Kratki spoj

Primjer na jednofaznom modelu:

Rv Rv kratki spoj preko
R=0

Ru Ru

Vi V Rp Vi Rp
E
~ E
~
Rv Rv
Izvor E napaja troilo P a) u normalnom pogonu b) za vrijeme kratkog spoja

U normalnom pogonu tee struja:

E V
Ip = =
Ru + Rv + Rv + Rp Rp
E
uz R u << 2 R v + R p Ip =
2 Rv + Rp
 Kratki spoj zato je bitan?
Neka je na primjer E=220V, Ru=0.02 i P=4kW.
Slijedi da je struja u normalnom pogonu:
220
Ip = = 17.57 A
220 2
0.02 + 2 0.2 +
4 103
Ako je dolo do kratkog spoja preko otpora nula na stezaljkama
troila onda je struja:
220
Ip = = 523.8 A
0.02 + 2 0.2

Upravo radi tih omjera (barem red veliine) potrebno je sve

elemente protjecane strujom dimenzionirati s obzirom na ta
dodatna naprezanja (termika i dinamika) za vrijeme trajanja
kratkog spoja.
 Proraun kratkog spoja
to je potrebno poznavati da bi se mogle raunati
prilike za vrijeme kratkog spoja u mrei:

veliine elektromotornih sila

impedancije mrenih elemenata (reaktancije, rezistancije)
kod trofaznih sustava potrebno je raspolagati i metodom za
raunanje nesimetrinih kvarova

(kako se radi o izmjeninom sustavu svi se prorauni provode s

kompleksnim varijablama)
 Simetrine komponente (1)
Trofazni simetrini sustav
Svi elektroenergetski sustavi se grade kao
trofazni i simetrini to znai da normalno
pogonsko stanje karakteriziraju:
simetrine elektromotorne sile koje proizvode
generatori
mree se grade od jednakih elemenata po fazi (jednake
impedancije)
troila se grade kao simetrina ili ukoliko su jednofazna
ili dvofazna, onda se nastoji postii da se simetrino
rasporeuju po fazama
U simetrinom je sustavu dovoljno poznavati
prilike u jednoj fazi te fazni pomak ostalih faza, a
da su prilike u EES-u potpuno opisane.
 Simetrine komponente (2)
Trofazni simetrini sustav
Trenutne vrijednosti struja u pojedinim fazama
simetrinog trofaznog sustava :
iR =IR 2 sin(t + )
2
iS =IS 2 sin(t + )
3
4
iT =IT 2 sin(t + )
3

pri tome vrijedi:

IR=IS=IT=I
 Simetrine komponente (2)
Trofazni simetrini sustav
Moe se pisati u
kompleksnom obliku:
Fazorski dijagram struja u simetrinom sustavu

Im IR = I 2 (cos + j sin )
IR je poloaj fazora struje
IS = I 2 (cos( 120) + j sin( 120)
u trenutku t=0
IT = I 2 (cos( 240) + j sin( 240)

pozitivan smjer kuta

smjer rotacije fazora
gdje je = t +
120
120
Re i vrijedi:
redosljed faza
smjer polja, protjecanja i R ( t ) = Im(I R )
IT IS iS ( t ) = Im(IS )
i T ( t ) = Im(IT )
 Simetrine komponente (4)
Trofazni simetrini sustav
I R = I 2 e j = I 2 |
IS = I 2 e j( 120) = I 2 | 120
IT = I 2 e j( 240) = I 2 | 240

IR = I 2 e j
Ako uvedemo operator a
IS = a 2 I 2 e j = a 2 IR
za kojeg vrijedi:
IT = a I 2 e j = a IR
a = 0.5 + j 0.866
2
a = 0.5 j 0.866 IR 1 0 0 x IR

= 2 I
a3 = 1 IS
0 a 0
R
IT 0 0 a IR
a 4 = a ....

i vrijedi da je : IR + IS + IT = 0.
 Simetrine komponente (5)
Nesimetrini trofazni sustav
Nesimetrinost nastaje uslijed:
nesimetrinosti ems (po vrijednosti i/ili kutu)
po fazama nemamo jednake impedancije
Budui se generatori grade tako da induciraju
simetrine ems to su onda jedini realni sluajevi
nesimetrinosti razliite impedancije po fazama.

Metoda simetrinih komponenti

svaki se nesimetrini sustav moe rastaviti na tri
simetrina:
direktni (d ili 1), inverzni (i ili 2) i nulti (0)
 Simetrine komponente (6)
Nesimetrini trofazni sustav
direktni sustav (d,1) inverzni sustav (i,2) nulti sustav (0)
IRi
IRd

IR 0
ITd
IS0
IT0
ITi
ISi
ISd
IRd = Id IRi = Ii I R 0 = I0
ISd = a 2 Id ISi = a Ii IT 0 = I0
ITd = a Id ITi = a 2 Ii IS0 = I0
 Simetrine komponente (7)
Nesimetrini trofazni sustav
Kako mora vrijediti:
IR = Id + Ii + I0 x
IR 1 1 1 Id
IS = a 2 Id + a Ii + I0 I = a 2 a 1 I
S i
IT = a Id + a 2 Ii + I0 IT a a 2 1 I0

Slijedi da su komponente struje u fazi R u

komponentnim sustavima:
Id =
1
3
(
IR + a IS + a 2 IT ) Id
x
1 a a 2 I
R
1
(
Ii = IR + a 2 IS + a IT
3
) 1
I = 1 a a2 I
i 3 S
I0 1 1 1 I
1
I0 = (IR + IS + IT ) T
3
 Simetrine komponente (8)
Nesimetrini trofazni sustav
Ekvivalentne sheme (trofazne i jednofazne) za navedena tri sustava mogu se
prikazati kao:
direktni inverzni nulti
Z0
Zd I0
Id Zi
Ii

trofazno
~ ~
+

+
~ 3 I0

Zd Id Zi Ii Z0 I0

Vd E0
jednofazno Ed Ei Vi V0

naponske jednadbe za sustave su:

Ed = Vd + Id Zd Ed = Vd + Id Zd
Ei = Vi + Ii Zi Vi = Ii Zi
E0 = V0 + I0 Z0 uz Ei = E0 = 0 V0 = I0 Z0
 Reaktancije sinkronog generatora
Magnetska tromost:
e0 + ei = i R
prstenasti d d di
vodi e0 = 0 ei = i = L
dt dt dt
Uz R=0 vrijedi:
i
d0 di
= 0 / 0 + i = const.
dt dt
Ako je u trenutku t=0 ukupni
v
tok ulanen prstenastim
vodiem bio 0 onda vrijedi:
0 magnet

0 + i = 0 0 = i
 Reaktancije sinkronog generatora
Magnetska tromost:
Neka je uz pretpostavku R0 prstenasti vodi naglo uklonjen
iz polja magneta:
tR
di
i R + L = 0 / i(t) = i0 e L
dt

gdje je i0 trenutna vrijednost struje u prstenastom vodiu u

trenutku kada je uklonjen iz polja magneta.
Ukupni tok ulanen prstenastim vodiem ne moe se trenutno
promijeniti na novu stacionarnu vrijednost (nula). U vremenu
do postizanja novog stacionarnog stanja transformira se
energija magnetskog polja u Jouleove gubitke na djelatnom
otporu pri emu cijela prijelazna pojava krae traje to je R
vei.
 Reaktancije sinkronog generatora
Magnetska tromost:
Nakon uklanjanja prstenastog vodia iz magnetskog polja,
poetna vrijednost struje (i0) nastoji odrati
nepromijenjenim ukupni tok ulanen prstenastim vodiem i
to na vrijednosti koju je on imao u trenutku promjene
poloaja vodia.
Struja bi teoretski ostala beskonano dugo te vrijednosti (i0)
kada bi djelatni otpor vodia bio nula.
Opisana pojava naziva se magnetska tromost. Ona je
izraena u krugovima s relativno malim djelatnim otporima
poput namota sinkronog generatora.
 Reaktancije sinkronog generatora
Promatramo prilike u sinkronom generatoru koji se nalazi u
praznom hodu i u jednom trenutku je dolo do tropolnog
kratkog spoja na njegovim stezaljkama (s obzirom da
promatramo simetrini K3 odrediti emo reaktanciju
sinkronog generatora u direktnom sustavu.

Pretpostavke:
sinkroni generator ima samo jedan svitak uzbudnog i
prigunog namota
sinkroni generator ima po jedan svitak statorskog
(armaturnog) namota u sve tri faze
sinkroni generator nalazi se u PH u trenutku nastanka K3
na njegovim stezaljkama
Reaktancije sinkronog generatora
Tok proizveden uzbudnim namotom
rotora miruje u odnosu na rotor i
rotira sinkronom brzinom u odnosu
na stator.
Pretpostavka je da je raspodjela
magnetskog polja (indukcije) u
zranom rasporu sinusna. Tada tok
proizveden namotom rotora moemo
rastaviti na u tri toka nepomina
prema statoru ali koja su vremenski
promjenjiva prema zakonu sinusa.
Ta su tri toka meusobno
pomaknuta za 120, a njihove
0R = sm cos() trenutne vrijednosti ovise o poloaju
0S = sm cos( 120) rotora.
0T = sm cos( 240)
= t kut izmeu uzdune osi rotora i osi namota faze R.
 Reaktancije sinkronog generatora
Ako na primjer tropolni kratki spoj nastane u trenutku kada je =90,
tokovi obuhvaeni pojedinim fazama namota statora iznositi e:
3 3
0R = 0 0S = sm 0T = sm
2 2

Promotrimo to e se desiti sa strujama u namotu faze R u trenutku

nastanka kratkog spoja za dva karakteristian (granina) sluaja:
Sluaj a:
K3 je nastao u trenutku kada je tok obuhvaen namotom faze R jednak
nuli, dakle inducirani napon maksimalan
Sluaj b:
K3 je nastao u trenutku kada je tok obuhvaen namotom faze R
maksimalan, dakle inducirani napon jednak nuli
 Reaktancije sinkronog generatora
Sluaj a:
K3 je nastao u trenutku kada je tok obuhvaen namotom faze R
jednak nuli, dakle inducirani napon maksimalan

0R
Kada ne bi bilo kratkog spoja na
stezaljkama generatora, tok
obuhvaen statorskim namotom
ur mijenjao bi se radi okretanja
rotora prema izrazu 0R=smcos.
Radi nastanka kratkog spoja niti
R R tok obuhvaen namotom statora
niti tok obuhvaen namotima
rotora ne moe se trenutno
promijeniti.
 Reaktancije sinkronog generatora

0R 0R
pr
sr

R R

sr
ur
R
R

Zakretanjem rotora poveati e se tok proizveden namotom

rotora, pa e, radi toga da bi se odrao tok 0R=0, kroz namot
faze R potei struja koja e proizvoditi amperzavoje koji e se
svojim djelovanjem suprotstavljati amperzavojima proizvedenim
od uzbudne struje u rotoru (slika a).
 Reaktancije sinkronog generatora

0R 0R
pr
sr

R R

sr
ur
R
R

Kako zbog magnetske tromosti u poetnim trenucima K3 i tokovi

ulaneni uzbudnim i prigunim namotom moraju ostati
nepromijenjeni, i u njima e se pojaviti struje takve veliine koje
e realno potisnuti tokove statorskih namota na putove rasipanja
(slika b).
 Reaktancije sinkronog generatora

0R 0R
pr
sr

R R

sr
ur
R
R

Kako je magnetski otpor tog puta znatno vei od normalnog puta

(crtkano na slici a), za stvaranje odgovarajue veliine toka
potrebna je znatna struja u statorskom namotu.
 Reaktancije sinkronog generatora
0R iR

0R

eR

Maksimalan tok proizveden namotom rotora, a obuhvaen namotom

faze R, biti e pola perioda ( /2) nakon nastanka K3. Uz pretpostavku
R=0, u tom e trenutku i struja u namotu biti maksimalna.
Struja kratkog spoja u namotu faze R koja se svojim djelovanjem
suprotstavlja toku uzbudne struje je sinusoidalna izmjenina struja.
Reaktancije sinkronog generatora
Sluaj b:
K3 je nastao u trenutku kada je tok obuhvaen namotom faze R
maksimalan, dakle inducirani napon jednak nuli

0R Kada ne bi bilo kratkog spoja na

stezaljkama generatora, tok
obuhvaen statorskim namotom
mijenjao bi se radi okretanja
ur
rotora prema izrazu Rs=smcos.
Radi nastanka kratkog spoja (kao
R R
i u sluaju a) niti tok obuhvaen
namotom statora niti tok
obuhvaen namotima rotora ne
moe se trenutno promijeniti.
 Reaktancije sinkronog generatora
Radi odranja toka
na vrijednosti sm, 0R 0R
u statorskom R
pr R
namotu mora se
pojaviti takva sr
struja koja e
odrati ukupni tok R R
ur
ulanen namotom
na vrijednosti sm. sr

Pored izmjenine komponente struje koja se svojim djelovanjem

suprotstavlja toku proizvedenom od uzbudnog namota (kao u sluaju
a), sada se u namotu mora pojaviti i istosmjerna (aperiodska)
komponenta koja e tok ulanen namotom faze R odravati na
vrijednosti sm .
 Reaktancije sinkronog generatora
0R iR
Znai odravanje
konstantnim toka
ulananog
statorskim
namotom eR iR=
zahtijevati e
pulzirajuu struju u
statoru. 0R

Za Ra=0 ta bi istosmjerna komponenta ostala konstantna beskonano

dugo vremena. U tom sluaju e struja u statorskom namotu faze R postii
maksimalnu vrijednost polovinu periode od trenutka nastanka kratkog
spoja.
U stvarnosti istosmjerna komponenta se eksponencijalno priguuje pri
emu je vremenska konstanta priguenja ovisna o omjer La/Ra statorskog
namota, pa e i maksimalna vrijednost struje biti prije polovine periode.
 Reaktancije sinkronog generatora
Sluajevi prikazani u prethodnim razmatranjima granini su sluajevi glede
vrijednosti istosmjerne komponente struje kratkog spoja u statorskom
namotu faze R. Ako promatramo sve tri faze, s obzirom da je tok ulanen
pojedinim namotima u trenutku nastanka kratkog spoja opisan kutem
prema sljedeim izrazima, vrijedi da e se barem u dvije od faza
statorskog namota pojaviti istosmjerna komponenta struje razliita od 0.
0R = sm cos()
0S = sm cos( 120)
0T = sm cos( 240)
= t kut izmeu uzdune osi rotora i osi namota faze R

Pri tome e, neovisno o trenutku nastanka K3 na stezaljkama generatora,

uvijek vrijediti:
izmjenine komponente struja u svim fazama imaju jednake
amplitude i meusobno su fazno pomaknute za 120.
veliina istosmjerne komponente u pojedinim fazama ovisi o trenutku
nastanka K3, ali je zbroj tih komponenti u sve tri faze jednak nuli.
 Reaktancije sinkronog generatora
Rotorski namoti:
Tok obuhvaen rotorskim namotima mora ostati konstantan
nakon nastanka kratkog spoja, no tome se suprotstavljaju
komponente struja kratkog spoja u statorskim namotima.
Istosmjerne komponente struja kratkog spoja proizvode tok
koji u odnosu na stator miruje i ija je indukcija sinusno
raspodijeljena u zranom rasporu, isto onako kako je to bilo u
trenutku kratkog spoja. Tome toku koji u odnosu na stator
miruje biti e potrebna izmjenina komponenta u rotorskim
namotima.
Izmjenine komponente struja kratkog spoja u trima fazama
statorskog namota proizvesti e tri izmjenina toka koji se
mogu zamijeniti jednim sinusno raspodijeljenim tokom ali koji
rotira sinkronom brzinom. U odnosu na rotor taj je rezultantni
tok konstantan pa da bi se tok ulanen rotorskim namotima
odrao nepromijenjen mora se u njima pojaviti istosmjerna
komponenta struje.
 Reaktancije sinkronog generatora
Rotorski namoti:

Struja u rotorskim namotima biti e sastavljena uvijek

(neovisno o trenutku nastanka kratkog spoja) od
istosmjerne i izmjenine komponente.

Djelatni otpori namota razliiti su od nule:

Tok zateen u trenutku nastanka K3 postupno e

opadati jer e se njegova energija troiti za pokrivanje
gubitaka u namotima (R0) i eljezu.
 Reaktancije sinkronog generatora
t=k1T/4 (nekoliko perioda)
0R
R

sr

Najprije e doi do priguenja istosmjerne komponente struje kratkog

spoja u prigunom namotu jer on realno ima najvei djelatni otpor. U
slijed toga e doi do prodora toka statorskih namota u krug prigunog
namota (zavrava poetni ili subtranzijetni period KS).
 Reaktancije sinkronog generatora
t=k2T/4 (nekoliko sekundi)

R R

sr
ur

Kasnije dolazi do priguenja istosmjerne komponente struje kratkog

spoja u uzbudnom rotorskom namotu to se ogleda u prodoru toka
statorskih namota i u krug uzbudnog namota. Time zavrava
tranzijentni ili prijelazni period i nastupa stacionarni ili konani period
kratkog spoja.
 Reaktancije sinkronog generatora
iRa Izmjenine komponente
struja KS u rotorskim
namotima priguuju se na
vrijednost nula kada
ip t iezavaju i istosmjerne
komponente u statorskom
namotu.

iu

iu0 iu0

t
 Reaktancije sinkronog generatora
ip iu

t iu0 iu0

iR t

iR

t
t

iR

t
 Reaktancije sinkronog generatora
Struja faze R u sluaju K3 na stezaljkama sinkronog generatora u
praznom hodu:
iR

IU

1- izmjenina komponenta
2- istosmjerna komponenta
3- rezultantna struja K3

t 4- envelopa rezultantne struje

tU K3
IU= udarna struja KS
tu= vrijeme do pojave udarne
struje KS
 Reaktancije sinkronog generatora
Na temelju dosadanjih razmatranja mogue je zakljuiti da e
reaktancija sinkronog generatora u direktnom sustavu za vrijeme
trajanja kratkog spoja kontinuirano mijenjati svoj iznos. U proraunima
koristimo njene tri karakteristine vrijednosti:

Xd=poetna (subtranzijentna) reaktancija SG

Xd=prijelazna (tranzijentna) reaktancija SG
Xd=sinkrona (stacionarna) reaktancija SG

pri emu vrijedi: Xd< Xd< Xd

Sva su dosadanja razmatranja provedena uz pretpostavku da se radi o
turbogeneratoru. U sluaju generatora s istaknutim polovima razlikujemo
magnetski otpor pod polnim papuama i izmeu polova. Da bi se ta razlika
uzela u obzir, odvojeno se razmatra :
uzduno protjecanje statorskih namota (u smjeru osi rotora)
popreno protjecanje statorskih namota (u smjeru poprene osi rotora)
 Reaktancije sinkronog generatora
Djelovanje uzbudnog namota je u smjeru osi rotora a protjecanje
prigunog namota isto se dijeli na dvije komponente u smjeru uzdune i
poprene osi rotora.
U skladu s time sinkroni generator s istaknutim polovima pored poetne,
prijelazne i sinkrone reaktancije u smjeru uzdune osi karakteriziraju i
odgovarajue reaktancije u smjeru poprene osi:

Xq=poetna (subtranzijentna) reaktancija SG

Xq=prijelazna (tranzijentna) reaktancija SG
Xq= Xq =sinkrona (stacionarna) reaktancija SG

S obzirom da je djelovanje uzbudnog namota samo u smjeru uzdune

osi, nakon subtranzijetnog stanja (priguenje istosmjerne komponente
struje KS u poprenoj komponenti prigunog namota) nastupa
stacionarno stanje.
 Reaktancije sinkronog generatora
Analitiki izraz za struju u fazi R sinkronog generatora s istaknutim
polovima koji se u trenutku K3 na njegovim stezaljkama nalazi u
praznom hodu (Poar, Visokonaponska rasklopna postrojenja, str.54-80):

1 t
1 Td" 1
t
1 Td' 1
iR = E " ' e + ' e + cos(t + 0 )
X d X d Xd Xd X d
1 1 1 1
t
1
- E e " + " cos0 +
Ta
" cos(2t + 0 )
2 "
X d X q X d X q
izmjenina
komponenta istosmjerna komponenta
poetno stanje
izmjenina izmjenina
komponenta dvostruke
komponenta komponenta
frekvencije kao posljedica
prijelazno stanje stacionarno stanje
razlike izmeu Xd i Xq
 Reaktancije sinkronog generatora
Pri tome je:
0=kut izmeu uzdune osi rotora i osi namota u fazi R u trenutku
nastanka K3 2
M mpd
vremenska konstanta poetne L pd
Lm X d"
izmjenine komponente struje Td =
"
'
rpd Xd

vremenska komponenta prijelazne Lm X d'

T =
d
'

izmjenine komponente struje rm X d

vremenska konstanta istosmjerne 2 X d" X q"

Ta =
komponente struje r (X d" + X q" )
Lpd=induktivitet komponente prigunog namota u smjeru uzdune osi
Lm=induktivitet uzbudnog namota
Mmpd=meuinduktivitet izmeu uzbudnog i komponente prigunog namota u smjeru uzdune osi
rpd=djelatni otpor komponente prigunog namota u smjeru uzdune osi
rm=djelatni otpor uzbudnog namota
r=djelatni otpor statorskog namota
 Reaktancije sinkronog generatora
Za turbogeneratore nema razlike izmeu uzdune i poprene reaktancije:

1 t
1 Td" 1
t
1 Td' 1 1
t

iR = E " ' e + ' e + cos(t + 0 ) - E e a " cos0
T

X d X d Xd Xd X d Xd
Reaktancija sinkronog generator u inverznom sustavu:
analitiki:
X d" + X q"
Xi = (gornja granica)
2
mjerenjem: na stezaljke SG narinemo trofazni napon inverznog
redoslijeda uz kratko spojeni uzbudni napon na rotoru koji miruje
2 X d" X q"
Xi = (donja granica)
X +X
"
d
"
q

ako se radi o generatoru s neistaknutim polovima (Xd=Xq) onda je

Xi=Xi=Xi=Xd.
 Reaktancije sinkronog generatora
Reaktancija sinkronog generator u nultom sustavu:

ako je zvijezdite generatora nije uzemljeno:

X0 =

ako je zvijezdite generatora uzemljeno:

X 0 = (L0 2M 0 )

L0= konstantna komponenta induktiviteta statorskog namota

M0= konstantna komponenta meuinduktiviteta izmeu dvije faze
statorskog namota

mjerenje: na stezaljke SG istofazni napon u sve tri faze

uz kratko spojeni uzbudni napon na rotoru koji miruje
 Reaktancije sinkronog generatora
Prosjene relativne reaktancije sinkronih generatora (SAD):

Vrsta generatora Xd Xd Xd Xi X0
Neistaknuti polovi (turbo) 0.12 0.23 1.1 0.12 0.03

Istaknuti polovi (hidro) 0.24 0.37 1.15 0.24 0.18

Proraun:

Definicija :relativna reaktancija je omjer

X I n 3Vn S izmeu pada napona na reaktanciji kada
x= . = X n2
Vn 3Vn Un kroz nju tee nazivna struja i nazivnog
faznog napona.

gdje je X reaktancija u , Un linijski napon u kV i Sn nazivna snaga u MVA.

 Reaktancije sinkronog generatora
Ekvivalentne sheme sinkronog generatora u komponentnim sustavima:
poetni period prijelazni period stacionarni period
u trenutku nekoliko perioda nakon nekoliko sekundi nakon
nastanka KS nastanka KS nastanka KS
Id Id Id

Vd Vd Vd

Ii Ii Ii

Vi Vi Vi

I0 I0 I0

V0 V0 V0

ako sinkroni generator nema uzemljeno zvijezdite X0=