Nacionalni Okvirni Kurikulum Web Listopad 2011 PDF

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM
za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje
Republika Hrvatska
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM
ZA PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE TE
OPE OBVEZNO I SREDNJOKOLSKO OBRAZOVANJE
Republika Hrvatska
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje
te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje
Nakladnik:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH
Za nakladnika:
dr. sc. Radovan Fuchs, ministar
Urednici:
dr. sc. Radovan Fuchs, prof. dr. sc. Dijana Vican, Ivan Milanovi Litre, dipl. teol.
Izvrno urednitvo:
elimir Janji, prof., dr. sc. Vini Raki, Jasenka enovi, dipl. pedagog, Vesna Hrvoj-ic, dipl. politolog
Lektura:
Nada Babi, prof. prva inaica
zavrna inaica lanovi pojedinih radnih skupina odreenoga odgojno-obrazovnoga podruja
Korektura:
Ivan Milanovi Litre, dipl. teol.
Koncept i grafiko oblikovanje:

Printera grupa, Sv. Nedelja
Ilustracija na naslovnici:
Boris Ljubii: Razglednica s izmjeninim kvadratima hrvatskoga povijesnoga grba
Tisak:
Printera grupa
Naklada:
3.500
Zagreb, 2011.
CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice

u Zagrebu pod brojem 781573
ISBN 978-953-6569-76-2
Imenice i druge sklonjive rijei koje se u Nacionalnomu okvirnomu kurikulumu

koriste u mukomu rodu odnose se i na muke i na enske osobe.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH

Donje Svetice 38, 10000 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0) 1 4569 000
Faks: +385 (0) 1 4594 301
E-pota: ured@mzos.hr
URL: http://www.mzos.hr
NACIONALNI
OKVIRNI KURIKULUM
ZA PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE TE
OPE OBVEZNO I SREDNJOKOLSKO OBRAZOVANJE
Zagreb, 2011.
Predgovor
Potovani odgojitelji, uitelji, nastavnici, struni suradnici, ravnatelji, djeco, uenici, roditelji, skrbnici i
graani,
znanje, kompetencije, uspjeh i konkurentnost strateke su smjernice Republike Hrvatske. Promijenjen i
promjenljivi svijet trinoga gospodarstva, europskoga suivota, interkulturalnih odnosa, kao i utjecaj
informacijskih tehnologija i znanstvenih postignua, te globalizacijskih procesa zahtijevaju uinkovitije
prilagoavanje pojedinca i drutva. Ovi ciljevi se mogu postii sustavnim i dugoronim promjenama sustava
odgoja i obrazovanja. Promjene na visokokolskoj razini se provode od uvoenja bolonjskoga procesa.
Promjene na niim razinama odgoja i obrazovanja tek prethode. Polazite za sustavne promjene na razini
predkolskoga odgoja, osnovnokolskoga i srednjokolskoga odgoja i obrazovanja je Nacionalni okvirni
kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje (NOK).
Vrijednosti navedene u NOK-u jasne su tenje koje obvezuju na ostvarenje sve dionike - kako one koji
obnaaju odgojno-obrazovnu djelatnost u odgojno-obrazovnim ustanovama, tako i one koji posredno
sudjeluju u najhumanijoj misiji odgoja i obrazovanja. Vrijednosti, ciljevi i meupredmetne teme osiguravaju
prostor odgoju koliko i obrazovanju. Odreivanjem opega obrazovanja, odnosno temeljnih kompetencija,
osiguravamo svakom ueniku bolje snalaenje u ivotu i pripremamo ga za promjenljiv i nepredvidiv
svijet u kojemu treba biti spreman za cjeloivotno uenje. S odgojno-obrazovnim podrujima i ciklusima
postii emo smislenu povezanost odgojno-obrazovnih sadraja, fleksibilniji nain programiranja i
planiranja odgojno-obrazovnoga rada usmjerenoga prvenstveno na dijete i uenika.
NOK donosi okvir za stjecanje temeljnih i strunih kompetencija. On je osnova za restrukturiranje
prvenstveno nastavnih planova, a potom i predmetnih kurikuluma na razini osnovnokolskoga i
srednjokolskoga odgoja i obrazovanja, vodei rauna o optimalnome optereenju uenika u koli i kod
kue. NOK je osnova za definiranje oekivanih postignua uenika kroz nastavne predmete, te polazite
za ureivanje predmetne strukture odgojno-obrazovne jezgre, izbornih i fakultativnih nastavnih
predmeta. NOK je osnova za sustavnu primjenu meupredmetnih tema koje obvezuju sve nositelje
odgojno-obrazovnoga i nastavnoga rada.
NOK zahtijeva transparentnost rada odgojno-obrazovnih ustanova, uestaliju suradnju s roditeljima,
skrbnicima, lokalnom zajednicom i irim okrujem.
NOK pretpostavlja visoku kompetentnost onih koji pouavaju djecu i uenike, za djelotvorno koritenje
cijeloga repertoara metoda i sredstava, kao i umijea u organizaciji odgojno-obrazovnoga rada i nastave.
Dokument je nastao na uvaavanju povijesti i tradicije hrvatskoga kolstva, zakonskih propisa i
dokumenata koje je donijela Vlada RH, te na analizama relevantnih europskih dokumenata.
Zahvalnost za osmiljavanje i izradbu ovoga vrijednoga i vanoga dokumenta dugujemo mnogima
lanovima i strunjacima u podruju odgoja i obrazovanja triju Vijea za nacionalni kurikulum,
odgojiteljima, uiteljima, nastavnicima, pedagozima, psiholozima, knjiniarima, strunjacima edukacijsko-
rehabilitacijskoga profila, sveuilinim profesorima, akademicima. Zahvalnost dugujemo brojnim
NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM 5

ustanovama ministarstvima, institucijama pravobranitelja, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti,
sveuilitima i njihovim sastavnicama (fakultetima, odjelima, akademijama), agencijama, sindikatima,
kolama, Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj obrtnikoj komori.
Svoj doprinos dala su brojna upanijska struna vijea, centri za odgoj i obrazovanje, strukovne udruge
i drutva, politike stranke, te brojni pojedinci.
NOK nam svima pokazuje oekivani tijek odrastanja, odgoja i obrazovanja nae djece, uenika i mladih
na putu ka znanju, kompetentnosti, uspjehu i konkurentnosti. Ta e oekivanja biti ispunjena odgovornom,
savjesnom i dosljednom primjenom ovoga dokumenta.
dr. sc. Radovan Fuchs

ministar znanosti, obrazovanja i porta
6 NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

Sadraj
PREDGOVOR _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 5
UVOD _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 11
I. NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM ZA PREDKOLSKI ODGOJ

I OBRAZOVANJE TE OPE OBVEZNO I SREDNJOKOLSKO
OBRAZOVANJE _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 15
1. to je Nacionalni okvirni kurikulum?_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 16
2. Usmjerenost prema kompetencijama _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 16
3. Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma? _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 18
4. Zato nacionalni? Zato okvirni? Zato kurikulum? _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 18
II. ODGOJNO-OBRAZOVNE VRIJEDNOSTI

I OPI ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 21
1. Drutveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 22
2. Odgojno-obrazovni ciljevi_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 23
III. NAELA NACIONALNOGA OKVIRNOGA KURIKULUMA_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 25
IV. ODGOJ I OBRAZOVANJE USMJERENI NA DIJETE I UENIKA_ _ _ _ _ _ _ _ 29
V.
STRUKTURA NACIONALNOGA OKVIRNOGA KURIKULUMA
ZA PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE TE OPE OBVEZNO
I SREDNJOKOLSKO OBRAZOVANJE _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 33
1. Odgojno-obrazovne razine _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 34
2. Odgojno-obrazovni ciklusi _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 35
3. Struktura Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma u osnovnoj i srednjoj koli _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 36
4. Izborni i fakultativni (neobvezni) predmeti_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 39
VI. MEUPREDMETNE TEME _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 41

1. Osobni i socijalni razvoj _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 42
2. Zdravlje, sigurnost i zatita okolia _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 43
3. Uiti kako uiti_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 44
4. Poduzetnitvo _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 45
5. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 45
6. Graanski odgoj i obrazovanje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 46

VII. PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 49
1. Svrha i vanost predkolskoga kurikuluma_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 50
2. Struktura predkolskoga kurikuluma _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 51
VIII. ODGOJNO-OBRAZOVNA PODRUJA OPEGA OBVEZNOGA

I SREDNJOKOLSKOGA OBRAZOVANJA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 53
1. Jezino-komunikacijsko podruje_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 55
Opis podruja _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 55
Odgojno-obrazovni ciljevi podruja _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 55
Oekivana uenika postignua po obrazovnim ciklusima _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 56
A. Hrvatski jezik_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 56
B. Strani jezici _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 80
C. Klasini jezici _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 107
D. Jezici nacionalnih manjina kao materinski jezici _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 114
Okvirna predmetna struktura podruja _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 114
2. Matematiko podruje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 115

Opis podruja _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 115
Odgojno-obrazovni ciljevi podruja _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 115
Oekivana uenika postignua po obrazovnim ciklusima _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 116
3. Prirodoslovno podruje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 132

Opis podruja _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 132
4. Tehniko i informatiko podruje_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 160

Opis podruja _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 160
5. Drutveno-humanistiko podruje_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 180

Opis podruja _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 180
6. Umjetniko podruje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 208

Opis podruja _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 208

7. Tjelesno i zdravstveno podruje_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 252
Opis podruja _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 252
IX. OEKIVANA POSTIGNUA UENIKA U STRUKOVNOMU

I UMJETNIKOMU ODGOJU I OBRAZOVANJU _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 267
X. DJECA I UENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM

POTREBAMA_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 271
1. Djeca i uenici s tekoama_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 272

2. Talentirana i darovita djeca i uenici _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 274
XI. OCJENJIVANJE I VRJEDNOVANJE UENIKIH POSTIGNUA _ _ _ _ _ _ 279
XII. PRAENJE I VRJEDNOVANJE OSTVARENJA

NACIONALNOGA KURIKULUMA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 285
1. Vanjsko vrjednovanje dravna matura i nacionalni ispiti_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 286

2. Samovrjednovanje odgojno-obrazovnoga rada _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 287
VIJEE ZA NACIONALNI KURIKULUM _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 288

VODITELJI RADNIH SKUPINA PO ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUJIMA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 290

Na temelju lanka 39. Zakona o sustavu dravne uprave (Narodne
novine, broj 75/93, 92/96, 48/99, 15/00, 127/00, 59/01, 190/03, 199/03.
i 79/07) ministar znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske donosi
ODLUKU
o Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predkolski odgoj i
obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje
I.
Ovom se odlukom donosi Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski

odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje u
Republici Hrvatskoj.
II.
Sadraj Nacionalnoga okvirnog kurikuluma iz toke I. sastavni je dio ove

odluke.
III.
Ova odluka stupa na snagu s danom donoenja.
MINISTAR
dr. sc. Radovan Fuchs
KLASA: 023-03/11-01/00007
URBROJ: 533-04-11-0001
Zagreb, 20. srpnja 2011.

UVOD
Razvoj drutva temeljena na znanju i irenje globalizacijskih procesa naglasili su vanost obrazovanja
za osobni i drutveni razvoj. Republika je Hrvatska prepoznala potrebu preobrazbe kolskoga sustava
prema novim zahtjevima vremena, pri emu osobitu vanost imaju promjene u podruju
nacionalnoga kurikuluma.
Hrvatska se obrazovna politika opredijelila za izradbu nacionalnoga kurikuluma koji omoguuje da
se sve sastavnice sustava smisleno i skladno poveu u jednu meusobno povezanu cjelinu.
Nacionalni okvirni kurikulum predstavlja temeljni dokument koji odreuje sve bitne sastavnice
odgojno-obrazovnoga sustava od predkolske razine pa do zavretka srednjokolskoga odgoja i
obrazovanja.
Izradbi Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma prethodio je niz aktivnosti koje pokazuju trajno nastojanje
hrvatske obrazovne politike za poboljanjem kvalitete odgoja i obrazovanja. Vlada Republike Hrvatske
usvojila je 2005. godine dokument Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010. Rije je o
strategijskomu razvojnomu dokumentu temeljenomu na sveobuhvatnu promiljanju sustava odgoja
i obrazovanja. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta 2005. godine poelo je s ostvarivanjem
reformskoga projekta kola poznat pod nazivom Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) s
kojim su zapoele kvalitativne promjene u osnovnoj koli u dijelu koji se odnosi na programske
sadraje. U 2007. godini izraena je Strategija za izradbu i razvoj nacionalnoga kurikuluma za predkolski
odgoj, ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje. Navedene, a i brojne druge aktivnosti stvorile su
vane pretpostavke za osmiljavanje i provoenje dubljih zahvata u odgojno-obrazovnomu sustavu
na nacionalnoj razini.
Temeljno obiljeje Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma je prelazak na kompetencijski sustav i uenika
postignua (ishode uenja) za razliku od (do)sadanjega usmjerenoga na sadraj. S Nacionalnim se
okvirnim kurikulumom postie usklaivanje svih razina odgoja i obrazovanja koje prethode
visokokolskoj razini (koja je svoj sustav promijenila uvoenjem bolonjskoga procesa).
Prelazak na kompetencijski sustav bio bi nedostatan bez uvaavanja drutveno-kulturnih vrijednosti,
povijesti i tradicije hrvatskoga kolstva i temeljnih smjernica Republike Hrvatske.
U Nacionalnomu okvirnomu kurikulumu su definirane temeljne odgojno-obrazovne vrijednosti, zatim
ciljevi odgoja i obrazovanja, naela i ciljevi odgojno-obrazovnih podruja, vrjednovanje uenikih
postignua te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma. Ukratko su
opisane i meupredmetne teme i njihovi ciljevi. Odreena su oekivana uenika postignua za
odgojno-obrazovna podruja po ciklusima. Naznaena je predmetna struktura svakog odgojno-
obrazovnoga podruja. Naime, uspjeno ostvarenje obrazovanja koje vodi prema usvajanju
kompetencija nije u suprotnosti s provoenjem tradicionalne predmetne nastave. Nacionalni okvirni
kurikulum upuuje uitelje i nastavnike na to da nadiu predmetnu specijalizaciju i podjednako

sudjeluju u razvijanju kljunih kompetencija uenika, primjenjujui naelo podijeljene odgovornosti,
posebice u ostvarenju vrijednosti koje se proimaju s meupredmetnim temama.
Nacionalni okvirni kurikulum ini polazite za izradbu nastavnih planova, odnosno definiranje
optimalnoga optereenja uenika, te izradbu predmetnih kurikuluma temeljenih na razraenim
postignuima odgojno-obrazovnih podruja. Pretpostavka za kvalitetno provoenje nacionalnoga
kurikuluma je visoka kompetentnost nositelja odgojno-obrazovnoga rada. Ona pretpostavlja izradbu
sustavnih programa za osposobljavanje uitelja, nastavnika, strunih suradnika i ravnatelja za
primjenu kurikulumskoga pristupa. Nacionalni okvirni kurikulum sluit e i za izradbu udbenika i
drugih nastavnih i odgojno-obrazovnih sredstava.
Vano je istai da je Nacionalni okvirni kurikulum iznimno znaajan za planiranje i organiziranje rada
kola, ukljuujui i izradbu kolskoga kurikuluma. Opisane odgojno-obrazovne vrijednosti, ciljevi,
kompetencije i naela pridonose razumijevanju i usklaenom planiranju razvoja i rada kola. Nadalje,
opis odgojno-obrazovnih podruja i njihovih ciljeva pomae kolama povezati nastavne predmete
i smisleno i svrsishodno usmjeriti odgojno-obrazovni i nastavni proces. Tomu pridonose i
meupredmetne teme koje su dio svakog nastavnoga predmeta. One slue za stjecanje znanja,
razvoj sposobnosti i stavova, te produbljivanje svijesti kod uenika o zdravlju, pravima, osobnoj i
drutvenoj odgovornosti, drutveno-kulturnom, gospodarskom, tehnolokom i odrivom razvitku,
vrijednostima uenja i rada, te samopotovanju i potovanju drugih i drugaijih. Uvoenje
meupredmetnih tema i mogunost osmiljavanja i organizacije izborne i fakultativne nastave,
omoguit e kolama znatno obogaenje kolskoga kurikuluma.
Nacionalni okvirni kurikulum nas poziva da ponemo na drugaiji nain razmiljati o nastavi i koli.
On donosi izazove za uenje i pouavanje, planiranje i ostvarivanje nastave, kao i za cjelokupnost
kolskoga rada.
Razvoj Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma predstavlja sloen i dugotrajan proces koji podrazumijeva
trajno vrjednovanje i samovrjednovanje odgojno-obrazovnoga tijeka onih koji ue i onih koji pouavaju
te stalnu povezanost obrazovne politike sa znanou i odgojno-obrazovnom praksom.

I.
NACIONALNI OKVIRNI
KURIKULUM ZA PREDKOLSKI
ODGOJ I OBRAZOVANJE
TE OPE OBVEZNO
I SREDNJOKOLSKO
OBRAZOVANJE
Boris Ljubii:
Hrvatski grb, Sv. Lucija, Jurandvor, Baka, otok Krk
1. to je Nacionalni okvirni kurikulum?
Nacionalni okvirni kurikulum predstavlja osnovne sastavnice predkolskoga, opega obveznoga i

srednjokolskoga odgoja i obrazovanja, ukljuujui odgoj i obrazovanje za djecu s posebnim odgojno-
obrazovnim potrebama. Nacionalni okvirni kurikulum temeljni je dokument u kojemu su prikazane
sastavnice: vrijednosti, ciljevi, naela, sadraj i opi ciljevi odgojno-obrazovnih podruja, vrjednovanje
uenikih postignua te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma.
Sredinji dio Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma ine uenika postignua za odgojno-obrazovna
podruja, razraena po odgojno-obrazovnim ciklusima te opisi i ciljevi meupredmetnih tema koje su
usmjerene na razvijanje kljunih uenikih kompetencija. Osnova je za izradbu nastavnoga plana
primjerenoga optereenju uenika, razradbu predmetne strukture unutar odgojno-obrazovnoga podruja,
odreivanje predmeta i modula jezgrovnoga i diferenciranoga (razlikovnoga) kurikuluma (izbornih
predmeta i modula), te kolskoga kurikuluma. Drugim rijeima, Nacionalni okvirni kurikulum slui kao
temelj za izradbu predmetnih kurikuluma, ali i ostalih kurikulumskih dokumenata (smjernice za primjenu
kurikuluma, prirunici za nastavnike, prirunici za roditelje, standardi za izradbu udbenika i ostalih
nastavnih materijala, standardi i mjerila za vrjednovanje kvalitete uenikih postignua i rada kola i dr.).
Potrebno je istaknuti da Nacionalni okvirni kurikulum pridonosi planiranju i organiziranju rada kola,
ukljuujui donoenje kolskoga kurikuluma. Odgojno-obrazovne vrijednosti, ciljevi, kompetencije
i naela odreena dokumentom omoguuju razumijevanje osnovnoga smjera razvoja nacionalnoga
kurikuluma i pruaju temeljne odrednice za razvoj i rad odgojno-obrazovnih ustanova.
Opis, ciljevi i oekivana uenika postignua odgojno-obrazovnih podruja te opis i ciljevi
meupredmetnih tema pomau kolama da lake povezuju nastavne predmete, racionaliziraju
nastavu te ju obogate izbornom i fakultativnom nastavom i izvannastavnim aktivnostima sukladno
svojemu profilu i prioritetima, potrebama uenika i lokalne zajednice.
Nacionalni okvirni kurikulum razvojni je dokument. Razvojan u smislu to iz njega slijedi duboko
promiljena razrada i izradba svih drugih dokumenata; razvojan u smislu otvorenosti promjenama i
stalnomu inoviranju u skladu s promjenama i razvojnim smjerovima u drutvu i obrazovanju. Brze
promjene u znanosti, tehnologiji, gospodarstvu i ostalim podrujima drutvenoga ivota postavljaju
odgoju i obrazovanju stalno nove zahtjeve, to dovodi do potrebe za stalnim vrjednovanjem i mijenjanjem
nacionalnoga kurikuluma. Suvremeni pristup izradbi i razvoju nacionalnoga kurikuluma sve vie
decentralizira i demokratizira ovaj proces te ukljuuje i iri odgovornost za promjene na odgojitelje,
uitelje, nastavnike, strune suradnike i ravnatelje te ostale vane sudionike i korisnike obrazovanja
roditelje, djecu, uenike, lanove lokalne i regionalne zajednice, socijalne partnere i druge.
2. Usmjerenost prema kompetencijama
Razvoj drutva temeljena na znanju i proces globalizacije, naroito jaanje svjetskoga trita i
konkurencije na globalnoj razini, stvaraju nove potrebe na razini drutvenoga ivota i ivota pojedinca
u svim podrujima: kulturi, znanstvenomu i tehnolokomu razvoju, gospodarstvu, drutvenoj
povezanosti, poloaju i ulozi pojedinca kao graanina te njegovu osobnomu razvoju.
ivot i rad u suvremenom drutvu brzih promjena i otre konkurencije zahtijevaju nova znanja,
vjetine, sposobnosti, vrijednosti i stavove, tj. nove kompetencije pojedinca, koje stavljaju naglasak
na razvoj inovativnosti, stvaralatva, rjeavanja problema, razvoj kritikoga miljenja, poduzetnosti,
informatike pismenosti, socijalnih i drugih kompetencija. Njih nije mogue ostvariti u
tradicionalnomu odgojno-obrazovnomu sustavu koji djeluje kao sredstvo prenoenja znanja. Pomak
u kurikulumskoj politici i planiranju s prijenosa znanja na razvoj kompetencija znai zaokret u pristupu
i nainu programiranja odgoja i obrazovanja.

Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na uenike kompetencije predstavlja jedan od glavnih
smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama. Da bi uspjeno odgovorila izazovima
razvoja drutva znanja i svjetskoga trita, Europska Unija odredila je osam temeljnih kompetencija za
cjeloivotno obrazovanje. Obrazovna politika RH je prihvatila iste temeljne kompetencije. To su:

komunikacija na materinskomu jeziku odnosi se na osposobljenost za pravilno i
stvaralako usmeno i pisano izraavanje i tumaenje koncepata, misli, osjeaja, stavova i
injenica te jezino meudjelovanje u nizu razliitih drutvenih i kulturnih situacija:
obrazovanje, rad, slobodno vrijeme i svakodnevni ivot; ukljuuje takoer razvoj svijesti o
utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i drutveno odgovoran nain.

komunikacija na stranim jezicima odnosi se na osposobljenost za razumijevanje,
usmeno i pisano izraavanje i tumaenje koncepata, misli, osjeaja, stavova i injenica na
stranomu jeziku u nizu razliitih kulturnih i drutvenih situacija. Znaajna je sastavnica ove
kompetencije razvijanje vjetina meukulturnoga razumijevanja.

matematika kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji
matematika se kompetencija odnosi na osposobljenost uenika za razvijanje i primjenu
matematikoga miljenja u rjeavanju problema u nizu razliitih svakodnevnih situacija;
prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i metodologije
kojima se objanjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zakljuivanja na temelju
injenica; tehnoloka kompetencija shvaena je kao osposobljenost za primjenu
prirodoslovnoga znanja i metodologije kao odgovor na ljudske potrebe i elje. Osnovne
kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, takoer, ukljuuju razumijevanje promjena
uzrokovanih ljudskom djelatnou te odgovornost pojedinca kao graanina.

digitalna kompetencija odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritiku upotrebu
informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad u osobnomu i drutvenomu ivotu te u
komunikaciji. Njezini su kljuni elementi osnovne informacijsko-komunikacijske vjetine i
sposobnosti: upotreba raunala za pronalaenje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje,
prikazivanje i razmjenu informacija te razvijanje suradnikih mrea putem interneta.

uiti kako uiti obuhvaa osposobljenost za proces uenja i ustrajnost u uenju,
organiziranje vlastitoga uenja, ukljuujui uinkovito upravljanje vremenom i informacijama
kako u samostalnomu uenju, tako i pri uenju u skupini.

socijalna i graanska kompetencija obuhvaa osposobljenost za odgovorno ponaanje,
pozitivan i tolerantan odnos prema drugima, meuljudsku i meukulturnu suradnju,
uzajamno pomaganje i prihvaanje razliitosti; samopouzdanje, potovanje drugih i
samopotovanje; osposobljenost za uinkovito sudjelovanje u razvoju demokratskih odnosa
u koli, zajednici i drutvu, te djelovanje na naelima pravednosti i mirotvorstva.

inicijativnost i poduzetnost odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelo,
a ukljuuje stvaralatvo, inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost
planiranja i voenja projekata radi ostvarivanja ciljeva. Temelj je za voenje svakodnevnoga,
profesionalnoga i drutvenoga ivota pojedinca. Takoer, ini osnovu za stjecanje specifinih
znanja, vjetina i sposobnosti potrebnih za pokretanje drutvenih i trinih djelatnosti.
kulturna svijest i izraavanje odnosi se na svijest o vanosti stvaralakoga izraavanja ideja,
iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija, ukljuujui glazbu, ples, kazalinu, knjievnu i
vizualnu umjetnost. Takoer, ukljuuje poznavanje i svijest o lokalnoj, nacionalnoj i europskoj
kulturnoj batini i njihovu mjestu u svijetu. Pritom je od kljune vanosti osposobljavanje
uenika za razumijevanje kulturne i jezine raznolikosti Europe i svijeta te za njihovu zatitu
kao i razvijanje svijesti uenik o vanosti estetskih imbenika u svakodnevnomu ivotu.
Prema: Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December for lifelong learning
(2006/962/EC)

Ove su kompetencije danas ciljevi nacionalnih kurikuluma zemalja lanica Europske Unije i njihov
razvoj predstavlja jedan od vanih ciljeva europske obrazovne politike i nacionalnih obrazovnih
politika u europskim zemljama.
3. Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma?
Temeljne su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma:

drutveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti

ciljevi koji izraavaju oekivana uenika postignua tijekom odgoja i obrazovanja
odgovarajui na pitanja: koja znanja svaki uenik treba usvojiti te koje vjetine, sposobnosti
i stavove treba razviti

naela kao smjernice odgojno-obrazovne djelatnosti

metode, sredstva i oblici rada

odgojno-obrazovna podruja kao temeljni sadraj

ocjenjivanje i vrjednovanje uenikih postignua i kole.
4. Zato nacionalni? Zato okvirni? Zato kurikulum?
Nacionalni je zato to se donosi usuglaeno na nacionalnoj razini, uvaavajui miljenja drutvenih,

kulturnih, gospodarskih imbenika, znanstvene i strune javnosti, kao i samih graana. Stoga
obvezuje sve sudionike tijekom primjene na djelovanje u skladu s vrijednostima i ciljevima
donesenima ovim dokumentom.
Okvirni je zato to prua najiri okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja pouavanja i odgojno-
obrazovnoga procesa uenja. Slui za ureivanje odgojno-obrazovnoga sustava. Okvirni je jer utvruje
bitna suvremena odgojno-obrazovna podruja iz kojih proizlaze jezgrovni i diferencirani (razlikovni)
kurikulum, odnosno nastavni predmeti i moduli kao njihovi dijelovi, te kolski kurikulum.
Kurikulum sa znaenjem tijeka odrastanja, odgoja i obrazovanja djeteta i uenika, tijeka uenja
i pouavanja, dugoronoga, sustavno osmiljenoga, postojana, smisleno povezanoga i skladnoga
ureenja odgojno-obrazovnoga procesa, koji je iri i dublji od nastavnoga plana i programa.
Kurikulum podlijee promjenama primjenom vanjskoga vrjednovanja i samovrjednovanja.
Nacionalni okvirni kurikulum slui nositeljima odgojno-obrazovne djelatnosti: odgojiteljima, uiteljima,
nastavnicima, strunim suradnicima, ravnateljima, ali i sudionicima i korisnicima odgoja i obrazovanja
uenicima, odraslim polaznicima ukljuenima u obrazovanje, roditeljima, lokalnoj zajednici, vjerskim
zajednicama, agencijama, udrugama, vladi, socijalnim partnerima, politikim strankama, strunim i
graanskim udrugama.

II.
ODGOJNO-OBRAZOVNE
VRIJEDNOSTI I OPI
ODGOJNO-OBRAZOVNI
CILJEVI
Boris Ljubii:
Zastava hrvatski portski identitet
1. Drutveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti
Odgojem i obrazovanjem izriemo kakvo drutvo i kakvog ovjeka elimo. Bitno je, stoga, prepoznati
i usuglasiti zajednike drutveno-kulturne vrijednosti i dugorone odgojno-obrazovne ciljeve koji
podupiru i usmjeravaju odgojno-obrazovno djelovanje. Od predkolskih ustanova i kola se oekuje
promiljanje i djelovanje u skladu s tako odreenim vrijednostima i ciljevima.
Na poetku 21. stoljea i hrvatska se odgojno-obrazovna politika suoava s izazovom i potrebom
usklaivanja lokalnoga i nacionalnoga sa svjetskim i globalnim, usklaivanjem tradicije sa
suvremenou, kratkoronoga s dugoronim, konkurencije i natjecateljskoga duha sa solidarnou,
ubrzanoga znanstveno-tehnologijskoga razvoja s ljudskim sposobnostima da ga usvoji, duhovnoga
s materijalnim itd.
Jedan od odgovora na navedene izazove i potrebe jest promicanje temeljnih vrijednosti putem
odgoja i obrazovanja. Takve su, na primjer, dostojanstvo ljudske osobe, sloboda, pravednost,
domoljublje, drutvena jednakost, solidarnost, dijalog i tolerancija, rad, potenje, mir, zdravlje,
ouvanje prirode i ovjekova okolia te ostale demokratske vrijednosti. Vrijednosti na kojima se
temelji odgojno-obrazovni sustav u Hrvatskoj valja sagledavati kao nove mogunosti razvoja
hrvatskoga nacionalnoga, kulturnoga i duhovnoga identiteta unutar sloenih globalizacijskih procesa.
Vrijednosti kojima Nacionalni okvirni kurikulum daje osobitu pozornost jesu: znanje, solidarnost,
identitet te odgovornost.
Znanje. Republika Hrvatska opredijelila se za razvoj drutva znanja jer je znanje temeljna proizvodna
i razvojna snaga u drutvu. Znanje, obrazovanje i cjeloivotno uenje su temeljni pokretai razvoja
hrvatskoga drutva i svakoga pojedinca. Omoguuju mu bolje razumijevanje i kritiko promiljanje
samoga sebe i svega to ga okruuje, snalaenje u novim situacijama te uspjeh u ivotu i radu.
Solidarnost pretpostavlja sustavno osposobljavanje djece i mladih da budu osjetljivi za druge, za

obitelj, za slabe, siromane i obespravljene, za meugeneracijsku skrb, za svoju okolinu i za cjelokupno
ivotno okruje.
Identitet. Odgoj i obrazovanje pridonose izgradnji osobnoga, kulturnoga i nacionalnoga identiteta

pojedinca. Danas, u doba globalizacije u kojemu je na djelu snano mijeanje razliitih kultura,
svjetonazora i religija ovjek treba postati graaninom svijeta, a pritom sauvati svoj nacionalni
identitet, svoju kulturu, drutvenu, moralnu i duhovnu batinu. Pritom osobito valja uvati i razvijati
hrvatski jezik te paziti na njegovu pravilnu primjenu. Odgoj i obrazovanje trebaju buditi, poticati i
razvijati osobni identitet. Odlika osobnoga identiteta pretpostavlja potivanje razliitosti.
Odgovornost. Odgoj i obrazovanje potiu aktivno sudjelovanje djece i mladih u drutvenomu

ivotu i promiu njihovu odgovornost prema opemu drutvenomu dobru, prirodi i radu te prema
sebi samima i drugima. Odgovorno djelovanje i odgovorno ponaanje pretpostavlja smislen i
savjestan odnos izmeu osobne slobode i osobne odgovornosti.
Temeljne odgojno-obrazovne vrijednosti Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma proizlaze iz
opredijeljenosti hrvatske obrazovne politike za cjelovit osobni razvoj uenika, za uvanje i razvijanje
nacionalne duhovne i materijalne te prirodne batine Republike Hrvatske, za europski suivot i za
stvaranje drutva koje e omoguiti odrivi razvoj.

2. Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojno-obrazovni ciljevi su:

osigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unaprjeivati njihov intelektualni,
tjelesni, estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i
sklonostima

razvijati svijest uenika o ouvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne batine
Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta

promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu imbeniku hrvatskoga identiteta,
sustavno njegovati hrvatski standardni (knjievni) jezik u svim podrujima, ciklusima i svim
razinama odgojno-obrazovnoga sustava

odgajati i obrazovati uenike u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima,
ljudskim pravima te pravima djece, osposobiti ih za ivljenje u multikulturnom svijetu, za
potivanje razliitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu
razvoju drutva

osigurati uenicima stjecanje temeljnih (opeobrazovnih) i strukovnih kompetencija,
osposobiti ih za ivot i rad u promjenjivu drutveno-kulturnomu kontekstu prema zahtjevima
trinoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, znanstvenih
spoznaja i dostignua

poticati i razvijati samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i kreativnost u uenika

osposobiti uenike za cjeloivotno uenje.
Navedene vrijednosti i ciljevi trebaju biti povezani sa sadrajima temeljnoga obrazovanja i

svakodnevnoga kolskoga ivota. Vrijednosti i opi ciljevi odgoja i obrazovanja, koji proizlaze iz
vrijednosti, obvezni su za sve uitelje, nastavnike i strune suradnike, u svim odgojno-obrazovnim
ciklusima, podrujima i predmetima, kolskim i izvankolskim aktivnostima.
Da bi kole mogle pridonositi ostvarivanju vrijednosti i ciljeva, trebaju suraivati s obiteljima i lokalnim
zajednicama.

I.
III.
NAELA
NACIONALNOGA
OKVIRNOGA
KURIKULUMA
Boris Ljubii:
Ploa za meunarodno priznanje Hrvatske dravnosti,
15. sijenja 1992. godine: priznajemo povijesno pravo hrvatskoga
naroda na samostalnu dravu, slobodni narodi Europe i svijeta,
Anno Domini 1992. / tipografija can you read me
N
aela Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma predstavljaju uporita na kojima se temelji nacionalni
kurikulum i svi ih se sudionici pri izradbi i primjeni kurikuluma trebaju pridravati. Naela su
sadrajno povezana s ciljevima i uenikim postignuima te ine bitnu sastavnicu kojom se
osigurava unutarnja usklaenost svih sastavnica kurikuluma i suradniko djelovanje sudionika u
tijeku izradbe i primjene nacionalnoga kurikuluma.
Naela, koja ine vrijednosna uporita za izradbu i ostvarenje nacionalnoga kurikuluma, jesu:

visoka kvaliteta odgoja i obrazovanje za sve osiguravanje materijalnih, tehnikih,
informacijsko-tehnologijskih, higijenskih i drugih uvjeta za ostvarenje najviih obrazovnih
standarda, kao i visokih strunih standarda nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti

jednakost obrazovnih mogunosti za sve svako dijete i svaki uenik ima pravo na svoj
najvii obrazovni razvoj; jednakost obrazovnih mogunosti temelji se na drutvenoj
pravednosti; obrazovanje i kolovanje ne moe biti povlastica manjine niti se moe umanjiti
prema razlikama etnikima, spolnima, rodnima ili drugim drutveno uvjetovanima

obveznost opeg obrazovanja stjecanje temeljnih kompetencija pravo je i obveza
svakoga ovjeka, daje svakome temeljna znanja za ivot i osnova je za daljnje uenje

horizontalna i vertikalna prohodnost osiguravanje mogunosti uenicima da tijekom
obrazovanja promijene vrstu kole (horizontalna prohodnost) te mogunost daljnjega
obrazovanja i stjecanja vie razine obrazovanja (vertikalna prohodnost)

ukljuenost svih uenika u odgojno-obrazovni sustav uvaavanje odgojno-obrazovnih
potreba svakoga djeteta, uenika i odrasle osobe, napose onih koji su izloeni marginalizaciji
i iskljuenosti

znanstvena utemeljenost cjeloviti se sustav odgoja i obrazovanja mijenja, poboljava i
unaprjeuje u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama

potivanje ljudskih prava i prava djece istinsko potivanje svakoga djeteta i svakoga
ovjeka; ljudsko dostojanstvo

kompetentnost i profesionalna etika odgojno-obrazovna djelatnost podrazumijeva
visoku strunost svih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti i njihovu visoku odgovornost

demokratinost pluralizam, donoenje odluka na demokratski nain; ukljuenost svih
bitnih imbenika u stvaranju odgojno-obrazovne politike i njezino provoenje

samostalnost kole stupanj slobode i neovisnosti kole u osmiljavanju aktivnosti,
programa te projekata za uenike, roditelje, uitelje i ostale kolske djelatnike kao dio
kolskoga kurikuluma i stvaranja identiteta kole; sloboda izbora sadraja, primjene metoda
i organizacije odgojno-obrazovnoga rada u ostvarivanju nacionalnoga kurikuluma

pedagoki i kolski pluralizam stupanj slobode i neovisnosti u stvaranju razliitosti u
pedagokomu i kolskomu radu

europska dimenzija obrazovanja osposobljavanje za suivot u europskomu kontekstu

interkulturalizam razumijevanje i prihvaanje kulturalnih razlika kako bi se smanjili
neravnopravnost i predrasude prema pripadnicima drugih kultura.

IV.
ODGOJ I OBRAZOVANJE
USMJERENI NA
DIJETE I UENIKA
Nacionalni okvirni kurikulum promie odgoj i obrazovanje usmjeren na dijete i uenika. Oni
podrazumijevaju:

prilagoivanje odgojno-obrazovnih i nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinanim
potrebama i sposobnostima uenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakoga
pojedinca

odabir i primjenu odgojno-obrazovnih oblika, metoda i sredstava koji e poticajno djelovati
na razvoj svih podruja djetetove, odnosno uenikove osobnosti

planiranje i pripremu kolskoga i nastavnoga rada prema sposobnostima uenika, pripremajui
razliite sadraje, razliitu organizaciju i tempo nastave

prihvaanje razliitih stilova uenja djeteta, odnosno uenika, kao i razvojnih razlika izmeu
djeaka i djevojica te izmeu pojedinih uenika openito

uvoenje primjerenih oblika i metoda pouavanja i uenja koji e omoguiti aktivno, samostalno
uenje i praktinu primjenu nauenoga

uporabu razliitih relevantnih izvora znanja i nastavnih sredstava koji potiu sudjelovanje,
promatranje, samostalno istraivanje, eksperimentiranje, otkrivanje, zakljuivanje, znatielju te
uenje kako uiti

stvaranje ugodna odgojno-obrazovnoga, razrednoga i kolskoga ozraja koje e poticati
zanimanje i motivaciju djeteta, odnosno uenika za uenje te e mu pruiti osjeaj sigurnosti
i meusobnoga potivanja

prepoznavanje i praenje darovite djece i uenika, odnosno djece i uenika s tekoama u
uenju i ponaanju

pruanje pomoi djeci i uenicima s tekoama i senzibiliziranje ostale djece i uenika za njihove
potrebe, pruanje pomoi i suradnju.
Kurikulumski pristup usmjeren na razvoj kompetencija trai promjene metoda i oblika rada. Predlau
se otvoreni didaktiko-metodiki sustavi koji uenicima, ali i uiteljima i nastavnicima, pruaju
mogunosti izbora sadraja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje programskih ciljeva. Radi se o
interaktivnim sustavima, odnosno sustavima koji su otvoreni dijalogu, izboru i odluivanju te
omoguuju samostalno uenje i uenje na temelju suodluivanja. Svoju punu potvrdu nalaze ove
metode, oblici i naini rada: istraivaka nastava, nastava temeljena na uenikovom iskustvu,
projektna nastava, multimedijska nastava, individualizirani pristup ueniku, interdisciplinarni pristup,
tj. povezivanje programskih sadraja prema naelima meupredmetne povezanosti, problemsko
uenje, uenje u parovima, uenje u skupinama i slino. Prednost se daje socijalnomu konstruktivizmu
u kojemu uenik, uz podrku uitelja i nastavnika, sam istrauje i konstruira svoje znanje.
U ostvarivanju odgoja, obrazovanja i nastave potrebna je stalna suradnja i dogovor uitelja i
nastavnika. Postiu se redovitim raspravama o povezanosti odgojno-obrazovnih sadraja iz razliitih
odgojno-obrazovnih podruja ili predmeta, te razmjenom miljenja o metodama, sredstvima
pouavanja i mogunostima organizacije nastave.
Kvalitetno odgojno-obrazovno djelovanje predkolske ustanove i kole podrazumijeva redovitu i
trajnu suradnju s roditeljima i skrbnicima u smislu jasno podijeljene odgovornosti glede ostvarivanja
ciljeva odgoja i obrazovanja u koli.

V.
STRUKTURA NACIONALNOGA
OKVIRNOGA KURIKULUMA
ZA PREDKOLSKI ODGOJ
I OBRAZOVANJE TE OPE
OBVEZNO I SREDNJOKOLSKO
OBRAZOVANJE
Nacionalni okvirni kurikulum strukturiran je prema odgojno-obrazovnim razinama i odgojno-
obrazovnim ciklusima.
1. Odgojno-obrazovne razine
Odgojno-obrazovne razine jesu: predkolski odgoj i obrazovanje, osnovnokolsko ope obvezno

obrazovanje i srednjokolsko obrazovanje.
Predkolski odgoj i obrazovanje
Predkolski odgoj i obrazovanje ini prvu razinu u strukturi Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma i nije
obvezan za svu djecu predkolske dobi. Podijeljen je na tri odgojno-obrazovna ciklusa (slika 1.):

od est mjeseci do navrene prve godine djetetova ivota

od navrene prve do navrene tree godine djetetova ivota

od navrene tree godine djetetova ivota do polaska u osnovnu kolu.
III. ciklus 3 do 6,5 godina
II. ciklus 1 do 3 godine
I. ciklus 6 mjeseci do 1 godine
do 6 mjeseci
Slika 1. Odgojno-obrazovni ciklusi predkolskoga odgoja i obrazovanja
U skladu s vrijednostima, opim ciljevima i naelima Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma teite

odgojno-obrazovne djelatnosti tijekom predkolskoga odgoja i obrazovanja usmjereno je na
poticanje cjelovita i zdrava rasta i razvoja djeteta te razvoja svih podruja djetetove osobnosti:
tjelesnoga, emocionalnoga, socijalnoga, intelektualnoga, moralnoga i duhovnoga, primjereno
djetetovim razvojnim mogunostima.
Preduvjet za valjano djelovanje ustanova ranoga i predkolskoga odgoja i obrazovanja usmjereno
je na razumijevanje i prihvaanje roditelja i skrbnika kao ravnopravnih sudionika u institucijskome
odgojno-obrazovnomu radu.
Metodologija i tehnologija izradbe nacionalnoga kurikuluma za predkolski odgoj jednaka je
metodologiji i tehnologiji izradbe nacionalnoga kurikuluma za ope obrazovanje.

Opi odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj koli
Opi odgoj i obrazovanje odnose se na osnovnokolsku razinu u cijelosti te na srednjokolsku razinu

u omjeru koji ovisi o vrsti kole. Opi odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj koli ine jednu
cjelinu. Budui da za stjecanje temeljnih kompetencija nije dostatno osmogodinje ope obrazovanje,
Nacionalnim se okvirnim kurikulumom, uz osmogodinje ope obrazovanje, propisuje i zajednika
opeobrazovna jezgra u srednjim strukovnim i umjetnikim kolama te zajednika jezgra za sve
gimnazije.
Opeobrazovna jezgra u srednjim strukovnim i umjetnikim kolama predstavlja minimalno ope
obrazovanje koje je kola duna osigurati uenicima. Obvezni minimum opeobrazovnih sadraja
za stjecanje temeljnih kompetencija u tim kolama iznosi 60% strukovnoga, odnosno umjetnikoga
kurikuluma u prvomu razredu i 40% strukovnoga, odnosno umjetnikoga kurikuluma u drugomu
razredu. U zavrnim razredima trogodinjih i etverogodinjih strukovnih kola udio opeobrazovnih
sadraja u strukovnomu kurikulumu ovisi o strukturi kompetencija definiranih strukovnom
kvalifikacijom. Udio opeobrazovnih sadraja ovisi i o stupnju razvoja uenikovih sposobnosti,
uenikovim sklonostima, te procjeni nastavnika o sposobnostima pojedinih uenika za nastavak
obrazovanja.
Gimnazije kao opeobrazovne srednje kole u cijelosti imaju opeobrazovni kurikulum. Zbog toga
je u njima ope obrazovanje ire i dublje od obveznoga opega obrazovanja strukovnih kola.
Nacionalni okvirni kurikulum odreuje zajedniku jezgru za sve gimnazije. Ovisno o tipu gimnazije,
ona se produbljuje i proiruje novim sadrajima, predmetima i modulima.
2. Odgojno-obrazovni ciklusi
Odgojno-obrazovni ciklusi jesu odgojno-obrazovna razvojna razdoblja uenika koja ine jednu
cjelinu. Obuhvaaju nekoliko godina kolovanja tijekom odreene odgojno-obrazovne razine te
imaju zajednike odgojno-obrazovne ciljeve, odnosno oekivanja to sve uenik treba postii u
odreenomu razvojnomu ciklusu. Odgojno-obrazovni ciklusi temelje se na razvojnim fazama
uenika.
Nacionalni okvirni kurikulum odreuje etiri odgojno-obrazovna ciklusa za stjecanje temeljnih
kompetencija (slika 2). Oni su redom:

Prvi ciklus koji ine I., II., III. i IV. razred osnovne kole.

Drugi ciklus koji ine V. i VI. razred osnovne kole.

Trei ciklus koji ine VII. i VIII. razred osnovne kole.

etvrti ciklus odnosi se na I. i II. razred srednjih strukovnih i umjetnikih kola, dok u gimnazijama
obuhvaa sva etiri razreda. Treba imati na umu da se u srednjim strukovnim i umjetnikim
kolama opeobrazovni sadraji mogu pouavati i u zavrnim razredima, ovisno o profilu i
potrebama kole, odnosno uenika.
etvrti se ciklus ujedno odnosi i na stjecanje najnie razine strukovne kvalifikacije, to znai da uenik
moe stei prvu kvalifikaciju u dobi od 16 godina.

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM ZA STJECANJE TEMELJNIH KOMPETENCIJA
Dravna matura
IV. razred
III. razred Srednja
IV. ciklus 16/17
KOLSKI K U RIK U L U M
II. razred kola

I. razred
VIII. razred 14/15
III. ciklus
VII. razred
N OK
VI. razred
II. ciklus 11/12
V. razred Osnovna
IV. razred kola
9/10
III. razred
I. ciklus
II. razred
I. razred 6/7
Slika 2. Odgojno-obrazovni ciklusi za stjecanje temeljnih kompetencija
Odgojno-obrazovni ciklusi ponajprije slue za kurikulumsko planiranje i programiranje odgojno-

obrazovnih podruja i predmetnih kurikuluma vodei se naelima meusobne povezanosti i smislene
usklaenosti te jasnim optereenjem uenika tijekom odreenoga obrazovnoga ciklusa, odnosno
jedne kolske godine u jezgrovnomu, razlikovnomu (diferenciranomu) i kolskomu kurikulumu.
Kurikulumsko programiranje podrazumijeva uvaavanje meupredmetnih ili interdisciplinarnih
tema. Kurikulumsko planiranje i programiranje pretpostavlja uvaavanje uenikova angairanja u
koli (kolski rad) i kod kue (domai rad).
U srednjemu strukovnomu obrazovanju odgojno-obrazovni ciklusi nastavljaju se ovisno o razini i
standardu kvalifikacije. Trogodinji strukovni kurikulumi mogu initi jedan ciklus (tri godine), a mogu
initi dva ciklusa (shematski: 2 + 1). etverogodinji opeobrazovni kurikulumi ili strukovni kurikulumi
init e dva ciklusa (shematski: 2 + 2). Pojedini strukovni kurikulumi zbog sloenosti kvalifikacije
mogu biti i dulji od etiri godine.
Za kurikulume umjetnikih kola vrijede isti odgojno-obrazovni ciklusi i ista kurikulumska struktura.
Ope obrazovanje za temeljne kompetencije koje se stjee u osnovnoj i srednjoj koli slui kao
opeobrazovna osnova za stjecanje strukovnih i umjetnikih, kao i obrtnikih kvalifikacija i zanimanja.
3. Struktura Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma

u osnovnoj i srednjoj koli
Vodei se znanstvenim istraivanjima, suvremenim obrazovnim pravcima te polazei od odredaba

Strategije za izradbu i razvoj nacionalnoga kurikuluma za predkolski odgoj, ope obvezno i srednjokolsko
obrazovanje (2007.), Mjera za uvoenje obveznoga srednjega obrazovanja u RH (2007.) i l. 27. Zakona
o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (2008.) Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja
kurikulumsku strukturu jednaku u osnovnoj i srednjoj koli. On se sastoji od jezgrovnoga,
diferenciranoga (razlikovnoga) i kolskoga kurikuluma (slika 3).

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM U OSNOVNOJ I SREDNJOJ KOLI
RAZLIKOVNI
JEZGROVNI KURIKULUM KOLSKI KURIKULUM
(DIFERENCIRANI) KURIKULUM

jedan ili vie izbornih

fakultativni nastavni predmeti

odnosi se na sve uenike nastavnih predmeta
dodatna i dopunska nastava

jednak je i obvezan za sve ponuenih na nacionalnoj
izvannastavne aktivnosti
uenike, izuzev uenika s i/ili kolskoj razini

projekti
tekoama
ini dio obrazovnoga

ekskurzije i druge ponude

ocjenjuje se brojanom standarda uenika
kole
ocjenom
ocjenjuje se brojanom

moe se ocjenjivati (brojano
ocjenom
ili opisno), ali ne mora
MEUPREDMETNE TEME proteu se kroz sve nastavne predmete jezgrovnoga i razlikovnoga kurikuluma
te kroz kolske kurikulume, ili se programiraju kao posebni nastavni predmeti ili moduli u dijelu kolskoga
kurikuluma
Slika 3. Struktura nacionalnoga kurikuluma u osnovnoj i srednjoj koli
Osnovna kola
Jezgrovni dio za stjecanje temeljnih kompetencija u osnovnoj koli obvezan je i zajedniki svim
uenicima, izuzev uenika s tekoama.
Diferencirani ili razlikovni dio za stjecanje temeljnih kompetencija u osnovnoj koli skup je izbornih
nastavnih predmeta koji se uenicima nudi na nacionalnoj i/ili kolskoj razini. Jezgrovni i diferencirani
(razlikovni) kurikulum ine obrazovni standard uenika. Prema tome, optereenje uenika
diferenciranim kurikulumom jednako je za sve uenike. Diferencirani dio za sve je uenike obvezan,
ocjenjuje se brojanom ocjenom i unosi u kolsku svjedodbu.
kolski kurikulum odnosi se na naine na koje kole implementiraju kurikulumski okvir uzimajui u
obzir odgojno-obrazovne potrebe i prioritete uenika i kole te sredine u kojoj kola djeluje. Izrauje
se u suradnji s djelatnicima kole, uenicima, roditeljima i lokalnom zajednicom. kolski kurikulum
se odnosi na ponudu fakultativnih nastavnih predmeta, modula i drugih odgojno-obrazovnih
programa, realizaciju dodatne i dopunske nastave, projekte kole, razreda, skupine uenika, ekskurzije,
izlete, izvannastavne i izvankolske aktivnosti. Programi kolskoga kurikuluma nisu obvezni. Meutim,
ako se kolski kurikulum odnosi na stjecanje odreenih kompetencija u vidu fakultativnoga predmeta,
dodatne nastave (primjerice, uenje stranoga jezika) ili druge ponude ueniku (primjerice, poseban
kurikulum za darovitoga uenika), odreene aktivnosti (primjerice, poduzetniko uenje), onda se
uenikovo postignue moe vrjednovati opisnom ili brojanom ocjenom. Ova je ocjena izvan
uenikoga standarda i moe se upisati u dodatak svjedodbi ako je transparentno objavljena kao
ponuda na poetku kolske godine.
kolski kurikulum pretpostavlja izradbu izvannastavnih i izvankolskih programa i aktivnosti koje e
kola programski razraditi i uskladiti vodei rauna o sklonostima i razvojnim mogunostima uenika
te o mogunostima kole, a posebice o optimalnome optereenju uenika.
kolski kurikulumi se objavljuju na poetku kolske godine kako bi s njima pravovremeno bili upoznati
uenici i roditelji, obrazovna politika, lokalna zajednica i ira javnost.

Strukovno obrazovanje
Jezgrovni dio strukovnoga kurikuluma obuhvaa ukupnost njegova opeobrazovnoga i obveznoga

strukovnoga dijela. Opeobrazovni dio u dvogodinjemu e obrazovnom ciklusu biti minimalan, a
razmjerno sloenosti kvalifikacije bit e povean i produbljen.
Diferencirani (razlikovni) dio strukovnoga kurikuluma ini skup izbornih opeobrazovnih i strukovnih
nastavnih predmeta koji se uenicima nude na nacionalnoj i/ili kolskoj razini. Bitno je voditi rauna
da je optereenje uenika strukovnih kola razlikovnim kurikulumom jednako za sve uenike.
Razlikovni je dio za sve uenike obvezan, ocjenjuje se brojanom ocjenom i unosi u kolsku
svjedodbu.
kolski se kurikulum odnosi na ponudu fakultativnih nastavnih predmeta i/ili modula i drugih
odgojno-obrazovnih programa, realizaciju dodatne i dopunske nastave, projekata kole, razrednoga
odjela ili, skupine uenika, realizaciju ekskurzija, izleta, izvannastavnih i izvankolskih aktivnosti.
Programi kolskoga kurikuluma nisu obvezni.
Dodatna nastava kao dio kolskoga kurikuluma moe se organizirati za uenike koji namjeravaju
nastaviti obrazovanje na razini visokokolskoga obrazovanja, pa e tijekom dodatne nastave obavljati
pripreme za dravnu maturu. kolski kurikulum se odnosi i na stjecanje odreenih kompetencija u
vidu fakultativnoga predmeta. Fakultativni predmet moe biti svaki nastavni predmet koji programski
ini produbljeniji i proireniji sadraj od dijela koji se nalazi u jezgrovnomu i diferenciranomu
(razlikovnomu) kurikulumu. kolski kurikulum moe biti poseban kurikulum za darovitoga uenika.
On moe biti odreena aktivnost koja proizlazi iz profila kole (primjerice, voenje vjebenike
tvrtke). Uenikovo postignue tijekom sudjelovanja u kolskomu kurikulumu ne mora se, ali i moe,
vrjednovati opisnom ili brojanom ocjenom. Ocjena iz kolskoga kurikuluma izvan je obrazovnoga
standarda uenika odreenoga razreda i upisuje se u dodatak svjedodbi.
kolski kurikulum pretpostavlja izradbu izvannastavnih i izvankolskih programa i aktivnosti koje e
kola programski i planski razraditi i uskladiti vodei rauna o sklonostima i razvojnim mogunostima
uenika te o mogunostima kole.
Uenik srednje strukovne kole zavrava srednjokolsko obrazovanje obranom zavrnoga rada.
Izradba zavrnoga rada dio je uenikoga optereenja koje ulazi u jezgrovni i diferencirani (razlikovni)
kurikulum.
U srednjoj strukovnoj koli uenicima se osigurava prohodnost k visokokolskoj razini pristupanjem
polaganju ispita dravne mature. Ispit dravne mature polae se na nacionalnoj razini prema
Pravilniku o polaganju dravne mature, a zavrni se rad izrauje u koli prema Pravilniku o izradbi i
obrani zavrnoga rada.
Priprema uenika srednje kole za polaganje ispita dravne mature, koji pohaaju strukovne
kurikulume u najmanje etverogodinjem trajanju, provodi se neprekidno kroz jezgrovni, diferencirani
(razlikovni) i kolski kurikulum. Razlikovni i kolski kurikulum omoguuju svakomu ueniku stjecanje
irih, dubljih i specifinih znanja i razvoj sposobnosti prema njegovim razvojnim mogunostima te
osobnim sklonostima.
Nacionalni okvirni kurikulum predvia praenje i prepoznavanje uenika trogodinjih strukovnih
kola koji postiu vie od prosjenih postignua, a ujedno pokazuju zanimanje za nastavak
obrazovanja. Zato je tim uenicima potrebno prilagoditi izborne i fakultativne nastavne predmete
kao oblik dodatne nastave ili kao dio kolskoga kurikuluma, ime e im se omoguiti stjecanje irih
i dubljih znanja i razvijanje sposobnosti koje odgovaraju zahtjevima ispita dravne mature, odnosno
zahtjevima uspjenoga nastavka obrazovanja.

Srednje kole opeobrazovnoga smjera gimnazije
U srednjim kolama opeobrazovnoga smjera jezgrovni je dio jednak za sve uenike, a diferencirani
(razlikovni) omoguuje profiliranje uenika prema posebnostima pojedinoga gimnazijskoga smjera
(opega, jezinoga, klasinoga, matematikoga, portskoga i dr.), kao i kolski kurikulum.
U gimnazijama i etverogodinjima srednjim kolama, tj. viim razredima srednje kole, sadraji e
se strukturirati po nastavnim predmetima (primjerice: matematika, kemija, fizika, povijest, hrvatski
jezik itd.).
Uenik gimnazije zavrava srednjokolsko obrazovanje polaganjem ispita dravne mature. Priprema
uenika srednje kole za polaganje ispita dravne mature neprekidan je rad koji se planira i ostvaruje
opeobrazovnim kurikulumom u gimnazijama.
4. Izborni i fakultativni (neobvezni) predmeti
Zbog usklaivanja obrazovnoga standarda za sve uenike osnovne kole, potrebno je ujednaiti i
optereenje uenika. Stoga se predvia uvoenje alternativnoga izbornoga predmeta koji
omoguuje stjecanje temeljnih etiko-moralnih kompetencija i osnovnoga znanja o religiji za one
uenike koji ne upisuju konfesionalni Vjeronauk.
Dok je izborni predmet obvezni nastavni predmet koji ulazi u obrazovni standard uenika, fakultativni
nastavni predmet je onaj predmet koji uenik izabire iz ponude nastavnih predmeta/modula u
kolskom kurikulumu i nije obvezan. Za razliku od izbornoga, fakultativni predmet ne treba imati
alternativni nastavni predmet, nego predstavlja jedinstvenu ponudu.
Fakultativni nastavni predmeti mogu biti, primjerice, Profesionalna orijentacija i vlastita budunost,
Informacijsko-komunikacijska tehnologija, Graanski odgoj i obrazovanje, Kultura govora i sluanja,
Govornitvo, Medijska kultura, Hrvatska tradicijska kultura, Arhitektura, Okoli i kulturna batina,
Dramski odgoj, Prevencija ovisnosti, Domainstvo, Runi rad, klasini i strani jezici te mnogi drugi
koje kola moe programski izraditi te ih ponuditi uenicima, vodei rauna o njihovim potrebama,
o opeobrazovnim vrijednostima i ciljevima te temeljnim kompetencijama. kole mogu samostalno
kreirati i druge nastavne predmete, module, projekte i aktivnosti.
Nacionalni okvirni kurikulum donosi samo okvirnu predmetnu strukturu odreenih odgojno-
obrazovnih podruja. Precizna predmetna struktura nacionalnoga kurikuluma, tj. popis obveznih
predmeta koji ini jezgrovni kurikulum i popis izbornih predmeta koji ini diferencirani (razlikovni)
kurikulum, kao i nastavni predmeti i moduli kolskoga kurikuluma odredit e se u sljedeemu koraku
izradbe nacionalnoga kurikuluma nakon izradbe odgojno-obrazovnoga plana, odnosno optimalnoga
optereenja uenika.

VI.
MEUPREDMETNE
TEME
P
laniranje i ostvarivanje meupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose meusobnomu
povezivanju odgojno-obrazovnih podruja i nastavnih predmeta u skladnu cjelinu. Njima se
razvijaju razliite temeljne kompetencije uenika.
Meupredmetne su teme obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojno-obrazovne
djelatnosti u koli obvezni su ih ostvarivati. Zato je vano voditi rauna o njima tijekom kurikulumskoga
programiranja u jezgrovnome i razlikovnome dijelu.
kole imaju mogunost razraivati predloene meupredmetne teme i osmisliti naine na koje e
ih ostvariti. Meupredmetne teme kole mogu ostvariti na vie naina. Uinkovitost razvoja
meupredmetnih kompetencija uenika vea je kada se, osim ugradbe u pojedine predmete,
ostvaruju zajednikim projektima ili modulima. U Nacionalnomu okvirnomu kurikulumu navodi se
opis njihove svrhe i vanosti za ostvarivanje ciljeva nacionalnoga kurikuluma te njihovi opi ciljevi.
Nacionalni okvirni kurikulum predvia da se u osnovnim i srednjim kolama ostvaruju ove
meupredmetne teme ili interdisciplinarni sadraji i/ili moduli:

Osobni i socijalni razvoj

Zdravlje, sigurnost i zatita okolia

Uiti kako uiti

Poduzetnitvo

Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije

Graanski odgoj i obrazovanje.
1. Osobni i socijalni razvoj
Opis meupredmetne teme
Svrha je pouavanja osobnoga i socijalnoga razvoja osposobiti uenike da prepoznaju i kritiki

procjenjuju vlastite i drutvene vrijednosti kao bitne initelje koji utjeu na njihovo vlastito miljenje
i djelovanje, da razviju odgovornost za vlastito ponaanje i ivot, pozitivan odnos prema drugima i
konstruktivno sudjeluju u drutvenomu ivotu. Odgoj i obrazovanje za osobni i socijalni razvoj
omoguuje uenicima izgraivanje komunikacijskih, organizacijskih i socijalnih vjetina i sposobnosti,
jaanje samopotovanja, stjecanje vjetina suradnje u meukulturnim situacijama i izgraivanje
zrelih stavova o drugima i sebi. Takoer im omoguuje razvoj sposobnosti potrebnih za izraavanje
i zadovoljavanje njihovih vlastitih potreba i sklonosti, procjenu vlastitih sposobnosti, donoenje
odluka i suradnju s drugima.
Ciljevi meupredmetne teme
Uenici e:

razviti samopouzdanje i sigurnost u osobne sposobnosti i identitet

razviti organizacijske sposobnosti za donoenje odluka, postavljanje ciljeva, rjeavanje problema,
planiranje i voenje

stei vjetine razvijanja dobrih odnosa s vrnjacima, razumijevanja poloaja i miljenja drugih
uenik radi ire prihvaenosti u drutvu

razviti suradniko uenje prihvaajui uzajamnu komunikaciju, rjeavanje problema raspravom,
razgovorom i dijalogom

razviti sposobnost uvianja posljedica svojih i tuih stavova i postupaka

prihvaati pravila suradnikih odnosa u skupini, solidarnosti, uljudnoga ponaanja, uzajamnoga
pomaganja i prihvaanja razliitosti

odgovorno izvravati preuzete zadatke

razviti sposobnost javnoga nastupanja i govorenja pred drugima (u skupini, razredu, skupovima
i sl.).
2. Zdravlje, sigurnost i zatita okolia
Meupredmetnom temom Zdravlje, sigurnost i zatita okolia u svim se odgojno-obrazovnim

podrujima promie i osigurava razvoj pozitivna i odgovorna odnosa uenika prema svojemu zdravlju
i sigurnosti, zdravlju i sigurnosti drugih te zatiti okolia i odrivu razvoju. Podrazumijevaju se svi
vidovi zdravlja: tjelesno, mentalno, emocionalno i socijalno zdravlje. Uenike se potie na trajno
usvajanje zdrava ivotnoga stila zdrave i uravnoteene prehrane, pravilnih higijenskih navika, stalne
i primjerene tjelesne aktivnosti te odgovorna odnosa prema sebi, drugima, izgradnji partnerskih
odnosa, spolnosti, prenosivim bolestima i dr.
Odgoj i obrazovanje za sigurnost uenicima pomae osvijestiti i procijeniti rizike i mogue opasnosti
te posljedice rizinoga ponaanja u razliitim podrujima njihova ivota: u prometu, pri upravljanju
novcem, pri rukovanju razliitim alatima, opremom i tvarima, kako u svakodnevnomu radu, tako u
odnosima s drugim ljudima i slino. Osposobljava ih se za donoenje odgovornih i osvijetenih
odluka i poduzimanje primjerenih sigurnosnih i zatitnih radnja u raznolikim poznatim i nepoznatim
situacijama.
Odgojem i obrazovanjem za zatitu okolia i odrivi razvoj uenici otkrivaju i uspostavljaju viestruke
i raznolike odnose izmeu prirodnih, drutvenih, gospodarskih i kulturnih dimenzija okolia. Razvijaju
razumijevanje za sloenost problema to ih u odnosu na okoli donose promijenjeni uvjeti ivota
te drutveni, gospodarski i tehnoloki razvoj. Uenici izgrauju pozitivan sustav vrijednosti u odnosu
na potrebu ouvanja kvalitete okolia te racionalno koritenje prirodnih izvora. Osobito usvajaju
vrijednosti kao to su obzirnost, umjerenost, tedljivost, solidarnost i potovanje samih sebe i drugih
ljudi, prirode, okolia te njihovih izvora i zaliha za sadanje i budue narataje, bioloke i kulturne
raznolikosti te planeta Zemlje u cijelosti.
Uenici e:

usvojiti zdrav nain ivota i razumjeti kako prehrana, tjelesna aktivnost i odluke o vlastitom
ponaanju i odnosima s drugim ljudima utjeu na tjelesno, mentalno, emocionalno i socijalno
zdravlje

donositi osvijetene i odgovorne odluke i razumjeti posljedice svojega izbora

razviti samopotovanje i samopouzdanje te razviti i odrati pozitivne, potovanjem ispunjene
odnose s razliitim ljudima u raznolikim situacijama, ukljuujui posao, dom i iru zajednicu

stei znanje i razumijevanje sigurnosnih i zatitnih mjera i radnja u razliitim situacijama te razviti
vjetine sigurnoga ponaanja i postupanja

biti osposobljeni za prepoznavanje, procjenu i upravljanje rizicima i opasnostima u razliitim
situacijama

pravovremeno, pribrano i osvijeteno postupati u razliitim kriznim situacijama, pruajui pomo
sebi i drugima te znajui kome se i kako obratiti za strunu pomo

razviti odgovoran odnos prema ouvanju kvalitete okolia i njegovih izvora i zaliha, zasnovan
na razumijevanju utjecaja razliitih imbenika na promjene u okoliu ili njegovo unitavanje.
3. Uiti kako uiti
Svrha je razvoja kompetencije Uiti kako uiti osposobiti uenike za uinkovitu organizaciju i
upravljanje vlastitim uenjem te razviti pozitivan stav prema uenju. Kompetencija uiti kako uiti
osnova je za cjeloivotno uenje i znaajna za daljnji obrazovni i profesionalni razvoj uenika. Ona
ukljuuje ove elemente: osposobljenost za organiziranje i praenje usvajanja, obrade i vrjednovanja
novoga znanja, vjetina, sposobnosti i stavova te njihove primjene u razliitim situacijama. Ona
takoer ukljuuje znanje o strategijama i metodama uenja, osposobljavanje uenika za
procjenjivanje i odabiranje strategija i metoda uenja koje mu najbolje odgovaraju, osposobljavanje
uenika za preuzimanje odgovornosti za vlastito uenje te donoenje odluka o vlastitomu
obrazovnom putu.
Uenici e:

razlikovati injenice od miljenja

znati postavljati bitna i na problem usmjerena pitanja, traiti, procijeniti pouzdanost i sluiti se
informacijama iz razliitih izvora (rjenici, atlasi, enciklopedije, internet i ostali mediji)

stei vjetine suradnje s drugima, znati raspravljati o temama i problemima s drugima i doi do
zajednikih rjeenja

stei znanja i vjetine te razviti sposobnosti planiranja, organiziranja i upravljanja vlastitim
uenjem, posebice vremenom

znati odabrati odreene tehnike i strategije uenja te procijeniti jesu li one dobre za uenike

razviti pozitivan stav prema stjecanju novoga znanja i prema uenju openito

biti osposobljeni za primjenu steenoga znanja i vjetina u razliitim situacijama

preuzeti odgovornost za vlastito uenje i uspjeh postignut uenjem.

4. Poduzetnitvo
Osnovni cilj razvoja poduzetnike kompetencije uenika jest razvoj osobina linosti te znanja,
vjetina, sposobnosti i stavova potrebnih za djelovanje pojedinca kao uspjene poduzetne osobe.
Poduzetnika kompetencija ukljuuje razvoj uenika kao poduzetnih, kreativnih i samostalnih osoba
spremnih na prihvaanje promjena i preuzimanje rizika, kao pojedinaca s razvijenim socijalnim i
komunikacijskim sposobnostima i temeljnim znanjima iz podruja gospodarstva i voenja poslova,
te podruja obrta. U osnovi razvoja poduzetnike kompetencije, kao meupredmetne teme koja
se razvija u svim predmetima, jest razvoj poduzetne i inovativne osobe osposobljene za uoavanje
prilika u kojima svoje ideje moe pretvoriti u djelo u razliitim situacijama: obrazovanju, radu i ivotu
openito.
Uenici e:

biti osposobljeni za postavljanje, vrjednovanje i ostvarivanje osobnih ciljeva

biti poduzetni, inovativni i kreativni

uinkovito rjeavati probleme

znati planirati svoj rad i ostvarivati planove

razviti inicijativnost, ustrajnost u aktivnostima, posebno u uenju

biti osposobljeni za prilagoavanje novim situacijama, idejama i tehnologijama

razviti stvaralaki pristup prema izazovima i promjenama, stresovima i sukobima te natjecanju

razviti vjetine vrjednovanja drugih i samovrjednovanja te kritikoga odnosa prema vlastitomu
uspjehu, odnosno neuspjehu

razviti samostalnost, samopouzdanje i osobni integritet

upoznati radni ivot i zanimanja u neposrednoj okolini i drutvu

stei temeljna znanja u podruju gospodarstva i voenja poslova

osvijestiti vanost i mogunosti samozapoljavanja.
5. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
Informacijska i komunikacijska tehnologija ima mogunosti najsuvremenijega dostupnoga

nastavnoga pomagala i sredstva u svim odgojno-obrazovnim podrujima. Mogunostima
multimedijskih prikaza i pristupa raunalnim mreama, osobito internetu, omoguuje trenutani
pristup golemu i brzo rastuemu broju informacija iz cijeloga svijeta omoguujui ujedno i njihovo
pretraivanje. Uz to, pridonosi razvoju uenikih sposobnosti samostalnoga uenja i suradnje s

drugima te njihovih komunikacijskih sposobnosti. Pridonosi razvoju pozitivnoga odnosa prema
uenju, unaprjeenju naina na koji uenici prikazuju svoj rad te njihovim pristupima rjeavanju
problema i istraivanju. Isto tako uinkovita i racionalna primjena informacijske i komunikacijske
tehnologije u razliitim situacijama daje bitan prinos razumijevanju temeljnih koncepata u podruju
tehnike i informatike.
Stoga je odgovarajui pristup informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji nuno omoguiti svim
uenicima. Oni se tom tehnologijom trebaju sluiti u svim predmetima i tako dobiti mogunost za
istraivanje i komunikaciju u lokalnoj sredini, ali i ire, kako bi stekli vjetine razmjene ideja i podjele
rada sa suradnicima te pristupa strunim sadrajima razliitim nainima.
Uenici e:

biti osposobljeni za prepoznavanje i izbor informacija potrebnih za odreene situacije te
vrjednovati odgovarajue izvore informacija

biti osposobljeni prikazati informacije na jasan, logian, saet i precizan nain

razlono i uinkovito rabiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju za:
o traenje i prikupljanje podataka te njihovu pohranu, pretraivanje, obradbu i organizaciju
o analizu i sintezu strukturiranih informacija
o istraivanje, modeliranje i simuliranje razliitih procesa i pojava u prirodi i drutvu
o rjeavanje problema u razliitim situacijama
o stvaranje i prikazivanje vlastitih ideja i materijala
o uinkovito samostalno uenje sluei se raunalom kao medijem
o komunikaciju i suradnju s drugima

razviti svijest o primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije u drutvu i njezinim
posljedicama

razviti kritian i misaon stav o pitanjima vezanima za valjanost i pouzdanost dostupnih informacija
te o pravnim i etikim naelima interaktivnoga koritenja tehnologijama informacijskoga drutva.
6. Graanski odgoj i obrazovanje
Suvremene demokracije trebaju radne, obavijetene i odgovorne graane, odnosno dravljane.

Svrha je pouavanja meupredmetne teme Graanski odgoj i obrazovanje pridonijeti osposobljenosti
uenika za aktivno i uinkovito obavljanje graanske uloge. Meu znaajnije elemente ove
meupredmetne teme ubrajaju se znanja, vjetine, sposobnosti i stavovi koji razvijaju demokratsku
svijest uenika i potiu ih na aktivno i uinkovito sudjelovanje u razvoju demokratskih odnosa u
koli, lokalnoj zajednici i drutvu, pridonose razvoju vlastitoga identiteta, boljemu upoznavanju i
potovanju drugih te senzibiliziraju i osvjeuju uenike za rjeavanje globalnih problema na naelima
demokracije, posebice pravednosti i mirotvorstva.
Boljim upoznavanjem sebe i svoje uloge u razvoju drutva te prihvaanjem razliitosti drugih, uenici
razvijaju samostalnost, osobni integritet te pozitivan odnos s drugim uenicima i okolinom.

Objedinjujuim temama graanskoga odgoja i obrazovanja unaprijedit e se suradnja kole, obitelji,
lokalne zajednice i drutva.
Uenici e:

stei znanja i razviti svijest o vanosti demokratskih naela, institucija i procesa u vlastitomu
drutvu, Europi i na globalnoj razini

razviti pozitivan stav i zanimanje za stvaralako i uinkovito sudjelovanje u ivotu kole i
neposredne zajednice u kojoj ive

razviti pozitivan stav i zanimanje za stvaralako i uinkovito sudjelovanje u drutvenomu ivotu
kao odrasli graani

razviti svijest o pravima, dunostima i odgovornostima pojedinca, jednakopravnosti u drutvu,
potivanju zakona, toleranciji prema drugim narodima, kulturama i religijama te razliitosti
miljenja

biti osposobljeni za kritiko prosuivanje drutvenih pojava

biti osposobljeni za uporabu i procjenu razliitih izvora informiranja pri donoenju odluka i
prihvaanju obveza.

VII.
PREDKOLSKI
ODGOJ
I OBRAZOVANJE
1. Svrha i vanost predkolskoga kurikuluma
Temeljna uloga predkolskoga odgoja i obrazovanja odnosi se na stvaranje uvjeta za potpun i skladan
razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti njegova odrastanja i, posredno, kvaliteti njegova
obiteljskoga ivota. Svrha je predkolskoga odgoja i obrazovanja osigurati takve uvjete koji jame
razvoj svih sposobnosti svakoga djeteta te osiguravaju jednake mogunosti svoj djeci. U ustanovama
predkolskoga odgoja i obrazovanja stvaraju se materijalni i kadrovski uvjeti te drutveno okruje
za kvalitetan ivot djeteta.
Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja stvaranje uvjeta za cjelovit razvoj djeteta u ustanovama
predkolskoga odgoja i obrazovanja, potujui pritom razvojne i druge imbenike (osobne potrebe,
obitelj, zajednica, vrijednosti, prava i sl.). Na taj se nain potie razvoj kompetencija koje su nune
pojedincu za snalaenje i aktivno sudjelovanje u svakodnevnomu osobnomu te kasnije
profesionalnomu i drutvenomu ivotu. Nizom aktivnosti i poticaja stvaraju se osnove za razvijanje
svih djetetovih sposobnosti kako za uenje, tako i za njegovu samostalnost u uenju.
Djetetova sadanja i budua dobrobit svrha je djelovanja svih izravnih i neizravnih sudionika odgoja
i obrazovanja. Odgojno-obrazovno djelovanje razliitih sudionika odgoja, osobito roditelja i
odgojitelja, zahtijeva njihovo meusobno razumijevanje i suradnju ime se ostvaruju jedinstveno
shvaeni i prihvaeni bitni ciljevi odgoja i obrazovanja prema potrebama i razvojnim mogunostima
djeteta.
2. Struktura predkolskoga kurikuluma
Temeljna struktura predkolskoga kurikuluma podijeljena je na tri velika potpodruja u kojima dijete
stjee kompetencije:

ja (slika o sebi)

ja i drugi (obitelj, druga djeca, ua drutvena zajednica, vrti i lokalna zajednica)

svijet oko mene (prirodno i ire drutveno okruje, kulturna batina, odrivi razvoj).
U svakom potpodruju odreuju se sadraji koji povezuju pedagoke i psiholoke dimenzije odgojno-
obrazovnoga procesa. Prema uvjetima, sadrajima i aktivnostima neposrednoga odgojno-
obrazovnoga rada ostvaruju se ciljevi kojima se potie cjelokupan tjelesni, intelektualni, psihofiziki,
emocionalni, moralni i duhovni razvoj djeteta.
Podruja kompetencijskih dimenzija

Temeljna znanja: usvajanje i praktina uporaba pojmova i predodaba kojima dijete razumije
i objanjava sebe, svoje ponaanje i izbore, odnose s drugim osobama u svom okruenju te sa
svijetom u kojem ivi i koji ga okruuje. Oekuje se da dijete usvoji informacije, tj. izgradi znanja
koja mu omoguavaju nesmetanu komunikaciju s vrnjacima i odraslima, te meudjelovanje
sa sadrajima uenja, osiguraju mu kvalitetnu prilagodbu trenutanomu okruenju te ga
kvalitetno osposobe za izazove koji ga oekuju kao to je, primjerice, polazak u kolu.

Vjetine i sposobnosti: stjecanje i razvoj vjetina uenja, povezivanja sadraja, logikoga
miljenja, argumentiranja, zakljuivanja i rjeavanja problema; sposobnost propitivanja vlastitih
ideja i zamisli djeteta te argumentirano iznoenje vlastitih naina razmiljanja; sposobnost

identifikacije razliitih izvora uenja i njihove raznovrsne primjene; preuzimanje inicijative, (samo)
organizacije vlastitih aktivnosti i vjetina voenja; sposobnost razumijevanja vlastitih potreba
(tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih, socijalnih, komunikacijskih i sl.) i potreba drugih te njihova
zadovoljavanja na drutveno prihvatljiv nain; sposobnost uspostavljanja, razvijanja i odravanja
kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima (sudjelovanje, pregovaranje, rjeavanje sukoba);
razumijevanje i potivanje razliitosti meu ljudima; sposobnost zajednikoga (usklaena)
djelovanja djeteta s drugima (drugom djecom i odraslima); sposobnost odgovornoga ponaanja
prema sebi, drugima i okruju (prirodnom i materijalnom); etinost, solidarnost, povjerenje i
tolerancija u komunikaciji s drugima; sposobnost (samo)poticanja na djelovanje, (samo)
organiziranja i (samo)voenja aktivnosti; samostalnost u obavljanju aktivnosti (samostalnost
djetetova djelovanja, miljenja i odluivanja); mogunost prilagodbe novim, promjenjivim
okolnostima (okretnost i prilagodljivost); stvaranje i zastupanje novih ideja (kreativnost);
sposobnost promiljanja i samoprocjene vlastitoga rada i postignua; inicijativnost, inovativnost
i poduzetnike sposobnosti.

Vrijednosti i stavovi: prihvaanje, njegovanje i razvijanje vrijednosti obitelji, zajednice i drutva.
Na osnovi ovih temeljnih odrednica napravit e se pojedinani i posebni kurikulumi u ustanovama
predkolskoga odgoja i obrazovanja te za sve druge aktivnosti koje se odnose na dijete predkolske
dobi.

VIII.
ODGOJNO-OBRAZOVNA
PODRUJA OPEGA
OBVEZNOGA
I SREDNJOKOLSKOGA
OBRAZOVANJA
I
nterdisciplinarni pristup i meupredmetno povezivanje omoguuju cjelovit (holistiki) pristup
razvoju uenikih kompetencija. Ovaj se trend oituje u sve izraenijem strukturiranju kurikuluma
u ira odgojno-obrazovna podruja te oblikovanju meupredmetnih tema. Uvoenje odgojno-
obrazovnih podruja, tj. povezanih cjelina srodnih predmeta i meupredmetnih tematskih cjelina,
omoguuje ne samo stjecanje novih kompetencija, nego i uinkovitije planiranje i bolju konceptualnu
povezanost odgojno-obrazovnih sadraja. Odgojno-obrazovna podruja i meupredmetne teme
takoer omoguuju uenicima da probleme o kojima ue sagledavaju s motrita razliitih disciplina
odnosno predmeta.
Nacionalni okvirni kurikulum ukljuuje ova odgojno-obrazovna podruja:

jezino-komunikacijsko podruje

matematiko podruje

prirodoslovno podruje

tehniko i informatiko podruje

drutveno-humanistiko podruje

umjetniko podruje

tjelesno i zdravstveno podruje.
Odgojno-obrazovna podruja u Nacionalnomu okvirnomu kurikulumu izraavaju i odreuju temeljne
kompetencije uenika u svakom pojedinom podruju. Temeljne kompetencije uenika izraene su
u oekivanim uenikim postignuima ili odgojno-obrazovnim ishodima koji predstavljaju jasno
iskazana oekivana znanja, vjetine, sposobnosti i stavove koje uenici trebaju stei i moi pokazati
po zavretku odreenoga programa, odgojno-obrazovnoga ciklusa ili stupnja obrazovanja.
U Nacionalnomu okvirnomu kurikulumu uenika oekivana postignua za svako odgojno-obrazovno
podruje odreena su na razini odgojno-obrazovnih ciklusa, ali ne i na razini pojedinoga razreda.
Predmetni kurikulumi, odnosno njihovi ciljevi i oekivana uenika postignua, bit e razraeni za
svaki razred u skladu s razvojnim mogunostima uenika i optereenjem uenika. Odreivanje
uenikih postignua na razini podruja i odgojno-obrazovnih ciklusa olakava oblikovanje ciljeva
i uenikih postignua u predmetnim kurikulumima i njihovu razradbu po razredima. Odreivanje
uenikih postignua na razini podruja i ciklusa takoer omoguuje racionalnije strukturiranje i
usklaivanje predmetne strukture u svakom pojedinom kurikulumskomu podruju.
Uza svako odgojno-obrazovno podruje stoji:

opis podruja, u kojem su definirani svrha i vanost podruja te njegov prinos opim ciljevima,
naelima i vrijednostima Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma

odgojno-obrazovni ciljevi podruja, u kojima su postavljeni opi ciljevi odgoja i obrazovanja
uenika u tomu podruju

oekivana uenika postignua, odnosno oekivani odgojno-obrazovni ishodi za svako podruje
i za svaki odgojno-obrazovni ciklus.
Predmetna struktura podruja bit e razraena po odgojno-obrazovnim ciklusima i razredima u
zasebnom dokumentu.

1. Jezino-komunikacijsko podruje
Opis podruja
Osnovna je svrha jezino-komunikacijskoga podruja omoguiti uenicima stjecanje znanja, razvoj
vjetina i sposobnosti te usvajanje vrijednosti i stavova povezanih s jezikom, komunikacijom i
kulturom. To znai da e uenici stei jezina i komunikacijska znanja, sposobnosti i vjetine na
standardnomu hrvatskomu i drugim jezicima, razvijati itateljske interese, literarne sposobnosti,
potrebu za sadrajima medijske kulture te sposobnost kritikoga pristupa razliitim medijima i
njihovim sadrajima.
U okviru jezino-komunikacijskoga podruja pouavaju se i ue hrvatski kao materinski jezik, hrvatski
kao drugi jezik, hrvatski kao strani jezik, jezici nacionalnih manjina, moderni strani jezici, klasini
strani jezici, hrvatski znakovni jezik i ostali jezici osoba s posebnim potrebama.
Jezik kao sredstvo izraavanja podloga je svim ostalim podrujima i predmetima tijekom odgoja i
obrazovanja, esto jedini oblik kojim se uenicima posreduje sadraj nastavnoga predmeta te izravno
utjee na uspjeh u njihovu ovladavanju. U predmetima jezino-komunikacijskoga podruja jezik je
istovremeno i sadraj i sredstvo uenja i pouavanja. Ovladanost jezikom (poglavito materinskim,
ali i drugim i stranima) temelj je za uenje tijekom cijeloga ivota.
Kao sredstvo izraavanja i sporazumijevanja jezik je osnova za intelektualni, moralni, emocionalni,
duhovni, drutveni, estetski, kulturni i tjelesni razvoj pojedinca te njegovo snalaenje i napredovanje
u osobnomu ivotu i iroj zajednici te odgovorno djelovanje u drutvu i prirodi. Jezikom se izraava
kulturno nasljee i prenosi kultura ivljenja, to ukljuuje i vrijednosti, norme i obiaje pojedine
zajednice.
Potrebno je osvijestiti vanost poznavanja hrvatskoga jezika i znanja o njemu kao opega kulturnoga
dobra. Treba razvijati potovanje prema jeziku hrvatskoga naroda, njegovoj knjievnosti i kulturi te
skrbiti o njima jer se tako pridonosi razvoju nacionalnoga identiteta.
Za govornike ostalih materinskih jezika vano je to isto osvijestiti za njihov jezik te osvijestiti nunost
potivanja hrvatskoga kao slubenoga i dravnoga jezika u Republici Hrvatskoj i ovladavanja njime.
Takoer je bitno kod hrvatskih graana razvijati potovanje prema jezicima, knjievnostima i
kulturama pripadnika svih naroda koji ive u Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu.
Materinski jezik osnova je za ovladavanje drugim jezicima. Pouavanjem, uenjem i usvajanjem
klasinih i modernih stranih jezika i upoznavanjem njihovih kultura iri se slika svijeta u skladu s
opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima. Stjecanjem viejezine i meukulturne kompetencije
razvija se svijest pojedinca o potrebi ovladavanja drugim jezicima i upoznavanja njihovih kultura te
potie potivanje razliitosti i toleranciju.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ciljevi podruja

Uenici e:

nauiti jezikom izraziti vlastite misli, osjeaje, ideje, stavove i prikladno jezino reagirati u
meudjelovanju sa sugovornicima u razliitim situacijama razvijajui (samo)potovanje

stei potrebne razine sluanja, govorenja, itanja i pisanja kljune za uenje, rad i ivot, tj. razviti
sposobnost komunikacije u razliitim situacijama

razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i
stilovima

razviti razumijevanje, zanimanje, potovanje i skrb za vlastiti jezik, kulturu i knjievnost, te za
kulture, knjievnosti i jezike drugih naroda u Hrvatskoj, Europi i svijetu

razvijati vlastito jezino stvaralatvo i istraivaku radoznalost propitivanjem, razumijevanjem i
rjeavanjem problema stjeui time samopouzdanje te zadovoljstvo radom i postignutim
uspjehom

razumjeti razliite medijske jezike te ih uspjeno rabiti u uenju i komunikaciji, posebno
informacijsko-komunikacijsku tehnologiju

znati pronalaziti razliite izvore informacija i koristiti se njima, procjenjivati njihovu pouzdanost
i korisnost za prouavanje odreene teme, prepoznavati njihov kontekst i autorovu namjeru

osvijestiti povezanost unutar jezino-komunikacijskoga podruja i ostalih odgojno-obrazovnih
podruja stjeui temelje za cjeloivotno uenje.
OEKIVANA Uenika postignua po obrazovnim ciklusima

A. HRVATSKI JEZIK
Prvi ciklus
I. SLUANJE
1. Pripremanje za sluanje
Uenici e:

odabrati temu, oblik, iz vore i namjenu za sluanje jednostavnih neknjievnih i
knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih

razlikovati spontano sluanje i sluanje s namjerom jednostavnih neknjievnih i
knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih, zbog vlastitoga zanimanja i
potrebe u svakodnevnomu ivotu

prepoznati i izdvojiti kljune rijei, ideje i jezina obiljeja jednostavnih neknjievnih i
knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih.
2. Primjenjivanje strategija za sluanje

Uenici e:

odabrati i primijeniti temeljne kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije prije
sluanja i tijekom sluanja (i gledanja) jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova,
zadanih i samostalno odabranih

razlikovati i izdvojiti potrebne, bitne i zanimljive podatke u jednostavnim neknjievnim i
knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno odabranima

usvojiti i primijeniti temeljne strategije samostalnoga i suradnikoga uenja u meudjelatnoj
didaktikoj situaciji i izvan nje.
3. Razumijevanje razliitih slunih predloaka

(razliiti izvori: tradicionalni i elektroniki)
Uenici e:

uoiti i izdvojiti kljune rijei, ideje i jezina obiljeja jednostavnih neknjievnih i

tijekom sluanja procijeniti u razliite svrhe sadrajne, jezine i teorijske podatke u jednostavnim
neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno odabranima.
4. Sluanje iz potrebe, sa zanimanjem i zadovoljstvom

Uenici e:

stei zanimanje i pozitivan odnos prema sluanju u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan
nje s obzirom na dob

stei kulturu sluanja u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje, s obzirom na dob

prepoznati vanost jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i
samostalno odabranih, u svakodnevnomu ivotu

procijeniti svoj izbor i razloge zadovoljstva sluanja jednostavnih neknjievnih i

usvojiti temeljne okvire za izgraivanje valjana osobnoga izbora za sluanje jednostavnih
neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih.
5. Upoznavanje i potivanje hrvatske kulture, kultura nacionalnih

manjina u Republici Hrvatskoj i drugih kultura
Uenici e:

prepoznati i potovati obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura u svojemu bliemu okruju i u
jednostavnim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno
odabranima

uoiti i prihvatiti razliitosti i vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura u svojemu bliemu okruju
i u jednostavnim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno
odabranima.
II. GOVORENJE
1. Pripremanje za govorenje
Uenici e:

isplanirati oblik jednostavnih govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih te njihovih
dijelova u skladu s temom i namjenom te sluateljem ili publikom

razlikovati i odabrati kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te sluateljem
ili publikom.
2. Primjenjivanje strategija za govorenje

Uenici e:

i tijekom govorenja jednostavnih, zadanih i samostalno odabranih, govorenih cjelina

razlikovati i izdvojiti potrebne, bitne i zanimljive podatke radi oblikovanja jednostavnih, zadanih
i samostalno odabranih, govorenih cjelina

razlikovati, odabrati i primijeniti vane pojedinosti i zanimljive podatke prilikom govorenja
jednostavnih, zadanih i samostalno odabranih, govorenih cjelina radi pridobivanja sluatelja

3. Ostvarivanje govorenja
Uenici e:

oblikovati i izgovoriti jednostavne govorene cjeline, zadane i samostalno odabrane, popraene
primjerenim neverbalnim elementima govorenja s obzirom na namjenu i sluatelja ili publiku

ovladati u govoru pravogovornom normom i rjenikom u skladu s dobi i neverbalnim
elementima za izricanje jednostavnih govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih, s
obzirom na namjenu i sluatelja ili publiku.
4. Govorenje s potrebom i zadovoljstvom

Uenici e:

stei zanimanje, pozitivan odnos prema govorenju i kulturu govorenja u skladu s dobi u
meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje

govorenjem izrei vlastito miljenje, doivljaj i stav u skladu s dobi

procijeniti i samoprocijeniti govorenje i prilagoditi ga sluatelju ili publici u razliitim situacijama
i u skladu s dobi

preuzeti odgovornost za izgovoreno u razliitim situacijama i u skladu s dobi.

Uenici e:

prepoznati i potovati obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura u svojemu bliemu okruju te ih
izraziti govorenjem, verbalno i neverbalno

uoiti i prihvatiti razliitosti i vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura u skladu s opeljudskim
vrijednostima u svojemu bliemu okruju te ih izraziti govorenjem, verbalno i neverbalno.
III. ITANJE
1. Pripremanje za itanje
Uenici e:

odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za itanje zadanih i samostalno odabranih jednostavnih
neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova

prepoznati i opisati vanost itanja s namjerom jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih
tekstova, zadanih i samostalno odabranih, zbog vlastitoga zanimanja i potrebe u svakodnevnomu
ivotu

prepoznati i izdvojiti kljune rijei, ideje i jezina obiljeja jednostavnih neknjievnih i
knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih.

2. Primjenjivanje strategija za itanje
Uenici e:

razlikovati, odabrati i primijeniti temeljne kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne
strategije prije itanja i tijekom itanja jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova,

razlikovati i izdvojiti potrebne, bitne i zanimljive podatke u jednostavnim neknjievnim i
knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno odabranima, radi shvaanja teksta

ovladati tehnikama razliitih vrsta itanja jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih
tekstova, zadanih i samostalno odabranih, u skladu s dobi

3. Razumijevanje razliitih vrsta tekstova

(tradicionalni i elektroniki oblik)
Uenici e:

uoiti, razlikovati i opisati kljune rijei, ideje i jezina obiljeja jednostavnih neknjievnih i

tijekom itanja procijeniti u razliite svrhe sadrajne i jezine podatke u tekstu i teorijske podatke
o tekstu jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno
odabranih

protumaiti i samostalno procijeniti nepoznate jednostavne neknjievne i knjievnoumjetnike
tekstove, zadane i samostalno odabrane.
4. itanje iz potrebe, sa zanimanjem i sa zadovoljstvom

Uenici e:

stei zanimanje i pozitivan odnos prema itanju u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje,
u skladu s dobi

stei kulturu itanja u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje, s obzirom na dob

prepoznati vanost jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i

procijeniti svoj izbor i razloge zadovoljstva itanja jednostavnih neknjievnih i

usvojiti temeljne okvire za izgraivanje valjana osobnoga izbora za itanje jednostavnih

Uenici e:

jednostavnim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno
odabranima

odabranima.
IV. PISANJE
1. Pripremanje za pisanje tekstova

Uenici e:

isplanirati oblik jednostavnih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih,
vezanih tekstova i njihovih dijelova u skladu s temom i namjenom te itateljem, sluateljem ili
publikom

razlikovati i odabrati kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te itateljem,
sluateljem ili publikom.
2. Primjena strategija za pisanje

Uenici e:

pisanja i tijekom pisanja jednostavnih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno
odabranih, vezanih tekstova

razlikovati i izdvojiti potrebne, bitne i zanimljive podatke radi oblikovanja jednostavnih
funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova

razlikovati, odabrati i primijeniti vane pojedinosti i zanimljive podatke oblikujui jednostavnije
funkcionalne i stvaralake, zadane i samostalno odabrane, vezane tekstove radi pridobivanja
itatelja, sluatelja ili publike

usvojiti temeljne strategije samostalnoga i suradnikoga uenja u meudjelatnoj didaktikoj
situaciji i izvan nje.
3. Ostvarivanje pisanih tekstova

Uenici e:

oblikovati i napisati jednostavne funkcionalne i stvaralake, zadane i samostalno odabrane,
vezane tekstove s obzirom na namjenu i itatelja, sluatelja ili publiku

primijeniti temeljnu jezinu (gramatiku i pravopisnu) normu i rjenik u skladu s dobi i obiljejima
jednostavnih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova s
obzirom na namjenu i itatelja, sluatelja ili publiku.
4. Pisanje s potrebom i zadovoljstvom

Uenici e:

stei zanimanje, pozitivan odnos prema pisanju i kulturu pisanja u skladu s dobi u didaktikoj
situaciji i izvan nje

pisanjem izrei vlastito miljenje, doivljaj i stav u skladu s dobi

procijeniti i samoprocijeniti svoj tekst i prilagoditi ga itatelju, sluatelju ili publici u razliitim
situacijama

preuzeti odgovornost za napisano u skladu s dobi i u razliitim situacijama.

Uenici e:

izraziti pisanjem

uoiti i prihvatiti razliitosti i vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura u skladu s opeprihvaenim
humanistikim vrijednostima u svojemu bliemu okruju te ih izraziti pisanjem.
Drugi ciklus
I. SLUANJE
Uenici e:

odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za sluanje jednostavnijih neknjievnih i

razlikovati i opisati spontano sluanje i sluanje s namjerom jednostavnijih neknjievnih i

razlikovati i odabrati kljune rijei, ideje, jezina obiljeja i temeljne odlike stila jednostavnijih

Uenici e:

odabrati i primijeniti kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije prije sluanja
i tijekom sluanja (i gledanja) jednostavnijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova,

razlikovati i izdvojiti potrebne, bitne i zanimljive podatke i vane pojedinosti u jednostavnijim
neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno odabranima

usvojiti i primijeniti vei broj strategija samostalnoga i suradnikoga uenja u meudjelatnoj
3. Razumijevanje razliitih slunih predloaka (razliiti izvori: tradicionalni i

elektroniki)
Uenici e:

uoiti i razlikovati kljune rijei, ideje i jezina obiljeja jednostavnijih neknjievnih i

tijekom sluanja procijeniti u razliite svrhe sadrajne, jezine i teorijske podatke u jednostavnijim

Uenici e:

nje, s obzirom na dob

stei kulturu sluanja u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje, s obzirom na dob

prepoznati vanost jednostavnijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i

procijeniti svoj izbor i razloge zadovoljstva sluanja jednostavnijih neknjievnih i

usvojiti temeljne okvire za izgraivanje valjana osobnoga izbora za sluanje jednostavnijih

Uenici e:

jednostavnijim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno
odabranima

odabranima.
II. GOVORENJE
Uenici e:

isplanirati oblik jednostavnijih govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih, i njihovih
dijelova u skladu s temom i namjenom te sluateljem ili publikom

odabrati kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te sluateljem ili publikom
i razlikovati temeljna stilska obiljeja jednostavnijih, zadanih i samostalno odabranih, govorenih
cjelina.

Uenici e:

odabrati i primijeniti kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije prije i tijekom
govorenja jednostavnijih, zadanih i samostalno odabranih, govorenih cjelina

razlikovati i izdvojiti potrebne, bitne i zanimljive podatke i vane pojedinosti radi oblikovanja
jednostavnijih, zadanih i samostalno odabranih, govorenih cjelina

razlikovati, odabrati i primijeniti vane pojedinosti i zanimljive podatke prilikom govorenja
jednostavnijih, zadanih i samostalno odabranih, govorenih cjelina radi pridobivanja sluatelja


Uenici e:

oblikovati i izgovoriti jednostavne govorene cjeline, zadane i samostalno odabrane, popraene

elementima za izricanje jednostavnih govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih, s
obzirom na namjenu i sluatelja ili publiku.

Uenici e:

stei zanimanje, pozitivan odnos prema govorenju i kulturu govorenja u skladu s dobi u


i u skladu s dobi


Uenici e:

izraziti govorenjem, verbalno i neverbalno

vrijednostima u svojemu bliemu okruju te ih izraziti govorenjem, verbalno i neverbalno.
III. ITANJE
Uenici e:

odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za itanje zadanih i samostalno odabranih jednostavnijih

razlikovati i opisati vanost itanja s namjerom jednostavnijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih
ivotu

razlikovati i odabrati kljune rijei i ideje, jezina obiljeja i temeljne odlike stila jednostavnijih

Uenici e:

razlikovati, odabrati i primijeniti vei broj kognitivnih, metakognitivnih i drutveno-afektivnih
strategija prije itanja i tijekom itanja jednostavnijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih
tekstova, zadanih i samostalno odabranih

razlikovati i izdvojiti potrebne, bitne i zanimljive podatke i vane pojedinosti u jednostavnijim

ovladati tehnikama razliitih vrsta itanja jednostavnijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih
tekstova, zadanih i samostalno odabranih, u skladu s dobi

didaktikoj situaciji izvan nje.

Uenici e:

uoiti, razlikovati i opisati kljune rijei, ideje i jezina obiljeja jednostavnijih neknjievnih i

tijekom itanja procijeniti u razliite svrhe sadrajne i jezine podatke i teorijske podatke o tekstu
jednostavnijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih

protumaiti i samostalno procijeniti nepoznate jednostavnije neknjievne i knjievnoumjetnike

Uenici e:

stei zanimanje i pozitivan odnos prema itanju u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje,
s obzirom na dob

stei kulturu itanja u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje s obzirom na dob

prepoznati vanost jednostavnijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i

procijeniti svoj izbor i razloge zadovoljstva itanja jednostavnijih neknjievnih i

usvojiti temeljne okvire za izgraivanje valjana osobnoga izbora za itanje jednostavnijih

Uenici e:

jednostavnijim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno
odabranima

i u jednostavnijim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno
odabranima.
IV. PISANJE

Uenici e:

isplanirati oblik jednostavnijih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih,
vezanih tekstova i njihovih dijelova u skladu s temom i namjenom te itateljem, sluateljem ili
publikom

odabrati kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te itateljem, sluateljem
ili publikom i razlikovati temeljna stilska obiljeja jednostavnijih funkcionalnih i stvaralakih,
zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova.

Uenici e:

odabrati i primijeniti kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije prije pisanja i
tijekom pisanja jednostavnijih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih,
vezanih tekstova

razlikovati i izdvojiti potrebne, bitne i zanimljive podatke i vane pojedinosti radi oblikovanja
jednostavnijih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova

razlikovati, odabrati i primijeniti vane pojedinosti i zanimljive podatke oblikujui jednostavnije
funkcionalne i stvaralake, zadane i samostalno odabrane, vezane tekstove radi pridobivanja
itatelja, sluatelja ili publike

usvojiti vei broj strategija samostalnoga i suradnikoga uenja u meudjelatnoj didaktikoj

Uenici e:

oblikovati i napisati jednostavnije funkcionalne i stvaralake, zadane i samostalno oblikovane,
vezane tekstove s obzirom na namjenu i itatelja, sluatelja ili publiku

primijeniti jezinu (gramatiku i pravopisnu) normu i rjenik u skladu s dobi i obiljejima
jednostavnijih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova s
obzirom na namjenu i itatelja, sluatelja ili publiku.

Uenici e:

stei zanimanje, pozitivan odnos prema pisanju i kulturi pisanja u skladu s dobi u didaktikoj


situacijama


Uenici e:

izraziti pisanjem

uoiti i prihvatiti razliitosti i vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura u skladu s opeprihvaenim
humanistikim vrijednostima u svojemu bliemu okruju te ih izraziti pisanjem.
Trei ciklus
I. SLUANJE
Uenici e:

odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za sluanje sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih

razlikovati i objasniti spontano sluanje i sluanje s namjerom sloenijih neknjievnih i

razlikovati, objasniti i procijeniti kljune rijei, ideje, jezina obiljeja i odlike stila sloenijih

Uenici e:

i tijekom sluanja (i gledanja) sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i
samostalno odabranih

izdvojiti i objasniti potrebne, bitne, zanimljive i korisne podatke i vane pojedinosti u sloenijim

primijeniti i objasniti vei broj strategija samostalnoga i suradnikoga uenja u meudjelatnoj

elektroniki)
Uenici e:

uoiti, razlikovati i procijeniti po razliitim kriterijima kljune rijei, ideje i jezina obiljeja sluajui
sloenije neknjievne i knjievnoumjetnike tekstove, zadane i samostalno odabrane

tijekom sluanja procijeniti u razliite svrhe sadrajne, jezine i teorijske podatke u sloenijim

Uenici e:

nje s obzirom na dob

stei kulturu sluanja u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje s obzirom na dob

prosuditi vanost sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno
odabranih, u svakodnevnomu ivotu

obrazloiti svoj izbor i zadovoljstvo sluanja sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih

procijeniti valjanost osobnoga izbora za sluanje sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih
tekstova, zadanih i samostalno odabranih.

Uenici e:

prepoznati, razlikovati i potovati obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura u iremu okruju i u
sloenijim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno odabranima

uoiti i prihvatiti razliitosti i vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura u iremu okruju i u
sloenijim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno odabranima.
II. GOVORENJE
Uenici e:

isplanirati oblik sloenijih govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih, i njezinih dijelova
u skladu s temom i namjenom te sluateljem ili publikom

odabrati i procijeniti kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te sluateljem
ili publikom i razlikovati temeljna stilska obiljeja sloenijih, zadanih i samostalno odabranih,
govorenih cjelina.

Uenici e:

odabrati i primijeniti kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije prije i tijekom
govorenja sloenijih, zadanih i samostalno odabranih, govorenih cjelina

izdvojiti i urediti potrebne, bitne, zanimljive i korisne podatke i vane pojedinosti radi oblikovanja
sloenijih, zadanih i samostalno odabranih, govorenih cjelina

odabrati i primijeniti vane pojedinosti i zanimljive podatke prilikom govorenja sloenijih, zadanih
i samostalno odabranih, govorenih cjelina radi pridobivanja sluatelja

primijeniti vei broj strategija samostalnoga i suradnikoga uenja u meudjelatnoj didaktikoj

Uenici e:

oblikovati i izgovoriti sloenije govorene cjeline, zadane i samostalno odabrane, popraene

elementima za izricanje sloenijih govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih, s obzirom
na namjenu i sluatelja ili publiku.

Uenici e:

stei zanimanje, pozitivan odnos prema govorenju i kulturi govorenja u skladu s dobi u


i u skladu s dobi


Uenici e:

prepoznati, razlikovati i potovati obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura u svojemu iremu
okruju te ih izraziti govorenjem, verbalno i neverbalno

vrijednostima u svojemu iremu okruju te ih izraziti govorenjem, verbalno i neverbalno.
III. ITANJE
Uenici e:

odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za itanje zadanih i samostalno odabranih sloenijih

razlikovati i objasniti vanost itanja s namjerom sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih
tekstova, zadanih i samostalno odabranih, zbog vlastitoga interesa i potrebe u svakodnevnomu
ivotu

razlikovati, objasniti i procijeniti kljune rijei, ideje, jezina obiljeja i odlike stila sloenijih

Uenici e:

razlikovati, odabrati i primijeniti vei broj kognitivnih, metakognitivnih i drutveno-afektivnih
strategija prije itanja i tijekom itanja sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova,

izdvojiti i objasniti potrebne, bitne, zanimljive i korisne podatke i vane pojedinosti u sloenijim

ovladati tehnikama razliitih vrsta itanja sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova,
zadanih i samostalno odabranih, u skladu s dobi

primijeniti i objasniti vei broj strategija samostalnoga i suradnikoga uenja u meudjelatnoj

Uenici e:

razlikovati, objasniti i procijeniti po razliitim kriterijima kljune rijei, ideje i jezina obiljeja
sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih

tijekom itanja procijeniti u razliite svrhe sadrajne i jezine podatke i teorijske podatke o tekstu
sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih

protumaiti i samostalno procijeniti nepoznate sloenije neknjievne i knjievnoumjetnike

Uenici e:

stei zanimanje i pozitivan odnos prema itanju u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje
s obzirom na dob

stei kulturu itanja u meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje s obzirom na dob

prosuditi vanost sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno
odabranih, u svakodnevnomu ivotu

obrazloiti svoj izbor i razloge zadovoljstva itanja sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih

procijeniti valjanost osobnoga izbora za itanje sloenijih neknjievnih i knjievnoumjetnikih

Uenici e:

prepoznati, razlikovati i potovati obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura u iremu okruju i u
sloenijim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno odabranima

uoiti i prihvatiti razliitosti i vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura u iremu okruju i u
sloenijim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno odabranima.
IV. PISANJE

Uenici e:

isplanirati oblik sloenijih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih
tekstova i njihovih dijelova u skladu s temom i namjenom te itateljem, sluateljem ili publikom

odabrati i procijeniti kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te itateljem,
sluateljem ili publikom i razlikovati temeljna stilska obiljeja sloenijih funkcionalnih i stvaralakih,
zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova.

Uenici e:

tijekom pisanja sloenijih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih
tekstova

izdvojiti i urediti potrebne, bitne, zanimljive i korisne podatke i vane pojedinosti radi oblikovanja
sloenijih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova

odabrati i primijeniti vane pojedinosti i zanimljive podatke oblikujui sloenije funkcionalne i
stvaralake, zadane i samostalno odabrane, vezane tekstove radi pridobivanja itatelja, sluatelja
ili publike


Uenici e:

oblikovati i napisati sloenije funkcionalne i stvaralake, zadane i samostalno odabrane, vezane
tekstove s obzirom na namjenu i itatelja, sluatelja ili publiku

ovladati u pisanju jezinom normom i rjenikom u skladu s dobi i obiljejima sloenijih
funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova s obzirom na
namjenu i itatelja, sluatelja ili publiku.

Uenici e:

stei zanimanje, pozitivan odnos prema pisanju i kulturu pisanja u skladu s dobi u didaktikoj


situacijama


Uenici e:

prepoznati, razlikovati i potovati obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura u svojemu iremu
okruju te ih izraziti pisanjem

vrijednostima u svojemu iremu okruju te ih izraziti pisanjem.

etvrti ciklus (strukovne kole)
I. SLUANJE
Uenici e:

odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za sluanje sloenih neknjievnih i knjievnoumjetnikih

objasniti spontano sluanje i sluanje s namjerom sloenih neknjievnih i knjievnoumjetnikih
ivotu

razlikovati, ralaniti i objasniti kljune rijei, ideje, jezina i temeljna stilska obiljeja sloenih

Uenici e:

i tijekom sluanja (i gledanja) sloenih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i

izdvojiti i razvrstati razliite vrste podataka: potrebne, bitne, zanimljive i korisne te vane
pojedinosti prema modelu prije i tijekom sluanja (i gledanja) sloenih neknjievnih i

primijeniti i objasniti uporabu strategija samostalnoga i suradnikoga uenja u meudjelatnoj

(razliiti izvori: tradicionalni i elektroniki)
Uenici e:

razlikovati i ralaniti kljune rijei, ideje i jezina obiljeja te razlikovati i procijeniti prema modelu
sloene neknjievne i knjievnoumjetnike tekstove, zadane i samostalno odabrane

tijekom sluanja procijeniti u razliite svrhe sadrajne, jezine i teorijske podatke u sloenim

Uenici e:

stei zanimanje i pozitivan odnos prema sluanju u razliitim situacijama te u skladu s ciljevima
vrste obrazovanja

stei kulturu sluanja u razliitim situacijama i s obzirom na ciljeve vrste obrazovanja

obrazloiti svoj izbor tekstova i razloge zadovoljstva tijekom sluanja i onih vezanih za sluanje.

Uenici e:

uoiti i potivati razliitosti i vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura u iremu okruju i na
temelju neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih, s obzirom
na prostor i vrijeme njihova nastanka

ponaati se u skladu s opeljudskim vrijednostima.
II. GOVORENJE
Uenici e:

isplanirati oblik govorene cjeline razliite sloenosti, zadane i samostalno odabrane, i njezinih
dijelova u skladu s temom i namjenom te sluateljstvom ili publikom

odabrati i procijeniti kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te sluateljstvom
ili publikom i razlikovati temeljna stilska obiljeja sloenih govorenih cjelina, zadanih i samostalno
odabranih, u skladu s ciljevima vrste obrazovanja.

Uenici e:

odabrati i primijeniti kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije prije govorenja
i tijekom govorenja sloenih govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih

urediti i sastaviti sloene govorene cjeline, zadane i samostalno odabrane, prema modelu jasno
istiui: potrebne, bitne, zanimljive i korisne podatke i vane pojedinosti

izdvojiti, razvrstati i primijeniti razliite vrste podataka prema modelu za oblikovanje sloenih
govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih, radi pridobivanja sluateljstva ili publike

Uenici e:

oblikovati i izgovoriti sloene govorene cjeline, zadane i samostalno odabrane, popraene
primjerenim neverbalnim obiljejima s obzirom na namjenu i sluateljstvo ili publiku

ovladati u govoru sloenih govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih, pravogovornom
normom i rjenikom s obzirom na namjenu, ciljeve vrste obrazovanja te sluateljstvo ili publiku.

Uenici e:

stei zanimanje, pozitivan odnos prema angairanom sudjelovanju govorenjem i oblikovanju
rjeenja problema u razliitim situacijama te u skladu s ciljevima vrste obrazovanja

stei kulturu govorenja u razliitim situacijama i s obzirom na ciljeve vrste obrazovanja

izrei vlastito miljenje, doivljaj i stav

procijeniti i samovrjednovati govorenje i prilagoditi ga sluateljstvu ili publici u razliitim
situacijama

preuzeti odgovornost za izgovoreno u razliitim situacijama.

Uenici e:

razlikovati, obrazloiti i potivati obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura te ih izraziti govorenjem,
verbalno i neverbalno

uoiti, obrazloiti i prihvatiti razliitosti i opeljudske vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura
te ih izraziti govorenjem, verbalno i neverbalno.
III. ITANJE
Uenici e:

odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za itanje sloenih neknjievnih i knjievnoumjetnikih

objasniti vanost itanja s namjerom sloenih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova,
zadanih i samostalno odabranih, zbog vlastitoga zanimanja i potrebe u svakodnevnomu ivot

razlikovati, ralaniti i objasniti kljune rijei, ideje, jezina i temeljna stilska obiljeja sloenih

Uenici e:

odabrati i primijeniti kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije prije itanja i
tijekom itanja sloenih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno
odabranih

izdvojiti i razvrstati razliite vrste podataka: potrebne, bitne, zanimljive i korisne te vane
pojedinosti prema modelu prije itanja i tijekom itanja sloenih neknjievnih i

ovladati tehnikama razliitih vrsta itanja sloenih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova,

3. Razumijevanje razliitih vrsta tekstova (tradicionalni i elektroniki oblik)

Uenici e:

razlikovati i objasniti sadrajne podatke i jezina obiljeja te razlikovati i procijeniti prema modelu
sloene neknjievne i knjievnoumjetnike tekstove, zadane i samostalno odabrane

tijekom itanja procijeniti u razliite svrhe sadrajne, jezine i teorijske podatke u sloenim ne-
knjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno odabranima

protumaiti i samostalno procijeniti nepoznate tekstove u skladu s ciljevima vrste obrazovanja.

Uenici e:

stei zanimanje i pozitivan odnos prema itanju u razliitim situacijama i s obzirom na ciljeve
vrste obrazovanja

stei kulturu itanja i s obzirom na ciljeve vrste obrazovanja

obrazloiti svoj izbor tekstova i razloge zadovoljstva tijekom itanja i onih vezanih za itanje.

Uenici e:

uoiti i potovati razliitosti i vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura u iremu okruju i na te-
melju neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova s obzirom na prostor i vrijeme njihova nastan-
ka

ponaati se u skladu s opeljudskim vrijednostima.
IV. PISANJE

Uenici e:

isplanirati oblik sloenih funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih
tekstova i njihovih dijelova u skladu s temom i namjenom te itateljstvom, sluateljstvom ili pu-
blikom

odabrati i procijeniti kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te itateljstvom,
sluateljstvom ili publikom i razlikovati temeljna stilska obiljeja sloenih funkcionalnih i stvara-
lakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova u skladu s ciljevima vrste obrazovanja.

Uenici e:

tijekom pisanja sloenih funkcionalnih i stvaralakih zadanih i samostalno odabranih, vezanih
tekstova

urediti i sastaviti sloene funkcionalne i stvaralake zadane i samostalno odabrane, vezane teksto-
ve prema modelu jasno istiui: potrebne, bitne, zanimljive i korisne podatke i vane pojedinosti

izdvojiti, razvrstati i primijeniti razliite vrste podataka prema modelu za oblikovanje sloenih
funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova radi pridobiva-
nja itateljstva, sluateljstva ili publike


Uenici e:

strukturirati i napisati sloene funkcionalne i stvaralake, zadane i samostalno odabrane, veza-
ne tekstove s obzirom na namjenu, itateljstvo, sluateljstvo ili publiku i ciljeve vrste obrazova-
nja

ovladati u pisanju jezinom normom i rjenikom te obiljejima sloenih funkcionalnih i stvara-
lakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova s obzirom na namjenu, ciljeve vrste
obrazovanja te itateljstvo, sluateljstvo ili publiku.

Uenici e:

stei zanimanje, pozitivan odnos prema pisanju i kulturi pisanja u didaktikoj situaciji i izvan nje
te u skladu s ciljevima vrste obrazovanja

pisanjem izrei vlastito miljenje, doivljaj i stav

procijeniti i samovrjednovati pisanje i prilagoditi ga itateljstvu, sluateljstvu ili publici u razlii-
tim situacijama

preuzeti odgovornost za napisano u razliitim situacijama.

Uenici e:

razlikovati, obrazloiti i potovati obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura te ih izraziti pisanjem

uoiti, obrazloiti i prihvatiti razliitosti i opeljudske vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura
te ih izraziti pisanjem.
etvrti ciklus (gimnazije)
I. SLUANJE
Uenici e:

odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za sluanje neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova
razliite sloenosti, zadanih i samostalno odabranih

obrazloiti spontano sluanje i sluanje s namjerom neknjievnih i knjievnoumjetnikih teksto-
va razliite sloenosti, zadanih i samostalno odabranih, zbog vlastitoga zanimanja i potrebe u
svakodnevnomu ivotu

ralaniti, protumaiti i procijeniti kljune rijei, ideje, jezina i stilska obiljeja neknjievnih i knji-
evnoumjetnikih tekstova razliite sloenosti, zadanih i samostalno odabranih.

Uenici e:

i tijekom sluanja (i gledanja) neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova razliite sloenosti,

izdvojiti i organizirati razliite vrste podataka prema modelu i sastavljajui model prije sluanja
i tijekom sluanja (i gledanja) neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova razliite sloenosti,

primijeniti i obrazloiti uporabu strategija samostalnoga i suradnikoga uenja u interaktivnoj

elektroniki)
Uenici e:

ralaniti i protumaiti kljune rijei, ideje i jezina obiljeja te razlikovati i procijeniti prema
modelu i sastavljajui model neknjievne i knjievnoumjetnike tekstove razliite sloenosti,
zadane i samostalno odabrane

tijekom sluanja procijeniti u razliite svrhe sadrajne, jezine i teorijske podatke u neknjievnim
i knjievnoumjetnikim tekstovima razliite sloenosti, zadanima i samostalno odabranima.

Uenici e:

stei zanimanje i pozitivan odnos prema sluanju u razliitim situacijama te u skladu s ciljevima
vrste obrazovanja

stei kulturu sluanja u razliitim situacijama i s obzirom na ciljeve vrste obrazovanja

obrazloiti svoj izbor tekstova i razloge zadovoljstva tijekom sluanja i onih vezanih za sluanje.

Uenici e:

uoiti i potivati razliitosti i vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura u iremu okruju i na
temelju neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih, s obzirom
na prostor i vrijeme njihova nastanka

ponaati se u skladu s opeprihvaenim humanistikim vrijednostima.
II. GOVORENJE
Uenici e:

isplanirati oblik govorene cjeline razliite sloenosti, zadane i samostalno odabrane, i njezinih
dijelova u skladu s temom i namjenom te sluateljstvom ili publikom

odabrati i procijeniti kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te sluateljstvom
ili publikom i razlikovati stilska obiljeja govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih,
razliite sloenosti u skladu s ciljevima vrste obrazovanja.

Uenici e:

primijeniti i procijeniti kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije prije i tijekom
govorenja cjelina, zadanih i samostalno odabranih, razliite sloenosti

sastaviti prema modelu i organizirati sastavljajui model govorene cjeline, zadane i samostalno
odabrane, razliite sloenosti te odabrati i primijeniti razliite vrste podataka i vane pojedinosti

izdvojiti i organizirati razliite vrste podataka prema modelu i sastavljajui model za oblikovanje
govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih, razliite sloenosti radi pridobivanja
sluateljstva ili publike

primijeniti, osmisliti i obrazloiti uporabu strategija samostalnoga i suradnikoga uenja u
meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje.
Uenici e:

oblikovati i izgovoriti govorene cjeline razliite sloenosti, zadane i samostalno odabrane,
popraene primjerenim neverbalnim elementima s obzirom na namjenu i sluateljstvo ili publiku

ovladati u govoru govorenih cjelina razliite sloenosti, zadanih i samostalno odabranih,
pravogovornom normom i rjenikom s obzirom na namjenu, ciljeve vrste obrazovanja te
sluateljstvo ili publiku.

Uenici e:

stei zanimanje, pozitivan odnos prema angairanom sudjelovanju govorenjem i oblikovanju
rjeenja problema u razliitim situacijama te u skladu s ciljevima vrste obrazovanja

stei kulturu govorenja u razliitim situacijama i s obzirom na ciljeve vrste obrazovanja

izrei vlastito miljenje, doivljaj i stav

procijeniti i samovrjednovati govorenje i prilagoditi ga sluateljstvu ili publici u razliitim
situacijama

preuzeti odgovornost za izgovoreno u razliitim situacijama.

Uenici e:

razlikovati, obrazloiti i prihvatiti obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura te ih izraziti govorenjem,
verbalno i neverbalno

uoiti, obrazloiti i prihvatiti razliitosti i opeprihvaene humanistike vrijednosti hrvatske, svoje
i drugih kultura te ih izraziti govorenjem, verbalno i neverbalno.

III. ITANJE
Uenici e:

odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za itanje zadanih i samostalno odabranih neknjievnih
i knjievnoumjetnikih tekstova razliite sloenosti

obrazloiti vanost itanja zadanih i samostalno odabranih neknjievnih i knjievnoumjetnikih
tekstova razliite sloenosti s namjerom zbog vlastitoga zanimanja i potrebe u svakodnevnomu
ivotu

ralaniti, protumaiti i procijeniti kljune rijei, ideje, jezina i stilska obiljeja neknjievnih i
knjievnoumjetnikih tekstova razliite sloenosti, zadanih i samostalno odabranih.

Uenici e:

odabrati i primijeniti kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije prije itanja i
tijekom itanja zadanih i samostalno odabranih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova
razliite sloenosti

izdvojiti i organizirati razliite vrste podataka prema modelu i sastavljajui model prije itanja i
tijekom itanja neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova razliite sloenosti, zadanih i

ovladati tehnikama razliitih vrsta itanja neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova razliite
sloenosti, zadanih i samostalno odabranih

primijeniti i obrazloiti uporabu strategija samostalnoga i suradnikoga uenja u meudjelatnoj

Uenici e:

ralaniti i protumaiti sadrajne podatke i jezina obiljeja te razlikovati i procijeniti prema
modelu i sastavljajui model zadane i samostalno odabrane neknjievne i knjievnoumjetnike
tekstove razliite sloenosti

tijekom itanja procijeniti u razliite svrhe sadrajne, jezine i teorijske podatke u zadanim i
samostalno odabranim neknjievnim i knjievnoumjetnikim tekstovima razliite sloenosti

protumaiti i samostalno procijeniti nepoznate tekstove u skladu s ciljevima vrste obrazovanja.

Uenici e:

stei zanimanje i pozitivan odnos prema itanju u razliitim situacijama i s obzirom na ciljeve
vrste obrazovanja

stei kulturu itanja i s obzirom na ciljeve vrste obrazovanja

obrazloiti svoj izbor tekstova i razloge zadovoljstva tijekom itanja i onih vezanih za itanje.

Uenici e:

uoiti i prihvatiti razliitosti i vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura u iremu okruju i na
temelju neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova s obzirom na prostor i vrijeme njihova
nastanka

ponaati se u skladu s opeprihvaenim humanistikim vrijednostima.
IV. PISANJE

Uenici e:

isplanirati oblik funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova
razliite sloenosti i njihovih dijelova u skladu s temom i namjenom te itateljstvom,
sluateljstvom ili publikom

odabrati i procijeniti kljune rijei i ideje u skladu s temom, namjenom i oblikom te itateljstvom,
sluateljstvom ili publikom i razlikovati stilska obiljeja funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i
samostalno odabranih, vezanih tekstova razliite sloenosti u skladu s ciljevima vrste obrazovanja.

Uenici e:

primijeniti i procijeniti kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije prije pisanja
i tijekom pisanja funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, tekstova razliite
sloenosti

sastaviti prema modelu i organizirati sastavljajui model funkcionalne i stvaralake, zadane i
samostalno odabrane, vezane tekstove razliite sloenosti te odabrati i primijeniti razliite vrste
podataka i vane pojedinosti

izdvojiti i organizirati razliite vrste podataka prema modelu i sastavljajui model za oblikovanje
funkcionalnih i stvaralakih, zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova razliite sloenosti
radi pridobivanja itateljstva, sluateljstva ili publike

primijeniti, osmisliti i obrazloiti uporabu strategija samostalnoga i suradnikoga uenja u
meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje.

Uenici e:

oblikovati i napisati funkcionalne i stvaralake, zadane i samostalno odabrane, vezane tekstove
razliite sloenosti s obzirom na namjenu, itateljstvo, sluateljstvo ili publiku i ciljeve vrste
obrazovanja

ovladati u pisanju jezinom normom i rjenikom te obiljejima funkcionalnih i stvaralakih,
zadanih i samostalno odabranih, vezanih tekstova razliite sloenosti s obzirom na namjenu,
ciljeve vrste obrazovanja te itateljstvo, sluateljstvo ili publiku.

Uenici e:

stei zanimanje, pozitivan odnos prema pisanju i kulturu pisanja u didaktikoj situaciji i izvan
nje te u skladu s ciljevima vrste obrazovanja

pisanjem izrei vlastito miljenje, doivljaj i stav

procijeniti i samovrjednovati pisanje i prilagoditi ga itateljstvu, sluateljstvu ili publici u razliitim
situacijama

preuzeti odgovornost za napisano u razliitim situacijama.

Uenici e:

razlikovati, obrazloiti i potovati obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura te ih izraziti pisanjem

uoiti, obrazloiti i prihvatiti razliitosti i opeprihvaene humanistike vrijednosti hrvatske, svoje
i drugih kultura te ih izraziti pisanjem.
B. STRANI JEZICI1
Prvi ciklus2
I. SLUANJE
Uenici e:

stei poetni pozitivan stav prema aktivnom sluanju na stranomu jeziku i pokuati prevladati
strah od nerazumijevanja

uoiti najosnovnije posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika.

Uenici e:

primjenjivati najosnovnije strategije za planiranje i upravljanje sluanjem te najosnovnije
strategije suradnikoga i individualnoga uenja

rabiti popis rijei u udbeniku te upoznati i koristiti se, samostalno ili uz pomo, razliitim
izvorima, ukljuujui i elektronike medije.
1 N
avedena postignua odnose se na minimalna oekivanja koja bi uenici trebali ostvariti u prvomu stranomu jeziku
koji ue od 1. razreda osnovne kole.
2 P
ostignua u prvomu stranomu jeziku na zavretku 4. razreda osnovne kole orijentiraju se prema pripremnomu
stupnju (A1) Zajednikoga europskoga referentnoga okvira za jezike. Pritom se moe oekivati da e uenici u
engleskomu jeziku s obzirom na znaajno veu izloenost tomu jeziku u svakodnevnom okruenju navedena
postignua vjerojatno nadmaiti.

Uenici e:

globalno i selektivno razumjeti vrlo jednostavne iskaze i tekstove vezane uz svakodnevni ivot
i neposredno okruenje ako su izneseni vrlo polako i jasno te razumjeti najosnovnije namjere
sugovornika

primjerenim verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati razumijevanje vrlo jednostavnih
slunih poticaja.
4. Sluanje sa zanimanjem i zadovoljstvom

Uenici e:

aktivnim sudjelovanjem i primjerenim reakcijama pokazati razumijevanje i zadovoljstvo sluanjem

pratiti osnovni sadraj raznih vrlo jednostavnih knjievnih i neknjievnih slunih i sluno-vidnih
tekstova te reagirati na poticaje sadrane u njima

verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati pozitivan odnos prema sluanju raznovrsnih vrlo
jednostavnih tekstova.
5. Sluanje radi upoznavanja i potivanja vlastite i drugih kultura

Uenici e:

sluanjem uoiti vrlo jednostavne injenice o zemljama jezika koji se ui te ih usporediti s vlastitim
ivotom i okrujem

usvojiti najosnovnije obrasce uljudnoga ophoenja na stranomu jeziku

na vrlo jednostavnim konkretnim primjerima uoiti vanost potivanja vlastite i drugih kultura

prepoznati humanistike vrijednosti, kao to su prijateljstvo, suradnja, altruizam i tolerancija.
II. GOVORENJE
Uenici e:

stei poetni pozitivan stav prema govorenju na stranomu jeziku i pokuati prevladati strah od
pogrjeaka

uoiti najosnovnije posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika te pravilno artikulirati glasove,
izgovarati i naglaavati rijei i fraze te potivati ritam i intonaciju vrlo jednostavnih izriaja

uoiti najosnovnije razlike izmeu pisanja i izgovora vrlo jednostavnih izriaja.

Uenici e:

primjenjivati najosnovnije strategije za planiranje i upravljanje govorenim iskazima te najosnovnije

samostalno ili uz pomo, upotrebljavati udbenike rjenike te razliite druge izvore, ukljuujui
i elektronike medije.

3. Ostvarivanje govorenih tekstova
Uenici e:

vrlo jednostavno verbalno reagirati na slune, pisane i slikovne poticaje

razumjeti i tumaiti razliite kratke i vrlo jednostavne tekstove vezane uz svakodnevni ivot i
neposredno okruje

vrlo jednostavnim jezikom, samostalno ili uz pomo, sudjelovati u razliitim oblicima govorne
produkcije i interakcije.

Uenici e:

stei osnovni interes za govorenje na stranomu jeziku te primjerenim verbalnim i neverbalnim
reakcijama pokazati razumijevanje i zadovoljstvo govorenjem

govorenjem i/ili pjevanjem vrlo kratkih tekstova razliitih vrsta osjetiti zadovoljstvo u uenju
stranoga jezika te verbalnim i neverbalnim sredstvima pokazati radoznalost i kreativnost u
jezinom izraavanju.
5. Govorenje radi upoznavanja i potivanja vlastite kulture

i drugih kultura
Uenici e:

u govorenim iskazima koristiti se usvojenim injenicama o ivotu u zemljama jezika koji se ui

usvojiti najosnovnije obrasce uljudnoga ophoenja na stranomu jeziku

na vrlo jednostavnim konkretnim primjerima uoiti vanost potivanja vlastite kulture i drugih
kultura

prepoznati humanistike vrijednosti, kao to su prijateljstvo, suradnja, altruizam i tolerancija.
III. ITANJE
Uenici e:

stei temelje pozitivnoga stava prema itanju na stranomu jeziku i pokuati prevladati strah od
nerazumijevanja

itati s pozornou i odrati pozornost na odreeno vrijeme

uoiti najosnovnije posebnosti pravopisa stranoga jezika te ovladati najosnovnijim pravopisnim
pravilima

pri glasnu itanju uoiti razliku izmeu pisanja i izgovora uestalih rijei.

Uenici e:

primjenjivati najosnovnije strategije za planiranje i upravljanje itanjem te najosnovnije strategije
suradnikoga i individualnoga uenja

rabiti popis rijei u udbeniku te upoznati i koristiti se, samostalno ili uz pomo, razliitim izvorima
pisanih tekstova, ukljuujui i elektronike medije.

Uenici e:

globalno i selektivno razumjeti kratke, vrlo jednostavne tekstove vezane uz svakodnevni ivot i
neposredno okruje

razumjeti i izvui bitne informacije iz kratkih izvornih i didaktikih tekstova.
4. itanje sa zanimanjem i zadovoljstvom

Uenici e:

verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati radoznalost i elju za itanjem

odabrati i samostalno i/ili uz pomo, itati razliite vrste vrlo jednostavnih knjievnih i
neknjievnih, izvornih i didaktikih tekstova.
5. itanje radi upoznavanja i potivanja vlastite kulture i drugih kultura

Uenici e:

itanjem vrlo kratkih tekstova na stranomu jeziku uoiti i usvojiti jednostavne injenice o ivotu
u zemljama jezika koji se ui te ih usporediti s vlastitim ivotom i okrujem

na vrlo jednostavnim konkretnim primjerima uoiti vanost potivanja vlastite kulture i stranih
kultura

prepoznati humanistike vrijednosti kao to su prijateljstvo, suradnja, altruizam i tolerancija.
IV. PISANJE
1. Pripremanje za pisanje
Uenici e:

stei temelje pozitivnoga stava prema pisanju na stranomu jeziku

uoiti neke najosnovnije razlike izmeu govornoga i pisanoga teksta te razlike u pisanju na
stranomu i materinskomu jeziku

ovladati najosnovnijim pravopisnim pravilima na stranomu jeziku.

Uenici e:

primjenjivati najosnovnije strategije za planiranje i ostvarivanje pisanih tekstova te najosnovnije

rabiti popis rijei u udbeniku te upoznati i koristiti se, samostalno ili uz pomo, razliitim
izvorima, ukljuujui i elektronike medije.

Uenici e:

vrlo jednostavnim jezikom samostalno ili uz pomo napisati vrlo kratak i vrlo jednostavan tekst
ukljuujui i tekstove u svakodnevnoj komunikaciji

pisati tekstove opisane u prethodnoj toki, i to na razliitim stupnjevima samostalnosti: prepisati,
dopuniti tekst, pisati prema slunomu, pisanomu ili slikovnomu predloku.

Uenici e:

stei poetni interes za pisanje raznovrsnih vrlo jednostavnih tekstova i pokazati zadovoljstvo
pisanjem

uoiti potrebu navike pisanja u svakodnevnoj komunikaciji

pisanjem i/ili crtanjem vrlo kratkih tekstova osjetiti zadovoljstvo u uenju stranoga jezika te
verbalnim i neverbalnim sredstvima pokazati radoznalost i kreativnost u jezinom izraavanju.
5. Pisanje radi upoznavanja i potivanja vlastite kulture i drugih kultura

Uenici e:

u pisanju rabiti jednostavne injenice o ivotu u zemljama jezika koji se ui te ih usporediti s
vlastitim ivotom i okrujem

usvojiti najosnovnije obrasce uljudnoga ophoenja pisanjem na stranomu jeziku te napisati
vrlo kratak tekst u svakodnevnoj komunikaciji u skladu s uvrijeenim pravilima kulture jezika koji
se ui

na vrlo jednostavnim konkretnim primjerima uoiti vanost potivanja vlastite kulture i stranih
kultura

prepoznati humanistike vrijednosti kao to su prijateljstvo, suradnja, altruizam i tolerancija.
V. MEUKULTURNO DJELOVANJE
1. Pripremanje za primjereno meukulturno djelovanje

Uenici e:

na vrlo jednostavnim konkretnim primjerima globalno osvijestiti postojanje slinosti i razlika
izmeu vlastite kulture i kulture jezika koji se ui u aspektima svakodnevnoga ivota te u znaenju
i uporabi pojedinih jezinih izriaja

osjetiti temeljnu radoznalost i stei zanimanje za kulturu jezika koji se ui

globalno osvijestiti potrebu tolerantnoga i empatinoga ophoenja u kontaktima s osobama
iz drugih kultura.
2. Primjenjivanje strategija za primjereno meukulturno djelovanje

Uenici e:

na najjednostavniji nain zatraiti i/ili potraiti objanjenje radi razumijevanja kulturoloki
uvjetovanih sadraja.

3. Primjenjivanje znanja, vjetina i stavova radi uspjene
meukulturne komunikacije
Uenici e:

prepoznati poznate informacije o vlastitoj i stranoj kulturi, povezati ih s ve poznatim situacijama,
a povremeno i s novim kontekstom

pokuati primijeniti prikladne obrasce ponaanja u poznatim situacijama

pokuati otvoreno, radoznalo i empatino reagirati na strane i nerazumljive sadraje, ponaanja
i situacije.
Drugi ciklus3
I. SLUANJE
Uenici e:

stei poetni pozitivan stav prema aktivnomu sluanju na stranomu jeziku i osnovno
samopouzdanje u sluanju

uoiti i razumjeti osnovne posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika u odnosu na materinski
jezik.

Uenici e:

primjenjivati osnovne strategije za planiranje i upravljanje sluanjem te osnovne strategije

samostalno ili uz pomo, koristiti se razliitim izvorima slunih tekstova na stranomu jeziku
ukljuujui i elektronike medije.

Uenici e:

globalno i selektivno razumjeti razliite jednostavne tekstove vezane uz svakodnevni ivot i
neposredno okruje ako su izneseni polako i jasno te razumjeti osnovne namjere sugovornika

primjerenim verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati razumijevanje jednostavnih slunih
poticaja.

Uenici e:


pratiti osnovni sadraj razliitih jednostavnih slunih i sluno-vidnih knjievnih i neknjievnih
tekstova te reagirati na poticaje sadrane u njima
3 Pri odreivanju oekivanih postignua u uenju drugoga stranoga jezika od 4. razreda osnovne kole valja provesti
prilagodbu ovdje navedenih postignua s obzirom na manji fond sati i kasniji poetak uenja. Konkretizacija razlikovnosti
oekivanih postignua uenika u prvomu i drugomu stranomu jeziku odredit e se predmetnim kurikulumima.

verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati pozitivan odnos prema sluanju raznovrsnih
jednostavnih tekstova.
5. Sluanje radi upoznavanja i potivanja vlastite kulture i drugih kultura

Uenici e:

sluanjem uoiti jednostavne injenice o ivotu u zemljama jezika koji se ui te ih usporediti s

usvojiti osnovne obrasce uljudnoga ophoenja na stranomu jeziku

na jednostavnim konkretnim primjerima uoiti vanost potivanja vlastite kulture i drugih kultura

prepoznati humanistike vrijednosti kao to su prijateljstvo, suradnja, altruizam i tolerancija te
vanost aktivnog sudjelovanja u pitanjima bitnima za zajednicu.
II. GOVORENJE
Uenici e:

stei poetni pozitivan stav prema govorenju na stranomu jeziku i osnovno samopouzdanje u
govorenju

uoiti osnovne posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika te pravilno artikulirati glasove,
izgovarati i naglaavati rijei i fraze te potivati ritam i intonaciju jednostavnih izriaja
uoiti razlike izmeu pisanja i izgovaranja jednostavnih izriaja.

Uenici e:

primjenjivati osnovne strategije pri ostvarivanju govorenih iskaza te osnovne strategije

rabiti udbenike i dvojezine rjenike te se sluiti razliitim izvorima, ukljuujui i elektronike
medije.

Uenici e:

verbalno reagirati na jednostavne slune, pisane i slikovne poticaje

razumjeti i tumaiti razliite jednostavne tekstove vezane uz svakodnevni ivot i neposredno
okruje

jednostavnim jezikom, samostalno ili uz pomo, sudjelovati u razliitim oblicima govorne
produkcije i interakcije.

Uenici e:

stei osnovni interes za govorenje na stranomu jeziku te primjerenim verbalnim i neverbalnim

govorenjem i/ili pjevanjem i/ili dramatizacijom kratkih tekstova razliitih vrsta osjetiti zadovoljstvo
u uenju stranoga jezika te verbalnim i neverbalnim sredstvima pokazati radoznalost i kreativnost
u jezinomu izraavanju

sudjelovati u suradnikim govornim aktivnostima smjetenima u stvarni kontekst jezika koji se
ui te pritom izraziti svoja iskustva, osjeaje i vlastito miljenje.

i drugih kultura
Uenici e:

te ih usporediti s vlastitim ivotom i okrujem



III. ITANJE
Uenici e:

stei temelje pozitivnoga stava prema itanju na stranomu jeziku i osnovno samopouzdanje pri
itanju

itati s pozornou i odrati pozornost tijekom itanja

ovladati osnovnim pravopisnim pravilima na stranomu jeziku te izgovorom i reeninom
intonacijom pri glasnu itanju.

Uenici e:

primjenjivati osnovne strategije za planiranje i upravljanje itanjem te osnovne strategije

rabiti udbenike i dvojezine rjenike te se sluiti razliitim izvorima, ukljuujui i elektronike
medije.

Uenici e:

globalno, selektivno i detaljno razumjeti kratke jednostavne tekstove vezane uz svakodnevni
ivot i neposredno okruje

razumjeti i izvui bitne informacije iz razliitih vrsta kraih izvornih i didaktikih tekstova.

Uenici e:


odabrati, i samostalno i/ili uz pomo, sa zanimanjem itati razliite vrste jednostavnih knjievnih
i neknjievnih, izvornih i didaktikih tekstova u prozi ili stihovima

povezati tekst s vlastitim iskustvom i znanjem o svijetu.

Uenici e:

itanjem kratkih tekstova na stranomu jeziku uoiti jednostavne injenice o ivotu u zemljama
jezika koji se ui te ih usporediti s vlastitim ivotom i okrujem


IV. PISANJE
Uenici e:

stei temelje pozitivnoga stava prema pisanju na stranomu jeziku i osnovno samopouzdanje
pri pisanju

uoiti osnovne razlike izmeu govorenih i jednostavnih pisanih tekstova te razlike u pisanju na

ovladati osnovnim pravopisnim pravilima na stranomu jeziku.

Uenici e:

primjenjivati osnovne strategije pri planiranju i ostvarivanju pisanih tekstova kao i osnovne

rabiti dvojezine rjenike te se sluiti razliitim izvorima, ukljuujui i elektronike medije.

Uenici e:

samostalno ili uz pomo, napisati kratak jednostavan tekst, ukljuujui i tekstove u svakodnevnoj
komunikaciji sluei se pritom vrlo jednostavnim jezinim strukturama

pisati tekstove opisane u prethodnoj toki, i to na razliitim stupnjevima samostalnosti: prepisati,
dopuniti tekst, pisati prema slunomu, pisanomu ili slikovnomu predloku te pisati slobodno.

Uenici e:

stei poetni interes za pisanje raznovrsnih jednostavnih tekstova i pokazati zadovoljstvo
pisanjem

verbalnim i neverbalnim sredstvima pokazati radoznalost i kreativnost u jezinomu izraavanju
te stei osnove navike pisanja u svakodnevnoj komunikaciji.

Uenici e:

u pisanju rabiti injenice o ivotu u zemljama jezika koji se ui te ih usporediti s vlastitim ivotom
i okruenjem

usvojiti osnovne obrasce uljudnoga ophoenja pisanjem na stranome jeziku te napisati jednostavni
tekst u svakodnevnoj komunikaciji u skladu s uvrijeenim pravilima kulture jezika koji se ui

na jednostavnim konkretnim primjerima uoiti vanost potivanja vlastite i drugih kultura


Uenici e:

na jednostavnim konkretnim primjerima osvijestiti postojanje slinosti i razlika izmeu vlastite
kulture i kulture jezika koji se ui u aspektima svakodnevnoga ivota te u znaenju i uporabi
pojedinih jezinih izriaja i naina ponaanja

osjetiti radoznalost i stei zanimanje za kulturu jezika koji se ui

osvijestiti potrebu tolerantnoga i empatinoga ophoenja u kontaktima s osobama iz drugih
kultura i prepoznati postojanje stereotipa i predrasuda te potrebu da ih se razgradi.

Uenici e:

uz pomo sugovornika (uitelja), a povremeno i samostalno, primijeniti osnovne strategije za
izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma ukljuujui i prepoznavanje i uoavanje stereotipa
i predrasuda

uz pomo sugovornika (uitelja), a povremeno i samostalno, na vrlo jednostavan nain zatraiti,
potraiti i/ili istraiti dodatne informacije radi razumijevanja kulturoloki uvjetovanih sadraja
ukljuujui i proirenje stereotipnih predodaba.
3. Primjenjivanje znanja, vjetina i stavova radi uspjene meukulturne

komunikacije
Uenici e:

rabiti poznate informacije o vlastitoj i stranoj kulturi te ih povezati s poznatim i novim situacijama

primijeniti prikladne obrasce ponaanja u poznatim situacijama

i situacije.
Trei ciklus4
I. SLUANJE
Uenici e:

stei pozitivan odnos prema aktivnomu sluanju na stranomu jeziku i postii samopouzdanje
pri sluanju

uoiti i razumjeti posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika te savladati razlike u izgovoru
glasova i glasovnih skupina stranoga jezika u odnosu na materinski jezik.

Uenici e:

primjenjivati odgovarajue kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije za
planiranje i upravljanje sluanjem

samostalno se koristiti razliitim izvorima na stranomu jeziku, ukljuujui elektronike medije i
obrazovne programe

primijeniti strategije suradnikoga i individualnoga uenja te oblike samoprocjene i meusobne
procjene

razumjeti i znati tumaiti dobivene informacije.

Uenici e:

globalno i selektivno razumjeti razliite jednostavne i neto sloenije tekstove vezane uz
svakodnevni ivot i neposredno okruje ako su izneseni polako i jasno te razumjeti namjere
sugovornika
4
Postignua na zavretku 8. razreda uenja stranoga jezika orijentiraju se prema temeljnomu stupnju (A2)
Zajednikoga europskoga referentnoga okvira za jezike. Pritom se moe oekivati da e uenici u engleskomu jeziku,
s obzirom na znaajno veu izloenost tomu jeziku u svakodnevnom okruju, vjerojatno nadmaiti navedena
postignua. Za postignua u drugomu stranomu jeziku usporedi biljeku uz Drugi ciklus.

primjerenim verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati razumijevanje jednostavnih i neto
sloenijih slunih poticaja.

Uenici e:


pratiti sadraj raznih jednostavnih i neto sloenijih slunih i sluno-vidnih knjievnih i
neknjievnih tekstova te reagirati na poticaje sadrane u njima

verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati radoznalost i pozitivan odnos prema sluanju
raznovrsnih jednostavnih i neto sloenijih tekstova.

Uenici e:

sluanjem uoiti jednostavne injenice o ivotu u zemljama jezika koji se ui te ih usporediti s


na konkretnim primjerima uoiti vanost potivanja vlastite i drugih kultura

stei pozitivan stav prema humanistikim vrijednostima kao to su prijateljstvo, suradnja,
altruizam i tolerancija te osvijestiti vanosti aktivna i odgovorna sudjelovanja u pitanjima bitnima
za zajednicu.
II. GOVORENJE
Uenici e:

stei pozitivan odnos prema govorenju na stranomu jeziku i samopouzdanje u govorenju

uoiti posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika te pravilno artikulirati glasove, izgovarati
i naglaavati rijei i fraze te potivati ritam i intonaciju jednostavnih i neto sloenijih izriaja

uoiti razlike izmeu pisanja i izgovaranja jednostavnih i neto sloenijih izriaja.

Uenici e:

primjenjivati odgovarajue kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije pri
ostvarivanju govorenih iskaza kao i strategije suradnikoga i individualnoga uenja

rabiti udbenike i dvojezine rjenike te sluiti se razliitim izvorima, ukljuujui i elektronike
medije i obrazovne programe.

Uenici e:

verbalno reagirati na razliite jednostavne i neto sloenije slune, pisane i slikovne poticaje
vezane uz svakodnevni ivot i neposredno okruje sluei se pritom prikladnim jednostavnim
jezinim strukturama
tumaiti dobivene informacije i na temelju njih samostalno zakljuivati te jednostavno obrazloiti
vlastiti stav

samostalno, ili uz pomo, sudjelovati u razliitim oblicima govorne produkcije i interakcije sluei
se pritom jednostavnim i neto sloenijim jezikom.

Uenici e:

stei interes za govorenje na stranomu jeziku te primjerenim verbalnim i neverbalnim reakcijama
pokazati razumijevanje i zadovoljstvo govorenjem

govorenjem i/ili pjevanjem i/ili dramatizacijom kraih tekstova razliitih vrsta osjetiti zadovoljstvo
u uenju stranoga jezika te verbalnim i neverbalnim sredstvima pokazati radoznalost i kreativnost

sudjelovati u nizu suradnikih govornih aktivnosti smjetenih u stvarni kontekst jezika koji se

i drugih kultura
Uenici e:

te ih usporediti s vlastitim ivotom i okrujem

primjenjivati osnovne obrasce uljudnoga ophoenja na stranome jeziku

na konkretnim primjerima uoiti vanost potivanja vlastite kulture i drugih kultura

za zajednicu.
III. ITANJE
Uenici e:

stei pozitivan odnos prema itanju na stranomu jeziku i samopouzdanje pri itanju


ovladati pravopisnim pravilima na stranomu jeziku te reeninom intonacijom pri glasnu itanju.

Uenici e:

primjenjivati odgovarajue kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije za
planiranje i upravljanje itanjem

sluiti se udbenikim i dvojezinim rjenicima te razliitim izvorima pisanih tekstova, ukljuujui
i elektronike medije i obrazovne programe

primijeniti strategije suradnikoga uenja te oblike samoprocjene i meusobne procjene.

Uenici e:

globalno, selektivno i detaljno razumjeti krae jednostavne i neto sloenije izvorne i didaktike
tekstove o poznatim temama u kojima se koristi uobiajeni svakodnevni vokabular

tumaiti dobivene informacije te kritiki procijeniti njihov sadraj i namjere autora

uoiti osnovne znaajke razliitih vrsta tekstova.

Uenici e:


odabrati i sa zanimanjem samostalno itati razliite vrste jednostavnih i neto sloenijih knjievnih
i neknjievnih, izvornih i didaktikih tekstova u prozi ili stihovima te osjetiti zadovoljstvo u itanju
na stranome jeziku


Uenici e:

itanjem kraih tekstova na stranomu jeziku usvojiti jednostavne injenice o ivotu u zemljama
jezika koji se ui te ih usporediti s vlastitim ivotom i okrujem


za zajednicu.
IV. PISANJE
Uenici e:

stei pozitivan odnos prema pisanju na stranomu jeziku i samopouzdanje pri pisanju

uoiti razlike izmeu govorenih, jednostavnih i neto sloenijih pisanih tekstova te razlike u
pisanju na stranomu i materinskomu jeziku

ovladati pravopisnim pravilima na stranomu jeziku.

Uenici e:

primjenjivati odgovarajue kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije pri
planiranju i ostvarivanju pisanih tekstova kao i strategije suradnikoga i individualnoga uenja

rabiti dvojezine rjenike te se koristiti razliitim izvorima, ukljuujui i elektronike medije i
obrazovne programe.

Uenici e:

napisati krai tekst, ukljuujui i tekstove u svakodnevnoj komunikaciji, sluei se pritom
jednostavnim i neto sloenijim jezinim strukturama

pisati tekstove opisane u prethodnoj toki, i to na razliitim stupnjevima samostalnosti: dopuniti,
pisati prema slunomu, pisanomu ili slikovnomu predloku, pisati slobodno

tumaiti dobivene informacije i na temelju njih samostalno zakljuivati

izraziti svoja iskustva, osjeaje i vlastito miljenje te ga obrazloiti.

Uenici e:

stei interes za pisanje raznovrsnih tekstova i pokazati zadovoljstvo pisanjem

te stei naviku pisanja u svakodnevnoj komunikaciji.

Uenici e:

u pisanju rabiti usvojene injenice o ivotu u zemljama jezika koji se ui te ih usporediti s vlastitim
ivotom i okruenjem

primjenjivati obrasce uljudnoga ophoenja pisanjem na stranomu jeziku te napisati krai tekst
u svakodnevnoj komunikaciji u skladu s uvrijeenim pravilima kulture jezika koji se ui


za zajednicu.

Uenici e:

na konkretnim primjerima stei svijest o postojanju slinosti i razlika izmeu vlastite kulture i
kulture jezika koji se ui u aspektima svakodnevnoga ivota te u znaenju i uporabi pojedinih
jezinih izriaja te naina ponaanja

usvojiti svijest o potrebi tolerantnoga i empatinoga ophoenja u kontaktima s osobama iz drugih
kultura i prihvatiti injenicu postojanja stereotipa i predrasuda te potrebu da ih se razgradi

osvijestiti utjecaj vlastite kulture na doivljavanje vlastite i strane kulture, kulturnu uvjetovanost
komunikacijskih i kulturnih obrazaca te raznolikost, promjenu i razvoj kao bitne znaajke kultura.

Uenici e uz pomo sugovornika (uitelja), a povremeno i samostalno:

tvoriti i provjeriti tonost pretpostavaka o razlozima za slinosti i razlike izmeu vlastite kulture
i kulture jezika koji se ui

primijeniti osnovne strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, ukljuujui i
prepoznavanje i uoavanje stereotipa i predrasuda o vlastitoj i stranoj kulturi

na jednostavan nain zatraiti, potraiti i/ili istraiti dodatne informacije radi razumijevanja
kulturoloki uvjetovanih sadraja ukljuujui i proirenje stereotipnih predodaba.

Uenici e:

rabiti poznate informacije o vlastitoj i stranoj kulturi te ih povezati s novim situacijama i
kontekstima te kritiki razmiljati

koristiti se steenim znanjima o obiljejima kultura i meukulturne komunikacije te tumaiti
pojave strane kulture bez donoenja vrijednosnih prosudba

primijeniti prikladne obrasce ponaanja u poznatim situacijama te iskuati nove obrasce
ponaanja u nepoznatim situacijama

i situacije.
etvrti ciklus (strukovne kole)5
I. SLUANJE
Uenici e:

stei pozitivan odnos prema aktivnom sluanju na stranomu jeziku i postii samopouzdanje pri
sluanju

stei poetni interes i motivaciju za usvajanje jezika struke
5 P
ostignua na kraju 2. razreda strukovnih kola odreena su na meurazini izmeu i prijelaznoga stupnja (A2+)
prema Zajednikomu europskomu referentnomu okviru za jezike. U strukovnim kolama s pojaanom satnicom
stranoga jezika ta e se postignua takoer morati usloniti. Pri odreivanju oekivanih postignua u uenju
drugoga stranoga jezika u kontinuitetu od 4. razreda osnovne kole, valja provesti prilagodbu ovdje navedenih
postignua s obzirom na manji fond sati prethodnoga uenja. Za odreivanje oekivanih postignua u poetnomu
uenju stranoga jezika kao polazite se mogu uzeti postignua formulirana za pojedine cikluse u osnovnoj koli.
Konkretizacija razlikovnosti oekivanih postignua uenika u prvomu, drugomu i treemu stranomu jeziku odredit
e se predmetnim kurikulumima, a dodatne posebnosti s obzirom na profil kole u kolskim kurikulumima.

razumjeti posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika te savladati razlike u izgovoru glasova
i glasovnih skupina stranoga jezika u odnosu na materinski jezik.

Uenici e:

primijeniti vei broj kognitivnih, metakognitivnih i drutveno-afektivnih strategija za planiranje
i upravljanje sluanjem

samostalno se koristiti na stranomu jeziku, ukljuujui elektronike medije i obrazovne programe

primijeniti razliite strategije suradnikoga i individualnoga uenja te oblike samoprocjene i
meusobne procjene.

Uenici e:

globalno, selektivno, a ovisno o sadraju i vrsti teksta, i detaljno razumjeti razliite neto sloenije
tekstove na standardnomu jeziku o poznatim opim i strunim temama s kojima se redovito
susreu u koli ili na praksi, u obitelji, slobodnom vremenu i drugdje

verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati razumijevanje neto sloenijih slunih poticaja

kritiki procijeniti sadraj teksta i namjere autora te tumaiti dobivene informacije i na temelju
njih samostalno zakljuivati.

Uenici e:

izraziti zadovoljstvo sluanjem te aktivnim sudjelovanjem i primjerenim reakcijama pokazati
razumijevanje slunih tekstova

pratiti sadraj raznih neto sloenijih slunih i sluno-vidnih knjievnih i neknjievnih tekstova
te reagirati na poticaje sadrane u njima

raznovrsnih neto sloenijih tekstova.

Uenici e:

sluanjem usvojiti bitna sociokulturna orijentacijska znanja te ih usporediti s vlastitim ivotom,
okrujem i buduim zanimanjem

usvojiti i primjenjivati osnovne obrasce uljudnoga ophoenja na stranomu jeziku

potivati vlastitu kulturu i druge kulture

usvojiti humanistike vrijednosti kao to su prijateljstvo, suradnja, altruizam i tolerancija te htjeti
aktivno i odgovorno sudjelovati u pitanjima bitnima za zajednicu.

II. GOVORENJE
Uenici e:


razumjeti posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika te pravilno artikulirati glasove,
izgovarati i naglaavati rijei i fraze te potivati ritam i intonaciju neto sloenijih izriaja

razlikovati pisanje od izgovaranja neto sloenijih izriaja.

Uenici e:

primjenjivati vei broj kognitivnih, metakognitivnih i drutveno-afektivnih strategija pri
ostvarivanju govorenih iskaza kao i razliite strategije suradnikoga i individualnoga uenja

rabiti dvojezine i jednojezine rjenike te se sluiti razliitim izvorima, ukljuujui i elektronike

Uenici e:

verbalno reagirati na razliite neto sloenije slune, pisane i slikovne poticaje vezane uz
svakodnevni ivot i neposredno okruje sluei se pritom prikladnim, neto sloenijim jezinim
strukturama

tumaiti dobivene informacije i na temelju njih samostalno zakljuivati te jednostavno obrazlagati

samostalno sudjelovati u razliitim oblicima neto sloenije govorne produkcije i interakcije koji
ukljuuju i jednostavne strune sadraje i aktivnosti.

Uenici e:

stei interes za govorenje te primjerenim verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati
razumijevanje i zadovoljstvo govorenjem

govorenjem i/ili pjevanjem i/ili dramatizacijom kraih tekstova iz vlastitoga podruja interesa i
struke osjetiti zadovoljstvo u uenju stranoga jezika te verbalnim i neverbalnim sredstvima
pokazati radoznalost i kreativnost u jezinomu izraavanju

5. Govorenje radi upoznavanja i potivanja vlastite i drugih kultura

Uenici e:

u govorenim iskazima koristiti se usvojenim sociokulturnim orijentacijskim znanjem o zemlji
jezika koji se ui te ih usporediti s vlastitim ivotom, okrujem i buduim zanimanjem

primjenjivati osnovne obrasce uljudnoga ophoenja na stranome jeziku u formalnim i
neformalnim situacijama


III. ITANJE
Uenici e:

stei pozitivan odnos prema itanju na stranomu jeziku, samopouzdanje pri itanju te interes i
motivaciju za usvajanje jezika struke


razlikovati pisanje od izgovaranja neto sloenijih izriaja

vladati pravopisnim pravilima na stranomu jeziku te reeninom intonacijom pri glasnom itanju.

Uenici e:

primijeniti vei broj kognitivnih, metakognitivnih i drutveno-afektivnih strategija za planiranje
i upravljanje itanjem

rabiti dvojezine i jednojezine rjenike te se sluiti razliitim izvorima pisanih tekstova,
ukljuujui i elektronike medije i obrazovne programe

prepoznati i utvrditi kljune ideje u tekstu pregledno izloene argumentacije te prepoznati tijek
argumentacije

meusobne procjene.

Uenici e:

globalno, selektivno i detaljno razumjeti razliite neto sloenije izvorne i didaktike tekstove s
tematikom iz vlastitoga podruja interesa

njih samostalno zakljuivati

uoiti znaajke razliitih vrsta tekstova.

Uenici e:


odabrati i, sa zanimanjem, samostalno itati krae knjievne i neknjievne, izvorne i didaktike
tekstove, ukljuujui i tekstove strune tematike, te osjetiti zadovoljstvo u itanju na stranomu
jeziku

povezati tekst s vlastitim iskustvom i znanjem o svijetu te s buduim zanimanjem.

5. itanje radi upoznavanja i potivanja vlastite i drugih kultura
Uenici e:

itanjem tekstova na stranomu jeziku usvojiti bitna sociokulturna orijentacijska znanja te ih
usporediti s vlastitim ivotom, okruenjem i buduim zanimanjem


IV. PISANJE
Uenici e:


uoiti razlike izmeu govorenih i neto sloenijih pisanih tekstova te razlike u pisanju na stranomu
i materinskomu jeziku

vladati pravopisnim pravilima na stranomu jeziku.

Uenici e:

primjenjivati vei broj kognitivnih, metakognitivnih i drutveno-afektivnih strategija pri planiranju
i ostvarivanju pisanih tekstova kao i strategija suradnikoga i individualnoga uenja


Uenici e:

napisati jednostavne, povezane tekstove o poznatim i aktualnim temama te o temama kakva
jednostavnijega strunoga sadraja sluei se pritom neto sloenijim jezinim strukturama

pisati tekstove opisane u prethodnoj toki, i to na razliitim stupnjevima samostalnosti (dopuniti,
pisati prema slunomu, pisanomu ili slikovnomu predloku, pisati slobodno)


izraziti svoja iskustva, osjeaje, sadanje, prole i budue dogaaje, vlastito miljenje, stavove,
planove te ih obrazloiti.

Uenici e:

stei interes i pozitivan odnos prema pisanju raznovrsnih tekstova i pokazati i zadovoljstvo
pisanjem


primjenjivati naviku pisanja u svakodnevnoj komunikaciji.

5. Pisanje radi upoznavanja i potivanja vlastite i drugih kultura
Uenici e:

u pisanju koristiti usvojena sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji jezika koji se ui te ih
usporediti s vlastitim ivotom, okrujem i buduim zanimanjem

primjenjivati obrasce uljudnoga ophoenja pisanjem na stranomu jeziku te napisati krai, neto
sloeniji, tekst u svakodnevnoj komunikaciji u skladu s uvrijeenim pravilima kulture jezika koji
se ui



Uenici e:

prihvatiti potrebu tolerantnoga i empatinoga ophoenja u kontaktima s osobama iz drugih
kultura te postojanje stereotipa i predrasuda te potrebu da ih se razgradi

komunikacijskih i kulturnih obrazaca te raznolikost, promjene i razvoj kao bitne znaajke kultura

osvijestiti proturjeja i nesigurnosti u meukulturnoj komunikaciji.

Uenici e:

uz pomo sugovornika (nastavnika) i/ili samostalno uoavati slinosti i razlike izmeu vlastite i
kulture i kulture jezika koji se ui u aspektima svakodnevnoga ivota ili odreene struke te u
znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja i naina ponaanja

uz pomo sugovornika (nastavnika) i/ili samostalno tvoriti i provjeriti tonost pretpostavka o
razlozima za slinosti i razlike izmeu vlastite i kulture jezika koji se ui

uz pomo sugovornika (nastavnika) i/ili samostalno primijeniti strategije za odranje i ponovno
uspostavljanje prekinute komunikacije te za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma,
ukljuujui i prepoznavanje i uoavanje stereotipa i predrasuda, o vlastitoj i stranoj kulturi

uz pomo sugovornika (nastavnika) i/ili samostalno fleksibilnije reagirati u komunikaciji te na
neto sloeniji nain zatraiti, potraiti i/ili istraiti dodatne informacije radi razumijevanja
kulturoloki uvjetovanih sadraja, ukljuujui i proirenje stereotipnih predodaba.

Uenici e:

rabiti poznate informacije o vlastitoj, stranoj i drugim kulturama te ih povezati s novim situacijama
i kontekstima i kritiki razmiljati

koristiti se steenim znanjima o obiljejima kultura i meukulturne komunikacije te tumaiti


otvoreno, radoznalo i empatino reagirati na strane i nerazumljive sadraje, ponaanja i situacije.
etvrti ciklus (gimnazije)6
I. SLUANJE
Uenici e:

stei pozitivan odnos prema aktivnomu sluanju na stranomu jeziku i samopouzdanje pri sluanju

razumjeti i svladati posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika

uoiti razlike izmeu standardnoga govora i tekstova izgovorenih u jezinim registrima/
varijetetima.

Uenici e:

primijeniti irok spektar kognitivnih, metakognitivnih i drutveno-afektivnih strategija za
planiranje i upravljanje sluanjem

samostalno se koristiti razliitim izvorima na stranomu jeziku, ukljuujui elektronike medije i
obrazovne programe

meusobne procjene.

Uenici e:

globalno, selektivno, a po potrebi i detaljno, razumjeti razliite sloenije tekstove na standardnomu
jeziku vezane uz svakodnevni ivot i teme od osobnoga, opega i strunoga interesa

verbalno i neverbalno reagirati na sloenije slune poticaje

verbalnim i neverbalnim reakcijama pokazati razumijevanje sloenijih slunih poticaja

njih samostalno zakljuivati.
6 P
ostignua na zavretku gimnazijskog kolovanja odreena su na meurazini izmeu prijelaznoga i samostalnoga
stupnja (B1+) prema Zajednikomu europskomu referentnomu okviru za jezike. U gimnazijskim programima s
pojaanom satnicom stranoga jezika navedena e se postignua morati dodatno usloniti. Isto vrijedi i za
postignua u engleskomu jeziku s obzirom na znaajno veu izloenost uenika tomu jeziku u svakodnevnomu
okruju. Za odreivanje postignua u drugomu stranomu jeziku koji se ui u kontinuitetu od 4. razreda osnovne
kole te u poetnomu uenju stranoga jezika te glede razlikovnosti oekivanih postignua uenika u prvomu,
drugomu i treemu stranomu jeziku, usporedi biljeku uz 4. ciklus (srednje strukovne i umjetnike kole).

Uenici e:

izraziti zadovoljstvo sluanjem te aktivnim sudjelovanjem i primjerenim reakcijama pokazati
razumijevanje slunih tekstova

pratiti sadraj razliitih sloenijih slunih i sluno-vidnih knjievnih i neknjievnih tekstova te
reagirati na poticaje sadrane u njima

raznovrsnih sloenijih tekstova.

Uenici e:

sluanjem usvojiti bitna sociokulturna orijentacijska znanja te ih usporediti s vlastitim ivotom
i irim okrujem

usvojiti i primjenjivati obrasce uljudnoga ophoenja na stranomu jeziku


II. GOVORENJE
Uenici e:


usvojiti posebnosti izgovora i intonacije stranoga jezika te pravilno artikulirati glasove, izgovarati
i naglaavati rijei i fraze te potivati ritam i intonaciju sloenijih izriaja

razlikovati pisanje od izgovaranja sloenijih izriaja.

Uenici e:

primjenjivati irok spektar kognitivnih, metakognitivnih i drutveno-afektivnih strategija pri
ostvarivanju govorenih iskaza kao i razliite strategije suradnikoga i individualnoga uenja


Uenici e:

verbalno reagirati na razliite sloenije slune, pisane i slikovne poticaje vezane uz svakodnevni
ivot i teme od osobnoga, opega i strunoga interesa sluei se pritom prikladnim sloenijim
jezinim strukturama

tumaiti dobivene informacije i na temelju njih samostalno zakljuivati te argumentirati

tenim i jasnim govorom samostalno sudjelovati u razliitim oblicima sloenije govorne
produkcije i interakcije, ukljuujui i spontani razgovor sa sugovornikom.

Uenici e:

stei interes i pozitivan odnos prema govorenju te primjerenim verbalnim i neverbalnim

govorenjem i/ili pjevanjem i/ili dramatizacijom tekstova razliitih vrsta osjetiti zadovoljstvo u
uenju stranoga jezika te verbalnim i neverbalnim sredstvima pokazati radoznalost i kreativnost

5. Govorenje radi upoznavanja i potivanja vlastite i drugih kultura

Uenici e:

u govorenim iskazima koristiti se usvojenim sociokulturnim orijentacijskim znanjima o zemlji
jezika koji se ui te ih usporediti s vlastitim ivotom i irim okrujem

primjenjivati obrasce uljudnoga ophoenja na stranomu jeziku u raznovrsnim situacijama


III. ITANJE
Uenici e:

stei pozitivan odnos prema itanju na stranomu jeziku i samopouzdanje pri itanju


razlikovati pisanje od izgovaranja sloenijih izriaja

sigurno vladati pravopisnim pravilima na stranomu jeziku te reeninom intonacijom pri glasnu
itanju.

Uenici e:

primjenjivati irok spektar kognitivnih, metakognitivnih i drutveno-afektivnih strategija za
planiranje i upravljanje itanjem

rabiti dvojezine i jednojezine rjenike te se sluiti razliitim izvorima pisanih tekstova,
ukljuujui i elektronike medije i obrazovne programe

utvrditi i prepoznati kljune ideje teksta te utvrditi tijek argumentacije

meusobne procjene.

Uenici e:

globalno, selektivno i detaljno razumjeti sloenije izvorne i didaktike tekstove o temama od
osobnoga, opega i strunoga interesa

njih samostalno zakljuivati

razlikovati znaajke irokoga spektra knjievnih i neknjievnih tekstnih vrsta.

Uenici e:


odabrati i, sa zanimanjem, samostalno itati knjievne i neknjievne, izvorne i didaktike tekstove
u prozi ili stihovima te osjetiti zadovoljstvo u itanju na stranomu jeziku

5. itanje radi upoznavanja i potivanja vlastite i drugih kultura

Uenici e:

itanjem tekstova na stranomu jeziku usvojiti bitna sociokulturna orijentacijska znanja te ih
usporediti s vlastitim ivotom i irim okrujem


IV. PISANJE
Uenici e:


uoiti razlike izmeu govorenih i razliitih sloenijih pisanih tekstova te razlike u pisanju na

sigurno vladati pravopisnim pravilima na stranomu jeziku.

Uenici e:

primjenjivati irok spektar kognitivnih, metakognitivnih i drutveno-afektivnih strategija pri
planiranju i ostvarivanju pisanih tekstova kao i strategija suradnikoga i individualnoga uenja


Uenici e:

napisati razliite vrste sloenijih tekstova, ukljuujui i tekstove u svakodnevnoj komunikaciji
sluei se pritom sloenijim jezinim strukturama

pisati tekstove opisane u prethodno navedenoj toki, i to na razliitim stupnjevima samostalnosti
(dopuniti, pisati prema slunomu, pisanomu ili slikovnomu predloku, pisati slobodno)


izraziti svoja iskustva, osjeaje, sadanje, prole i budue dogaaje, stavove, planove i vlastito
miljenje te ih obrazloiti.

Uenici e:

stei interes i pozitivan odnos prema pisanju raznovrsnih tekstova i pokazati zadovoljstvo
pisanjem

verbalnim i neverbalnim sredstvima pokazati radoznalost i kreativnost u jezinom izraavanju

primjenjivati naviku pisanja u svakodnevnoj komunikaciji.
5. Pisanje radi upoznavanja i potivanja vlastite i drugih kultura

Uenici e:

usvojiti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji jezika koji se ui te ih usporediti s
vlastitim ivotom i irim okrujem

primjenjivati obrasce uljudnoga ophoenja pisanjem na stranomu jeziku te napisati sloeniji
tekst u svakodnevnoj komunikaciji u skladu s uvrijeenim pravilima kulture jezika koji se ui



Uenici e:

prihvatiti potrebu tolerantnoga i empatinoga ophoenja u kontaktima s osobama iz drugih
kultura te postojanje stereotipa i predrasuda te potrebu da ih se razgradi

komunikacijskih i kulturnih obrazaca te raznolikost, promjene i razvoj kao bitne znaajke kultura

osvijestiti proturjeja i nesigurnosti u meukulturnoj komunikaciji.

Uenici e:

uoavati slinosti i razlike izmeu vlastite i kulture jezika koji se ui u aspektima svakodnevnoga
ivota i ireg okruja te u znaenju i uporabi pojedinih jezinih izriaja i naina ponaanja

samostalno tvoriti i provjeriti tonost pretpostavka o razlozima za slinosti i razlike izmeu vlastite
i kulture jezika koji se ui

samostalno primijeniti razliite strategije za odranje i ponovno uspostavljanje prekinute
komunikacije te za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, ukljuujui i prepoznavanje i
uoavanje stereotipa i predrasuda o vlastitoj i stranoj kulturi

fleksibilno reagirati u komunikaciji te samostalno zatraiti, potraiti i/ili istraiti dodatne
informacije radi razumijevanja kulturoloki uvjetovanih sadraja ukljuujui i proirenje
stereotipnih predodba

prepoznati i uoiti eksplicitno i/ili implicitno prisutne kulturno uvjetovane vrijednosti u
komunikacijskim situacijama, izvorima i pojavama.

Uenici e:

rabiti poznate informacije o vlastitoj, stranoj i drugim kulturama te ih povezati s novim situacijama
i kontekstima i kritiki razmiljati

upotrebljavati steena znanja o obiljejima kultura i meukulturne komunikacije te tumaiti


otvoreno, radoznalo i empatino reagirati na strane i nerazumljive sadraje, ponaanja i situacije.

C. KLASINI JEZICI7
Prvi ciklus
U ovomu ciklusu nije predvieno pouavanje i uenje klasinih jezika.
Drugi ciklus
I. ITANJE I PISANJE
1. Razumijevanje pravila za itanje i pisanje

Uenici e:

uoiti osnovne posebnosti izgovora i pravopisa na klasinomu jeziku

stei pozitivan stav prema itanju i pisanju te pokuati prevladati strah od nerazumijevanja

uoiti razlike izmeu itanja i pisanja.
2. Ovladavanje znanjima o jeziku

Uenici e:

ovladati najosnovnijim gramatikim kategorijama

razumjeti odreeni fond rijei prema jednostavnijim prilagoenim tekstovima

prepoznati veze vlastitoga jezika i gramatike klasinoga jezika.
3. Primjena znanja o jeziku

Uenici e:

samostalno, i uz pomo, primjenjivati najosnovnije gramatike kategorije

samostalno, i uz pomo, sastavljati krae jednostavne reenice, popunjavati i povezivati dijelove
predloenoga teksta

samostalno se sluiti popisom rijei u udbeniku.
II. RAZUMIJEVANJE, PREVOENJE I INTERPRETACIJA TEKSTOVA
1. Pripremanje za itanje, analizu i razumijevanje teksta

Uenici e:

ispravno proitati i odrediti najosnovnije funkcije rijei u jednostavnijim reenicama

uz pomo razumjeti sadraj i znati izdvojiti bitne podatke iz reenice i jednostavnijega
prilagoena teksta

uoavati civilizacijske sadraje u reenicama i prilagoenim tekstovima.
7 Klasini jezici ue se najranije od Drugoga ciklusa, pa su i ishodi razraeni od toga, najranijega, stupnja uenja.
Navedena postignua odnose se na minimalna oekivanja koja bi uenici trebali ostvariti u programima s prosjenim
fondom sati klasinoga jezika, i to od poetnoga Drugoga ciklusa postupno do kraja etvrtoga ciklusa.

2. Ostvarivanje prijevoda
Uenici e:

samostalno i pomou rjenika prevesti jednostavne reenice, fraze ili izreke te prilagoeni tekst

prepoznati najosnovnije strategije suradnikoga i individualnoga uenja

pokazati radoznalost i pozitivan odnos prema prijevodu i razumijevanju teksta.
3. Pripremanje za analizu i shvaanje tekstualne podloge

Uenici e:

uz pomo prepoznati suodnose u tekstu te poruku i nakanu jednostavnijega prilagoena teksta

objasniti poruku i prevesti jednostavnije izreke i poune reenice

staviti jednostavniji prilagoen tekst u odnos s civilizacijskim kontekstom.
III. MEUKULTURNO DJELOVANJE
1. Istraivanje kulture i nasljea

Uenici e:

itati kratke mitoloke prie i tekstove civilizacijskoga sadraja iz udbenika i drugih izvora,
ukljuujui i elektronike medije

pokazati zanimanje za istraivanje kulture i nasljea

prepoznati spoznaje o isprepletenosti kultura prolosti sa suvremenim iskustvom.
2. Primjena znanja o kulturi i nasljeu

Uenici e:

navoditi i prepriati prie iz mitologije te osnovne podatke iz povijesti i civilizacije

citirati i upotrijebiti jednostavnije izreke u konkretnoj situaciji

koristiti se razliitim izvorima, ukljuujui i elektronike medije u pripremi jednostavnije
prezentacije civilizacijskih sadraja.
3. Usporeivanje i razumijevanje znanja o kulturi i nasljeu

Uenici e:

prepoznati vanost potivanja vlastite i drugih kultura

prepoznati i uoiti slinosti i razlike izmeu vlastite kulture i kulture klasinoga jezika

vanost aktivna sudjelovanja u pitanjima bitnima za zajednicu.

Trei ciklus8
I. ITANJE I PISANJE

Uenici e:

ovladati posebnostima izgovora i pravopisa na klasinomu jeziku

stei pozitivan stav prema itanju i pisanju te prevladati strah od nerazumijevanja

usvojiti potrebu za itanjem jednostavnijega originalnoga teksta.

Uenici e:

ovladati osnovnim gramatikim kategorijama

razumjeti odreeni fond rijei prema jednostavnijim originalnim tekstovima

povezati gramatiku vlastitoga jezika i gramatiku klasinoga jezika.

Uenici e:

samostalno, i uz pomo, primjenjivati osnovne gramatike kategorije

samostalno, i uz pomo, sastavljati krae sloene reenice, popunjavati i povezivati dijelove
predloenoga teksta

samostalno se sluiti popisom rijei u dvojezinomu rjeniku.

Uenici e:

ispravno proitati i odrediti osnovne funkcije rijei u reenicama

samostalno, i uz pomo, razumjeti sadraj i znati izdvojiti bitne podatke iz reenice i
jednostavnijega originalnoga teksta

uoiti civilizacijske sadraje u reenicama i jednostavnijim originalnim tekstovima.
Uenici e:

samostalno i pomou rjenika prevesti reenice, fraze ili izreke te jednostavniji originalni tekst

usvojiti osnovne strategije suradnikoga i individualnoga uenja

pokazati radoznalost i pozitivan odnos prema prijevodu i razumijevanju teksta.
8 U
drugomu klasinomu jeziku, koji se najranije poinje uiti u Treemu ciklusu, postignua e se u predmetnomu
kurikulumu morati prilagoditi, a kao orijentacija mogu posluiti postignua za Drugi ciklus.

Uenici e:

samostalno, i uz pomo, prepoznati suodnose u tekstu te poruku i nakanu jednostavnijega
originalnoga teksta

objasniti poruku i prevesti jednostavne izreke i poune reenice

staviti jednostavniji originalni tekst u odnos s civilizacijskim i knjievno-povijesnim kontekstom.

Uenici e:

itati mitoloke prie i tekstove civilizacijskoga i knjievno-povijesnoga sadraja iz razliitih izvora,

pokazati zanimanje za istraivanje kulture i nasljea

stei spoznaje o isprepletenosti kultura prolosti sa suvremenim iskustvom.

Uenici e:

navoditi i prepriati prie iz mitologije te podatke iz povijesti, knjievnosti i civilizacije

citirati i upotrebljavati te znati smjestiti izreke u knjievno-povijesni kontekst

koristiti se razliitim izvorima, ukljuujui i elektronike medije u pripremi prezentacije knjievno-
povijesnih i civilizacijskih sadraja.

Uenici e:

uoiti vanost potivanja vlastite kulture i drugih kultura

prepoznati i uoiti slinosti i razlike izmeu vlastite kulture i kulture klasinoga jezika

stei humanistike vrijednosti kao to su prijateljstvo, suradnja, altruizam i tolerancija te vanost
aktivna sudjelovanja u pitanjima bitnima za zajednicu.
etvrti ciklus (strukovne kole)9
I. ITANJE I PISANJE

Uenici e:

ovladati posebnostima izgovora i pravopisa na klasinomu jeziku
9 K onkretizacija razlikovnosti oekivanih postignua uenika, s obzirom na trajanje i fond sati uenja, odredit e se
predmetnim kurikulumima, a dodatne posebnosti pojedinih strukovnih programa u kolskim kurikulumima.

usvojiti pozitivan stav prema itanju i pisanju te prevladati strah od nerazumijevanja

osvijestiti potrebu za pravilnim itanjem i pisanjem strukovnoga nazivlja te vrlo jednostavna
originalnoga teksta.

Uenici e:

ovladati osnovnim gramatikim kategorijama

razumjeti odreeni fond rijei prema strukovnomu nazivlju, u prilagoenim i vrlo jednostavnim
originalnim tekstovima

uoiti veze materinskoga jezika i gramatike klasinoga jezika.

Uenici e:

samostalno primjenjivati osnovne gramatike kategorije

samostalno, i uz pomo, sastavljati krae sloene reenice, popunjavati i povezivati dijelove
predloenoga teksta

samostalno se sluiti popisom rijei u dvojezinomu rjeniku.

Uenici e:

ispravno proitati i odrediti osnovne funkcije rijei u reenicama

samostalno, i uz pomo, razumjeti sadraj i znati izdvojiti bitne podatke iz strukovnoga nazivlja,
reenice, prilagoena i vrlo jednostavna originalnoga teksta

uoiti civilizacijske sadraje u reenicama i jednostavnijim originalnim tekstovima.
Uenici e:

samostalno, i uz pomo rjenika prevesti reenice, strukovne fraze ili izreke te prilagoen i vrlo
jednostavan originalni tekst

usvojiti osnovne strategije suradnikoga i individualnoga uenja

stei radoznalost i pozitivan odnos prema prijevodu i razumijevanju teksta.

Uenici e:

samostalno i uz pomo, prepoznati suodnose u tekstu te poruku i nakanu jednostavnijega
originalnoga teksta

objasniti poruku i prevesti jednostavnije izreke i poune reenice, te strukovne termine

staviti jednostavniji originalni tekst u civilizacijski i knjievno-povijesni kontekst.


Uenici e:

itati mitoloke prie i tekstove civilizacijskoga i knjievno-povijesnoga sadraja iz razliitih izvora,

stei zanimanje za istraivanje kulture i nasljea

stei spoznaje o isprepletenosti kultura prolosti sa suvremenim iskustvom.

Uenici e:

navoditi i prepriati prie iz mitologije te podatke iz povijesti, knjievnosti i civilizacije

citirati i upotrebljavati te znati smjestiti izreke u knjievno-povijesni kontekst

koristiti se razliitim izvorima, ukljuujui i elektronike medije u pripremi prezentacije knjievno-
povijesnih i civilizacijskih sadraja.

Uenici e:

uoiti vanost potivanja vlastite kulture i drugih kultura

prepoznati i uoiti slinosti i razlike izmeu vlastite kulture i kulture jezika cilja

usvojiti humanistike vrijednosti kao to su prijateljstvo, suradnja, altruizam i tolerancija te vanost
aktivna sudjelovanja u pitanjima bitnima za zajednicu.
etvrti ciklus (gimnazije)10

I. ITANJE I PISANJE

Uenici e:

pravilno upotrijebiti pravila izgovora i pravopisa klasinoga jezika

stei pozitivan stav prema itanju i pisanju

usvojiti potrebu za itanjem jednostavnijih i sloenijih originalnih tekstova na klasinomu jeziku.

Uenici e:

ovladati osnovnim, sloenim i osobitim gramatikim kategorijama
10 Pri odreivanju oekivanih postignua u uenju klasinoga jezika u gimnazijama koje nisu klasine, valja provesti
prilagodbu ovdje navedenih postignua s obzirom na manji fond sati i godine uenja. Konkretizacija razlikovnosti
oekivanih postignua uenika odredit e se predmetnim kurikulumima, a dodatne posebnosti u pojedinim
gimnazijskim programima s obzirom na profil kole u kolskim kurikulumima.

razumjeti i znati odreeni fond rijei prema jednostavnijim i sloenijim originalnim obraenim
tekstovima

povezati i objasniti veze gramatike vlastitoga jezika, ostalih stranih jezika (koje uenik ui) i
gramatike klasinoga jezika.

Uenici e:

samostalno, i uz pomo, primijeniti osnovne, sloene i osobite gramatike kategorije

samostalno, i uz pomo, sastavljati sve vrste reenica i konstrukcija, nadopunjavati i povezivati
dijelove predloena prilagoenoga i originalnoga teksta

samostalno se sluiti popisom rijei u dvojezinomu i viejezinomu rjeniku te usporediti
etimologiju rijei koja se temelji na klasinomu jeziku.

Uenici e:

ispravno proitati i odrediti funkcije rijei u reenicama, znati morfoloki i sintaktiki analizirati
reenice

samostalno, i uz pomo, razumjeti sadraj i znati izdvojiti bitne podatke iz reenice i
jednostavnijega i sloenijega originalnoga teksta

uoiti civilizacijske sadraje u reenicama u jednostavnim i sloenijim originalnim tekstovima.
Uenici e:

samostalno, i pomou rjenika, prevesti reenice, fraze ili izreke te jednostavniji i sloeniji
originalni tekst s klasinoga jezika na vlastiti, i obrnuto

usvojiti i primjenjivati strategije suradnikoga i individualnoga uenja

stei interes za razumijevanje teksta te radoznalost i kreativnost u ostvarivanju prijevoda s
klasinoga jezika na vlastiti, i obrnuto.

Uenici e:

samostalno, i uz pomo, prepoznati suodnose u tekstu te poruku i nakanu jednostavnijega i
sloenijega originalnoga teksta te je primijeniti, povezati ili svrstati u civilizacijski, knjievno-
povijesni i filozofski kontekst

objasniti poruku i prevesti izreke i poune reenice

staviti jednostavniji i sloeniji originalni tekst u odnos s civilizacijskim i knjievno-povijesnim
kontekstom te usporediti i povezati konkretne situacije iz svakodnevnoga ivota s primjerima
iz knjievno-povijesnoga konteksta i originalnoga teksta na klasinomu jeziku.


Uenici e:

itati mitoloke prie i tekstove civilizacijskoga, knjievno-povijesnoga i filozofskoga sadraja iz
raznih izvora, ukljuujui i elektronike medije

samostalno istraivati kulturu i nasljee te usporeivati veze vlastite kulture s kulturom klasinoga
jezika

izvesti zakljuke i osmisliti prezentacije o isprepletenosti kultura prolosti sa suvremenim
iskustvom.

Uenici e:

navoditi, prepriati i upotrijebiti u konkretnoj situaciji prie iz mitologije te podatke iz povijesti,
knjievnosti, filozofije i civilizacije

citirati, upotrijebiti i znati smjestiti izreke u civilizacijski, knjievno-povijesni i filozofski kontekst

samostalno se koristiti razliitim izvorima, ukljuujui i elektronike medije u pripremi prezentacije
civilizacijskih, knjievno-povijesnih i filozofskih sadraja.

Uenici e:

uoiti i promicati vanost potivanja vlastite kulture i drugih kultura

prepoznati i znati prezentirati slinosti i razlike izmeu vlastite kulture i kulture klasinoga jezika

usvojiti i primijeniti humanistike vrijednosti kao to su prijateljstvo, suradnja, altruizam i
tolerancija te vanost aktivna sudjelovanja u pitanjima bitnima za zajednicu.
D. JEZICI NACIONALNIH MANJINA KAO MATERINSKI JEZICI

Jezici nacionalnih manjina kao materinski jezici bit e razraeni, prema istoj metodologiji, u
predmetnim kurikulumima.
OKVIRNA PREDMETNA STRUKTURA PODRUJA: hrvatski jezik, hrvatski jezik

kao strani jezik, materinski jezik (nacionalne manjine), prvi strani jezik, drugi strani jezik, trei strani
jezik, latinski jezik, grki jezik.

2. Matematiko podruje
Opis podruja
U drutvu temeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je kritiki misliti o sloenim temama,
tumaiti dostupne informacije, analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene
odluke u svakodnevnomu ivotu, rjeavati razliite probleme, uinkovito primjenjivati tehnologiju
te razmjenjivati ideje i miljenja.
Budui da matematika izuava kvantitativne odnose, strukturu, oblike i prostor, pravilnosti i
zakonitosti, analizira sluajne pojave, promatra i opisuje promjene u razliitim kontekstima te daje
precizan simboliki jezik i sustav za opisivanje, prikazivanje, analizu, propitivanje, tumaenje i
posredovanje ideja, matematiko obrazovanje uenicima omoguuje stjecanje znanja, vjetina,
sposobnosti, naina miljenja i stavova nunih za uspjeno i korisno sudjelovanje u takvu drutvu.
Pouavanje i uenje matematike ukljuuje stjecanje znanja, vjetina i sposobnosti raunanja,
procjenjivanja te logikoga i prostornoga miljenja. Matematiki pristup problemima obuhvaa
odabir i pravilnu primjenu osnovnih matematikih vjetina, otkrivanje pravilnosti u oblicima i
brojevima, izradbu modela, tumaenje podataka te prepoznavanje i razmjenjivanje s njima povezanih
ideja. Rjeavanje matematikih problema zahtijeva kreativnost i sustavan pristup, to igra glavnu
ulogu u izumima (inovacijama) te znanstvenim i tehnikim otkriima.
Matematiko obrazovanje uenicima omoguuje postavljanje i rjeavanje matematikih problema,
potiui ih pritom na istraivanje, sustavnost, kreativnost, koritenje informacijama iz razliitih izvora,
samostalnost i ustrajnost. Svi uenici mogu i trebaju iskusiti uspjeh u matematikim aktivnostima.
Uei matematiku, stei e samopouzdanje i sigurnost u upotrebi brojeva i razviti vjetine mjerenja,
konstruiranja i prostornoga zora. Nauit e prikupljati, organizirati i tumaiti podatke, upotrebljavati
matematiki jezik i prikaze, generalizirati iz uoenih pravilnosti i veza te apstraktno misliti. Postat e
aktivni sudionici u procesu uenja i tako se osposobiti za cjeloivotno uenje.
Tijekom matematikoga obrazovanja uenici e uvidjeti vanost matematike u svojim ivotima, stei
uvid u povijesni razvoj ove znanosti te spoznati njezinu ulogu i vanost u drutvu tijekom prolosti,
sadanjosti i budunosti. U nastavnomu e procesu nove matematike koncepte, prikaze, vjetine
i procese povezivati s ve poznatima, s kojima imaju iskustva i koje znaju rabiti. Bavit e se
matematikim problemima koji proizlaze iz svakodnevnih, stvarnih i smislenih situacija i time
uspostaviti poveznice izmeu matematike i svakodnevnoga ivota te drugih podruja odgoja,
obrazovanja i ljudske djelatnosti. Imat e prilike primijeniti matematiku u proirivanju i primjeni
vlastitih znanja, vjetina i sposobnosti. Primjerene matematike aktivnosti i istraivanja izvodit e
samostalno i skupno (suradniki), to e ih osposobiti za pristup problemima koji ukljuuju primjenu
matematike u raznolikim kontekstima.

Uenici e:

usvojiti temeljna matematika znanja, vjetine i procese te uspostaviti i razumjeti matematike
odnose i veze

biti osposobljeni za rjeavanje matematikih problema i primjenu matematike u razliitim
kontekstima, ukljuujui i svijet rada

razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak te svijest o
svojim matematikim postignuima

prepoznati i razumjeti povijesnu i drutvenu ulogu matematike u znanosti, kulturi, umjetnosti
i tehnologiji te njezin potencijal za budunost drutva

biti osposobljeni za apstraktno i prostorno miljenje te logiko zakljuivanje

uinkovito komunicirati matematika znanja, ideje i rezultate sluei se razliitim prikazima

uinkovito primjenjivati tehnologiju

stei vrste temelje za cjeloivotno uenje i nastavak obrazovanja.
OEKIVANA Uenika postignua po obrazovnim ciklusima
Prvi ciklus
I. MATEMATIKI PROCESI
1. Prikazivanje i komunikacija
Uenici e:

opisati rijeima matematike objekte, ideje, postupke i rjeenja te ih prikazati slikama, crteima,
didaktikim materijalima, dijagramima i brojevima

odabrati i primijeniti prikladan prikaz u skladu s razmatranom situacijom, povezati razliite prikaze
i prelaziti s jednih na druge

samostalno protumaiti tekstni matematiki zadatak

izraziti ideje i rezultate govornim i matematikim jezikom, u skladu s dobi, i to u usmenomu,
pisanomu i vizualnomu obliku

sasluati i razmjenjivati matematike ideje i objanjenja te suradniki rjeavati zadatke.
2. Povezivanje
Uenici e:

uspostaviti veze izmeu usvojenih matematikih ideja, pojmova, prikaza i postupaka

povezati matematiku s vlastitim iskustvom, svakodnevnim ivotom i drugim odgojno-
obrazovnim podrujima

usporediti, grupirati i razvrstati objekte i pojave prema odreenom kriteriju u jednostavnim
konkretnim situacijama.
3. Logiko miljenje, argumentiranje i zakljuivanje

Uenici e:

postavljati matematici svojstvena pitanja (Koliko ima...? to je poznato? to trebamo odrediti?
Kako emo odrediti? Zbog ega? Ima li rjeenje smisla? Postoji li vie rjeenja? i slina) te stvarati
i istraivati pretpostavke o matematikim objektima, pravilnostima i odnosima

obrazloiti odabir matematikih postupaka i utvrditi smislenost dobivenoga rezultata

zakljuivati nepotpunom indukcijom i neformalnom dedukcijom s malim brojem koraka.

4. Rjeavanje problema i matematiko modeliranje
Uenici e:

postaviti i analizirati jednostavniji problem, isplanirati njegovo rjeavanje odabirom odgovarajuih
matematikih pojmova i postupaka, rijeiti ga te protumaiti i vrjednovati rjeenje i postupak

primijeniti matematike pojmove i postupke u razliitim kontekstima

izgraivati novo matematiko znanje rjeavanjem problema.
5. Primjena tehnologije
Uenici e:

istraivati i uiti matematiku pomou depnih raunala i primjerenih obrazovnih raunalnih
programa.
II. MATEMATIKI KONCEPTI
1. Brojevi
Uenici e:

brojiti zadanim korakom, proitati, zapisati i usporediti prirodne brojeve (ukljuujui nulu) te ih
prikazati na brojevnoj crti

proitati i zapisati redne brojeve i rimske brojke

upotrijebiti pozicijski dekadski brojevni sustav (dekadske jedinice i mjesne vrijednosti)

zbrajati, oduzimati, mnoiti i dijeliti napamet (znajui tablicu zbrajanja do 10 + 10 i tablicu
mnoenja do 10 10) i metodama pisanog rauna, te primjenjujui meusobne veze raunskih
operacija

zaokruiti broj i procijeniti rezultat rauna

odrediti nepoznati broj u jednostavnim jednakostima i provjeriti tonost rjeenja

primjenjivati brojeve i raunske operacije u jednostavnim svakodnevnim situacijama.
2. Algebra i funkcije
Algebra i funkcije ne postoje u ovomu ciklusu.
3. Oblik i prostor
Uenici e:

opisati poloaj i smjer upotrebom svoje orijentacije i jednostavnih koordinata (npr. kvadratna
mrea)

prepoznati, imenovati, izgraditi, opisati, usporediti i razvrstati crte, plohe te jednostavne
dvodimenzionalne i trodimenzionalne oblike i njihove dijelove

skicirati jednostavne ravninske oblike te ih nacrtati sluei se geometrijskim priborom

prepoznati i prikazati jednostavne ravninske i prostorne oblike u razliitim poloajima

istraiti i predvidjeti rezultate sastavljanja i rastavljanja ravninskih i prostornih oblika rabei stvarne
materijale

prepoznati osnovne geometrijske oblike u svakodnevnomu ivotu.
4. Mjerenje
Uenici e:

usporediti i procijeniti duljinu, obujam, masu, vrijeme i temperaturu te ih izmjeriti rabei
odgovarajue mjerne ureaje i kalendar

navesti i rabiti standardne mjerne jedinice za duljinu, povrinu, obujam (litre), masu, vrijeme i
temperaturu u svakodnevnomu ivotu

raunati s novcem (kune i lipe) u svakodnevnomu ivotu

izraunati opseg jednostavnih likova, osobito trokuta, pravokutnika i kvadrata te povrinu
pravokutnika i kvadrata

priblino ili tono izmjeriti povrinu jednostavnih likova prebrojavanjem jedininih kvadrata

odrediti mjeriva obiljeja jednostavnoga objekta ili pojave u svakodnevnim situacijama i
primijeniti mjerenje pri rjeavanju problema.
5. Podatci
Uenici e:

prikupiti, razvrstati i organizirati podatke koji proizlaze iz svakodnevnoga ivota te ih prikazati
jednostavnim tablicama, piktogramima (slikovnim dijagramima) i stupastim dijagramima

proitati i protumaiti podatke prikazane jednostavnim tablicama, piktogramima i stupastim
dijagramima

prebrojiti razliite ishode u jednostavnim situacijama rabei stvarne materijale i dijagrame

primjenjivati osnovni jezik vjerojatnosti (ishod, mogu, nemogu, siguran, sluajan, vjerojatan,
pravedna igra, nepravedna igra i slino)

usporediti vjerojatnosti ishoda (manje vjerojatan, jednako vjerojatan, vjerojatniji).
6. Infinitezimalni raun
Infinitezimalni raun ne postoji u ovomu ciklusu.
Drugi ciklus
Uenici e:

prikazati matematike objekte, ideje, postupke i rjeenja rijeima, slikama, crteima, didaktikim
materijalima, dijagramima, grafovima, tablicama, brojevima, simbolima i misaono

odabrati i primijeniti prikladan prikaz u skladu s razmatranom situacijom, povezati razliite prikaze

samostalno se sluiti obveznom matematikom literaturom

izraziti ideje i rezultate govornim i matematikim jezikom, u skladu s dobi, razliitim nainima
(usmeno, pisano, vizualno i slino)

sasluati i razmjenjivati matematike ideje i objanjenja te suradniki raditi u skupinama.
2. Povezivanje
Uenici e:

uspostaviti veze i odnose meu matematikim objektima, idejama, pojmovima, prikazima i
postupcima te oblikovati cjeline njihovim nadovezivanjem

povezati matematiku s vlastitim iskustvom, svakodnevnim ivotom i drugim odgojno-
obrazovnim podrujima

usporediti, grupirati i klasificirati objekte i pojave prema odreenom kriteriju.

Uenici e:

postavljati matematici svojstvena pitanja (Postoji li...? Koliko ima...? to je poznato? to trebamo
odrediti? Kako emo odrediti? Zbog ega? Ima li rjeenje smisla? Postoji li vie rjeenja? i slina)
te stvarati i istraivati pretpostavke o matematikim objektima, pravilnostima i odnosima


zakljuivati nepotpunom indukcijom i neformalnom dedukcijom s malim brojem koraka.

Uenici e:



izgraivati novo matematiko znanje rjeavanjem problema.
Uenici e:

istraivati i uiti matematiku pomou depnih raunala i primjerenih raunalnih programa

rabiti tehnologiju za crtanje, za prikupljanje, organiziranje i prikazivanje podataka i informacija
te u situacijama kojima su u sreditu zanimanja matematike ideje (radi rastereivanja od
raunanja).

1. Brojevi
Uenici e:

sigurno i uinkovito usporeivati, zbrajati, oduzimati, mnoiti i dijeliti prirodne brojeve
primjenjujui osnovna svojstva i meusobne veze raunskih operacija

primijeniti osnovna svojstva prirodnih brojeva i pravila djeljivosti te rastaviti prirodni broj na
proste faktore

proitati, zapisati i usporediti cijele brojeve, razlomke, decimalne brojeve i postotke te ih prikazati
ekvivalentnim zapisima

zbrajati, oduzimati, mnoiti i dijeliti (napamet, metodama pisanoga rauna i uz pomo depnoga
raunala) racionalne brojeve zapisane u obliku razlomaka i decimalnih brojeva te primjenjivati
osnovna svojstva i meusobne veze raunskih operacija

zaokruiti decimalni broj na potreban broj decimala i procijeniti rezultat rauna

primijeniti pozitivne racionalne brojeve i njihove zapise, cijele brojeve te raunske operacije u
jednostavnim svakodnevnim situacijama.
Uenici e:

na brojevnom pravcu s prikladnom jedininom duinom prikazati cijele brojeve i jednostavnije
racionalne brojeve zapisane kao razlomak ili decimalni broj

uoiti pravilnosti u svezi s brojevima, njihovim zapisima i raunskim operacijama i primjenjivati ih

rabiti ope brojeve (slova) u zapisivanju jednostavnih formula i izraza te umjesto njih uvrstiti
konkretne vrijednosti

rijeiti jednostavne linearne jednadbe i uvrtavanjem provjeriti tonost dobivenoga rjeenja

rijeiti jednostavni problemski zadatak zadan rijeima upotrebom algebarskih simbola (brojevna
reenica, formula, linearna jednadba)

prepoznati proporcionalne veliine te primjenjivati omjere i proporcionalnost u jednostavnim
svakodnevnim situacijama.
3. Oblik i prostor
Uenici e:

sluiti se geografskim kartama i jednostavnim koordinatama u ravnini (kvadratna mrea) te
odrediti udaljenost dviju toaka na brojevnom pravcu

prepoznati, imenovati, izgraditi, usporediti i klasificirati ravninske i prostorne geometrijske oblike
te istraiti, uoiti, opisati i primijeniti njihova geometrijska svojstva

skicirati jednostavne ravninske oblike te ih nacrtati i konstruirati pomou geometrijskoga pribora
i jednostavnoga raunalnoga programa za crtanje

nacrtati i konstruirati osnosimetrinu i centralnosimetrinu sliku jednostavnih ravninskih likova
te prepoznati sukladne trokute, centralnosimetrine i osnosimetrine likove

istraiti i predvidjeti ishode sastavljanja i rastavljanja sloenijih ravninskih i prostornih oblika
rabei stvarne materijale

rabei makete te kvadratne i trokutaste mree toaka, skicirati prostorne oblike sastavljene od
kocaka i njihove tlocrte, nacrte i bokocrte

prepoznati geometrijske oblike, sukladnost i simetriju u svijetu oko sebe te ih primjenjivati.
4. Mjerenje
Uenici e:

usporediti, procijeniti i izmjeriti duljinu, obujam, masu, vrijeme, temperaturu i kut

preraunati standardne mjerne jedinice za duljinu, povrinu, obujam, masu, vrijeme, temperaturu
i kut te ih primijeniti u svakodnevnomu ivotu

raunati s novcem u svakodnevnim situacijama

priblino i tono odrediti udaljenost dviju toaka, povrinu likova i obujam jednostavnih tijela
brojanjem jedininih duina, kvadrata i kocaka te prelijevanjem tekuine

neizravno izmjeriti duljinu koristei se proporcionalnou (mjerilo karte)

primijeniti formule za opseg, povrinu i zbroj unutarnjih kutova trokuta i etverokuta te obujam
kocke i kvadra

odrediti mjeriva obiljeja objekta ili pojave u svakodnevnim situacijama i primijeniti mjerenje
pri rjeavanju problema.
5. Podatci
Uenici e:

prikupiti, razvrstati i organizirati podatke te ih na prikladan nain prikazati tablicom, tablicom
frekvencija, piktogramom, stupastim i krunim dijagramom te sustavnom listom

proitati i protumaiti podatke prikazane tablicama, slikama, listama te razliitim grafovima i
dijagramima

odrediti i primijeniti aritmetiku sredinu, raspon i medijan niza numerikih podataka

odrediti broj svih moguih i, za dani dogaaj, povoljnih ishoda u jednostavnim situacijama

primjenjivati jezik vjerojatnosti (ishod, dogaaj, suprotan dogaaj, sluajni pokus, mogu,
nemogu, siguran, sluajan, nasumian, vjerojatan, ansa, vjerojatnost i dr.)

procijeniti i izraunati vjerojatnost dogaaja u jednostavnim situacijama te ju prikazati u obliku
razlomka, decimalnoga broja i postotka.

Trei ciklus
Uenici e:

organizirano prikazati matematike objekte, ideje, postupke i rjeenja rijeima, slikama, crteima,
maketama, dijagramima, grafovima, listama, tablicama, brojevima, simbolima i misaono

odabrati i primijeniti prikladan prikaz u skladu sa situacijom i namjerom, povezati razliite prikaze

prikupiti i tumaiti informacije primjerena matematikoga sadraja iz raznovrsnih izvora

izraziti ideje, rezultate i znanje jasnim govornim i matematikim jezikom razliitim nainima
(usmeno, pisano, vizualno i dr.)

raditi u skupinama uz razmjenu i sueljavanje ideja, miljenja i stavova.
2. Povezivanje
Uenici e:

uspostaviti i razumjeti veze i odnose meu matematikim objektima, idejama, pojmovima,
prikazima i postupcima te oblikovati cjeline njihovim nadovezivanjem

povezati matematiku s vlastitim iskustvom, svakodnevnim ivotom u kui i zajednici te drugim
odgojno-obrazovnim podrujima

usporediti, grupirati i klasificirati objekte i pojave prema zadanomu ili izabranomu kriteriju.

Uenici e:

postavljati matematici svojstvena pitanja (Postoji li? Ako postoji, koliko? Kako emo ih pronai?
Zbog ega? i slina) te stvarati i istraivati na njima zasnovane matematike pretpostavke


pratiti i stvarati krae lance matematikih argumenata, zakljuivati nepotpunom indukcijom i
neformalnom dedukcijom te primjenjivati analogiju, generalizaciju i specijalizaciju u jednostavnim
situacijama.

Uenici e:



izgraivati novo matematiko znanje rjeavanjem problema i modeliranjem situacija.

Uenici e:

istraivati i analizirati matematike ideje, eksperimentirati s njima te provjeravati pretpostavke
pomou depnih raunala i raznovrsnih raunalnih programa, osobito programa dinamine
geometrije i programa za izradbu proraunskih tablica

razlono i uinkovito rabiti tehnologiju za prikupljanje, organiziranje, prikazivanje, predstavljanje
i razmjenu podataka i informacija, za rjeavanje problema i modeliranje te u situacijama kojima
su u sreditu zanimanja matematike ideje (radi rastereivanja od raunanja i grafikoga
prikazivanja)

razumjeti prednosti i nedostatke primjene tehnologije.
1. Brojevi
Uenici e:

sigurno i uinkovito usporeivati, zaokruivati, zbrajati, oduzimati, mnoiti, dijeliti, kvadrirati i
korjenovati realne brojeve zapisane u decimalnomu zapisu i u obliku razlomka

pretvoriti razlomak u decimalni zapis s danom preciznou

raunati s cjelobrojnim potencijama broja 10 i rabiti znanstveni zapis

odabrati prikladan nain raunanja (napamet, metodama pisanoga rauna i uz pomo depnoga
raunala)

procijeniti smislenost i tonost rezultata raunanja

primijeniti realne brojeve, njihove zapise i raunske operacije u rjeavanju jednostavnih
matematikih problema i problema u svakodnevnomu ivotu.
Uenici e:

primijeniti postotke i postotni raun u konkretnim situacijama

uvrstiti konkretne vrijednosti u formulu i izraunati vrijednost preostale veliine

prepoznati i primijeniti proporcionalnost i obrnutu proporcionalnost u jednostavnim situacijama

prikazati jednostavnu ovisnost dviju veliina (linearna, ista kvadratna, drugi korijen) rijeima,
tablicom pridruenih vrijednosti, formulom i grafiki, opisati takve prikaze te ih prevesti s jednoga
na drugi

rijeiti linearne jednadbe i jednostavne sustave dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice
te uvrtavanjem provjeriti tonost dobivenoga rjeenja

prevesti jednostavan problem u algebarske simbole (brojevna reenica, linearna jednadba,
sustav dviju linearnih jednadbi), isplanirati njegovo rjeavanje, rijeiti ga i utvrditi smislenost
dobivenoga rjeenja.

3. Oblik i prostor
Uenici e:

nacrtati u pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini toku zadanu koordinatama i pravac
zadan jednadbom te oitati koordinate toke

prepoznati, imenovati, izgraditi i klasificirati ravninske i prostorne geometrijske oblike te istraiti,
uoiti i precizno opisati njihova geometrijska svojstva

primijeniti osnovne odnose i zakonitosti u svezi s ravninskim i prostornim geometrijskim oblicima,
ukljuujui sukladnost i slinost trokuta

skicirati ravninske oblike te jednostavnije meu njima nacrtati i konstruirati pomou
geometrijskoga pribora i raunalnoga programa dinamine geometrije

skicirati i nacrtati tlocrte, nacrte, bokocrte i mree prostornih oblika te izgraditi prostorne oblike
na temelju njihovih ravninskih prikaza

osnosimetrino i centralnosimetrino preslikati, translatirati i rotirati jednostavne likove, poveati
i smanjiti jednostavni lik u zadanu omjeru rabei geometrijski pribor i raunalni program
dinamine geometrije

prepoznati ravninske i prostorne oblike te sukladnost, slinost i simetriju u svakodnevnomu
okruju i umjetnosti te ih upotrijebiti za opis i analizu svijeta oko sebe.
4. Mjerenje
Uenici e:

usporediti, procijeniti i izmjeriti duljinu, obujam, masu, vrijeme, temperaturu i kut te izraunati
povrinu i prosjenu brzinu

preraunati standardne mjerne jedinice za duljinu, povrinu, obujam, masu, vrijeme, temperaturu,
kut i prosjenu brzinu te ih primijeniti u svakodnevnomu ivotu

neizravno izmjeriti duljinu primjenjujui proporcionalnost i slinost

primijeniti Pitagorin pouak i druge osnovne formule u svezi s mjerivim obiljejima jednostavnih
likova i tijela

odrediti mjeriva obiljeja objekta ili pojave u svakodnevnim situacijama, odabrati primjerene
mjerne jedinice i mjerne ureaje te primijeniti mjerenje pri rjeavanju problema.
5. Podatci
Uenici e:

prikupiti, klasificirati i organizirati podatke te ih na prikladan nain, pomou raunala i bez njega,
prikazati sustavnom listom, tablicom, tablicom frekvencija, linijskim, stupastim i krunim
dijagramom, grafikonom, brkatom kutijom (box and whiskers dijagram) i grafom

proitati, tumaiti i analizirati podatke prikazane na razliite naine

odrediti i primijeniti frekvenciju i relativnu frekvenciju za dane podatke te aritmetiku sredinu,
medijan, kvartile, mod, raspon i interkvartilni raspon niza numerikih podataka

argumentirano i uinkovito odrediti broj moguih i povoljnih ishoda u jednostavnim situacijama
i izraunati vjerojatnost

procijeniti vjerojatnost konkretnoga sluajnoga dogaaja tumaei ju kao relativnu frekvenciju.

Uenici e:



prikupiti i protumaiti informacije primjerena matematikoga sadraja iz raznovrsnih izvora

izraziti ideje, rezultate i znanje jasnim govornim i matematikim jezikom na razliite naine
(usmeno, pisano, vizualno i dr.)

2. Povezivanje
Uenici e:


povezati matematiku s vlastitim iskustvom, svakodnevnim ivotom u kui i zajednici te na
radnomu mjestu i drugim odgojno-obrazovnim podrujima

usporediti, grupirati i klasificirati objekte i pojave prema zadanomu ili izabranomu kriteriju.

Uenici e:



pratiti i stvarati krae lance matematikih argumenata, zakljuivati nepotpunom indukcijom i
neformalnom dedukcijom te primjenjivati analogiju, generalizaciju i specijalizaciju u jednostavnim
situacijama.

Uenici e:


primijeniti matematike pojmove i postupke u svakodnevnomu osobnomu, profesionalnomu
i drutvenomu ivotu te u drugim odgojno-obrazovnim podrujima


Uenici e:

pomou depnih raunala i raznovrsnih raunalnih programa, naroito programa dinamine
geometrije i programa za izradu proraunskih tablica

razlono i uinkovito rabiti tehnologiju za prikupljanje, organiziranje, prikazivanje, predstavljanje
i razmjenu podataka i informacija, za rjeavanje problema i modeliranje te u situacijama kojima
su u sreditu zanimanja matematike ideje (radi rastereivanja od raunanja i grafikog
prikazivanja)

1. Brojevi
Uenici e:

razlikovati prirodne, cijele, racionalne i realne brojeve i rabiti njihove razliite zapise (razlomak,
postotak, decimalni zapis, znanstveni zapis)

usporeivati, zbrajati, oduzimati, mnoiti, dijeliti, potencirati i korjenovati brojeve te procijeniti
i zaokruiti rezultat raunanja

u konkretnim situacijama promiljeno izabrati izmeu raunanja napamet, pisanoga raunanja
i koritenja depnoga raunala

primijeniti brojeve, njihove zapise i raunske operacije u modeliranju jednostavnih matematikih
problema i problema u svakodnevnomu ivotu.
Uenici e:

primijeniti postotke i postotni raun u konkretnim situacijama

uvrstiti konkretne vrijednosti u formulu i izraunati vrijednost preostale veliine

prepoznati i primijeniti proporcionalnost i obrnutu proporcionalnost u jednostavnim situacijama

opisati i izvesti jednostavne ovisnosti (veze) dviju veliina formulama, tablicama, grafovima i
rijeima; prevesti iz jednoga od navedena etiri oblika u drugi te itati, usporeivati i tumaiti
ovisnosti (veze)

rijeiti linearne jednadbe, linearne nejednadbe i sustave dviju linearnih jednadbi raunski,
grafiki i uz pomo raunala

prepoznati i protumaiti karakteristina svojstva jednostavnih grafova (monotonost, periodinost)
i njihove karakteristine toke (nultoke, ekstremi, toke vane za odreenu situaciju), te
usporeivati jednostavne grafove

primjenjivati linearne i jednostavne eksponencijalne ovisnosti te linearne jednadbe, linearne
nejednadbe i sustave dviju linearnih jednadbi u modeliranju situacija iz svakodnevnoga
ivota.

3. Oblik i prostor
Uenici e:

nacrtati u pravokutnomu koordinatnomu sustavu u ravnini toku zadanu koordinatama i pravac
zadan jednadbom te oitati koordinate toke

prepoznati, opisati, usporediti i primijeniti svojstva i odnose ravninskih i prostornih geometrijskih
oblika radi crtanja, mjerenja, raunanja i zakljuivanja

skicirati, opisati i protumaiti ravninske prikaze prostornih oblika

opisati i rabiti pravilnosti i svojstva geometrijskih uzoraka

rabiti geometrijski pribor i jednostavni raunalni program za crtanje, raunanje, rjeavanje
praktinih zadataka i zakljuivanje

prepoznati ravninske i prostorne oblike u svakodnevnomu okruju i umjetnosti te rjeavati
praktine zadatke sa stvarnim objektima prikazujui ih pomou geometrijskih likova i tijela.
4. Mjerenje
Uenici e:

usporediti, procijeniti i izmjeriti duljinu, obujam, masu, vrijeme, temperaturu i kut te izraunati
povrinu i prosjenu brzinu

kut i prosjenu brzinu te ih primijeniti u svakodnevnomu ivotu

primijeniti proporcionalnost i slinost u mjerenju

primijeniti Pitagorin pouak i druge osnovne formule u svezi s mjerivim obiljejima likova i tijela

odrediti mjeriva obiljeja objekta ili pojave u svakodnevnoj situaciji, odabrati primjerene mjerne
jedinice i mjerne ureaje te primijeniti mjerenje pri rjeavanju problema.
5. Podatci
Uenici e:

prikupiti, klasificirati i organizirati podatke te ih na prikladan nain, pomou raunala i bez njega,
prikazati za potrebe statistike analize

proitati, tumaiti i analizirati podatke prikazane na razliite naine

odrediti i primijeniti srednje vrijednosti (aritmetika sredina, medijan, mod) i rasprenost (raspon,
interkvartilni raspon) niza numerikih podataka

rabiti jednostavne raunalne programe za statistiku obradu podataka

izraunati vjerojatnost dogaaja u jednostavnim situacijama i procijeniti vjerojatnost tumaei
ju kao relativnu frekvenciju.

Uenici e:



prikupiti i protumaiti informacije primjerena matematikoga sadraja iz raznovrsnih izvora

izraziti ideje, rezultate i znanje jasnim, preciznim i saetim govornim i matematikim jezikom na
razliite naine (usmeno, pisano, vizualno i dr.)

2. Povezivanje
Uenici e:


povezati matematiku s vlastitim iskustvom, svakodnevnim ivotom u kui i zajednici te na
radnomu mjestu i drugim odgojno-obrazovnim podrujima

usporediti, grupirati i klasificirati objekte i pojave prema zadanom ili izabranom kriteriju.

Uenici e:



pratiti, stvarati i vrjednovati lance matematikih argumenata razliitih vrsta te primjenjivati
analogiju, generalizaciju i specijalizaciju

prepoznati logiko zakljuivanje i matematiki dokaz kao kljune vidove matematike

kreativno, kritiki i fleksibilno misliti

prepoznati utjecaj ljudskih imbenika i vlastitih uvjerenja na zakljuivanje.

Uenici e:

postaviti i analizirati problem, isplanirati njegovo rjeavanje odabirom odgovarajuih
matematikih pojmova i postupaka, rijeiti ga, te protumaiti i vrjednovati rjeenje i postupak

modelirati situacije i procese iz drugih odgojno-obrazovnih podruja te svakodnevnoga
osobnoga, profesionalnoga i drutvenoga ivota

Uenici e:

pomou depnih raunala i raznovrsnih raunalnih programa, naroito programa dinamine
geometrije i programa za izradbu proraunskih tablica

razlono i uinkovito rabiti depno raunalo za raunanje i tehnologiju za prikupljanje,
organiziranje, prikazivanje, predstavljanje i razmjenu podataka i informacija, za rjeavanje
problema i modeliranje te u situacijama kojima su u sreditu zanimanja matematike ideje (radi
rastereivanja od raunanja i grafikoga prikazivanja)

1. Brojevi
Uenici e:

razlikovati prirodne, cijele, racionalne i realne brojeve, rabiti njihove razliite zapise te prepoznati
i rabiti svojstva i odnose skupova brojeva

usporeivati brojeve, raunati s njima pomou tehnologije i bez nje te procijeniti rezultat
raunanja, odrediti ga egzaktno i zaokruiti ga

primijeniti brojeve, njihove zapise i raunske operacije u modeliranju matematikih problema
i problema u ostalim odgojno-obrazovnim podrujima i svakodnevnomu ivotu.
Uenici e:

utvrditi, izraziti i predvidjeti pravilnosti u brojevnim nizovima zadanima navoenjem lanova te
analizirati nizove zadane rekurzivno ili opim lanom (osobito aritmetiki i geometrijski niz)

uvrstiti konkretne vrijednosti u formulu (osobito u funkciju zadanu formulom), izraunati
vrijednost preostale veliine te u formuli izraziti jednu veliinu pomou ostalih

raunati s potencijama, jednostavnim algebarskim izrazima, faktorijelima i binomnim
koeficijentima

opisati i izvesti jednostavne ovisnosti (veze) dviju veliina formulama, tablicama, grafovima i
rijeima; prevesti s jednoga od navedena etiri oblika na drugi te itati, usporeivati i tumaiti
ovisnosti (veze)

prepoznati, odrediti i protumaiti karakteristine elemente i svojstva jednostavnih funkcija,
analizirati linearne, kvadratne, eksponencijalne, logaritamske i trigonometrijske funkcije te rabiti
njihova svojstva

raunski, grafiki i uz pomo raunala, u skupu realnih brojeva rijeiti linearne, kvadratne,
eksponencijalne i logaritamske jednadbe i nejednadbe i sustave jednadba

primijeniti funkcije i njihove grafove te jednadbe i nejednadbe u rjeavanju matematikih
problema i problema u ostalim odgojno-obrazovnim podrujima i svakodnevnomu ivotu.
3. Oblik i prostor
Uenici e:

rabiti koordinatne zapise toke, pravca i krunice te primijeniti koordinatnu geometriju za
prikazivanje i istraivanje svojstava geometrijskih oblika

prikazati vektore u ravnini, zbrajati ih, mnoiti skalarom te primijeniti vektore i operacije s njima
za prikazivanje i istraivanje svojstava geometrijskih oblika

prepoznati, opisati i primijeniti sukladnost i slinost geometrijskih oblika

skicirati, opisati i tumaiti ravninske prikaze prostornih oblika

rabiti geometrijske transformacije ravnine za opisivanje pravilnosti i svojstava geometrijskih
uzoraka

prepoznati ravninske i prostorne oblike i njihova svojstva u svakodnevnomu okruju i umjetnosti
te ih upotrijebiti za opis i analizu svijeta oko sebe.
4. Mjerenje
Uenici e:

kut i brzinu te ih primijeniti u svakodnevnomu ivotu

odrediti mjeriva obiljeja likova i tijela primjenjujui osnovne formule, proporcionalnost, slinost,
Pitagorin pouak, trigonometrijske omjere i pouke o sinusima i kosinusu te ih rabiti u raunanju
duljine, mjere kuta, povrine i obujma

odrediti mjeriva obiljeja objekta ili pojave u svakodnevnoj situaciji te primijeniti mjerenje pri
rjeavanju matematikih problema i problema u ostalim odgojno-obrazovnim podrujima i
svakodnevnomu ivotu.
5. Podatci
Uenici e:

sustavno prikupiti, klasificirati i organizirati podatke te ih prikazati i analizirati pomou srednjih
vrijednosti (aritmetika sredina, medijan, mod) i rasprenosti (raspon, interkvartilni raspon,
standardna devijacija)

procijeniti parametar srednje vrijednosti uza zadanu pouzdanost

prepoznati priblinu linearnu vezu dviju varijabli, odrediti njezine koeficijente te ju rabiti pri
modeliranju

protumaiti sloene dogaaje, izraziti ih pomou skupovnih operacija te izraunati njihovu
vjerojatnost

primijeniti normalnu razdiobu.

Uenici e:

izraunati prirast i prosjeni prirast tablino zadanih funkcija te jednostavnih formulom zadanih
funkcija

protumaiti derivaciju funkcije fizikalno (brzina promjene) i geometrijski (koeficijent smjera
tangente u toki) te derivirati polinome

pomou derivacije ispitati tok i nacrtati graf polinoma, ponajprije kvadratnoga i kubnoga

izraunati neodreeni integral polinoma

geometrijski protumaiti odreeni integral te izraunati odreeni integral polinoma rabei
Newton-Leibnizovu formulu

primijeniti derivaciju i odreeni integral pri rjeavanju jednostavnih problema.
OKVIRNA PREDMETNA STRUKTURA PODRUJA: matematika, nacrtna geometrija.

3. Prirodoslovno podruje
Opis podruja
Prirodoslovlje se osniva na spoznajama temeljnih prirodnih znanosti: fizike, kemije, biologije,
geografije, geologije. One se razvijaju zahvaljujui ovjekovoj radoznalosti i njegovoj potrebi za
odgovorima na pitanja o svojemu postanku, razvoju, ulozi i mjestu u prirodi i svemiru. Na taj je nain
prirodoslovlje dio kulture svake ljudske zajednice. Ono istrauje i opisuje prirodu, svijet ive i neive
tvari, u rasponu od atomske jezgre, preko sustava sumjerljivih ovjeku, do najudaljenijega djelia
svemira.
ovjek uoava osjetilima i instrumentima stalne mijene u prirodi, a prirodne znanosti istrauju
zakonitosti, uzroke i sile koje upravljaju tim mijenama. Spoznaje temeljnih prirodnih znanosti izravno
pridonose tehnolokomu napretku te osiguravaju odriv razvoj na Zemlji. U prirodoslovnomu
podruju sakupljena su stoljeima usvajana znanja koja ine temelj svih tehnologija kojima se ovjek
danas koristi. Primjena tih znanja oituje se u medicini, prijevozu, komunikacijama, proizvodnji hrane
i drugih dobara, proizvodnji i prijenosu energije, istraivanju i uporabi prirodnih bogatstava,
usklaivanju ovjekovih potreba s ouvanjem prirode, kulturi stanovanja, informiranju, umjetnosti,
istraivanju postanka svemira. Znanja prikupljena u prirodoslovlju opa su svojina ovjeanstva pa
prirodoslovlje odlikuje demokratinost i internacionalnost. Uenjem prirodoslovlja razvija se sustav
vrijednosti koji uenike odgaja u smislu ravnopravnosti i odgovarajuega nagraivanja za njihova
postignua.
Kako bi se prilagodili brzom razvoju znanosti, tehnike i tehnologije i odnosili se odgovorno prema
prirodi, okoliu i zdravlju te pridonosili odrivu razvoju, uenici trebaju stei temeljnu prirodoslovnu
kompetenciju. Uenjem prirodoslovlja uenici razvijaju logiko, stvaralako i kritiko miljenje to
pridonosi aktivnom ovladavanju okolnostima koje zahtijevaju znanje i strunost. Uenici stjeu
temeljna znanja o prirodnim pojavama i sustavima: gibanjima i silama u dijelu prirode u kojemu
ovjek ivi, elektromagnetskim i termodinamikim pojavama, relativistikim gibanjima i silama,
odnosu tvari i energije, meudjelovanju osnovnih estica, razvoju svemira na kozmolokoj razini te
kvantiziranoj slici mikrosvijeta. Uoavaju vanost otkria fiziara kao osnove za osmiljavanje i izvedbu
suvremenih ureaja.
Uenici upoznaju svojstva tvari koje izgrauju ivi i neivi svijet i procese u kojima te tvari sudjeluju,
materijale koji se iz prirode dobivaju jednostavnim postupcima, ali i one proizvedene u suvremenoj
industriji. Otkria kemiara i biologa, koja se osnivaju na oponaanju prirodnih procesa, pokreu
nove tehnologije u proizvodnji hrane i lijekova te pridonose razvoju medicine.
Uenici se upoznaju sa strukturom i funkcioniranjem ivih sustava. Polazei od stanice kao osnovne
jedinice ivoga bia, otkrivaju se molekulski i submolekulski temelji ivota, tajne nasljeivanja i
procesi kojima se genetiki zapis ostvaruje u nekom od raznolikih oblika ivota. Uenici ue o
jedinkama i ivotnim zajednicama ekosustava te o prilagodbi ivih bia uvjetima okolia tijekom
evolucije.
Uenici upoznaju geoprostor i njegove zakonitosti, stjeu temeljna znanja o prirodnim pojavama i
procesima na Zemlji, nastanku, izgledu i znaenju ekolokoga i prostornoga sustava. Ue da je
ekoloki sustav rezultat meuzavisnosti ovjeka i prirode, a prostorni sustav rezultat procesa u
regijama. Ue o meuodnosu prirodnih elemenata i drutvenih pojava i procesa, o snalaenju u
prostoru i predoavanju prostora, razumijevanju i vrjednovanju podataka o ekolokim i prostornim
sustavima. Pripremaju se za aktivno i savjesno djelovanje u drutvu te odgovoran odnos prema
okoliu i prirodnim bogatstvima.
Nastava je prirodoslovlja problemski i istraivaki usmjerena na prikladan (praktini) rad u laboratoriju
i u prirodnoj okolini. Slui se razliitim metodama i pristupima pruajui tako osnovu za studij i
cjeloivotno uenje. Eksperimentalni pristup omoguuje viekratno ponavljanje i istraivanje pojava

u prirodi, stoga je pokus neizostavan dio prirodoslovnoga odgoja i obrazovanja. Prirodoslovne
znanosti imaju dva lica: empirijsko, koje se slui opaanjem i mjerenjem i racionalno, koje se slui
logikim razmiljanjem i matematikim zakljuivanjem.
Prirodoslovni odgoj i obrazovanje ugrauje se u kurikulum potujui tri naela:

suvremeno drutvo zahtijeva dostupnost prirodoslovnoga odgoja i obrazovanja svima, bez
obzira na spol, dob, kulturnu ili etniku pripadnost, sposobnosti, sklonosti i motivaciju za uenje.
Svi uenici trebaju imati priliku za ostvarivanje prirodoslovne pismenosti na razliitim razinama,
a ostvarit e ju na raznolike naine, i na razliitim razinama. Stoga treba omoguiti nastavne
programe fizike, kemije, biologije i geografije od temeljne razine do naprednih programa.

Uenje prirodoslovnih znanosti rad je uenik, a ne rad na uenicima, a to znai da zahtijeva
tjelesnu i mentalnu aktivnost uenika. Uenici promatraju i opisuju pojave, postavljaju pitanja,
usvajaju znanja, smiljaju objanjenja na razliite naine i prenose svoje ideje drugima. Uenici
su ukljueni u planiranje, postavljanje pretpostavaka, izvoenje pokusa, mjerenje, obradu
podataka, rjeavanje problema, zakljuivanje, raspravu i kritiko prosuivanje.

Prirodoslovni odgoj i obrazovanje izgrauje znanstveni svjetonazor koji odraava intelektualnu
i kulturnu tradiciju znanosti. Uenici se upoznaju sa znanstvenim pristupom, nainom istraivanja,
pravilima dokazivanja, nainima oblikovanja pitanja i davanja objanjenja. Osim stjecanja znanja
i vjetina te razvoja sposobnosti, uenjem prirodoslovnih znanosti izgrauju se stavovi i odnos
prema okolini.

Glavni je cilj prirodoslovnoga odgoja i obrazovanja uspostaviti prirodoznanstveno opismenjeno
drutvo. Pojedinac je prirodoznanstveno opismenjen ako razumije i usvoji potrebu cjeloivotnoga
obrazovanja, ako usvoji znanstveni koncept, metode, postupke i naela u donoenju odluka te
usmjeri znanje i vjetine steene obrazovanjem za stvaralako rjeavanje problema. Taj se cilj ostvaruje
postupno, na pojedinim razinama odgoja i obrazovanja, sukladno dobi uenika.
Usvajanjem ciljeva podruja uenici e:

usvojiti znanja o bitnim pojavama i procesima u prirodi

stei osnovnu pismenost i usvojiti jezik prirodoslovlja te razumjeti bitne koncepte opega znanja
o prirodi i ulogu toga znanja u razvoju tehnike i tehnologije i doprinosu boljemu ivljenju

uoiti vanost postignua prirodnih znanosti u povijesnom kontekstu razvitka civilizacije

znati nai pouzdane podatke iz razliitih izvora te uoiti njihovu vanost u usvajanju znanja

razumjeti vanost pokusa u laboratoriju i prirodnoj okolini te neophodnost terenske nastave uz
razvoj sposobnosti snalaenja (orijentacije) u prirodi, nauiti upotrebljavati mjerne instrumente
te opisati i pozorno izvesti jednostavne pokuse

uoiti varijable pri prouavanju dane prirodne pojave te istraiti njihovu meuzavisnost
nauiti raspravljati o pokusima, analizirati, vrjednovati i tumaiti prikupljene podatke, znati prikazati
rezultate opaanja i mjerenja grafikonom, tablicom, matematikim izrazom, tematskom kartom

razviti kartografsku pismenost, koristiti se informacijskom tehnologijom u prikupljanju, obradi
i prikazivanju podataka

opisivati prirodne pojave pomou osnovnih koncepata prirodoslovlja, koristiti se modelima u
objanjenju prirodnih pojava

uoavati i vrjednovati ogranienja primijenjenih metoda, vjetina, modela i teorija

znati postavljati pitanja i traiti odgovore, samostalno rjeavati probleme i suraivati u timskom radu

usvojiti znanja potrebna za ouvanje prirode, odgovorno se odnositi prema uporabi prirodnih
bogatstava uz odrivi razvoj, uvajui prirodnu ravnoteu i bioloku raznolikost

usvojiti meunarodni sustav fizikih veliina i pripadajuih mjernih jedinica

znanstvena postignua staviti u povijesni okvir

uoiti temeljne sile i gibanja u prirodi, izvore, pretvorbe i prijenos energije, elektromagnetske i
valne pojave, upoznati grau atoma i atomske jezgre

upoznati svojstva i strukturu tvari te promjene tvari u kemijskim procesima

upoznati ivotni ciklus ivih bia i njihov evolucijski razvoj, grau tijela, ulogu organa, grau ive
stanice, vanost gena i njihovu ulogu u nasljeivanju

razviti sposobnost tumaenja prirodno-geografskih pojava i procesa na Zemlji, na lokalnoj i
globalnoj razini.
oekivana Uenika postignua po obrazovnim ciklusima
Prvi ciklus
I. PRIRODA I OVJEK
1. Povijest znanosti i razvoj civilizacije

Uenici e:

opisati svoj odnos prema prirodi

navesti primjere utjecaja velikih otkria na svakodnevni ovjekov ivot

opisati kako su se tijekom razvoja ovjeanstva mijenjala tumaenja prirodnih pojava.
2. Istraivanja i komuniciranje
Uenici e:

izvesti jednostavan pokus koristei se jednostavnim mjernim instrumentima

postavljati pitanja o prirodnim pojavama i prirodnim procesima te prikupljati podatke iz razliitih
izvora

promatrati i opisati (rijeima i crteom) kljune znaajke promatranog objekta, pojave ili procesa

raspravljati o moguim rezultatima izvedenog pokusa i izrei zakljuak

crteom prikazati rezultate jednostavnog pokusa

napraviti jednostavne modele.
3. Odrivi razvoj
Uenici e:

izraziti potovanje prema prirodi, ivim biima, drugim ljudima i samima sebi

imenovati neka najpoznatija zatiena podruja na moru i kopnu u Hrvatskoj

izraziti suosjeanje za osobe koje pate i za druga ugroena bia

opisati znaaj vode u ivotu ovjeka

navesti primjer obnovljivoga izvora energije.
II. Planet Zemlja
1. Orijentacija u prostoru
Uenici e:

snalaziti se u neposrednomu okruju (dom, kola, naselje)

orijentirati se u prostoru prema orijentirima

orijentirati se u prostoru prema glavnim stranama svijeta

snalaziti se prema planu ili skici naselja.
2. Zemlja u Sunevu sustavu

Uenici e:

na temelju promatranja i biljeenja opisati kretanje Sunca tijekom vremena (dan, godina).
3. Prirodna osnova Zemlje (reljef, klima, voda, tlo, biljni i ivotinjski svijet)
Uenici e:

prepoznati i opisati elemente prirodne osnove u mjestu i zaviaju (reljef, klima, vode, tlo, biljni
i ivotinjski svijet)

razlikovati tipove krajolika u Hrvatskoj.
4. Prirodna bogatstva
Uenici e:

prepoznati i nabrojiti prirodna bogatstva

opisati prirodu i uinke promjena na sustave na Zemlji.
5. Predoavanje pojava i prostornih procesa

Uenici e:

izraditi jednostavan crte, maketu, model.
III. MATERIJALI I NJIHOVA SVOJSTVA
1. Vrste i izvori
Uenici e:

razlikovati prirodne materijale iz ive i neive prirode te umjetne materijale

navesti tvari koje se koriste za izradbu predmeta koji nas okruuju.

2. Struktura i svojstva
Uenici e:

navesti i opisati agregacijska stanja vode

opisati kruenje vode u prirodi

opisati svojstva zraka.
3. Prepoznavanje po svojstvima i rukovanje

Uenici e:

izmjeriti obujam (volumen) tekuine, masu, temperaturu, vrijeme.

navesti i izbjei sluajeve u kojima moe doi do ozljeda uzrokovanih opasnim, zapaljivim,
eksplozivnim i otrovnim materijalima.
4. Kemijske promjene i reaktivnost

Uenici e:

navesti primjere kemijskih promjena (kiseljenje mlijeka i kupusa, gorenje svijee, promjene pri
kuhanju jajeta)

opisati promjene pri gorenju (npr. svijee)

opisati promjene pri kuhanju jajeta

navesti primjere oneienja koji utjeu na promjene sastava zraka, vode i tla.
IV. IVOT
1. Bioraznolikost
Uenici e:

opisati raznolikosti u zaviajnoj prirodi

raspraviti zato su raznolikost i razliitost bogatstvo prirode

imenovati znaajne biljne i ivotinjske vrste iz najbliega okolia

opisati neke zajednike osobine razliitih ivih bia
na temelju promatranja opisati promjene godinjih doba i povezati ih s promjenama u ivotu
ivih bia iz najbliega okolia

razlikovati uzgojene od samoniklih biljaka i domae od divljih ivotinja.
2. ovjek i zdravlje
Uenici e:

navesti glavne dijelove tijela i opisati njihovu osnovnu ulogu

usporediti ovjeka s drugim ivim biima

raspraviti i opisati kako se pridravanjem osnovnih higijenskih navika, pravilnom prehranom i
tjelesnom aktivnou moe sauvati zdravlje.

3. ivotni procesi
Uenici e:

navesti i opisati nekoliko zajednikih osobina ivih bia i obrazloiti ih na primjeru ovjeka

razlikovati ivu od neive prirode

navesti i opisati glavne dijelove biljke i opisati ovisnost biljaka o ivotnim uvjetima

opisati nain prehrane biljaka i ivotinja.
4. Nasljeivanje i evolucija
Uenici e:

usporediti slinosti i razlike meu organizmima s obzirom na srodstvo

imenovati neke glavne skupine ivih bia.
5. Ekosustavi
Uenici e:

objasniti znaaj ovjekova skladna ivota s prirodom

navesti glavne ekoloke imbenike

objasniti na primjerima kako promjene ekolokih imbenika tijekom godinjih doba utjeu na
iva bia
opisati osnovne ivotne zajednice, mogue promjene u njima te mjere zatite

primijeniti znanja o zbrinjavanju otpada na ekoloki prihvatljiv nain.
V. GIBANJA I SILE
1. Gibanja
Uenici e:

opisati promjenu poloaja tijela u ovisnosti o vremenu te primijeniti na ostale jednostavne
primjere vremenskih pojava u prirodi

procijeniti, izmjeriti, izraziti brojem i mjernom jedinicom trajanja dogaaja ili prirodnoga procesa.
2. Sile i polja
Uenici e:

na jednostavnim primjerima opisati djelovanje jednog tijela na drugo

opisati djelovanje stalnoga magneta na predmete od razliitoga materijala te meusobno
djelovanje dvaju magneta.
3. Elektrodinamika
Uenici e:

opisati elektrinu struju na primjerima uporabe rasvjete i kuanskih ureaja te navesti naine
izbjegavanja opasnosti od djelovanja elektrine struje na ovjekovo zdravlje.

4. Titranje, valovi, zvuk
Uenici e:

navesti primjere titranja i valnih gibanja u prirodi

opisati razliite izvore zvuka.
VI. ENERGIJA
1. Rad i energija
Uenici e:

opisati znaaj Sunca za ivot na Zemlji

raspraviti toplinsko i svjetlosno djelovanje Sunca

opisati potrebu zatite od Sunca

opisati promjene u pojavnim oblicima vode izazvane zagrijavanjem i hlaenjem.
2. Elektromagnetski valovi i svjetlost

Uenici e:

objasniti pojavu dana i noi te svjetlosti i sjene.
3. Atomi, atomska jezgra, elementarne estice

Uenici e:

na temelju iskustva opisati dijeljenje tijel na sve sitnije i sitnije dijelove.
4. Evolucija svemira
Uenici e:

nacrtati vidljive objekte na nebu: Sunce, Mjesec i zvijezde

na temelju promatranja opisati glavna obiljeja zvijezda

na temelju promatranja, tijekom etiri tjedna, razlikovati izgled Mjeseca.
Drugi ciklus
I. PRIRODA I OVJEK

Uenici e:

na odreenim primjerima analizirati odnos ovjeka i prirode

usporediti razvoj civilizacije tijekom povijesnih razdoblja

opaati prirodne pojave i usporediti njihova objanjenja s onima iz razliitih povijesnih razdoblja.

Uenici e:

promatrati, odrediti i biljeiti kljune znaajke promatranoga objekta, pojave ili procesa

prepoznati mogue opasnosti i primijeniti odgovarajue mjere zatite

opisati sadraj provedenoga promatranja ili izvedenoga pokusa

prikazati rezultate pokusa crteom, tablicom ili jednostavnim grafikonom

na temelju promatranja neposredne stvarnosti ili nakon izvoenja jednostavnih pokusa, izrei
jezino jasan i utemeljen zakljuak o objektu, pojavi ili procesu.
3. Odrivi razvoj
Uenici e:

ukazati na ogranienost neobnovljivih izvora energije

imenovati obnovljive i neobnovljive izvore energije te raspraviti o uinkovitosti i utjecaju na
okoli

navesti primjere nejednake proizvodnje i potronje hrane u svijetu

opisati ekoloki nain proizvodnje hrane

objasniti na jednostavnom primjeru kako lokalne promjene utjeu na biosferu

imenovati neka najpoznatija zatiena podruja na moru i kopnu u Hrvatskoj

raspraviti probleme zatite prirode na primjeru iz vlastitoga okruja

imenovati zatiena podruja na moru i kopnu u Hrvatskoj.
II. Planet Zemlja
Uenici e:

orijentirati se prema planu naselja ina geografskoj karti upanije, Hrvatske i karti svijeta.

Uenici e:

prepoznati i definirati osnovne pojmove o svemiru i Sunevu sustavu

razlikovati svemirska tijela

objasniti poloaj Zemlje u Sunevu sustavu

opisati utjecaj vrtnje Zemlje oko svoje osi i oko Sunca na ivot ljudi i gospodarske djelatnosti.

Uenici e:

opisati elemente prirodne osnove u Hrvatskoj i u svijetu

opisati prirodno-geografske procese u zaviaju, Hrvatskoj i svijetu.
Uenici e:

razlikovati prirodna bogatstva u Hrvatskoj i na pojedinim kontinentima

opisati povezanost elemenata prirodne osnove i prostornoga rasporeda prirodnih bogatstava
u zaviaju, Hrvatskoj i svijetu.

Uenici e:

rabiti mjerilo u predoavanju prostornih pojava i procesa

izraditi jednostavnije nacrte skice

predoiti pojave i prostorne procese jednostavnijim grafikonima i tematskim kartama.
1. Vrste i izvori
Uenici e:

navesti osnovne tvari u ivomu organizmu (voda, sol...).
Uenici e:

opisati neka svojstva tvari (vrelite, talite, gustou, topljivost).

Uenici e:

izmjeriti obujam (volumen), masu, temperaturu i vrijeme.

Uenici e:

opaati temperaturne promjene pri gorenju

opisati promjene pri otapanju.

IV. IVOT
1. Bioraznolikost
Uenici e:

upotrijebiti mikroskop pri promatranju

opisati neke ovjeku korisne i tetne mikroorganizme

razlikovati osnovne tipove ivotnih zajednica.
2. ovjek i zdravlje
Uenici e:

razlikovati tjelesne osobine mukoga i enskoga spola

opisati promjene u djevojica i djeaka u pubertetu

objasniti znaaj zdrave prehrane i odravanja higijene za ovjekovo zdravlje

opisati imbenike koji mogu trajno naruiti zdravlje.
3. ivotni procesi
Uenici e:

opisati na temelju promatranja razliite faze u ivotu nekih organizama i usporediti ih sa ivotnim
putem ovjeka

opisati grau i ulogu biljnoga i ivotinjskoga organizma.
Uenici e:

na primjerima opisati i pokazati kako su se iva bia mijenjala tijekom prolosti

opisati zajednika svojstva i srodstvo pojedinih skupina ivih bia

opisati ovjekovu ulogu u odabiru i uzgoju biljaka i ivotinja.
5. Ekosustavi
Uenici e:

opisati prilagodbe ivih bia odreenim tipovima stanita u Hrvatskoj i objasniti kako na njih
mogu utjecati promjene u okoliu

objasniti ovjekovu ulogu u iskoritavanju, mijenjanju i zatiti prirode

opisati promjene tvari i protok energije kroz hranidbene lance.

V. GIBANJA I SILE
1. Gibanja
Uenici e:

opisati gibanja tijela i primijeniti ga na razliite prirodne pojave kao to su: vjetar, valovi i iva
bia

izmjeriti i izraziti brojem i mjernom jedinicom te prikazati histogramom prijeeni put u jednakim
vremenskim razmacima pri gibanju tijela.
2. Sile i polja
Uenici e:

prema primjerima opisati meudjelovanja dvaju tijela na primjerima

raspraviti o meudjelovanju dvaju magneta na daljinu

opisati Zemljino magnetsko djelovanje.
3. Elektrodinamika
Uenici e:

spojiti jednostavni strujni krug uporabom elektrine baterije, vodia i aruljice

raspraviti jednostavni model elektrinoga strujnoga kruga.

Uenici e:

opisati titranja u prirodi

istraiti nastajanje i rasprostiranje valova na vodi te ih opisati uz pomo pojmova: brijeg, dol,
kruni val, ravni val

istraiti nastajanje zvuka u razliitim izvorima i opisati njegovo rasprostiranje kroz razliita
sredstva.
VI. ENERGIJA
1. Rad i energija
Uenici e:

opisati razliite oblike energije i pretvorbu jednoga oblika u drugi oblik energije

obrazloiti vanost Suneve energije za ivot na Zemlji.

Uenici e:
samostalno uporabiti povealo i mikroskop

objasniti to je duga.

Uenici e:

objasniti koncept mikrosvijeta na iskustvu promatranja povealom i mikroskopom.
4. Evolucija Svemira
Uenici e:

navesti, na temelju promatranja, razlike zvjezdanoga neba tijekom razliitih godinjih doba

crteom prikazati Zemlju u Sunevu sustavu i Mjesec kao njezin prirodni satelit

raspraviti, na temelju promatranja, vidljivost zvijezda i planeta kroz dalekozor (teleskop)

objasniti zvijezde kao objekte istovrsne Suncu te njihov izgled na nebu

opisati Sunce kao glavni izvor energije na Zemlji.
Trei ciklus
I. PRIRODA I OVJEK

Uenici e:

razlikovati geocentrini i heliocentrini sustav

razlikovati znanstveno i religijsko objanjenje postanka svijeta

povezati povijest znanosti s razvojem tehnike konkretnim primjerima.
Uenici e:

provesti jednostavno istraivanje zadanoga problema pomou pokusa ili promatranja

usporediti i sistematizirati rezultate pokusa (ili promatranja)

prikazati rezultate (opaanja i/ili mjerenja) tablicom, grafiki, matematikim izrazom, kartom ...

prilikom objanjavanja prirodnih pojava i procesa te prikazivanja rezultata pokusa (ili promatranja)
koristiti se prirodoslovnim pojmovima i modelima te podatcima (dobivenim mjerenjem)
predoenima u tablicama i grafikonima

pronai podatke u strunoj literaturi, asopisima ili u bazi podataka na mrei (internetu)

sluiti se meunarodnim sustavom mjernih jedinica.
3. Odrivi razvoj
Uenici e:

navesti osnovne probleme o kakvoi i koliini pitke vode na Zemlji

raspraviti vanost elektrine energije

razlikovati naine iskoritavanja mora i ukazati na tetnost pretjerana iskoritavanja

opisati i analizirati glavne uzroke globalnih promjena

analizirati zbrinjavanja opasnoga otpada

raspraviti o vrijednostima koje potiu odrivi razvoj.
II. Planet Zemlja
Uenici e:

snalaziti se (orijentirati se) na topografskim kartama i kartama kontinenata

kao izvor podataka rabiti planove naselja, topografske karte te kompas i GPS za orijentaciju u
prostoru i kao izvor podataka.

Uenici e:

objasniti uzroke i posljedice gibanja Zemlje

objasniti kako vrtnja Zemlje oko svoje osi i oko Sunca utjee na ivot ljudi.
Uenici e:

opisati i usporediti elemente prirodne osnove na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i
kontinentalnoj razini

objasniti prirodno-geografske procese u zaviaju, regiji, Hrvatskoj i na pojedinim kontinentima.
Uenici e:

objasniti utjecaj elemenata prirodne osnove na prostorni raspored i vrjednovanje prirodnih
bogatstava u Hrvatskoj, Europi i svijetu.

Uenici e:

na temelju zadanih podataka predoiti pojave i prostorne procese nacrtima (skicama),
grafikonima, tablicama i tematskim kartama.
1. Vrste i izvori
Uenici e:
opisati tvari iz neive prirode (Svemir, zvijezda, planet))

opisati organske tvari iz ivih organizama.

Uenici e:

opisati djelovanje tvari na iva bia

opisati estinost tvari, upotrijebiti modele i osnovnu simboliku

opisati vrstou veza meu esticama i povezati ju s talitem i vrelitem

razlikovati kalavost i kovnost

povezati ionsku strukturu i vodljivost

povezati topljivost i polarnost otapala

razlikovati iste tvari i smjese

razlikovati jednostavne tvari i sloene tvari

predloiti metode za odvajanje tvari iz smjesa.

Uenici e:

opisati meusobni odnos vie tvari

opisati neunitivost atoma

prepoznati osnovno laboratorijsko posue za mjerenje i izvoenje pokusa

opisati rizike od uobiajenih zapaljivih, eksplozivnih, otrovnih i nagrizajuih tvari i navesti
odgovarajue mjere zatite pri rukovanju njima.

Uenici e:

objasniti kemijske promjene

povezati procese i pratee energijske promjene

opisati difuziju i osmozu

opisati kako kemijske reakcije mogu biti izvori energije

razlikovati utjecaj koncentracije (u smislu: koncentriranije i razrijeenije) reaktanata, temperature
i katalizatora na brzinu reakcije.
IV. IVOT
1. Bioraznolikost
Uenici e:

opisati neke vrste ivih bia i svrstati ih u pripadajue sustavne kategorije

navesti vanost mikroorganizama u kruenju tvari na Zemlji.

2. ovjek i zdravlje
Uenici e:

opisati organe i njihovu ulogu u ovjekovu tijelu

navesti i opisati najee poremeaje u radu organskih sustava ovjekova tijela

opisati kako ivani sustav i hormoni upravljaju razliitim procesima u organizmu

opisati oplodnju, razvoj embrija i fetusa te roenje djeteta.
3. ivotni procesi
Uenici e:

opisati ulogu metabolikih procesa u stanici

opisati ivotne cikluse stanice

usporediti grau i ulogu ovjekovih organskih sustava s graom i ulogom organskih sustava
predstavnika glavnih skupina ivotinja.
Uenici e:

imenovati glavne dijelove stanice i opisati njihovu grau i uloge

utvrditi postojanje nasljedne molekule kojom se informacija prenosi na potomstvo

na temelju promatranja, opisati razliite faze ivotnih ciklusa biljaka i ivotinja

obrazloiti vanost varijabilnosti za nastanak novih vrsta i njihov opstanak u promjenjivim
uvjetima.
5. Ekosustavi
Uenici e:

opisati meuovisnost i prilagodbe ivih bia u ekosustavima Hrvatske i pojedinih kontinenata

opisati primjere koji pokazuju kako prirodne promjene i ljudska djelatnost utjeu na ekosustave

definirati vanost ozonskoga omotaa u odnosu na Sunevo zraenje i opasnosti smanjivanja
ozonskoga omotaa.
V. GIBANJA I SILE
1. Gibanja
Uenici e:

objasniti i primijeniti prijeeni put, srednju i trenutanu brzinu i ubrzanje (akceleraciju) na
primjerima nejednolikoga, jednolikoga i jednoliko ubrzanoga pravocrtnoga gibanja

uz primjene, objasniti slobodni pad

razliitim prikazima opisati gibanja.

2. Sile i polja
Uenici e:

objasniti, izmjeriti i razlikovati masu, silu teu i teinu

primijeniti drugi i trei Newtonov zakon gibanja

istraiti i primijeniti opis sile trenja i elastine sile

prema primjerima, opisati i izmjeriti tlak

istraiti i primijeniti ravnoteu na poluzi

opisati meudjelovanje elektrinih naboja te djelovanje elektrine i magnetske sile na daljinu.
3. Elektrodinamika
Uenici e:

sastavljati i crtati strujne krugove istosmjerne struje i objasniti ulogu svakog dijela strujnoga
kruga

istraiti i opisati elektrinu struju, elektrini napon i otpor za razliite materijale i agregacijska
stanja

izmjeriti elektrinu struju i napon te primijeniti Ohmov zakon

objasniti zatitu od elektrinoga udara i pomo unesreenome

prikazati i navesti primjenu magnetskoga uinka elektrine struje i pojavu induciranja elektrinoga
napona u zavojnici, gibanjem magneta u odnosu na zavojnicu.

Uenici e:

istraiti valne pojave (odbijanje i lom) i vrste valova te objasniti nain rasprostiranja vala

opisati odnos valne duljine, frekvencije i brzine vala te ga primijeniti na primjerima

opisati nastajanje i rasprostiranje zvuka u razliitim sredstvima te ga objasniti kao titranje
sastavnih estica sredstva.
VI. ENERGIJA
1. Rad i energija
Uenici e:

objasniti kinetiku i potencijalnu energiju, povezati ih s radom te opisati pretvorbe energije

opisati, objasniti i primijeniti rad sile i snagu na primjerima iz svakodnevnoga ivota

opisati i navesti razlike izmeu unutarnje energije, topline i temperature te objasniti promjenu
unutarnje energije

opisati prijelaze izmeu agregacijskih stanja

izraunati rad i snagu elektrine struje pomou izmjerenih veliina

objasniti zakon ouvanja energije na razliitim primjerima.

Uenici e:

objasniti ideju pravocrtnoga rasprostiranja svjetlosti najveom brzinom u prirodi

istraiti i primijeniti zakonitosti odbijanja i loma svjetlosti

opisati razlaganje bijele svjetlosti na boje i navesti razliite primjere.

Uenici e:

opisati razlike izmeu vrstih tijela tekuina, plinova i plazme

istraiti i opisati gustou tvari te razlikovati gustou tvari od gustoe tijela

objasniti estinu grau tvari i postojanje prostora izmeu estica.
Uenici e:

opisati poloaj i obiljeja Sunca u galaksiji Mlijeni put te planete i veliinu Suneva sustava

objasniti pojam galaksije te raspraviti brojnost galaksija u svemiru, brojnost zvijezda u svakoj
galaksiji te udaljenost i vidljivost najblie galaksije.

usporediti udaljenosti Sunca i drugih zvijezda od Zemlje pomou vremena potrebna svjetlosti
da od njih stigne do Zemlje

analizirati udaljenosti u svemiru pomou brzine svjetlosti.
I. PRIRODA I OVJEK

Uenici e:

analizirati znanstvenu i tehnoloku revoluciju tijekom povijesti

objasniti razvitak i primjenu mehanike, elektrotehnike i moderne tehnologije

opisati racionalistiku i empiristiku sliku svijeta.
Uenici e:

objasniti prirodne pojave/meudjelovanja pozivajui se na osnovna naela prirodnih znanosti
rabei znanstveno nazivlje

analizirati primjere izvedenih pokusa i primijeniti metode obrade i prikazivanja rezultata

raspraviti i obrazloiti zakljuke.

3. Odrivi razvoj
Uenici e:

analizirati ovisnost gospodarskoga razvoja o izvorima energije

analizirati ovisnost gospodarskoga razvoja sa stajalita razliitih drutvenih skupina te ih prikazati
na razliite naine

objasniti energetsku uinkovitost i usporediti obnovljive izvore energije s neobnovljivima

analizirati probleme vodoopskrbe u svijetu

raspraviti prednosti i nedostatke pojedinih izvora energije

analizirati naine na koje se zbrinjava otpad na lokalnoj i globalnoj razini

procijeniti mogunosti poveanja zatienih podruja u Hrvatskoj i svijetu.
II. Planet Zemlja
Uenici e:

rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i ureaj za navoenje (GPS) za kretanje u
prostoru

razlikovati suvremena tehnika sredstva za snalaenje (orijentaciju) i objasniti njihovu primjenu.

objasniti poloaj Zemlje u Sunevu sustavu.
Uenici e:

opisati razlike meu elementima prirodne osnove na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i
kontinentalnoj razini

istraiti i analizirati prirodno-geografske procese na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i
kontinentalnoj razini.
Uenici e:

istraiti odnos ovjeka prema prirodnim bogatstvima u njegovu zaviaju, Hrvatskoj i svijetu.

Uenici e:

na temelju zadanih podataka predoiti nacrtima (skicama), grafikonima, tablicama i tematskim
kartama pojave i prostorne procese

rabiti jednostavne raunalne programe za predoavanje prostornih pojava i procesa.

1. Vrste i izvori
Uenici e:

opisati tvari iz neive prirode i meusobno ih usporeivati u odnosu na svojstva i podrijetlo
(svemir, zvijezde, planeti)

objasniti sloenost tvari iz ivih organizama i prepoznati dijelove strukture (funkcionalne skupine)
koji odreuju bitna svojstva

opisati svojstva sintetiziranih tvari i njihovu primjenu.
Uenici e:

pomou modela strukture tvari objasniti svojstva agregacijskih stanja

uoiti trodimenzijsku (prostornu) strukturu molekula i objasniti posljedina svojstva tvari
(stereoizomerija).

Uenici e:

prepoznati i znati upotrebljavati osnovno laboratorijsko posue za mjerenje i izvoenje pokusa

odrediti neke tvari prema fizikim svojstvima

odrediti neke tvari prema reakcijama s odabranim reagensima.

Uenici e:

opisati spontanost fizikih i kemijskih procesa

opisati kako promjenama uvjeta moemo utjecati na brzine i ravnotee procesa.
IV. IVOT
1. Bioraznolikost
Uenici e:

analizirati poveznicu izmeu bioloke raznolikosti i odriva razvoja

definirati znanstveni nain svrstavanja ivih bia.
2. ovjek i zdravlje
Uenici e:

objasniti osnove grae i uloge ovjekova organizma

primijeniti i obrazloiti osnovna naela zatite zdravlja i higijene te razviti pozitivne stavove o
odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje drutva u cjelini

raspraviti ovisnosti i tetne pojave koje ugroavaju zdravlje i ivot

usporediti i obrazloiti razliita stajalita o spolnosti; razlike u spolnoj orijentaciji, kontracepciji,
pobaaju i spolno prenosivim bolestima.
3. ivotni procesi
Uenici e:

opisati temeljni proces kojim se genska informacija prenosi s roditelja na potomstvo

objasniti kako stanice koriste tvari i energiju za odravanje ivota.
Uenici e:

objasniti univerzalnost stanine grae

opisati strukturu i ulogu molekula odgovornih za prijenos genskih informacija

navesti i objasniti temeljne principe nasljeivanja

objasniti zajedniko podrijetlo ivih bia

opisati procese koji su doveli do nastanka bioraznolikosti.
5. Ekosustavi
Uenici e:

analizirati ovjekov utjecaj na prirodu i promjene ekosustava te predvidjeti mogue posljedice
toga djelovanja na lokalnoj i globalnoj razini.
V. GIBANJA I SILE
1. Gibanja
Uenici e:

primijeniti pojmove pomak, put, brzina i ubrzanje (akceleracija) na pravocrtnim gibanjima i na
jednolikomu krunomu gibanju

analizirati okomiti (vertikalni) i vodoravni (horizontalni) hitac.
2. Sile i polja
Uenici e:

opisati impuls sile i koliinu gibanja

primijeniti prvi, drugi i trei Newtonov zakon gibanja

primijeniti opi zakon gravitacije

izmjeriti centripetalnu silu i primijeniti njezin izraz

primijeniti opis djelovanja sila u tekuinama i plinovima

prikazati i objasniti meudjelovanje elektrinih naboja te primijeniti Coulombov zakon i osnovne
pojmove za elektrino polje.
3. Elektrodinamika
Uenici e:

objasniti pojmove o kojima je ovisno gibanje elektrinoga naboja, i pojmove koji ga opisuju te
ih primijeniti na strujne krugove istosmjerne i izmjenine struje

izmjeriti napon, elektrinu struju i otpor te primijeniti Ohmov zakon na strujne krugove
istosmjerne i izmjenine struje

primijeniti opis magnetskoga uinka elektrine struje te djelovanje sile na naboj u gibanju i na
vodi kojim tee struja u magnetskomu polju

izvesti pokusom i primijeniti Faradayev zakon indukcije.

Uenici e:

objasniti i primijeniti harmonijsko titranje i pojavu rezonancije

primijeniti opis valnoga gibanja i zvunih valova.
VI. ENERGIJA
1. Rad i energija
Uenici e:

primijeniti koncepte rada, snage, kinetike i potencijalne energije

primijeniti zakone koji opisuju idealni plin i zakone termodinamike

objasniti i primijeniti elektrinu potencijalnu energiju te rad i snagu elektrine struje

primijeniti zakon ouvanja energije.

Uenici e:

opisati elektromagnetsko titranje i spektar elektromagnetskih valova

objasniti primjenu elektromagnetskih valova u prijenosu informacija na daljinu

primijeniti zakone geometrijske i valne optike na svjetlost

opisati i objasniti ogib elektrona valnom naravi estica.

Uenici e:

objasniti pojmove, ideje i teorije koje opisuju atom, atomsku jezgru, pojavu radioaktivnosti i
kvantiziranost

opisati i objasniti fotoelektrini efekt estinom naravi svjetlosti

objasniti primjenu nuklearne energije.
Uenici e:

na temelju promatranja, opisati glavne objekte u svemiru: zvijezde, zvijea, galaksije i nakupine
galaksija

objasniti teoriju Velikoga praska kao poetak prostor-vremena te irenje i hlaenje svemira nakon
Velikoga praska

raspraviti proimanje svemira gravitacijskom silom

opisati evoluciju Sunca i njegova zraenja

opisati starost Zemlje u odnosu na svemir te utvrditi vremensko razdoblje postojanja Homo
sapiensa na Zemlji

objasniti termonuklearne procese u zvijezdama i zraenje energije

opisati odnos tamne i vidljive tvari u svemiru.

I. PRIRODA I OVJEK

Uenici e:

opisati teoriju termodinamike, bioloke, geoloke i kozmoloke evolucije

argumentirati prirodno-znanstveni pogled na svijet

objasniti redukcionizam i holizam

raspraviti ulogu kvantne hipoteze u razumijevanju strukture materije.
Uenici e:

objasniti prirodne pojave/meudjelovanja/procese pozivajui se na osnovna naela prirodnih
znanosti rabei znanstveno nazivlje

koristiti se modelima pri objanjenju odreenih prirodnih procesa

primijeniti osnovna naela pri rjeavanju hipotetskih problema i zadataka

povezivati teoriju i pokus

osmisliti i provesti pokuse (promatranja) kojima se istrauje meuzavisnost pojedinih varijabla
uz kontrolu ostalih varijabla

analizirati, vrjednovati i tumaiti sakupljene podatke i izvore podataka

koristiti se informacijskom tehnologijom u sakupljanju, obradi i prikazivanju podataka

procijeniti ogranienja u primijenjenim metodama, tehnikama, modelima i teorijama.

3. Odrivi razvoj
Uenici e:

analizirati utjecaj ovjekove djelatnosti na promjene poljoprivrednih povrina i prirodnih stanita

raspraviti o zatiti i poboljanju ljudskoga zdravlja na globalnoj i regionalnoj razini

povezati potronju energije s oneienjem atmosfere

ukazati na prepreke s kojima se susreemo u nastojanju da ivimo u suglasju s prirodom

usporediti postupke dobivanja elektrine energije i njihova utjecaja na okoli

analizirati naine na koje se zbrinjava otpad na lokalnoj i globalnoj razini

procijeniti mogunosti poveanja zatienih podruja u Hrvatskoj i svijetu

obrazloiti potrebu razvoja novih tehnologija (fuzijske elektrane, nova goriva, nanotehnologija).
II. Planet Zemlja
Uenici e:

rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i GPS za kretanje u prostoru

primijeniti suvremena tehnika sredstva za snalaenje (orijentaciju).

Uenici e:

objasniti strukturu svemira, Sunev sustav i teoriju Velikoga praska.
Uenici e:

izdvojiti prednosti i nedostatke elemenata prirodne osnove i planirati njihovo optimalno
vrjednovanje

istraiti, analizirati, usporediti i vrjednovati prirodno-geografske procese na lokalnoj, regionalnoj,
nacionalnoj i kontinentalnoj razini

objasniti razlike meu sustavima odgovornim za promjene na Zemljinoj povrini.
Uenici e:

istraiti i usporediti naine vrjednovanja i racionalnoga raspolaganja prirodnim bogatstvima na
lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj, kontinentalnoj i globalnoj razini.

Uenici e:

predoiti pojave i prostorne procese na temelju zadanih i samostalno prikupljenih podataka
koristei se nacrtima (skicama), grafikonima, tablicama, tematskim kartama i raunalnim
programima

rabiti jednostavne raunalne programe za predoavanje prostornih pojava i procesa.
1. Vrste i izvori
Uenici e:

opisati tvari iz neive prirode i meusobno ih usporeivati u odnosu na svojstva i podrijetlo
(svemir, zvijezde, planeti)

analizirati sloenost tvari iz ivih organizama i prepoznati dijelove strukture (funkcionalne skupine)
koji odreuju bitna svojstva

opisati svojstva sintetiziranih tvari i njihovu primjenu.
Uenici e:

objasniti svojstva tvari u razliitim agregacijskim stanjima (pomou modela strukture tvari)

povezati strukturu atoma s poloajem elementa u PSE

iz poloaja u PSE predvidjeti neka svojstva elementnih tvari i jednostavnijih spojeva

modelima strukture molekula objasniti svojstva (polarnost, optika aktivnost) tvari

povezati apsorpcijske spektre (UV, IR, MS, NMR) sa strukturom molekula

uoiti trodimenzijsku (prostornu) strukturu molekula i objasniti posljedina svojstva tvari
(stereoizomerija)

opisati kiralnost i kompleksnost biolokih spojeva.

Uenici e:

opisati glavne metode kvalitativne i kvantitativne analize sastava uzoraka

ispravno iskazivati kvantitativni sastav uzoraka

upotrebljavati osnovno laboratorijsko posue za mjerenje i izvoenje pokusa

analizirati neke tvari prema reakcijama s odabranim reagensima

analizirati neke tvari prema fizikalnim svojstvima

povezati svojstva tvari sa strukturnim svojstvima molekula (funkcijske skupine)

razvrstati tvari prema strukturnim svojstvima molekula (ugljikovodici, alkeni, alkoholi...)

povezati strukturna svojstva molekula s mjerljivim svojstvima tvari (spektri, topivost...).

Uenici e:

opisati uvjete spontanosti fizikih i kemijskih procesa

opisati ravnoteno stanje kao najvjerojatnije u sustavu mnotva estica

objasniti velike razlike u brzinama reakcija i imbenike kojima moemo utjecati na brzine procesa
(koncentracije reaktanata, temperatura, katalizatori)

opisati reakcije potaknute svjetlou ili prolazom elektrine struje

objasniti pojam dinamike ravnotee i imbenika koji na nju utjeu (koncentracije, tlak,
temperatura)

objasniti kako reakcije mogu biti izvori termike energije (mjerenje topline)

objasniti kako reakcije mogu biti izvori elektrine energije (elektrokemijski lanci)

razlikovati svojstva i reaktivnost najeih anorganskih i organskih spojeva

razvrstati kemijske reakcije prema biti promjena u molekulama (adicija, eliminacija, supstitucija)

objasniti reaktivnost i meudjelovanja tvari na temelju strukturnih svojstava molekula.
IV. IVOT
1. Bioraznolikost
Uenici e:

procijeniti odnose koji utjeu na bioloku raznolikost i odrivosti ivota u biosferi

opisati znaaj i ulogu mikroorganizama, protoktista, biljaka, ivotinja u biosferi i objasniti njihovu
povezanost s ovjekom

analizirati kako je velika raznolikost ivoga svijeta utemeljena na jedinstvenoj molekularnoj
organizaciji

analizirati utjecaj evolucijskih procesa na bioraznolikost.
2. ovjek i zdravlje
Uenici e:

analizirati osnove grae i uloge ovjekova organizma

navesti najee uzroke poremeaja zdravlja i obrazloiti naine prevencije i lijeenja

usporediti i obrazloiti razliita stajalita o spolnosti; razlike u spolnoj orijentaciji, kontracepciji,
pobaaju i spolno prenosivim bolestima.
3. ivotni procesi
Uenici e:

analizirati povezanost grae i uloge ivih organizama

usporediti razlike u razmnoavanju i razvoju razliitih skupina ivih bia.

Uenici e:

analizirati osnovna naela nasljeivanja i zajedniko podrijetlo i razvoj ivoga svijeta

objasniti molekulsku organizaciju stanice, genski zapis i sintezu proteina

analizirati kako evolucijski procesi utjeu na bioraznolikost

objasniti mogunosti izmijene genskoga materijala, kloniranje pojedinih biljnih i ivotinjskih
vrsta te raspraviti razliite oblike njihove primjene.
5. Ekosustavi
Uenici e:

razlikovati odnose u biosferi i analizirati posljedice ovjekova djelovanja na nju

analizirati uzajamnu ovisnost ivih bia u ekosustavima

objasniti kako meudjelovanje ekolokih imbenika i prirodnoga odabira utjeu na gensku
snagu populacije.
V. GIBANJA I SILE
1. Gibanja
Uenici e:

primijeniti opis pravocrtnih gibanja i jednolikoga krunoga gibanja pomou kinematikih veliina
u rjeavanju problema

analizirati sloena gibanja

objasniti i navesti razlike izmeu translacije (pomaka) i rotacije (vrtnje) tijela.
2. Sile i polja
Uenici e:

primijeniti prvi, drugi i trei Newtonov zakon gibanja

primijeniti opi zakon gravitacije

opisati dinamiki i primijeniti jednoliko kruno gibanje

objasniti inercijske i akcelerirane sustave

primijeniti zakon ouvanja koliine gibanja

primijeniti osnovne koncepte mehanike fluida

prikazati i objasniti meudjelovanje elektrinih naboja i primijeniti Coulombov zakon

primijeniti osnovne pojmove za magnetsko, elektrino i gravitacijsko polje.
3. Elektrodinamika
Uenici e:

izmjeriti i objasniti elektrine veliine u strujnim krugovima

primijeniti Ohmov zakon i zakon ouvanja elektrinoga naboja na strujne krugove istosmjerne
i izmjenine struje

opisati i primijeniti magnetsko polje elektrine struje

primijeniti opis djelovanja sile na naboj u gibanju i na vodi kojim tee struja u magnetskomu
polju te opis sile meu vodiima kojima tee struja

istraiti i primijeniti Faradayev zakon indukcije.

Uenici e:

primijeniti osnovne pojmove vezane uz prisilno (nametnuto) i prigueno harmonijsko titranje
te pojavu rezonancije

opisati nastajanje i rasprostiranje razliitih vrsta mehanikih valova

primijeniti opis valnoga gibanja na pojave zvunih valova.
VI. ENERGIJA
1. Rad i energija
Uenici e:

primijeniti koncepte rada i energije u mehanikim sustavima

objasniti osnove unutarnje energije tvari na temelju gibanja sastavnih estica (kinetika teorija
unutarnje energije)

primijeniti koncepte rada i energije u termodinamikim sustavima

primijeniti koncepte rada i energije u elektromagnetskim sustavima

primijeniti zakon ouvanja energije.

Uenici e:

objasniti elektromagnetsko titranje te postanak, rasprostiranje i spektar elektromagnetskih valova

objasniti primjenu elektromagnetskih valova u prijenosu informacija na daljinu

primijeniti zakone geometrijske i valne optike na svjetlost

opisati i objasniti ogib elektrona valnom naravi estica

objasniti i primijeniti osnovne ideje specijalne teorije relativnosti.

Uenici e:

raspraviti osnovne ideje i pojmove kvantne teorije te pojmove i teorije koje opisuju atom,
atomsku jezgru, pojavu radioaktivnosti i elementarne estice

objasniti fotoelektrini efekt i njegovu primjenu

objasniti dobivanje nuklearne energije

objasniti na primjerima osnove poluvodike elektronike i nanotehnologije.
4. Evolucija Svemira
Uenici e:

na temelju promatranja, opisati glavne objekte u svemiru: zvijezde, zvijea, galaksije i nakupine
galaksija te razlikovati zvijezde po veliini, temperaturi i starosti

objasniti teoriju Velikoga praska kao poetak prostor-vremena te irenje i hlaenje svemira
nakon Velikoga praska

raspraviti proimanje svemira gravitacijskom silom

objasniti procese formiranja i evolucije zvijezda (supernove, neutronske zvijezde, pulsari, kvazari,
crne jame) te evoluciju Sunca

opisati starost Zemlje u odnosu na svemir te utvrditi vremensko razdoblje postojanja Homo
sapiensa na Zemlji

opisati odnos tamne i vidljive tvari u svemiru

prikazati i objasniti jednostavne modele i simulacije planetnih i zvjezdanih sustava.
OKVIRNA PREDMETNA STRUKTURA PODRUJA: priroda i drutvo, priroda,

geografija, biologija, kemija, fizika.

4. Tehniko i informatiko podruje
Opis podruja
Tehnika (gr. tehne umjetnost, umijee, spretnost, vjetina) postoji od vremena kada su ljudi nainili
prve kamene otrice, zapalili vatru i naotrenim tapom izrovali zemlju kako bi posadili sjemenke, a
danas se razvila do nesluenih razmjera. Zrakoplovi, vlakovi i automobili prenose ljude i terete
velikom brzinom, od mjesta do mjesta. Telefoni, televizija i raunalne mree pomau ljudima u
meusobnoj komunikaciji diljem svijeta, rakete prodiru u svemirske prostore, a razliite sonde u
najvee morske dubine. Lijekovi i medicinski ureaji omoguuju ljudima dulji i zdraviji ivot.
Pod nazivom tehnika podrazumijeva se sveukupnost orua, naprava, sustava i postupaka koje je
stvorio ovjek kako bi prirodno okruje prilagodio svojim potrebama.
Kao to prirodne znanosti izuavaju prirodu otkrivajui zakonitosti u njoj i opisujui njezine fenomene,
tako tehnike znanosti na temelju tih fenomena stvaraju principe po kojima se mogu stvarati
proizvodi, usluge i sustavi za zadovoljenje odreenih ljudskih potreba. Izumi (inovacije) i stvaralaki
pronalasci u temeljima su tehnikoga razvoja i napretka. Pojam izuma (inovacije) podrazumijeva
raspon od svakodnevnih malih pomaka u unaprjeenju i obnavljanju postojeih proizvoda i usluga
do korjenitih promjena kojima se stvaraju novi proizvodi i usluge ili generikih promjena, kojima se
stvaraju nove industrijske grane.
Novi proizvodi i usluge esto se unaprjeuju ili izumljuju stvaralakim slaganjem i spajanjem
prethodno razraenih principa.
Tehnika se dijeli na podruja koja moemo nazvati tehnologijama. Naziv tehnologija ima viestruko
znaenje, poevi od naziva kakva postupka ili procesa (proizvodnoga, poslovnoga, obrazovnoga,
medicinskoga), preko naziva koje tehnike grane (kemijska tehnologija, strojarska tehnologija,
graevinska tehnologija, medicinska tehnologija, informacijska i komunikacijska tehnologija), ak
do naziva koji se rabi za pojam tehnika. Isto tako, pojam tehnika esto se koristi za oznaavanje
tehnike tvorevine (alata, ureaja, stroja), a pojam tehnologija oznaava procese kakve izradbe, tako
da znaenja tih naziva trebamo zakljuiti iz konteksta.
Posebno vano mjesto danas ima informacijska i komunikacijska tehnologija pa je ona u ovom
obrazovnomu podruju dobila istaknuto mjesto u nazivu podruja. Ona ima i alternativni naziv:
tehnologija informacijskoga drutva. Naziv informatika (od franc. information informacija i technique
tehnika) obuhvaa teme iz podruja informacijskih znanosti i podruja raunarstva. Informatika
se, bez izuzetka, primjenjuje u svim podrujima ljudske djelatnosti, zbog toga je u europskomu
kompetencijskomu okviru ovladavanje njome svrstano u jednu od osam kljunih kompetencija, tzv.
digitalne kompetencije.
Tehniko i informatiko podruje uenicima omoguuje stjecanje znanja, razvoj vjetina rada i
umijea uporabe tehnikih proizvoda u svakodnevnomu ivotu, radu i uenju te razvija spoznaje
o gospodarskim i etikim vrijednostima ljudskoga rada. U tomu podruju uenici stjeu i temeljna
znanja o tehnologijama informacijskoga drutva. Kako bi postali uspjeni pojedinci, prilagodljivi
brzim promjenama u drutvu, znanosti i tehnologiji, uenici trebaju stei znanja o tehnici i
informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji te razviti vjetine i sposobnosti njene uporabe u
razliitim okolnostima te razvijati svijest o njezinim mogunostima, ogranienjima, prednostima
i nedostacima.
Zbog toga je za razvoj svakog pojedinca nuno: poznavati i razumjeti tehniku, tehnologiju i
informatiku; razviti svijest o proizvodnji kao uvjetu opstanka i odriva razvoja; posjedovati osnovna
znanja, vjetine rukovanja i upravljanja tehnikim napravama i sustavima te znanja potrebna za izbor
odgovarajuih materijala, sredstava i metoda rada; razviti vjetine uporabe razliitih tehnikih naprava;

posjedovati osnovna znanja i vjetine uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije; usvojiti
kompetenciju dizajniranja i procjene estetske vrijednosti razliitih materijalnih proizvoda i usluga.
Uenici e, takoer, usvojiti znanja o naelima djelovanja tehnikih sustava. Bitno je da tehniku
shvate kao skup znanja i procesa kojima se stvaraju nove (materijalne i nematerijalne) vrijednosti,
zasnovane na poznavanju prirodoslovlja te potivanju drutvenih, ekolokih, estetskih i etikih naela.
Pritom je vano razumjeti pojam inenjerstva kao procesa stvaranja proizvoda ili usluga te shvatiti
da se odreeni problem moe rijeiti na vie naina koje treba vrjednovati u odnosu na zadane
uvjete, imajui na umu da ne postoje idealna nego optimalna rjeenja.
Samostalnim radom uenici e stei spoznaje o osnovama tehnikoga stvaralatva. Sloeniji problemi
rjeavaju se skupnim radom te podjelom rada sposobnosti i vjetine pojedinaca dolaze do izraaja
te se tako razvija sposobnost suradnikoga rada uenika, odnosno rada u skupinama. Dobro
osmiljeni inenjerski projekti izvoenjem praktinoga rada omoguuju stjecanje znanja, vjetina i
stavova potrebnih za sudjelovanje u pronalazakomu (inovativnomu) i natjecateljskomu
(konkurentnomu) poduzetnitvu te za razvoj kompetencije uiti kako uiti.
Uenje i pouavanje iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije uenicima e omoguiti
razvoj vjetina djelotvorne uporabe raunala i korisnikih programa, stjecanje temeljnih znanja o
osnovnim naelima i idejama na kojima su sazdana raunala i ostale naprave, sustavi i infrastruktura
informacijskoga drutva te razvijanje vjetina i sposobnosti primjene informacijske i komunikacijske
tehnologije pri rjeavanju problema u razliitim podrujima primjene, to se produbljuje
meupredmetnim temama.
Danas postoje mnogi raunalom upravljani ureaji, postrojenja i proizvodni postupci.
Interdisciplinarnom suradnjom strunjaka razliitih tehnikih i umjetnikih podruja sa strunjacima
podruja informatike i raunarstva mogu se ostvariti novi proizvodi i usluge. Uenici e u okviru
ovoga podruja stei osnovna saznanja o tim mogunostima kako bi u budunosti mogli poboljati
kakvou ivota u svojoj uoj i iroj zajednici.

Uenici e:

spoznati ulogu i utjecaj tehnike na promjene u suvremenomu svijetu

spoznati tehniku kao plod stoljetnih stvaralakih ovjekovih sposobnosti te njezinu ulogu i
utjecaj na promjene u suvremenomu svijetu

spoznati ulogu koju imaju prirodoslovlje i matematika pri stvaranju i uporabi tehnikih proizvoda
i usluga

usvojiti znanja i razviti motorike vjetine, umijea, sposobnosti te samopouzdanje u rukovanju
razliitim priborom, alatima, ureajima i strojevima koji slue za izradbu proizvoda i usluga kod
kue, na radnomu mjestu i u iremu okruju

biti osposobljeni za uporabu raunala, informacijske i komunikacijske tehnologije u uenju, radu
i svakodnevnomu ivotu

razviti algoritamski nain razmiljanja, stei vjetine i sposobnosti primjene raunala pri rjeavanju
problema u razliitim podrujima primjene

razviti sposobnosti tehnikoga i informatikoga sporazumijevanja te uporabe tehnike i
informatike dokumentacije

usvojiti znanja, vjetine i stavove potrebne za donoenje razumnih odluka koje se odnose na
rad i proizvodnju, okoli, odrivi razvoj uz potivanje sigurnosnih, etikih, gospodarskih, ekolokih
i kulturnih naela

razviti kritinost i kompetencije za estetsko vrjednovanje i dizajn proizvoda i usluga

postati dobro obavijeteni potroai koji e moi ocijeniti tehnika svojstva proizvoda i usluga

biti osposobljeni za pravilan i sretan izbor nastavka kolovanja i zanimanja.
Prvi ciklus
I. TEHNIKO STVARALATVO
1. Praktini rad izradba proizvoda estetskim oblikovanjem materijala

Uenici e:

oblikovati razliite rukotvorine, primjerice suvenire i druge prigodniarske radove ili uporabne
predmete od razliitih materijala, bez primjene alata

osmisliti i napraviti rukotvorine kao suvenire i druge uporabne predmete prema predlocima
i slobodnomu izboru iz hrvatske narodne batine, i to oblikovanjem razliitih materijala i
uporabom pribora i jednostavnih alata

opisati i komentirati postupak izradbe rukotvorine

razviti finu motoriku sastavljanjem konstrukcijskih elementa.
2. Planiranje i vrjednovanje proizvoda i usluga

Uenici e:

sudjelovati u osmiljavanju rjeenja zadanoga problema razmatrajui vie ideja

napraviti projekt potreban za izradu proizvoda

utvrditi vrijednost proizvoda raunanjem: s obzirom na vrijednost utroenoga materijala i rada
te mu odrediti cijenu za mogue stavljanje proizvoda na trite

procijeniti, uz uiteljevu pomo, likovno-uporabnu vrijednost napravljena proizvoda s obzirom
na postavljene zadatke.
3. Pribor, alati i strojevi za oblikovanje materijala i proizvoda

Uenici e:

nabrojiti alate koje su ljudi tijekom prolosti izraivali kako bi poboljali i olakali ivot

eksperimentiranjem otkriti kako rade odreene naprave te kako se mogu rastaviti i ponovno
sastaviti

objasniti zato je potrebno odravati pribor, alat i ureaje ispravnima i istima

prepoznati i objasniti emu slue tehniki simboli i znakovi koje uenici susreu u svakodnevnomu
ivotu.

4. Sastavljanje sustava iz elektrotehnike, elektronike i robotike
Uenici e:

sastaviti jednostavni strujni krug sluei se niskonaponskim komponentama.
5. Sigurnost na radu i u prometu

Uenici e:

urediti radno mjesto kako bi tijekom rada izbjegli sluajeve u kojima moe doi do
samoozljeivanja i ozljeivanja

pridravati se pravila potrebnih za siguran rad s materijalima, alatima i ureajima

razlikovati pravilno i nepravilno ponaanje u prometu u sluajevima u kojima su uenici pjeaci
ili biciklisti

sudjelovati u javnomu prometu potujui prometne znakove, pravila i propise

predvidjeti i izbjei situacije u kojima moe doi do samoozljeivanja i ozljeivanja zbog
nepridravanja prometnih pravila i nekoritenja propisane opreme

rjeavati prometne situacije, na zadanim predlocima i na terenu te opisati mogue opasnosti
u javnomu prometu koje nastaju zbog nepotivanja prometnih pravila.
II. SVIJET TEHNIKE
1. Obiljeja i osnovni koncepti tehnike

Uenici e:

objasniti razliku svijeta prirode od svijeta tehnike koji je stvorio ovjek

nabrojiti razliite alate i objasniti zato se ljudi njima slue u izradbi potrebnih i korisnih proizvoda

opisati temeljne tehnike funkcije malih elektronikih ureaja poznatih im iz svakodnevnoga
ivota te kako pravilno rukovati njima

opisati zanimanja i obrte osoba s kojima se susreu u svakodnevnomu ivotu.
2. Kulturni, drutveni, gospodarstveni i politiki uinci tehnike

Uenici e:

objasniti kako tehnika, tj. tehniki izumi utjeu na nain i kakvou ivljenja

opisati kako se s razvojem tehnike razvijala poljoprivreda, graditeljstvo, promet, alati i strojevi

obrazloiti osmiljeni projekt kao stvaralaki proces kojim se ideja ostvaruje radom.
3. Energija u svakodnevnomu ivotu i proizvodnji

Uenici e:

objasniti vanost energije za ovjekov ivot i rad: Suneva je energija izvor ivota

utvrditi da energija moe poprimati razliite oblike

objasniti zato treba uvati i tedjeti energiju

nabrojiti vrste i oblike energije koje se koriste u kuanstvu

opisati kakvim opasnostima ovjek moe biti izloen zbog neispravna rukovanja ureajima

razlikovati baterije prema vrsti, obliku i primjeni te objasniti razliku izmeu baterije i akumulatora

razlikovati nekoliko vrsta aruljica i objasniti vanost uporabe tednih arulja u kuanstvu.
4. Suvremene tehnologije
Uenici e:

opisati kako suvremeni tehniki alati i ureaji slue ljudimau brzomu i uspjenu obavljanju
djelatnosti u graditeljstvu, poljoprivredi, prometu i medicini te u svakodnevnomu ivotu.
5. Tehnika i okoli
Uenici e:

razlikovati smee od otpada

objasniti vanost zatite i ouvanja okolia te opasnosti koje prijete zagaivanjem okoline
izazvane nebrigom svakoga pojedinca

sakupljati, razvrstavati i pravilno odlagati otpad iz kole i vlastitoga doma

djelovati na ouvanje istoe voda

sudjelovati u kolskim eko-akcijama: sakupljanju otpada i urednu odravanju okolia.
III. INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA
1. Osnove informacijske i komunikacijske tehnologije

Uenici e:

objasniti kojim sve nainima komuniciraju s prijateljima i unutar obitelji te kako pronalaze
odgovore na svoja pitanja

opisati naine svojih zabavnih aktivnosti u kojima koriste informacijsku i komunikacijsku
tehnologiju

prepoznati razliku izmeu podatka i informacije

spoznati da ljudi meusobno razmjenjuju ideje razmjenom informacija u govornom, pisanom
ili slikovnomu obliku uporabom razliitih dogovorenih simbola

prepoznati da informacijska i komunikacijska tehnologija pomae razmjeni informacija.
2. Strojna i programska oprema raunala

Uenici e:

nabrojiti vidljive vanjske dijelove osobnoga raunala i njihovu namjenu

savladati postupak pravilnoga ukljuivanja i iskljuivanja raunala

pokrenuti i zaustaviti program

imenovati osnovne dijelove prozora te postupak zatvaranja programa

razlikovati dijelove radne povrine, ikona i simbola preaca na radnoj povrini te rabiti jednostruki
i dvostruki klik miem

opisati to su datoteke i datotene mape i gdje su one smjetene

obavljati osnovne operacije s mapama i datotekama (stvaranje mapa i podmapa, premjetanje
i kopiranje mapa i datoteka, obavljanje tih radnja povlaenjem mia).
3. Internet i mrene usluge

Uenici e:

prepoznati osnovne usluge Interneta (elektroniku potu, pregledavanje mrenih stranica,
drutvene mree)

razmjenjivati podatke elektronikom potom, s osobama koje zaista poznaju

upotrebljavati pojedine drutvene mree uz nadzor roditelja ili uitelja.
4. Obradba zvuka, crtea i slika

Uenici e:

pravilno upotrebljavati CD/DVD diskove

pokrenuti i upotrebljavati obrazovne programe i snalaziti se u njima

upotrijebiti jednostavan program za crtanje (odrediti podruje crtanja, odabrati vrstu olovke,
povlaiti simbol olovke po radnoj povrini)

presluavati audiozapise i pregledavati videozapise pohranjene na CD/DVD disku (znati
upotrebljavati naredbe za poetak, zaustavljanje i privremeno zaustavljanje reprodukcije te
snimati vlastite audiozapise

snimati fotozapise

pohranjivati i pregledavati digitalne fotografije.
5. Obradba teksta
Uenici e:

upotrebljavati jednostavan program za pisanje tekstova i savladati uporabu tipkovnice i mia u
pripremi teksta

pravilno ureivati tekst uporabom velikih i malih slova i interpunkcijskih znakova

oblikovati orijentaciju i izgled stranice

pohranjivati tekstove u datoteke i otvarati datoteke s prethodno pohranjenim tekstovima.
IV. RJEAVANJE PROBLEMA POMOU RAUNALA
1. Osnove programiranja
Uenici e:

utvrditi da uporabom prikladnih programskih pomagala mogu i sami stvarati vlastite male
programe

upotrebljavati interaktivna programska okruenja za grafiko sklapanje jednostavnih programa
iji se uinak odmah vidi na zaslonu monitora

jednostavnim naredbama za pravocrtno kretanje i okretanje likova na zaslonu monitora crtati
jednostavne geometrijske oblike tragovima koje likovi ostavljaju na svojemu putu

prepoznati da nizovi naredbi ine program koji se moe pohraniti u datoteku i kasnije opet
pokrenuti i preoblikovati.
Drugi ciklus

Uenici e:

napraviti tehniki crte za izradbu planiranoga proizvoda

u suradnji s drugim uenicima i obradom razliitih materijala, napraviti uporabne predmete na
nain tradicijskih obrta svojstvenih kraju u kojemu kola djeluje

napraviti i estetski oblikovati odreeni proizvod po vlastitom izboru i vlastitoj zamisli za osobne
potrebe, za ukraavanje uionice ili za trite.

Uenici e:

razraditi osmiljenu ideju za izradbu odreenoga proizvoda

napraviti i pisano obrazloiti gospodarsku, tehniku i estetsku ralambu vrijednosti osmiljenoga
proizvoda

dizajnirati promidbeni letak za ponudu odreenoga proizvoda kojega e sami napraviti

napraviti jednostavnu tehniku i gospodarsku ralambu odnosa uloenih sredstava: materijala,
rada i energije te trine vrijednosti proizvoda ili usluga

vrjednovati dizajn odreenoga proizvoda.

Uenici e:

obrazloiti vanost sredstava rada: materijala, alata i energije u proizvodnji i svakodnevnomu
ivotu

objasniti kako od prostih alata nastaju jednostavni i sloeni alati, elementi strojeva i strojarske
konstrukcije

mjeriti analognim i digitalnim mjernim instrumentima

opisati ureaje i strojeve kojima se slui u kuanstvu te njihove tehnike znaajke i princip rada.

Uenici e:

razlikovati sustave, podsustave i elemente i njihovu funkcionalnu povezanost

opisati funkcije pojedinih komponenti u zbirci za sastavljanje mehatronikih i robotskih sustava

izraivati vlastite modele funkcionalnih konstrukcija od konstrukcijskih elemenata

sastavljati jednostavne modele semafora, mehatronikih i robotikih te njima slinih sustava

upravljati konstrukcijom runo i pomou raunala potujui naela promjene brzine i smjera
okretanja

opisati funkciju hvataljke ili prihvatnice

koristiti se gotovim algoritmima i programima i izraivati vlastite za upravljanje robotskim
konstrukcijama pomou raunala.

Uenici e:

racionalno urediti radno mjesto za izvoenje praktinoga rada

pridravati se pravila i koristiti se sredstvima zatite pri izradbi svakoga proizvoda

pravilno rukovati energetskim ureajima u skladu s pravilima za siguran rad

samostalno i uspjeno sudjelovati biciklom u prometu

navesti prometna pravila i propise koji odreuju ponaanje sudionika u javnomu prometu

sigurno sudjelovati i uljudno se ponaati u svim vrstama javnoga prometa, posebno u
pjeakomu i biciklistikomu.
II. SVIJET TEHNIKE

Uenici e:

objasniti suvremenu tehniku i tehnologiju kao uinak ljudskoga stvaralatva i njezinu ulogu u
rjeavanju ivotnih drutvenih problema

opisati znaajke razliitih podruja tehnologije te objasniti njihovu ulogu i znaenje u
povijesnomu razvoju

objasniti razlike obrtnike i industrijske te pojedinane, serijske i masovne proizvodnje

obrazloiti utjecaj trinoga nadmetanja u izradbi proizvoda i pruanju usluga

objasniti znaenje tehnikoga obrazovanja i osposobljavanja pojedinca za uspjeno snalaenje
u ivotnom okruju

opisati tipina zanimanja svojstvena pojedinim podrujima proizvodnje i usluga.
2. Kulturni, drutveni, gospodarski i politiki uinci tehnike

Uenici e:

izloiti primjere u kojima je, tijekom povijesti, tehnika prethodila znanstvenim otkriima

spoznati da je tehnika bitna odrednica i sastavnica materijalne kulture i civilizacije

objasniti da tehnologije nisu dobre same po sebi jer one mogu biti loe ako se njima loe upravlja
ili se njima slui u neasne svrhe

objasniti kako tehnika i tehnologija utjeu na znanstveni razvoj, kakvou i nain ivljenja

spoznati da su informacijsko-komunikacijske tehnologije znatno izmijenile suvremeni svijet i
utjecale na razvoj globalizacije.

Uenici e:

objasniti energiju kao jedan od osnovnih proizvodnih, gospodarskih i drutvenih izvora i zaliha

usporeivati razliite oblike energije i njihove izvore: energija Suneva zraenja, toplinska,
kemijska elektrina energija te energija gibanja

objasniti pretvorbu pojedinih vrsta energije iz jednog oblika u drugi te pretvaranje energije u
mehaniki rad

opisati princip rada, znaajke i namjenu motora s unutarnjim izgaranjem te razliku pogonskih i
radnih strojeva

nabrojiti kemijske izvore energije i podruja njihove primjene

objasniti mogue opasnosti ili tete koje mogu nastati neodgovarajuom upotrebom kakva
proizvoda.
Uenici e:

spoznati da su napretkom tehnologija stvoreni mnogi tehniki sustavi koji omoguuju otkrivanje
bolesti, lijeenje i odravanje tjelesnoga i duevnoga zdravlja ljudi

spoznati da je ovjek stvorio umjetne ekosustave u kojima uzgaja biljke i ivotinje

obrazloiti zato razliiti postupci u poljoprivredi i stoarstvu zahtijevaju razliite vremenski
usklaene postupke, naprave i sustave

spoznati da prometna sredstva zahtijevaju odravanje te da djelovanje prometnih sustava bitno
ovisi o ljudima koji, na razliite naine, sudjeluju u odvijanju prometa

spoznati da su graevinski objekti sloeni tehniki objekti u koje se ugrauje vie sustava i
podsustava te da se moraju redovito odravati.
5. Tehnika i okoli
Uenici e:

spoznati da tehnologije, pored koristi za ovjeka, imaju i tetne uinke na okoli i cijeli ekosustav

spoznati da otpad, ako se njime dobro gospodari, moe donijeti gospodarsku i ekoloku korist
(preradba stakla, recikliranje papira, preradba metalnoga otpada, bioloki otpad koji slui za
kompost i dobivanje energije i slino)

usvojiti stav o potrebi ponaanja u skladu s pravilima zatite okolia i ouvanja prirodne ravnotee
u svakodnevnomu ivotu.


Uenici e:

obrazloiti razliku izmeu pojmova: znanje, informacija i podatak

opisati naine pohranjivanja i prenoenje podataka u blioj i daljnjoj prolosti

opisati da se dananja tehnologije za pohranjivanje i prijenos podataka zasniva na prikazivanju
svih oblika podataka u digitalnomu obliku nizom bitova.

Uenici e:

imenovati osnovne sklopovske dijelove raunala (sredinji ili radni spremnik, procesor, pomoni
spremnici, ulazno-izlazne naprave)

protumaiti da je operacijski sustav osnovni program koji osigurava skladno djelovanje svih
dijelova raunala

zakljuiti da se svi programi i svi podatci, koje treba trajno pohraniti, moraju nalaziti pohranjeni
u datotekama smjetenima na vanjskim memorijama

upotrebljavati grafiko suelje za organizirano pohranjivanje i dohvat datoteka te razlikovati
vrste datoteka prema sadraju

opisati da raunala komuniciraju tako da se sadraji spremnika jednoga raunala prenose u
spremnik drugoga raunala prijenosnim putovima, i tako nastaju raunalne mree

zakljuiti da je u svjetskim razmjerima dogovoren normirani nain prijenosa zasebnih
podatkovnih cjelina.

Uenici e:

rabiti programska pomagala (preglednike) za pretragu sadraja na mrenim stranicama
smjetenima na kojemu od raunala prikljuena na Internet

pregledavati sadraje dobavljenih stranica i kretati se poveznicama u srodnomu skupu stranica

rabiti programska pomagala za pripremanje i slanje poruka elektronikom potom

potivati etika naela pri koritenju elektronike i drutvenih mrea.
4. Obradba zvuka, crtea i slika

Uenici e:

koristiti se programima za crtanje i pomou njih oblikovati vlastite crtee koristei se programskim
alatima za odabir debljine kista i izbor boja

stvarati nove crtee sklapanjem i sastavljanjem (kombiniranjem) dijelova ranije pohranjenih
crtea

uporabom mikrofona povezana sa zvunom karticom snimati i pohranjivati zvune zapise

stvoriti zbirku (album) audiozapisa i prenijeti ju na koju napravu za reprodukciju zvuka

stvoriti zbirku videozapisa i izvoditi video zapise kojim od programa za izvoenje.

5.Obradba teksta
Uenici e:

rabiti napredni program za obradu teksta te se koristiti razliitim raspoloivim postupcima za
ureivanje teksta

oblikovati izgled stranice mijenjanjem irina rubnica te umetanjem simbola, broja stranica,
zaglavlja i podnoja

pripremati tekst rasporeen u vie stupaca, s umetanjem crtea i tablica

pisaem ispisivati pripremljeni tekst.
Uenici e:

upotrebljavati naprednije naredbe i programske oblike kornjaine grafike za rjeavanje sloenijih
zadataka uz primjenu znanja iz matematike

stvarati jednostavne programe koji e se sastojati od naredbi ulaznoga dijela kojim se unose
podatci, naredbi sredinjega dijela u kojemu se obavlja raunanje i naredbi izlaznoga dijela u
kojemu se ishod izraunavanja predouje ovjeku

upotrijebiti interaktivni programski jezik za pisanje i ispitivanje jednostavnih slijednih programa

prepoznati da se niz naredbi, koje se ee pojavljuju u programu, moe pripremiti kao
potprogram koji se pokree (poziva) kada je potrebno

utvrditi da se svaki program mora ispitati kako bi se utvrdila njegova ispravnost.
Trei ciklus

Uenici e:

prema zadanoj skici ili predloku, napraviti tehniki crte za izradbu odreenoga proizvoda
uporabom pribora i raunala

na osnovi tehnikoga crtea i razliitim postupcima obrade, napraviti razliite uporabne
proizvode od drva, drvnih preraevina, kamena, plastike, metala ili ega drugoga sluei se
runim mehanikim i elektrinim alatima, ureajima i strojevima

napraviti ili sklapati razliite modele prema radnoj listi s uputama.

Uenici e:

obrazloiti vanost planiranja i racionalnoga ulaganja sredstava, vremena, energije i materijala
u izradbi proizvoda

razluiti alternativna rjeenja i odabrati prikladnije s obzirom na raspoloive mogunosti za
proizvod koji e napraviti

napraviti projektnu dokumentaciju za izradu odreenoga proizvoda, i to od ideje do ostvarenja

ralanjivati razliite mogunosti i predlagati najbolja rjeenje izbora materijala, sredstava, metoda
rada za izradbu odreenoga proizvoda

napraviti elaborat o promidbi i predstavljanju proizvoda na tritu

utvrditi naela i vrjednovati kakvou i svrhovitost svojih radova i radova drugih osoba.

Uenici e:

opisati tehnike znaajke alatnih strojeva i mogunost obradbe materijala

objasniti naela rada analognih i digitalnih mjernih instrumenata i njihovu primjernu

odabirati odgovarajui materijal prema svojstvima potrebnih za rad i namjenu odreenih
proizvoda.

Uenici e:

odabirati na osnovi oznaka i simbola svojstava odgovarajue elemente za sastavljanje
jednostavnih elektrikih i elektronikih sklopova

sklapati, prema shemama ili predlocima, elektrine i elektronike sklopove i ureaje

spajati elektrike i elektronike elemente u sklopove, prema zadanim shemama, koristei se
univerzalnom eksperimentalnom ploicom

mjeriti napon i jakost elektrine struje razliitim mjernim instrumentima

sastavljati jednostavne konstrukcije robota na osnovi priloene dokumentacije ili vlastitoga
dizajna

primjenom raunala, programirati voenje modela primjerenih konstrukcija robota i robotima
slinih ureaja s povratnom vezom i bez nje

analizirati kretanja, zahtjeve konstrukcije, stupnjeve slobode i osi rotacije, hvataljke ili prihvatnice
u radnomu prostoru robota

primjenjivati mikrokontrolere pri upravljanju robotskim konstrukcijama.

Uenici e:

pridravati se pravila zatite u radu s elektrinom strujom, sudovima pod pritiskom, i to tako da
ne ugroavaju vlastitu sigurnost ni sigurnost drugih

odravati tehnike ureaje i sustave prema propisima u uputama za odravanje

navesti pravila i obrazloiti tehnoloke razloge uredna odravanja radnoga mjesta, sredstava i
materijala za rad

obrazloiti fizike, gospodarske, ekoloke i drutvene tete koje mogu nastati zbog neracionalne
organizacije i nepridravanja pravila rada na siguran nain.
II. SVIJET TEHNIKE

Uenici e:

spoznati da je razvoj pojedinih tehnologija djelatnost koja je usmjerena na ispunjavanje
odreenih ljudskih potreba

spoznati da je razvitak novoga proizvoda vrsto povezan s kreativnou i tehnikim stvaralatvom

istraivati i opisati najvanije tehnike izume koristei se informacijskom i komunikacijskom
tehnologijom te tehnikom literaturom

obrazloiti znaajke koje povezuju tehnike i bioloke sustave

objasniti znaenje tehnike za razvoj pojedinih proizvodnih, uslunih i javnih djelatnosti

objasniti funkcionalnu ovisnost tehnike, tehnologije, materijala, energije i sredstava rada za
proizvodnju dobara

obrazloiti mehanika, fizikalna i kemijska svojstva razliitih materijala i mogunostima njihove
primjene u elektrotehnici, elektronici, automatici, robotici i domainstvu.

Uenici e:

objasniti ulogu znanstvenih ustanova u stvaranju novih tehnolokih rjeenja, materijala i ureaja

objasniti ulogu tehnike kao bitnoga imbenika u znanstvenomu, drutvenomu i gospodarskomu
razvoju te u kakvoi i nainu ivljenja

spoznati da tehnoloki razvoj uvelike djeluje na gospodarska, politika i kulturna zbivanja

spoznati da su etike vrijednosti bitne za razvoj, odabir i uporabu odreenih tehnologija

spoznati da je tehnika, tijekom cijele ljudske povijesti, bila mona snaga za preoblikovanje
drutvene, kulturne, politike i gospodarske stvarnosti.

Uenici e:

obrazloiti gospodarsko i drutveno znaenje energije te potrebu racionalne potronje u svim
podrujima ljudske djelatnosti

spoznati da su prirodni izvori energije tijekom povijesti bili uzrok mnogim politikim sukobima

objasniti znaajke krutih, tekuih i plinskih goriva kao izvora energije i obnovljivih izvora energije

objasniti vanost racionalnoga koritenja konvencionalnih i obnovljivih izvora energije

opisati elektrine strojeve kao pogonske i radne strojeve i objasniti princip njihova rada

opisati princip rada generatora istosmjerne i izmjenine struje

sklapati elektrine instalacije, prema elektrinoj shemi ili predloku, na eksperimentalnoj ploi

opisati proces proizvodnje i prijenosa elektrine energije.
Uenici e:

obrazloiti kako je sprega prirodnih znanosti i tehnike dovela do izgradnje vrlo naprednih
medicinskih ureaja i sustava

spoznati kako napredak u poljoprivrednim tehnologijama neposredno utjee na smanjenje
broja ljudi koji proizvode hranu za potrebe cjelokupnoga stanovnitva

spoznati da se poljoprivredni proizvodi, osim za prehranu, koriste i u druge svrhe

utvrditi da su prometna vozila sloeni tehniki sustavi koji se sastoje od vie podsustava i
elemenata koji moraju skladno djelovati

spoznati da se u prometnim sustavima koristi informacijska i komunikacijska tehnologija za
svrhovito usklaivanje prometnih procesa

spoznati da se graevinski objekti moraju graditi u skladu sa zakonskim odredbama i propisima
te da se uvjeti graenja odreuju planovima prostornoga ureenja.
5. Tehnika i okoli
Uenici e:

rukovati predmetima i sredstvima rada (ureajima, strojevima postrojenjima i opasnim
materijalima) ne ugroavajui vlastitu sigurnost, sigurnost drugih i okolia

zbrinjavati razliite vrste otpada i rasporeivati otpad namijenjen preradbi (reciklai)

obrazloiti potrebu ouvanja prirode i planskoga gospodarenja prirodnim zalihama kao
preduvjetom odriva razvoja

obrazloiti zbog ega su odluke o razvoju i uporabi nekih tehnikih rjeenja esto nagodbe
izmeu koristi za gospodarske imbenike i mogue tetnosti za okoli

spoznati da tehnologije znatno pomau u sprjeavanju ili uklanjanju teta koje uzrokuju prirodne
katastrofe

spoznati ekoloku, gospodarsku i energetsku vrijednost pravilnoga odlaganja, rasporeivanja i
preradbe otpada.

Uenici e:

otkriti da informacijski i komunikacijski sustavi omoguuju razmjenjivanje informacija izmeu
ljudi, izmeu ljudi i strojeva te izmeu samih strojeva

protumaiti da se komunikacijski sustav sastoji od izvorita, prijenosnoga puta i odredita

prepoznati da se informacije moraju prikladno kodirati i prenositi po dogovorenim pravilima,
tzv. protokolima.

Uenici e:

prepoznati da su komponente raunala sastavljene od digitalnih mikroelektronikih sklopova

vrjednovati svojstva raunala meusobno ih usporeujui (brzina rada procesora, broj i duljina
registara, veliina spremnika, kapacitet diskova, brzina prijenosa izmeu pojedinih dijelova
raunala i slino)

ocijeniti veliinu diskovnoga potrebnoga prostora za smjetanje multimedijskih sadraja te
potrebne brzine za njihov prijenos u stvarnomu vremenu.

Uenici e:

prepoznati strukturu Interneta te naine i brzine komuniciranja u njemu

vrjednovati kakvou sadraja te obraivati sadraje pribavljene Internetom

objasniti naine usluga kupovanja roba i usluga posredstvom Interneta.
4. Izradba raunalnih prezentacija

Uenici e:

programskim pomagalom za pripremanje prezentacije izraivati slajdove s tekstom, vlastitim
crteima i crteima i slikama iz galerija, te audio i video zapisima

dodavati animacijske efekte na slajdove

pripremiti prezentaciju za izvoenje i ostvariti ju.
5. Izradba mrenih stranica

Uenici e:

pripremati jednostavne mrene stranice s tekstovima i grafikim sadrajima sluei se
programskim pomagalom za pripremu

objavljivati pripremljene stranice

povezivati stranice poveznicama.
Uenici e:

koristiti se programskim strukturama za donoenje odluka i ostvarenje grananja u programima

upotrebljavati programske petlje u kojima se isti niz naredbi ponavlja do ispunjenja zadana
uvjeta

prepoznati da potprogrami mogu pozivati druge potprograme te da je za rjeavanje odreenih
problema korisno da pozivaju i sami sebe.

2. Proraunske tablice i baze podataka
Uenici e:

prepoznati osnovne elemente prozora koji se koristi kao radna povrina programskoga pomagala
za tablino raunanje

oblikovati tablice (mijenjati dimenzije redaka i stupaca, mijenjati veliine i oblike znakova,
obrubljivati tablice)

upotrebljavati prikladne formate brojeva

obavljati tablina izraunavanja uporabom formula

upotrebljavati tablice za razliite primjene.
3. Interdisciplinarne primjene
Uenici e:

pripremiti svoje vlastite programe u kojima e rjeavati jednostavne matematike zadatke
odnosno primijeniti znanja steena u matematici

pripremiti programe koji pokazuju primjenu raunala za rjeavanje jednostavnih zadataka u
nastavi fizike, kemije, biologije i ostalih predmeta.
etvrti ciklus (strukovne kole i gimnazije)

Uenici e:

spoznati da proces projektiranja zapoinje utvrivanjem ovjekove potrebe

sudjelovati u postupku stvaranja poetnoga rjeenja i njegova poboljavanja do zadovoljavanja
zadanih kriterija za njegovo prihvaanje

objasniti zato zadani kriteriji ne mogu uvijek biti ispunjeni te da treba preoblikovati zahtjeve
kako bi se moglo doi do zadovoljavajuega rjeenja

pripremati modele (fizike, matematike, raunalne) koji mogu pomoi u pojedinomu stupnju
projektiranja i ostvarenja tehnikih objekata

objasniti nunost sistemskoga interdisciplinarnoga pristupa projektiranju industrijskih
proizvoda i uslunih sustava, djelatnosti kojom se bavi inenjeri, strunjaci za pojedine tehnike
discipline

dokumentirati procese i procedure potrebne za uporabu i odravanje sustava uporabom
prikladnih grafikih simbola i dijagrama, te ih posredovati drugima uporabom informacijske i
komunikacijske tehnologije

ispitivati ispravnost sustava propisanim procedurama te prikupljati i pohranjivati podatke o radu
sustava te, na temelju toga, donositi zakljuke o njegovu moguemu poboljanju.

2. Osnove poduzetnitva
Uenici e:

spoznati da se poduzetnitvo moe zasnovati na proizvodnji proizvoda ili pruanju usluga te
da moe postojati samo ako postoji potranja za proizvodom ili uslugom

spoznati temeljni tijek proizvodnje: od dizajna proizvoda, prikupljanja ulaznih sirovina za
ostvarenje proizvoda do uporabe alata i strojeva za oblikovanje i sastavljanje obraenih materijala
u gotov proizvod

obrazloiti kako se u dobro organiziranoj proizvodnji koristi razliitim tehnologijama (za
mehaniku termiku i kemijsku obradu)

obrazloiti kako se u pruanju usluga moe koristiti razliitim tehnologijama te kako se u
proizvodnji kakva proizvoda moe uspostaviti proizvodni lanac i proizvodnja u suradnji kojom
svaki proizvoa ostvaruje zaradu

obrazloiti vanost promidbe za uspjenost odreene proizvodnje ili uslune djelatnosti te
podrke za odravanje proizvoda

obrazloiti suradniki (kooperantski) odnos u proizvodnomu lancu: sudjelovanje malih, srednjih
i velikih proizvoaa te obrtnika

objasniti meuzavisnost valjana odvijanja proizvodnih procesa ili uslune djelatnosti i kakvoe:
osposobljenosti ljudi koji u njima sudjeluju

prepoznati da u svjetskomu trinom natjecanju proizvodnja ili usluna djelatnost moe opstati
samo kreativnou i trajnim prilagodbama svih sudionika novim trinim okolnostima.
II. SVIJET TEHNIKE

Uenici e:

spoznati da se znanstveno-tehnoloki razvitak odvija gotovo eksponencijalnom progresijom

spoznati da pojedine tvrtke oglaavanjem esto nameu nove proizvode i time stvaraju umjetne
potrebe

spoznati da mnoge nove tehnologije, proizvodi i usluge nastaju zbog stjecanja zarade na
globalnom tritu

objasniti da pojedine tehnologije nastaju na temelju fenomena ili skupine fenomena koje su
izuile i opisale prirodne znanosti

spoznati da neke nove tehnologije nastaju osmiljenim mijeanjem i slaganjem (kombiniranjem)
postojeih tehnologija

razluiti i spoznati da se pri razvitku novih tehnologija, proizvoda i usluga polazi od prepoznavanja
odreenih ljudskih potreba i da se pritom, na temelju zadanih mjerila, odabire najbolje rjeenje
izmeu vie moguih

obrazloiti procese prijenosa tehnologija kao razvojni proces.

Uenici e:

obrazloiti zato se odluke o razvoju i uporabi neke tehnologije donose na osnovi sustavne
ralambe njezinih dobrih i poeljnih te nepoeljnih uinaka

spoznati da prijenos tehnologije iz jedne sredine u drugu moe promijeniti kulturne, drutvene
i gospodarske odnose u novoj sredini

spoznati da se tehnologije stalno usavruju i obnavljaju tako da se, u osnovi, vrlo starim
tehnologijama i danas uspjeno koristi

spoznati da razdoblje renesanse nije samo obnovilo kulturu i humanizam, nego je potaknulo i
ubrzalo razvoj tehnike

utvrditi da su u razdoblju industrijske revolucije nastali mnogi strojevi, proizvodni postupci i
industrijska postrojenja te da su njihova ostvarenja posljedica suodnosa znanstvene spoznaje
prirodnih fenomena s tehnolokim rjeenjima

spoznati da je dananje informacijsko razdoblje, koje je zapoelo izgradnjom prvih mehanikih
naprava za raunanje i razvilo se otkriem tranzistora i mikroelektronikih sklopova, obiljeeno
vrsto vezom izmeu znanosti i tehnologije.
3. Osnove suvremene tehnologije

Uenici e:

spoznati da e se telemedicina, koja omoguuje hitne medicinske intervencije na nepristupanim
mjestima te daljinsko nadziranje kroninih bolesnika, dalje razvijati uporabom informacijske i
komunikacijske tehnologije

spoznati da je poljoprivreda vana sastavnica gospodarstva svake zemlje te da mogunosti za
bavljenje poljoprivredom ovise o obiljejima svakoga irega podruja

razmotriti vanost biotehnologije za razvoj i unapreenje prehrambene i farmaceutske industrije

uoiti vanost odabira tehnikih rjeenja za uspostavu umjetno stvorenih ekosistema, uza to
manju tetu za prirodni okoli

spoznati da prometni sustavi imaju bitnu ulogu u drugim tehnologijama (npr. proizvodnja,
poljoprivreda, graevinarstvo) i imaju velik utjecaj na druge djelatnosti (turizam, zdravstvo,
sigurnost ljudi i drave)

spoznati da kakvou ivotne sredine odreuje postojanje razliitih tehnikih sustava i njihovo
usklaeno djelovanje.
4. Tehnika i okoli
Uenici e:

objasniti zato se ne moe prihvatiti ni jedan sloeniji projekt ako nema i studiju utjecaja na
okoli

spoznati da je tehnologija vana za provoenje opaanja u prirodnomu okruenju i na temelju
prikupljenih informacija donositi odluke o razliitim postupcima

obrazloiti da se tehnolokim procesima utjee na naruavanje prirodne ravnotee, ali i da se
prilagoavanjem tehnologija moe smanjiti utjecaj tetnih uinaka na okoli.


Uenici e:

vrjednovati normirane oblike i naine pohranjivanja razliitih digitalnih sadraja s obzirom na
veliinu spremnikoga prostora i brzine prijenosa te pretvorbe iz jednog oblika u drugi

usvojiti stav o potrebi zatite podataka od neovlatena dobavljanja te razmotriti mogue naine
zatite

imenovati postupke zatite podataka kojim se nesigurni komunikacijski kanal moe pretvoriti
u siguran kanal za komuniciranje.

Uenici e:

vrjednovati kakvou sadraja te obraivati sadraje dobavljene posredstvom Interneta

kritiki razmatrati i obrazloiti mogunost usluge kupovanja robe i usluga putem Interneta.
1. Algoritmi i strukture podataka

Uenici e:

objasniti vanost algoritama u procesu rjeavanja problema

razmotriti tipine strukture podataka i pripadnih algoritama te prepoznati vana svojstva
algoritama

odabrati i osmisliti algoritme za rjeavane jednostavnijih problema

osmisliti podatkovne objekte prilagoene pojedinim problemima te metode za njihovu obradbu

upotrijebiti prikladan programski jezik za programiranje i ispitivanje algoritama te rjeavanje
jednostavnih problema
2. Rjeavanje problema raunalom

Uenici e:

utvrditi da za rjeavanje kakva problema treba odabrati prikladan nain njegova prikaza

upotrebljavati prikladne naine ralanjivanja sloenoga problema na lake savladive podzadatke
(za koje su mogua poznata rjeenja)

odabirati primjerene algoritme za rjeavane podzadataka

koristiti se prikladnim heuristikim postupcima za rjeavanje zadataka koji na drugi nain nisu
rjeivi (ukljuujui i pregledavanje svih mogunosti).

3. Proraunske tablice i baze podataka
Uenici e:

obavljati tablinu obradbu podataka

pripremati razliite oblike grafikoga prikazivanje tablino prikazanih podataka

itati i vrjednovati grafike prikaze podataka

upotrebljavati baze podataka za sustavno pohranjivanje sloenih podataka

koristit upitni jezik za dobavljanje podataka iz baza.
4. Interdisciplinarne primjene
Uenici e:

vrjednovati gotove raspoloive programe s obzirom na njihovu uporabe u izuavanju razliitih
predmeta

prepoznati da se raunala upotrebljavaju u svim granama gospodarstva, u svim djelatnostima,
u znanosti i obrazovanju

prepoznati da su mnoga raunala ugraena u razliite tehnike, naprave i sustave u kojima
mjere, nadziru i upravljaju procese koji se u njima odvijaju.
OKVIRNa PREDMETNA STRUKTURA PODRUJA: priroda i drutvo, praktini rad i

dizajniranje, tehnika, informatika, te moduli: upoznajmo raunalo, multimedijske primjene raunala,
programiranje igranjem, osnove programiranja.

5. Drutveno-humanistiko podruje
Opis podruja
Svrha je drutveno-humanistikoga podruja pridonijeti razvoju uenika kao samostalnih i
odgovornih osoba, pojedinaca i graana koji e biti sposobni razumjeti i kritiki promiljati poloaj
i ulogu ovjeka u suvremenomu svijetu te aktivno sudjelovati u drutvenomu, kulturnomu,
gospodarskomu i politikomu razvoju vlastitoga drutva, s posebnom odgovornou za njegov
demokratski razvoj.
U okviru drutveno-humanistikoga podruja uenici se bave osobnim, drutvenim, gospodarskim,
politikim, kulturnim, religijskim i etiko-moralnim pitanjima ovjekova ivota i drutva u razliitim
vremenima i na razliitim prostorima.
U drutveno-humanistikomu podruju uenici se upoznaju sa sadrajima koji pridonose
razumijevanju uvjeta ivota i rada u prolosti i sadanjosti kako bi se osposobili za ivot i rad u
budunosti. Ue o ljudima, odnosima meu njima, odnosu ljudi prema svijetu koji ih okruuje, o
kulturnomu razvoju ovjeka i drutva. Prouavaju i vrjednuju prole i sadanje dogaaje, razmatraju
pitanja vezana za postizanje pravednih i mirotvornih meuljudskih odnosa, drutvenih odnosa,
meunarodnoga poretka i socijalno-gospodarske sigurnosti. Razmatraju pitanja o drutvenim
sustavima, drutvenim strukturama, gospodarskim i politikim poredcima, europskim integracijama
i globalizacijskim procesima.
Odgajaju se za vrjednovanje i uvanje prirodne, materijalne, duhovne, povijesne i kulturne batine
Republike Hrvatske i nacionalnoga identiteta te vrjednovanje i uvanje europske i svjetske kulturne
batine. Upoznaju etiko-moralne vrijednosti, vjerske i kulturne tradicije i vrijednosne sustave, osobito
kranstvo, ali i druge religije te nereligijske svjetonazore sve to tvori civilizacijski i etiki temelj
Europe.
Prouavaju zakonitosti u prostornim odnosima, prostorna ustrojstva i osposobljuju se za uvanje i
unaprjeivanje okolia. Bave se pitanjima identiteta, spolnosti, ouvanja i unapreivanja vlastitoga
zdravlja i zajednikoga ivota u koli, obitelji i drutvu. Prouavaju pitanja razliitosti i jednakopravnosti
pojedinaca, spolova, kultura, rasa, vjera, siromanih i bogatih.
Znanje, sposobnosti i vrijednosti steene unutar drutveno-humanistikoga podruja predstavljaju
temelj za uenikov odgovoran odnos prema samome sebi, prema drugima i prema svemu to ga
okruuje. Ta znanja, sposobnosti i vrijednosti pomau u oblikovanju vlastitoga identiteta u vremenu
velikih promjena i pluralizma, u razumijevanju i potivanju drugih i drugaijih te za djelatno i
odgovorno sudjelovanje u drutvenomu ivotu.

Uenici e:

usvojiti znanja o drutvenim odnosima i pojavama, o drutvenim i prostornim strukturama i
kontekstu u prolosti i sadanjosti te promiljati o njihovu znaenju za budunost

upoznati i znati objasniti svoj odnos prema drugima, odnose meu ljudima, odnose ljudi prema
svijetu koji ih okruuje, drutveni, kulturni, gospodarski i politiki razvoj ovjeka i drutva

razviti sposobnost tumaenja drutveno-geografskih pojava i procesa na lokalnoj, regionalnoj,
nacionalnoj i svjetskoj razini

stei znanja i sposobnost kritikoga prosuivanja o razvoju hrvatskoga drutva i njegova poloaja
u kontekstu europskih integracija i globalizacijskih procesa

razviti valjan odnos prema radu te usvojiti znanja, vjetine, sposobnosti i vrijednosti koje
omoguuju preuzimanje uloga i odgovornosti u osobnomu, obiteljskomu i javnomu djelovanju,
posebice u zalaganju za demokratski razvoj drutva

razviti kritiko promiljanje vlastitoga djelovanja u drutvu te stei znanja, vjetine, sposobnosti
i stavove koji pogoduju razvoju poduzetnosti i stvaralatva

razviti samopouzdanje i sigurnost u osobne sposobnosti i identitet te razviti sposobnost
uravnoteenoga odnosa prema vlastitomu i zajednikomu dobru

upoznati temeljne ivotne i religijsko-etike poglede i razumjeti njihovu zavisnost o vremenu i
kulturi te moi izraziti, objasniti i razvijati svoje stavove u skladu s vlastitim vjerskim, etiko-
moralnim i kulturnim identitetom

razviti komunikacijske, organizacijske i socijalne vjetine, usvojiti meukulturne kompetencije
koje omoguuju razumijevanje i prihvaanje drugoga i drukijega bez obzira na spol, kulturnu,
socijalnu, rasnu, religijsku, nacionalnu i etniku pripadnost

razviti sposobnost za prepoznavanje problema i pitanja na koja treba pronai odgovor, za
planiranje i provoenje istraivanja, oblikovanje obrazloenih zakljuaka te iznoenje ishoda
svojega rada na razliite naine, u razliite svrhe i za razliitu publiku

razviti valjan stav i umijee uenja iz svih raspoloivih izvora, pripravnost za cjeloivotno uenje
te preuzeti odgovornost za vlastito uenje i profesionalni razvoj.
Prvi ciklus
I. SOCIJALNE VJETINE I METODE IZUAVANJA POJAVA

U DRUTVENO-HUMANISTIKOMU PODRUJU
1. Razliiti izvori podataka, sakupljanje, vrjednovanje

i predstavljanje podataka
Uenici e:

izraziti, verbalno i neverbalno, svoja razmiljanja, spoznaje i osjeaje (npr. govor, pisanje, crtanje,
slikanje, glumu itd.)

pronalaziti i predstaviti, u skladu sa svojom dobi, osnovne injenice o prirodi, drutvu, kulturi,
religiji, ovjeku i njegovu djelovanju u prolosti i sadanjosti u zaviaju i Hrvatskoj (govor, pisanje,
crtanje i slikanje, kartografsko predoavanje, gluma itd.)

rabiti medijske sadraje i razlikovati korisne sadraje od oni koji to nisu.

2. Uenje, suradnja i rjeavanje problema
Uenici e:

ovladati osnovnim komunikacijskim vjetinama potrebnim za uenje, suradnju, rjeavanje
problema u svakodnevnomu ivotu (npr. sluanje, dijalog, dogovaranje, uzajamno pomaganje,
prihvaanje razliitosti, miroljubivo rjeavanje sukoba i sl.)

prepoznati i primjenjivati najuinkovitiji nain uenja

izraziti svoje potrebe i sklonosti te procijeniti vlastite sposobnosti

objasniti zato je prepisivanje kraa tuega rada.
3. Zauzeto i odgovorno sudjelovanje u ivotu obitelji, kole, ue

zajednice i drutva
Uenici e:

objasniti, prihvaati i provoditi pravila ponaanja i potovanja prema lanovima u skupini te
prema odraslima

prepoznati i dogovoriti naine kojima mogu pridonijeti dobrobiti i ugledu obitelji, kole i drugih
zajednica te se ponaati u skladu s dogovorenim.
II. POJEDINAC, IDENTITET, KULTURA I DRUTVO
1. Ja i osobnost pojedinca
Uenici e:

prepoznati i opisati osnovna iskustva i spoznaje o sebi

prepoznati i opisati osobno mjesto i ulogu u grupi, drutvu

prepoznati i opisati uloge drugih ljudi u neposrednomu okruenju.
2. Pojedinac, grupa, kultura i drutvo

Uenici e:

prepoznati i opisati vrste i naine obiteljskoga ivota te uloge u obitelji

prepoznati najvanija prirodna, kulturna i gospodarska obiljeja sredine u kojoj ive i njihovu
vezu s nainom ivota obitelji i ljudi

usporediti ivot vlastitoga mjesta i sredine s ostalim dijelovima Hrvatske

prepoznati razliku osobnoga, drutvenoga i zajednikoga

prepoznati i opisati osnovne pojmove o obitelji, zaviaju, religiji, Hrvatskoj, drutvu i kulturi

prepoznati naine uvanja i ulogu pojedinca u uvanju prirodne i kulturne batine u zaviaju,
domovini i svijetu.

III. PROLI DOGAAJI, LJUDI I DRUTVA
1. Koncept promjene i kontinuiteta

Uenici e:

usporediti vlastite ivotne uvjete sa ivotnim uvjetima u drugim okrujima

opisati ivot i svakodnevne obiaje ljudi u prolosti te ih usporediti s dananjim ivotom

razlikovati prolost, sadanjost i budunost povezujui ih s nekim vanijim dogaajima iz vlastite
prolosti i prolosti obitelji, zaviaja, hrvatskoga drutva i domovine

imenovati i opisati predmete, osobe i dogaaje prolosti u odnosu na sadanjost i navesti razloge
zbog kojih su se dogodile promjene.
2. Povijest Hrvatske
Uenici e:

nabrojiti i opisati osnovne dogaaje i okolnosti koje su oblikovale i oblikuju zaviaj i domovinu

opisati djelovanje nekih vanih pojedinaca u prolosti hrvatskoga naroda

prepoznati vanost poznavanja hrvatske povijesti i sudjelovati u ouvanju zaviajne i hrvatske
batine.
IV. LJUDI, PROSTOR I OKOLI
1. Drutvene strukture i prostorni sustavi mjesta, zaviaja, Hrvatske,

Europe i svijeta
Uenici e:

istraiti i prepoznati osnovna drutveno-geografska obiljeja svoga ivotnoga okruja

istraiti, opisati i objasniti razliku izmeu ive i neive prirode, njezinu raznolikost, povezanost i
promjenjivost u zaviaju

opisati kako reljef, klima, voda, tlo i vegetacija utjeu na ivot ljudi

istraiti i otkriti odakle dolazi hrana koju troe

istraujui drutvenu zajednicu i grupe u njoj, prepoznati i objasniti razliite tipove naselja, uvjete
stanovanja i potrebe ljudi u njima

objasniti vezu izmeu djelatnosti ljudi i oneienja okolia te predloiti mjere zatite

sudjelovati u djelatnostima koje promiu odgovoran odnos prema okoliu.
2. Orijentacija u prostoru i vremenu

Uenici e:

orijentirati se u prostoru i vremenu

razlikovati prometne znakove te objasniti i primjenjivati propise za pravilno i sigurno kretanje u
prometu.

V. LJUDI, DRUTVO I GOSPODARSTVO
1. Gospodarstvo i poduzetnitvo
Uenici e:

nabrojiti i opisati vane gospodarske djelatnosti zaviaja i domovine

prepoznati da je poduzetnost neophodna za ouvanje i razvoj kakvoe vlastitoga ivota i
blagostanja zaviaja i cijele Hrvatske.
2. Proizvodnja i potronja
Uenici e:

razlikovati potrebe od elja i mogunosti

prepoznati i opisati potroaka prava i odgovornosti te objasniti vanost izbora zdrave hrane,
igraaka i drugih proizvoda.
3. Profesionalno usmjeravanje
Uenici e:

razlikovati zanimanja u koli, obitelji i uoj zajednici

razlikovati zanimanja koja su ukljuena u ostvarivanje kakva poduzetnikoga pothvata ili u rad
poduzea

donositi odluke o planiranju svoga slobodnoga vremena i izboru izvannastavnih aktivnosti.
VI. POLITIKI SUSTAV, GRAANI I LJUDSKA PRAVA
1. Graanin i demokracija
Uenici e:

sudjelovati u procesu donoenja zajednikih odluka i pravila vanih za ivot u razredu i koli
(npr. etiki kodeks/pravila ponaanja)

nabrojiti primjere kako djeluje vlast u lokalnoj zajednici

sudjelovati u djelatnoj suradnji kole s mjesnom zajednicom.
2. Temeljna ljudska prava i odgovornosti

Uenici e:

opisati to za njih znai pravo na ljudsko dostojanstvo te prepoznati da to pravo pripada svima
u razredu i koli iako su razliiti s obzirom na dob, spol, boju koe, zdravstveno stanje ili potekoe
i slino

navesti i opisati svoja prava i dunosti te prava i dunosti ljudi u neposrednomu okruju te
procijeniti njihovu vanost za svakodnevni ivot.

VII. SVJETONAZORI I FILOZOFIJA
Uenici e:

prepoznati vanost iskazivanja potovanja prema drugim ljudima i razumijevanja njihove vjere,
svjetonazora i vrijednosti

prepoznati da ljudi mogu imati vjerovanja i vrijednosti koja su neovisna od religije

pokazati razumijevanje za vrijednosti kao to su briga, solidarnost, pravda, jednakost, ljubav

prepoznati i pokazati da spoznaje i vrijednosti utjeu na stvarno djelovanje ljudi.
VIII. RELIGIJA I ETIKA
1. Kranstvo (vjera i obredi, moral i vrijednosti, tradicija i kultura)

Uenici e:

prepriati osnovne biblijske dogaaje i predstaviti osnovne biblijske likove

prepoznati i opisati glavna obiljeja temeljnih kranskih sakramenata, blagdana i slavlja te
razdoblja liturgijske godine

razmatrajui biblijske i druge kranske tekstove, prepoznati temeljne kranske vrijednosti i
pravila (norme) te njihovu vanost u svakodnevnomu ivotu

prepoznati vanije biblijske i druge kranske motive i poruke prisutne u knjievnosti i ostalim
umjetnostima te hrvatskim obiajima.
2. Svjetske religije (vjerovanja i obredi, etika i vrijednosti,

tradicija i kultura)
Uenici e:

prepoznati postojanje razliitih religijskih znakova, simbola, obiaja u suvremenomu hrvatskom
drutvu

istraujui pripovijesti, slike, glazbu i slino opisati najvanija vjerovanja i obrede svjetskih religija

prepoznati vanost religijskih obreda, blagdana i obiaja u ivotu ljudi.
Drugi ciklus

Uenici e:

izraziti, verbalno i neverbalno, svoja razmiljanja, spoznaje, osjeaje i stavove (npr. govor, pisanje,
crtanje, slikanje, gluma itd.)

pronalaziti, na razliite naine predstaviti i vrjednovati osnovne podatke o prirodi, drutvu, kulturi,
religiji, ovjeku i njegovu djelovanju u prolosti i sadanjosti u svijetu (govor, pisanje, crtanje i
slikanje, kartografsko predoavanje, gluma)

nabrojiti i opisati razliite naine na koje se isti dogaaji i pojave mogu tumaiti/prikazati
(znanost, umjetnost, mediji, muzejski postavi itd.)

pratiti, nabrojiti i opisati dogaaje u drutvenoj sredini iz vie izvora podataka te uoiti osnovne
probleme u drutvenoj sredini.

Uenici e:

postaviti, objasniti i primjenjivati strategije koje im pomau u uspjenom uenju

objasniti zato je vano zalaganje, uenje, rad i suradnja

ovladati skupnim radom, raspravljanjem o jednostavnijim problemima i vjetinama suradnje, te
komunikacijskim vjetinama i samoizraavanjem

opisati i primijeniti komunikacijske vjetine koje vode nenasilnomu rjeavanju sukoba.
3. Aktivno i odgovorno sudjelovanje u ivotu obitelji, kole,

ue zajednice i drutva
Uenici e:

prepoznati vanost volontiranja te zauzeto sudjelovati u drutvenim, humanitarnim i kulturnim
dogaanjima u koli i uoj zajednici

prepoznati i procijeniti imbenike koji prijete dobrim, pravednim i mirotvornim odnosima u
neposrednom ivotnomu okruju

prepoznati prirodne pojave, ljudske djelatnosti i stanja koja mogu uzrokovati pogibelj, ozljede,
zdravstvene probleme, tetu na imovini, gubitak prihoda i prekid drutvene i gospodarske
djelatnosti te tetu u okoliu i neposrednomu ivotnomu okruju i svijetu.
Uenici e:

opisati i objasniti osnovna iskustva i spoznaje o sebi

objasniti vlastitu ulogu i uloge drugih ljudi u iremu okruju.

Uenici e:

razlikovati osobni identitet od ostalih identiteta te prepoznati viestrukost identiteta pojedinca

raspraviti o nekim vanim ivotnim pitanjima koja utjeu na pojedinca i na meuljudske odnose
(razliito razmiljanje, imovinske i spolne razliitosti, djeca s tekoama i sl.)

objasniti osnovne pojmove o naciji, Hrvatskoj, drutvu, kulturi i religiji

razlikovati i opisati drutva i kulture u razliitim dijelovima svijeta

uvati batinu te iskazati valjan odnos prema hrvatskoj kulturnoj batini i domovini te prema
drugim kulturama, europskoj i svjetskoj kulturnoj batini.

Uenici e:

usporediti i procijeniti vlastite ivotne uvjete s nekim oblicima ivotnih uvjeta u prolosti te
raspraviti o slinostima i razlikama

rabiti primarne i sekundarne izvore u istraivanju prolosti i sadanjosti

ispravno rabiti povijesno nazivlje u opisivanju prolih razdoblja, dogaaja i procesa

prepoznati raznolikost dogaaja i drutvenih pojava u prolosti i sadanjosti te raspraviti zato
su ljudi i dogaaji odreenoga razdoblja bili vani

opisati i usporediti dogaaje i promjene u prolosti i sadanjosti u zaviaju, Hrvatskoj, Europi i
svijetu s povijesnoga, geografskoga, kulturolokoga i gospodarskoga stajalita.
Uenici e:

tumaiti povijesne dogaaje iz razliitih razdoblja s ciljem slaganja slike batine Republike
Hrvatske i razvijanja smisla za kronologiju

nabrojiti i opisati osnovne dogaaje i okolnosti koje su oblikovale i oblikuju hrvatsku domovinu
i njezino okruje

razmotriti hrvatske povijesne teme kako bi otkrili kako su povijesni dogaaji i pojedinci utjecali
na oblikovanje hrvatskoga drutva i svakodnevice

smjestiti povijesne dogaaje, pojave i osoba u odgovarajue povijesno razdoblje.
3. Povijest naroda Europe i svijeta

Uenici e:

opisati razvoj ovjeka i ljudske zajednice

razmotriti izabrane povijesne teme iz europske i svjetske povijesti bitne za razumijevanje
suvremenoga drutva

prepoznati povezanost europske i svjetske povijesti s hrvatskom povijeu

opisati i procijeniti odreene oblike ivotnih uvjeta na pojedinim kontinentima u razliitim
povijesnim razdobljima sa ivotnim uvjetima u suvremenomu drutvu te raspraviti o slinostima
i razlikama.

1. Drutvene strukture i prostorni sustavi mjesta, zaviaja,

Hrvatske, Europe i svijeta
Uenici e:

istraujui obiljeja okoline, opisati osnovna drutveno-geografska obiljeja i prostorni sustav
svoga ivotnoga okolia

opisati najvanija obiljeja krajolik u Hrvatskoj i objasniti kako su oblikovani pod utjecajem
gospodarskih djelatnosti

razmotriti i procijeniti utjecaj ljudskoga djelovanja na prostor i okoli te predloiti naine kako
se na odgovorniji nain odnositi prema okoliu i kako smanjiti rizike od katastrofa

usporediti i povezati kuanske poslove sa zdravljem, gospodarstvom i ouvanjem okolia na
mjesnoj i globalnoj razini

usporediti vlastite ivotne uvjete sa ivotnim uvjetima u drugim okrujima

prepoznati i opisati drutveno-geografska obiljeja planeta Zemlje.

Uenici e:

rabiti geografske i povijesne karte svijeta i pojedinih kontinenata te jednostavna tehnika
pomagala za orijentaciju u prostoru

objasniti propise za pravilno i sigurno kretanje u prometu i ponaati se u skladu s njima.
Uenici e:

usporediti i objasniti drutvene razlike i razlike u stupnju gospodarske razvijenosti izmeu visoko,
srednje i slabije razvijenih zemlja svijeta i raspraviti mogunosti njihova smanjivanja

koristiti se metodama raspoznavanja gospodarskih i drutvenih pitanja, istraivanja i predlaganja
njihova rjeenja

prepoznati najvanije osobine poduzetne osobe

prepoznati i opisati imbenike poduzetnosti i poduzetnitva i njihovu vanost za zajednicu.
Uenici e:

prepoznati utjecaj naina proizvodnje i pripremanja hrane na njezinu kakvou

navesti osnovna prava i odgovornosti potroaa

usporediti cijene i prepoznati razlike izmeu informacije i reklame.

Uenici e:

razlikovati zanimanja koja su ukljuena u ostvarivanje kakva poduzetnikoga pothvata ili u rad
poduzea te prepoznati ulogu i vanost svakog pojedinca za uspjeh cjeline

osvijestiti samopouzdanje utemeljeno na vlastitim sposobnostima kojima mogu zadovoljiti
svoje potrebe i pridonijeti razvoju sredine u kojoj uenik ivi

utemeljeno donositi odluke o planiranju svoga slobodnoga vremena i izboru izvannastavnih i
izvankolskih aktivnosti.
Uenici e:

pripremati i sudjelovati u izbornim procesima u razredu i koli

sudjelujui na projektima kole i lokalne zajednice, objasniti osnovne koncepte demokracije

navesti i opisati ustanove mjesne vlasti i razlikovali mjesnu od dravne vlasti

objasniti ulogu i vanost vlasti i zakona za osiguravanje potreba drutvene sredine, zaviaja i
Hrvatske

objasniti to je demokracija i zato graani moraju i mogu u njoj sudjelovati.

Uenici e:

opisati to znai pravo na ljudsko dostojanstvo te objasniti da to pravo pripada svima u razredu
i koli iako su razliiti s obzirom na dob, spol, boju koe, zdravstveno stanje ili potekoe i slino

navesti i objasniti svoja prava i dunosti te prava i dunosti ljudi u neposrednom okruju te
procijeniti njihovu vanost u svakodnevnomu ivotu

osmisliti vlastita pravila koja pomau protiv zloupotrebe interneta i drugih medija kojima se
ugroava dostojanstvo i sigurnost ljudi.
Uenici e:

imenovati i raspraviti vrijednosti koje ukljuuju odnos pojedinca prema samomu sebi, prema
drugima, prema radu, zajednici, religiji i kulturi

objasniti vanost iskazivanja potovanja prema drugim ljudima i razumijevanja njihove vjere,
svjetonazora i vrijednosti

utvrditi da ljudi vjeruju i ive vrijednosti koje se temelje na religijama ili drugim nereligijskim
vrijednosnim sustavima

iskazati otvorenost za temeljne vrijednosti kao to su pravednost, jednakost, ljubav, solidarnost,
ljudska prava

prepoznati i procijeniti kako vlastita vjera i vrijednosti, te vjera i vrijednosti drugih ljudi, utjeu
na stvarno djelovanje.

Uenici e:

predstaviti biblijske i druge kranske pripovijesti, protumaiti ih i objasniti njihovu poruku

razmotriti ivot i uenje Isusa Krista i nekih kranskih velikana te opisati kljune pojmove
kranske vjere i morala

opisati kako su ivot i uenje Isusa Krista i kljunih kranskih osoba utjecali na opu ljudsku
povijest u prolosti i sadanjosti

opisati temeljna obiljeja nekih kranskih sakramenata, blagdana i slavlja, objasniti njihovo
znaenje za krane te prepoznati njihovu prisutnost u hrvatskomu drutvu u sadanjosti i
prolosti

prepoznati i opisati temeljne kranske poruke, simbole i motive u hrvatskim obiajima i
tradicijama

prepoznati i opisati vanije biblijske i druge kranske motive prisutne u knjievnosti i ostalim
umjetnostima.

Uenici e:

predstaviti koje od osnovnih pripovijesti drugih religijskih tradicija

istraujui povijest svjetskih religija, opisati njihova temeljna vjerovanja

opisati ulogu svjetskih religija u hrvatskomu drutvu i svijetu te predstaviti njihova kljuna
obiljeja koja su izraena tijekom povijesti i danas

istraiti i opisati kako sljedbenici svjetskih religija pokazuju svoju vjeru molitvom/meditacijom,
obredima i posebnim slavljima te razviti potovanje prema razliitim religijskim praksama i
tradicijama.
Trei ciklus


Uenici e:

ralaniti i razliitim nainima predstaviti i vrjednovati podatke o prirodi, drutvu, kulturi, religiji,
ovjeku i njegovim djelatnostima u Hrvatskoj i u Europi

vrjednovati informacije koje posreduju javni mediji te objasniti razliite uloge medija, posebice
ulogu medija u oblikovanju stavova i ponaanja ljudi

pratiti, nabrojiti i objasniti drutvene dogaaje iz razliitih izvora informacija

pratiti i objasniti razvoj drutvenih dogaaja u mjesnoj zajednici s obzirom na okoli, kulturnu
batinu, gospodarstvo, drutvenu solidarnost, humanitarno djelovanje

povezati drutveno-humanistika, matematika i prirodoslovna znanja i primijeniti ih u rjeavanju
praktinih pitanja iz razliitih podruja drutvenoga i gospodarskoga ivota.

Uenici e:

provoditi strategije koje im pomau u uspjenomu i brzomu uenju, donoenju odluka i
zakljuaka, osmiljavanju mogunosti svrhovite primjene znanja iz drutveno-humanistikoga
podruja

ralaniti i objasniti osobnu i skupnu odgovornost u radu skupine

razlikovati suradniki od suparnikoga pristupa u rjeavanju problemskih sluajeva i procijeniti
posljedice jednoga i drugoga

utvrditi i provoditi drutvene komunikacijske vjetine: razgovaranje, dogovaranje, skupni rad,
pregovaranje, obrazlaganje, zajedniko rjeavanje problemskih sluajeva, koritenje tehnikama
obuzdavanja ljutnje.
3. Zauzeto i odgovorno sudjelovanje u ivotu obitelji, kole,

Uenici e:

obrazloiti vanost volontiranja i zauzeto sudjelovati u drutvenim, humanitarnim i kulturnim
dogaanjima u koli i uoj zajednici

objasniti mjere za ublaavanje i ograniavanje nepovoljnih utjecaja prirodnih prijetnja i katastrofa
radi stvaranja sigurne okoline.
Uenici e:

izraziti svoju osobnost i prepoznatljivost, tj. izraziti elje, potrebe, prednosti te objasniti razloge
za svoje postupke i stavove

osvijestiti i izraziti vlastitu spolnost te objasniti vanost razvijanja humanih odnosa meu
spolovima

ocijeniti utjecaj drutvenih grupa, masovne kulture na razvoj osobnoga identiteta.

Uenici e:

razlono raspravljati o vanim ivotnim pitanjima koja utjeu na pojedinca i na meuljudske
odnose (razliito razmiljanje, imovinske i spolne razliitosti, djeca s tekoama i sl.)

prepoznati i obrazloiti vanost vrnjakih skupina i sklonosti lanova skupine za oblikovanje
osobnoga identiteta

objasniti razliitosti obiteljskoga ivota u suvremenomu drutvu te vezu izmeu promjena u
drutvu i obiteljskomu ivotu

prepoznati naine uvanja te ulogu pojedinca i zajednice u uvanju prirodne i kulturne batine
u zaviaju, Hrvatskoj i svijetu

objasniti imbenike nacionalnoga i prostornoga identiteta uz potivanje razliitosti u Hrvatskoj
i u Europi.

Uenici e:

objasniti i usporediti drutvene pojave, procese i dogaaje u prolosti i sadanjosti

rabiti razliite izvore informacija s ciljem istraivanja dogaaja u prolosti i sadanjosti na
pojedinim kontinentima u razliitim povijesnim razdobljima

istraivati i objasniti dogaaje i promjene u prolosti i sadanjosti u zaviaju, Hrvatskoj i svijetu
s povijesnoga, geografskoga, kulturolokoga i gospodarskoga stajalita.
Uenici e:

razmotriti i ralaniti teme iz hrvatske povijesti, uoavati slijed povijesnih dogaanja, usporediti
vremenska razdoblja i drutva

prepoznati i vrjednovati utjecaj nacionalnih manjina i europskih naroda na oblikovanje
hrvatskoga drutva i kulture

razmotriti teme iz hrvatske povijesti te uoiti povezanost sa svjetskim dogaanjima

vrjednovati vanost povijesnih dogaaja i pojedinaca za oblikovanje hrvatskoga drutva.

Uenici e:

uoiti i objasniti povezanost drutvenih, politikih i kulturnih promjena u povijesti Hrvatske,
Europe i svijeta

objasniti i procijeniti kakve oblike ivotnih uvjeta na pojedinim kontinentima u razliitim
povijesnim razdobljima sa ivotnim uvjetima u suvremenomu drutvu te raspraviti o slinostima
i razlikama

razmotriti i predstaviti dogaaje i drutvene strukture europske i svjetske povijesti

objasniti vanost poznavanja drugih naroda i drugih kultura radi meukulturne komunikacije.

1. Drutvene strukture i prostorni sustavi mjesta, zaviaja, Hrvatske,

Europe i svijeta
Uenici e:

istraujui obiljeja okoline, objasniti osnovna drutveno-geografska obiljeja i prostorni sustav
svoga ivotnoga okolia

objasniti promjene drutvenih struktura i prostornih sustava u zaviaju

objasniti drutveno-geografska obiljeja i organizaciju prostora u Hrvatskoj i u Europi.

Uenici e:

orijentirati se u prostoru i vremenu i koristiti se geografskim i povijesnim kartama pojedinih
kontinenata i Hrvatske te ureajem za navoenje (GPS).
Uenici e:

prepoznati imbenike i razlikovati tipove gospodarskih sustava u Hrvatskoj, Europi i svijetu

opisati poduzetnike djelatnosti u obitelji, koli, na poslu i zajednici

osnovati i voditi vlastite poduzetnike projekte kao sredstva uenja.
Uenici e:

razjasniti zato je potrebno, u pripremanju i troenju hrane, voditi rauna o cijeni, zdravlju i
ouvanju okolia

objasniti i opisati osnovna prava i odgovornosti potroaa

napraviti proraune za upravljanje osobnim novanim sredstvima i onima svojega kuanstva,
ocjenjivati posljedice upravljanja svojim novanim sredstvima te se uinkovito baviti
mogunostima tednje.
Uenici e:

donositi obrazloene odluke o vlastitomu obrazovanju, profesionalnomu i osobnomu razvoju

odgovorno se odnositi prema vlastitomu uspjehu u obrazovanju

prepoznati svoje talente i sposobnosti za odreena podruja rada i stvaralatva na temelju
postignuta kolskoga uspjeha i sudjelovanja u djelatnostima kole te suradnje s razliitim
ustanovama i organizacijama u mjesnoj zajednici

navesti osnovne imbenike potrebne za pokretanje i odravanje posla.

Uenici e:

opisati ustrojstvo vlasti na nacionalnoj razini

prepoznati osnovne razlike izmeu modela demokracije u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama

opisati osnovne ciljeve i ulogu meunarodnih organizacija bitnih za razvoj demokratskih odnosa
i ouvanja mira u svijetu

sudjelujui u razliitim projektima prepoznavanja, istraivanja i rjeavanja malih drutvenih
problema u drutvenoj zajednici, objasniti i djelom pokazati ulogu odgovorna graanina u
drutvu

objasniti prava i obveze graana u demokraciji.

Uenici e:

prepoznati i opisati stereotipe i predrasude rodno-spolnoga identiteta, drutvenih uloga i odnosa

prepoznati etika naela koja pomau protiv zloupotrebe interneta kojim se ugroava
dostojanstvo i sigurnost ljudi

navesti i procijeniti mjere kojih se treba pridravati u ivotnoj sredini, na putovanju, na internetu
kako ne bi postali rtve trgovanja ljudima i drugih zloupotreba.
Uenici e:

objasniti vanost iskazivanja potovanja prema drugima i razumijevanja njihove vjere,
svjetonazora i vrijednosti te stvarati ozraje dijaloga i tolerancije

prepoznati i dokazati znaenje vrijednosti te objasniti temeljne vrijednosti hrvatske i europske
kulture

imenovati i objasniti osnovne pojmove o vlastitomu i opemu dobru, savjesti i etikim
vrijednostima

sudjelujui u zajednikim projektima i dogaanjima, pokazati da su razumjeli i usvojili moralne
vrijednosti.

Uenici e:

navesti i objasniti osnovne istine kranske vjere

objasniti utjecaj kranstva na hrvatsko drutvo, na hrvatsku kulturu, tradiciju, umjetnost i
knjievnost

predstaviti osnovna kranska moralna naela i prosuivati naine kako stvoriti pravednije,
solidarnije i tolerantnije drutvo u skladu s kranskim odgovorima na moralna pitanja

objasniti povezanost evanelja i temeljnih ljudskih vrijednosti kao to su dostojanstvo ljudske
osobe, jednakost, sloboda, ljubav, ljudska prava i slino

objasniti i kritiki prosuditi izriaje kranske vjere o posljednjim stvarima i raspravljati o njima.

Uenici e:

objasniti vjerovanja svjetskih religija s obzirom na posljednje stvari i sudjelovati u raspravi o
tome

istraujui ivote i uenja vanih osoba iz svjetskih religija, objasniti temeljna vjerovanja tih religija

objasniti vjerovanja svjetskih religija te istraiti slinosti i razlike izmeu njih i vlastite vjere

objasniti razliite tipove obreda i religijskih injenica u svjetskim religijama i objasniti njihovo
znaenje za sljedbenike tih religija

dati primjer i opisati kako su vrijednosti svjetskih religija pridonijele promjeni hrvatskoga i drugih
drutava

objasniti razliitost religijskoga stanja u hrvatskomu drutvu te mjesto religije u suvremenomu
drutvu

obrazloiti znaenje vrijednosti kao to su potenje, potovanje i solidarnost te utvrditi kako se
te vrijednosti mogu primijeniti u odnosu na odreena etike pitanja i dvojbe

razlono raspravljati o etikim pitanjima i obrazloiti svoja stajalita.


Uenici e:

predstaviti ralambe razmatranih pitanja na razliite naine (odgovori na pitanja, osmiljeno
pisano izraavanje, opisi i objanjenja, grafike metode i dr.)

razlikovati razliite pristupe u tumaenju istih dogaaja i pojava te objasniti razloge zbog kojih
nastaju razliita tumaenja

sustavno pratiti i objasniti drutvene dogaaje iz razliitih izvora podataka

povezati drutveno-humanistika, matematika, prirodoslovna i tehniko-tehnoloka znanja i
primijeniti ih u podruju struke.

Uenici e:

sustavno primjenjivati vlastiti nain uinkovita uenja i pokazati spremnost za cjeloivotno
uenje i usavravanje

valjano procijeniti svoje stvarne mogunosti u prepoznavanju i rjeavanju problema i promiljeno
donositi samostalne odluke

razlikovati naine kojima se rjeavaju sukobljavanja i sporovi

aktivno sudjelovati u djelotvornomu sporazumijevanju u razliitim drutvenim okolnostima,
zauzimanju stajalita, svrhovitomu raspravljanju te preuzimanju odgovornosti za ostvarivanje
zajednikih ciljeva.

Uenici e:

objasniti i prosuditi vlastitu ulogu i odgovornost prema obitelji, koli i drutvenoj zajednici

suraivati u ivotu kole, ue zajednice i drutva te preuzimati odgovornosti za ostvarivanje
zajednikih ciljeva

pokazati odgovornost i poduzetnost za rjeavanje drutvenih pitanja i za sudjelovanje u
drutvenomu ivotu

kritiki procijeniti imbenike koji prijete pravednim i mirotvornim odnosima u iremu ivotnom
okruju.
Uenici e:

osvijestiti i izraziti svoju osobnost u odnosu prema drugim ljudima

primijeniti znanja iz psihologije radi unaprjeivanja osobnoga rasta i razvoja

kritiki raspravljati i tumaiti razliita ljudska ponaanja i istraiti razliite vrijednosti i stavove

primjenjivati znanja o psihikomu razvoju pojedinca za bolje razumijevanje sebe i ljudi iz svoje
okoline te za unaprjeivanje kakvoe svakodnevnoga ivota pojedinca

analizirati i protumaiti mogunost cjeloivotnoga uenja radi osobnoga rasta i razvoja.

Uenici e:

obrazloiti vanost poznavanja i valjana vrjednovanja nasljea i vlastitoga identiteta kao hrvatskih,
europskih graana i graana svijeta

objasniti osnovne pojmove te istraivake metode sociologije i ostalih drutvenih znanosti na
primjerima suvremenoga drutva

objasniti osnovnu drutvenu strukturu, ustanove, drutvene procese i odnose u hrvatskomu
drutvu

primijeniti steena znanja u analizi hrvatskoga drutva koristei se jednostavnim istraivakim
metodama, argumentiranim raspravama, pisanjem eseja i slino

objasniti procese europskoga integriranja i globalizacijske procese te njihov utjecaj na hrvatsko
drutvo i utjecaj hrvatskoga drutva na te procese (npr. gospodarstvom, kulturom, mirnim
suivotom).

Uenici e:

procijeniti kako su glavne drutvene promjene u prolosti utjecale na ovjekove ivotne uvjete
i na njegovu svakodnevicu

razmotriti i objasniti razliite povijesne dogaaje i procese te utvrditi uzroke i posljedice tih
dogaaja i promjena

objasniti razvoj drutva, kulture, svijesti ljudi u prolosti i sadanjosti

istraivati i usporediti dogaaje i procese u prolosti, sadanjosti i budunosti u zaviaju, Hrvatskoj
i svijetu s povijesnoga, geografskoga, kulturolokoga i gospodarskoga stajalita

objasniti kulturoloko, gospodarsko i povijesno odreenje zaviaja i Republike Hrvatske na
pokrajinskomu, europskomu i svjetskomu planu.
Uenici e:

vrjednovati vanost kulturnih, gospodarskih i politikih utjecaja na razvoj hrvatskoga drutva

ralaniti i razmotriti glavne dogaaje i drutvene strukture, njihove uzroke i posljedice te struje
i nositelje promjena u zaviajnoj i hrvatskoj povijesti

opisati i obrazloiti kontekst i vezu hrvatske povijesti s povijeu susjednih naroda te europskom
i svjetskom povijesti

prikazati hrvatski nacionalni kulturni identitet u odnosu na kulturne identitete Europe i svijeta.

Uenici e:

opisati i kritiki tumaiti glavne povijesne dogaaje i drutvene strukture, njihove uzroke i
posljedice

usporediti struje i nositelje promjena u europskoj i svjetskoj povijesti te objasniti razmatrane
promjene, dogaaje i pojave

nabrojiti i opisati naine rjeavanja meunarodnih sukoba i ostvarivanja mira

ralaniti i razmotriti prole dogaaje i povezati svjetsku, europsku i hrvatsku povijest

razlikovati i opisati stupnjeve razvoja demokracije.


Uenici e:

istraiti i raspraviti ekoloka pitanja te prikazati posljedice razliitih postupaka s obzirom na
ouvanje okolia, ivota i drutva

opisati i objasniti drutvene strukture u svijetu

objasniti prostorne sustave primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti

ralaniti i prosuditi pitanje odriva razvoja i pravedne raspodjele prirodnih i steenih dobara

izraziti spremnost za djelovanje u ouvanju okolia.

Uenici e:

rabiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u ralambi i tumaenju kartografskih i grafikih
prikaza prostornih struktura i prostornih sustava

objasniti imbenike poloaja/smjetaja i upravljanja prostorom prema konceptu odriva razvoja.
Uenici e:

opisati temeljne gospodarske pojmove, sustave i razvojne smjerove

opisati imbenike, ustrojstvo i naine djelovanja gospodarskoga sustava u Republici Hrvatskoj
te fiskalni, bankarski, monetarni sustav Republike Hrvatske i Europske Unije te trite kapitala

opisati i objasniti temeljne pojmove poduzetnitva

u suradnji s razvojno-tehnolokim istraivakim centrima, kulturnim, poslovnim, upravnim i
civilnim organizacijama u drutvenoj sredini, Hrvatskoj i Europi pokretati projekte i procijeniti
omoguava li odabrano strukovno podruje kolovanja razvoj njihovih sposobnosti.
Uenici e:

objasniti meuovisnost razliitih dijelova svijeta i procijeniti utjecaj globalizacije na proizvoae,
potroae i okoli

razlono objasniti i, na vlastitom primjeru, opisati vanost potroake etike i otpornosti na
manipulacije reklamama

objasniti naine kojima se tite njihova potroaka prava, zdravlje, novac i okoli

obrazloiti zato i kako treba tedjeti

objasniti zato je rad temeljna drutvena vrijednost

objasniti zato se, plaanjem proizvoda i usluga, dio sredstava izdvaja za zajednike drutvene
potrebe te protumaiti posljedice utaje poreza.
Uenici e:

istraiti i razlono objasniti mogunosti nastavka kolovanja i daljnjega usavravanja

prepoznati svoje talente i sposobnosti za odreena podruja rada i stvaralatva na temelju
postignutoga kolskoga uspjeha i sudjelovanja u djelatnostima kole te suradnje s razliitim
ustanovama i organizacijama u mjesnoj zajednici, Hrvatskoj i Europi

odgovorno koristiti svoje znanje, sposobnosti i vjetine/umijea u profesionalnomu napredovanju.
Uenici e:

opisati temeljne pojmove politike i politike sustave

objasniti osnovne koncepte demokracije, primjerice: vlast, privatnost, pravda i odgovornost te
primijeniti znanje u projektima kole i mjesne zajednice

opisati koncept vladavine prava, moi sluiti se zakonima i odredbama Ustava Republike Hrvatske
u rjeavanju drutvenih i gospodarskih pitanja i razvoja demokracije

opisati djelovanje svjetskih organizacija te europskih integracija, posebice ustrojstvo Europske
Unije, njezine glavne ciljeve i vrijednosti te raznolikosti i kulturne identitete u Europi

procijeniti i iskazati osobne i grupne jakosti te osobne i grupne slabosti

raspraviti, primjerom i ponaanjem pokazati, sastavnice demokratske graanske kulture
(volonterski rad, projekti kole i mjesne zajednice, djelovanje solidarnosti, karitativni i humanitarni
rad i slino)

raspraviti i tumaiti zato je potkupljivost (korupcija) tetna za drutvo

objasniti zato je valjan odnos prema radu, kreativnosti i poduzetnosti bitan za suvremene
demokracije.

Uenici e:

protumaiti ljudska prava, obveze, slobode i jednakopravnost kao osnove za solidarnost i
odgovornost u suvremenim demokratskim drutvima

izraziti svijest o osobnoj i zajednikoj odgovornosti

objasniti koncept manjinskih prava

navesti mogunosti prevladavanja stereotipa i predrasuda koje se veu za rodno-spolni identitet,
drutvene uloge i odnose.

Uenici e:

razlono predstaviti vanost iskazivanja potovanja prema drugim ljudima i razumijevanja njihove
vjere, svjetonazora i vrijednosti

prepoznati i predstaviti religijske i nereligijske svjetonazore koji su civilizacijski i etiki temelj
Europe

objasniti kako razliiti religijski i nereligijski svjetonazori mogu utjecati na promjene u drutvu

sukladno dobi raspravljati pitanja suvremene civilizacije i predlagati njihova rjeenja

prepoznati i imenovati razliite znanstvene i svakodnevne poglede na stvarnost, na znanje o
toj stvarnosti i na djelovanje u njoj.

Uenici e:

predstaviti i prosuivati temelje kranske vjere i kranskoga ivota Crkve i njezinih vjernika

objasniti utjecaj kranstva na svjetsku, europsku i hrvatsku kulturu, tradiciju, umjetnost i
knjievnost

objasniti kako kranske vrijednosti pridonose rasvjetljavanju i rjeavanju nekih pitanja i izazova
suvremenoga drutva

oblikovati vlastite odgovore na izazove i mogunosti koje predstavlja suvremena vjerska i
kulturna razliitost na hrvatskoj, europskoj i svjetskoj razini.

Uenici e:

istraujui razliita moralna pitanja, uoiti odgovore svjetskih religija na njih te to povezati s
razvojem vlastitoga vrijednosnoga sustava

istraujui tradicije, obrede i obiaje svjetskih religija, utvrditi mjesto tih religija u suvremenomu
ivotu

opisati i objasniti osnovne simbole, obrede, vjerovanja u svjetskim religijama.



Uenici e:

odabirati, organizirati i primjenjivati raznovrsne bitne podatke te prikazati ralambe razmatranih
pitanja na razliite naine izraavanja (odgovori na pitanja, osmiljeno pisano izraavanje, opisi
i objanjenja, grafike metode i dr.)

razlikovati razliite pristupe u tumaenju istih dogaaja i pojava, objasniti razloge zbog kojih
nastaju razliita tumaenja te vrjednovati ta tumaenja

sustavno pratiti, razluiti i objasniti drutvene dogaaje iz razliitih izvora podataka

primjenjivati metode hipotetikoga miljenja propitivanjem moguih istina i provjeravanje
posljedica koje iz toga slijede

genetikom ralambom upoznavati povijest razliitih ideja kako bi razumjeli njihov suvremeni
kontekst.

Uenici e:

sustavno primjenjivati vlastiti nain uinkovita uenja i pokazati spremnost za cjeloivotno
uenje i usavravanje

kreativno rabiti usvojeno znanje iz drutveno-humanistikoga podruja, istraivati drutvene
pojave u prolosti i sadanjosti te pritom stvoriti vlastite obrazloene sudove i ocjene

razlikovati naine kojima se rjeavaju sukobljavanja i upravljati sporovima

zauzeto sudjelovati u djelotvornomu sporazumijevanju u razliitim drutvenim okolnostima,
zauzimanju stajalita, svrhovitomu raspravljanju te preuzimanju odgovornosti za ostvarivanje
zajednikih ciljeva.

Uenici e:

objasniti i prosuditi vlastitu ulogu i odgovornost prema obitelji, koli i drutvenoj zajednici

suraivati u ivotu kole, ue zajednice i drutva te preuzimati odgovornosti za ostvarivanje
zajednikih ciljeva

pokazati odgovornost i poduzetnost za rjeavanje drutvenih pitanja i za sudjelovanje u
drutvenom ivotu

kritiki procijeniti imbenike koji prijete pravednim i mirotvornim odnosima u iremu ivotnomu
okruenju.

Uenici e:

opisati i razjasniti temeljne pojmove i koncepte te pristupe, teorije i istraivanja iz podruja
psihologije

primjenjivati znanja o psihikom razvoju pojedinca za bolje razumijevanje sebe i ljudi iz svoje
okoline te za unaprjeivanje kakvoe svakodnevnoga ivota pojedinca

primjenom psiholokih spoznaja kritiki raspravljati i razjasniti razliita ljudska ponaanja i istraiti
razliite vrijednosti i stavove

prepoznati i obrazloiti vlastite sposobnosti, vrijednosti i sklonosti radi izbora prikladna zanimanja

opisati procese koji ovjeka pokreu na djelovanje, bolje razumijevanje svojega i tuega
ponaanja te obrazloiti vanost intrinzine motivacije.

Uenici e:

obrazloiti vanost poznavanja i valjana vrjednovanja nasljea i vlastitoga identiteta kao hrvatskih,
europskih graana i graana svijeta te obrazloiti znaenje potivanje nasljea i identiteta drugih

objasniti osnovne teorijske pristupe i pojmove te istraivake metode sociologije i drutvenih
znanosti na primjerima suvremenoga drutva

objasniti osnovnu drutvenu strukturu, ustanove, drutvene procese i odnose u hrvatskomu
drutvu

primijeniti steena znanja u analizi hrvatskoga drutva koritenjem jednostavnih istraivakih
metoda, argumentiranim raspravama, pisanjem eseja i sl.

objasniti procese europskoga ujedinjenja i globalizacijske procese te njihov utjecaj na hrvatsko
drutvo

usporediti i vrjednovati odnose: lokalno globalno, tradicionalno moderno i postmoderno,
veinsko manjinsko, duhovno materijalno, hrvatski identitet multikulturnost.

Uenici e:

istraiti i objasniti obiljeja odreenih razdoblja i drutava, te uzroke i posljedice dogaaja i
promjena; svoja objanjenja uzroka, posljedica i promjena trebaju smjestiti u iri kontekst, u
razliitim dravama i razliitim razdobljima

objasniti razvoj drutva, kulture, svijesti ljudi u prolosti i sadanjosti

usporediti i istraivati dogaaje i procese u prolosti, sadanjosti i budunosti u zaviaju, Hrvatskoj
i svijetu s povijesnoga, geografskoga, kulturolokoga gospodarskoga i sociolokoga stajalita

razluiti i tumaiti kulturoloko, gospodarsko i povijesno odreenje zaviaja i Republike Hrvatske
na pokrajinskomu, europskomu i svjetskomu planu.

Uenici e:

vrjednovati vanost kulturnih, gospodarskih i politikih utjecaja na razvoj hrvatskoga drutva

predstaviti i kritiki tumaiti glavne dogaaje i drutvene strukture, njihove uzroke i posljedice,
struje i nositelje promjena u zaviajnoj i hrvatskoj povijesti te objasniti razmatrane pitanja sa
stajalita vie ukljuenih strana

opisati i kritiki obrazloiti kontekst i vezu hrvatske povijesti s povijeu susjednih naroda te s
europskom i svjetskom povijeu

prikazati hrvatski nacionalni kulturni identitet u odnosu na kulturne identitete Europe i svijeta

razluiti, predstaviti i objasniti razliita tumaenja prolih i sadanjih dogaaja i drutvenih pojava
i procesa u hrvatskoj povijesti

razlono prosuditi o vrijednostima bitnima za razvoj hrvatskoga drutva.

Uenici e:

opisati i kritiki tumaiti glavne prole dogaaje i drutvene strukture, uzroke i posljedice njihova
razvoja te struje i nositelje promjena u europskoj i svjetskoj povijesti tumaei razmatrane
promjene, dogaaje i pojave sa stajalita vie ukljuenih strana

nabrojiti i tumaiti pokuaje rjeavanja meunarodnih sukoba i ostvarivanja mira te predstaviti
vlastiti zakljuak o uinkovitosti tih pokuaja

razluiti prole dogaaje i povezati europsku, svjetsku i hrvatsku povijest

opisati, ralaniti i sueliti razliita tumaenja prolih i sadanjih dogaaja i drutvenih pojava i
procesa te donositi obrazloene prosudbe o njihovoj utemeljenosti

razlikovati i opisati stupnjeve razvoja demokracije

opisati, razluiti i objasniti uzroke razliitih stupnjeva razvoja demokracije.

Uenici e:

istraiti i raspraviti ekoloka pitanja te prikazati posljedice razliitih postupaka s obzirom na
ouvanje okolia, ivota i drutva

istraiti i objasniti drutvene strukture u svijetu

objasniti prostorne sustave primarnih, sekundarnih, tercijarnih i kvartarnih djelatnosti

ralaniti i prosuditi pitanje odriva razvoja i pravedne raspodjele prirodnih i steenih dobara te
izraziti spremnost za djelovanje u ouvanju okolia

rabiti razliite izvore i metode u prikupljanju i tumaenju podataka o drutvenim strukturama i
prostornim procesima te objasniti i grafiki predoiti ishode istraivanja

ralaniti i protumaiti proces modernizacije hrvatskoga drutva u kontekstu procesa europ-
skoga integriranja i globalizacijskih procesa te njegov utjecaj na pojedinca

razluiti i kritiki tumaiti suvremene dogaaje u Republici Hrvatskoj, europskom kontinentu i
svijetu, poloaj i ulogu Republike Hrvatske u europskim integracijama i svjetskim organizacija-
ma

prikazati i vrjednovati utjecaj drutveno-ekonomskoga razvoja na pojedinca te njegove dobre
i loe utjecaje na okoli.

Uenici e:

rabiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju u izradbi, ralambi i tumaenju kartografskih
i grafikih prikaza prostornih struktura i prostornih sustava

objasniti imbenike poloaja/smjetaja i upravljanja prostorom prema konceptu odriva razvo-
ja.
Uenici e:

opisati temeljne gospodarske pojmove, sustave i razvojne smjerove

opisati imbenike, ustrojstvo i naine djelovanja gospodarskoga sustava u Republici Hrvatskoj
te fiskalni, bankarski, monetarni sustav Republike Hrvatske i Europske Unije i trite kapitala

opisati i razjasniti temeljne pojmove poduzetnitva

usporeujui gospodarske djelatnosti u razliitim podrujima i regijama, objasniti kako prirod-
ni okoli utjee na ljudske djelatnosti

u suradnji s razvojno-tehnolokim istraivakim centrima, kulturnim, poslovnim, upravnim i ci-
vilnim organizacijama u drutvenoj sredini, Hrvatskoj i Europi pokretati poduzetnike projekte.
Uenici e:

istraujui globalizaciju trita, objasniti meuovisnost razliitih dijelova svijeta i procijeniti utje-
caj te globalizacije na dobavljae, potroae i okoli

razlono objasniti i, na vlastitom primjeru, opisati vanost potroake etike i otpornosti na ma-
nipulacije

objasniti naine kojima se tite njihova potroaka prava, zdravlje, novac i okoli

obrazloiti zato i kako treba tedjeti

objasniti zato je rad temeljna drutvena vrijednost

objasniti zato se, plaanjem proizvoda i usluga, dio sredstava izdvaja za zajednike drutvene
potrebe te protumaiti posljedice utaje poreza.

Uenici e:

istraiti i razlono objasniti mogunosti nastavka kolovanja i daljnjega usavravanja

prepoznati svoje talente i sposobnosti za odreena podruja rada i stvaralatva na temelju po-
stignuta kolskoga uspjeha i sudjelovanja u djelatnostima kole te suradnje s razliitim ustano-
vama i organizacijama u mjesnoj zajednici, Hrvatskoj i Europi.
Uenici e:

opisati i tumaiti temeljne pojmove politike i politike sustave

objasniti osnovne koncepte demokracije, primjerice: vlast, privatnost, pravda i odgovornost te
primijeniti znanje u projektima kole i mjesne zajednice

opisati koncept vladavine prava te se moi sluiti zakonima i odredbama Ustava Republike Hr-
vatske u rjeavanju drutvenih i gospodarskih pitanja i razvoja demokracije

objasniti djelovanje svjetskih organizacija te europskih integracija, posebice ustrojstvo Europ-
ske Unije, njezine glavne ciljeve i vrijednosti te raznolikosti i kulturne identitete u Europi

procijeniti i iskazati osobne i grupne jakosti te osobne i grupne slabosti

raspraviti i tumaiti zato je potkupljivost (korupcija) tetna za drutvo

objasniti zato je valjan odnos prema radu, kreativnosti i poduzetnitvu vaan za suvremene
demokracije

raspraviti te primjerom i ponaanjem pokazati sastavnice demokratske graanske kulture (vo-
lonterski rad, projekti kole i lokalne zajednice, djelovanje solidarnosti, karitativni i humanitarni
rad i slino).

Uenici e:

protumaiti ljudska prava, obveze, slobode i jednakopravnost kao osnove za solidarnost i od-
govornost u suvremenim demokratskim drutvima

opisati i navesti primjere razvoja ljudskih prava s etikoga gledita

objasniti vanost koncepta manjinskih prava

opisati spoznaje o osobnoj i zajednikoj odgovornosti za sudjelovanje u drutvu

navesti mogunosti prevladavanja stereotipa i predrasuda koje se veu za rodno-spolni identi-
tet, drutvene uloge i odnose.

Uenici e:

navesti i objasniti temeljnu filozofijsku terminologiju i filozofijske discipline

navesti, opisati i usporediti razdoblja povijesti filozofije, filozofijska usmjerenja, kole i filozofe

odrediti i raspraviti razliita etika i egzistencijalna pitanja i razumjeti njihovu zavisnost o vremenu
i kulturi

prepoznati i predstaviti religijske i nereligijske svjetonazore koji su civilizacijski i etiki temelj
Europe

objasniti kako se razliita i religijska i nereligijska vjerovanja ljudi odnose prema nekim etikim
problemima/dilemama

kritiki objanjavati temeljne egzistencijalne i etike poglede na svijet i odrediti/izgraivati
osobne stavove

razlono raspravljati o krajnjim pitanjima smisla ljudske egzistencije i povijesti svijeta

pomou filozofskih spoznaja razumjeti i obrazloiti posljedice ideja i teorija kao i posljedice
odreenoga izbora

navesti i objasniti kljune logike pojmove

primijeniti osnovne logike postupke u ispitivanju svojstava oblika misli

primijeniti steena znanja iz filozofije u kritikomu promiljanju vlastitoga svakodnevnoga
iskustva i djelovanja

prepoznati i imenovati razliite znanstvene i svakodnevne poglede na stvarnost, na znanje o
toj stvarnosti i na djelovanje u njoj.

Uenici e:

predstaviti i prosuivati temelje kranske vjere i kranskoga ivota Crkve i njezinih vjernika

poznavati i prosuivati temeljna naela kranskoga morala u usporedbi sa suvremenim etikim
dvojbama i objasniti kranske odgovore

protumaiti i prosuditi utjecaj kranstva na svjetsku, europsku i hrvatsku kulturu, tradiciju,
umjetnost i knjievnost

objasniti kako kranske vrijednosti pridonose rasvjetljavanju i rjeavanju nekih pitanja i izazova
suvremenoga drutva

oblikovati vlastite odgovore na izazove i mogunosti koje predstavlja suvremena vjerska i
kulturna razliitost na hrvatskoj, europskoj i svjetskoj razini.
2. Svjetske religije (vjerovanja i obredi, etika i vrijednosti, tradicija i kultura)

Uenici e:

istraujui razliita moralna pitanja, uoiti odgovore svjetskih religija na njih te to povezati s
razvojem vlastitoga vrijednosnoga sustava

istraujui tradicije, obrede i obiaje velikih religija, utvrditi mjesto tih religija u suvremenomu
ivotu

opisati i objasniti osnovne simbole, obrede, vjerovanja u svjetskim religijama

objasniti prinose vjerovanja i temeljnih vrijednosti svjetskih religija na razvoj Hrvatske danas i u
prolosti

oblikovati vlastite odgovore na izazove i mogunost hrvatske vjerske i kulturne razliitosti i
proiriti to na globalni kontekst.
OKVIRNA PREDMETNA STRUKTURA PODRUJA: priroda i drutvo, povijest,

geografija, graanski odgoj i obrazovanje, psihologija, sociologija, filozofija, logika, vjeronauk;
etika (alternativni predmet), te moduli: graanski odgoj i obrazovanje (integrirano u predmete),
proizvodnja i potronja (integrirano u predmete), profesionalno usmjeravanje i cjeloivotno uenje
(integrirano u predmete), graanin i poduzetnitvo (integrirano u predmete), primijenjena psihologija
(integrirano u predmete).

6. Umjetniko podruje
Opis podruja
Svrha je umjetnikoga podruja osposobiti uenike za razumijevanje umjetnosti i za aktivan odgovor
na umjetnosti svojim sudjelovanjem, zatim za uenje razliitih umjetnikih sadraja i razumijevanje
sebe i svijeta pomou umjetnikih djela i medija te za izraavanje osjeaja, iskustava, ideja i stavova
umjetnikim aktivnostima i stvaralatvom.
Umjetniko odgojno-obrazovno podruje ine Vizualne umjetnosti i dizajn, Glazbena kultura i
umjetnost, Filmska i medijska kultura i umjetnost, Dramska kultura i umjetnost te Umjetnost pokreta
i plesa.
Umjetnosti pridonose osobnomu doivljaju i razumijevanju svijeta, oblikuju uvjerenja, stavove i
svjetonazore, pokreu osjeajnost, pojaavaju ranija iskustva, razvijaju kritiku svijest i omoguuju
viziju drugaijega svijeta.
Umjetnostima se potie propitivanje, istraivanje, proiavanje, povezivanje i izraavanje ideja,
osjeaja i iskustava u likovnomu djelu ili uratku, glazbi, filmskomu i medijskomu stvaralatvu,
govornomu izriaju, gesti, pokretu i plesu.
Izraavanje putem kreativnoga procesa pridonosi djetetovu cjelovitu razvoju: viestrukoj inteligenciji,
kreativnomu i simbolikomu miljenju, izraajnim i praktinim oblikovnim sposobnostima te
osobnosti. Takoer potie samopouzdanje, ustrajnost, samodisciplinu, spontanost i elju za
slobodnim istraivanjem, razvija pozornost, koncentraciju, osjetljivost za mjeru i ciklinost te
pospjeuje sposobnost samoizraavanja i kritikoga miljenja.
Umjetnika djela i stvaralake aktivnosti pridonose oblikovanju identiteta uenik, jaanju njihova
integriteta i samopotovanja te stvaranju kulturne i ekoloke svijesti. Odgoj i obrazovanje za
umjetnost pomou umjetnosti stvara kreativne pojedince koji aktivno sudjeluju u oblikovanju kulture
svoje neposredne i ire okoline.
Umjetnosti u odgoju i obrazovanju pridonose umnomu, osjetilnomu, osjeajnomu, drutvenomu,
tjelesnomu, duhovnomu i kreativnomu razvoju uenik, omoguuju povezivanje uenikih
individualnih znanja, spoznaja i iskustava s drugim odgojno-obrazovnim podrujima te njihovo
integriranje u ire drutvene i kulturne vrijednosne sustave i svjetonazore.
Uenjem pomou umjetnosti, upoznavanjem i koritenjem razliitih izvora podataka, umjetnikih
jezika, tehnolokih postupaka, naina izraavanja i komunikacijskih tehnologija, stvaranjem vlastitih
umjetnikih ostvaraja, sudjelovanjem u umjetnikim aktivnostima, odgovorom na umjetnika djela
i stvaralatvo te na umjetnike ostvaraje drugih uenika, uenike se osposobljava za istraivanje
razliitih komunikacijskih putova prema drugim sadrajima, ljudima i kulturama.
Odgoj pomou umjetnosti i za umjetnost bitno pridonosi oblikovanju osobnih te drutvenih i
kulturnih uvjerenja i svjetonazora, stvaranju osobnoga i drutvenoga, nacionalnoga i europskoga
kulturnoga identiteta te stjecanju univerzalnih humanistikih vrjednota, potivanju razlika meu
ljudima i kulturama, razvijanju empatije, suradnje, solidarnosti te osobne, drutvene i kulturne
odgovornosti.
Umjetniko podruje senzibilizira uenike za kulturu i kulturna dogaanja u iroj drutvenoj zajednici,
za razumijevanje i ouvanje kulturne batine, kako one koju ine autorska umjetnika djela tako i
one koju ine oblici tradicijske kulture i umjetnosti, za odgovoran odnos prema prirodi i njezinim
bogatstvima te za kreativnost u svakodnevnomu ivotu. Ono je u meupovezanosti s ostalim
odgojno-obrazovnim podrujima, a steena znanja i vjetine te ovladavanje jezicima umjetnosti
osposobljavaju uenike za uinkovitu svakodnevnu javnu, poslovnu i privatnu komunikaciju, za
cjeloivotno uenje i za uspjeno sudjelovanje na tritu rada.

Umjetniko odgojno-obrazovno podruje podijeljeno je u est polja. Pet polja odnose se na zasebne
vrste umjetnikoga izraza i uenikoga stvaralatva, dok je prvo polje sjedinjujue i odnosi se na
zajednike, sukladne i nadopunjujue odgojno-obrazovne djelatnosti u poljima obuhvaenima
ovim odgojno-obrazovnim podrujem. Sukladno opim postignuima navedenima u prvomu polju
te opim ciljevima odgojno-obrazovnoga podruja uenika se postignua u svim drugim poljima
dalje razrauju prema posebnostima umjetnikoga izraza na koji se odnose.

Uenici e:

razviti zanimanje, estetsko iskustvo i osjetljivost te kritinost za vizualnu, glazbenu, filmsku,
medijsku, govornu, dramsku i plesnu umjetnost i izraavanje

usvojiti temeljna znanja i pozitivan odnos prema hrvatskoj kulturi i kulturama drugih naroda,
prema kulturnoj i prirodnoj batini te univerzalnim humanistikim vrijednostima

upoznati i vrjednovati umjetnika djela razliitih stilskih razdoblja

uoiti zakonitost razvoja umjetnikoga izraza u meupovezanosti s razvojem povijesnoga slijeda,
filozofske misli i znanosti

stei osnove pismenosti u svim umjetnikim podrujima

razviti komunikacijske vjetine putem umjetnikoga izraza

izraziti i oblikovati ideje, osjeaje, doivljaje i iskustva u svim umjetnikim podrujima i oblicima
te pritom osjetiti zadovoljstvo stvaranja

upoznati, rabiti i vrjednovati razliite izvore podataka, medije, tehnoloke postupke i naine
izraavanja za oblikovanje i predstavljanje umjetnikih iskaza

istraivati razliite materijale, sredstva i sadraje umjetnikoga izraza

stei razumijevanje i osobnu odgovornost za stvaralaki proces te moi kritiki procijeniti vlastiti
izraz i iskaz drugih

razviti samopotovanje, samopouzdanje i svijest o vlastitim sposobnostima te mogunostima
njihova razvoja stvaralakim aktivnostima

razviti opaanje pomou vie osjetila, koncentraciju, sklonosti, radoznalost, spontanost,
samostalnost i drutvene vjetine te, na temelju toga, razvijati individualnost i samosvojnost i
elju za cjeloivotnim uenjem

razviti praktino-radne vjetine i kulturu rada samostalnim i skupnim oblicima umjetnikih
aktivnosti i uenikoga stvaralatva, to e moi primijeniti u svakodnevnomu ivotu

razviti suradnike odnose i empatiju u zajednikim aktivnostima i stvaralakomu radu s
vrnjacima, naroito onima s posebnim potrebama

razviti pozitivan stav i skrb za estetiku i kulturu ivotne okoline te aktivno sudjelovati u kulturnomu
ivotu zajednice.

Prvi ciklus
I. AKTIVNO OPAANJE I RAZUMIJEVANJE SVIJETA UMJETNOSTI I

SUDJELOVANJE U UMJETNIKOMU ODGOJU I STVARALATVU
1. Opaanje i doivljavanje umjetnikoga stvaralatva i aktivnosti

te estetskih vrijednosti (percepcija i recepcija)
Uenici e:

aktivnom panjom i svim osjetilima pratiti umjetniko stvaralatvo i aktivnosti te primati njihove
poruke

uoiti, prepoznati i opisati osnovne sastavnice umjetnikoga izraza i estetske vrijednosti u djeci
primjerenim umjetnikim aktivnostima i oblicima stvaralatva te u neposrednu okruju

jednostavnim rijeima opisati svoj doivljaj umjetnikoga stvaralatva i aktivnosti.
2. Sudjelovanje u umjetnikomu stvaralatvu i aktivnostima

(stvaranju ili produkciji te izvoenju ili reprodukciji)
Uenici e:

izraziti svoje osjeaje, doivljaje, stavove i uvjerenja primjerenim umjetnikim aktivnostima

prepoznati jednostavne sastavnice i postupke stvaralakoga oblikovanja (ponavljanje i kontrast)

samostalno ili u skupini oblikovati jednostavne stvaralake zadatke

osjetiti zadovoljstvo i izraziti radost sudjelovanja u umjetnikim aktivnostima i stvaralatvu.
3. Komunikacija, socijalizacija i suradnja umjetnou,

dizajnom i medijima
Uenici e:

stei sigurnost i osjetiti odgovornost u zajednikim umjetnikim aktivnostima i stvaralakomu
radu te u samostalnim i skupnim javnim izvedbama, nastupima i izlobama

iskazati pozitivan odnos prema umjetnikim aktivnostima i stvaralatvu te izvedbama i
ostvarenjima drugih uenika

prihvatiti i razviti empatiju i suradniki odnos sa svim vrnjacima, naroito onima s posebnim
potrebama

povezivati osobnu umjetniku aktivnost i stvaralatvo s vlastitim ivotnim iskustvima i ivotnim
iskustvima drugih.

4. Razumijevanje i vrjednovanje umjetnikoga stvaralatva i aktivnosti
Uenici e:

vlastitim rijeima izrei svia li im se ili ne svia kakvo umjetniko ostvarenje ili aktivnost te
objasniti svoj odgovor

iskazati pozitivan odnos prema umjetnikomu stvaralatvu i aktivnostima.
II. VIZUALNE UMJETNOSTI I DIZAJN
1. Opaanje, doivljavanje i imenovanje vizualnih elemenata i

kompozicijskih odnosa
Uenici e:

aktivnom panjom i, po mogunosti, svim osjetilima doivljavati i otkrivati vizualno-umjetnika
djela i oblike vizualnoga stvaralatva te primati njihove poruke

uoiti, prepoznati i razlikovati osnovne vizualne elemente i njihovu promjenjivost u umjetnikomu
izrazu u uenicima primjerenim umjetnikim djelima, oblicima svojega stvaralatva i u
prirodnomu i nainjenu okruju

jednostavnim izrazima i rijeima opisati svoj doivljaj i sadraj umjetnikoga djela i stvaralatva.
2. Razvijanje vjetina i ovladavanje likovnim tehnikama
Uenici e:

rukama iskazati fine motorike vjetine izvoenjem sloenih pokreta pri oblikovanju
dvodimenzijskih i trodimenzijskih likovnih radova i dizajnerskih zadataka

promatrati i, na temelju osobnih izraajnih iskustava, imenovati likovne tehnike

s osjeajem sigurnosti primjenjivati temeljne vjetine za samostalan rad u likovnim
dvodimenzijskim i trodimenzijskim tehnikama

individualno ili u skupini, primjenjivati jednostavne elemente znanja, vjetine i postupke vizualno-
stvaralakoga oblikovanja

osjetiti zadovoljstvo i izraziti radost sudjelovanja u vizualnim aktivnostima i stvaralatvu.
3. Stvaranje i izraavanje vizualnim jezikom

Uenici e:

aktivno promatrati, i s osjeajem sigurnosti sudjelovati u likovnomu stvaralatvu te primijeniti
vizualne elemente u svom izraaju

objedinjeno rabiti razliite sastavnice likovno-vizualnoga izraza (toka, crta, boja, ploha, povrina,
masa/volumen) i njihovu promjenjivost veliine, smjetaja, smjera, broja i gustoe u
dvodimenzijskom i trodimenzijskom prostoru

razlikovati osnovna podruja i vrste likovnoga stvaralatva (dvodimenzijsko i trodimenzijsko
oblikovanje, crtanje, slikanje, osnove grafike) te sastavnice likovnih ostvarenja (kontrast, ritam)

prepoznati sastavnice likovno-vizualnoga stvaralatva u razliitim vizualno-umjetnikim medijima
(crte, slika, grafika, skulptura, arhitektura, video, film, fotografija)

iskazati stvaralake sposobnosti za rjeavanje jednostavna likovnoga problema i sposobnosti
donoenja odluka primjenom planiranja, razradbe i vrjednovanja u ostvarenju zadataka

osjetiti radost i zadovoljstvo vizualnoga izraavanja i sudjelovanja u likovno-vizualnim
aktivnostima.
4. Promiljanje likovnih umjetnosti i dizajna i vrjednovanje uenikih

likovnih radova
Uenici e:

jednostavnim rijeima izrei zbog ega im svia ili ne svia odreeno vizualno-umjetniko djelo,
zbog ega im se neki nain ostvarenja ini neobinim, raduje li ih to ili ne raduje te koji bi rad
izloili na velikoj izlobi

iskazati pozitivan stav o umjetnosti i kulturnoj batini.
5. Komunikacija i socijalizacija vizualnim umjetnostima, dizajnom

i likovnim stvaralatvom
Uenici e:

izraziti svoje osjeaje, doivljaje, stavove i uvjerenja primjerenim vizualnim oblicima i postupcima

stei sigurnost i osjetiti odgovornost u zajednikim likovno-vizualnim aktivnostima i
stvaralakomu radu te u izlobama djejih radova

iskazati pozitivan stav o vizualnomu stvaralatvu te stvaralatvu u ostvarenjima drugih uenika

opisati svoj doivljaj odabranih djela vizualne umjetnosti i dizajna

prihvatiti i razviti suosjeanje i suradniki odnos prema vrnjacima s posebnim potrebama

povezivati vlastita vizualna ostvarenja s vlastitim ivotnim iskustvima i ivotnim iskustvima drugih.
III. GLAZBENA KULTURA I UMJETNOST
1. Opaanje, doivljavanje i prihvaanje glazbene umjetnosti

i stvaralatva (percepcija i recepcija)
Uenici e:

promatrati, uoiti i razlikovati umjetniki lijepo i vrijedno u prirodnom okruju i glazbenomu
djelu te postupno proirivati opseg opaajnoga perceptivnoga iskustva

izraziti svoje osjeaje, doivljaje, stavove na sinkretski i cjelovit nain raznovrsnim umjetnikim
oblicima i postupcima

pokazati koncentraciju i pamenje (memoriju) tijekom opaanja

opisati vlastiti doivljaj glazbenoga djela

usvojiti temeljne pretpostavke i mjerila za razvoj pozitivnoga stava o glazbenoj umjetnosti.

2. Ovladavanje sastavnicama glazbene umjetnosti i stvaralatva
Uenici e:

razlikovati osnovne sastavnice glazbenoga izraza (glasno-tiho, brzo-sporo, duboko-visoko,
vokalno-instrumentalno)

uoiti glazbene cjeline koje se ponavljaju i koje se suprotstavljaju

zapaziti i iskazati jednostavne metro-ritamske obrasce

pjevanjem i sviranjem upoznati specifinosti glazbenoga jezika i pisma

upoznati glazbala po zvuku i izgledu.
3. Sudjelovanje u glazbenim aktivnostima te izraavanje glazbenom

umjetnou i stvaralatvom
Uenici e:

kreativno se izraavati putem to vie osjetila (vokalno, sluno, motoriki, vizualno, digitalno)

izraziti svoje ideje, osjeaje i doivljaje glazbenom aktivnou

samostalno ili u skupini izvoditi jednostavne glazbene zadatke

upoznati osnove glazbene pismenosti

pokazati zadovoljstvo i izraziti radost sudjelovanja u glazbenim aktivnostima i stvaralatvu

glazbenim aktivnostima jaati samopotovanje i vjebati samokontrolu.
4. Komunikacija, socijalizacija i suradnja glazbenim doivljajem

i izrazom
Uenici e:

suraivati s drugima, pogotovo s uenicima s posebnim potrebama i potekoama u razvoju

uiti dijeliti odgovornost i vjebati ustrajnost pri glazbenim aktivnostima

izraziti pripadnost, zajednitvo, suivot i toleranciju glazbenim aktivnostima.
5. Razumijevanje i vrjednovanje glazbene umjetnosti i stvaralatva

Uenici e:

opisati vlastiti doivljaj glazbenoga djela i usporediti ga s drugima

razlikovati i vrjednovati umjetniki lijepo i vrijedno glazbeno izraavanje

iskazati samokritinost prema vlastitomu glazbenomu stvaralatvu, jednako u stvaranju i
izvoenju

usavravati sposobnosti afirmativnoga izraavanja i stvaralake kritike pri vrjednovanju vlastitih
ostvarenja i ostvarenja drugih.

IV. FILMSKA I MEDIJSKA KULTURA I UMJETNOST
1. Opaanje, doivljavanje i prihvaanje filmskih i medijskih elemenata

i stvaralatva
Uenici e:

aktivnom panjom pratiti filmska ostvarenja i medijske aktivnosti te primati njihove poruke

jednostavno opisati vlastiti doivljaj i sadraj filmskih ostvarenja i medijskih aktivnosti

prepoznati osnovne estetske i etike vrijednosti u filmskim ostvarenjima i medijskim aktivnostima.
2. Ovladavanje elementima filmskoga jezika i medijskih aktivnosti

Uenici e:

razlikovati film od drugih medija

imenovati osnovne filmske rodove i vrste

razlikovati osnovne oblike filmskoga pripovijedanja i dokumentaristikih postupaka.
3. Sudjelovanje u medijskim aktivnostima i filmskomu stvaralatvu

Uenici e:

s osjeajem sigurnosti sudjelovati u medijskim aktivnostima i stvaralatvu

istraivati teme i probleme stvarnoga ivota medijskim aktivnostima i stvaralatvom

osjetiti zadovoljstvo i izraziti radost sudjelovanja u medijskim aktivnostima i stvaralatvu.
4. Komunikacija, socijalizacija i suradnja medijskim djelatnostima

i stvaralatvom
Uenici e:

stei sigurnost u zajednikomu radu te samostalnomu i skupnomu javnomu prikazivanju

prepoznati pozitivne i negativne vidove komunikacije medijskim aktivnostima i stvaralatvom

prihvatiti i razviti suosjeajnost i suradniki odnos s vrnjacima, naroito onima s posebnim
potrebama

povezivati vlastite medijske aktivnosti i stvaralatvo s iskustvima svakodnevnoga ivota

usvojiti osnovna pravila ponaanja neophodna za praenje i sudjelovanje u medijskim
aktivnostima i stvaralatvu.
5. Razumijevanje i vrjednovanje filmskoga stvaralatva

i medijskih aktivnosti
Uenici e:

primjerenim rijeima izrei zbog ega im se svia ili ne svia kakvo filmsko ostvarenje ili medijska
aktivnost

iskazati pozitivan odnos prema filmskomu stvaralatvu i medijskim im aktivnostima.

V. DRAMSKA KULTURA I UMJETNOST
1. Opaanje, doivljavanje i prihvaanje dramske aktivnosti

i stvaralatva
Uenici e:

aktivnom panjom pratiti dramske i kazaline aktivnosti i ostvarenja te primati njihove poruke

jednostavno opisati vlastiti doivljaj i sadraj dramskih i kazalinih aktivnosti i ostvarenja

prepoznati osnovne estetske i etike vrijednosti u dramskim i kazalinim aktivnostima i
ostvarenjima.
2. Sudjelovanje u dramskoj aktivnosti i stvaralatvu

Uenici e:

s osjeajem sigurnosti sudjelovati u dramskoj aktivnosti i stvaralatvu

izraziti svoje osjeaje, stavove i uvjerenja proigravanjem zamiljenih dramskih situacija, dogaaja
i likova

istraivati teme i probleme stvarnoga ivota na siguran nain, uivljavanjem u situacije i likove
zamiljenoga dramskoga svijeta

osjetiti radost i izraziti zadovoljstvo zajednikom dramskom igrom.
3. Ovladavanje sastavnicama dramske aktivnosti i stvaralatva

Uenici e:

prepoznati i prihvatiti fikcijsku prirodu dramske aktivnosti i stvaralatva

aktivno i s osjeajem sigurnosti sudjelovati u dramskoj aktivnosti i stvaralatvu

objedinjeno rabiti razliite sastavnice dramskoga izraza (glas i govor, gesta i mimika, kretanje u
prostoru i slino)

razlikovati osnovne oblike dramske aktivnosti (dramski oblik nastave, pokus, izvedba, predstava)
i sastavnice dramskih ostvarenja (pria, radnja, prizori, likovi)

prepoznati osnovne sastavnice dramskoga stvaralatva u razliitim medijima (kazalitu, filmu,
knjievnosti i slino).
4. Komunikacija, socijalizacija i suradnja dramskom aktivnou

i stvaralatvom
Uenici e:

stei sigurnost u zajednikomu radu te samostalnomu i skupnomu javnomu nastupu i izvoenju

prepoznati pozitivne i negativne vidove osjeajnosti u meuljudskim odnosima

usvojiti pozitivan odnos prema dramskoj aktivnosti i stvaralatvu drugih uenika

prihvatiti i razviti suosjeajnost i suradniki odnos s vrnjacima, naroito onima s posebnim
potrebama

povezivati vlastitu dramsku aktivnost i stvaralatvo s iskustvima svakodnevnoga ivota

usvojiti osnovna pravila ponaanja neophodna za praenje i sudjelovanje u dramskim i kazalinim
aktivnostima i ostvarenjima.

5. Razumijevanje i vrjednovanje dramske aktivnosti i stvaralatva
Uenici e:

jednostavnim rijeima izrei zbog ega im se svia ili ne svia kakva dramska ili kazalina
aktivnost ili ostvarenje

iskazati pozitivan odnos prema dramskim i kazalinim aktivnostima i stvaralatvu.
VI. UMJETNOST POKRETA I PLESA
1. Opaanje, doivljavanje i prihvaanje plesne umjetnosti i stvaralatva

Uenici e:

aktivno pratiti plesno ostvarenje

zapaati ponavljanja i kontraste s obzirom na prostor, vrijeme, jainu i tok pokreta

znati opisati jednostavnim rijeima svoj doivljaj izvedenoga plesnoga ostvarenja

opaati razliitosti u vrstama plesnoga izraza

pokazati pozitivan stav o umjetnosti pokreta i plesa i plesnomu stvaralatvu.
2. Ovladavanje sastavnicama i strukturom pokreta i plesa

Uenici e:

razlikovati u kraemu plesnomu ostvarenju osnovne sastavnice plesnoga izraza

prepoznati i primijeniti osnovne zakonitosti kretanja prostorom u kraim plesnim sekvencama

prepoznati i primijeniti osnovne elemente izraajnosti pokreta

prepoznati i iskazati pokretom jednostavne metro-ritamske obrasce

pokazati kinestetski senzibilitet te vjetinu i tehniku tijela kao sredstva umjetnikoga plesnoga
izraza na razini pravilne postave tijela, jednostavnih oblika ravnotee i prijelaza poloaja

povezati elemente u fraze pokreta.
3. Izraavanje stvaranjem i izvoenjem plesne umjetnosti

Uenici e:

istraivati i prenositi pokretom svoje ideje, osjeaje i doivljaje

improvizirati pokretom rabei iroki spektar poticaja

odabrati i svrsishodno upotrijebiti osnovne elemente prostora, izraajnosti pokreta, ritma i
funkcionalne tjelesne tehnike pri improviziranju i oblikovanju fraze pokreta

upotrijebiti ponavljanje i kontrast kao osnovne elemente koreografskoga procesa u vlastitim
plesnim ostvarenjima

samostalno oblikovati odreenu zamisao u pokretu

osjetiti zadovoljstvo pri samostalnomu i skupnomu oblikovanju plesne cjeline

biti motivirani za stvaranje, uvjebavanje i izvedbu krae plesne cjeline.

4. Komunikacija, socijalizacija i suradnja plesnom umjetnou
Uenici e:

izraziti i prenijeti svoje zamisli i osjeaje drugima tijekom stvaranja plesne cjeline

suraivati i prilagoditi se drugima tijekom stvaranja plesne cjeline te pruiti podrku vrnjacima
s posebnim potrebama

pokretom komunicirati s partnerom

pratiti s potovanjem i zanimanjem plesna ostvarenja i izvedbe drugih uenika.
5. Razumijevanje i vrjednovanje plesnoga izraza

Uenici e:

pokazati pozitivan stav za estetske i etike vrijednosti plesnoga izraza na odabranim djelima iz
plesne umjetnosti

iskazati pozitivan stav pri vrjednovanju svojih i tuih plesnih ostvarenja

iskazati pozitivan stav o svojemu i tuemu tijelu kao sredstvu plesnoga izraza

prepoznati plesne umjetnike i njihovu umjetnost u svojemu okruju.
Drugi ciklus


Uenici e:

razlikovati posebne estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja u primjerenim umjetnikim
djelima, u svojemu stvaralatvu, u stvaralatvu drugih te u svojemu okruju

povezivati novo iskustvo s ve steenim znanjem i doivljenim iskustvima u umjetnosti i izvan
nje

usvojiti pozitivan odnos prema umjetnikomu stvaralatvu i aktivnostima, prema vlastitom
stvaralatvu i stvaralatvu drugih uenika

znati opisati svoj doivljaj umjetnikoga stvaralatva i aktivnosti.
2. Sudjelovanje u umjetnikom stvaralatvu i aktivnostima

Uenici e:

izraziti svoje osjeaje, doivljaje, stavove i uvjerenja na sinkretski i cjelovit nain primjerenim
umjetnikim oblicima i postupcima

ovladati osnovnim sastavnicama umjetnikoga izraza kojim se bave

primijeniti steene sposobnosti, znanja i vjetine kao uvjet stvaralakoga izraavanja

samostalno ili u skupini oblikovati jednostavne stvaralake cjeline namijenjene javnom izlaganju
ili izvoenju

osjetiti zadovoljstvo i izraziti radost samostalnoga i zajednikoga umjetnikoga stvaranja.

dizajnom i medijima
Uenici e:

suraivati s drugima te dijeliti i prihvaati odgovornost za zajedniko stvaranje, izvoenje i
izlaganje

razviti suradnike odnose u skupini te s onima s kojima zajedniki stvaraju ili kojima predstavljaju
i izlau svoje stvaralatvo

njegovati suosjeajnost i suradniki odnos sa svim vrnjacima, a naroito s onima s posebnim
potrebama i potekoama u razvoju

biti spremni pokazati drugima svoje vlastito umjetniko stvaralatvo, doivljaj i iskustvo.

Uenici e:

objasniti, u usmenomu ili pisanomu obliku, zato im se neko umjetniko ostvarenje svia ili ne
svia

izraziti, usmeno ili pisano, osobno miljenje o umjetnikim ostvarenjima koje su doivjeli ili su
sudjelovali u njihovu oblikovanju

povezivati spoznaje steene osobnim iskustvom u umjetnikim aktivnostima i stvaralatvu s
drugim odgojno-obrazovnim podrujima

povezivati spoznaje steene osobnim iskustvom sudjelovanja u umjetnikim aktivnostima i
stvaralatvu sa stvarnim vlastitim ivotnim iskustvima i iskustvima drugih

usvojiti pozitivan kritiki odnos prema umjetnikom stvaralatvu u razliitim medijima

njegovati pozitivan odnos prema umjetnikoj i tradicijskoj batini

usvojiti pozitivan kritiki odnos prema umjetnikim ostvarenjima i nasljeu hrvatske kulture i
kultura drugih naroda i zajednica.

kompozicijskih odnosa
Uenici e:

prepoznati, razlikovati, imenovati i usporediti pojedine likovne elemente i osnovne kompozicijske
odnose u dvodimenzijskom i trodimenzijskom likovno-umjetnikomu djelu, djejemu likovnom
radu i svojemu okruju

na temelju promatranja i sjeanja, jednostavnim rijeima opisati osnovna likovna svojstva likovno-
umjetnikoga djela, svojega likovnoga rada i rada drugih uenika te sukladna vizualna obiljeja
predmeta i prirodnih oblika u svojemu okruju

odgovoriti estetskim doivljajem na vizualni poticaj likovnoga djela i oblika od prirodnoga i
nainjenoga okruja

prepoznati odreene estetske vrijednosti u promatranomu dijelu likovno-umjetnikoga djela,
likovnoga ostvaraja i okruja

rijeima iskazati svoj estetski doivljaj odreenoga dijela likovno-umjetnikog djela.

Uenici e:

iskazati fine motorike vjetine ruku izvoenjem sloenih pokreta pri oblikovanju dvodimenzijskih
i trodimenzijskih likovnih radova i zadataka iz dizajna

u rjeavanju likovnoga problema, zadatka iz dizajna te slobodnim izraavanjem na odgovarajuoj
razini primijeniti vjetine i tehnike za rad u planiranim dvodimenzijskim i trodimenzijskim likovnim
tehnikama

s osjeajem sigurnosti primjenjivati vjetine za samostalan rad u pojedinim likovnim tehnikama
u dvodimenzijskom i trodimenzijskom podruju rada

oponaati, prilagoditi i primijeniti odreene temeljne vjetine tradicijske umjetnosti u
jednostavnim zadatcima iz dizajna

stei korisne vjetine i praktina znanja za cjeloivotnu primjenu.

Uenici e:

uporabom zadanih likovnih elemenata i primjenom odgovarajuih vjetina i likovnih tehnika
izraziti svoje osjeaje, iskustva, ideje/zamisli i stavove u dvodimenzijskom i trodimenzijskom
podruju vizualnih umjetnosti i dizajna

u svojemu likovnom izraavanju vizualnim jezikom primijeniti, povezati i kombinirati usvojena
znanja o naelima vizualnih umjetnosti i dizajna

iskazati stvaralake sposobnosti za rjeavanje umjereno sloena likovnoga problema i sposobnosti
donoenja odluka te ih primijeniti u oblikovanju likovnoga rada ili realizaciji zadatka iz dizajna

pri likovnom istraivanju i oblikovanju u dvodimenzijskim i trodimenzijskim tehnikama, iskusiti
zadovoljstvo stvaranja i osnaiti samosvijest, samopouzdanje i samostalnost

pri rjeavanja likovnoga problema vjebati i pokazati potrebnu koncentraciju, usmjereno likovno
opaanje i likovno pamenje

u rjeavanju likovnoga problema i likovnom izraavanju iskazati upornost i dosljednost u radu

uza struno vodstvo obnoviti dio procesa stvaranja (rekonstrukcije) karakteristinoga
umjetnikoga djela.

likovnih radova
Uenici e:

primijeniti odgovarajui likovni, odnosno vizualni jezik (traenim rjenikom i pojmovima) u
itanju umjetnikoga djela, odnosno odreenoga likovnoga elementa ili odnosa iz podruja
slikarstva, skulpture, arhitekture i dizajna

pokazati i rijeima iskazati zanimanje i potovanje prema vrijednostima hrvatske kulture i kulture
drugih naroda, ukljuujui muzejske ustanove i galerije

prepoznati odreene estetske vrijednosti u likovno-umjetnikomu djelu, likovnom ostvaraju i
okruju

u svojemu likovnomu radu izraziti brigu za radno okruje i iru okolicu, urbanu i prirodnu

djelomino samostalno primjenjivati kriterije vrjednovanja pri vrjednovanju vlastitih likovnih
radova i radova drugih uenika

pri vrjednovanju likovnih radova iskazati samokritinost prema vlastitomu radu te afirmativno
izraavanje i konstruktivnu kritiku likovnih ostvarenja drugih uenika.
5. Komunikacija i socijalizacija vizualnom umjetnou,

dizajnom i likovnim stvaralatvom
Uenici e:

izraziti svoje osjeaje, iskustva, ideje/zamisli i stavove te ih podijeliti s drugima, sluei se zadanim
likovnim elementima

komunicirati vizualnim elementima izraza: oblikovati svoju vizualnu poruku i razumjeti osnovnu
vizualnu poruku drugih poiljatelja

u manjemu opsegu, izraavati i multimedijski razvijati odreenu ideju, ukljuujui informacijsko-
komunikacijsku tehnologiju

suraivati s drugima te dijeliti i preuzimati odgovornost tijekom samostalnoga izraavanja ili
stvaranja u skupini, u skupnomu radu

predstaviti zajednikom izlobom u uionici i prostorijama kole svoj likovni rad i objasniti ga
jednostavnim izrazima i rijeima

izraziti zadovoljstvo zbog sudjelovanja u likovnim aktivnostima, svojega likovnoga rada i rada
drugih

upoznavanjem djela vizualnih umjetnosti i dizajna, ukljuujui tradicijsku umjetnost, hrvatsku i
drugih naroda, osnaiti pripadnost hrvatskoj kulturi i razvijati toleranciju prema drugim kulturama
i tradicijama.

Uenici e:

izraziti i opisati svoje osjeaje, doivljaje, misli i stavove nakon susreta s glazbenim djelom

sluati glazbena umjetnika djela te istraivati i usporeivati razliite ideje i koncepte u glazbenoj
umjetnosti

pokazati (demonstrirati) koncentraciju i pamenje (memoriju) u opaanju i analizi glazbenoga
djela

razlikovati i prihvaati osobni doivljaj razliitih vrsta glazbe.

Uenici e:

razlikovati i prepoznati osnovne sastavnice glazbenoga izraza i povezivati ih u cjelinu

usporediti, razlikovati i opisati glazbene cjeline koje se ponavljaju i koje su oprene (kontrastiraju)

prepoznati i imenovati razliite vrste glazbe (tradicijska, popularna i klasina)

zapaziti i iskazati zadane ritamske i melodijske obrasce

pjevanjem razviti intonativne sposobnosti

prepoznati i imenovati glazbala po zvuku i izgledu.

Uenici e:

svladati potrebne vjetine kao preduvjet kreativnoga izraavanja razliitim osjetilnim nainima
(opaajno, sluno, motoriki, digitalno)

primjenjivati znanja o sastavnicama glazbene umjetnosti i stvaralatva integracijom tehnikih i
praktinih vjetina

izraziti svoje ideje, misli i osjeaje jednostavnim ritamskim i melodijskim improvizacijama

samostalno ili u skupini izvoditi jednostavne glazbene zadatke te osjetiti zadovoljstvo i izraziti
radost sudjelovanja u glazbenim aktivnostima i stvaralatvu

prepoznati, usporediti i isprobati razliite tehnike i postupke rada prilikom prouavanja glazbenih
djela ili tijekom njihova stvaranja i izvoenja

jaati samopotovanje raznovrsnim glazbenim aktivnostima.
4. Komunikacija, socijalizacija i suradnja glazbenim doivljajem i izrazom

Uenici e:

prepoznati razliite uloge glazbe i procijeniti njihov znaaj utjecaj u svakodnevnomu ivotnom
iskustvu te u iremu ivotnomu okruju

multimedijski izraavati i razvijati odreenu ideju, ukljuujui informacijsko-komunikacijsku
tehnologiju

suraivati s drugima, naroito s vrnjacima s posebnim potrebama

uiti dijeliti odgovornost pri zajednikom izvoenju i stvaranju

prenijeti i podijeliti umjetniki doivljaj i iskustvo s drugima

upoznati i potivati vlastitu tradiciju i kulturu te ih istraivati i usporediti s tradicijama i kulturama
drugih naroda.

Uenici e:

opisati doivljaj i osobni stav nakon susreta s glazbenim djelima uivo ili sa snimke, iz knjiga ili
uporabom (informacijsko-komunikacijske) tehnologije

opisati, kritiki analizirati i vrjednovati izraajne vrijednosti umjetnikoga djela, sukladno svojoj
dobi

usavravati vlastiti glazbeni izraz te potivati posebnosti individualnoga razvoja ostalih

iskazati samokritinost u vlastitomu glazbenom stvaralatvu jednako u stvaranju (produkciji)
i izvoenju (reprodukciji)

usavravati sposobnosti poticajnoga izraavanja i kritikoga stava pri vrjednovanju vlastitih i
drugih umjetnikih nastojanja i ostvarenja.
1. Opaanje, doivljavanje i prihvaanje filmskih i medijskih elemenata i

stvaralatva
Uenici e:

prepoznavati i usporeivati glavna obiljeja i sastavnice umjetnikih filmskih ostvarenja te
osnovne naine na koje su sadraji stvarnoga ili izmiljenoga ivota obraeni u filmskomu obliku

razlikovati ope estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja u umjetnikim filmskim ostvarenjima,
u svojemu medijskomu stvaralatvu i u stvaralatvu drugih uenika

u oblicima uenja u kojima se rabi film i mediji povezati novo znanje s doivljenim iskustvom i
ve steenim znanjem

usvojiti pozitivan odnos prema filmskoj i medijskoj umjetnosti i stvaralatvu.

Uenici e:

koristiti na poseban i usmjeren nain razliite filmske i medijske postupke, sredstva, tehnologije
i oblike izraavanja

razlikovati osnovne sastavnice filmskoga jezika (kadar, scena, sekvenca) i tipove medijskih
aktivnosti

prepoznati sastavnice razliitih umjetnosti u filmskomu i medijskomu stvaralatvu.

Uenici e:

sa samopouzdanjem i osjeajem sigurnosti sudjelovati u medijskim aktivnostima i filmskomu
stvaralatvu

rabiti razliite postupke i sredstva filmskoga i medijskoga izraavanja za izvoenje i oblikovanje
kraih vlastitih filmskih i medijskih uradaka

upoznati poslove i vjetine (reija, snimanje, montaa, multimedijske uporabe i sl.) u kojima se
rabe postupci, sredstva, tehnologije i oblici medijske aktivnosti i filmskoga izraza

prepoznati povezanost filmskoga i medijskoga stvaralatva s ostalim oblicima umjetnikoga
stvaralatva te s ostalim odgojno-obrazovnim podrujima.

4. Komunikacija, socijalizacija i suradnja medijskim djelatnostima i
stvaralatvom
Uenici e:

suraivati s drugima te uiti dijeliti i prihvaati odgovornost za zajedniko filmsko i medijsko
stvaranje i predstavljanje.

Uenici e:

objasniti, usmeno ili pisano, zato im se kakvo filmsko ili medijsko ostvarenje, umjetniko ili
ueniko, svia ili ne svia

prepoznati ponaanje i motivacije likova u filmskim djelima

razlikovati osnovne filmske i medijske rodove, vrste i epohe (komedija, drama, znanstveno
fantastini film, horor film, televizijska serija i sl.)

povezivati spoznaje steene vlastitim filmskim i medijskim iskustvom sa znanjima iz drugih
odgojno-obrazovnih podruja i predmeta (npr. knjievnosti)

usvojiti pozitivan i neovisan kritiki odnos prema filmskomu i medijskomu stvaralatvu.
1. Opaanje, doivljavanje i prihvaanje dramske

aktivnosti i stvaralatva
Uenici e:

prepoznavati i usporeivati glavna obiljeja i sastavnice umjetnikih dramskih ostvarenja te
osnovne naine kojima su sadraji stvarnoga ivota obraeni u dramskomu obliku

razlikovati ope estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja u umjetnikim dramskim ostvarenjima,
u svojemu dramskom stvaralatvu i u stvaralatvu drugih uenika

u dramskim oblicima uenja povezati novo znanje s doivljenim iskustvom i ve steenim
znanjem dramskoga te drugih odgojno-obrazovnih polja i podruja

usvojiti pozitivan odnos prema dramskoj i kazalinoj umjetnosti te vlastitomu stvaralatvu i
stvaralatvu drugih uenika.

Uenici e:

sa samopouzdanjem i osjeajem sigurnosti sudjelovati u voenim i samostalnim dramskim
zadatcima

rabiti razliite dramske postupke i sastavnice dramskoga izraza za izvoenje i oblikovanje kraih
vlastitih pisanih ili improviziranih dramskih cjelina

upoznati poslove (izradba kostima, scenografije i rekvizita, oblikovanje zvuka i svjetla, reija i
dramaturgija i sl.) neophodne u dramskomu stvaralatvu i aktivnostima

prepoznati povezanost dramskoga stvaralatva s ostalim oblicima i medijima umjetnikoga
stvaralatva te s ostalim odgojno-obrazovnim podrujima.

Uenici e:

rabiti na poseban i usmjeren nain razliite sastavnice dramskoga izraza (glas i govor, gesta i
mimika, kretanje u prostoru i sl.)

razviti koncentraciju, empatiju i prepoznavanje meuljudskih odnosa i ponaanja potrebno za
uivljeno igranje uloga i oblikovanje jednostavnih tipskih dramskih likova

razlikovati posebne sastavnice dramskih aktivnosti (osnovna tipologija postupaka) i ostvarenja
(osnovna tipologija dramskih vrsta i likova)

prepoznati sastavnice dramskoga stvaralatva u razliitim medijima (kazalitu, filmu, knjievnosti).

i stvaralatvom
Uenici e:

suraivati s drugima te uiti dijeliti i prihvaati odgovornost za zajedniko dramsko stvaranje i
izvoenje

prepoznavati razliite oblike meuljudskih odnosa i ponaanja, njihove uzroke te naine njihova
usklaivanja i suradnje

razumijevajui ponaanje i motivacije likova u dramskim situacijama razumjeti vlastito ponaanje
i psihofiziki razvoj te ovladati vlastitim ponaanjem.

Uenici e:

usmeno ili pisano, objasniti zato im se kakvo dramsko ostvarenje, umjetniko ili ueniko, svia
ili ne svia

prepoznati ponaanje i motivacije likova u dramskim situacijama

razlikovati osnovne dramske vrste (komedija, drama i sl.) i primjene (u kazalitu, na filmu, u
vizualnim medijima, u kolskom kontekstu i sl.)

povezivati spoznaje steene vlastitim dramskim i kazalinim iskustvom sa znanjima iz drugih
odgojno-obrazovnih podruja i predmeta (npr. knjievnosti)

usvojiti pozitivan kritiki odnos prema dramskomu stvaralatvu u razliitim medijima.

Uenici e:

uoiti estetske i etike vrijednosti plesnoga ostvarenja

u kraemu plesnomu ostvarenju utvrditi osnovne sastavnice plesnoga izraza

prepoznati razliitosti u vrstama plesnoga izraza rabei razliite izvore podataka, dostupnu
tehnologiju i medije

izraziti osobni stav i prihvatiti postojanje umjetnikoga plesnoga izraza i plesnoga stvaralatva
u svojemu okruju.

Uenici e:

ovladati osnovnim elementima prostora u kraim plesnim ostvarenjima

izraziti svjestan pristup faktorima pokreta

ovladati odnosom metrike i jednostavnijih ritmova u pokretu rabei osnovnu strukturu

pokazati vjetinu i tehniku tijela kao sredstva umjetnikoga plesnoga izraza u jednostavnijim
zadatcima

povezati elemente u smislene sekvence pokreta.

Uenici e:

istraivati i prenositi pokretom svoje ideje, doivljaje, osjeaje i stavove

improvizirati pokretom na iroki spektar poticaja radi obogaivanja osobnoga plesnoga rjenika

odabrati i svrsishodno upotrijebiti elemente prostora, izraajnosti pokreta, ritma i plesne tehnike
pri improviziranju i oblikovanju plesne sekvence

samostalno oblikovati krau plesnu cjelinu u zadanoj formi

vjebati koncentraciju i pamenje tijekom opaanja (percepcije), stvaranja i izvoenja
(reprodukcije) plesne sekvence

pokazati zadovoljstvo i samopouzdanje pri javnoj izvedbi.

Uenici e:

drugima objasniti svoje zamisli, osjeaje i stavove tijekom stvaranja plesne kompozicije

aktivnom suradnjom moi podijeliti odgovornost s drugima tijekom stvaranja i izvoenja plesne
kompozicije

poticati vrnjake s posebnim potrebama na vlastiti plesni izriaj

komunicirati pokretom s partnerom i unutar skupine

pokazati spremnost za promatranje i analizu svojih i tuih plesnih ostvarenja.

Uenici e:

stei pozitivan stav i razumijevanje za estetske i etike vrijednosti plesnoga izraza na odabranim
djelima iz plesne umjetnosti

stei pozitivan stav o svojemu i tuemu tijelu kao sredstvu plesnoga izraza

stei pozitivan stav o ostvarenjima drugih, konstruktivnom kritikom usporediti svoja i tua plesna
ostvarenja te razgovarati o izvedenim plesnim primjerima

upoznati hrvatsku plesnu tradiciju i kulturu

potivati plesne umjetnike i plesnu umjetnost.

Trei ciklus


Uenici e:

razlikovati posebne estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja te prepoznavati i usporeivati
posebna obiljeja i elemente izraza u primjerenim umjetnikim djelima, u svojemu stvaralatvu,
u stvaralatvu drugih te u svojemu okruju

objediniti novo iskustvo s ve steenim znanjem i doivljenim iskustvima u umjetnosti i izvan
nje

iskazati pozitivan odnos prema umjetnosti kao bitnomu dijelu kulture drutva.

Uenici e:

upoznati razliite izvore podataka, medije i naine izraavanja u umjetnikomu stvaralatvu i
aktivnostima

moi stvaralaki izraziti svoju osobnost, osjeaje, stavove i ideje

rabiti umjetnike postupke i sastavnice razliitih umjetnosti za izvoenje i oblikovanje osobnih
umjetnikih iskaza.

dizajnom i medijima
Uenici e:

prepoznavati znaajke vlastite linosti kao i znaajke linosti drugih tijekom zajednikoga
stvaralatva i aktivnosti

nauiti potovati i njegovati razliitosti meu ljudima te upoznavati naine pozitivnoga
meuljudskoga odnoenja i rjeavanja problema

ovladati osnovnim organizacijskim vjetinama i nainima javnoga predstavljanja vlastitoga
stvaralatva i stvaralatva drugih

propitivati i istraivati za njih vane ivotne situacije i probleme te ih oblikovati u javne umjetnike
iskaze

osvijestiti vanost jezika simbola i znakova u umjetnikoj i svakodnevnoj komunikaciji.

Uenici e:

moi analizirati i ocijeniti sadraje umjetnikih iskaza te naine kako su predstavljeni, izvedeni i
prihvaeni

izraziti, usmeno ili pisano, svoje miljenje o umjetnikim ostvarenjima i aktivnostima koje su
doivjeli ili su sudjelovali u njihovu oblikovanju

prepoznavati osnovne strukturne, anrovske i stilske znaajke umjetnikih ostvarenja

iznijeti osobne stvaralake razloge, prinose i rjeenja u umjetnikim aktivnostima ili stvaralatvu

povezivati spoznaje steene umjetnikim iskustvom s osobnim ivotnim iskustvom i znanjima
iz drugih odgojno-obrazovnih podruja

upoznati i prihvatiti umjetnika postignua i nasljee te tradicijsku batinu hrvatske kulture i
kultura drugih naroda i zajednica.
1. Opaanje, doivljavanje i imenovanje vizualnih elemenata

i kompozicijskih odnosa
Uenici e:

na primjeru likovno-umjetnikoga djela i ivotnoga okruja razlikovati i imenovati vrste likovne
kompozicije

u voenoj analizi uoiti i objasniti kompozicijske odnose u likovno-umjetnikom djelu te u
svojemu okruju

na temelju promatranja likovno-umjetnikih djela, uoiti razlike u nainu izraavanja pojedinih
umjetnika i povijesnih razdoblja

na temelju analize i primjene u nastavi, u skladu sa svojim mogunostima, uoiti i objasniti
obiljeja suvremenoga dizajna i novih medija

na osnovi promatranja likovno-umjetnikih djela i osobnih oblikovnih iskustava razlikovati,
imenovati i objasniti odreene likovne tehnike i razlike u njihovoj primjeni.

Uenici e:

usavriti primjenu otprije upoznatih likovnih tehnika te stei osnovna iskustva u izraavanju
novim tehnikama i novim medijima

na osnovi promatranja likovno-umjetnikih djela i osobnih oblikovnih iskustava, istraivati likovne
tehnike kojima najbolje mogu izraziti svoje vizualne poruke

u rjeavanju umjereno sloenoga likovnoga problema, u zadatku iz dizajna ili u slobodnom
izraavanju na odgovarajuoj razini primijeniti vjetine i tehnike za rad u planiranim
dvodimenzijskim i trodimenzijskim likovnim tehnikama

stei vjetinu objedinjavanja razliitih izvora podataka u vizualni oblik ili poruku

stei trajno uporabljive vjetine rjeavanja likovnih problema, ukljuujui vjetine oblikovanja i
praktinoga rada.

Uenici e:

ideje, iskustava i osjeaje vizualno izraziti u dvodimenzijskomu i trodimenzijskomu podruju
vizualnih umjetnosti i dizajna, uz pojaanu primjenu novih tehnika i novih medija

iskazati stvaralake sposobnosti za rjeavanje sloena likovnoga problema te sposobnosti
donoenja odluka primjenjujui ih u oblikovanju likovnoga rada ili realizaciji zadatka iz dizajna

u procesu rjeavanja likovnoga problema iskazati, potrebno likovno pamenje, koncentraciju i
dosljednost u likovnomu oblikovnomu radu

pri likovnom istraivanju i oblikovanju u dvodimenzijskim i trodimenzijskim tehnikama, iskusiti
zadovoljstvo stvaranja i preoblikovanja razliitih podataka, iskustava i ideja u vizualnu poruku

u likovnomu istraivanju i likovnomu radu pojaano izraziti razliitost interesa i osjeajnosti
(senzibiliteta) te tako ojaati samosvijest i samopouzdanje

uza struno vodstvo, obnoviti dio procesa rekonstrukcije karakteristinoga likovno-umjetnikoga
djela, i to njegovom analizom.

likovnih radova
Uenici e:

uz primjenu odgovarajuega likovnoga, odnosno vizualnoga rjenika analizirati i vrjednovati
likovno-umjetnika djela i uenike likovne radove te naine kojima su izvedeni, predstavljeni
i prihvaeni

izraziti, usmeno ili kratkim pisanim tekstom, dojmove i vlastito miljenje o ostvarenjima likovnih
umjetnosti i dizajna koje su doivjeli u galeriji, muzeju ili u svojemu okruju

sadraje i spoznaje steene umjetnikim iskustvom povezati sa sadrajima iz drugih odgojno-
obrazovnih podruja te tako steena znanja proiriti i objediniti (integrirati)

sadraje i spoznaje steene umjetnikim iskustvom povezati s osobnim ivotnim iskustvom te
tako obogatiti svoja iskustva

pri vrjednovanju vlastitih likovnih radova i radova drugih uenika samostalno primjenjivati naela
vrjednovanja

osnove estetske prosudbe proirivati u svakodnevnomu ivotu i rabiti ih kao temelj za
cjeloivotno uenje.
5. Komunikacija i socijalizacija vizualnim umjetnou,

Uenici e:

oblikovati sloenu vizualnu poruku i djelomino samostalno razumjeti vizualne poruke drugih
poiljatelja

pokazati osnovne organizacijske vjetine i naine predstavljanja vlastitoga likovnoga rada i
radova drugih uenika

propitivati i istraivati za njih vane ivotne situacije i probleme te ih oblikovati u likovno-
umjetnike iskaze koje e predstaviti drugima

iskazati potovati i njegovati razliitosti meu ljudima te upoznavati naine pozitivna

primjenjivati jezik simbola i znakova u vizualnoj i svakodnevnoj komunikaciji

multimedijski izraavati i razvijati odreenu ideju, ukljuujui informacijsko-komunikacijsku
tehnologiju.

Uenici e:

izraavati i opisivati svoje osjeaje, doivljaje, misli i stavove nakon susreta s raznovrsnim
umjetnikim djelima

pokazati samopotovanje i samopouzdanje te izraziti autentinost doivljaja

istraivati ideje i koncepte o glazbenoj umjetnosti

opisati i procijeniti viestruku ulogu i utjecaj glazbe u svakodnevnom ivotu te u iremu
ivotnomu okruju

izraziti i znati obraniti osobni stav o glazbenoj umjetnosti i stvaralatva.

Uenici e:

zamiljati i izraavati nove ideje u glazbenoj umjetnosti rabei individualno dosegnuta postignua

usporediti i suprotstaviti umjetnike vrste i oblike razliitih prolih i sadanjih kultura i tradicija

razvijati interpretativne sposobnosti aktivnim muziciranjem

prepoznati i imenovati glazbala razliite vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne
sastave i ansamble po zvuku i izgledu

usporediti, razlikovati i izdvojiti ista i razliita stilska razdoblja, njihove predstavnike i najznaajnija
djela te iznositi svoje osjeaje o njihovu poimanju.

Uenici e:

kreativno se izraavati pomou to vie osjetila

primjenjivati znanja o sastavnicama glazbene umjetnosti i stvaralatva integracijom znanja i
praktinih vjetina

izraziti svoje ideje, misli i osjeaje sloenijim ritamskim i melodijskim improvizacijama

samostalno ili u skupini izvoditi jednostavne glazbene zadatke te osjetiti zadovoljstvo i izraziti

prepoznati, koristiti i isprobati razliite metode i tehnike rada pri prouavanju glazbenih djela ili
tijekom njihova stvaranja i izvoenja te tijekom stvaranja ili izvoenja vlastitih glazbenih
ostvarenja

stei i razvijati samopotovanje glazbenim aktivnostima.
4. Komunikacija, socijalizacija i suradnja glazbenim doivljajem i izrazom

Uenici e:

istraiti raznolikost glazbenoga izraza s povijesnoga, geografskoga, ekonomskoga stajalita rabei
znanja i vjetine ostalih odgojno-obrazovnih podruja

suraivati s drugima, naroito onima s posebnim potrebama, uiti dijeliti odgovornost pri
zajednikomu izvoenju i stvaranju

prenijeti i podijeliti umjetniki doivljaj i iskustvo s drugima te istraiti povezanost izmeu
stvaranja (produkcije) glazbenih djela i njihova utjecaja na svijet u kojemu ivimo

jaati iskustvo pripadnosti, zajednitva i suivota te istraivati mogunosti komunikacije glazbom
izmeu razliitih kultura i umjetnikih podruja

sudjelujui u stvaralakomu procesu doivljavanja glazbenoga djela te u njegovoj izvedbi ili
stvaranju, spoznati vrijednost ustrajna rada koji vodi uspjehu kako u glazbenoj umjetnosti, tako
i u ostalim umjetnostima i drugim poljima ljudskoga djelovanja.

Uenici e:

analizirati i procijeniti izraajne vrijednosti umjetnikoga djela

kritiki opisati doivljaj i stav nakon susreta s glazbenim djelima uivo ili sa snimke, iz knjiga ili
uporabom novih (informacijsko-komunikacijskih) tehnologija

usavravati vlastiti glazbeni izraz te potivati posebnosti individualnoga razvoja ostalih

izraziti miljenje i svoj stav pri vrjednovanju vlastitih umjetnikih nastojanja i ostvarenja drugih.

stvaralatva
Uenici e:

prepoznavati i usporeivati posebna obiljeja i sastavnice umjetnikih filmskih ostvarenja te
osnovne naine na koje su sadraji stvarnoga i izmiljenoga ivota obraeni u filmskomu obliku

razlikovati posebne estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja u umjetnikim filmskim
ostvarenjima, u svojemu medijskomu stvaralatvu i u stvaralatvu drugih uenika

u oblicima uenja u kojima se rabi film i mediji, povezati novo znanje s doivljenim iskustvom i
ve steenim znanjem

iskazati pozitivan i neovisan odnos prema filmskoj i medijskoj umjetnosti i stvaralatvu.

Uenici e:

usavriti primjenu ranije upoznatih filmskih i medijskih postupaka, sredstava, tehnologija i oblika
u skladu s mogunostima nastavne opremljenosti kole

na temelju promatranja filmskih i medijskih umjetnikih djela i osobnih iskustava istraivati
tehnike i oblike kojima najbolje mogu izraziti svoje audiovizualne poruke

stei vjetinu objedinjavanja razliitih izvora podataka u filmski ili medijski oblik ili poruku

stei trajno uporabljive vjetine uporabe filmskih i medijskih postupaka, sredstava, tehnologija
i oblika.

Uenici e:

ideje, iskustava i osjeaje izraziti audiovizualno i oblikovati u medijske i filmske poruke i djela

iskazati stvaralake sposobnosti u filmskom i medijskom stvaralatvu.
4. Komunikacija, socijalizacija i suradnja medijskim aktivnostima i filmskim

stvaralatvom
Uenici e:

oblikovati sloenu audiovizualnu poruku i razumjeti audiovizualne poruke drugih

pokazati osnovne vjetine oblikovanja i predstavljanja vlastitih filmskih i medijskih uradaka i
uradaka drugih uenika

propitivati i istraivati za njih vane ivotne situacije i probleme te ih oblikovati u filmske i
medijske iskaze koje e predstaviti drugima

iskazati, potovati i njegovati razliitosti meu ljudima te upoznavati naine pozitivnoga

primjenjivati jezik simbola i znakova u audiovizualnoj komunikaciji

izraavati i razvijati odreenu ideju multimedijskom informacijsko-komunikacijskom
tehnologijom.

Uenici e:

moi analizirati i ocijeniti sadraje filmskih i medijskih ostvarenja te naine kako su predstavljeni,
izvedeni i prihvaeni od strane publike

usmeno ili pisano, izraziti vlastito miljenje o filmskom ili medijskomu ostvarenju koje su gledali
ili stvarali, o prikazanim likovima, njihovim odnosima i postupcima, o uzrocima i ishodima
prikazanih dogaaja, situacija i problema

prepoznavati osnovne strukturne, anrovske i stilske znaajke umjetnikih filmskih ostvarenja

obrazloiti osobne stvaralake razloge, prinose i rjeenja u zajednikim filmskim i medijskim
aktivnostima i ostvarenjima

odgojno-obrazovnih podruja i predmeta (npr. knjievnosti, povijesti, drugih umjetnikih
podruja i slino)

usvojiti pozitivan kritiki odnos prema filmskoj i medijskoj kulturi i stvaralatvu na odabranim
primjerima hrvatske i svjetske filmske umjetnosti primjerenih dobi uenika te razviti svijest o
hrvatskoj i svjetskoj filmskoj i medijskoj batini.

i stvaralatva
Uenici e:

prepoznavati i usporeivati posebna obiljeja i sastavnice umjetnikih dramskih ostvarenja te
osnovne naine kojima su sadraji stvarnoga ivota obraeni u dramskomu obliku

razlikovati posebne estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja u umjetnikim dramskim
ostvarenjima, u svojemu dramskomu stvaralatvu te u stvaralatvu drugih uenika

znanjem dramskoga i drugih odgojno-obrazovnih podruja

iskazati pozitivan odnos prema dramskomu stvaralatvu i umjetnosti.

Uenici e:

rabiti razliite dramske postupke i sastavnice dramskoga izraza za izvoenje i oblikovanje vlastitih
pisanih ili improviziranih dramskih cjelina

prema vlastitim sklonostima sudjelovati u poslovima (izradba kostima, scenografije i rekvizita,
oblikovanje zvuka i svjetla, reija i dramaturgija i sl.) neophodnima u dramskomu stvaralatvu i
aktivnostima.

Uenici e:

stei koncentraciju, empatiju i razumijevanje meuljudskih odnosa potrebno za uivljeno igranje
uloga i oblikovanje jednostavnih karaktera prepoznatljiva govora, kretanja, ponaanja i osobina

samostalno oblikovati dramske cjeline prema zadanim poticajima

rabiti na poseban i usmjeren nain razliite sastavnice dramskog izraza (glas i govor, gesta i
mimika, kretanje u prostoru i slino).

i stvaralatvom
Uenici e:

prepoznavati znaajke vlastite osobnosti kao i znaajke osobnosti drugih u zajednikomu
stvaralatvu i aktivnosti

moi stvaralaki izraziti svoju osobnost, osjeaje, stavove i ideje

na siguran nain istraivati teme i probleme ivota oko njih, meuljudskih odnosa i vlastita
odrastanja te ih oblikovati u javne dramske iskaze

nauiti potovati i njegovati razliitosti meu ljudima te putem dramskih postupaka (forum-
kazalite i sl.) upoznavati naine pozitivnoga meuljudskoga odnoenja i nenasilnoga rjeavanja
sukoba, naroito meu vrnjacima.

Uenici e:

moi analizirati i ocijeniti sadraje dramskih i kazalinih aktivnosti i ostvarenja te naine kojima
su predstavljeni, izvedeni i prihvaeni od strane publike

usmeno ili pisano izraziti vlastito miljenje o dramskomu ili kazalinomu ostvarenju koje su
gledali ili u njemu sudjelovali, o likovima, njihovim odnosima i postupcima, o uzrocima i ishodima
dogaaja, situacija i problema prikazanih u drami

prepoznavati osnovne strukturne, anrovske i stilske znaajke umjetnikih dramskih ostvarenja

iznijeti osobne stvaralake razloge, prinose i rjeenja u zajednikoj dramskoj aktivnosti ili
stvaralatvu

povezivati spoznaje steene vlastitim dramskim iskustvom sa znanjima iz drugih odgojno-
obrazovnih podruja i predmeta (npr. knjievnosti, povijesti, drugih umjetnikih podruja i sl.)

usvojiti pozitivan kritiki odnos prema dramskoj i kazalinoj kulturi i stvaralatvu na odabranim
primjerima hrvatske i svjetske dramske umjetnosti primjerenih dobi uenika te razviti svijest o
hrvatskoj i svjetskoj dramskoj i kazalinoj batini.

Uenici e:

objasniti svoj doivljaj izvedene plesne kompozicije primijenivi prethodno usvojena znanja o
sastavnicama i strukturi plesnoga ostvarenja

prepoznati sukladnost izraajnih kvaliteta pokreta i prostora

imenovati, usvojiti i prihvatiti razliitosti u vrstama plesnoga izraza

povezati steeno iskustvo s prirodnim okrujem.

Uenici e:

kinestetiki osjetiti, prepoznati i ispravno ostvariti naela oblikovanja pokreta

ovladati kretanjem prostorom i osnovnim kombinacijama izraajnih kvaliteta pokreta

prepoznati karakteristine ritamske figure i kombinacije te ih povezati s obrascima razliitih
stilova

iskazati znanje o strukturi plesnoga ostvarenja

pokazati vjetinu u odreenom plesnomu stilu

kretati se sigurno i svrhovito.

Uenici e:

pokazati sposobnost svjesnoga objedinjavanja izraajnih kvaliteta pokreta

usavriti vlastiti plesni rjenik istraivanjem i odabirom plesnoga materijala te konanim
oblikovanjem krae plesne kompozicije

zapamtiti i precizno izvesti sekvencu pokreta sluei se prethodno usvojenim znanjima

rabiti umjetnike postupke i sastavnice ostalih umjetnosti pri oblikovanju i izvedbi vlastitih
plesnih ostvarenja.

Uenici e:

razlono raspravljati s partnerom i skupinom radi unaprjeivanja zajednikoga plesnoga
ostvarenja

pokazati ustrajnost u istraivanju i uvjebavanju odabranoga plesnoga materijala

prihvatiti odgovornost tijekom stvaranja i izvedbe zajednikoga plesnoga ostvarenja

pruiti podrku vrnjacima s posebnim potrebama u njihovu vlastitomu plesnomu izriaju.

Uenici e:

analizirati strukturu, plesni rjenik, izvedbu, poruku i znaenje odgledane plesne kompozicije

usavriti sposobnost razlone prosudbe svojih i tuih postignua u plesnomu izrazu

iskazati svijest o mogunostima povezivanja plesne umjetnosti s ostalim odgojno-obrazovnim
podrujima

iskazati svijest o inkluzivnom obiljeju plesne umjetnosti i stvaralatva

usporediti hrvatsku plesnu tradiciju i kulturu s plesnim tradicijama i kulturama drugih naroda

promicati plesnu umjetnost u svojemu okruju.


Uenici e:

prepoznavati opa obiljeja umjetnikih ostvarenja u raznim medijima i ivotnomu okruju

razlikovati ope estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja u umjetnikim ostvarenjima, u vlastitim
ostvarenjima te u ostvarenjima drugih

oblikovati vlastiti ukus i sklonosti prema umjetnikom stvaralatvu i aktivnostima.

2. Sudjelovanje u umjetnikom stvaralatvu i aktivnostima (stvaranju ili
produkciji te izvoenju ili reprodukciji)
Uenici e:

upoznati razliite izvore podataka, medije, tehnoloke postupke i naine umjetnikoga
izraavanja

iskazati samopouzdanje, osobne stavove i ideje sudjelujui u voenim i samostalnim umjetnikim
zadatcima

moi izraziti svoju osobnost, osjeaje, stavove i ideje u primjerenim oblicima umjetnike
aktivnosti i stvaralatva

propitivati teme iz ivota, meuljudskih odnosa, drutvenih sukoba te osobnoga sazrijevanja i
oblikovanja identiteta.
3. Komunikacija, socijalizacija i suradnja umjetnou, dizajnom i medijima

Uenici e:

propitivati ivotne okolnosti i bitna pitanja o sebi i drutvu u kojemu ive te ih oblikovati u javne
umjetnike iskaze

moi stvaralaki izraziti vlastitu osobnost i svjetonazor

usvojiti naine javnoga komuniciranja, nastupanja i izlaganja

potovati i promicati razliitosti meu ljudima i nainima izraavanja te prihvatiti umjetnost kao
nain pozitivne komunikacije i odnoenja meu ljudima

istraivati odabrane nastavne teme kroz oblike projektne ili meupredmetne nastave.
4. Razumijevanje i vrjednovanje umjetnikoga

stvaralatva i aktivnosti
Uenici e:

izraziti, usmeno ili pisano, svoje miljenje o umjetnikim ostvarenjima i aktivnostima koje su
doivjeli ili sudjelovali u njihovu oblikovanju

moi obrazloiti vlastito sudjelovanje u umjetnikoj aktivnosti ili stvaralatvu

povezivati spoznaje steene umjetnikim iskustvom s osobnim ivotnim iskustvom i znanjima
iz drugih odgojno-obrazovnih podruja

upoznati vanost jezika simbola i znakova u komunikaciji i oblikovanju suvremene kulture

stei osnovne kriterije vrjednovanja umjetnikih ostvarenja

upoznati povezanost umjetnikih oblika i ostvarenja s povijesnim i drutvenim kontekstom u
kojem su nastali

prepoznati vrijednosti hrvatske umjetnosti i umjetnike batine kao dijela svjetske kulture i
univerzalnih vrijednosti.

1. Opaanje, doivljavanje i imenovanje vizualnih elemenata

i kompozicijskih odnosa te osobina umjetnikoga stila
Uenici e:

uoiti i opisati osnovne likovne elemente i jednostavne kompozicijske odnose na karakteristinim
primjerima poznatih umjetnikih djela iz podruja slikarstva, skulpture i arhitekture

uoiti i opisati osnovne osobine najznaajnijih umjetnikih razdoblja i stilova, osobito onih u
hrvatskoj umjetnosti

u imenovanju i opisivanju osnovnih likovnih elemenata i kompozicijskih odnosa te osobina
najznaajnijih razdoblja i stilova, na primjerima najpoznatijih likovno-umjetnikih djela, primijeniti
odgovarajui likovni rjenik i pojmove

opisati svoj doivljaj odabranih djela vizualnih umjetnosti i dizajna

usvojiti pozitivan stav o vizualnim umjetnostima, osobito onima u hrvatskoj batini.

Uenici e:

jednostavnim crteom naznaiti osnovne likovne elemente i kompozicijske odnose unutar
karakteristinih dvodimenzijskih i trodimenzijskih likovno-umjetnikih djela

razviti i primijeniti nove vjetine i likovne tehnike za prikazivanje svojih ideja/zamisli u
dvodimenzijskim likovnim tehnikama, ukljuujui raunalnu grafiku

razviti i primijeniti nove vjetine i likovne tehnike za izraavanje svojih ideja, stavova i osobnosti
u dvodimenzijskim likovnim tehnikama, ukljuujui raunalnu grafiku.

Uenici e:

uza struno vodstvo, obnoviti dio procesa stvaranja (rekonstrukcije) karakteristinoga likovno-
umjetnikoga djela, njegovom analizom i interaktivnim vjebama, preteito u skupini

izraziti svoje ideje/zamisli, stavove i osobnost u dvodimenzijskim i trodimenzijskim podruju
vizualnih umjetnosti i dizajna, ukljuujui raunalnu grafiku.
4. Promiljanje likovnih umjetnosti i dizajna i vrjednovanje likovnih

uenikih radova
Uenici e:

voenom analizom/interpretacijom umjetnikoga djela iz podruja slikarstva, skulpture i
arhitekture, primijeniti temeljni likovni rjenik i pojmove

prepoznati i usporediti osnovne znaajke najpoznatijih likovno-umjetnikih djela nastalih u
najznaajnijim umjetnikim razdobljima i stilovima, osobito onih u hrvatskoj umjetnosti

uza struno voenje, razlikovati osnovne naine oblikovanja likovno-umjetnikih djela, odnosno
likovne tehnike na primjerima poznatih djela nastalih u najznaajnijim umjetnikim razdobljima
i stilovima

prepoznati i jednostavnim rijeima obrazloiti estetske vrijednosti na primjerima poznatih
likovnih djela te u ivotnom okruenju uenika.

5. Komunikacija i socijalizacija vizualnom umjetnou, dizajnom
i likovnim stvaralatvom
Uenici e:

zastupati pozitivan stav o likovnoj umjetnosti, odnosno vizualnim umjetnostima i dizajnu, osobito
onih u zaviajnoj i hrvatskoj kulturnoj batini, ukljuujui tradicijsku umjetnost

primjenjivati informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u pretraivanju i istraivanju izvora
podataka o likovno-umjetnikim djelima ili razdobljima

znanje o najpoznatijim umjetnikim djelima iz podruja slikarstva, skulpture i arhitekture, razliitih
povijesnih razdoblja, stilova i naroda, primijeniti u drugim nastavnim predmetima, odnosno
bolje e razumjeti nastavne sadraje drugih predmeta

izraziti zadovoljstvo zbog upoznavanja i komunikacije s umjetnikim djelom.
1. Opaanje, doivljavanje i prihvaanje glazbene umjetnosti i

stvaralatva (percepcija i recepcija)
Uenici e:

opisati individualni doivljaj glazbenoga djela

uoiti i imenovati sastavnice glazbenoga djela

prepoznati i razlikovati glazbene znaajke pojedinih stilskih razdoblja

prepoznati estetske i etike vrijednosti glazbenoga djela

raznovrsnim glazbenim aktivnostima usvojiti i zastupati odgojne vrijednosti kao preduvjet za
cjeloivotno uenje

glazbenim aktivnostima jaati koncentraciju i glazbeno pamenje.

Uenici e:

prepoznati, imenovati i razlikovati sastavnice glazbenoga djela

usporediti i razlikovati glazbene znaajke pojedinih stilskih razdoblja

istraiti i usporediti razliite glazbene pravce i skladateljske tehnike.

Uenici e:

prepoznati i razlikovati razliita izraajna sredstva prilikom analize i izvedbe glazbenoga djela

kreativno se izraziti i protumaiti vlastite ideje, misli i stavove glazbenim aktivnostima

vjebati motoriku i jaati samokontrolu razliitim glazbenim aktivnostima.

4. Komunikacija, socijalizacija i suradnja glazbenom umjetnou
i stvaralatvom
Uenici e:

pokazati zadovoljstvo i radost sudjelovanja u glazbenim aktivnostima u samostalnomu ili
skupnomu radu

vjebati komunikacijske vjetine glazbenom umjetnou

glazbenim aktivnostima jaati suosjeajnost i suradnju, pogotovo s vrnjacima s posebnim
potrebama i potekoama u razvoju te dijeliti odgovornost za kakvou zajednikoga ostvaraja

sluanjem i izvoenjem glazbenih djela razliitih vrsta, stilova i tradicija jaati pripadnost hrvatskoj
kulturi i razviti toleranciju prema drugim kulturama i tradicijama.

Uenici e:

izdvojiti karakteristine sastavnice glazbenoga djela i uoiti njihov znaaj za njegovo
razumijevanje i estetsko vrjednovanje

uoiti i opisati glazbene stilske znaajke

izraziti vlastite dojmove i usporediti svoj umjetniki doivljaj s drugima te jaati kritinost i
samokritinost

zastupati i jaati osjetljivost za umjetniku glazbu.

stvaralatva
Uenici e:

prepoznavati opa i stilska obiljeja filmskih i medijskih ostvarenja

razlikovati ope estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja u umjetnikim filmskim i medijskim
ostvarenjima, u svojemu stvaralatvu te u stvaralatvu drugih

u oblicima uenja u kojima se koriste filmski i medijski postupci, sredstva, tehnologije i oblici
povezati novo znanje s doivljenim iskustvom i ve steenim znanjem drugih odgojno-
obrazovnih podruja i predmeta

oblikovati vlastiti ukus i sklonosti prema filmskomu i medijskomu stvaralatvu i umjetnosti.

Uenici e:

primjenjivati nauene filmske i medijske postupke, sredstva, tehnologije i oblike u skladu s
mogunostima nastavne opremljenosti kole i potrebama nastave

na osnovi promatranja filmskih i medijskih umjetnikih djela i osobnih iskustava istraivati tehnike
i oblike kojima mogu najbolje izraziti svoje audiovizualne poruke


stei trajno uporabljive vjetine tumaenja i uporabe filmskih i medijskih postupaka, sredstava,
tehnologija i oblika.

Uenici e:

ideje, iskustva i osjeaje izraziti audiovizualno te oblikovati u medijske i filmske poruke

iskazati stvaralake sposobnosti u filmskomu i medijskomu stvaralatvu.

i filmskim stvaralatvom
Uenici e:

oblikovati stilski i tehniki sloenu audiovizualnu poruku i razumjeti audiovizualne poruke drugih

pokazati osnovne vjetine oblikovanja i predstavljanja vlastitih filmskih i medijskih uradaka i
uradaka drugih uenika

propitivati i istraivati za njih i za druge openito vane ivotne situacije i probleme te ih oblikovati
u filmske i medijske iskaze koje e predstaviti drugima

potovati i njegovati razliitosti meu ljudima te upoznavati naine pozitivnoga meuljudskoga
odnoenja i rjeavanja problema

primjenjivati takoer i mogui jezik simbola, znakova i metafora u audiovizualnoj komunikaciji

izraavati i razvijati odreenu ideju multimedijskom informacijsko-komunikacijskom
tehnologijom.

Uenici e:

moi analizirati i ocijeniti sadraje filmskih i medijskih ostvarenja te naine kojima su predstavljeni,
izvedeni i prihvaeni od strane publike, kritike i struke

usmeno ili pisano izraziti vlastito miljenje o filmskomu ili medijskomu ostvarenju koje su gledali
ili stvarali

prepoznavati osnovne znaajke i suznaja umjetnikih filmskih ostvarenja

iznijeti i argumentirati osobne stvaralake razloge, prinose i rjeenja u zajednikim filmskim i
medijskim aktivnostima i ostvarenjima

odgojno-obrazovnih podruja i predmeta (npr. knjievnosti, povijesti, drugih umjetnikih
podruja i sl.)

usvojiti pozitivan kritiki odnos prema filmskoj i medijskoj kulturi i stvaralatvu na odabranim
primjerima hrvatske i svjetske filmske umjetnosti primjerenih dobi uenika te razviti svijest o
hrvatskoj i svjetskoj filmskoj i medijskoj batini.


i stvaralatva
Uenici e:

prepoznavati opa obiljeja dramskih ostvarenja u razliitim medijima (kazalitu, filmu, televiziji
i sl.)

razlikovati ope estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja u umjetnikim dramskim ostvarenjima,
u svojemu dramskomu stvaralatvu te u stvaralatvu drugih

znanjem dramskoga te drugih odgojno-obrazovnih podruja

oblikovati vlastiti ukus i sklonosti prema dramskomu stvaralatvu i umjetnosti.

Uenici e:

moi izraziti svoju osobnost, osjeaje, stavove i ideje u primjerenim oblicima dramske aktivnosti
i stvaralatva

prema vlastitim sposobnostima i sklonostima sudjelovati u ostalim umjetnikim poslovima
(izradba kostima, scenografije, maska i rekvizita, oblikovanje zvuka i svjetla, koreografija, mima
i scenski pokret, dramsko pisanje i reija i sl.) u dramskomu stvaralatvu i aktivnostima.

Uenici e:

sa samopouzdanjem te s osobnim stavovima i idejama sudjelovati u voenim i samostalnim
dramskim zadatcima

rabiti razliite sastavnice dramskoga izraza (glas i govor, gesta i mimika, kretanje u prostoru,
pisani i improvizirani tekst i sl.) za oblikovanje vlastitih ostvarenja

moi uivljeno oblikovati dramske uloge prema vlastitim sposobnostima i sklonostima.
4. Komunikacija, socijalizacija i suradnja dramskom djelatnou

i stvaralatvom
Uenici e:

istraivati teme i probleme ivota oko njih, meuljudskih odnosa, osobnih i drutvenih sukoba
te ih oblikovati u javne dramske iskaze

razvijati i oblikovati vlastitu osobnost i svjetonazor

upoznati naine javnoga komuniciranja i nastupanja

pridonositi potovanju i njegovanju razliitosti meu ljudima te utvrivati naine pozitivnoga
meuljudskoga odnoenja i nenasilnoga rjeavanja sukoba meu suprotstavljenim pojedincima
i drutvenim skupinama.

Uenici e:

usmeno ili pisano izraziti vlastito miljenje o dramskomu ostvarenju koje su gledali ili u njemu
sudjelovali, o likovima, njihovim odnosima i aktivnostima, o dogaajima, situacijama i problemima
te njihovim uzrocima i ishodima prikazanima u drami

moi obrazloiti vlastito sudjelovanje u zajednikoj dramskoj aktivnosti ili stvaralatvu

obrazovnih podruja i predmeta (npr. knjievnosti, povijesti, etike i sl.)

stei osnovne kriterije vrjednovanja dramske kulture i umjetnosti

upoznati povezanost ostvarenja dramske knjievnosti i umjetnosti s povijesnim i drutvenim
kontekstom u kojem su nastala kao i s univerzalnim vrijednostima

prepoznati osnovne vrijednosti hrvatske dramske batine kao dijela svjetske dramske kulture.

Uenici e:

prepoznati, razlikovati i imenovati sastavnice plesne umjetnosti

doivjeti ples kao izvedbenu umjetnost u suodnosu (korelaciji) s ostalim umjetnikim podrujima

moi odabrati i opisati krae plesno ostvarenje po vlastitomu izboru, a u skladu s estetskim i
etikim vrijednostima.

Uenici e:

rabiti sastavnice pokreta i plesa u odreenoj strukturi

iskazati znanje pri svrhovitoj uporabi osnovnih elemenata koreografskoga postupka

objediniti osnovnu razinu plesne tehnike s elementima izraajnosti pokreta pri oblikovanju
kraih plesnih ostvarenja.

Uenici e:

predstaviti osobni plesni rjenik, osjeaje i stavove istraivanjem i odabirom plesnoga materijala
te konanim oblikovanjem kraega plesnoga ostvarenja

pokazati znanje i razvijen ukus pri odabiru zvune pratnje za svoje plesne kompozicije

pokazati sposobnost krajnje sabranosti pri javnomu nastupu.

Uenici e:

istraivati i pokretom oblikovati te izraziti i prenijeti svoje zamisli, osjeaje i stavove publici

pokazati sposobnost krajnje sabranosti, samokontrole, snalaljivosti i odgovornosti pri javnomu
nastupu

pokazati usvojeno suradniko ponaanje pri stvaranju, oblikovanju i izvedbi plesnoga ostvarenja

ukljuiti vrnjake s posebnim potrebama u koreografsko oblikovanje plesnih zamisli.

Uenici e:

predstaviti promiljen osvrt na plesnu izvedbu koju su gledali

pokazati osnovno znanje o plesnoj umjetnosti u kulturolokomu i povijesnomu kontekstu

iskazati znanje i pozitivan stav o umjetnikoj i tradicijskoj plesnoj batini

promicati inkluzivno obiljeje plesne umjetnosti i stvaralatva

promicati multikulturalnost u poimanju svakodnevnice i ivljenju s drugima.


Uenici e:

prepoznavati posebna strukturna, anrovska i stilska obiljeja te sastavnice umjetnikih ostvarenja

usporeivati naine na koje su sadraji i iskustva svakodnevnoga ivota obraeni u razliitim
umjetnikim izrazima i medijima

razlikovati posebne estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja u svojim umjetnikim ostvarenjima
i ostvarenjima drugih te u svakodnevnomu okruju

upoznati znaajke glavnih umjetnikih tradicija i epoha

oblikovati osobni ukus i sklonosti prema umjetnikomu stvaralatvu i aktivnostima.

Uenici e:

rabiti razliite izvore podataka te medije, tehnoloke postupke i naine izraavanja u oblikovanju
i predstavljanju vlastitih umjetnikih iskaza i iskaza drugih

sudjelovati, prema vlastitim sposobnostima i sklonostima, u umjetnikomu stvaralatvu i
aktivnostima

moi izraziti svoju osobnost, osjeaje, stavove i ideje u odgovarajuemu umjetnikomu obliku

umjetnikim jezicima i sredstvima propitivati i istraivati teme meuljudskih odnosa, ivotnih
opredjeljenja, drutvenih sukoba te osobnoga sazrijevanja i oblikovanja identiteta.

dizajnom i medijima
Uenici e:

propitivati ivotne situacije i probleme vane za njih i za drutvo u kojemu ive te ih oblikovati
u javne umjetnike iskaze

stvaralaki izraziti vlastitu osobnost i svjetonazor

usvojiti naine javnoga komuniciranja, nastupanja i izlaganja

potivati i promicati razliitosti meu ljudima i oblicima izraavanja te prihvatiti umjetnost kao
nain pozitivne komunikacije meu ljudima

istraivati odabrane teme i fenomene iz podruja umjetnosti, kulture ili drutvenoga ivota kroz
oblike projektne ili meupredmetne nastave

iskazati poznavanje jezika simbola i znakova u komunikaciji te u oblikovanju suvremene kulture.

Uenici e:

moi analizirati i kritiki prosuivati umjetnika ostvarenja te vlastitu umjetniku aktivnost i
stvaralatvo te stvaralatvo drugih

usmeno ili pisano izraziti vlastito argumentirano miljenje o umjetnikim ostvarenjima i
aktivnostima koje su doivjeli ili sudjelovali u njihovu oblikovanju

analizirati posebne strukturne, anrovske i stilske znaajke umjetnikih ostvarenja i aktivnosti u
pripadajuemu kulturnomu kontekstu

razloiti vlastite stvaralake razloge, doprinose i rjeenja u umjetnikomu stvaralatvu ili aktivnosti

primijeniti spoznaje steene osobnim umjetnikim iskustvom u drugim odgojno-obrazovnim
podrujima

povezati umjetnike oblike i ostvarenja s povijesnim i drutvenim kontekstom u kojemu su
nastali

pokazati znanje o vrijednosti hrvatske umjetnosti i umjetnike batine kao dijela svjetske kulture
i univerzalnih vrijednosti.

kompozicijskih odnosa te osobina umjetnikoga stila
Uenici e:

uoiti, opisati i usporediti pojedine likovne elemente i kompozicijske odnose na poznatim i
novim primjerima umjetnikih djela iz podruja slikarstva, skulpture, arhitekture i urbanizma,
dizajna i video umjetnosti

uoiti i opisati elemente likovne forme i njihove odnose na primjerima nainjenih i prirodnih
oblika u okruju

prepoznati i jednostavnim crteom oznaiti pojedine kompozicijske odnose na primjerima
poznatih i, njima slinih, novih primjera likovno-umjetnikih djela

uoiti, opisati i usporediti osobine razliitih umjetnikih razdoblja i stilova, odnosno umjetnikih
pravaca

u imenovanju i opisu elemenata forme i kompozicijskih odnosa te osobina likovno-umjetnikih
djela razliitih stilova i pravaca primijeniti odgovarajui likovni, odnosno vizualni jezik (traenim
rjenikom i pojmovima)

opisati svoj doivljaj odabranih djela vizualnih umjetnosti i dizajna

usvojiti trajan pozitivan stav o likovnoj umjetnosti, odnosno vizualnim umjetnostima i dizajnu.

Uenici e:

jednostavnim crteom naznaiti odreene elemente i njihove kompozicijske odnose unutar
dvodimenzijskoga i trodimenzijskoga likovno-umjetnikoga djela

razviti i primijeniti nove vjetine za rad u dvodimenzijskim i trodimenzijskim likovnim tehnikama
i zadatcima suvremenoga dizajna.

Uenici e:

uza struno vodstvo, ali djelomice samostalno, obnoviti proces stvaranja (rekonstrukcije) likovno-
umjetnikoga djela, njegovom analizom i interaktivnim vjebama u samostalnomu i
suradnikomu radu

izraziti svoje ideje/zamisli i stavove u dvodimenzijskomu i trodimenzijskomu podruju vizualnih
umjetnosti i dizajna, ukljuujui raunalnu grafiku.
4. Promiljanje likovnih umjetnosti i dizajna i vrjednovanje likovnih

uenikih radova
Uenici e:

primijeniti odgovarajui likovni, odnosno vizualni jezik (traenim rjenikom i pojmovima) za
samostalnu analizu/interpretaciju) umjetnikoga djela iz podruja slikarstva, skulpture, arhitekture
i urbanizma, dizajna i video umjetnosti

prepoznati, usporediti i povezati osobine likovno-umjetnikih djela nastalih u razliitim
umjetnikim razdobljima, stilovima i pravcima te u odnosu sa suvremenom umjetnou

samostalno razlikovati i objasniti naine oblikovanja likovno-umjetnikih djela na primjerima
poznatih djela nastalih u razliitim umjetnikim razdobljima, stilovima i pravcima

samostalno uoiti i obrazloiti povezanost razliitih medija u konceptualnoj umjetnosti,
hepeningu i performansu te u voenim aktivnostima u suvremenomu umjetnikomu izrazu

prepoznati, usporediti i procijeniti te obrazloiti estetske vrijednosti na primjerima poznatih (i
slinih novih) primjera likovnih djela te razliitih tvorevina u suvremenomu ivotnomu uenikovu
okruju

samostalno primjenjivati kriterije za estetsko i etiko prosuivanje djela vizualnih umjetnosti i
vizualne pojavnosti ivotnoga okruja

samostalno prosuditi vrijednost te izraziti i obrazloiti kritiki stav o vizualnoj pojavnosti u
neposrednomu ili iremu okruju.

5. Komunikacija i socijalizacija vizualnom umjetnou,
Uenici e:

zastupati pozitivan stav o likovnoj umjetnosti, odnosno vizualnim umjetnostima i dizajnu te
kulturnoj batini na zaviajnoj, hrvatskoj i svjetskoj razini

prepoznati, usporediti i opisati oblike komunikacije u likovnoj umjetnosti, ukljuujui tradicijsku
umjetnost u hrvatskim i svjetskim okvirima

ostvariti sloenu komunikaciju i suradnju u izvedbi sloenih zadataka u samostalnomu i
skupnomu radu

preuzeti odgovornost za izvravanje sloenih zadataka u samostalnomu i skupnomu radu

primjenjivati informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u pretraivanju i istraivanju izvora
podataka o likovno-umjetnikomu podruju te u prikazu istraivanja likovnoga djela,
umjetnikoga stila ili pravca

ishod (samostalne) analize, interaktivne vjebe ili istraivanja pretraivanjem razliitih izvora
podataka, predstaviti u uionici kratkim usmenim izlaganjem, plakatom ili raunalnim slikovnim
prikazom (Power Point-prezentacija), samostalno ili skupno

znanje o djelima likovnih umjetnosti razliitih povijesnih razdoblja, stilova, pravaca i naroda,
bolje e primijeniti u drugim nastavnim predmetima, odnosno jasnije e razumjeti njihove
nastavne sadraje.

Uenici e:

opisati individualni doivljaj glazbenoga djela i uoiti razliku u doivljaju s obzirom na vrstu
glazbe i stilska obiljeja

prepoznati i imenovati sve sastavnice sluanoga glazbenoga djela

prepoznati i razlikovati obiljeja glazbenoga djela s obzirom na stil, vrstu i oblik

izdvojiti estetski vrijednu i etiki prihvatljivu glazbenu aktivnost i glazbeno djelo

raznovrsnim glazbenim aktivnostima razviti odgojne vrijednosti usmjerene na razvoj odgovorne,
samostalne, sposobne i zadovoljne osobe

glazbenim aktivnostima vjebati koncentraciju, pamenje (memoriju) i ustrajnost potrebnu za
nastanak ili izvedbu glazbenoga djela.

Uenici e:

prepoznati, imenovati i razlikovati glazbene sastavnice razliitim glazbenim aktivnostima

usporediti i razlikovati specifinosti grae glazbenih vrsta i oblika pojedinih stilskih razdoblja

istraiti pojedinu vrstu glazbe ili stil te ih usporediti s iskustvom vlastitoga kreativnoga izraza

istraiti razliite skladateljske tehnike i pravce suvremene glazbe te ih primijeniti i povezati s
osobnim kreativnim izrazom.

Uenici e:

izraziti svoje osjeaje, doivljaje, stavove na sinkretski i cjelovit nain raznovrsnim umjetnikim
oblicima i postupcima

glazbenim aktivnostima vjebati motoriku i samokontrolu kao preduvjet uspjene izvedbe

izraziti svoje ideje, osjeaje i misli ritamskim ili melodijskim improvizacijama

pri prouavanju glazbenih djela, prepoznati i razlikovati razliita sredstva i tehnike izraavanja
te primijeniti steena znanja i iskustva u stvaranju i izvedbi glazbenih djela.
4. Komunikacija, socijalizacija i suradnja glazbenom umjetnou

i stvaralatvom
Uenici e:

individualno ili u skupini izvoditi jednostavne glazbene zadatke te osjetiti zadovoljstvo i izraziti

istraiti naine komunikacije i suradnje glazbenom umjetnou i usporediti ih s drugim
umjetnikim i znanstvenim podrujima

vjebati organizacijske vjetine i umijea te naine predstavljanja glazbenog djela u javnosti

suraivati s drugima pogotovo s vrnjacima s posebnim potrebama i potekoama u razvoju
te dijeliti odgovornost pri zajednikom izvoenju i stvaranju

sluanjem i izvoenjem glazbenih djela razliitih vrsta, stilova i tradicija jaati pripadnost hrvatskoj
kulturi i razviti toleranciju prema drugim kulturama i tradicijama.

Uenici e:

uoiti i opisati znaajke glazbenih djela i stilskih razdoblja unutar drutveno-povijesnoga konteksta

izraziti dojmove i podijeliti umjetniki doivljaj i iskustvo s drugima te usavriti sposobnost
afirmativnoga izraavanja

analizirati sastavnice glazbenoga djela s obzirom na stil, vrstu i oblik te obrazloiti njihov znaaj
za estetsko vrjednovanje

jaati samokritinost prema vlastitomu radu ili glazbenomu stvaralatvu kao i sposobnost
konstruktivne kritike u vrjednovanju tuih umjetnikih ostvarenja

prepoznati umjetniki i estetski vrijedno glazbeno djelo te razlikovati vrsnu izvedbu od loe.
1. Opaanje, doivljavanje i prihvaanje filmskih i medijskih elemenata

i stvaralatva
Uenici e:

prepoznavati posebna obiljeja i sastavnice filmskih i medijskih ostvarenja te usporeivati naine
kojima su sadraji stvarnoga ivota prikazani u filmskomu i medijskomu obliku

razlikovati posebne estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja u umjetnikim filmskim i medijskim
ostvarenjima, u svojemu stvaralatvu te u stvaralatvu drugih

upoznati znaajke glavnih tradicija i razdoblja svjetske i hrvatske filmske i medijske umjetnosti

u oblicima uenja u kojima se rabe filmski i medijski postupci, sredstva, tehnologije i oblici
povezati novo znanje s doivljenim iskustvom i ve steenim znanjem drugih odgojno-
obrazovnih podruja

oblikovati i braniti vlastiti ukus i sklonosti prema filmskomu i medijskomu stvaralatvu i
umjetnosti.

Uenici e:

usavravati i razvijati filmske i medijske postupke, sredstva, tehnologije i oblike u skladu s
mogunostima nastavne opremljenosti kole, potrebama nastave i sklonostima uenika

na temelju promatranja filmskih i medijskih umjetnikih djela i osobnih iskustava istraivati
tehnike i oblike kojima najbolje mogu izraziti svoje svjetonazore i audiovizualne poruke


stei trajno uporabljive vjetine uporabe filmskih i medijskih postupaka, sredstava, tehnologija
i oblika.

Uenici e:

ideje, iskustava i osjeaje audiovizualno izraziti i oblikovati u medijska i filmska ostvarenja i poruke

rabiti razliite postupke i sastavnice filmskoga i medijskoga izraza za izvoenje i oblikovanje
vlastitih filmskih ili medijskih ostvarenja namijenjenih publici izvan vlastite skupine

filmskim i medijskim umjetnikim sredstvima istraivati teme i probleme ivota oko njih,
meuljudskih odnosa, drutvenih sukoba te vlastita sazrijevanja i oblikovanja identiteta

prema vlastitim sposobnostima i sklonostima, sudjelovati u ostalim umjetnikim poslovima
povezanima s filmskim i medijskim stvaralatvom.

i filmskim stvaralatvom
Uenici e:

moi izraziti svoju osobnost, osjeaje, stavove i ideje u filmskomu ili medijskomu uratku koji e
sami oblikovati

zajedniki istraivati ivotne situacije i probleme vane za njih i za drutvo u kojemu ive te ih
oblikovati u audiovizualne iskaze

razvijati i oblikovati vlastitu osobnost i svjetonazor u odnosu na svekoliko audiovizualno
okruenje

usvojiti naine javnoga komuniciranja i nastupanja

stei sigurnost i samopouzdanje u komunikaciji i predstavljanju svojih filmskih i medijskih uradaka

pridonositi potovanju i njegovanju razliitosti meu ljudima te iskazivati naine pozitivnoga

Uenici e:

stei kriterije kritike prosudbe i vrjednovanja filmskih i medijskih umjetnikih ostvarenja,
vlastitoga stvaralatva i stvaralatva drugih

usmeno ili pisano, izraziti vlastito argumentirano miljenje o filmskomu ili medijskomu ostvarenju
koje su gledali ili u njemu sudjelovali, o sudionicima, njihovim odnosima i aktivnostima, o
prikazanim dogaajima, situacijama i problemima te njihovim uzrocima i ishodima

analizirati posebne strukturne, anrovske (rod i vrsta), stilske i kulturne znaajke umjetnikih
filmskih i medijskih ostvarenja

obrazloiti vlastite stvaralake razloge, prinose i rjeenja u zajednikim filmskim i medijskim
projektima

odgojno-obrazovnih podruja i predmeta (npr. knjievnosti, povijesti, etike, sociologije te drugih
umjetnikih podruja)

povezati ostvarenja i oblike filmske i medijske umjetnosti s povijesnim i drutvenim kontekstom
u kojemu su nastali

pokazati znanje o vrijednosti i povezanosti hrvatske filmske batine kao dijela svjetske filmske
kulture i univerzalnih vrijednosti.

i stvaralatva
Uenici e:

prepoznavati posebna obiljeja i sastavnice dramskih ostvarenja te usporeivati naine kojima
su sadraji stvarnoga ivota obraeni u dramskomu obliku u razliitim medijima

razlikovati posebne estetske i etike vrijednosti i opredjeljenja u umjetnikim dramskim
ostvarenjima, u svojemu dramskomu stvaralatvu te u stvaralatvu drugih

upoznati znaajke glavnih kazalinih tradicija i razdoblja

znanjem dramskoga i drugih odgojno-obrazovnih podruja

oblikovati vlastiti ukus i sklonosti prema dramskomu stvaralatvu i umjetnosti.

Uenici e:

rabiti razliite dramske postupke i sastavnice dramskoga izraza za izvoenje i oblikovanje vlastitih
pisanih ili improviziranih dramskih cjelina namijenjenih publici izvan vlastite skupine

dramskim umjetnikim sredstvima istraivati teme i probleme ivota oko njih, meuljudskih
odnosa, drutvenih sukoba te vlastita sazrijevanja i oblikovanja identiteta

prema vlastitim sposobnostima i sklonostima sudjelovati u ostalim umjetnikim poslovima
(izradba kostima, scenografije, maska i rekvizita, oblikovanje zvuka i svjetla, koreografija, mima
i scenski pokret, dramsko pisanje i reija i sl.) u dramskomu stvaralatvu i umjetnosti

prema vlastitim sposobnostima i sklonostima, moi izvoditi i tumaiti djela dramskih pisaca.

Uenici e:

sa samopouzdanjem te s osobnim stavovima i idejama sudjelovati u voenim i samostalnim
dramskim zadatcima

samostalno oblikovati dramske cjeline prema zadanim poticajima

rabiti razliite sastavnice dramskoga izraza (glas i govor, gesta i mimika, kretanje u prostoru,
pisani i improvizirani tekst, anr i stil i sl.) za oblikovanje vlastitih ostvaraja

prema vlastitim sposobnostima i sklonostima, moi uivljeno oblikovati uloge u rasponu od
jednostavnih do sloenijih karaktera.

i stvaralatvom
Uenici e:

moi izraziti svoju osobnost, osjeaje, stavove i ideje u dramskoj formi koju e sami oblikovati

zajedniki istraivati ivotne situacije i probleme vane za njih i za drutvo u kojem ive te ih
oblikovati u javne dramske iskaze

razvijati i oblikovati vlastitu osobnost i svjetonazor

usvojiti naine javnoga komuniciranja i nastupanja

razviti svoje govorne sposobnosti i stei sigurnost i samopouzdanje u javnoj govornoj
komunikaciji

pridonositi potovanju i njegovanju razliitosti meu ljudima te iskazivati naine pozitivnoga

Uenici e:

stei kriterije kritike prosudbe i vrjednovanja dramskih umjetnikih ostvarenja, vlastitoga
dramskoga stvaralatva i stvaralatva drugih

usmeno ili pisano, izraziti vlastito argumentirano miljenje o dramskomu ostvarenju koje su
gledali ili u njemu sudjelovali, o likovima, njihovim odnosima i aktivnostima, o dogaajima,
situacijama i problemima te njihovim uzrocima i ishodima prikazanima u drami

analizirati posebne strukturne, anrovske, stilske i kulturne znaajke umjetnikih dramskih
ostvarenja

obrazloiti vlastite stvaralake razloge, prinose i rjeenja u zajednikoj dramskoj aktivnosti ili
stvaralatvu

obrazovnih podruja i predmeta (npr. knjievnosti, povijesti, etike, sociologije te drugih
umjetnikih podruja)

povezati ostvarenja i oblike dramske knjievnosti i umjetnosti s povijesnim i drutvenim
kontekstom u kojem su nastali

pokazati znanje o vrijednosti i povezanosti hrvatske dramske batine kao dijela svjetske dramske
kulture i univerzalnih vrijednosti.


Uenici e:

prepoznati, razlikovati i imenovati sastavnice plesne umjetnosti

doivjeti ples kao izvedbenu umjetnost povezanu s ostalim umjetnikim podrujima

pratiti najnovija postignua u plesnoj umjetnosti rabei razliite izvore podataka, dostupnu
tehnologiju i medije

moi odabrati, analizirati i opisati strunim rjenikom krae plesno ostvarenje po vlastitom
izboru, a u skladu s estetskim i etikim vrijednostima.

Uenici e:

pokazati viu razinu znanja i razumijevanja rabei sposobnost povezivanja (sintetiziranja)
sastavnica pokreta i plesa u odreenoj strukturi

iskazati znanje pri svrhovitoj uporabi osnovnih elemenata koreografskoga postupka

objediniti viu razinu plesne tehnike s elementima izraajnosti pokreta pri oblikovanju vlastitih
plesnih ostvarenja.

Uenici e:

predstaviti razvijen plesni rjenik, osjeaje i stavove istraivanjem i odabirom plesnoga materijala
te konanim oblikovanjem kraega plesnoga ostvarenja

iskazati svijest o sinkretizmu umjetnikih izraza objedinjenjem umjetnikih postupaka i sastavnica
ostalih umjetnosti pri oblikovanju i izvedbi vlastitih plesnih ostvarenja

pokazati znanje i razvijen ukus pri odabiru zvune pratnje za svoje plesne kompozicije

pokazati sposobnost ukljuivanja ostalih odgojno-obrazovnih podruja pri oblikovanju i izvedbi
vlastitih plesnih ostvarenja

izraziti osobnost, ideje, osjeaje i stavove odabirom i koreografskim oblikovanjem plesne
kompozicije

pokazati sposobnost krajnje sabranosti pri javnom nastupu.

Uenici e:

aktivno istraivati, oblikovati pokretom, izraziti i prenijeti svoje zamisli, osjeaje i stavove publici

pokazati sposobnost krajnje sabranosti, samokontrole, snalaljivosti i odgovornosti pri javnomu
nastupu

pokazati usvojeno suradniko ponaanje pri stvaranju, oblikovanju i izvedbi plesnoga ostvarenja

ukljuiti vrnjake s posebnim potrebama u koreografsko oblikovanje plesnih zamisli.

Uenici e:

pokazati viu razinu znanja i razumijevanja primjenjujui sposobnost analiziranja, sintetiziranja
i interpretiranja sastavnica i strukture pokreta i plesa pri vrjednovanju vlastitoga i tuega plesnoga
izraza
promicati integrativno obiljeje plesne umjetnosti u vlastitom plesnom izrazu

promicati inkluzivno obiljeje plesne umjetnosti i stvaralatva

predstaviti promiljen kritiki osvrt na plesnu izvedbu koju su gledali

iskazati znanje o plesnoj umjetnosti u kulturolokomu i povijesnomu kontekstu

iskazati znanje i pozitivan stav o umjetnikoj i tradicijskoj plesnoj batini u povijesnomu i
kulturolokomu kontekstu

promicati multikulturalnost u poimanju svakodnevnice i ivljenju s drugima.
OKVIRNA PREDMETNA STRUKTURA PODRUJA: vizualne umjetnosti i dizajn,

glazbena kultura i umjetnost, dramska kultura i umjetnost, filmska umjetnost, plesna umjetnost, te
moduli: dramska kultura i umjetnost (integrirano u predmete jezino-komunikacijskoga podruja),
filmska i medijska kultura i umjetnost (integrirano u predmete jezino-komunikacijskoga podruja),
tradicijska i zaviajna kultura (integrirani umjetniki modul).

7. Tjelesno i zdravstveno podruje
Opis podruja
Svrha tjelesnoga i zdravstvenoga podruja jest usvajanje znanja, stjecanje vjetina i navika te
razvijanje pozitivnoga stava prema tjelesnoj aktivnosti i zdravomu nainu ivljenja kako bi se
omoguilo dosizanje najboljih tjelesnih i duevnih potencijala pojedinca.
Tjelesno i zdravstveno podruje od temeljnoga je znaaja za skladan razvoj psihosomatskih osobina
uenika, za razvoj njihovih psihikih osobina i motorikih sposobnosti, za usavravanje biotikih
motorikih i socijalnih motorikih znanja te za razvoj temeljnih kompetencija, a poglavito onih koje
proizlaze iz potrebe primjerenoga i stalnoga prilagoavanja novim radnim i ivotnim okolnostima.
Ono omoguava da uenici tijekom kolovanja upoznaju svoje tijelo, njegovo funkcioniranje,
mogunosti i ogranienja, da razumiju vanost i naue kako da tijekom cijeloga ivota odravaju i
unaprjeuju tjelesnu spremnost i zdravlje, razumiju povezanost tjelesnoga, duevnoga i
emocionalnog zdravlja, upoznaju naine usvajanja zdravih navika i izbjegavanja onih pogubnih po
zdravlje te mogunosti traenja pomoi u sluaju bolesti, potekoa u uenju, potekoa u osobnim
i drutvenim odnosima.
Ovakav pristup omoguit e da uenici tijekom svoga kolovanja te u kasnijemu ivotu, lake ue,
lake ostvaruju ravnopravne osobne i drutvene veze i da, potujui tue posebnosti, lake razvijaju
aktivan stav prema ivotu i vlastitu poduzetnost.
Znanja, sposobnosti, postignua i vrijednosti steene ovim podrujem izravno utemeljuju i
unaprjeuju zdravlje uenika, omoguuju stvaranje pozitivne osobnosti, jaaju samopotovanje i
samopouzdanje te djeluju na kvalitetu ivota u koli, obitelji i drutvu. Spoznaje i iskustva iz ovog
podruja omoguavaju uenicima oblikovanje odgovorna odnosa prema sebi, drugima i okruenju,
pomaui prilagoavanju i savladavanju potekoa tijekom razvoja i sazrijevanja.
Temeljni sadraji odgajaju djecu i uenike promicanjem korektnoga ponaanja i usvajanjem
opeljudskih i portskih vrijednosti. Upuuju na nenasilno rjeavanje sukoba, razvijaju sposobnosti
emocionalne samoregulacije kontrolu agresivnosti. Znaajni su za poticanje ustrajnosti i
savladavanje straha, potiu razvoj pozitivnih osobina linosti i afirmacije uenika. Razvijaju suradniko
ponaanje, potiu pomaganje drugima i potivanje dogovora te osposobljavaju za timsko djelovanje
i potiu pravilnu komunikaciju.

Uenici e:

razumjeti razvoj i funkcioniranje vlastitoga tijela

usavriti kinezioloka znanja i vjetine, i znati ih primijeniti u portskim i portsko-rekreativnim
aktivnostima

razviti svijest o vanosti tjelesnoga vjebanja za ouvanje i unaprjeenje zdravlja

znati pravilno procijeniti te odabrati tjelesnu aktivnost i prehranu, najbolje za ouvanje zdravlja
i odravanje dobre tjelesne spremnosti te razumjeti utjecaj nepravilne prehrane na razvoj bolesti
i poremeaja

razumjeti pojmove i znaajke nezdravih navika, rizinih ponaanja i ovisnosti te znati kako one
naruavaju zdravlje

razumjeti tjelesne, duevne i emocionalne znaajke razvoja kroz djetinjstvo i adolescenciju

razumjeti znaajke dobre komunikacije i njezina znaenja u obiteljskomu, vrnjakomu i
drutvenomu okruenju

razviti samopotovanje i samopouzdanje te razumjeti njihovo znaenje za razvoj i odrastanje

razumjeti pojmove spola i spolnosti te znaaj odgovorna spolnoga ponaanja i jednakopravnosti
spolova

razumjeti znaenje i osobitosti pojmova sprjeavanja bolesti i promicanja zdravlja

moi prepoznati razliite oblike tjelesnoga i duevnoga nasilja i zlostavljanja te naine njihova
sprjeavanja.
Prvi ciklus
I. TJELESNO VJEBANJE I ZDRAVLJE
Uenici e:

usvojiti osnovna znanja o uvanju i unaprjeivanju zdravlja

prepoznati i razumjeti temeljne zakonitosti utjecaja tjelesnoga vjebanja na organizam

stei spoznaju o znaaju osobnoga zdravlja

prepoznati i osvijestiti vrijednost redovita i pravilna odravanja osobne higijene

razviti svijest o potrebi provoenja tjelesnoga vjebanja u primjerenim zdravstveno-higijenskim
uvjetima

stei spoznaju o znaaju pravilne prehrane za rast i razvoj

usvojiti osnovna znanja o uvanju okolia za vrijeme tjelesnoga vjebanja

prepoznati i osvijestiti znaaj upornosti tijekom tjelesnoga vjebanja.
II. ANTROPOLOKA OBILJEJA
Uenici e:

prepoznati i osvijestiti znaaj praenja tjelesne visine i tjelesne teine

biti osposobljeni za samopraenje osnovnih antropometrijskih karakteristika

prepoznati i osvijestiti potrebe o odravanju antropometrijskih karakteristika na najboljoj razini

razviti svijest o suradnikomu ponaanju radi osposobljavanja za timski rad.

III. KINEZIOLOKA TEORIJSKA I MOTORIKA ZNANJA
Uenici e:

usvojiti opa kinezioloka znanja o pravilnomu provoenju tjelesnoga vjebanja

biti osposobljeni za primjenu opih kineziolokih znanja u svakodnevnomu ivotu i radu

usvojiti opa kinezioloka znanja iz podruja porta

prepoznati i osvijestiti vrijednosti dobivenih rezultata inicijalnim i finalnim provjeravanjem

biti osposobljeni za primjenu osnovnih mjera sigurnosti pri tjelesnomu vjebanju

prepoznati i primijeniti osnovnu opremu.
IV. MOTORIKA DOSTIGNUA
Uenici e:

biti osposobljeni za provoenje jutarnjega tjelesnoga vjebanja

prepoznati i osvijestiti korisnosti mikropauza

biti osposobljeni za primjenu prirodnih oblika kretanja u svakodnevnomu ivotu i radu

biti osposobljeni za primjenu nauenoga pri vjebanju u oteanim uvjetima.
V. SPRJEAVANJE BOLESTI I PROMICANJE ZDRAVLJA
1. Mentalno, socijalno i emocionalno zdravlje

Uenici e:

opisati svoje osjeaje i o njima razgovarati

postavljati pitanja o svome zdravlju i razvoju

opisati sebe u odnosu na druge (razred, uitelja, obitelj, prijatelje, vrnjake, starije i mlae uenike
u koli)

istraiti i podijeliti ideje o odnosima s drugim ljudima

pokazati potovanje prema drugima dijelei aktivnosti i odgovornosti u skupini

prepoznati slinosti i razlike meu ljudima i jedinstvenost svake osobe.
2. Rizina ponaanja
Uenici e:

prepoznati tvari koje imaju tetno djelovanje na ljudski mozak i tijelo

osvijestiti neposredne i dugorone posljedice uzimanja tvari tetnih po zdravlje

osvijestiti tetnost puenja i konzumiranja alkohola

povezati pijenje alkoholnih pia s nesreama i ozljedama te tetnim posljedicama za ljudski
organizam

zapamtiti da je zabranjeno maloljetnicima prodavati i posluivati alkoholna pia.

3. Meuljudski odnosi, spolno zdravlje i roditeljstvo
Uenici e:

raspravljati o znaajkama prijateljstva i osobinama koje mogu utjecati na prijateljstvo

objasniti pojmove sigurnosti i brige o samima sebi te prepoznati osobe kojima se mogu obratiti
za pomo

objasniti zato se treba prema vlastitomu tijelu odnositi s potovanjem

osvijestiti kako brinuti o vlastitomu tijelu i tko im u tome moe pomoi

raspravljati o pojmovima roenja i brige o novoroenomu djetetu u obitelji

osvijestiti dunosti i odgovornosti u obitelji i skupini.
4. Prehrana i zdravlje
Uenici e:

prepoznati namjenu namirnica te njihovu primjenu i vrijednost u ouvanju i unaprjeenju
zdravlja i razvoja

opisati dostupnost namirnica i njihovu pravilnu zastupljenost u obrocima

nabrojiti naine pravilnoga uvanja namirnica

opisati utjecaj oglaavanja i promidbe namirnica na nain prehrane.
5. Sprjeavanje bolesti i unaprjeenje zdravlja

Uenici e:

raspravljati o temeljnim injenicama razvoja svoga tijela

dati primjere ouvanja vlastitoga zdravlja primjenom higijenskih mjera

prepoznati da u ouvanju zdravlja mogu pomoi lijekovi i druge tvari

opisati kako svojim ponaanjem mogu djelovati na vlastito zdravlje.
Drugi ciklus
Uenici e:

razviti svijest o vlastitomu zdravlju i zdravlju drugih

prepoznati i razumjeti temeljne zakonitosti o utjecaju tjelesnoga vjebanja na organizam

prepoznati i osvijestiti vrijednost redovita i pravilna odravanja higijene obue i odjee

usvojiti osnovna znanja o pravilnoj prehrani za vrijeme bavljenja tjelesnim vjebanjem

prepoznati i osvijestiti vanosti vjebanja u prirodnim uvjetima

razviti osobnu odgovornost za vlastito zdravlje

prepoznati i razumjeti potrebu uvanja okolia za vrijeme tjelesnoga vjebanja

prepoznati i osvijestiti vanosti ustrajnosti tijekom tjelesnoga vjebanja.

Uenici e:

razumjeti znaaj pravilnoga tjelesnoga dranja i uloge tjelesnoga vjebanja u tome

biti osposobljen za samopraenje motorikih sposobnosti

prepoznati i osvijestiti potrebe o odravanju motorikih sposobnosti na najboljoj razini

razviti pozitivne crte linosti.
Uenici e:

usvojiti temeljna kinezioloka znanja o pravilnomu provoenju tjelesnoga vjebanja

biti osposobljeni za primjenu temeljnih kineziolokih znanja u svakodnevnomu ivotu i radu

usvojiti temeljna kinezioloka znanja iz podruja porta

prepoznati i osvijestiti vrijednosti dobivenih rezultata tranzitivnim provjeravanjem

biti osposobljeni za samopraenje obrazovnih uinaka tjelesnoga vjebanja

biti osposobljeni za primjenu mjera sigurnosti na igralitu i dvorani

prepoznati i primijeniti opremu i sredstva za vjebanje u portskoj dvorani.
Uenici e:

biti osposobljeni za uporabu sredstava za tjelesno vjebanje u igri i zabavi

prepoznati i biti svjesni osvijestiti korisnosti makropauza

biti osposobljeni za primjenu nauenoga u izabranom portu

biti osposobljeni za primjenu nauenoga u izvanrednim situacijama.

Uenici e:

prepoznati znaajke koje pridonose osjeaju vlastite vrijednosti

osvijestiti osobne prednosti i nedostatke te njihov utjecaj na samopotovanje

objasniti kako osjeaji, vjerovanja i aktivnosti utjeu na samopotovanje

istraiti svoja i tua prava prihvaajui odgovornosti i potivanje tuih prava

prepoznati po emu se ljudi razlikuju i prihvatiti odgovornost za potporu sebe i drugih

razlikovati znaaj privatnosti i istodobnu potrebu povezanosti s drugima.

2. Rizina ponaanja
Uenici e:

opisati utjecaj vrnjaka, medija i drutvenoga okruenja na osobne stavove o uporabi sredstava
ovisnosti

povezati uporabu alkohola i droga sa smanjenom sposobnou odluivanja

djelovati u rizinim situacijama povezanima sa sredstvima ovisnosti (stanje opijenosti, dostupnost
sredstava ovisnosti)

povezati zlouporabu sredstava ovisnosti sa tetnim uincima na pojedince, obitelj i prijatelje

razluiti utjecaj i rizike interneta i virtualne stvarnosti na tjelesno, socijalno i mentalno zdravlje.

Uenici e:

opisati utjecaj fizikih i emocionalnih promjena na ponaanje u pubertetu

prepoznati kako tjelesne promjene utjeu na doivljaj samoga sebe

prihvatiti tjelesne i emocionalne promjene u pubertetu

objasniti znaaj i povoljan utjecaj prijateljstva i meuljudskih odnosa na osobno zdravlje i zdravlje
drugih.
Uenici e:

primijeniti temeljna znanja o pravilnoj prehrani i prehrambenim navikama

objasniti prehrambene potrebe u razliitim razdobljima i okolnostima ivota

objasniti kako oglaavanje i mediji djeluju na prehrambene navike

prihvatiti nunost redovite tjelesne aktivnosti i uravnoteene prehrane u ouvanju zdravlja

pridonijeti odabiru namirnica i planiranju obiteljske prehrane.

Uenici e:

definirati naine traenja savjeta i pomoi o zdravstvenim pitanjima

utvrditi imbenike zdravstvenog rizika u okruenju

opisati naine izbjegavanja nezgoda i njihovih posljedica

iskazati osjeaj odgovornosti prema vlastitomu zdravlju usvajanjem redovite tjelesne aktivnosti.

Trei ciklus
Uenici e:

prepoznati i osvijestiti vrijednosti zdravlja kao nezamjenjiva imbenika svih ljudskih aktivnosti

prepoznati i razumjeti ope zakonitosti o utjecaju tjelesnoga vjebanja na organizam

prepoznati i osvijestiti vrijednost redovita i pravilna odravanja higijene opreme i sredstava

usvojiti temeljna znanja o ulozi pravilne prehrane za vrijeme bavljenja portom

prepoznati i osvijestiti potrebe za redovitom kontrolom zdravlja

razviti ekoloku svijest o potrebi ouvanja prirode i zatiti okolia

usvojiti osnovna znanja o initeljima koji uvjetuju nastanak bolesti.
Uenici e:

prepoznati potrebu uspostavljanja povoljna odnosa izmeu miine mase i potkonoga
masnoga tkiva

biti osposobljeni za samopraenje funkcionalnih sposobnosti

prepoznati i osvijestiti potrebe o odravanju funkcionalnih sposobnosti na najboljoj razini

razviti sposobnost emocionalne samoregulacije u odnosu prema drugima.
Uenici e:

usvojiti specifina kinezioloka znanja o pravilnom provoenju tjelesnoga vjebanja

biti osposobljeni za primjenu specifinih kineziolokih znanja u svakodnevnomu ivotu i radu

usvojiti temeljna kinezioloka znanja iz podruja portske rekreacije

prepoznati i osvijestiti rezultat dobiven inicijalnim, tranzitivnim i finalnim provjeravanjem

biti osposobljeni za samopraenje antropolokih obiljeja

biti osposobljeni za primjenu mjera sigurnosti na plivalitu

prepoznati i primijeniti opremu i sredstva na plivalitu.
Uenici e:

biti osposobljeni za uporabu sredstava tjelesnoga vjebanja u stankama uenja

prepoznati i osvijestiti potrebu o pravilnoj izmjeni rada u odnosu na vrijeme vjebanja

biti osposobljeni za primjenu nauenoga u portsko-rekreativnim aktivnostima

biti osposobljeni za snalaenje u urgentnim situacijama.

Uenici e:

analizirati povezanost osobnih vjetina i kompetencija sa ivotnim mogunostima

argumentirati vanost uenja za budue obrazovanje i rad

razluiti imbenike koji odreuju osobnost, cijeniti osobnosti i potovati razliitosti.
2. Rizina ponaanja
Uenici e:

argumentirati negativna djelovanja sredstava ovisnosti i mogue tjelesne, mentalne,
emocionalne, socijalne i pravne posljedice njihove zlouporabe

analizirati djelovanja pojedinih sredstava ovisnosti na budue ivotne izbore i ishode

razvijati i stei drutvene vjetine za odupiranje pritisku vrnjaka i donoenje pravilnih odluka u
rizinim situacijama.

Uenici e:

usvojiti vjetine donoenja odluka o odnosima s drugim ljudima i spolnom ponaanju

razmotriti razvoj osobne i tue spolnosti

obrazloiti odluke i postupke koji tite osobno i tue spolno zdravlje

navesti raspoloive slube koje daju informacije i potporu u sluaju rizinih stanja povezanih sa
spolnim zdravljem, ukljuujui spolno zlostavljanje

razlikovati prava i odgovornosti glede povjerljivosti i pravnih propisa iz podruja spolnoga i
reproduktivnoga zdravlja.
Uenici e:

analizirati povezanost kljunih sastavnica hrane, utroka energije i utjecaja na zdravlje

opisati poremeaje prehrane, mogue uzroke i naine suoavanja

primijeniti znanja o pravilnoj prehrani u planiranju svakodnevne prehrane

analizirati utjecaj medija na doivljavanje vlastitoga tijela i izgleda.

5. Sprjeavanje bolesti i promicanje zdravlja
Uenici e:

opisati utjecaj nezdravih navika i ponaanja na razvoj kroninih bolesti i stanja

definirati i analizirati preventivne aktivnosti za sprjeavanja akutnih i kroninih bolesti

obrazloiti vrijednost promicanja zdravlja za pojedinca i zajednicu.
Uenici e:

biti osposobljeni za voenje brige o vlastitomu zdravlju i zdravlju okoline

prepoznati i razumjeti zakonitosti o utjecaju tjelesnoga vjebanja na pojedine dimenzije
antropolokoga statusa

prepoznati i osvijestiti vanosti redovita i pravilna odravanja higijene portskih graevina i
prostora

stei zdrave prehrambene navike o uzimanju hrane i tekuine u vrijeme poveanih tjelesnih
napora

promicati preventivnu ulogu tjelesnoga vjebanja u sprjeavanju bolesti te uvanju,
unaprjeivanju i zatiti zdravlja kao opeljudske vrijednosti

usvojiti osnovna znanja o sprjeavanju povreda pri tjelesnomu vjebanju

stei naviku pravilnoga odijevanja radi zatite od nepovoljnih utjecaja u razliitim uvjetima
vjebanja.
Uenici e:

samostalno izraunati svoj ITM (indeks tjelesne mase)


prepoznati i osvijestiti potrebe o odravanju antropolokih obiljeja na optimalnoj razini

razviti svijest o vlastitim sposobnostima, a time i jaanje samopouzdanja i samopotovanja.
Uenici e:

stei ope i temeljne kinezioloke kompetencije o pravilnoj uporabi kineziolokih operatora

stei specifine posebne kinezioloke kompetencije o koritenju kineziolokih operatora
primjerenih buduemu zanimanju

usporediti vrijednosti izmeu dobivenih rezultata inicijalnim, tranzitivnim i finalnim
provjeravanjem

biti osposobljeni za samoocjenjivanje antropolokih obiljeja

biti osposobljeni za primjenu mjera sigurnosti na skijalitu i klizalitu

prepoznati i osvijestiti temeljne zakonitosti glede optereenja pri tjelesnomu vjebanju

prepoznati i primijeniti opremu i sredstva na skijalitu i klizalitu.
Uenici e:

biti osposobljeni za djelotvorno sluenje nauenim u svakodnevnomu ivotu i radu

prepoznati i osvijestiti prednosti aktivnoga odmora

biti osposobljeni za provoenje samostalnoga vjebanja

biti osposobljeni za rjeavanje problema u urgentnim situacijama.

Uenici e:

prepoznati poruke verbalne i neverbalne komunikacije

kritiki vrjednovati vlastite postupke i planove u odnosu na eljene ivotne i profesionalne ciljeve

stei socijalne vjetine za djelotvorno rjeavanje sukoba, suoavanja s konkurencijom i
promjenama u odnosima.
2. Rizina ponaanja
Uenici e:

argumentirati utjecaj alkohola i psihoaktivnih tvari na ponaanje i odluke glede meuljudskih i
spolnih odnosa

pravilno postupiti u sluaju nezgode i hitnih stanja zbog zlouporabe alkohola ili psihoaktivnih
tvari

razlikovati specifine situacije zlouporabe alkohola i droga u razliitim kulturama, zemljama i
podrujima

usvojiti vjetine vrnjake pomoi i podrke pri rizinomu ponaanju u grupi ili razredu.

Uenici e:

analizirati i prepoznati mo u odnosima koja moe biti dobro ili loe upotrijebljena

argumentirati vanost i potrebu privrenosti, povjerenja i potovanja u emocionalnim i spolnim
odnosima

razlikovati posebnosti pojedinih meuljudskih i partnerskih odnosa, ukljuujui i brak

objasniti i usvojiti pojmove odgovorna spolnoga ponaanja i odnosa

analizirati vanost, trajnost i odgovornost roditeljstva te njegov utjecaj na ivotne mogunosti
i odabire.
Uenici e:

razmotriti utjecaj drutva i medija na prehrambene navike

opisati temeljna prava potroaa na obavijetenost i potivanje zakonskih propisa o namirnicama
i prehrani

pruiti vrnjaku pomo i potporu u problemima poremeaja prehrane u grupi ili razredu.

Uenici e:

nepristrano procijeniti osobne zdravstvene potrebe

analizirati naine ouvanja i unaprjeenja zdravlja tijekom ivota

usvojiti odgovarajuu tjelesnu aktivnost kao naelo ponaanja u svim ivotnim uvjetima

aktivno sudjelovati u programima promicanja zdravlja i sprjeavanja bolesti

analizirati i procijeniti utjecaj okolia i radnoga mjesta na zdravlje i na mogui razvoj bolesti.
Uenici e:

biti osposobljeni za voenje brige o vlastitom zdravlju i zdravlju okoline

prepoznati i razumjeti zakonitosti o utjecaju tjelesnoga vjebanja na pojedine dimenzije
antropolokoga statusa

prepoznati i osvijestiti znaaj redovita i pravilna odravanja higijene portskih graevina i prostora

stei zdrave prehrambene navike o uzimanju hrane i tekuine u vrijeme poveanih tjelesnih
napora

promicati ulogu tjelesnoga vjebanja u sprjeavanju bolesti te uvanju, unaprjeivanju i zatiti
zdravlja kao opeljudske vrijednosti

usvojiti osnovna znanja o sprjeavanju povreda pri tjelesnomu vjebanju

stei naviku pravilnoga odijevanja radi zatite od nepovoljnih izvanjskih utjecaja u razliitim
uvjetima vjebanja.

Uenici e:

samostalno izraunati svoj ITM (indeks tjelesne mase)


prepoznati i osvijestiti potrebu o odravanja antropolokih obiljeja na najboljoj razini

razviti svijest o vlastitim sposobnostima, a time i jaanje samopouzdanja i samopotovanja.
Uenici e:

stei ope i temeljne kinezioloke kompetencije o pravilnoj uporabi kineziolokih operatora

stei specifine kinezioloke kompetencije o uporabi kineziolokih operatora koji su primjereni
buduemu zanimanju

usporediti vrijednosti izmeu dobivenih rezultata inicijalnim, tranzitivnim i finalnim provjeravanjem

biti osposobljeni za samoocjenjivanje antropolokih obiljeja

biti osposobljeni za primjenu mjera sigurnosti na skijalitu i klizalitu

prepoznati i osvijestiti temeljne zakonitosti glede optereenja pri tjelesnomu vjebanju

prepoznati i primijeniti opremu i sredstva na skijalitu i klizalitu.
Uenici e:

biti osposobljeni za djelotvorno sluenje nauenim u svakodnevnomu ivotu i radu

prepoznati i osvijestiti prednosti aktivnoga odmora

biti osposobljeni za provoenje samostalnoga vjebanja

biti osposobljeni za rjeavanje problema u urgentnim situacijama.

Uenici e:

prepoznati poruke verbalne i neverbalne komunikacije

kritiki vrjednovati vlastite postupke i planove u odnosu na eljene ivotne i profesionalne ciljeve

stei socijalne vjetine za djelotvorno rjeavanje sukoba, suoavanja s konkurencijom i
promjenama u odnosima

analizirati i vrjednovati kako stavovi i vjetine u meuljudskim odnosima utjeu na angairano
i djelotvorno sudjelovanje u aktivnostima zajednice.

2. Rizina ponaanja
Uenici e:

argumentirati utjecaj alkohola i psihoaktivnih tvari na ponaanje i odluke glede meuljudskih i
spolnih odnosa

pravilno postupiti u sluaju nezgode i hitnih stanja zbog zlouporabe alkohola ili psihoaktivnih
tvari

razlikovati specifine situacije zlouporabe alkohola i droga u razliitim kulturama, zemljama i
podrujima

usvojiti vjetine vrnjake pomoi i podrke pri rizinomu ponaanju u grupi ili razredu.

Uenici e:

analizirati i prepoznati mo u odnosima koja moe biti i dobro ili loe upotrijebljena

argumentirati vanost i potrebu privrenosti, povjerenja i potovanja u emocionalnim i spolnim
odnosima

razlikovati posebnosti pojedinih meuljudskih i partnerskih odnosa, ukljuujui i brak

objasniti i usvojiti pojmove odgovorna spolnoga ponaanja i odnosa

analizirati vanost, trajnost i odgovornost roditeljstva te njegov utjecaj na ivotne mogunosti
i odabire.
Uenici e:

razmotriti utjecaj drutva i medija na prehrambene navike

opisati temeljna prava potroaa na obavijetenost i potivanje zakonskih propisa o namirnicama
i prehrani

pruiti vrnjaku pomo i potporu u problemima poremeaja prehrane u grupi ili razredu.
5. Sprjeavanje bolesti i unapreenje zdravlja

Uenici e:

nepristrano procijeniti osobne zdravstvene potrebe

analizirati naine ouvanja i unaprjeenja zdravlja tijekom ivota

usvojiti odgovarajuu tjelesnu aktivnost kao naelo ponaanja u svim ivotnim uvjetima

aktivno sudjelovati u programima promicanja zdravlja i sprjeavanja bolesti

analizirati i procijeniti utjecaj okolia i radnoga mjesta na zdravlje i na mogui razvoj bolesti

analizirati i kritiki procijeniti prioritete za pravinu raspodjelu raspoloivih zdravstvenih i
rekreativnih resursa i zagovarati potrebne promjene.
OKVIRNA PREDMETNA STRUKTURA podruja: tjelesna i zdravstvena kultura,

te modul: zdravstveni odgoj.

IX.
OEKIVANA POSTIGNUA
UENIKA U STRUKOVNOMU
I UMJETNIKOMU ODGOJU
I OBRAZOVANJU
O
ekivana odgojno-obrazovna postignua uenika nakon zavretka strukovnoga obrazovanja
jesu stei temeljne i strukovne kompetencije odreene razine, opsega, profila i kvalitete
potrebne za dobivanje kvalifikacija potrebnih tritu rada, za daljnje obrazovanje te
cjeloivotno uenje, odnosno u svrhu osobnoga razvoja uenika.
Cilj je strukovnih kurikuluma stjecanje strukovnih kompetencija propisanih standardom strukovne
kvalifikacije. Standard strukovne kvalifikacije poveava se sloenou kompetencija, a sloenost
kompetencija utjee na duljinu odgojno-obrazovnoga ciklusa potrebna za zavravanje obrazovanja.
S obzirom na mogunost stjecanja najnie razine strukovne kvalifikacije u dobi od esnaest godina,
izraivat e se strukovni kurikulumi za stjecanje strukovnih kvalifikacija u trajanju od najmanje dvije
godine, potujui utvrene odnose opeobrazovnoga i posebnoga strukovnoga dijela.
Oekivana odgojno-obrazovna postignua uenika nakon zavretka umjetnikoga obrazovanja jesu
stei temeljne i umjetnike kompetencije odreene razine, opsega, profila i kvalitete potrebne za
dobivanje umjetnikih kvalifikacija.
Zajedniki opeobrazovni dio sadri opeobrazovne predmete koji su obvezni za svaku razinu
kvalifikacije. Opeobrazovni dio strukovnoga i umjetnikoga kurikuluma za stjecanje najnie razine
strukovne i umjetnike kvalifikacije obuhvaa u prvoj godini najmanje 60%, a u drugoj najmanje
40% strukovnoga, odnosno umjetnikoga kurikuluma.
Stjecanje temeljnih kompetencija trebalo bi obuhvaati podruja hrvatskoga jezika i knjievnosti,
matematike, stranih jezika, informatike i tehnologije, podruja biologije, kemije, fizike, povijesti,
vjeronauka/etike, geografije, tjelesnoga i zdravstvenoga podruja te umjetnikih podruja kao to
su likovna umjetnost, glazbena umjetnost i druge.
Strukovni dio strukovnoga kurikuluma sadri obvezni i izborni dio te dio odreen kolskim
kurikulumom. Strukovni dio strukovnoga kurikuluma u jezgrovnomu dijelu donosi se na nacionalnoj
razini s obzirom na sloenost kvalifikacije.
Kurikulumi umjetnikih kola mogu biti posebni kurikulumi s tim da je ueniku osiguran jezgrovni
i diferencirani kurikulum u sustavu odgoja i obrazovanja.
Cilj srednjokolskoga strukovnoga odgoja i obrazovanja jest radno osposobljena osoba, odgovorna
i samostalna prema oekivanjima razine kvalifikacije.
Oekivana odgojno-obrazovna postignua uenika nakon zavretka strukovnoga obrazovanja, a
sukladno razini steene kvalifikacije jesu:

razvijene komunikacijske kompetencije

razvijene matematike kompetencije

razvijene prirodoznanstvene i drutveno-humanistike kompetencije

razvijene informatiko-komunikacijske kompetencije

razvijena tehniko-tehnologijska kompetencija

razvijene stvaralake sposobnosti i kritiko miljenje

razvijena svijest prema osobnomu zdravlju i zdravlju svoje okoline

razvijene socijalne kompetencije

razvijena ekoloka svijest

poznavanje, potivanje i provoenje ljudskih prava

razvijene poduzetnike kompetencije

osposobljenost za samoorganizirano uenje.
Zahtjevi glede ostvarivanja pojedinih razina kompetencija ovisit e o razvojnomu stanju uenika te
razini strukovnoga odgoja i obrazovanja. Na viim razinama pozornost bi trebala biti usmjerena vie
na razvoj kompetencija istraivakoga rada i kritikoga miljenja, samoorganiziranoga uenja,
socijalnih kompetencija usmjerenih na profesionalni etos i zahtjeve radne kulture, na razvijanje i
jaanje svijesti o sebi, osjetljivosti za druge, razumijevanju drugih i razvijanju drutveno poeljna
ponaanja.
Odgojno-obrazovni ciljevi strukovnoga kurikuluma kao i kurikuluma umjetnikih kola odredit e
se oekivanim postignuima uenika.
O razini srednjokolskoga odgoja i obrazovanja, odnosno o sloenosti kvalifikacije ovisit e i
kurikulumski opseg pojedinih odgojno-obrazovnih podruja i nastavnih predmeta. Strukovni,
odnosno umjetniki kurikulum ovisi o opsegu kvalifikacije, to je mjerilo optereenja uenika u
strukovnomu, odnosno umjetnikomu obrazovanju.
Sadraji nastave u strukovnim kolama ustrojit e se kao nastavni predmeti (matematika, povijest,
fizika itd.) ili kao moduli, ovisno o naravi predmeta i/ili usmjerenju strukovne kvalifikacije (primjerice,
integracija kemije i fizike ili biologije i kemije i tako dalje).
Strukovni kurikulum odreuje odnos teorijske i praktine nastave. Ovaj odnos ovisi o vrsti i sloenosti
poslova unutar odreenoga zanimanja, odnosno o kompetencijama koje uenik treba stei da bi
odgovorno i djelotvorno obavljao poslove za koje je stekao strukovnu kvalifikaciju.
Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja meupredmetne teme koje su dio jezgrovnoga,
diferenciranoga ili razlikovnoga i kolskoga kurikuluma. kola ih moe programski oblikovati prema
vlastitim potrebama i mogunostima u module ili integrirane nastavne predmete, potujui
sposobnosti i sklonosti uenika. Potrebno je odrediti meupredmetne sadraje koji e biti integrirani
u sve nastavne predmete (primjerice, odgoj i obrazovanje za zdravlje, odgoj i obrazovanje za ljudska
prava, odgoj i obrazovanje za meukulturno razumijevanje, odgoj i obrazovanje za poduzetnitvo,
preventivne programe i drugo). U tom smislu veoma je vano vrijednosno odreenje kolskoga
kurikuluma i oivotvorenje odgojne uloge kole.
S obzirom na individualni pristup ueniku s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, vano je
izraditi razlikovne programe prilagoavajui ih sposobnostima i sklonostima uenika.
Radi uinkovitijega osiguravanja horizontalne, ali i vertikalne prohodnosti potrebno je i
opeobrazovnomu i strukovnomu dijelu strukovnoga kurikuluma pridruiti tzv. kreditne bodove
(ECVET European Credits for Vocational Education and Training) kojima se izraava opseg steenih
kompetencija, odnosno optereenje uenika. Kreditni bodovi pridruuju se nastavnomu predmetu,
modulu i kvalifikaciji, a u odgojno-obrazovnom procesu uenika ukljuuju, meu ostalima, i uenikov
samostalni i domai rad.
Strukovno obrazovanje zavrava izradbom i obranom zavrnoga rada i dobivanjem svjedodbe za
steenu razinu, profil i opseg kvalifikacije.
Umjetniko obrazovanje regulira se posebnim propisima.

X.
DJECA I UENICI
S POSEBNIM
ODGOJNO-OBRAZOVNIM
POTREBAMA
N
acionalnim okvirnim kurikulumom osiguravaju se djeci i uenicima s posebnim odgojno-
obrazovnim potrebama uvjeti za uenje u skladu s njihovim mogunostima i potrebama.
Prema Planu razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010. i Zakonu o odgoju i obrazovanju
u osnovnoj i srednjoj koli (2008.), meu uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
ubrajamo uenike s tekoama razliite pojavnosti i stupnja oteenja te darovite. Radi se o
raznorodnoj skupini djece i uenika za koje su nune razlike u ciljevima, odnosno oekivanim
postignuima, sadrajima i metodama uenja i pouavanja sukladno njihovim individualnim
sposobnostima i posebnostima. Nacionalnim okvirnim kurikulumom osiguravaju se uvjeti za
praenje odgojno-obrazovnoga procesa i uenicima koji zbog bolesti ne mogu due vrijeme
pratiti nastavu.
Sve skupine zahtijevaju prilagodbe odgojno-obrazovnoga procesa, odnosno odgojno-obrazovnu
potporu razliite vrste i razine. Nuna pretpostavka u planiranju kurikuluma za rad s djecom s
posebnim odgojno-obrazovnim potrebama trajno je i kvalitetno profesionalno usavravanje kadrova
te suradnja meu svim nositeljima odgojno-obrazovnoga procesa u radu s djecom i uenicima: od
nositelja odgojno obrazovne politike do osoblja u odgojno-obrazovnoj ustanovi, vanjskih strunjaka
i suradnika, meuresornih ustanova, obitelji, lokalne zajednice i udruga.
U tu svrhu odgojno-obrazovna ustanova ima mnogostruke zadae, osiguravajui uenicima
potrebnu potporu koja se ostvaruje u ustanovi ili/i izvan nje. U suradnji s lokalnom zajednicom
razvija se mrea sluba i programa za izravnu potporu djeci i uenicima s posebnim odgojno-
obrazovnim potrebama, obiteljima te odgojno-obrazovnim ustanovama koje pohaaju.
Sustavnim dodiplomskim i poslijediplomskim studijima te trajnim strunim razvojem odgojitelja,
uitelja, nastavnika i strunih suradnika osigurava se potrebna osposobljenost za rad s uenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i njihovim roditeljima.
Ovo ukljuuje prepoznavanje potreba i poznavanje osobina djece i uenika s tekoama i darovite
djece i uenika, poznavanje odgojno-obrazovnih metoda i oblika rada i njihovu stvarnu primjenu,
pogotovo poznavanje izvedbe individualizirane i diferencirane (razlikovne) nastave i vrjednovanja
uspjenosti, vodei rauna o mogunostima svakog uenika, njegovim talentima i potrebi za uspjehom.
1. Djeca i uenici s tekoama
Cilj je Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma omoguiti polaznicima odgojno-obrazovnih ustanova na

razini predkolskoga, osnovnoga i srednjokolskoga odgoja i obrazovanja stjecanje najvie razine
znanja, sposobnosti i vjetina u skladu s njihovim mogunostima za samostalan i uspjean ivot,
ispunjen uenjem, radom, samopotovanjem i opim zadovoljstvom.
Ukljuujue (inkluzivno) obrazovanje temelji se na osiguranju uvjeta, koji u redovitomu kolskomu
sustavu, zajedno s vrnjacima, omoguuju djeci i uenicima s tekoama stjecanje to vie oekivanih
postignua. Odgojno-obrazovna ustanova postaje interaktivna zajednica koja ui i koja tei uenicima
osigurati iskustvo uspjenosti i pripremu za svijet rada i ivot u odrasloj dobi.
Nacionalni okvirni kurikulum ureuje i odgojno-obrazovnu ponudu djeci i uenicima ije mogunosti
doputaju praenje posebnih programa koji se odnose na stjecanje znanja, razvijanje sposobnosti
i vjetina potrebnih za to neovisnije svakodnevno ivljenje i aktivno ukljuivanje u radnu okolinu i
neposredno drutveno okruenje.

Ukljuivanje u odgojno-obrazovni sustav
Djeca i uenici s tekoama ukljuuju se u odgojno-obrazovni sustav uz odgovarajue mjere potpore

u razliitom opsegu, a prema osobnim potrebama, to se ureuje prateim podzakonskim aktima.
Posebno je vano osigurati dostupnost do prilagoenih oblika odgojno-obrazovnoga rada te drugih
strunih i potpornih sluba i programa.
Ukljuivanje u sustav
- k urikulum za predkolski odgoj i obrazovanje, individualizirani
kurikulum uz dodatnu strunu potporu
Predkolske ustanove
-p
osebni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje za djecu s
veim tekoama u posebnoj odgojno-obrazovnoj skupini
- jezgrovni i razlikovni kurikulum uz dodatnu strunu potporu

- jezgrovni i razlikovni kurikulum s individualiziranim planom i
Osnovna i srednja kola
programom
- posebni kurikulum unutar posebnoga odjela u kolskoj ustanovi
- posebni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje za djecu s

Odgojno-obrazovna veim tekoama
ustanova pod posebnim
- posebni kurikulum za uenike s veim tekoama
uvjetima
- jezgrovni i razlikovni kurikulum uz dodatnu strunu potporu
Nastava u kui, nastava u

- jezgrovni i posebni skraeni kurikulum
bolnici
Djeca s tekoama ukljuuju se u predkolske odgojno-obrazovne ustanove uz potrebnu strunu,

didaktiko-metodiku i rehabilitacijsku potporu. Za djecu koja trebaju vei opseg potpore organizira
se posebna odgojno-obrazovna skupina. Kada se uz primjeren program potpore u redovitim uvjetima
ne postiu ciljevi u skladu s mogunostima i potrebama djeteta, mogu se ukljuiti u odgojno-
obrazovne ustanove pod posebnim uvjetima.
Bitno je rano prepoznavanje i pruanje potpore djeci s tekoama u redovnoj predkolskoj odgojno-
obrazovnoj ustanovi te suradnja s roditeljima kojima se pruaju potrebni savjeti i potpora.
Uenici s tekoama koji su ukljueni u razredne odjele osnovnih i srednjih kola dobivaju cjelovitu
i pojedincu primjerenu potporu koju izvodi sama odgojno-obrazovna ustanova u suradnji sa
slubama potpore na razini lokalne i podrune zajednice. Struna sluba matine odgojno-obrazovne
ustanove uz pomo odgajatelja, odnosno uitelja te drugih strunjaka, prema potrebi, izrauje
individualizirani program koji prati i po potrebi revidira.
Individualizirani kurikulum temeljen je na jezgrovnomu i razlikovnomu kurikulumu, a izrauje se
prema strunoj procjeni uenikovih sposobnosti i mogunosti, kako bi se pratio njegov uspjeh u
postizanju odgojno-obrazovnih ciljeva. Planiranje individualiziranoga kurikuluma poiva na realno
postavljenim ciljevima, polazi od uenikovih sklonosti, od njegovih prepoznatih mogunosti, a
sadrava i podatke o potrebnim oblicima potpore, tijeku provoenja potpore te postignutim
ishodima.
Kada se procjenjuju mogunosti pripreme uenika za svijet rada i ukljuenje u strukovno obrazovanje,
u planiranje individualiziranoga kurikuluma ukljuuje se i uenik, roditelj, te predstavnik ustanove
za zapoljavanje i mogui poslodavac.

Napredovanje uenika s tekoama u viim razredima osnovne kole, podrava se uvoenjem
zamjenske nastave koja omoguuje ueniku izbor predmeta ili modula u kojima je najuspjeniji, a
oslobaa ga onih predmeta i sadraja koji ne odgovaraju njegovim sposobnostima. Zamjenska
nastava ima za cilj usmjeriti uenika prema stjecanju znanja i vjetina te razvoju sposobnosti koje
e ga pripremiti za strukovno obrazovanje, te uvoditi u svijet rada.
U odgojno-obrazovne ustanove pod posebnim uvjetima ukljuuju se djeca i uenici kojima praenje
odgojno-obrazovnoga procesa u redovitim ustanovama, i uz pomo ponuda potpore ne odgovara
njihovim sposobnostima. Cilj je redovitih i posebnih kurikuluma u ovim ustanovama osposobiti
uenike za ukljuenje u svakodnevni ivot u to redovitijim uvjetima, u skladu s dobi uenika.
Odgojno-obrazovna podruja posebnog programa jesu:

Praktino-osobno podruje: briga o sebi, ivot u kui i domu: usvojiti kulturno-higijenske i
zdrave prehrambene navike, prepoznati opasne situacije, samostalno ili uz podrku izvravati
jednostavne domainske poslove i sudjelovati u poslovima koji pridonose kvaliteti ivota.

Drutveno-spoznajno podruje: snalaenje u okolini, komunikacijska i numeriko/matematika
pismenost: snalaziti se pri kretanju, znati se sluiti javnim prijevozom, hitnim, zabavnim, kulturnim
i javnim uslugama, razlikovati osnovne vremenske odrednice, stei osnovnu pismenost na
materinskomu jeziku i numeriko/matematiku pismenost; izraavati se verbalno, neverbalno
i pisano; izraavati se uporabom smislenih simbola, rijei, reenica, brojka, boja i znakova.

Slobodno vrijeme i stvaralako podruje: drutveno-zabavne i izraajno-stvaralake aktivnosti:
sudjelovati u drutveno-zabavnim aktivnostima i dogaanjima u uoj i iroj drutvenoj sredini;
izabrati naine i sadraje za provoenje slobodnoga vremena; estetsko oblikovanje razliitih
materijala razliitim tehnikama.

Drutveno-emocionalno podruje: odnos prema sebi, drugima i okolini: ovladati sobom,
oponaati prikladna ponaanja u odnosu prema sebi i drugima, razlikovati poeljno od nepoeljna
ponaanja, oponaati i izabrati nenasilne oblike sporazumijevanja te one kojima izraava i titi
svoja temeljna prava, osjeaje i samosvijest (asertivnost).

Tjelesno-zdravstveno podruje: motorike vjetine i poticaji: prepoznavati i upravljati
motorikim i osjetilnim podraajima, stanjima i djelovanjima; razvijati miinu snagu i usklaenost
pokreta, promatrati, sluati, glasati se, mirisati, dodirivati, razlikovati podraaje te ih smisleno i
stvaralaki povezivati, sudjelovati u portsko-rekreativnim aktivnostima.

Radno-proizvodno podruje: radno-stvaralaka izradba: oponaati i izvoditi samostalno, ili uz
pomo, jednostavne radne i proizvodne postupke, pravilno rukovati radnim sredstvima i uvati
se moguih opasnosti pri radu.
Za uenike koji, zbog bolesti, due vrijeme ne mogu pohaati nastavu ustrojava se nastava u
kui, izvode ju uitelji i suradnici kole koju uenik pohaa. Takoer se organizira predkola i
nastava u bolnici za djecu i uenike koji se nalaze na duemu bolnikomu lijeenju, a provode
ju struni djelatnici najblie odgojno-obrazovne ustanove. Ovi se oblici odgojno-obrazovnoga
rada provode u skraenomu sadrajnomu i vremenskomu opsegu, a odnose se na redovite i
posebne programe.
2. Talentirana i darovita djeca i uenici
Nacionalni okvirni kurikulum osigurava talentiranoj i darovitoj djeci i uenicima prepoznavanje i

razvoj njihovih mogunosti. Odgojno-obrazovna ustanova duna je otkrivati talentirane i darovite
uenike te osigurati razvoj njihovih sposobnosti, usmjeriti se na zadovoljavanje posebnih spoznajnih,

socijalnih, emocionalnih i tjelesnih potreba talentirane i darovite djece i uenika, uz stalno praenje
i vrjednovanje njihovih postignua.
Iako meu talentiranom i darovitom djecom i uenicima postoje znatne razlike, opisuje ih se kao
one koji imaju vee spoznajne mogunosti, razvijenu sposobnost brega razumijevanja sloenih
ideja i pojmova, ue bre i s dubljim razumijevanjem od svojih vrnjaka, pokazuju veliku znatielju
za odreeno podruje, stvaralake mogunosti, domiljatost i sposobnost stvaranja velikoga broja
ideja te sposobnost sagledavanja s razliitih motrita. Talentirana i darovita djeca i uenici mogu
imati tekoe koje ometaju prepoznavanje postojanja talenta ili darovitosti. Tekoe mogu biti na
motorikom, osjetilnom, emocionalnom planu, odnosno u uenju i ponaanju. Nestalna su u radu,
ne zavravaju zadatke, u neprestanu su nemiru i slino. Doimaju se prosjenima i ispodprosjenima,
postiu ishode ispod svojih mogunosti. Ova djeca i uenici zahtijevaju posebno dijagnostiko
ispitivanje i paljivo osmiljenu potporu.
Za darovite uenike sainjava se individualizirani kurikulum koji sadrajem i koliinom odgovora
potrebama pojedinca ili skupine. Kurikulum treba odraavati naprednu razinu miljenja i rjeavanja
problema, to i jest svojstvo ovih uenika, dubinu i sloenost sadraja koji im pruaju odgovarajui
izazov i teinu te priliku za stvaralako izraavanje. Individualizirani kurikulum ueniku omoguuje
i ukljuuje oblike potpore kojima se otklanjaju ili smanjuju prepreke za postizanje postavljenih ciljeva.
Nain organizacije odgojno-obrazovnoga rada i programa

za darovite uenike
kola osigurava uenicima ukljuenost u odgojno-obrazovni program u skladu s razinom i vrstom

njihove darovitosti, dodatnu nastavu i druge oblike rada koji potiu njihove sposobnosti i stvaralatvo.
Oblikovanje individualiziranoga kurikuluma zahtijeva odgovarajuu prilagodbu, odnosno razlikovnost
(diferencijaciju) sadraja ili tema i vrijeme savladavanja sadraja te tijeka pouavanja i oblika rada.
Razlikovnost
Programi u redovitoj nastavi Programi izvan redovite nastave
- obogaenje - izvannastavne aktivnosti

- proirenje - radionice
- ubrzanje (akceleracija) - ljetne i zimske kole
- mentorstvo - klubovi, kampovi
- natjecanje
Razlikovnost (diferencijacija) se odnosi na prilagodbu sadraja uenja (ubrzanje, saimanje, mijenjanje,

reorganiziranje, prilagodljiv tempo rada, koritenje naprednijim i sloenijim materijalima, konceptima
i sl.); procesa uenja (intelektualno zahtjevniji problemski zadatci, pitanja otvorenoga tipa koja pokreu
viu misaonu razinu istraivanje, otkrivanje novoga, preispitivanje poznatoga, samostalno uenje
te upute koje potiu ostvarenje viih razina miljenja); proizvode uenja (npr. plakat, seminarski rad,
predavanje drugim uenicima, problemski zadatci za druge uenike, mentorstvo darovitih uenika
drugim uenicima) te okruje uenja (koje omoguuje slobodnu komunikaciju, potie neovisnost,
stvaralatvo, inovativnost i slino).

Programi u redovitoj nastavi
Obogaenje
Obogaenje oznaava horizontalnu prilagodljivost unutar cijeloga kurikuluma. Ono oznaava vrstu
uenja koje je izvan osnovnoga programa koji djeca ue, odnosno predstavlja dodatak opemu
kurikulumu, ali ga ne mijenja. Moe se ostvarivati sa skupinom djece i uenika koji rade zajedno na
kakvu dodatnomu sadraju unutar kurikuluma. Obogaenje ne mora biti namijenjeno samo
darovitima nego i ostalim uenicima u razredu.
Proirenje
Proirenje predstavlja vertikalnu prilagodljivost koja ueniku omoguuje bre napredovanje
kurikulumom. Moe sadravati ubrzanje (akceleracija), kada uenici preskau dijelove gradiva kako
bi se bre kretali prema cilju. Takoer, sadraje se opega kurikuluma moe obogatiti tako da postanu
sloeniji, ime se uenika uvodi u dublje upoznavanje pojedinih sadraja, uz napredovanje njemu
svojstvenom brzinom.
Ubrzanje (akceleracija)
Ubrzanje znai ranije ukljuenje uenika u redovito osnovnokolsko obrazovanje ili mogunost
prelaska u vie razrede, i to tijekom iste kolske godine. Ubrzanje moe biti unutar samo jednoga
predmeta. Odluka o ranijemu ukljuivanju i prelasku u vie razrede donosi se nakon pomne procjene
o njegovu utjecaju na pojedinoga uenika, a kad je jednom provedeno, zahtijeva pozorno praenje
kako ono utjee na uenika. Pri donoenju ove odluke osobito treba uzeti u obzir uenikovu dob,
emocionalni i tjelesni razvoj, potporu roditelja, obrazovnu potporu i uenikovo zanimanje i
motiviranost.
Mentorstvo
Mentori za pojedina podruja strunjaci su koji, osim prenoenja znanja i razvijanja vjetina i
sposobnosti, imaju ulogu voditelja, uitelja, uzora i prijatelja darovitoga uenika. Daroviti mogu biti
podloni tekoama koje proizlaze iz nesklada intelektualnoga, drutvenoga i emocionalnoga stupnja
zrelosti pa im mentor, uz akademsku, prua drutvenu i emocionalnu podrku. Dakle, mentorstvo
ima dvojaku ulogu: pomo pri razvijanju talenta ili darovitosti i podupiranje suradnjom i suosjeanjem.
Mentori mogu biti uitelji, odnosno nastavnici, struni suradnici, stariji uenici, volonteri te gostujui
strunjaci.
Natjecanja
Uenici se upuuju na razliita natjecanja s podruja koja ih zanimaju, ime im se prua prilika za
iskazivanje sposobnosti i talenata te njihovo vrjednovanje i samovrjednovanje. Smatra se da
natjecanja mogu posluiti za prepoznavanje talentirane i darovite djece i uenika te kao odgojno-
obrazovna ponuda. Natjecanja mogu biti gradska i opinska, upanijska, dravna i meunarodna
te pojedinana i skupna.
Programi izvan redovite nastave
Programi izvan redovite nastave odnose se na razliite izvannastavne aktivnosti, radionice, ljetne i
zimske kole i klubove, u kojima djeca i uenici pohaaju programe prema svojim posebnim
podrujima talentiranosti, darovitosti i sklonosti.

Programi izvrsnosti
Programi izvrsnosti jesu odgojno-obrazovna podrka darovitima u razvijanju njihovih naglaenih

sklonosti i mogunosti. Ostvaruju se u suradnji kole sa znanstveno-istraivakim ustanovama, s
gospodarstvom, s istaknutim strunjacima za pojedino podruje te s razliitim udrugama. Mogu se
provoditi na lokalnoj, podrunoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini. Programe izvrsnosti prijavljuje
kola sama ili u suradnji s drugim ustanovama ili strunim osobama, a odobrava ih ministarstvo
nadleno za obrazovanje, nakon postupka vrjednovanja. Programi se izvrsnosti ostvaruju seminarima,
ljetnim i zimskim kolama, kampovima za darovite, uenike skupine, uenje putem interneta.
Kako bi se uinkovitije odgovaralo na potrebe darovitih, osim rada s djecom i uenicima, na trajnomu
strunomu razvoju u programima izvrsnosti radi se i s roditeljima, odgojiteljima i uiteljima,
nastavnicima i strunim suradnicima.

XI.
OCJENJIVANJE
I VRJEDNOVANJE
UENIKIH
POSTIGNUA
to se vrjednuje i ocjenjuje
Vrjednovanje se temelji na cjelovitu (holistikom) pristupu praenja i poticanja individualnoga razvoja

svakog djeteta i uenika, a odgojno-obrazovna ustanova, predkolska i kolska, duna je osigurati
sustavno pouavanje uenik, poticanje i unaprjeivanje njihova razvoja u skladu s njihovim
sposobnostima i sklonostima, te sustavno praenje njihova napredovanja. Pritom se oekuje
pozitivna usmjerenost na djetetovu, odnosno uenikovu osobnost i postignua. To znai da se
nastoji uoiti i poticati ono u emu dijete ili uenik ima mogunost uspjeti, a izbjegavaju se one
aktivnosti za koje je jasno da uenik u njima ne moe postii kakav zadovoljavajui uspjeh. Ovo
posebno vrijedi za ope obvezno obrazovanje koje treba temeljiti na pedagogiji uspjeha kao sredstvu
za ostvarivanje takva pedagokoga polazita.
kolsko ocjenjivanje treba sadravati kvalitativnu i kvantitativnu procjenu svih uenikovih postignua
i zalaganja: prosudbu vrijednosti uenikova usmenoga i pisanoga odgovora; procjenu uenikovih
sposobnosti i mogunosti za ulaganje napora; procjenu o uenikovu koritenju vlastitih mogunosti
i procjenu uenikova zalaganja i rada na satu. U vrjednovanju se posebno treba posvetiti pozornost
praenju razvoja motorikih sposobnosti i sazrijevanju u emocionalnomu podruju.
Ocjenjivanje obuhvaa odgovornost i suradnju. Ocjenjivanje ponaanja usmjereno je procjenjivanju
uenikova odnosa prema drugim osobama, prema okoliu i prema njegovu pridravanju pravila.
Predmetom praenja i ocjenjivanja su i meupredmetne teme: osobni i socijalni razvoj, zdravlje
sigurnost i zatita okolia, uiti kako uiti, poduzetnitvo, uporaba informacijske i komunikacijske
tehnologije, graanski odgoj i obrazovanje te kompetencije koje se stjeu sudjelovanjem u razliitim
samostalnim, razrednim i kolskim projektima. Vana je varijabla praenja i ocjenjivanja i
osposobljenost te uenikova motiviranost za cjeloivotno uenje.
Stalno praenje uenikova rada i ocjenjivanje potiu uenika i pridonose razvoju radnih navika.
Javnou ocjene uenik ostvaruje svoja prava i razvija sposobnost samoocjenjivanja.
Samovrjednovanje
Vrjednovanje uenikovih aktivnosti i uspjeha treba sluiti osposobljavanju za samovrjednovanje radi

razvijanja svijesti o vlastitim znanjima i steenim kompetencijama te o vanosti stalnoga uenja.
Istodobno, vrjednovanje uenikovih aktivnosti i rezultata treba pridonijeti stjecanju pozitivne slike
o sebi te poticati uenike na planiranje svoga rada i samostalno donoenje odluka, to se postie
upuivanjem uenik na analizu i promiljanje o svomu uenju i uenju drugih radi osposobljenosti
za vrjednovanje i samovrjednovanje.
Da bi razvili vjetine samoocjenjivanja i samovrjednovanja, uenici moraju biti voeni u provjeravanju
procesa uenja te prilikom ocjenjivanja svojih znanja, vjetina i sposobnosti u uenju i radu. To nalae
stalno uiteljevo obavjetavanje uenik o radu. Uenici moraju biti voeni i poticani kako bi
ocjenjivali svoje uenje i uspjeh na razliite naine i tako razvijali sposobnosti samoocjenjivanja i
samovrjednovanja.
kolske ocjene
kolske ocjene, bez obzira kako su iskazane, slue raspoznavanju (dijagnozi), predvianju (prognozi)
i poticanju (motivaciji). Formativnim ispitivanjem valja osigurati dodatni poticaj uenju i odrediti
kakvou i koliinu znanja i drugih ishoda uenja, nadzirati i usmjeravati uenikovo napredovanje,
zavrno ocijeniti i vrjednovati uinkovitost samog procesa i strategija uenja.

Praenje i ocjenjivanje razlikovat e se u skladu sa shvaanjem uloge ocjene u odnosu na uenikov
razvoj. Razlikovanje razvojnih posebnosti u obrazovnim ciklusima zahtijeva i razlike u ulozi ocjene.
Tako e u prvomu odgojno-obrazovnomu ciklusu (I., II., III. i IV. razred) vano mjesto zauzimati
brojano ocjenjivanje, ali s jasnim opisom i obrazloenjem ocjene i znaenja svake ocjene. Uenicima
te dobi je lake shvatiti opisivanje njihove uspjenosti ili neuspjenosti, a tee razumjeti apstrakciju
brojane ocjene. Ovo vrijedi napose za prvi razred obveznoga kolovanja. U drugomu odgojno-
obrazovnomu ciklusu (V. i VI. razred), a kasnije i u treemu (VII. i VIII. razred) i etvrtomu (prva dva
razreda srednje kole) bit e sve naglaenije brojano ocjenjivanje, premda e usmeno praenje i
ocjenjivanje, kao svojevrsno tumaenje ocjene, i dalje imati vanost u razumijevanju ocjene, odnosno,
vrjednovanju uenika.
Ljestvica kolskih ocjena izrie se brojkama i rijeima. Svakoj brojci pridruuje se jedna ili dvije rijei
koje poblie opisuju znaenje brojke. Smisao pridruivanja pojedine ocjene kakvu rezultatu ili
uenikovoj aktivnosti jest usklaenost s opisima pridruenima brojci (dovoljno 2, dobro 3, vrlo
dobro 4, izvrsno 5).
Ono ime je ocjenjiva zadovoljan opisuje se rijeju (ocjenom) dobro. To znai da je ocjenjiva
zadovoljan uenikovim postignuem, tj. da je uenik napravio ono to se oekivalo, odnosno
uglavnom sve to je opisano u obrazovnomu standardu za nastavni predmet, modul ili odreenu
kompetenciju (socijalnu, uiti kako uiti ili drugu).
Tek ako kakav uenikov rad, odnosno ispitni rezultat nadmauje oekivanja to se opisuje rijeima
(ocjenom) vrlo dobro, to bi trebalo znaiti da je ispitiva zadovoljan iznad svojih oekivanja, odnosno
da uenikovo postignue zahtijeva isticanje kvalitete rada i uloena napora. Takvi uenici na kraju
polugodita ili kolske godine mogu dobiti i posebna pismena priznanja od razrednika ili kolskih
ravnatelja.
Ako se koji uenici posebno istaknu originalnou i kvalitetom svojega rada, uloenim naporom i
ime slinim to se istie u odnosu na ostale, to oznaavamo rijeima (ocjenom) izvrsno ili odlino.
Takvih obino nema mnogo pa, prema tome, ni tu rije, odnosno ocjenu ne bi trebalo odve esto
dodjeljivati za postignute rezultate, odnosno ne bi ju se trebalo dijeliti veliku broju uenik jer se uz
takvo pretjerivanje gubi smisao istinskoga znaenja te ocjene.
Rije dovoljan dodjeljuje se uz ocjenu 2, a to znai da se procjenjuje da uenik moe i treba postii
vie, odnosno da se od njega oekuje bolji uspjeh i, k tomu, dodatni napor. To takoer znai da je
uenik dostigao postignue toliko da zadovoljava minimum to je svim uenicima poznat kao
polazite za ocjenjivanje ili je to, pak, nekim uenicima najvie (maksimum) to mogu dosegnuti. U
strukovnim kolama taj minimum treba biti opisan kompetencijama koje uenik treba postii
odnosno kvalitetom radova (proizvoda) koje uenik treba napraviti.
Zbog novih uloga koje e kolske ocjene imati u pedagokomu voenju nastavnoga procesa tijekom
obveznoga kolovanja, treba izbjegavati preesto dodjeljivanje najviih ocjena jer se gubi pedagoki
i dokimoloki smisao i uloga kolskih ocjena.
kolske ocjene ne bi trebale biti jedini i glavni imbenik pri odreivanju uenikove budunosti.
Uputno je, stoga, traiti bolje i pedagoki osmiljenije naine strunoga pripremanja i usmjeravanja
uenik u donoenju odluka vanih za izbor zanimanja i osobnu budunost (npr. voenje uenikova
portfolija, izbor nastavnih predmeta u kojima uenik postie bolji uspjeh, razliiti pojedinani
istraivaki, umjetniki ili drugi radovi i slino).
Pri izradi predmetnih kurikuluma, modula ili definiranja odreenih kompetencija vano je iskazati
oekivana postignua uenika s jasnim odrednicama na ljestvici kolskih ocjena. Primjena takve
metodologije izrade predmetnih kurikuluma bit e od pomoi uenicima, roditeljima i skrbnicima.
Na taj e nain uenici moi imati jasan uvid u svoja postignua, moi e planirati svoj ueniki
angaman stalnom provjerom osobnoga napredovanja. Roditelji i skrbnici e takoer imati stalna
saznanja o oekivanjima kole i vrijednostima svake ocjene.

Kako vrjednovati uenikov rad
Uitelj, odnosno nastavnik u vrjednovanju uenikova rada i rezultata osmiljava vrijednosna naela
(kriterije) i naine (strategije) ocjenjivanja, ukljuuje sve uenike u procjenjivanje ako je to mogue
te uenicima objanjava vrijednosna naela (kriterije) ocjenjivanja. Uenici uvijek trebaju znati to
se od njih oekuje.
Kao protuteu tradicionalnim ispitima, treba primjenjivati izvorne i vjerodostojne tehnike procjene
i samoprocjene (primjerice: razliite popise znanja, vjetina, sposobnosti, upitnike, predstavljanja
radova). Nakon rada na dugotrajnim istraivanjima ili skupnim projektima primjereno je skupno
vrjednovanje.
U osnovnoj koli treba izbjegavati unaprijed zadana mjerila i norme. Prednost valja davati
usporeivanju pojedinanoga postignua s poetnim (inicijalnim) rezultatima svakog uenika. U
strukovnim kolama ishodi se uenja uglavnom mogu opisati ili standardizirati u obliku norma ili
opisa zadovoljavajuih usluga.
S dokimolokoga i pedagokoga stajalita potrebno je, i korisno, uiteljima i uenicima prirediti
popise kompetencija za osobnu samoprocjenu i praenje.
Kriteriji za prosudbu razine i dubine uenikih postignua razradit e se nakon odreenja uenikih
postignua po pojedinim odgojno-obrazovnim podrujima, nastavnim predmetima i
meupredmetnim temama.
Uenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama
U suvremenoj koli polazi se od pretpostavke da svako dijete ima kakve posebne osobne razvojne
potrebe. Takoer se, s velikom vjerojatnou, moe pretpostaviti da je svaki uenik talentiran ili
darovit za to, odnosno da ima predispozicije za kakva podruja ljudskoga rada (stvaralako pisanje,
govorenje, pjevanje, oblikovanje, motorike aktivnosti, praktini rad, runi rad, gluma, upornost,
istraivanje, socijalne vjetine i slino).
Svaka uoena talentiranost ili darovitost zahtijeva pozorno uiteljevo praenje i stvaranje
poticajnoga okruenja za razvoj onih osobina u kojima je dijete izrazito sposobno ili darovito te
stvaranje pedagokih situacija u kojima e doi do izraaja puna potvrda tih osobina pojedinih
uenik.
Pri organizaciji kolskih natjecanja potrebno je paziti da razlike u znanju natjecatelja ne budu
prevelike, tj. treba izbjegavati natjecanje u kojemu se unaprijed moe pretpostaviti tko e biti najbolji,
a tko nikako ne e dosegnuti zadovoljavajui uspjeh jer natjecanja pojedinaca neravnopravnih u
znanju i mogunostima mogu uenicima vie tetiti negoli koristiti.
Ocjenjivanje se mora temeljiti na uenikovu razvoju i procesu uenja te s obzirom na polazine
toke i ciljeve. Prilikom ocjenjivanja mora postojati razumijevanje za prepreke u uenju nastale zbog
uenikovih tekoa u uenju ili njegovih poremeaja.
Stoga, oni uenici koje su struna povjerenstva prepoznala kao uenike s tekoama i tekoama u
uenju, ne mogu biti ocijenjeni negativnom ocjenom, neovisno u kojoj su godini obveznoga
kolovanja. Njima se trebaju prilagoavati nastavni zadatci i aktivnosti kako bi se to vie poticao
njihov razvoj i napredak, odnosno kako bi se potpuno uklonio bilo kakav lo utjecaj na njihov razvoj
(stigmatiziranje, isticanje potekoa, a zanemarivanje napretka i tomu slino).
Uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama vrjednuje se u procesu praenja koji se
odnosi na utvrivanje stvarnoga psihofizikoga stanja (s teitem na sposobnostima i
mogunostima), na uoavanje mogunosti za razvoj kompenzacijskih vjetina i sposobnosti u
dijelu funkcija koje su potpuno ili djelomino izgubljene te na utvrivanje tekoa i problema koji

su trajni. To, nadalje, znai da se valja usmjeriti na spoznavanje i utvrivanje sposobnosti i
mogunosti za uenje, usvajanje, svladavanje i stjecanje novih znanja, vjetina i njihove
primjenjivosti u svagdanjem ivotu (razina intelektualnoga razvoja, glasovno-govorni razvoj i
komunikacija, kvaliteta pozornosti i koncentracije, motivacija, volja, sklonosti, elje, iri vidovi
socio-emocionalnoga razvoja).
Nain praenja i ocjenjivanja uenikih postignua ureuje se Pravilnikom o nainima, postupcima
i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli.

XII.
PRAENJE
I VRJEDNOVANJE
OSTVARENJA
NACIONALNOGA
KURIKULUMA
U
naprjeivanje i osiguravanje kvalitete obrazovanja prvenstveni je razvojni cilj Republike
Hrvatske. Razvoj sustava vanjskoga vrjednovanja i samovrjednovanje kola osigurava stalno
praenje uinkovitosti odgojno-obrazovnoga rada i rada kol.
1. Vanjsko vrjednovanje dravna matura i nacionalni ispiti
Vanjsko vrjednovanje podrazumijeva ukljuenost svih nositelja odgojno-obrazovnoga rada, te svih

sudionika i korisnika odgoja i obrazovanja.
Kvalitetno provoenje Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma ovisi o ujednaenoj i standardiziranoj
osposobljenosti i obrazovanosti nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti u predkolskim ustanovama
te osnovnim i srednjim kolama, a koju osigurava kvalitetnije inicijalno obrazovanje na visokokolskim
ustanovama. Ovaj preduvjet osigurat e se uvoenjem licenciranja (mjerodavnosti) to
podrazumijeva sustavan, redovit i stalan struni razvoj odgojitelja, uitelja, nastavnika, strunih
suradnika i ravnatelja.
Uvoenje dravne mature kao oblika vanjskoga vrjednovanja obrazovanja jest stalni sustav vanjskoga
praenja ostvarivanja ciljeva odgoja i obrazovanja. Cilj dravne mature jest da znanja, vjetine,
sposobnosti, stavovi i vrijednosti koje je uenik stekao tijekom kolovanja, budu mjerljivi i usporedivi.
Dravna matura, kao oblik vanjskoga vrjednovanja, predstavlja ispit jednak za sve uenike, provodi
se u isto vrijeme i na isti nain sa svim uenicima, a omoguuje dobivanje usporedivih pokazatelja
znanja uenik na nacionalnoj razini.
Dravna matura znai standardizirano mjerenje i vrjednovanje znanja i sposobnosti uenik nakon
zavretka etverogodinjega srednjokolskoga obrazovanja. Za uenike gimnazijskih programa ona
je i zavrni ispit na kraju obrazovanja, a uenici etverogodinjih strukovnih kola polau ispite
dravne mature ako nastavljaju obrazovanje na visokim uilitima ili veleuilitima. Polaganje ispita
dravne mature regulirano je Pravilnikom o polaganju dravne mature.
Uspjenost na dravnoj maturi najobjektivniji je nain prikazivanja uenikih postignua i uenicima
i roditeljima, osnivau kola te obrazovnoj politici.
Kao oblik praenja uinkovitosti odgojno-obrazovnoga sustava u osnovnoj i srednjoj koli,
primjenjivat e se sustavna provedba nacionalnih ispita iz svih odgojno-obrazovnih podruja,
odnosno svih predmeta u svim razredima.
Osim provoenja dravne mature na kraju srednjokolskoga obrazovanja, i nacionalnih ispita kao
oblika vanjskoga vrjednovanja tijekom osnovnokolskoga i srednjokolskoga obrazovanja, provodit
e se i drugi oblici vrjednovanja kao to su eksperimentalni programi, praenje i vrjednovanje
novih sadraja, praenje i vrjednovanje udbenika i drugih nastavnih sredstava, praenje i
vrjednovanje primjene obrazovnih tehnologija, naina pouavanja i ocjenjivanja te vrjednovanje
metoda rada koje se primjenjuju tijekom odgoja i obrazovanja u predkolskim ustanovama,
osnovnim i srednjim kolama (javnima i privatnima). Zadaa je vanjskoga vrjednovanja uspostava
sustava vrjednovanja svih sastavnica Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma.
Vanjsko vrjednovanje odnosi se i na same odgojno-obrazovne ustanove. Praenje, nadzor i
vrjednovanje rada predkolskih ustanova, osnovnih i srednjih kola takoer je pretpostavka
unaprjeenja kvalitete sustava odgoja i obrazovanja.

Nacionalni okvirni kurikulum podrazumijeva vrjednovanje svih kurikulumskih sastavnica, kao i nositelja
odgojno-obrazovnoga rada u odgojno-obrazovnim ustanovama.
Nain provedbe vanjskoga vrjednovanja i koritenje rezultatima vrjednovanja odgojno-obrazovnih
ustanova odreuje se posebnim pravilnikom.
2. Samovrjednovanje odgojno-obrazovnoga rada
Samovrjednovanje je proces trajnoga praenja, analiziranja i procjenjivanja svoga rada, rada odgojno-
obrazovne ustanove i svih imbenika koji ju takvom sainjavaju.
U poetku uvoenja vanjskoga vrjednovanja u hrvatski obrazovni sustav, uspjesi na ispitima bili su
jedan od stvarnih pokazatelja rada kole. Nadalje, uz ishode vanjskoga vrjednovanja, nositelji
obrazovnoga sustava sagledavaju sve ostale sastavnice koji sainjavaju pojedinu kolu (od kakvoe
nastave, kolskoga ozraja i svih odnosa u koli preko materijalnih uvjeta i upravljanja do pedagokih
standarda) te zajednikim promiljanjem pronalaze najbolje smjernice za poveanje vrijednosti kole.
U svomu se radu slue svim podatcima koje prua sama kola, a po potrebi slue se i drugima
(primjerice upitnicima) koji mogu pruiti dodatne obavijesti o razliitim vidovima stanja kole.
Uloga je samovrjednovanja potaknuti otvorenu raspravu o kvaliteti odgoja i obrazovanja u
predkolskim ustanovama, osnovnim i srednjim kolama sa svim njihovim nositeljima i korisnicima.
Strune i javne rasprave potrebne su zbog planiranja i osmiljavanja strategije za unaprjeenje
kvalitete rada predkolskih i kolskih ustanova.
I predkolske i kolske ustanove dune su, za svoj rad i razvoj, koristiti se svim raspoloivim
informacijama te snositi odgovornost za vlastiti rast i napredovanje.
Samovrjednovanje pomae snanu povoljnu razvoju odgojno-obrazovnoga plana i time nuno
pridonosi razvoju odgojno-obrazovnih ustanova i unaprjeenju kvalitete odgojno-obrazovnoga
sustava. Takoer pridonosi podizanju standarda uenja i pouavanja, pomae uenicima u stjecanju
potrebnih znanja i kompetencija, a time i boljega uspjeha na ispitima. Nacionalni centar za vanjsko
vrednovanje obrazovanja provodi ispite i rezultate dostavlja kolama te potie kole na
samovrjednovanje pruajui im pomo i podrku u obliku popratnih materijala, savjetodavnoga
rada i potrebnih osposobljavanja u podruju vanjskoga vrjednovanja i samovrjednovanja.
Vanjsko vrjednovanje i samovrjednovanje omoguit e jasan uvid u postojee stanje te pruati
smjernice za uvoenje promjena u pojedine sastavnice nacionalnoga kurikuluma.

VIJEE ZA NACIONALNI KURIKULUM
/od osnutka 2006. do danas 2011./
Vijee za nacionalni kurikulum

(mandat od 11. rujna 2006. do 15. veljae 2009.)
1. doc. dr. sc. Dijana Vican (predsjednica), Odjel za pedagogiju, Sveuilite u Zadru
2. dr. sc. Branislava Baranovi, Institut za drutvena istraivanja, Centar za istraivanje
i razvoj obrazovanja, Zagreb
3. Zdenka Barovi, dipl. uiteljica, Osnovna kola Marjan, Split
4. doc. dr. sc. Josip Brana, Odjel za fiziku, Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
5. prof. dr. sc. Vladimir Findak, Kinezioloki fakultet, Sveuilite u Zagrebu
6. Vesna Hrvoj-ic, dipl. politologinja, Srednja kola Oroslavlje, Oroslavlje
7. prof. dr. sc. Vladimir Juri, Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Sveuilite u Zagrebu
8. prof. dr. sc. Milan Matijevi, Uiteljski fakultet, Sveuilite u Zagrebu
9. Branimir Mihalinec, prof., Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim kolama Hrvatske, Zagreb
10. prof. dr. sc. Josip Milat, Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Sveuilite u Splitu
11. Petar Mladini, prof., V. gimnazija, Zagreb
12. prof. dr. sc. Marko Muanovi, Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Sveuilite u Rijeci
13. akademik Vladimir Paar, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Prirodoslovno-matematiki
fakultet, Fiziki odsjek, Sveuilite u Zagrebu
14. prof. dr. sc. Vlatko Previi, Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Sveuilite u Zagrebu
15. mr. sc. Vini Raki, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Zagreb
16. d oc. dr. sc. Ruica Razum, Katoliki bogoslovni fakultet, Sveuilite u Zagrebu
17. prof. dr. sc. Tomislav Raukar, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Filozofski fakultet,
Sveuilite u Zagrebu
18. Boena Strugar, dipl. odgojiteljica, Sindikat radnika u predkolskom odgoju
i obrazovanju Hrvatske, Zagreb
19. Slavica imi, prof., II. osnovna kola Knin, Knin
Vijee za nacionalni kurikulum u ovom je sastavu 2007. godine izradilo Strategiju za izradbu i razvoj
nacionalnoga kurikuluma za predkolski odgoj, ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje, te u prosincu
2008. utvrdilo prijedlog Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma za predkolski odgoj i ope obvezno
obrazovanje u osnovnoj i srednjoj koli.

(mandat od 16. veljae 2009. do 11. rujna 2009.)
1. dr. sc. Nevio eti (predsjednik), zastupnik u Hrvatskome saboru, Zagreb

2. dr. sc. Branislava Baranovi (zamjenica predsjednika), Institut za drutvena istraivanja,
Centar za istraivanje i razvoj obrazovanja, Zagreb
3. akademik Stanko Popovi (zamjenik predsjednika), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
i Prirodoslovno-matematiki fakultet, Fiziki odsjek, Sveuilite u Zagrebu
4. Zlatko Bagari, prof., Osnovna kola I. G. Kovai, Slavonski Brod
5. doc. dr. sc. Josip Barievi, Nacionalni katehetski ured, Zagreb
6. mr. sc. Zdenka Barovi, dipl. uiteljica, Osnovna kola Marjan, Split
7. dr. sc. Andrea Braja-ganec, Institut za drutvena istraivanja Ivo Pilar, Zagreb
8. doc. dr. sc. Josip Brana, Odjel za fiziku, Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
9. Sandra Breka-Ovar, prof., Gimnazija akovec, akovec
10. prof. dr. sc. Floriana Buli-Jaku, Medicinski fakultet, Sveuilite u Zagrebu
11. akademik Leo Budin, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Fakultet elektrotehnike i
raunarstva, Sveuilite u Zagrebu

12. Katarina Cvijanovi, dipl. defektologinja, Osnovna kola Augusta enoe, Zagreb
13. prof. dr. sc. Aleksandra imeija, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Matematiki odsjek,
Sveuilite u Zagrebu
14. akademik Stjepan Damjanovi, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Filozofski fakultet,
Odsjek za kroatistiku, Sveuilite u Zagrebu
15. akademkinja Dunja Falievac, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Filozofski fakultet,
Odsjek za kroatistiku, Sveuilite u Zagrebu
16. prof. dr. sc. Vladmir Findak, Kinezioloki fakultet, Sveuilite u Zagrebu
17. mr. Lidija Horvat-Dunjko, izv. prof., Muzika akademija, Sveuilite u Zagrebu
18. dr. sc. Anka Jurevi-Lozani, Uiteljski fakultet, Sveuilite u Zagrebu, podrunica Petrinja
19. prof. dr. sc. Vladimir Juri, Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Sveuilite u Zagrebu
20. akademik Nikola Kallay, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Prirodoslovno-matematiki
fakultet, Kemijski odsjek, Sveuilite u Zagrebu
21. V ojislav Kraneli, prof., Ekonomska i birotehnika kola, Bjelovar
22. prim. dr. sc. Marina Kuzman, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb
23. Zvonimir Laktai, prof., Sindikat hrvatskih uitelja, Zagreb
24. prof. dr. sc. Milan Matijevi, Uiteljski fakultet, Sveuilite u Zagrebu
25. Branimir Mihalinec, prof., Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim kolama Hrvatske, Zagreb
26. prof. dr. sc. Josip Milat, Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Sveuilite u Splitu
27. prof. dr. sc. Nikola Mrvac, Grafiki fakultet, Sveuilite u Zagrebu
28. prof. dr. sc. Biserka Nagy, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Bioloki odsjek, Sveuilite u Zagrebu
29. prof. dr. sc. Vlatko Previi, Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Sveuilite u Zagrebu
30. Meri Pupai, prof., Osnovna kola Tina Ujevia, ibenik
31. akademik Tomislav Raukar, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Filozofski fakultet,
Odsjek za povijest, Sveuilite u Zagrebu
32. doc. dr. sc. Ruica Razum, Katoliki bogoslovni fakultet, Sveuilite u Zagrebu
33. Boena Strugar, dipl. odgojiteljica, Sindikat radnika u predkolskome odgoju
i obrazovanju Hrvatske, Zagreb;
34. S tjepan Uroi, prof., Tehnika kola Kutina, Kutina
35. Senija Zeli-Paveli, prof., Prirodoslovna i grafika kola, Rijeka
Vijee za nacionalni kurikulum u ovom je sastavu, na temelju javne rasprave predloilo ministru znanosti,
obrazovanja i porta, u kolovozu 2009., prihvaanje Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma s prijedlogom za
detaljnijom razradbom pojedinih odgojno-obrazovnih podruja.

(mandat od 22. travnja 2010. - )
1. prof. dr. sc. Hrvoje Kraljevi (predsjednik), Prirodoslovno-matematiki fakultet, Matematiki odsjek,
Sveuilite u Zagrebu
2. akademik Leo Budin, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Fakultet elektrotehnike i
raunarstva, Sveuilite u Zagrebu
3. prof. dr. sc. Tomislav Cvita, Prirodoslovno-matematiki fakultet, Kemijski odsjek, Sveuilite u
Zagrebu
4. prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, Filozofski fakultet, Odsjek za kroatistiku, Sveuilite u Zagrebu
5. Seadeta Midi, muzikologinja, Zagreb
6. prof. dr. sc. ime Pili, Filozofski fakultet, Odsjek za sociologiju, Sveuilite u Splitu
7. dr. sc. Nada Prli, Medicinska kola, Osijek
8. prof. dr. sc. Stjepan Stanii, Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Sveuilite u Rijeci
Vijee za nacionalni kurikulum u ovom je sastavu utvrdilo u lipnju 2010. konaan tekst dokumenta
Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje.

VODITELJI RADNIH SKUPINA
PO ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUJIMA
1. Jezino-komunikacijsko podruje
prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, Filozofski fakultet,
Sveuilite u Zagrebu
doc. dr. sc. Ana Petravi, Uiteljski fakultet,
Sveuilite u Zagrebu
2. Matematiko podruje
prof. dr. sc. Aleksandra imeija, Prirodoslovno-matematiki fakultet,
Matematiki odjel, Sveuilite u Zagrebu
prof. dr. sc. Hrvoje Kraljevi, Prirodoslovno-matematiki fakultet,
Matematiki odjel, Sveuilite u Zagrebu
3. Prirodoslovno podruje
prof. dr. sc. Biserka Nagy, Prirodoslovno-matematiki fakultet,
Bioloki odjel, Sveuilite u Zagrebu
4. Tehniko i informatiko podruje

akademik Leo Budin, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
i Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Sveuilite u Zagrebu
prof. dr. sc. Josip Milat, Filozofski fakultet,
Sveuilite u Splitu
5. Drutveno-humanistiko podruje
prof. dr. sc. Ruica Razum, Katoliki bogoslovni fakultet,
Sveuilite u Zagrebu
6. Umjetniko podruje
Emil Robert Tanay, prof., Akademija likovnih umjetnosti,
Sveuilite u Zagrebu
7. Tjelesno i zdravstveno podruje

prof. dr. sc. Florijana Buli Jaku, Medicinski fakultet,
Sveuilite u Zagrebu

Boris Ljubii:
CROATIA hrvatska knjiga

Nacionalni Okvirni Kurikulum Web Listopad 2011 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nacionalni Okvirni Kurikulum Web Listopad 2011 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje

Koncept i grafiko oblikovanje:

CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice

Imenice i druge sklonjive rijei koje se u Nacionalnomu okvirnomu kurikulumu

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM 5

dr. sc. Radovan Fuchs

6 NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

I. NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM ZA PREDKOLSKI ODGOJ

II. ODGOJNO-OBRAZOVNE VRIJEDNOSTI

III. NAELA NACIONALNOGA OKVIRNOGA KURIKULUMA_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 25

IV. ODGOJ I OBRAZOVANJE USMJERENI NA DIJETE I UENIKA_ _ _ _ _ _ _ _ 29

VI. MEUPREDMETNE TEME _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 41

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM 7

VIII. ODGOJNO-OBRAZOVNA PODRUJA OPEGA OBVEZNOGA

2. Matematiko podruje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 115

3. Prirodoslovno podruje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 132

4. Tehniko i informatiko podruje_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 160

5. Drutveno-humanistiko podruje_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 180

6. Umjetniko podruje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 208

8 NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

IX. OEKIVANA POSTIGNUA UENIKA U STRUKOVNOMU

X. DJECA I UENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM

1. Djeca i uenici s tekoama_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 272

XI. OCJENJIVANJE I VRJEDNOVANJE UENIKIH POSTIGNUA _ _ _ _ _ _ 279

XII. PRAENJE I VRJEDNOVANJE OSTVARENJA

1. Vanjsko vrjednovanje dravna matura i nacionalni ispiti_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 286

VIJEE ZA NACIONALNI KURIKULUM _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 288

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM 9

Ovom se odlukom donosi Nacionalni okvirni kurikulum za predkolski

Sadraj Nacionalnoga okvirnog kurikuluma iz toke I. sastavni je dio ove

Ova odluka stupa na snagu s danom donoenja.

dr. sc. Radovan Fuchs

10 NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM 11

12 NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

Nacionalni okvirni kurikulum predstavlja osnovne sastavnice predkolskoga, opega obveznoga i

2. Usmjerenost prema kompetencijama

16 NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM 17

3. Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma?

Temeljne su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma:

4. Zato nacionalni? Zato okvirni? Zato kurikulum?

Nacionalni je zato to se donosi usuglaeno na nacionalnoj razini, uvaavajui miljenja drutvenih,

18 NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

Solidarnost pretpostavlja sustavno osposobljavanje djece i mladih da budu osjetljivi za druge, za

Identitet. Odgoj i obrazovanje pridonose izgradnji osobnoga, kulturnoga i nacionalnoga identiteta

Odgovornost. Odgoj i obrazovanje potiu aktivno sudjelovanje djece i mladih u drutvenomu

22 NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

Odgojno-obrazovni ciljevi su:

Navedene vrijednosti i ciljevi trebaju biti povezani sa sadrajima temeljnoga obrazovanja i

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM 23

26 NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

30 NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

Odgojno-obrazovne razine jesu: predkolski odgoj i obrazovanje, osnovnokolsko ope obvezno

Predkolski odgoj i obrazovanje

III. ciklus 3 do 6,5 godina

II. ciklus 1 do 3 godine

I. ciklus 6 mjeseci do 1 godine

Slika 1. Odgojno-obrazovni ciklusi predkolskoga odgoja i obrazovanja

U skladu s vrijednostima, opim ciljevima i naelima Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma teite

34 NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

I. NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM ZA PREDKOLSKI ODGOJ

II. ODGOJNO-OBRAZOVNE VRIJEDNOSTI

VIII. ODGOJNO-OBRAZOVNA PODRUJA OPEGA OBVEZNOGA

IX. OEKIVANA POSTIGNUA UENIKA U STRUKOVNOMU

X. DJECA I UENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM

XII. PRAENJE I VRJEDNOVANJE OSTVARENJA

3. Struktura Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma

3. Razumijevanje razliitih slunih predloaka

5. Upoznavanje i potivanje hrvatske kulture, kultura nacionalnih

5. Upoznavanje i potivanje hrvatske kulture, kultura nacionalnih

3. Razumijevanje razliitih vrsta tekstova

5. Upoznavanje i potivanje hrvatske kulture, kultura nacionalnih

3. Razumijevanje razliitih slunih predloaka (razliiti izvori: tradicionalni i