You are on page 1of 5

Trinaest Nuievih ena

Dok je mladi pesnik Branislav Nui bio na robiji zbog jedne pesme, njegovu prvu
ljubav Milicu Terzibai zaveo je njegov prijatelj, mladi lekar oka Jovanovi.

Nui sa ankom Stoki posle predstave "Gospoa ministarka"


Ponegde se jo izvodi kratka komedija Branislava Nuia "Obian ovek", u kojoj se jedna devojka
zaljubljuje u mladia na nevieno, samo itajui njegove pesme. Tu je slavni komediograf opisao dogaaj
iz sopstvenog ivota, to i priznaje u predgovoru. Razlika je samo u tome to se u stvarnosti ta ljubav
zavrila nesreno, ali je pokrenula mnoga druga Nuieva dela. Kao i glavni junak Damjanovi, i pisac je
najpre zbog ljubavi postao pesnik, a kasnije je ljubav bila est motiv njegovih kominih dela.

U svojoj "Autobiografiji" Nui nije bio iskren kada je rekao da je ispevao samo dve pesme, jednoj eni i
jednom kralju. U mladosti se dosta bavio poezijom, koja se i nije isticala naroitom umetnikom
vrednou. Objavio je svega dve ljubavne pesme, "Prva, druga, trea i etvrta taka moje ljubavi" i "Na
dan venanja", i one su posveene istoj devojci. Ona se zvala Milica, i upoznala ga je upravo itajui
njegove pesme. Bila je ki Mihaila Terzibaia, trgovca i narodnog poslanika, i sestra jednog Nuievog
prijatelja koji se pojavljuje u "Obinom oveku". Miliinoj prebogatoj porodici nije padalo na pamet da
dozvoli da se njihova mezimica uda za mladia koji je jo bio student, i uz to sin propalog trgovca. Da
stvar bude gora, mladi Nui je otiao na dvogodinju robiju zbog pesme "Dva raba", uperene protiv kralja
Milana Obrenovia, i ba tada ga je devojka ostavila. Naime, dok je njen Branislav jo bio na slobodi
Milica se razbolela.
Branislav Nui
Zabrinut za njeno zdravlje, zaljubljeni pesnik se obratio za pomo svom drugaru oki Jovanoviu koji je
upravo zavrio studije medicine. Leenje je trajalo dugo, i za to vreme oka je uspeo da izlei Milicu ne
samo od boljke, nego i od ljubavi prema svom prijatelju. Kada je to uo, poarevaki robija je 1888. izlio
sav svoj bol u sonet koji glasi: "Tebi je sudba drugo obrekla, sreu i zlato, u kom bi sjala; meni samo
pesmu je dala: Pevaj, bojae, to mi je rekla. Nae su staze razliite, i ve je blizu rasputnica; vie ti neu
gledat lica ni tvoje crne kose vite. Jer ti e tvojom stazom sree, penju' se nome sve vie, vie, ivet' u
sretnih dana nizu. A ja u svojom stazom tuge, pevaju' ljubav, sve tie, tie. Al', ljubi me, ljubi, dok smo
jo blizu!".

Nui svoju dragu nije preboleo ni kada je odleao kaznu, ali je nevernici oprostio, a utehu i zaborav
pronaao pesmi i boemiji. O tome govori njegova pesma "Na dan njenog venanja" koja glasi: "Njeni
svatovi ve proli, i razili se, zadovoljan svak. Amor je veem ugasio sveu, u branoj sobi ve zavladao
mrak. Neu je kleti, neveru hudu, varljiva zlata to je ote bljes; ja nisam imao kolajna zlatnih, a njojzi
pesma ne bee res (ukras). Neu je kleti, nek bude sretna, sa njim e joj biti sretan svaki sat; ja ta sam
mogao, sitnica skoro, jedino ljubav iskrenu joj dat". Od tada su mnogi enski likovi u Nuievim delima
prikazani kao povrni i neverni.
Kralj Milan Obrenovi
U "Autobiografiji" koju je pisao ve u zrelim godinama, Branislav Nui je utvrdio: "Ljubav je jedna vrsta
pijanstva. Kad ovek prevali prvu i drugu au, otvori mu se apetit i javi e i onda sruuje au za
aom. Tako je otprilike bilo i kod mene, i mogu rei da sam postao pravi alkoholiar. Jo se ne bih
otreznio od prole ljubavi, a ja bih ve prihvatio au koja bi bila preda mnom." Iako je tu tvrdio da je imao
ak trinaest ljubavi, zapravo je meu one tri ili etiri prave umeao kolske drugarice, sluavke, razne
ljubavnice, ak i one udate.

Piui o prvom poljupcu, zakljuio je i ovo: "udnovato, im sam odvojio usne sa usana, ja sam se osetio
naoruan iskustvom, koje je ljubavi isto tako potrebno kao i u svima drugim pojavama ivota. I kao to
iskustvo uvek donosi razoaranje, tako se to i kod ove moje ljubavi desilo. Uostalom, razoaranje je
najobiniji i obligatan kraj svih ljubavi."

Nuieva poslednja iz "Autobiografije", trinaesta ljubav, postala je njegova supruga. Zvala se Darinka, i
bila je ki trgovca Boidara orevia. Kada je krajem 1891. dola u Bitolj u posetu svom ujaku, konzulu
Dimitriju Bodiju, upoznala je njegovog pisara Branislava Nuia. Bila je to ljubav na prvi pogled. Ali, kada
je mladoenja isprosio 17-godinju Beograanku, postavio joj je uslov, da mu u braku dopusti jedan od tri
poroka, kocku, pie ili ene. Mudra je bila mlada Darinka. Ako bi izabrala kocku, otila bi kua, da izabere
pie, uz kuu ode i zdravlje, pa je shvatila da je najbolje da izabere ene. Tako i bi. Par se venao u
manastiru kod Bitolja, priredivi veselje o kome se dugo prialo.

Maler i u ljubavi
Slavni pisac je u "Autobiografiji" zapisao sledee: "Moja trinaesta ljubav, to je
moja ena. Ja sam odavna znao da je broj trinaest malerozan, ali nisam znao
da to i u ljubavi vai." Suprunici su u poetku bili sreni. Ali, ve 1899. u
pismu Nuievim roditeljima koje su oboje potpisali, saoptili su da
nameravaju da se razvedu. Glavni razlog je, navodno, bila Darinkina
ljubomora i tvrdoglavost, a Nui istie, da ako je hteo, mogao je da se
razvede od ene odmah posle svadbe, iz mnogo vanijih razloga. Na ta je
mislio, moe se tek naslutiti iz jednog njegovog komentara o enskom rodu,
kada je utvrdio da na zemaljskoj kugli postoje tri pola: "Severni ledeni, Juni
ledeni i enski ledeni pol."

Na poetku 20. veka, kada se ve proslavio kao pisac, Branislav Nui je postao upravnik Srpskog
narodnog pozorita u Novom Sadu. U toj trupi je bio i brani par Jelena i Duan Barjaktarovi. Oni u
umetnosti nisu ostavili dubljeg traga, ali jesu u upravnikovom ivotu. Bili su tada mladi glumci, i, iz nekog
razloga, vrlo brzo stekli naklonost Nuia, koji je na mesto glave pozorita doao kada i Barjaktarovii.
Tako, u listu "Zastava" jedan kritiar 1904. kae: "Otkad je dolo Narodno pozorite, jedva videsmo starije
sange. Gledamo uvek Barjaktarovia u svim veim ulogama: te igra starce i mladie, ljubavnike i
intrigante, neljubavnike i neintrigante. Bilo bi dobro ne pretovarivati mlae snage."

Za Jeleninog mua Nui je upriliio gostovanje u beogradskom Narodnom pozoritu i upotrebio svoje
veze da bi ga predstavio to pompeznije, mada je i pored toga u emu, dodue nije imao i neophodnu
podrku prestonike tampe, pa je gostovanje prolo skoro nezapaeno. I u izvetaju o pozorinom radu
stajalo je da je glavne enske uloge imala Barjaktarovika, iako je imala svega 20 godina i nije jo bila
stalni lan pozorita. Jelena se, zapravo, zvala Adela, i bila je vojvoanska Nemica. Igrala je u nekoliko
putujuih trupa, ali o njoj i nema mnogo podataka, osim da je, na primer, igrajui u trupi Petra iria
zajedno sa muem na gostovanju u apcu doivela veliki neuspeh. Zna se da je gospoa Barjaktarovi
imala veoma lepu pojavu i lik, to je, kao i njene mlade godine bilo od velikog znaaja za slavnog pisca i
upravnika.

Njemu je tada bilo ve etrdeset leta, ali se on istinski, skoro kao kolarac zaljubio u Jelenu, uprkos tome
to je bila tua ena. Nui je glumici Jeleni pruio sve to je mogao. Za nju je kupljena naroita
pozorina garderoba sa lakovanim cipelama i svilenom haljinom koju je ona nosila i kada nije bila na
pozornici i koju je ponela sa sobom u Beograd, kada je sa svojim muem napustila trupu.

Bilo je to upravo u vreme kada je i Nui naputao Novi Sad. Ona je mogla ne samo da bira uloge, nego
su se za nju potpisivale i menice. Zato se i dogodilo da je ta Nuieva prevelika, ali istinska ljubav bila
jedan od glavnih, dosad malo pominjanih uzroka to je u poetku veoma uspeni, pozorini upravitelj
doiveo fijasko, i materijalni i profesionalni. Ko zna kako bi se sve zavrilo da Jelena Barjaktarovi ve
1908. godine nije podlegla bolesti koja je pokosila mnoge njene kolege, tuberkulozi.

You might also like