskog rada
Poruka 15
Primjena Zakona o mladima FBiH, koji je usvojen 2010. g., a koji ureuje uee mladih u aktivnostima od
javnog znaaja, mora zaivjeti kako bi utjecaj mladih na odluivanje i javne politike postao sastavni dio politika
prema mladima.
Kljuni problemi i izazovi
Zakon o mladima FBiH ne provodi se jednako uspjeno u razliitim opinama i kantonima, to je usporilo
formiranje Vijea mladih FBiH i Savjeta za mlade FBiH.
Dosad osnovana 43 opinska i 4 kantonalna vijea mladih nemaju jednaku podrku predstavnika lokalnih
i kantonalnih vlasti.
Ne postoji neovisno tijelo koje bi vrilo monitoring i evaluaciju rada samih vijea mladih, ali ni otvorenost
predstavnika vlasti ka saradnji s vijeima mladih.
Ne postoji kontrola utjecaja politikih partija na vijea mladih, to bi bilo suprotno Zakonu o mladima
FBiH.
Mladi nisu upoznati sa svojim pravima i obavezama u drutvu i ne mogu iskoristiti svoja prava, naprimjer,
pri zapoljavanju.
Princip uea mladih nije prihvaen u drutvu, mladi su u velikoj mjeri marginalizirani i nemaju mogunost
predstavljanja svojih potreba prilikom kreiranja javnih politika. Mehanizmi uea mladih propisani
Zakonom o mladima FBiH potuju se uglavnom na nominalnom nivou.
Institucionalni dijalog mladih i vlasti, koji je planiran da bude ostvaren kroz formiranje vijea mladih, jo
uvijek nije postignut u zadovoljavajuoj mjeri jer mladi jo uvijek nisu prepoznati kao ravnopravni partneri
od predstavnika vlasti.
Mogue mjere i preporuke
Potrebno je dati hitnu i konkretnu podrku za to bre formiranje Vijea mladih FBiH.
Osigurati da svi nivoi vlasti pravilno i kvalitetno provode Zakon o mladima FBiH, promoviranjem kako
vanosti implementacije zakonskih rjeenja tako i posljedice neimplementacije, sadrane u kaznenim
odredbama Zakona.
Usvojiti zakone o studentskom organiziranju koji e definirati nain rada studentske organizacije na
nivou univerziteta, davanje jasne podrke i obaveze institucija, nain umreavanja i vezu s tijelima za
odluivanje poput senata, rektorata i dr.
Institucionalno podrati mlade na planu budeta za mlade, stvaranja politika prema mladima, rada s
mladima, informiranja te uea mladih u vladinim tijelima i parlamentarnim komisijama u vezi s pitanjima
114 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
mladih, kao i umreavanja omladinskih udruenja i predstavljanja mladih.
Osigurati uee mladih u planiranju, razvoju, provoenju i evaluaciji mjera koje se odnose na poboljanje
njihovog poloaja.
Usvojiti sistemski okvir za razvoj saradnje izmeu vladinog i nevladinog sektora, na temelju partnerstva.
Omoguiti sufinansiranje i puno finansiranje aktivnosti prema mladima uz punu saradnju s vladinim
sektorom.
Programski stimulirati i promovirati upoznavanje mladih s njihovim pravima i obavezama u drutvu.
Vriti promociju Zakona o mladima FBiH i Zakona o volontiranju FBiH.
Poruka 16
Pristup institucija vlasti poboljanju poloaja mladih nije efikasan, efektivan i ekonomian
Kljuni problemi i izazovi
Nedostaje razumijevanje tema meu donosiocima odluka i meu mladima: o ueu mladih, razvoju
graanskog drutva i volonterskog rada.
Institucije vlasti pokazuju neefikasnost u rjeavanju pitanja i problema mladih.
Nedostaje programski pristup u djelovanju javnih institucija i nadlenih ministarstava prema mladima,
pristup koji e imati vidljive uinke.
Postojea raspodjela sredstava ostvaruje se kroz netransparentan proces i postoji upitnost kriterija
prilikom ocjenjivanja projekata za mlade i dodjele finansijskih sredstava na svim nivoima.
Neprecizni rokovi kod dodjele javnih sredstava negativno utjeu na planiranje i razvoj projekata mladih.
Neki javni pozivi otvaraju se sredinom godine ili kasnije za projekte u tekuoj godini.
Nedostaju analize uspjenosti potronje sredstava i uinaka, tzv. analiza cost-benefit, kao i izvjetavanje.
Najvie finansijskih sredstava za uee mladih, u posljednjih deset godina, ulau meunarodne
organizacije.
Nizak je nivo koordinacije izmeu domaih vlada i meunarodnih razvojnih programa u cilju optimalne
prioritetizacije ciljeva, a to bi nuno vodilo efikasnijem, efektivnijem i ekonominijem utroku sredstava.
Nedostaje promocija principa ko-menadmenta.
Nedostaju javni prostori za mlade u lokalnim zajednicama.
Nizak je nivo rada s mladima.
Nedostatak pristupa mladih neformalnom obrazovanju i radu s mladima.
Mogue mjere i preporuke
Programski stimulirati i promovirati proces donoenja strategija za mlade na lokalnom nivou.
Vriti promociju principa ko-menadmenta.
Osigurati javne prostore za mlade na nivou lokalnih samouprava i regionalnih centara.
Lokalne samouprave, uz podrku viih nivoa vlasti, moraju omoguiti stvaranje odgovarajuih prostora za
mlade. Osigurati odrivost ovih centara za mlade, osigurati uee mladih u rukovoenju tim centrima,
kao i obuku osoblja.
Omoguiti koritenje i drugih javnih prostora za mlade.
Vriti ulaganja u izgradnju savremenih i multimedijalnih prostora za mlade.
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 115
Analizirati kriteriji pri odabiru projekata koji e se finansirati, na temelju usaglaenosti s odreenom
politikom prema mladima i istraivanju, te uea mladih u odluivanju i kreiranju prioriteta.
Omoguiti uee mladih u radu zakonodavnih vlasti.
Omoguiti savjetovanje izvrne vlasti o poloaju mladih.
Omoguiti upranjavanje principa zajednikog upravljanja.
Osigurati vea finansijska sredstva za rad i projekte udruenja mladih, s transparentnim javnim pozivima
uz uee mladih u odluivanju o raspodjeli tih sredstava.
Poveati budetska izdvajanja za omladinske organizacije i projekte namijenjene iskljuivo mladima.
Obogatiti nastavne planove i programe, kao i metodologiju u osnovnim i srednjim kolama, koji e razvijati
vjetine mladih i njihov preduzetniki duh, to je uvjet za aktivno uee mladih u drutvu. Teme su:
kritiko razmiljanje, vjetine prezentacije i govornitva, podizanje samopouzdanja i sl. Osigurati ponudu
dovoljnih informacija o vanosti i mogunostima za aktivno uee mladih u drutvu. S obzirom na
nedostatak ljudskih resursa, u pripremi tih izmjena nastavnih planova i programa ukljuiti i organizacije
koje rade s mladima i imaju iskustva u toj oblasti. Usto, osigurati potrebnu obuku nastavnika i pedagoga.
Poticati vlasti svih nivoa da primjenjuju razliite metode konsultiranja i dijalokih oblika s razliitim
kategorijama mladih tokom kreiranja i ocjenjivanja javnih politika.
Omoguiti razvoj vrnjake edukacije kao modela ukljuenja mladih. Osigurati mehanizme, resurse za rad
vrnjakih edukatora i trenera u kolama i lokalnim zajednicama.
Proces donoenja strategija za mlade na lokalnom nivou treba unaprijediti i vie promovirati.
Poruka 17
Mladi mogu mnogo bolje zastupati svoje interese i vie se truditi da se ukljue u proces odluivanja.
Kljuni problemi i izazovi
Izuzetno je niska ocjena angamana mladih u nevladinom sektoru.
Izuzetno je niska ocjena uea mladih u aktivnostima nevladinog sektora na lokalnom nivou.
Mladi ne poznaju dovoljno mehanizme aktivnog uea te ih vrlo rijetko koriste.
Svaka druga mlada osoba u Federaciji BiH je nezainteresirana za politiku.
Stopa izlaska mladih na izbore je nezadovoljavajua.
Mladi nisu spremni na volontiranje niti se ono promovira.
Premalo je promocije aktivne uloge mladih u drutvu.
Nije raireno ni promoviranje rada s mladima.
Nedostaje i nije raireno umreavanje omladinskih udruenja.
Mogue mjere i preporuke
Popularizirati aktivizam mladih i njihovo uestvovanje u drutvu, posebno kroz njima dostupne javne
elektronske medije, radijske i TV-emisije, ulagati u tampane omladinske magazine, zatim u odreena
takmienja u pojedinim oblastima aktivizma, naprimjer, konkurs za najbolji projekt mladih, projekt vijea
uenika u odreenoj oblasti i sl.
Kreirati javne kampanje o potrebi veeg uea mladih u aktivnostima od javnog znaaja.
Programski stimulirati i promovirati angaman mladih u nevladinim udruenjima. Dodatno, staviti kriterij
116 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
bavljenja aktivizmom i omladinskim organiziranjem kao prednost u konkursima za zapoljavanje u javnim
institucijama i sl.
Programski stimulirati i promovirati profiliranje i umreavanje omladinskih udruenja.
Programski stimulirati i promovirati razvoj volontiranja i omladinskog angamana.
Programski stimulirati i promovirati prihvatanje principa uea mladih u drutvu u iroj javnosti te vee
razumijevanje ove teme kod donosilaca odluka.
Programski stimulirati i promovirati medijske sadraje s temom o ueu mladih u drutvu i podizanju
svijesti o njihovim potrebama.
Programski stimulirati i promovirati obuku nevladinog sektora o procesima stvaranja politika prema
mladima.
Programski stimulirati i promovirati obuku nevladinog sektora o metodama zagovaranja i lobiranja.
Programski stimulirati i promovirati aktivnosti udruenja.
Pruiti vie podrke od vlasti svih nivoa projektima neformalnog obrazovanja i vrnjake obuke.
Mobilnost, informisanje,
savjetodavni rad s mladima
Poruka 18
Vlade na svim nivoima moraju planirano, svrsishodno i svjesno pruati podrku mladima s ciljem ukljuenja
mladih u ivot zajednice i osiguravanja mogunosti mladima da sami kreiraju svoju budunost.
Kljuni problemi i izazovi
Nisu razvijeni programi podrke mladima u njihovoj integraciji i ukljuenju u drutveni ivot zajednice,
kao i potenciranja njihovog dobrovoljnog uea i saradnje, informiranja te ukljuivanja u rad udruenja.
Nisu razvijene planirane i svrsishodne programske aktivnosti prema mladima, a koje se tiu njihovog
vankolskog obrazovanja.
Nedostaju aktivnosti i programi koji se tiu razvoja sposobnosti, vjetina i znanja, kao i drutvenog
angamana mladih.
Ne postoje planirane i svrsishodne politike prema mladima u vezi s kreativnim, umjetnikim, sportskim i
kulturnim aktivnostima s mladima.
Rad s mladima potpuno je nepoznat kao tema iroj javnosti.
Nisu razvijene aktivnosti i programi koji se odnose na dobrobit mladih, njihovu socijalnu i zdravstvenu
zatitu te njihovo savjetovanje.
Nedostaju programi dizajnirani za specifine grupe mladih.
Slabe su i nerazvijene inicijative i programi koji se tiu meunarodnog rada s mladima, meukulturne
saradnje i razmjene.
Nedostaju programi profesionalne orijentacije. Savjetovanje mladih nije institucionalno organizirano i
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 117
razvijeno. Veina vladinih programa savjetodavnog rada s mladima provodi se kroz rad kola, zdravstvenih
ustanova i centara za socijalni rad.
Nedostaju prostori za mlade, njihove aktivnosti te rad s mladima.
Ne postoje institucije koje se bave informiranjem mladih, a koje su podrane od institucija vlasti.
U svojim pravnim aktima organi vlasti nisu definirali niti uredili oblasti rada s mladima, omladinske
mobilnosti, informiranja i savjetodavnog rada.
Iako se radom s mladima najvie bave nevladine organizacije, osnovni problem i rizik jeste nepostojanje
standarda u radu s mladima, kao i nepostojanje mehanizama osiguranja kvalitete rada, odnosno
certificiranja onih koji tu aktivnost obavljaju.
Ne postoji viesektorski pristup u vezi s temama koje se odnose na rad s mladima, omladinske mobilnosti,
informiranje i savjetodavni rad.
Problemu informiranja mladih ne posveuje se zasluena panja.
Mladi nemaju povjerenja u servise za informiranje, pogotovo javne. Smatraju ih politiki ovisnima.
Mala je prisutnost tema o poloaju mladih u medijima, to negativno utjee na njihovu informiranost.
Mladi misle da postoji problem velike medijske odgovornosti na koju niko ne obraa panju, a koji
prouzrokuje veliku tetu pogotovo meu mladim ljudima (neadekvatni i degradirajui sadraji u medijima,
previe negativnih, a vrlo malo pozitivnih primjera i sl.).
Problem govora mrnje koji je svakodnevno prisutan u medijima ima veoma tetan utjecaj na razvijanje
stavova kod mladih o pitanju razliitih tema.
Politike koje postoje prema mladima ne implementiraju se.
FBiH, kao ni kantoni, nemaju svoje politike prema mladima, niti posebne mjere za oblasti rada s mladima,
omladinske mobilnosti, informiranja i savjetodavnog rada.
Nije kreirana jedinstvena baza podataka o institucijama i organizacijama koje se bave problematikom
mladih u FBiH.
Ne postoje znaajniji programi za mlade podrani od vlade iz oblasti rada s mladima i informiranja, osim
manjih separatnih projekata, to vrijedi za sve nivoe vlasti.
Nedostaje programski pristup kod finansiranja projekata koji izlaze ususret potrebama mladih, to dovodi
do nedostatka kontinuiteta u radu na konkretnom problemu.
Projekti za mlade nisu izdvojeni iz ire stavke budeta koja je namijenjena finansiranju nevladinih
organizacija u cjelini, ili su oblasti rada s mladima, omladinske mobilnosti, informiranja i savjetodavnog
rada smjetene pod grantove za omladinske organizacije kao dio politike prema mladima.
Proces konkuriranja i odluivanja o finansiranju odreenih projekata esto nije transparentan, te ne
postoje jasni kriteriji dodjele sredstava koji bi pratili adekvatan sistem bodovanja.
Nije dozvoljena mogunost neformalnim grupama da apliciraju sa svojim projektima, to ih onemoguuje
da doprinesu unapreenju i razvoju u oblastima mobilnosti mladih i rada s mladima.
U skoro svim sluajevima monitoring i evaluacija uinaka projekata na vrlo je niskom nivou i svodi se na
obavezu dostavljanja rauna za utroeni novac, ne dokazujui njihovo namjensko troenje.
Nedovoljna je koordinacija organa vlasti s meunarodnim donatorima prilikom odobravanja projekata.
Mogue mjere i preporuke
Potrebno je izraditi odgovarajui pravni i institucionalni okvir za oblasti rada s mladima, informiranja
mladih te aktivnosti u vezi s omladinskim turizmom, s precizno definiranim mehanizmima i tijelima koja
su nadlena za bavljenje ovim podrujima, poput formiranja odjela za mlade u okviru izvrne vlasti, u
skladu sa Zakonom o mladima FBiH.
Programski stimulirati i promovirati rad s mladima, koji je planirana, svrsishodna i svjesna podrka
mladima, kroz njihovo dobrovoljno uee.
Uspostaviti standarde u vezi s radom s mladima, kao i mehanizme za osiguranje kvalitete.
Programski stimulirati jaanje institucionalnih kapaciteta u vezi s temama poloaja mladih.
118 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 119

Osigurati postojanje educiranog slubenika za mlade u svim institucijama i na svim nivoima vlasti.
Mogue mjere i preporuke
Programski stimulirati uspostavljanje programa izuavanja teme rada s mladima na odreenim
drutvenim fakultetima.
Stvoriti baze podataka pri nadlenim ministarstvima koje bi prikupljale informacije i pratile trendove u
Uvesti programe meusobnih posjeta uenika ili razreda pojedinih kola radi promoviranja razliitih
vezi s mladima.
kultura.
Usvojiti programski pristup finansijske i druge podrke radu s mladima, omladinskom turizmu i
Programski stimulirati partnerstva izmeu javnog i privatnog te javnog i nevladinog sektora u vezi s
savjetovanju.
omladinskim turizmom.
Omoguiti mladima pristup javnim prostorima u kojima e se programski podravati savjetovanje mladih
Programski stimulirati i osigurati sredstva za stipendije i studije mladima na prestinim univerzitetima u
od kvalificiranog kadra.
inozemstvu, kao i za studijske posjete.
Izvriti mapiranje svih savjetovalita i servisa koja nude neke usluge savjetovanja za mlade i napraviti
Promovirati Meunarodnu studentsku identifikacionu karticu (ISIC) te razvijati sline proizvode za mlade.
bazu podataka.
Omoguiti koritenje studentskih domova i drugih slinih objekata za stimuliranje i promociju omladinskog
Razviti strategije savjetovanja mladih, s utvrenim potrebama i postojeim resursima.
turizma.
Osigurati uee mladih u odluivanju o najboljim i / ili prioritetnim aktivnostima.
Preporuuje se ulaganje u razvoj javnih objekata za omladinski turizam i obuku mladih kao to su
Razvijati posebne informativne politike prema mladima.
hosteli i odmaralita u veim gradovima i turistiki atraktivnim destinacijama. FBiH ima anse za lokalni
Programski stimulirati otvaranje informativnih centara za mlade s kvalificiranim kadrom.
ekonomski razvoj u omladinskom turizmu, pogotovo imajui u vidu da za ovu vrstu turizma nisu potrebna
Osigurati da javni servisi, radija i televizije imaju vie informacija o mladima i njihovom poloaju, odnosno
velika finansijska ulaganja, a BiH ima resurse kao to su lijepa priroda i nezaposleni mladi.
aktivnostima prema mladima, te specifino savjetovanja mladih o temama koje su njima od znaaja.
Vlasti u FBiH na svim nivoima bi se trebale zajedniki i u saradnji s vijeima mladih ukljuivati u razliite
Osigurati sredstva za omladinske medije, medijske projekte mladih (web-portale, asopise, radijske
meunarodne programe i projekte namijenjene mladima. Kada je rije o ueu u meunarodnim
emisije i sl.).
programima za mlade, esto se deava da mladi imaju potrebne ljudske resurse za uee u odreenim
Osigurati resurse za omladinske medijske projekte kao to su internetske stranice, magazini, radio i TV-
projektima, ali im nedostaju finansijski i prostorni resursi te zbog toga ne mogu zadovoljiti kriterije za
programi i sl.
uee u odreenim programima. Istovremeno vlasti imaju finansijske i prostorne, ali nemaju ljudske
Omoguiti informiranje mladih o programima na meunarodnom planu.
resurse te takoer ne mogu zadovoljiti kriterije za uee, to u konanici ima za rezultat slabo
Provoditi snane kampanje borbe protiv govora mrnje u medijima te primijeniti stroije zakonske
iskoritavanje meunarodnih prilika za mlade.
sankcije za medijske kue i pojedince koji ire govor mrnje.

Poruka 19

Kultura, sport, koritenje

Stimuliranjem kulturne razmjene i turizma unutar zemlje unapreuje se lokalni ekonomski razvoj, a zajedno s
razmjenom na meunarodnom planu potie se kvalitetan razvoj mladih.

Kljuni problemi i izazovi slobodnog vremena

Nije razvijen omladinski turizam, ali ni programske aktivnosti oporavka mladih i njihovog boravka u prirodi,

iako je takav turizam najisplativiji, imajui u vidu potrebna minimalna ulaganja.
Openito nedostaju odmaralita i hosteli za mlade, to je bitna pretpostavka za razvoj omladinskog
Poruka 20
turizma.
Ne unapreuje se lokalni ekonomski razvoj jer se ne stimulira kulturna razmjena mladih i razvoj kulturnog
Nedostatak odgovarajueg pristupa institucija vlasti u oblastima sporta i kulture predstavlja izravno
turizma na unutranjem planu.
zapostavljanje mladih talenata.
Mobilnost mladih na niskom je nivou. Vie od polovine mladih iz FBiH nisu imali priliku putovati u
inozemstvo u posljednjih 12 mjeseci. Oni koji su putovali najee su ili u zemlje iz susjedstva (Institut
za razvoj mladih KULT, 2013).
Nedostatak politika kulturne razmjene na meunarodnom planu onemoguava kvalitetan razvoj mladih.
Kljuni problemi i izazovi
Nedostaje javni i medijski prostor za programe koji promoviraju razliite kulture i kulturne modele.

Uspjesi mladih u vezi s kulturom i sportom dogaaju se uprkos postojeoj neureenosti ovih oblasti.
Neureenost u oblastima sporta i kulture predstavlja izravno zapostavljanje mladih talenata.
Ne postoje strategije ili strateki okviri razvoja i ulaganja u oblasti kulture i sporta. Ne postoji strateko
120 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
promiljanje ili se u praksi ne realizira, ve se sve svodi na ad hoc pojedinane, parcijalne, kulturne i
sportske aktivnosti za mlade, koje su najee kratkog trajanja.
Ne postoji programski pristup institucija vlasti i ministarstava temama kulture, sporta i slobodnog
vremena mladih. Onemogueno je praenje uinkovitosti postojeih vladinih mjera.
Nedostaju i odgovarajui institucionalni kapaciteti za oblasti kulture, sporta i slobodnog vremena mladih.
Na veini nivoa vlasti ne postoje odgovarajui institucionalni kapaciteti koji bi se bavili mladima, politikom
prema mladima, radom s mladima.,
Slaba je koordinacija i saradnja meu razliitim nivoima vlasti kako na vertikalnom tako i na horizontalnom
planu, na pospjeivanju viesektorskog pristupa rjeavanju pitanja mladih, to zahtijevaju potrebe i
problemi mladih.
Javni pozivi i finansiranje nevladinih organizacija i udruenja, sportskih drutava odvija se bez jasnih
kriterija i stratekih prioriteta te uz nedovoljna sredstva.
Finansiranje aktivnosti nevladinih organizacija, posebno onih koje imaju u okviru svoga rada mogunosti
koritenja prostora za slobodno vrijeme mladih, jo uvijek je ovisno o meunarodnim donatorima, a upitna
je kvaliteta rada jer ne postoje standardi u omladinskom radu i neformalnom obrazovanju, ukljuujui i
nedostatak zvanine, certificirane obuke za ovu oblast.
Finansijski problemi oituju se i u nedovoljnim iznosima budetskih sredstava izdvojenim za potrebe u
oblastima kulture, sporta i slobodnog vremena mladih, kao i u nedovoljnoj podrci u vidu infrastrukture i
osiguranja osnovnih uvjeta za djelovanje omladinskih udruenja.
Samo u bogatijim opinama omoguava se koritenje objekata i infrastrukture za aktivnosti prema
mladima u oblasti sporta, kulture i slobodnog vremena. Vrlo rijetko lokalne vlasti ine subvencioniranje te
integriranje ovih oblasti u formalni obrazovni sistem. Najee se ini preputanje ovih obaveza kolama
kroz kolske sekcije, takmienja i dr. ili organiziranje sportskih i kulturnih manifestacija.
U veini gradova nedostaju resursi i infrastruktura kao to su sportski tereni, oprema, domovi mladih,
odnosno objekti za slobodno vrijeme mladih, a tamo gdje postoje primjetna je nedovoljna dostupnost
iroj populaciji mladih.
Mladi su nedovoljno informirani o svim programima i servisima u oblasti kulture, sporta i slobodnog
vremena koji postoje za njih.
Nije razvijen informacijski sistem prikupljanja podataka o mladima u okviru nadlenih vladinih institucija,
ne prikupljaju se podaci o mladima niti se prate problemi i potrebe, odnosno trendovi.
Postoji nerazmjerno veliki nedostatak kulturnih sadraja i openito sadraja za mlade u ruralnim
sredinama i u manjim mjestima u odnosu na razvijenija podruja.
Tjelesni odgoj ne prua se na fakultetima.
U sportskim klubovima djeluju treneri koji nemaju strune kvalifikacije.
Mogue mjere i preporuke
Izgradnja kulturnih navika treba biti jedan od glavnih stupova kolskog odgoja i obrazovanja. Preporuuje
se model ruksak kulture, koji se uspjeno primjenjuje u razvijenijim zemljama, a u sutini se radi o tome
da se u okviru obrazovnog sistema za svaki uzrast odredi odgovarajui nivo kulturnih sadraja koji bi
postali sastavni dio nastave (posjete muzejima, znaajnim kulturnim dogaajima i slino).
Potrebno je poveati saradnju kola i nevladinih udruenja te omoguiti koritenje kolskih objekata za
slobodno vrijeme mladih i njihov aktivizam, posebno u oblasti kulture i sporta.
Intenzivirati rad kolskih sekcija i poveati obim vannastavnih aktivnosti koje bi privlaile mlade.
Raditi na ukljuivanju roditelja u planiranje aktivnosti za slobodno vrijeme njihove djece.
Kreirati strateki okvir razvoja kulture, sporta i slobodnog vremena mladih unutar strategija prema
mladima na razliitim nivoima vlasti s mjerama koje, uz viesektorski pristup, daju sinergijski veu
efikasnost i maksimalno iskoritavanje postojeih resursa.
Potrebno je osigurati vea finansijska izdvajanja za projekte mladih i njihovih udruenja u oblasti kulture,
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 121
sporta i slobodnog vremena kroz posebne fondove na svim nivoima vlasti. Nerazdvajanjem budetskih
sredstava u posebne fondove za kulturu, sport i slobodno vrijeme dogaa se neravnomjerna raspodjela
budeta. Najee, sportska udruenja dobiju najvei dio predvienih sredstava za kulturu, sport i
slobodno vrijeme mladih, ime se stvara disbalans u razvoju razliitih segmenata.
Usvojiti programe djelovanja za mlade u oblastima kulture, sporta i slobodnog vremena.
Omoguiti podrku posebno nadarenim mladim pojedincima putem stipendija.
Potrebno je kreirati stalne kolske lige za djevojice i djeake u nekoliko masovnih sportova, na svim
nivoima vlasti, kroz koje bi se ukljuio veliki broj mladih, a ujedno i vrila popularizacija sportova.
Potrebno je dati veu podrku i bolje uvezati posebna redovna takmienja mladih na planu kulturnog i
umjetnikog stvaralatva, kao to su: gluma, ples, performansi, likovne izlobe, popularna muzika, grafiti,
fotografija, skulptura, strip i sve druge aktivnosti od interesa za mlade.
Omoguiti mladima besplatan pristup sportskim dvoranama i terenima.
U univerzitetskim centrima omoguiti posebne centre i klubove za rekreativne sportske aktivnosti
studenata, kao i za njihovo slobodno vrijeme i kroz subvencije podrati koritenje drugih resursa i
ustanova u kojima bi se studenti bavili sportom. Takoer, uvesti besplatne ili po jeftinijoj cijeni posjete
muzejima, pozoritima, kinima i dr.
Vladine institucije trebale bi podrati promoviranje i informiranje mladih o svim mogunostima i servisima
koji postoje za njih u oblasti kulture, sporta i slobodnog vremena putem medija, informacionih centara,
informacionih taki, web-stranica i dr.
U svim nadlenim institucijama zaposliti / angairati (postojeu) barem jednu osobu zaduenu za pitanja
mladih u oblasti kulture i sporta te rada s mladima.
Oformiti tijela za podrku mladima kako bi se omoguilo efikasnije koordiniranje omladinskih projekata i
aktivnosti te sredstava izdvojenih za te svrhe u ovim oblastima.
Omoguiti stvaranje centara za mlade i vraanje bivih centara za mlade prvobitnoj namjeni.
Stvoriti informacijski sistem o mladima i omladinskim udruenjima i redovno prikupljati podatke o
aktivnostima mladih te posrednih i neposrednih korisnika budetskih sredstava.
Razviti bolju komunikaciju u odnosu: nadlene institucije mladi.
Poseban status uenika i studenata kod pristupa kulturnim i sportskim manifestacijama.
Organiziranje programa za redovne grupne posjete uenika kulturnim institucijama.
Promovirati omladinski aktivizam i ukljuivanje mladih u omladinska udruenja.
Subvencijama omoguiti mladima koritenje prostora za organiziranje koncertnih, pozorinih, umjetnikih
i sportskih dogaaja.
Po uzoru na EU uvesti program grad kulture ili grad mladih, u okviru kojeg bi se tokom godine dana
intenzivirale kulturne aktivnosti, posebno kulturne aktivnosti mladih jednoga grada.
Uvesti dodatne asove tjelesnog odgoja ne samo u osnovne i srednje kole ve i u programe visokokolskih
ustanova svih usmjerenja.
Poruka 21
Nedostatkom pravne ureenosti podrke institucija vlasti u oblasti rada s mladima, njihovog slobodnog
vremena te kulture i sporta kreira se stereotip o mladima.
Ne postoji konkretan pravni okvir koji bi osigurao mehanizme u vezi s razvojem kulture, sporta i slobodnog
vremena mladih, a iz kojeg bi proizale odreene obaveze i ulaganja u ta podruja.
Nedostaje i odgovarajui pravni okvir koji bi stimulirao rad omladinskih udruenja, ime se ograniavaju i
njihove aktivnosti u vezi s kulturom, sportom ili openito u radu s mladima.
Ne postoji adekvatna kontrola rada mnogobrojnih sportskih kladionica i drugih mjesta ija su djelatnost
kockanje i igre na sreu. 12% mladih iz gradskih sredina i 9% mladih iz vangradskih sredina u proteklih
mjesec dana su najmanje tri do pet puta sedmino ili svaki dan posjeivali kladionice / kockarnice, od ega
122 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH
je 17% mukaraca i 4% ena (Institut za razvoj mladih KULT, 2013).
Nije definirano pruanje minimuma sadraja i podrke mladima na lokalnom i regionalnom nivou.
Zbog pravne neureenosti podrke mladima od institucija vlasti, na mlade se openito gleda kao na
neodgovorne osobe.
Nedostaje standardizacija sadraja i minimuma mogunosti mladih u osnovnim i srednjim kolama u
vezi sa sportom i kulturom te slobodnim vremenom mladih.
Vrlo je loa i nedovoljna komunikacija u odnosu institucija vlasti i mladih, odnosno njihovih predstavnika.
Mladi nisu ukljueni u kreiranje sadraja u vezi sa sportom ili kulturom.
Ne postoje, u veini sluajeva, nastojanja lokalnih vijea mladih da se omogue javni prostori za mlade, to
se javlja kao problemi kod neformalnog obrazovanja i uestvovanja mladih te openito rada s mladima i
predstavlja krenje Zakona o mladima FBiH.
Mogue mjere i preporuke
Potrebno je kreirati odgovarajui pravni i institucionalni okvir za podruja kulture, sporta i slobodnog
vremena mladih, s jasno definiranim mehanizmima i tijelima koja su nadlena za bavljenje ovim
podrujima.
Potrebno je graditi i renovirati sportske dvorane i terene te osigurati njihovo maksimalno koritenje za
rekreativne sportske aktivnosti mladih, kao i sportska drutva i klubove.
Pravnim aktima treba odrediti osnivanje kolskog i studentskog sportskog saveza.
U opinskim, kantonalnim i federalnim javnim pozivima za finansiranje i sufinansiranje projekata
nevladinih organizacija unaprijed treba odrediti i razdvojiti budet za projekte posebno iz oblasti kulture,
posebno sporta i posebno slobodnog vremena mladih.
Projekte kulture, sporta i slobodnog vremena treba kreirati u skladu s realnim i konkretnim potrebama
specifine lokalne zajednice, koju bi trebalo ustanoviti validnim istraivanjem.
Pravno urediti oblast kulture na nivou FBiH.
U pravnom reguliranju oblasti kulture potrebno je obratiti panju na potrebe razliitih dobnih grupa, kako
primalaca kulture tako i stvaralaca u oblasti kulture.
Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 123
Pregled zakonskih
institucionalnih mehanizama
politike prema mladima u FBiH
Omladina ili mladi u FBiH su osobe u ivotnoj dobi od navrenih 15 do navrenih 30 godina starosti.
Omladinsko udruenje oznaava udruenje ije lanstvo i organe upravljanja ine dvije treine (2/3) mladih, ije
su aktivnosti i statutarne djelatnosti veinom usmjerene na mlade, a koje se osniva, registruje, djeluje i prestaje
postojati u skladu sa zakonom na osnovu kojeg je registrirano.
Vijee mladih oznaava krovno udruenje mladih, zasnovano na dobrovoljnom lanstvu omladinskih udruenja,
a koje predstavlja interese mladih i omladinskih udruenja.
Slubenik za mlade oznaava dravnog slubenika koji je struno osposobljen za rad s mladima i posjeduje
certifikat o znanju o politici prema mladima.
Politika prema mladima predstavlja ukupne institucionalne mehanizme brige vlasti prema mladima.
Strategija prema mladima jeste dokument institucija vlasti s programskim pristupom djelovanjima prema
mladima to ukljuuje definirane probleme i potrebe mladih, strateke pravce djelovanja te ciljeve strategije i
mjere za realizaciju ciljeva strategije.
Program djelovanja za mlade je program koji kreiraju institucije vlasti u suradnji s omladinskim sektorom na
osnovu strunog istraivanja i strategije prema mladima te sadri jasno definirane potrebe, nain rjeavanja
problema, ciljeve, eljene rezultate aktivnosti, vrijeme provoenja, budet i odgovorne subjekte, radi poboljanja
poloaja mladih u odreenoj oblasti.
Komisija za mlade je stalno radno tijelo Parlamenta FBiH koju potvruju oba doma Parlamenta FBiH i koja se u
okviru svojih utvrenih nadlenosti bavi pitanjima mladih. Najmanje jedan lan komisije dolazi iz Vijea mladih
FBiH.
Savjet za mlade FBiH je meuresorno radno tijelo koje formira Vlada FBiH a u kojem aktivno uestvuju nosioci
izvrnih funkcija nadlenih ministarstava i institucija FBiH. Najmanje 50% lanova u Savjetu za mlade FBiH bit e
predstavnici Vijea mladih FBiH.
Oblasti omladinskog sektora jesu oblasti sadrane u l. 25 Zakona o mladima FBiH: obrazovanje, zapoljavanje,
socijalna, zdravstvena i preventivna zatita, stambeno zbrinjavanje, rad s mladima i slobodno vrijeme mladih,
aktivno uee mladih u javnom ivotu, mobilnost mladih, informiranje i savjetovanje, usavravanje za rad
s mladima, omladinski turizam, kulturne, sportske, etike i ekoloke aktivnosti, rad s mladima s posebnim
potrebama i druga pitanja od interesa za mlade.
Institucionalna briga o mladima definirana je i utemeljena u Zakonu o mladima FBiH koji je stupio na snagu u
junu 2010. g. U skladu sa Zakonom o mladima FBiH, odgovornost pruanja podrke mladima imaju svi nivoi
vlasti u Federaciji BiH. Svi nivoi vlasti u FBiH imaju obaveze definiranja, usvajanja i provoenja strategije prema
mladima.
Opinski i gradski nivo vlasti duni su samostalno odrediti slubenika za pitanja mladih, dok je kantonalni nivo
124 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH Analiza institucionalnih okvira i javnih politika 125

vlasti duan odrediti slubenika ili odjel za mlade, pri nadlenom ministarstvu. Nadleno federalno ministarstvo
odreuje proceduru obuke i certifikacije slubenika za mlade. Institut za razvoj mladih KULT izradio je katalog
pitanja za pismeni i usmeni ispit za kandidate koji e ubudue polagati struni ispit za poziciju slubenika za
mlade, i potpisao sporazum o saradnji s Agencijom za dravnu slubu radi unapreenja spomenutih aktivnosti.
Lista skraenica
Opinski, gradski i kantonalni nivoi vlasti duni su samostalno osigurati minimum mjera na planu rada s
mladima i omladinskih aktivnosti kao i mehanizme i kapacitete koji ukljuuju:

osiguranje prikladnog prostora za mlade i plaanje trokova njegovog odravanja

osiguranje budetske stavke koja se tie pitanja mladih
odreivanje nadlene slube za pitanja mladih
osiguranje godinjih grantova za projekte za mlade
profesionalni razvoj i usavravanje slubenika za mlade
osnivanje komisije za mlade pri opinskom vijeu odnosno pri skuptini kantona kao stalnog radnog tijela ADC Austrian Development Cooperation
u ijem e radu uestvovati i predstavnici vijea mladih (Austrijska razvojna agencija)
uspostavljanje strunog radnog tijela za izradu i praenja provoenja strategija prema mladima u kojima AIDS Acquired Immunodeficiency Syndrome
e uestvovati i predstavnici vijea mladih (Sindrom steene imunodeficijencije)
istraivanje o problemima i potrebama mladih s ciljem donoenja strategije ARS Anketa radne snage
pruanje podrke radu vijea mladih BDP Bruto drutveni proizvod
bh bosanskohercegovaki
Kantoni su odgovorni za samostalno definiranje, usvajanje i provoenje programa djelovanja za mlade, a BiH Bosna i Hercegovina
predmetni program utvruje i provodi ministarstvo koje u svojoj nadlenosti ima neku od oblasti od interesa za CISO Centar za informisanje, savjetovanje i obuku
mlade, te planira posebna sredstva prilikom usvajanja budeta za izvrenje navedenih zadataka. CV Curriculum vitae
DEP Direkcija za ekonomsko planiranje
Federacija BiH e osigurati da jedno ministarstvo, koje e u svom nazivu nositi rijei i mladih, bude odgovorno ECTS European Credit Transfer and Accumulation System
za koordinaciju zadataka u vezi s mladima, a nadzor nad provoenjem zakona vrit e Savjet za mlade. Nadleno (Evropski sistem transfera i akumulacije kredita)
ministarstvo bit e odgovorno za saradnju s drugim ministarstvima i institucijama u FBiH na istraivanju o ERYICA European Youth Information and Counseling Agency (Evropska
problemima i potrebama mladih kao i na definiranju i predlaganju Federalne strategije prema mladima. agencija za informisanje i savjetovanje mladih)
Federacija je odgovorna za definiranje i usvajanje provoenja programa djelovanja za mlade, a predmetne EU Evropska unija
programe utvruje i provodi ministarstvo nadleno za neku od oblasti od interesa za mlade. Vlada FBiH podnosi EUROSTAT Statistical Office of the European Communities (Statistiki ured evropske unije)
Parlamentu FBiH izvjetaj o poloaju mladih, a izvjetaj izrauje Savjet za mlade FBiH. FBiH Federacija Bosne i Hercegovine
GIZ Deutsche Gesellschaft fr Internationale Zusammenarbeit
(Njemako drutvo za meunarodnu saradnju)
GOPA Gesellschaft fr Organisation, Planung und Ausbildung
(Drutvo za organizaciju, planiranje i obuku)
GTZ Deutsche Gesellschaft fr Technische Zusammenarbeit GmbH (v.GIZ)
(Njemako drutvo za tehniku saradnju)
HEA Agency for Development of Higher Education and Quality Assurance
(Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvaliteta)
HIV Virus humane imunodeficijencije
HSEI Indeks generalne drutvene iskljuenosti
ILO International Labour Organization (Meunarodna organizacija rada)
ISIC International Student Identification Card
(Meunarodna studentska iskaznica)
IT Informatika tehnologija
JMBG Jedinstveni matini broj graana
JU Javna ustanova
KM Konvertibilna marka
KV Kvalifikovani radnik
MKF Meunarodna klasifikacija funkcioniranja, onesposobljenosti i zdravlja
NVO Nevladina organizacija
RS Republika srpska
RVI Ratni vojni invalidi
SDC Swiss Agency for Development and Cooperation (vicarska razvojna agencija)
SOM Savjetodavni odbor mladih
SPSS Statistical Package for Social Sciences
SSS Srednja struna sprema
STD Sexually Transmitted Diseases (Seksualno prenosive bolesti)
TK Tuzlanski kanton
UN United Nations (Ujedinjene nacije)
UNAIDS Joint United Nations Programme on HIV/AIDS (Zajedniki program
Ujedinjenih nacija za HIV/AIDS)
UNDP United Nations Development Program (Razvojni program Ujedinjenih nacija)
UNESCO United Nations Educational,Scientific and Cultural Organization
(Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu)
VSS Visoka struna sprema
VS Via struna sprema
WHO World Health Organisation (Svjetska zdravsvena organizacija)
YEP Youth Employment Project (Projekat zapoljavanja mladih)
YERP Youth Employability and Retention Programme (Program zapoljavanja i ouvanja mladih)
YiA Mladi u akciji (Youth in Action)
128 NA PUTU KA POLITICI PREMA MLADIMA FBiH

Institut za razvoj mladih KULT Federalno ministarstvo kulture i sporta