Toplinska Izolacija PDF

TOPLINSKA IZOLACIJA
2.1. Usporedba toplinski neizolirane zgrade u odnosu na izoliranu zgradu u skladu

s najnovijim propisom u odnosu na toplinsku zatitu i racionalnu uporabu
energije - lokacija Zagreb
2.2. Usporedba toplinski neizolirane zgrade u odnosu na izoliranu zgradu u skladu

s najnovijim propisom u odnosu na toplinsku zatitu i racionalnu uporabu
energije - lokacija Split
2.3. Usporedba u pogledu utede toplinske energije neizolirane zgrade sa

zidovima od pune opeke u odnosu na zgradu iji su vanjski zidovi toplinski
izolirani toplinskom izolacijom debljine 12,00 cm - lokacija Zagreb

zidovima od pune opeke u odnosu na zgradu iji su vanjski zidovi toplinski
izolirani toplinskom izolacijom debljine 8,00 cm - lokacija Split

zidovima od POROTHERMA u odnosu na zgradu iji su vanjski zidovi toplinski
izolirani toplinskom izolacijom debljine 12,00 cm - lokacija Zagreb

zidovima od POROTHERMA u odnosu na zgradu iji su vanjski zidovi toplinski
izolirani toplinskom izolacijom debljine 8,00 cm - lokacija Split
2.7. Usporedba potronje energije za grijanje toplinski neizolirane zgrade u

odnosu na djelomino izolirane zgrade te potpuno izoliranu zgradu s novim
kvalitetnim prozorima i vratima u skladu sa zahtjevima tehnikog propisa -
lokacija Zagreb
2.8. Usporedba potronje energije za grijanje toplinski neizolirane zgrade u

odnosu na djelomino izolirane zgrade te potpuno izoliranu zgradu s novim
kvalitetnim prozorima i vratima u skladu sa zahtjevima tehnikog propisa -
lokacija Split
TIPSKA MJERA
USPOREDBA TOPLINSKI NEIZOLIRANE ZGRADE U ODNOSU NA IZOLIRANU ZGRADU
U SKLADU S NAJNOVIJIM PROPISOM U ODNOSU NA TOPLINSKU ZATITU I 2.1.
RACIONALNU UPORABU ENERGIJE Zg
Mjera prikazuje odnos koliine potrebne energije za grijanje neizolirane zgrade (povrine
do 400 m2) te iste takve zgrade, ali izolirane sukladno minimalnim zahtjevima toplinske
zatite prema uvjetima trenutne regulative u RH (Tehniki propis o racionalnoj uporabi
energije i toplinskoj zatiti u zgradama (N.N. 110/08 i dop.) u daljnjem tekstu TPRUETZZ).
Prikazat e se primjer toplinski izolirane zgrade koja bi trebala zadovoljavati uvjete
za postizanje barem energetskog razreda C. Paralelno s time su predoeni trokovi
izgradnje zgrade do stupnja dovrenosti visoki roh bau kako bi se to jasnije mogli
prikazati odnosi uloenih sredstava u toplinsku izolaciju, te to tonije procijenio rok
povrata investicije.
STAMBENA ZGRADA DO 400 m2

PREDMET
(OBITELJSKA KUA)
Lokacija Zagreb
Bruto povrina grijanog dijela zgrade 163,00 m (dim. 10,00 x 8,30 m)
2
Neto podna povrina grijanog dijela zgrade 143,00 m2

Broj etaa 2 (prizemlje + potkrovlje)
Bruto povrina grijanog dijela prizemlje 80,00 m2
Bruto povrina grijanog dijela potkrovlje 83,00 m2
Mjerna
ULAZNI PODACI Oznaka Vrijednost
jedinica
Oploje grijanog dijela zgrade A 358,38 [m2]
Obujam grijanog dijela zgrade Ve 446,21 [m3]
Opis mjere Obujam grijanog zraka
V 339,12 [m3]
(TPRUETZZ, l.4, st.11)
Faktor oblika zgrade f0 0,80 [m-1]
Plotina korisne povrine Ak 142,79 [m2]
Ukupna plotina proelja Auk 270,73 [m2]
Ukupna plotina prozora Awuk 17,76 [m2]
Slika 1. Prizemlje obiteljske kue Slika 2. Potkrovlje obiteljske kue

TIPSKA MJERA
2.1. USPOREDBA TOPLINSKI NEIZOLIRANE ZGRADE U ODNOSU NA IZOLIRANU ZGRADU

U SKLADU S NAJNOVIJIM PROPISOM U ODNOSU NA TOPLINSKU ZATITU I
Zg RACIONALNU UPORABU ENERGIJE
PRETPOSTAVKE
-- unutarnja projektna temperature grijanja iznosi 20C
-- reim rada termotehnikog sustava iznosi 71% (prema DIN V 18599-10)
-- toplinski gubici:
-- transmisijski gubici kroz vanjsku ovojnicu zgrade te prema tlu; korekcija
koeficijenta prolaska topline zbog utjecaja toplinskih mostova za 0,10 W/m2K
-- prirodna ventilacija - niska razina zrakonepropusnosti zgrade kod postojeih,
starih otvora; srednja razina zrakonepropusnosti za nove (izmijenjene) otvore
-- toplinski dobici:
-- dobici od Suneva zraenja kroz prozirne (ostakljene) elemente zgrade
-- unutarnji dobici topline (metaboliki i od ureaja) 5 W/m2 (prema TPRUETZZ)
KLIMATSKI UVJETI NA LOKACIJI

-- proraun s obzirom na najbliu meteoroloku postaju
-- metoda po mjesecima (u odnosu na prosjene mjesene temperature vanjskog
zraka)
-- energetski razred zgrade odreen je u odnosu na referentne klimatske podatke
(Kontinentalna Hrvatska)
Tablica 1. Koeficijenti prolaska topline graevnih dijelova promatrane zgrade

Koeficijenti prolaska topline U (W/m2K) : Opis mjere
GRAEVNI DIJELOVI Zgrada izolirana Najvee doputene

Neizolirana zgrada
prema zahtjevima vrijednosti koeficijenta
(UNZ)
(TPRUETZZ-a) (UIZ)* prolaska topline (UMAX)
Vanjski zid 1,21 0,24 0,45

Kosi krov iznad grijanog prostora 2,01 0,16 0,30
Pod na tlu 4,04 0,40 0,50
Strop iznad vanjskog prostora 1,67 0,25 0,30
Napomena: U pogledu minimalne toplinske zatite i najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaska topline
U (W/m2K), niti jedan od graevnih dijelova neizolirane zgrade ne zadovoljava uvjet UNZ < UMAX (W/m2K).
* Postizanje navedenih koeficijenata prolaska topline ukljuuje postavu toplinske izolacije vanjskih zidova i
podgleda stropa iznad vanjskog prostora od ploa kamene vune gustoe 115 kg/m3, koeficijenta toplinske
provodljivosti = 0,036 W/mK i debljine 12,00 cm. Debljina toplinske izolacije u kosom krovu iznosi 20,00 cm
(mineralna vuna gustoe 20 kg/m3, = 0,035 W/mK), dok se za simulaciju trokova pretpostavlja ugradnja
toplinske izolacije u plivajui pod na tlu u debljini 8,00 cm.
Tablica 2. Koeficijenti prolaska topline otvora promatrane zgrade

Koeficijenti prolaska topline U (W/m2K):
OTVORI Zgrada izolirana Najvee doputene

Neizolirana zgrada
(UNZ)
Prozori 3,10 1,20 1,80

Ulazna vrata s neprozirnim vratnim krilom 3,50 2,00 2,90
U (W/m2K), niti jedan od otvora neizolirane zgrade ne zadovoljava uvjet UNZ < UMAX (W/m2K).
TIPSKA MJERA
NEIZOLIRANA ZGRADA
Za stambenu zgradu u Zagrebu, neto podne povrine grijanog dijela od 143,00 m2,
bez ikakve toplinske izolacije (toplinski neizolirana), prema HRN EN 13790 izraunata
je potrebna godinja toplinska energija za grijanje QH,nd = 38.081,43 kWh, odnosno,
specifina godinja potronja toplinske energije koja iznosi QH,nd = 266,71 kWh/m2.
Uzmemo li u obzir sve potrebne parametre koji definiraju toplinske gubitke i dobitke
na zgradi, i to sve u odnosu na referentne klimatske podatke (Kontinentalna Hrvatska),
energetski razred zgrade bi u tom sluaju bio najnepovoljniji mogui razred G. Svi
proraunski modeli ukljuuju koritenje itavog prostora tijekom itave godine, uz
prosjenu sobnu temperaturu od 20C.
ENERGETSKI CERTIFIKAT STAMBENE ZGRADE (PRVA STRANICA)
Zgrada nova x postojea

Vrsta i naziv zgrade Stambena zgrada do 400 m2
K.. k.o -
Adresa Zagreb, kontinentalna Hrvatska
Mjesto Zagreb
prema Vlasnik/Investitor -
Direktivi
Izvoa -
2002/91/EC
Godina izgradnje -
Izraun
Q H,nd,ref kWh/(m2 a)
257
Utede
Energetski certifikat za stambene zgrade
Podaci o osobi koja je izdala energetski certifikat

Ovlatena fizika osoba
Ovlatena pravna osoba
Imenovana osoba
Registarski broj ovlatene osobe
Broj energetskog certifikata
Datum izdavanja/rok vaenja
Potpis
Podaci o zgradi
A K [m2 ] 142,79
V e [m ]
3
446,21
f 0 [m ]
-1
0,80
Htr,adj [W/(m2 K] 1,60
TIPSKA MJERA

Zg RACIONALNU UPORABU ENERGIJE
IZOLIRANA ZGRADA
Promatramo li sada tu istu zgradu i primijenimo li toplinsku zatitu u skladu s TPRUETZZ
izraunata potrebna godinja toplinska energija za grijanje na lokaciji zgrade bi u tom
sluaju iznosila QH,nd = 8.111,14 kWh, odnosno, specifina godinja potronja toplinske
energije iznosi u tom sluaju QH,nd = 56,81 kWh/m2. Time zgrada ulazi u energetski
razred C (referentni klimatski podaci), odnosno, vrlo blizu energetskom razredu B.

K.. k.o -
Mjesto Zagreb
Direktivi
2002/91/EC Izvoa -
Godina izgradnje -
Izraun
Q H,nd,ref kWh/(m 2 a)
56
Utede

Imenovana osoba
Potpis
Podaci o zgradi
A K [m2 ] 142,79
V e [m3 ] 446,21
f 0 [m ]
-1
0,80
TIPSKA MJERA
Na naem primjeru izolirane zgrade, godinja potrebna energija za grijanje bila bi

8.111 kWh (56,81 kWh/m2) dok bi ta ista energija u sluaju neizolirane zgrade iznosila
38.081 kWh (266,7 kWh/m2). Iz Tablice 3. i Dijagrama 1. je vidljivo da uteda na
toplinskoj energiji potrebnoj za grijanje toplinski neizolirane zgrade u odnosu na
toplinski izoliranu zgradu iznosi priblino 80%. U stvarnim uvjetima za oekivati je
neto manju utedu odnosno 60-70% zbog naina koritenja same zgrade (ventilacijski
gubici) i/ili imperfekcija prilikom izvedbe toplinskih sustava (u prvom redu zbog pojava
manjih toplinskih mostova ) na samom objektu.
Tablica 3. Usporedba godinje potrebne energije za grijanje

Neizolirana Zgrada izolirana prema zahtjevima
GODINJA POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA GRIJANJE
zgrada TPRUETZZ-a
Godinja potrebna toplina za grijanje (kWh) 38.081,43 8.111,14
Specifina godinja potrebna toplinska energija za grijanje (kWh/m2) 266,70 56,81
Utede
Dijagram 1. Usporedba specifine godinje potrebne topline za grijanje
Na ovom tipskom primjeru izolirane zgrade pokazalo se da se s dodatnom investicijom

u toplinsku izolaciju i ugradnju kvalitetnih otvora, u iznosu od 33% u odnosu na graenje
neizoliranog objekta godinje moe utedjeti i do 80% potrebne energije za grijanje.
U naem sluaju za investiciju od dodatnih 167.000 kn postignute su godinje utede
od 14.604 kn ukoliko se objekt grije na prirodni plin, 34.165 kn ukoliko se objekt grije
na elektrinu energiju, 7.963 kn ukoliko se grije na ogrijevna drva te 28.320 ukoliko se
objekt grije na lo ulje, kako je prikazano Tablicom 4.
Tablica 4. EE mjera 2.1.: Gradnja toplinski izolirane zgrade

EE mjera 2.1.: Gradnja toplinski izolirane zgrade
Energent prirodni plin elektrina energija ogrjevno drvo loivo ulje
4.045 m3 29.969 kWh 29 prm 3.917 l
Godinje utede 14.604 kn 34.165 kn 7.963 kn 28.320 kn
7,53 tCO2 11,27 tCO2 0 tCO2 10,55 tCO2
Investicija u toplinsku izolaciju 167.500 kn
Rok povrata investicije 11,5 godine 4,9 godina 21 godina 5,9 godina
ivotni vijek EE mjere 50 godina
202.268 m3 1.498.443 kWh 1.448 prm 195.849 l
Utede u ivotnom vijeku EE mjere 730.187 kn 1.708.225 kn 398.156 kn 1.415.988 kn
376,50 tCO2 563,41 tCO2 0 tCO2 527,48 tCO2
121.361 m3 899.066 kWh 869 prm 117.509 l

Utede u prvih 30 godina od
438.112 kn 1.024.935 kn 238.894 kn 849.593 kn
implementacije mjere
225,90 tCO2 338,05 tCO2 0 tCO2 316,49 tCO2
TIPSKA MJERA
2.1. USPOREDBA TOPLINSKI NEIZOLIRANE ZGRADE U ODNOSU NA IZOLIRANU ZGRADU U

SKLADU S NAJNOVIJIM PROPISOM U ODNOSU NA TOPLINSKU ZATITU I RACIONALNU
Zg UPORABU ENERGIJE
Koritene cijene energenata i faktori pretvorbe: Cijena prirodnog plina u travnju 2013.
godine iznosila je priblino 3,61 kn/m3 (0,39 kn/kWh; 9,2607 kWh/m3; 0,000201 tCO2 /kWh).
Cijena elektrine energije u travnju 2013. godine iznosila je 1,05 kn/kWh (jednotarifno
brojilo) dok je emisija ugljikovog dioksida iznosila 0,000376 tCO2 za kWh elektrine energije.
Za dvotarifna brojila cijena elektrine energije iznosila je 1,14 kn/kWh u vioj tarifi i
0,56 kn/kWh u nioj tarifi. Prosjena cijena ogrjevnog drva u sijenju 2013. godine iznosila
je 275 kn/prm (0,16 kn/kWh; 1725 kWh/prm; 0 tCO2 /kWh). Prosjena cijena lo ulja u
periodu od sijenja 2012. godine do veljae 2013. godine iznosila je 7,23 kn/litri loivog ulja
(0,71 kn/kWh; 10,202 kWh/l; 0,000264 tCO2/kWh).
Napomene: Investicija obuhvaa kompletan graevinski materijal i radove prema trinim

cijenama proizvoda i radova u RH u travnju 2013. godine. Ukupna cijena ukljuuje radove
i materijale do stupnja gotovosti roh bau graevinski radovi, krovite, limarski radovi,
vanjska stolarija, plivajui podovi (bez zavrnih obloga, pregradnih zidova i unutarnje
stolarije). Razliku u cijeni neizolirane i izolirane zgrade ini toplinska izolacija u iznosu od
167.500 kn (cijene izraene s PDV-om). Za izvedbu nove izolirane zgrade, investicija iznosi
676.290 kn (cca 4.020 kn/m2), dok bi za izgradnju isto takvog, ali toplinski neizoliranog
objekta investicija iznosila 508.790,00 kn (cca 3.560 kn/m2) (sve s PDV-om). Cijene zemljita,
komunalne naknade, projektiranja i zavrnih radova nisu uzete u obzir jer variraju od
mjesta do mjesta te ovise o ukusima i financijskoj sposobnosti investitora (zavrne obloge).
ivotni vijek EE mjere od 50 godina je preuzet iz TPRUETZZ, NN 110/08, l. 6, st. 2: Uporabni
vijek zgrade u odnosu na bitni zahtjev za graevinu utedu energije i toplinsku zatitu je
najmanje 50 godina ako posebnim propisom donesenim u skladu sa Zakonom o prostornom
ureenu i gradnji nije drukije odreeno. ali proraun je dan i za vijek trajanja od 30 godina.
Utede
Pretpostavke: Kod prorauna uteda kod kuanstava koja koriste elektrinu energiju kao
ogrjevni energent uzeta je pretpostavka da veina kuanstva koja se griju na elektrinu
energiju imaju dvotarifna brojila te da grijanje koriste iskljuivo u vrijeme vie tarife. U
proraunu su ovisno o ogrjevnom energentu uzeti sljedei stupnjevi iskoristivosti sustava
grijanja: iskoristivost sustava koji koristi prirodni plin =80%, iskoristivost sustava koji
koristi elektrinu energiju =100%, iskoristivost sustava koji koristi ogrjevno drvo =60% i
iskoristivost sustava koji koristi lo ulje kao ogrjevni energent =75%.
TIPSKA MJERA
Slika 3. Neizolirani zid Slika 4. Izolirani zid (blok opeka,beton)
Grafiki prikaz
Slika 5. Neizolirani krov Slika 6. Izolirani krov

TIPSKA MJERA

Zg UPORABU ENERGIJE
Slika 7. Neizolirani pod Slika 8. Izolirani pod
Grafiki prikaz
Slika 9. Neizolirani strop iznad vanjskog prostora
Slika 10. Izolirani strop iznad vanjskog prostora

TIPSKA MJERA

Zg UPORABU ENERGIJE
POPIS GRAEVNIH DIJELOVA

Neizolirana zgrada Izolirana zgrada
Slojevi s debljinama (cm) Slojevi s debljinama (cm)
Vapneno-cementna buka (unutarnja
1. 2,00 1. Vapneno-cementna buka 2,00
buka)
2. uplji blokovi od gline 29,00 2. uplji blokovi od gline 29,00
Vapneno-cementna buka (vanjska
3. 3,00 3. Polimerno-cementno ljepilo 0,50
VANJSKI ZID zavrna buka)
4. Ploe kamene vune 12,00
5. Polimerno-cementno ljepilo 0,50
6. Impregnacijski predpremaz
7. Silikatna buka 0,20
1. Keramike ploice 1,00 1. Keramike ploice 1,50
2. Armirani cementni estrih 5,00 2. Armirani cementni estrih 5,00
Bitum. traka s ulokom stakl. voala
3. 0,80 3. Polietilenska folija 0,15 mm 0,015
(hidroizolacija)
POD NA TLU
4. Armirani beton (podloga) 10,00 4. Kamena vuna 8,00
5. Drenani sloj 30,00 5. Bitum. traka s ulokom stakl. voala 0,80
(hidroizolacija)
6. Armirani beton (podloga) 10,00
7. Drenani sloj 30,00 Specifikacija
1. Parket 2,00 1. Parket 2,00 opreme
3. Armirani beton 4,00 3. Polietilenska folija 0,15 mm 0,015
Kamena vuna (zvuna i toplinska
4. Fert strop 16,00 4. 3,00
zatita)
STROP IZNAD zavrna buka)
OTVORENE 6. Armirani beton 4,00
TERASE
7. Fert strop 16,00
9. Lamele kamene vune 10,00
Vapneno-cementna buka Vapneno-cementna buka (un-
1. 2,00 1. 2,00
(unutarnja) utarnja)
2. Fert strop 16,00 2. Fert strop 16,00
3. Armirani beton 4,00 3. Armirani beton 4,00
Mineralna (staklena ili kamena)
KOSI KROV 4. Zrak izmeu drvenih rogova 20,00 4. vuna 20,00
Paropropusna priuvna hidroizo-
5. Paropropusna priuvna hidroizolacija 0,03 5. 0,03
lacija
Dobro provjetravan sloj zraka ispod
6. Zrak (ventilirani) 5,00 6. 5,00
pokrova
7. Crijep (krovni) glina 2,00 7. Crijep (krovni) glina 2,00
TIPSKA MJERA
KORACI KOJE JE POTREBNO NAPRAVITI AKO PLANIRATE GRADITI ZGRADU

IJA JE GRAEVINSKA (BRUTO) POVRINA MANJA ILI JEDNAKA 400 m
1. Provjera namjene parcele na kojoj se namjerava graditi:

Namjena parcele je navedena u prostornom planu opine ili grada.
Prostorni planovi upanija dostupni su na http://www.mgipu.hr/default.
aspx?id=3666.
Za detaljne informacije o tome to i uz kakve dozvole se smije graditi na eljenom
podruju dobro se obratiti nadlenom uredu za graditeljstvo i prostorno ureenje.
Popis nadlenih ureda po upanijama: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=5882.
Ako u prostornom planu i/ili po informacijama iz nadlenog ureda utvrdite da je na

graevinskoj estici na kojoj planirate graditi doputena gradnja stambene zgrade ija
je graevinska (bruto) povrina manja ili jednaka 400 m, moete zapoeti s ishoenjem
Rjeenja o uvjetima graenja.
2. Ishoenje Rjeenja o uvjetima graenja

Rjeenje o uvjetima graenja je upravni akt kojim se investitoru (vlasniku) doputa
graditi zgrada graevinske povrine do 400 m2.
Rjeenje o uvjetima graenja izdaje nadleni upravni odjel grada ili opine (Upravni
Procedura za odjel za prostorno ureenje).
Zahtjevu za izdavanje Rjeenja o uvjetima graenja se prilae:
provoenje
- tri primjerka idejnog projekta ija je situacija prikazana na odgovarajuoj
mjera posebnoj geodetskoj podlozi,
Procedura za
- posebne uvjete tijela dravne uprave nadlenog za poslove kulturnih dobara
provoenje
za graevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja koje je upisano u Registar
mjere kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturnopovijesna cjelina ili je
graevina upisana u taj Registar kao kulturno dobro,
- pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt
izraen prema stranim propisima,
- dokaz da investitor ima pravo graditi na zemljitu od kojeg e se formirati
graevna estica, odnosno na postojeoj graevini,
- dokaz o uplaenom komunalnom i vodnom doprinosu te graevinskoj
pristojbi prema Zakonu o tarifnim pristojbama (NN 19/13).
Idejni projekt izrauje projektant odnosno ovlateni inenjer arhitekture ili

graevinarstva. Projektant je odgovoran da projekt ispunjava bitne zahtjeve za
graevinu, da je zgrada usklaena sa Zakonom o prostornom ureenju u gradnji te
posebnim vaeim propisima i lokacijskim uvjetima. Liste ovlatenih inenjera dostupne
su na: www.hka.hr i www.hkig.hr.
Posebni uvjeti tijela dravne uprave nadlenog za poslove kulturnih dobara

po lanku 61. Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 136/12), investitor je za
poduzimanje radnji u zatienim kulturno-povijesnim sredinama, prije podnoenja
Zahtjeva duan pribaviti posebne uvjete zatite kulturnog dobra.
Dokaz da investitor ima pravo graditi moe biti:

izvadak iz zemljine knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj
prava graenja na graevnoj estici ili graevini na kojoj se namjerava graditi,
ugovor s pravnom ili fizikom osobom ili odluka nadlenog tijela kojom vlasnik
ili nadleno tijelo daju suglasnost da investitor gradi na graevnoj estici ili
graevini na kojoj se namjerava graditi.
TIPSKA MJERA

Zg UPORABU ENERGIJE
Komunalna naknada je prihod prorauna jedinice lokalne samouprave. Iznos

komunalne naknade odreuje tijelo jedinice lokalne samouprave, a pregled cijena po
m2 i tipu zgrade je dan na: http://www.mgipu.hr/doc/Visina_komunalne_naknade.pdf.
Graevinska pristojba Tarifa broj 63 (1) po Zakonu o tarifnim pristojbama iznosi

800 kn.
3. Predaja i odobravanje Zahtjeva
Ako su ispunjeni propisani uvjeti Zakonom o prostornom ureenju i gradnji i ako

je investitor dostavio dokaz o uplaenom komunalnom i vodnom doprinosu te
graevinskoj pristojbi, nadleno upravno tijelo duno je izdati Rjeenje o uvjetima
graenja u roku od trideset dana od dana primitka urednog zahtjeva.
4. Koritenje novoizgraene zgrade
Izgraena zgrada ija graevinska bruto povrina nije vea od 400 m2 moe se poeti
koristiti nakon to je nadlenom upravnom tijelu dostavljeno Zavrno izvjee nadzornog
inenjera o izvedbi graevine. Ta isprava zamjenjuje nekadanju uporabnu dozvolu.
Zavrno izvjee se uz ispunjeni Zahtjev za upis u katastarski operat predaje u katastarski

ured. Preduvjet za upis u katastarski operat je da je u njemu formirana graevna Procedura za
(katastarska) estica za graevinu koja se evidentira. provoenje
mjera
Obveze vlasnika zgrade:
Graevina se rabi samo sukladno njezinoj namjeni.
Vlasnik graevine duan je osigurati odravanje graevine tako da se tijekom
njezinog trajanja ouvaju bitni zahtjevi za graevinu, unapreivati ispunjavanje
bitnih zahtjeva za graevinu te je odravati tako da se ne narue svojstva
graevine.
U sluaju oteenja graevine zbog kojeg postoji opasnost za ivot i zdravlje
ljudi, okoli, prirodu, druge graevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom
zemljitu, vlasnik graevine duan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje
opasnosti i oznaiti graevinu opasnom do otklanjanja takvog oteenja.
IZVORI:
Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, i izmjene dopune 38/09,
55/11, 90/11, 50/12)
www.mgipu.hr
TIPSKA MJERA
OPIS POSTUPKA I PERIODA ODRAVANJA ZGRADE

Odravanje zgrade je zakonska obveza vlasnika, ali uz pametan i dobar izbor projektanta,
izvoaa i nadzora gradnje, mogue je znatno pojednostaviti i smanjiti trokove
odravanje ali i koritenja zgrade.
Kod novoizgraenih zgrada vano je imati dostupan projekt te posjedovati

jamstvo izvoaa kako biste mogli aktivirati jamstvo koje ste dobili na radove im
uoite neka oteenja na zgradi.
VANJSKA OVOJNICA
Jednom godinje potrebno je obaviti vizualni pregled vanjske ovojnice. Ukoliko se uoe
bilo kakve pukotine, udarna oteenja, lokalne promjene u boji vanjskog sloja vanjske
ovojnice ili npr. pojava vlage iste je potrebno urno otkloniti kako ne bi nastupila daljnja
oteenja na samoj konstrukciji zida.
OTEENJA NA VANJSKOJ OVOJNICI pukotine, ili udarna oteenja
Ukoliko prilikom pregleda vanjske ovojnice uoite pukotine ili udarna oteenja
iste je potrebno hitno sanirati kako bi se sprijeio ulaz vode u pukotinu. esto se
mogu uoiti pukotinska oteenja u blizini uglova prozora a to je znak neispravno
postavljene toplinske izolacije.
Opis postupka Ukoliko oteenje na vanjskoj ovojnici nije uzrokovano mehaniki potrebno je pozvati
i perioda struni osobu kako bi se otkrio uzrok nastanka oteenja te saniralo oteenje.
odravanja
zgrade Pukotine veliine do 0,3 mm se mogu sanirati i specijalnim premazima predvienima
za tu namjenu, za vee pukotine sanacija e morati biti provedena profesionalno uz
obnovu cijelog zavrnog sloja, a mogue i sloja ispod.
LOKALNE PROMJENE U BOJI VANJSKOG SLOJA VANJSKE OVOJNICE (FLEKE)
Lokalne promjene u boji vanjskog sloja vanjske ovojnice (fleke) najee se dogaaju
zbog loe izvedenih istaka na proeljima zgrade (balkoni, terase, klupice). Loom
izvedbom istaka na proeljima zgrade nakupljena oborinska i kondenzirana voda
slijeva se na proelje te dodatno ovlauje, prlja i oteuje vanjsku ovojnicu te s
vremenom prodire i oteuje i izolacijski sloj.
Drugi mogui razlog je loe izvedeno odvoenje oborinskih voda s krovita

(zaepljeni ili oteeni oluci). Zato je vano osigurati, redovito odravati i provjeravati
odvodnju oborinskih voda s krova i svih kosih i horizontalnih povrina na zgradi.
Problem s promjenama boje se moe umanjiti premazivanjem bezbojnim silikonskim

premazima (premaz za hidrofobiranje) , a sanacija je mogua bojom svakih 5 do 10
godina.
VLAGA U STAMBENOM PROSTORU
Vlaga na unutarnjoj strani vanjskih zidova kod novoizgraenih zgrada i zgrada

s obnovljenom vanjskom ovojnicom je esto posljedica zadrane vlage unutar
zidova koja se tijekom sezone grijanja isparava u prostor. Mogua je i pojava vlage
na zidovima nakon zamjene stolarije novom stolarijom s boljim brtvljenjem. Prvi
problem e se rijeiti nakon jedne ili dvije sezone grijanja uz ispravno provjetravanje
a posljedice drugog na isti nain mogu znaajno biti smanjene.
TIPSKA MJERA
Ispravno provjetravanje u sezoni grijanja znai da se vie puta dnevno (a svakako

nakon kuhanja i kupanja) na desetak minuta napravi propuh u stambenom prostoru,
kojim se istroeni vlani zrak zamijeni svjeim i suhim. Pri tome je potrebno paziti da
se prostorija i zidovi ne rashlade.
NAKNADNI RADOVI
Vano je da se bilo kakvi naknadni radovi koji ukljuuju buenje vanjske ovojnice
izvedu profesionalno i da se okolna oteenja svedu na minimum i odmah saniraju.
Primjer je buenje vanjskog zida za napu, fasadni ili obini dimnjak, split ureaj i
slino.
KROVITE
Nekoliko puta godinje potrebno je obaviti vizualani pregled krovita. Vano je redovito
provjeravati stanje limenih opava elemenata za koje su izraene rupe u krovitu: vrata,
krovni prozori, dimnjaci, svjetlarnici i slino. Takoer je nuno redovito provjeravati
sustav odvodnje s krovita i osigurati da voda s krovita ne dospijeva na proelje.
Ukoliko se uoe bilo kakve nepravilnosti potrebno ih je odmah sanirati.
RAVNI KROVOVI
Ukoliko je zavrni sloj izveden kao prohodni vano je eto provjeravati da se nigdje
Opis postupka
ne povrini ne zadrava voda i da se ne pojavljuju pukotine, jer bilo kakva naknadna i perioda
montaa na takvim krovovima mora biti izvedena profesionalno uz sanaciju odravanja
oteenja svih slojeva (zatitnog, toplinske izolacije i hidroizolacije). zgrade
KOSI KROVOVI
Kod kosih krovita koja se koriste u stambene namjene konstrukcija krovita je

skrivena oblogom iznutra i crijepom izvana te je teko primijetiti oteenja na
vrijeme. Nakon veeg nevremena dobro bi bilo to detaljnije provjeriti oteenja
ili pomake gornjeg sloja (crijepa lima ili indre), takva oteenja treba sanirati to
prije. Kod krovova s limenim pokrovom dobro je napraviti provjeru vijaka i rupa oko
vijaka, to su mjesta gdje je lim probuen i ako nije izveden ispravno moe postati
kritino mjesto. Nakon zimske sezone treba provjeriti jesu li oteeni snjegobrani i
oluci, a tijekom ili krajem jeseni prohodnost oluka.
PODOVI I STROPOVI
Pri projektiranju je dunost projektanta da zgradu dizajnira tako da se umanji utjecaj
toplinskog mosta koji se pojavljuje zbog razliite toplinske provodljivosti zida i
armirano betonske ploe. Podovi na tlu ne daju puno mogunosti naknadnih sanacija
te je izuzetno vano da su dobra rjeenja iz projekta ispravno i kvalitetno provedena u
izvoenju. Ono na to se moe i treba obratiti panju je da se pri rekonstrukciji zgrade
nadtemeljni zidovi izoliraju toplinskom izolacijom otpornom na vlagu (perimetarska
izolacija).
TIPSKA MJERA
VANJSKI OTVORI (PROZORI I VRATA)

Nakon ugradnje novih prozora i vrata ija kvaliteta je zajamena od proizvoaa i
izvoaa potrebno je obratiti panju na pojavu propusnosti izmeu krila i okvira
prozora te pojavu kondenzata unutar IZO stakla. Ukoliko se uoi neka od navedenih
nepravilnosti potrebno je aktivirati jamstvo izvoaa.
PROPUSNOST IZMEU KRILA I OKVIRA oituje se kao strujanje hladnog zraka

izvana (zimi) to je posljedica ili krive ugradnje ili izvitoperenosti profila. Kod starih
prozora se simptom moe umanjiti lijepljenjem traka za brtvljenje i/ili namjetenjem
i popravkom okova i bravica.
Pojava KONDENZATA UNUTAR IZO STAKLA znak je da je staklo izgubilo svoja

Opis postupka toplinsko izolacijska svojstava. Ukoliko se radi o starim i dotrajalim prozorima
i perioda potrebno ih je zamijeniti.
odravanja ODRAVANJE OKVIRA I STAKLA
zgrade
-- Okvire i stakla treba odravati u skladu s uputama proizvoaa i pruatelja jamstva.
-- Kod novih, a osobito kod starih prozora redovito obnavljanje zatitnog premaza e
produljiti trajnost i ouvati kvalitetu prozora jer zatitni premazi sprjeavaju ulaz
vode, vlage i nametnika u drvo te umanjuju posljedice isuivanje i utjecaja sunevog
zraenja.
-- Za stakla sa specijalnim premazima, nuno je strogo slijediti upute proizvoaa pri

pranju i ienju da bi se izbjeglo oteenje visokovrijednog premaza.
IZVOR: Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, i izmjene dopune 38/09,
55/11, 90/11, 50/12)
Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP)

Projekt Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj
Projektni ured Savska 129/1, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel.: 385 (1) 6331 887, fax.: 385 (1) 6331 880
E-mail: energetska.efikasnost@undp.org
www.ee.undp.hr
www.facebook.com/gasparenergetic
Urednica: dr.sc. Vlasta Zanki
Autori: Vanja Lokas, Branislav Hartman, Silvio Novak, dr.sc. Vlasta Zanki
Asistenti: Sanja Horvat, Petra Gjuric
Dizajn i grafika priprema: Predrag Rapai
Lektura: Vicko Krampus
Revizija: Vanja Lokas, Silvio Novak, Marko Marki (2013. godina)
TIPSKA MJERA
RACIONALNU UPORABU ENERGIJE St
do 400 m2) te iste takve zgrade, ali izolirane sukladno minimalnim zahtjevima toplinske
energije i toplinskoj zatiti u zgradama N.N. 110/08 i dop. u daljnjem tekstu TPRUETZZ).
Prikazat e se primjer toplinski izolirane zgrade koja bi trebala zadovoljavati uvjete
za postizanje barem energetskog razreda C. Paralelno s time predoeni su trokovi
izgradnje zgrade do stupnja dovrenosti visoki roh bau kako bi se to jasnije mogli
prikazati odnosi uloenih sredstava u toplinsku izolaciju te to tonije procijenio rok
povrata investicije.

PREDMET
(OBITELJSKA KUA)
Lokacija Split
2

Mjerna
jedinica
Opis mjere Obujam grijanog zraka
V 339,12 [m3]

TIPSKA MJERA

St RACIONALNU UPORABU ENERGIJE
PRETPOSTAVKE

zraka)
(Primorska Hrvatska)
Tablica 1. Koeficijenti prolaska topline graevnih dijelova promatrane zgrade

Koeficijenti prolaska topline U (W/m2K) : Opis mjere
GRAEVNI DIJELOVI Zgrada izolirana Najvee doputene

Neizolirana zgrada
(UNZ)
Vanjski zid 1,21 0,28 0,60

Kosi krov iznad grijanog prostora 2,01 0,21 0,40
Pod na tlu 4,04 0,45 0,50
Strop iznad vanjskog prostora 1,67 0,29 0,40
U (W/m2K), niti jedan od graevnih dijelova neizolirane zgrade ne zadovoljava uvjet UNZ < UMAX (W/m2K).
* Postizanje navedenih koeficijenata prolaska topline ukljuuje postavu toplinske izolacije vanjskih zidova i
podgleda stropa iznad vanjskog prostora od ploa kamene vune gustoe 115 kg/m3, koeficijenta toplinske
provodljivosti = 0,036 W/mK i debljine 10,00 cm. Debljina toplinske izolacije u kosom krovu iznosi 15,00 cm
(mineralna vuna gustoe 20 kg/m3, = 0,035 W/mK), dok se za simulaciju trokova pretpostavlja ugradnja
toplinske izolacije u plivajui pod na tlu u debljini 7,00 cm.

OTVORI Zgrada izolirana Najvee doputene

Neizolirana zgrada
(UNZ)
Prozori 3,10 1,40 1,80

Ulazna vrata s neprozirnim vratnim krilom 3,50 2,00 2,90
U (W/m2K), niti jedan od otvora neizolirane zgrade ne zadovoljava uvjet UNZ < UMAX (W/m2K).
TIPSKA MJERA
NEIZOLIRANA ZGRADA
Za stambenu zgradu u Splitu, neto podne povrine grijanog dijela od 143,00 m2, bez
ikakve toplinske izolacije (toplinski neizolirana), prema HRN EN 13790 izraunata
je potrebna godinja toplinska energija za grijanje QH,nd = 16.714,04 kWh, odnosno
na zgradi i to sve u odnosu na referentne klimatske podatke (Primorska Hrvatska),
energetski razred zgrade bi u tom sluaju bio D. Svi proraunski modeli ukljuuju
koritenje itavog prostora tijekom itave godine uz prosjenu sobnu temperaturu od
20C.

K.. k.o -
Adresa Split, Primorska Hrvatska
Mjesto Split
Direktivi
Izvoa -
2002/91/EC
Godina izgradnje -
Izraun
132
Utede

Imenovana osoba
Potpis
Podaci o zgradi
A K [m2 ] 142,79
V e [m ]
3
446,21
f 0 [m ]
-1
0,80
TIPSKA MJERA

St RACIONALNU UPORABU ENERGIJE
IZOLIRANA ZGRADA
Promatramo li sada tu istu zgradu i primijenimo li toplinsku zatitu u skladu s TPRUETZZ
izraunata potrebna godinja toplinska energija za grijanje na lokaciji zgrade bi u tom sluaju
iznosila QH,nd = 3.033,25 kWh, odnosno specifina godinja potronja toplinske energije iznosi
u tom sluaju QH,nd = 21,24 kWh/m2. Time zgrada ulazi u energetski razred B (referentni
klimatski podaci), odnosno vrlo blizu energetskom razredu A. Iako promatrana zgrada ima
vrlo malu vrijednost specifine potrebne energije za grijanje, koja bi mogla promatranu zgradu
svrstati u tzv. niskoenergetske zgrade( 30 kWh/m2), to jo uvijek nije niskoenergetska zgrada.
Naime, energetski razred za sada definira samo potrebna energija za grijanje, dok se energija
za hlaenje ne uzima u obzir. U konkretnom sluaju, energija za hlaenje je gotovo jednaka kao
potrebna energija za grijanje.

K.. k.o -
Mjesto Split
Direktivi Izvoa -
2002/91/EC Godina izgradnje -
Izraun
25
Utede

Imenovana osoba
Potpis
Podaci o zgradi
A K [m2 ] 142,79
V e [m ]
3
446,21
f 0 [m ]
-1
0,80
H tr,adj [W/(m K]
2
0,46
TIPSKA MJERA
Na naem primjeru izolirane zgrade, godinja potrebna energija za grijanje bila bi

3.033,25 kWh (21,24 kWh/m2) dok bi ta ista energija u sluaju neizolirane zgrade iznosila
16.714,04 kWh (117,06 kWh/m2). Iz Tablice 3. i Dijagrama 1. je vidljivo da uteda na
toplinski izoliranu zgradu iznosi priblino 80%. U stvarnim uvjetima za oekivati je
neto manju utedu odnosno 60-70% zbog naina koritenja same zgrade (ventilacijski
gubici) i/ili imperfekcijama prilikom izvedbe toplinskih sustava (u prvom redu pojavama
manjih toplinskih mostova ) na samom objektu

Neizolirana Zgrada izolirana prema zahtjevima
zgrada TPRUETZZ-a

Utede
Na ovom tipskom primjeru izolirane zgrade pokazalo se da s dodatnom investicijom u
toplinsku izolaciju i ugradnju kvalitetnih otvora, u iznosu od 24 % u odnosu na graenje
neizoliranog objekta godinje moe utedjeti i do 80% potrebne energije za grijanje.
U naem sluaju za investiciju od dodatnih 161.000 kn postignute su godinje utede
od 7.487 kn ukoliko se objekt grije na prirodni plin, 15.596 kn ukoliko se objekt grije na
elektrinu energiju, 3.040 kn ukoliko se grije na ogrjevna drva te 12.927 kn ukoliko se
Tablica 4. EE mjera 2.2.: Gradnja toplinski izolirane zgrade

EE mjera 2.2.: Gradnja toplinski izolirane zgrade
Energent prirodni plin elektrina energija ogrjevno drvo loivo ulje
2.074 m3 13.681 kWh 13 prm 1.788 l
3,86 tCO2 5,14 tCO2 0 tCO2 4,82 tCO2
Rok povrata investicije 21,5 godina 10,3 godine * 12,5 godina
103.704 m3 684.040 kWh 661 prm 89.401 l
Utede u ivotnom vijeku EE mjere 374.371 kn 779.805 kn 152.009 kn 646.368 kn
193,03 tCO2 257,20 tCO2 0 tCO2 240,78 tCO2
62.222 m3 410.424 kWh 397 prm 53.641 l

224.623 kn 467.883 kn 91.205 kn 387.821 kn
115,82 tCO2 154,32 tCO2 0 tCO2 144,47 tCO2
* Investiciju nije mogue otplatiti u ivotnom vijeku EE mjere.
TIPSKA MJERA

St UPORABU ENERGIJE
godine iznosila je priblino 3,61 kn/m3 (0,39 kn/kWh; 9,2607 kWh/m3; 0,000201 tCO2/kWh).
je 230 kn/prm (0,13 kn/kWh; 1725 kWh/prm; 0 tCO2/kWh). Prosjena cijena lo ulja u

stolarije). Razliku u cijeni neizolirane i izolirane zgrade ini toplinska izolacija i ugradnja
novih kvalitetnih otvora u iznosu od 161.000 kn (cijene izraene s PDV-om). Za izvedbu nove
izolirane zgrade, investicija iznosi 669.790 kn (cca 4.684 kn/m2), dok bi za izgradnju isto
takvog, ali toplinski neizoliranog objekta investicija iznosila 508.790,00 kn (cca 3.560 kn/m2)
(sve s PDV-om). Cijene zemljita, komunalne naknade, projektiranja, zavrnih radova nisu
uzete u obzir jer variraju od mjesta do mjesta te ovise o ukusima i financijskoj sposobnosti
investitora (zavrne obloge). ivotni vijek EE mjere od 50 godina je preuzet iz TPRUETZZ,
NN 110/08, l. 6, st. 2: Uporabni vijek zgrade u odnosu na bitni zahtjev za graevinu utedu
energije i toplinsku zatitu je najmanje 50 godina ako posebnim propisom donesenim u
skladu sa Zakonom o prostornom ureenu i gradnji nije drukije odreeno., ali proraun je
dan i za vijek trajanja od 30 godina.
Pretpostavke: Kod prorauna uteda kod kuanstava koja koriste elektrinu energiju kao Utede
TIPSKA MJERA
Slika 3. Neizolirani zid Slika 4. Izolirani zid
Grafiki prikaz
Slika 5. Neizolirani krov Slika 6. Izolirani krov

TIPSKA MJERA

St UPORABU ENERGIJE
Slika 7. Neizolirani pod Slika 8. Izolirani pod
Grafiki prikaz
Slika 9. Neizolirani strop iznad vanjskog prostora
Slika 10. Izolirani strop iznad vanjskog prostora

TIPSKA MJERA

St UPORABU ENERGIJE

buka)
Bitum. traka s ulokom stakl. voala
(hidroizolacija)
POD NA TLU
5. Drenani sloj 30,00 5. Bitum. traka s ulokom stakl. voala 0,80
(hidroizolacija)
6. Armirani beton (podloga) 10,00
7. Drenani sloj 30,00 Specifikacija
1. Parket 2,00 1. Parket 2,00 opreme
Kamena vuna (zvuna i toplinska
4. Fert strop 16,00 4. 3,00
zatita)
STROP IZNAD zavrna buka)
OTVORENE 6. Armirani beton 4,00
TERASE
7. Fert strop 16,00
Vapneno-cementna buka Vapneno-cementna buka
1. 2,00 1. 2,00
(unutarnja) (unutarnja)
Mineralna (staklena ili kamena)
KOSI KROV 4. Zrak izmeu drvenih rogova 20,00 4. vuna 15,00
Paropropusna priuvna
hidroizolacija
Dobro provjetravan sloj zraka ispod
pokrova
TIPSKA MJERA


aspx?id=3666.
podruju dobro se obratiti nadlenom uredu za graditeljstvo i prostorno ureenje.
Popis nadlenih ureda po upanijama: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=5882.

graevinskoj estici na kojoj planirate graditi doputena gradnja stambene zgrade ija
je graevinska (bruto) povrina manja ili jednaka 400 m, moete zapoeti s ishoenjem
Rjeenja o uvjetima graenja.

Zahtjevu za izdavanje Rjeenja o uvjetima graenja se prilae:
provoenje
- tri primjerka idejnog projekta ija je situacija prikazana na odgovarajuoj
Procedura za
- posebne uvjete tijela dravne uprave nadlenog za poslove kulturnih dobara
provoenje
za graevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja koje je upisano u Registar
- pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt
izraen prema stranim propisima,
graevna estica, odnosno na postojeoj graevini,


poduzimanje radnji u zatienim kulturno-povijesnim sredinama, prije podnoenja

ugovor s pravnom ili fizikom osobom ili odluka nadlenog tijela kojom vlasnik ili
nadleno tijelo daju suglasnost da investitor gradi na graevnoj estici ili graevini
na kojoj se namjerava graditi.
TIPSKA MJERA

St UPORABU ENERGIJE


800 kn.

Izgraena zgrada ija graevinska bruto povrina nije vea od 400 m2 moe se poeti
koristiti nakon to je nadlenom upravnom tijelu dostavljeno Zavrno izvjee nadzornog
inenjera o izvedbi graevine. Ta isprava zamjenjuje nekadanju uporabnu dozvolu.
Zavrno izvjee se uz ispunjeni Zahtjev za upis u katastarski operat predaje u katastarski

ured. Preduvjet za upis u katastarski operat je da je u njemu formirana graevna Procedura za
(katastarska) estica za graevinu koja se evidentira. provoenje
mjera
Obveze vlasnika zgrade:

graevine.
U sluaju oteenja graevine zbog kojeg postoji opasnost za ivot i zdravlje ljudi,
okoli, prirodu, druge graevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljitu,
vlasnik graevine duan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i
oznaiti graevinu opasnom do otklanjanja takvog oteenja.
IZVORI:
55/11, 90/11, 50/12)
www.mgipu.hr
TIPSKA MJERA


jamstvo izvoaa kako biste mogli aktivirati jamstvo koje ste dobili na radove im
VANJSKA OVOJNICA
Jednom godinje potrebno je obaviti vizualni pregled vanjske ovojnice. Ukoliko se uoe
Opis postupka postavljene toplinske izolacije.
i perioda Ukoliko oteenje na vanjskoj ovojnici nije uzrokovano mehaniki potrebno je pozvati
odravanja struni osobu kako bi se otkrio uzrok nastanka oteenja te saniralo oteenje.
zgrade
Pukotine veliine do 0,3 mm se mogu sanirati i specijalnim premazima predvienima


godina.

TIPSKA MJERA

NAKNADNI RADOVI
slino.
KROVITE
Nekoliko puta godinje potrebno je obaviti vizualani pregled krovita. Vano je redovito
RAVNI KROVOVI
Opis postupka
ne povrini ne zadrava voda i da se ne pojavljuju pukotine, jer bilo kakva naknadna i perioda
montaa na takvim krovovima mora biti izvedena profesionalno uz sanaciju odravanja
oteenja svih slojeva (zatitnog, toplinske izolacije i hidroizolacije). zgrade
KOSI KROVOVI

skrivena oblogom iznutra i crijepom izvana te je teko primijetiti oteenja na
vrijeme. Nakon veeg nevremena dobro bi bilo to detaljnije provjeriti oteenja
ili pomake gornjeg sloja (crijepa lima ili indre), takva oteenja treba sanirati to
prije. Kod krovova s limenim pokrovom dobro je napraviti provjeru vijaka i rupa oko
vijaka, to su mjesta gdje je lim probuen i ako nije izveden ispravno moe postati
kritino mjesto. Nakon zimske sezone treba provjeriti jesu li oteeni snjegobrani i
oluci, a tijekom ili krajem jeseni prohodnost oluka.
PODOVI I STROPOVI
nadtemeljni zidovi izoliraju toplinskom izolacijom otpornom na vlagu (perimetarska
izolacija).
TIPSKA MJERA



Opis postupka toplinsko izolacijska svojstava. Ukoliko se radi o starim i dotrajalim prozorima
i perioda potrebno ih je zamijeniti.
odravanja ODRAVANJE OKVIRA I STAKLA
zgrade
-- Okvire i stakla treba odravati u skladu s uputama proizvoaa i pruatelja
jamstva.
-- Kod novih, a osobito kod starih prozora redovito obnavljanje zatitnog

premaza e produljiti trajnost i ouvati kvalitetu prozora jer zatitni premazi
sprjeavaju ulaz vode, vlage i nametnika u drvo te umanjuju posljedice
isuivanje i utjecaja sunevog zraenja.
-- Za stakla sa specijalnim premazima, nuno je strogo slijediti upute

proizvoaa pri pranju i ienju da bi se izbjeglo oteenje visokovrijednog
premaza.
IZVOR: Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, i izmjene dopune

38/09, 55/11, 90/11, 50/12)

tel.: 385 (1) 6331 887, fax.: 385 (1) 6331 880
www.ee.undp.hr

TIPSKA MJERA
USPOREDBA U POGLEDU UTEDE TOPLINSKE ENERGIJE NEIZOLIRANE ZGRADE
SA ZIDOVIMA OD PUNE OPEKE U ODNOSU NA ZGRADU IJI SU VANJSKI ZIDOVI 2.3.
TOPLINSKI IZOLIRANI TOPLINSKOM IZOLACIJOM DEBLJINE 12,00 cm Zg
do 400 m2) te iste takve zgrade, ali iji su zidovi izolirani s 12 cm toplinske izolacije.
Izolacija vanjskog zida proraunati e se sukladno minimalnim zahtjevima toplinske
energije i toplinskoj zatiti u zgradama (N.N. 110/08 i dop. u daljnjem tekstu TPRUETZZ).
Paralelno s time su predoeni trokovi uloenih sredstava u sustav toplinske izolacije
vanjskog zida (ETICS), kako bi se to tonije procijenio rok povrata investicije.
Izolacijom vanjske ovojnice osim utede na izdacima za energente postie se i bolja

kvaliteta ivota u prostoru u kojem boravimo. Utede koje nastaju izoliranjem objekta
nisu trenutne, ve se uloena sredstva vraaju kroz due razdoblje, ali sama investicija
u izolaciju vanjske ovojnice doprinosi boljoj distribuciji topline unutar prostora te time
i veoj toplinskoj ugodnosti. Takoer je vano napomenuti da u izoliranim prostorima
nema vie poveane vlanosti ili ak pojave plijesni i gljivica.

PREDMET
(OBITELJSKA KUA)
Lokacija Zagreb
Bruto povrina grijanog dijela zgrade 163,00 m2 (dim. 10,00 x 8,30 m)
Opis mjere
Mjerna
jedinica
Obujam grijanog zraka
V 339,12 [m3]

TIPSKA MJERA
2.3. USPOREDBA U POGLEDU UTEDE TOPLINSKE ENERGIJE NEIZOLIRANE ZGRADE

SA ZIDOVIMA OD PUNE OPEKE U ODNOSU NA ZGRADU IJI SU VANJSKI ZIDOVI
Zg TOPLINSKI IZOLIRANI TOPLINSKOM IZOLACIJOM DEBLJINE 12,00 cm
PRETPOSTAVKE

zraka)
Tablica 1. Koeficijenti prolaska topline graevnih dijelova i otvora promatrane zgrade
Koeficijenti prolaska topline U (W/m2K) :
Opis mjere
GRAEVNI DIJELOVI Najvee doputene
Neizolirana zgrada
vrijednosti koeficijenta
(UNZ)
prolaska topline (UMAX)
Vanjski zid 1,51 0,45

Kosi krov iznad grijanog prostora 2,01 0,30
Pod na tlu 4,04 0,50
Strop iznad vanjskog prostora 1,67 0,30
Prozori 3,10 1,80
Ulazna vrata 3,50 2,90
Napomena: U pogledu minimalne toplinske zatite i najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaska
topline U (W/m2K), niti jedan od graevnih dijelova i otvora neizolirane zgrade ne zadovoljava uvjet
UNZ < UMAX (W/m2K).
Tablica 2. Koeficijent prolaska topline vanjskog zida promatranih zgrada

VANJSKI ZID Zgrada s izoliranim vanjskim zidom prema Najvea doputena vrijednost
zahtjevima TPRUETZZ-a (UIZ)* koeficijenta prolaska topline (UMAX)
Vanjski zid od pune opeke 0,25 0,45
* Postizanje navedenog koeficijenata prolaska topline ukljuuje postavu toplinske izolacije vanjskih zidova
i podgleda stropa iznad vanjskog prostora od ploa kamene vune gustoe 115 kg/m3, koeficijenta toplinske
provodljivosti = 0,036 W/mK i debljine 12,00 cm.
TIPSKA MJERA
NEIZOLIRANA ZGRADA
Za stambenu zgradu u Zagrebu, neto podne povrine grijanog dijela od 143,00 m2, bez
ikakve toplinske izolacije (toplinski neizolirana), prema HRN EN 13790 je izraunata
potrebna godinja toplinska energija za grijanje QH,nd = 41.175,66 kWh, odnosno
energetski razred zgrade bi, u tom sluaju, bio najnepovoljniji mogui razred G. Svi
proraunski modeli ukljuuju koritenje itavog prostora tijekom itave godine uz
prosjenu sobnu temperaturu od 20C.

K.. k.o -
Mjesto Zagreb
Direktivi
Izvoa -
2002/91/EC
Godina izgradnje -
Izraun
278
Utede

Imenovana osoba
Potpis
Podaci o zgradi
A K [m2 ] 142,79
V e [m ]
3
446,21
f 0 [m ]
-1
0,80
TIPSKA MJERA

ZGRADA S IZOLIRANIM VANJSKIM ZIDOM

Promatramo li sada tu istu zgradu i primijenimo li toplinsku zatitu u vidu toplinske
izolacije vanjskog zida s 12 cm izolacije od kamene vune u skladu s TPRUETZZ izraunata
potrebna godinja toplinska energija za grijanje na lokaciji zgrade bi u tom sluaju
iznosila QH,nd = 27.420 kWh, odnosno specifina godinja potronja toplinske energije
iznosi u tom sluaju QH,nd = 192 kWh/m2. Time zgrada ulazi u energetski razred E.

K.. k.o -
Mjesto Zagreb
Direktivi
2002/91/EC Izvoa -
Godina izgradnje -
Izraun
185
Utede

Imenovana osoba
Potpis
Podaci o zgradi
A K [m2 ] 142,79
V e [m ]
3
446,21
f 0 [m-1 ] 0,80
Htr,adj [W/(m K]2
1,16
TIPSKA MJERA
Na naem primjeru zgrade s izoliranim vanjskim zidom (kamena vuna debljine 12 cm),
godinja potrebna energija za grijanje bila bi 27.420 kWh (192 kWh/m2) dok bi ta ista
energija u sluaju neizolirane zgrade iznosila 41.175,66 kWh (288,37 kWh/m2). Iz Tablice
3. i Dijagrama 1. je vidljivo da uteda na toplinskoj energiji potrebnoj za grijanje
toplinski neizolirane zgrade u odnosu na zgradu s izoliranim vanjskim zidom
iznosi priblino 35%.

Neizolirana Zgrada s izoliranim vanjskim zidom
zgrada prema zahtjevima TPRUETZZ-a
Godinja potrebna toplina za grijanje (kWh) 41.175,66 27.420
Specifina godinja potrebna toplinska energija za grijanje (kWh/m2) 288,37 192
Utede

toplinsku izolaciju objekta moe utedjeti priblino 35%, no te utede mogu sezati i do
45% potrebne energije za grijanje. U naem sluaju za investiciju od dodatnih 50.000
kn postignute su godinje utede od 6.703 kn ukoliko se objekt grije na prirodni plin,
15.618 kn ukoliko se objekt grije na elektrinu energiju, 3.655 kn ukoliko se grije na
ogrjevna drva te 12.998 ukoliko se objekt grije na lo ulje, kako je prikazano Tablicom 4.
Tablica 4. EE mjera 2.3.: Izolacija vanjskog zida izgraenog od pune opeke kamenom vunom debljine 12 cm
EE mjera 2.3.: Izolacija vanjskog zida izgraenog od pune opeke kamenom vunom debljine 12 cm
Energent: prirodni plin elektrina energija ogrjevno drvo loivo ulje
1.857 m3 13.756 kWh 13 prm 1.798 l
3,46 tCO2 5,17 tCO2 0 tCO2 4,84 tCO2
Rok povrata investicije 7,5 godine 3,2 godina 13,7 godina 3,8 godina
92.836 m3 687.783 kWh 665 prm 89.890 l
172,81 tCO2 258,61 tCO2 0 tCO2 242,10 tCO2
55.702 m3 412.670 kWh 399 prm 53.934 l

201.083 kn 470.444 kn 109.647 kn 389.943 kn
103,68 tCO2 155,16 tCO2 0 tCO2 145,26 tCO2
TIPSKA MJERA
2.3. USPOREDBA U POGLEDU UTEDE TOPLINSKE ENERGIJE NEIZOLIRANE ZGRADE SA

ZIDOVIMA OD PUNE OPEKE U ODNOSU NA ZGRADU IJI SU VANJSKI ZIDOVI TOPLINSKI
Zg IZOLIRANI TOPLINSKOM IZOLACIJOM DEBLJINE 12,00 cm
Za dvotarifna brojila cijena elektrine energije iznosila je 1,14 kn/kWh u vioj tarifi i 0,56 kn/
kWh u nioj tarifi. Prosjena cijena ogrjevnog drva u sijenju 2013. godine iznosila je 275
kn/prm (0,16 kn/kWh; 1725 kWh/prm; 0 tCO2/kWh). Prosjena cijena lo ulja u periodu od
sijenja 2012. godine do veljae 2013. godine iznosila je 7,23 kn/litri loivog ulja (0,71 kn/
kWh; 10,202 kWh/l; 0,000264 tCO2/kWh).
Napomene: Investicija obuhvaa kompletan graevinski materijal za izvedbu certificiranog

ETICS sustava s toplinskom izolacijom od kamene vune i zavrnim silikatnim slojem te radove
prema trinim cijenama proizvoda i radova u RH u travnju 2013. godine (cijene izraene
s PDV-om). ivotni vijek EE mjere od 50 godina je preuzet iz TPRUETZZ, NN 110/08, l.
6, st. 2: Uporabni vijek zgrade u odnosu na bitni zahtjev za graevinu utedu energije i
toplinsku zatitu je najmanje 50 godina ako posebnim propisom donesenim u skladu sa
Zakonom o prostornom ureenu i gradnji nije drukije odreeno. ali proraun je dan i za
vijek trajanja od 30 godina.
iskoristivost sustava koji koristi lo ulje kao ogrjevni energent =75%. Utede
TIPSKA MJERA
puna opeka
Slika 3. Neizoliran zid
Grafiki prikaz
puna opeka
Slika 4. Izoliran zid

TIPSKA MJERA


Neizolirana zgrada Zgrada s izoliranim vanjskim zidom
buka)
2. Puna opeka od gline 30,00 2. Puna opeka od gline 30,00
4. Ploe od kamene vune 12,00
Bitum. traka s ulokom stakl. voala Bitum. traka s ulokom stakl. voala
POD NA TLU 3. 0,80 3. 0,015
(hidroizolacija) (hidroizolacija)
4. Armirani beton (podloga) 10,00 4. Armirani beton (podloga) 8,00
5. Drenani sloj 30,00 5. Drenani sloj 30,00
1. Parket 2,00 1. Parket 2,00
2. Armirani cementni estrih 5,00 2. Armirani cementni estrih 5,00 Specifikacija
STROP IZNAD
3. Armirani beton 4,00 3. Armirani beton 4,00 opreme
OTVORENE
TERASE
Vapneno-cementna buka (vanjska Vapneno-cementna buka (vanjska
5. 3,00 5. 3,00
zavrna buka) zavrna buka)
Vapneno-cementna buka Vapneno-cementna buka (un-
1. 2,00 1. 2,00
(unutarnja) utarnja)
KOSI KROV 4. Zrak izmeu drvenih rogova 20,00 4. Zrak izmeu drvenih rogova 20,00
Paropropusna priuvna hidroizo-
lacija
6. Zrak (ventilirani) 5,00 6. Zrak (ventilirani) 5,00

TIPSKA MJERA
KORACI KOJE JE POTREBNO NAPRAVITI AKO PLANIRATE RADITI REKONSTRUKCIJU

ZGRADE IJA JE GRAEVINSKA (BRUTO) POVRINA MANJA ILI JEDNAKA 400 m
Rekonstrukcija graevine je izvedba graevinskih i drugih radova kojima se utjee na

ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeu graevinu i/ili kojima se mijenja usklaenost
postojee graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena (dogradnja,
nadogradnja, uklanjanje vanjskog dijela graevine). Za rekonstrukciju postojee
zgrade, potrebno je izraditi Glavni projekt (arhitektonski projekt, po potrebi i ostale)
s Projektom u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu, koji mora biti
izraen od strane ovlatenog arhitekta ili ovlatenog inenjera graevinarstva. Isti
slui kao sastavni dio Glavnog projekta graevine na kojoj se predmetni radovi izvode i
sastavni je dio obavezne dokumentacije na gradilitu. Po novim rjeenjima u zakonima
i pravilnicima nije potrebno ishoditi poseban akt kojim se odobravaju predmetni radovi
na rekonstrukciji, odnosno toplinskoj sanaciji vanjske ovojnice.
Rekonstrukcija postojee graevine koja je bila graena po zakonima, pravilnicima i

propisima koji vie nisu vaei, mora zadovoljiti vaei zakon i propise za cijelu zgradu
ako :
- se postojea zgrada dograuje i/ili nadograuje, tako da se plotina korisne povrine

zgrade, koja se grije na temperaturu viu od 12C, povea za vie od 50 m;
Procedura za - se obnavljaju, djelomino ili potpuno zamjenjuju graevni dijelovi zgrade koji su
dio omotaa grijanog dijela zgrade te ako ti radovi obuhvaaju najmanje po 25%
provoenje povrine svakog graevnog dijela, ili najmanje 7% omotaa grijanog dijela zgrade;
mjera - se obnavljaju samo pojedini graevni dijelovi zgrade iz omotaa grijanog dijela
Procedura za zgrade na povrini veoj od 25%;
provoenje - ako se negrijana zgrada ili dio plotine korisne povrine vee od 50 m prenamjenjuje
mjere u prostor koji se grije na temperaturu viu od 12C.
Izuzeci od navedenih zahtjeva:
- Obnova vanjske ovojnice koji ima koeficijent prolaska topline U=0,8 W/(m2K) ili manji;
- na staklenu plohu velikog izloga koji ima plotinu veu od 4 m;
- na staklene dijelove vjetrobrana;
- na krov kod kojeg se postojea hidroizolacija samo popravlja kad se ne izvodi novi
hidroizolacijski sloj;
- na pod na tlu i strop prema negrijanom dijelu zgrade ili vanjskom prostoru, koji se
obnavlja ili dograuje samo na strani grijane prostorije ako je pod izveden u skladu s
pravilima struke, s najveom moguom debljinom toplinsko-izolacijskog sloja (s
0,04 W/(mK)) za koju nije potrebno podrezivati krila vrata.
Da bi dodatno olakao i ubrzao postupak prije poetka rekonstrukcije Pravilnik o

izmjenama i dopunama pravilnika o jednostavnim graevinama i radovima (NN 81/12)
donosi popis radova koji se mogu izvoditi i bez posebnog akta nadlenog tijela. Radovi
na postojeoj zgradi kojima se dodaju, obnavljaju ili zamjenjuju dijelovi zgrade koji su
dio omotaa grijanog ili hlaenog dijela zgrade ili su dio tehnikog sustava zgrade, kao
to su:
prozori, vrata ili prozirni elementi proelja;

toplinska izolacija podova, zidova, stropova, ravnih i kosih krovova;
hidroizolacija;
oprema, odnosno postrojenje za grijanje, hlaenje ili ventilaciju te za automatsko
TIPSKA MJERA

upravljanje, regulaciju i daljinsko praenje potronje energije ili vode;

vodovod i kanalizacija;
plinske instalacije.
IZVORI:
www.mgipu.hr
Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, i izmjene dopune (38/09,
55/11, 90/11, 50/12)
Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama (NN
89/09)
Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o jednostavnim graevinama i
radovima (NN 81/12)
VANJSKA OVOJNICA
Jednom godinje potrebno je obaviti vizualan pregled vanjske ovojnice. Ukoliko se uoe
OTEENJA NA VANJSKOJ OVOJNICI pukotine, ili udarna oteenja Procedura za

Ukoliko prilikom pregleda vanjske ovojnice uoite pukotine ili udarna oteenja provoenje
iste je potrebno hitno sanirati kako bi se sprijeio ulaz vode u pukotinu. esto se mjera
Ukoliko oteenje na vanjskoj ovojnici nije uzrokovano mehaniki potrebno je pozvati

struni osobu kako bi se otkrio uzrok nastanka oteenja te saniralo oteenje.



godina.
TIPSKA MJERA


NAKNADNI RADOVI
slino.
Opis postupka
i perioda Napomena: Ukoliko se planira izgradnja nove izolirane zgrade, procedura za provoenje
odravanja mjere te postupak i period odravanja su dani u Tipskoj mjeri 2.7.
zgrade
IZVORI: Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07) i izmjene dopune (38/09,
55/11, 90/11, 50/12)

tel.: 385 (1) 6331 887, fax.: 385 (1) 6331 880
www.ee.undp.hr

TIPSKA MJERA
TOPLINSKI IZOLIRANI TOPLINSKOM IZOLACIJOM DEBLJINE 8,00 cm St
do 400 m2) te iste takve zgrade, ali iji su zidovi izolirani s 8 cm toplinske izolacije.
Izolacija vanjskog zida proraunat e se sukladno minimalnim zahtjevima toplinske
energije i toplinskoj zatiti u zgradama N.N. 110/08 i dop. u daljnjem tekstu TPRUETZZ).
Paralelno s time su predoeni trokovi uloenih sredstava u sustav toplinske izolacije
vanjskog zida (ETICS), kako bi se to tonije procijenio rok povrata investicije.


PREDMET
(OBITELJSKA KUA)
Lokacija Split
Opis mjere
Mjerna
jedinica
V 339,12 [m3]

TIPSKA MJERA

St TOPLINSKI IZOLIRANI TOPLINSKOM IZOLACIJOM DEBLJINE 8,00 cm
PRETPOSTAVKE
starih otvora

zraka)
Opis mjere
Neizolirana zgrada
(UNZ)

Prozori 3,10 1,80
Napomena: U pogledu minimalne toplinske zatite i najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaska
topline U (W/m2K), niti jedan od graevnih dijelova i otvora neizolirane zgrade ne zadovoljava uvjet
UNZ < UMAX (W/m2K).

Vanjski zid od pune opeke 0,35 0,60
TIPSKA MJERA
NEIZOLIRANA ZGRADA
potrebna godinja toplinska energija za grijanje QH,nd = 18.241,90 kWh, odnosno,
energetski razred zgrade bi u tom sluaju bio nepovoljan razred D. Svi proraunski
modeli ukljuuju koritenje itavog prostora tijekom itave godine, uz prosjenu
sobnu temperaturu od 20C.

K.. k.o -
Mjesto Split
Direktivi
Izvoa -
2002/91/EC
Godina izgradnje -
Izraun
144
Utede

Imenovana osoba
Potpis
Podaci o zgradi
A K [m2 ] 142,79
V e [m ]
3
446,21
f 0 [m ]
-1
0,80
H tr,adj [W/(m 2 K] 1,72
TIPSKA MJERA


izolacije vanjskog zida s 8 cm izolacije od kamene vune u skladu s TPRUETZZ izraunata
potrebna godinja toplinska energija za grijanje na lokaciji zgrade bi u tom sluaju
iznosila QH,nd = 12.174 kWh, odnosno, specifina godinja potronja toplinske energije
iznosi u tom sluaju QH,nd = 85,3 kWh/m2. Time zgrada ulazi u energetski razred C.

K.. k.o -
Mjesto Split
Direktivi
2002/91/EC Izvoa -
Godina izgradnje -
Izraun
92
Utede

Imenovana osoba
Potpis
Podaci o zgradi
A K [m2 ] 142,79
V e [m ]
3
446,21
f 0 [m-1 ] 0,80
Htr,adj [W/(m K]2
1,20
TIPSKA MJERA
godinja potrebna energija za grijanje bila bi 12.174 kWh (85,3 kWh/m2) dok bi ta ista
energija u sluaju neizolirane zgrade iznosila 18.241,90 kWh (122,76 kWh/m2). Iz Tablice

Utede

toplinsku izolaciju objekta moe utedjeti priblino 33%, no te utede mogu sezati i do
45% potrebne energije za grijanje. U naem sluaju za investiciju od dodatnih 45.000 kn
postignute su godinje utede od 2.962 kn ukoliko se objekt grije na prirodni plin, 6.068
kn ukoliko se objekt grije na elektrinu energiju, 1.348 kn ukoliko se grije na ogrjevna
drva te 5.734 ukoliko se objekt grije na lo ulje, kako je prikazano Tablicom 4.
Tablica 4. EE mjera 2.4.: Izolacija vanjskog zida izgraenog od pune opeke kamenom vunom debljine 8 cm
819m3 6.068 kWh 5,86 prm 793 l
1,52 tCO2 2,28 tCO2 0 tCO2 2,14 tCO2
Rok povrata investicije 15,2 godine 6,5 godina 33,4 godina 7,8 godina
40.952 m3 303.395 kWh 293 prm 39.652 l
76,23 tCO2 114,08 tCO2 0 tCO2 106,80 tCO2
24.571 m3 182.037 kWh 176 prm 23.791 l

88.849 kn 207.522 kn 40.453 kn 172.012 kn
45,74 tCO2 68,45 tCO2 0 tCO2 64,08 tCO2
TIPSKA MJERA

St IZOLIRANI TOPLINSKOM IZOLACIJOM DEBLJINE 8,00 cm

Utede
TIPSKA MJERA
blok opeka
Grafiki prikaz
zid (blok opeka, beton

TIPSKA MJERA


buka)
2. Puna opeka od gline 30,00 2. Puna opeka od gline 30,00
POD NA TLU 3. 0,80 3. 0,80
STROP IZNAD 3. Armirani beton 4,00 3. Armirani beton 4,00 opreme
OTVORENE
TERASE 4. Fert strop 16,00 4. Fert strop 16,00

5. 3,00 5. 3,00
1. 2,00 1. 2,00
hidroizolacija

TIPSKA MJERA



ako :

obnavlja ili dograuje samo na strani grijane prostorije ako je pod izveden u skladu
s pravilima struke, s najveom moguom debljinom toplinsko-izolacijskog sloja
(s 0,04 W/(mK)) za koju nije potrebno podrezivati krila vrata.

to su:

hidroizolacija;
TIPSKA MJERA


IZVORI:
www.mgipu.hr
Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, i izmjene dopune
(38/09, 55/11, 90/11, 50/12)
Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama
(NN 89/09)
radovima (NN 81/12)
VANJSKA OVOJNICA
OTEENJA NA VANJSKOJ OVOJNICI pukotine, ili udarna oteenja Procedura za

Ukoliko prilikom pregleda vanjske ovojnice uoite pukotine ili udarna oteenja provoenje
iste je potrebno hitno sanirati kako bi se sprijeio ulaz vode u pukotinu. esto se mjera




godina.
TIPSKA MJERA


NAKNADNI RADOVI
slino.
Opis postupka
i perioda Napomena: Ukoliko se planira izgradnja nove izolirane zgrade, procedura za provoenje
odravanja mjere te postupak i period odravanja su dani u Tipskoj mjeri 2.8.
zgrade
IZVORI: Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07) i izmjene dopune
(38/09, 55/11, 90/11, 50/12)

tel.: 385 (1) 6331 887, fax.: 385 (1) 6331 880
www.ee.undp.hr
TIPSKA MJERA
SA ZIDOVIMA OD POROTHERMA U ODNOSU NA ZGRADU IJI SU VANJSKI ZIDOVI 2.5.
do 400 m2) te iste takve zgrade ali iji su zidovi izolirani s 12 cm toplinske izolacije. Svi
prorauni bit e provedeni na nain da zadovolje vaee propise i minimalne zahtjeve
toplinske zatite prema uvjetima trenutne regulative u RH (Tehniki propis o racionalnoj
uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama N.N. 110/08 i dop. u daljnjem tekstu
TPRUETZZ). Paralelno s time su predoeni trokovi uloenih sredstava u sustav toplinske
izolacije vanjskog zida (ETICS), kako bi se to tonije procijenio rok povrata investicije.


PREDMET
(OBITELJSKA KUA)
Lokacija Zagreb
Opis mjere
Mjerna
jedinica
V 339,12 [m3]

TIPSKA MJERA

SA ZIDOVIMA OD POROTHERMA U ODNOSU NA ZGRADU IJI SU VANJSKI ZIDOVI
PRETPOSTAVKE
starih otvora

zraka)
Opis mjere
Neizolirana zgrada
(UNZ)
Vanjski zid od POROTHERMA (30cm) 0,42 0,45

Prozori 3,10 1,80
U (W/m2K), samo vanjski zid od POROTHERMA (debljine 30 cm) zadovoljava uvjet UNZ < UMAX (W/m2K).

Vanjski zid od POROTHERMA (30 cm) 0,18 0,45
TIPSKA MJERA
NEIZOLIRANA ZGRADA
Za stambenu zgradu u Zagrebu, neto podne povrine grijanog dijela od 143,00 m2, bez
energetski razred zgrade bi u tom sluaju bio F. Svi proraunski modeli ukljuuju
koritenje itavog prostora tijekom itave godine, uz prosjenu sobnu temperaturu
od 20C.

K.. k.o -
Mjesto Zagreb
Direktivi
Izvoa -
2002/91/EC
Godina izgradnje -
Izraun
200
Utede

Imenovana osoba
Potpis
Podaci o zgradi
A K [m2 ] 142,79
V e [m ]
3
446,21
f 0 [m ]
-1
0,80
TIPSKA MJERA


izolacije vanjskog zida s 12 cm izolacije od kamene vune, izraunata potrebna godinja
toplinska energija za grijanje na lokaciji zgrade bi u tom sluaju iznosila QH,nd = 26.696
kWh, odnosno specifina godinja potronja toplinske energije iznosi u tom sluaju
QH,nd = 186,96 kWh/m2. Time zgrada ulazi u energetski razred E.

K.. k.o -
Mjesto Zagreb
prema Vlasnik/Investitor UNDP
Direktivi
2002/91/EC Izvoa -
Godina izgradnje -
Izraun
181
Utede

Imenovana osoba
Potpis
Podaci o zgradi
A K [m2 ] 142,79
V e [m ]
3
446,21
f 0 [m-1 ] 0,80
Htr,adj [W/(m K]2
1,13
TIPSKA MJERA
godinja potrebna energija za grijanje bila bi 26.696 kWh (186,96 kWh/m2) dok bi ta
ista energija u sluaju neizolirane zgrade iznosila 29.610,28 kWh (207,37 kWh/m2). Iz
Tablice 3. i Dijagrama 1. je vidljivo da uteda na toplinskoj energiji potrebnoj za
grijanje toplinski neizolirane zgrade u odnosu na zgradu s izoliranim vanjskim
zidom iznosi priblino 10%.


Utede
toplinsku izolaciju vanjskog zida (POROTHERM 30 cm) moe utedjeti priblino 10%
potrebne energije za grijanje, no za oekivati je da e utede biti i vee. U naem sluaju
za investiciju od dodatnih 50.000 kn postignute su godinje utede od 1.420 kn ukoliko
se objekt grije na prirodni plin, 3.322 kn ukoliko se objekt grije na elektrinu energiju,
774 kn ukoliko se grije na ogrjevna drva te 2.754 kn ukoliko se objekt grije na lo ulje,
kako je prikazano Tablicom 4..
Tablica 4. EE mjera 2.5.: Izolacija vanjskog zida izgraenog od POROTHERMA kamenom vunom debljine 12 cm
393 m3 2.914 kWh 2,8 prm 381 l
Godinje utede 1.420 kn 3.322 kn 774 kn 2.754 kn
0,73 tCO2 1,10 tCO2 0 tCO2 1,03 tCO2
Rok povrata investicije 35,2 godine 15 godina * 18,2 godine
19.668 m3 145.714 kWh 141 prm 19.044 l
36,61 tCO2 54,79 tCO2 0 tCO2 51,29 tCO2
11.801 m3 87.428 kWh 84 prm 11.426 l

42.602 kn 99.668 kn 23.230 kn 82.614 kn
21,97 tCO2 32,87 tCO2 0 tCO2 30,77 tCO2
TIPSKA MJERA

ZIDOVIMA OD POROTHERMA U ODNOSU NA ZGRADU IJI SU VANJSKI ZIDOVI TOPLINSKI

koristi elektrinu energiju =100%, iskoristivost sustava koji koristi ogrjevno drvo =60% i Utede
TIPSKA MJERA
phorotherm
Grafiki prikaz
phorotherm

TIPSKA MJERA


buka)
2. Porotherm 30,00 2. Porotherm 30,00
POD NA TLU 3. 0,80 3. 0,80
STROP IZNAD
OTVORENE
TERASE
5. 3,00 5. 3,00
1. 2,00 1. 2,00
5. Paropropusna priuvna hidroizolacija 0,03 5. hidroizolacija 0,03

TIPSKA MJERA



ako :


to su:

hidroizolacija;
TIPSKA MJERA


IZVORI:
www.mgipu.hr
55/11, 90/11, 50/12)
89/09)
radovima (NN 81/12)
VANJSKA OVOJNICA
Procedura za
OTEENJA NA VANJSKOJ OVOJNICI pukotine, ili udarna oteenja provoenje
mjera




godina.
TIPSKA MJERA


NAKNADNI RADOVI
slino.
Opis postupka
i perioda
odravanja IZVOR: Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, i izmjene dopune (38/09,
55/11, 90/11, 50/12)
zgrade
Napomena: Ukoliko se planira izgradnja nove izolirane zgrade, procedura za provoenje
mjere te postupak i period odravanja su dani u Tipskoj mjeri 2.7.

tel.: 385 (1) 6331 887, fax.: 385 (1) 6331 880
www.ee.undp.hr

TIPSKA MJERA
do 400 m2) te iste takve zgrade ali iji su zidovi izolirani s 8 cm toplinske izolacije. Svi
prorauni bit e provedeni na nain da zadovolje vaei propise i minimalni zahtjevi
toplinske zatite prema uvjetima trenutne regulative u RH (Tehniki propis o racionalnoj
uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama N.N. 110/08 i dop. u daljnjem tekstu
TPRUETZZ). Paralelno s time su predoeni trokovi uloenih sredstava u sustav toplinske
izolacije vanjskog zida (ETICS), kako bi se to tonije procijenio rok povrata investicije.


PREDMET
(OBITELJSKA KUA)
Lokacija Split
Opis mjere
Mjerna
jedinica
V 339,12 [m3]

TIPSKA MJERA

PRETPOSTAVKE
starih otvora

zraka)
Opis mjere
Neizolirana zgrada
(UNZ)

Prozori 3,10 1,80
U (W/m2K), samo vanjski zid od POROTHERMA (debljine 30 cm) zadovoljava uvjet UNZ < UMAX (W/m2K).

TIPSKA MJERA
NEIZOLIRANA ZGRADA
ikakve toplinske izolacije (toplinski neizolirana), prema HRN EN 13790 izraunata
je potrebna godinja toplinska energija za grijanje QH,nd = 12.099,27 kWh, odnosno
na zgradi, i to sve u odnosu na referentne klimatske podatke (Primorska Hrvatska),
energetski razred zgrade bi u tom sluaju bio C. Svi proraunski modeli ukljuuju
od 20C.

K.. k.o -
Mjesto Split
Direktivi
Izvoa -
2002/91/EC
Godina izgradnje -
Izraun
88
Utede

Imenovana osoba
Potpis
Podaci o zgradi
A K [m2 ] 142,79
V e [m ]
3
446,21
f 0 [m ]
-1
0,80
TIPSKA MJERA


izolacije vanjskog zida s 8 cm izolacije od kamene vune, izraunata potrebna godinja
toplinska energija za grijanje na lokaciji zgrade bi u tom sluaju iznosila QH,nd = 10.986
kWh, odnosno specifina godinja potronja toplinske energije u tom sluaju iznosi
QH,nd = 76,94 kWh/m2. Time bi zgrada i dalje ostala svrstana u isti energetski razred.

K.. k.o -
Mjesto Split
prema Vlasnik/Investitor
Direktivi
2002/91/EC Izvoa -
Godina izgradnje -
Izraun
88
Utede

Imenovana osoba
Potpis
Podaci o zgradi
A K [m2 ] 142,79
V e [m ]
3
446,21
f 0 [m-1 ] 0,80
Htr,adj [W/(m K]2
1,15
TIPSKA MJERA
godinja potrebna energija za grijanje bila bi 12.099,27 kWh (84,74 kWh/m2) dok bi ta
ista energija u sluaju neizolirane zgrade iznosila 10.986 kWh (76,94 kWh/m2). Iz Tablice

Utede Dijagram 1. Usporedba specifine godinje potrebne topline za grijanje

toplinsku izolaciju vanjskog zida (POROTHERM 30 cm) moe utedjeti priblino 10%
potrebne energije za grijanje, no za oekivati je da e utede biti i vee. U naem sluaju
za investiciju od dodatnih 45.000 kn postignute su godinje utede od 542 kn ukoliko se
objekt grije na prirodni plin, 1.269 kn ukoliko se objekt grije na elektrinu energiju, 247
kn ukoliko se grije na ogrjevna drva te 145 kn ukoliko se objekt grije na lo ulje, kako je
prikazano Tablicom 4.
Tablica 4. EE mjera 2.6.: Izolacija vanjskog zida izgraenog od POROTHERMA kamenom vunom debljine 8 cm
EE mjera 2.6.: Izolacija vanjskog zida izgraenog od POROTHERMA kamenom vunom debljine 8 cm
150 m3 1.113 kWh 1,08 prm 145 l
Godinje utede 542 kn 1.269 kn 247 kn 1.052 kn
0,28 tCO2 0,42 tCO2 0 tCO2 0,39 tCO2
Rok povrata investicije * 35,5 godina * 42,8 godine
7.513 m3 55.664 kWh 54 prm 7.275 l
13,99 tCO2 20,93 tCO2 0 tCO2 19,59 tCO2
4.508 m3 33.398 kWh 32 prm 4.365 l

16.274 kn 38.074 kn 7.422 kn 31.559 kn
8,39 tCO2 12,56 tCO2 0 tCO2 11,76 tCO2
TIPSKA MJERA


koristi elektrinu energiju =100%, iskoristivost sustava koji koristi ogrjevno drvo =60% i Utede
TIPSKA MJERA
phorotherm
Grafiki prikaz
phorotherm

TIPSKA MJERA


buka)
2. Porotherm 30,00 2. Porotherm 30,00
POD NA TLU 3. 0,80 3. 0,80
STROP IZNAD
OTVORENE
TERASE
5. 3,00 5. 3,00
1. 2,00 1. 2,00
5. Paropropusna priuvna hidroizolacija 0,03 5. hidroizolacija 0,03

TIPSKA MJERA



ako :

- se obnavljaju, djelomino ili potpuno zamjenjuju graevni dijelovi zgrade koji su
Procedura za dio omotaa grijanog dijela zgrade, te ako ti radovi obuhvaaju najmanje po 25%

to su:
- prozori, vrata ili prozirni elementi proelja;

- toplinska izolacija podova, zidova, stropova, ravnih i kosih krovova;
- hidroizolacija;
- oprema, odnosno postrojenje za grijanje, hlaenje ili ventilaciju, te za automatsko
- vodovod i kanalizacija;
- plinske instalacije.
TIPSKA MJERA

IZVORI:
www.mgipu.hr
Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, i izmjene dopune (38/09, 55/11,
90/11, 50/12)
89/09)
radovima (NN 81/12)
VANJSKA OVOJNICA
postavljene toplinske izolacije. Procedura za
provoenje
mjera


godina.
TIPSKA MJERA


NAKNADNI RADOVI
slino.
Opis postupka IZVOR: Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, i izmjene dopune (38/09,
i perioda 55/11, 90/11, 50/12))
odravanja
Napomena: Ukoliko se planira izgradnja nove izolirane zgrade, procedura za provoenje
zgrade
mjere te postupak i period odravanja su dani u Tipskoj mjeri 2.8.

tel.: 385 (1) 6331 887, fax.: 385 (1) 6331 880
www.ee.undp.hr

TIPSKA MJERA
USPOREDBA POTRONJE ENERGIJE ZA GRIJANJE TOPLINSKI NEIZOLIRANE ZGRADE
U ODNOSU NA DJELOMINO IZOLIRANE ZGRADE TE POTPUNO IZOLIRANU ZGRADU 2.7.
S NOVIM KVALITETNIM PROZORIMA I VRATIMA U SKLADU SA ZAHTJEVIMA Zg
TEHNIKOG PROPISA
Mjera prikazuje odnos koliine potrebne energije za grijanje neizolirane zgrade

(povrine do 400 m2) s istim takvim zgradama koje su djelomino izolirane (vanjski
zid/krov/pod/vanjski zid i krov) te onom na kojoj su zamjenjeni postojei dotrajali
otvori (prozori i vrata) sukladno minimalnim zahtjevima toplinske zatite prema
uvjetima trenutne regulative u RH (Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije
i toplinskoj zatiti u zgradama (N.N. 110/08 i dop. u daljnjem tekstu TPRUETZZ).
Paralelno s time su predoeni trokovi izgradnje zgrade do stupnja dovrenosti
visoki roh bau kako bi se to jasnije mogli prikazati odnosi uloenih sredstava u
toplinsku izolaciju i nove otvore te to tonije procijenio rok povrata investicije.

PREDMET
(OBITELJSKA KUA)
Lokacija Zagreb
2

Mjerna
jedinica
Opis mjere Oploje grijanog dijela zgrade A 358,38 [m2]
V 339,12 [m3]

TIPSKA MJERA
2.7. USPOREDBA POTRONJE ENERGIJE ZA GRIJANJE TOPLINSKI NEIZOLIRANE ZGRADE

U ODNOSU NA DJELOMINO IZOLIRANE ZGRADE TE POTPUNO IZOLIRANU ZGRADU
Zg S NOVIM KVALITETNIM PROZORIMA I VRATIMA U SKLADU SA ZAHTJEVIMA
TEHNIKOG PROPISA
PRETPOSTAVKE

zraka)
Tablica 1. Koeficijenti prolaska topline graevnih dijelova
Opis mjere
GRAEVNI DIJELOVI Neizolirana zgrada Najvee doputene
(UNZ) vrijednosti koeficijenta

Napomena: U pogledu minimalne toplinske zatite i najvee doputene vrijednosti koeficijenta
prolaska topline U (W/m2K), niti jedan od otvora neizolirane zgrade ne zadovoljava uvjet
UNZ < UMAX (W/m2K).

OTVORI Najvee doputene vrijednosti

Neizolirana zgrada (UNZ)
koeficijenta prolaska topline (UMAX)
Prozori 3,10 1,80

Ulazna vrata s neprozirnim vratnim
3,50 2,90
krilom
UNZ < UMAX (W/m2K).
TIPSKA MJERA
USPOREDBA POTRONJE ENERGIJE ZA GRIJANJE TOPLINSKI NEIZOLIRANE
ZGRADE U ODNOSU NA DJELOMINO IZOLIRANE ZGRADE TE POTPUNO IZOLIRANU 2.7.
ZGRADU S NOVIM KVALITETNIM PROZORIMA I VRATIMA U SKLADU SA ZAHTJEVIMA Zg
TEHNIKOG PROPISA
NEIZOLIRANA ZGRADA
Za stambenu zgradu u Zagrebu, neto podne povrine grijanog dijela od 143,00
m2, bez ikakve toplinske izolacije (toplinski neizolirana), prema HRN EN 13790
izraunata je potrebna godinja toplinska energija za grijanje QH,nd = 38.081,43
kWh, odnosno, specifina godinja potronja toplinske energije koja iznosi
QH,nd = 266,71 kWh/m2. Uzmemo li u obzir sve potrebne parametre koji definiraju
toplinske gubitke i dobitke na zgradi, i to sve u odnosu na referentne klimatske
podatke (Kontinentalna Hrvatska), energetski razred zgrade bi bio najnepovoljniji
mogui razred G. Svi proraunski modeli ukljuuju koritenje itavog prostora
tijekom itave godine, uz prosjenu sobnu temperaturu od 20C.

K.. k.o -
prema Mjesto Zagreb
Direktivi Vlasnik/Investitor -
2002/91/EC
Izvoa -
Godina izgradnje -
Izraun
Opis mjere Q H,nd,ref kWh/(m2 a)
257

Imenovana osoba
Potpis
Podaci o zgradi
A K [m2 ] 142,79
V e [m ]
3
446,21
f 0 [m ]
-1
0,80
TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA
a) IZOLACIJA VANJSKOG ZIDA
Kada bi prilikom rekonstrukcije vanjske ovojnice zgradu toplinski izolirali kamenom

vunom debljine 12 cm zadovoljili bi uvijet dan vaeim propisom TPRUETZZ u pogledu
minimalne toplinske zatite i najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaska topline
vanjskog zida UMAX (W/m2K), kako je prikazano u Tablici 3. Izraunata godinja potrebna
energija za grijanje bila bi 27.408,57 kWh (191,95 kWh/m2) dok je ta ista energija u sluaju
neizolirane zgrade iznosila 38.081 kWh (266,7 kWh/m2). Iz Tablice 4. i Dijagrama 1. je
vidljivo da uteda na toplinskoj energiji potrebnoj za grijanje toplinski neizolirane
zgrade u odnosu na istu zgradu s toplinski izoliranom vanjskom ovojnicom iznosi
priblino 30%. Izolacijom vanjske ovojnice osim utede na izdacima za energente
postie se i bolja kvaliteta ivota u prostoru u kojem boravimo. Utede koje nastaju
izoliranjem objekta nisu trenutne, ve se uloena sredstva vraaju kroz due razdoblje,
ali sama investicija u izolaciju vanjske ovojnice doprinosi boljoj distribuciji topline
unutar prostora te time i veoj toplinskoj ugodnosti. Takoer je vano napomenuti da
u izoliranim prostorima nema vie poveane vlanosti ili ak pojave plijesni i gljivica.
Tablica 3. Koeficijenti prolaska topline promatrane zgrade

Koeficijenti prolaska topline U (W/m2K)
Utede
GRAEVNI DIJELOVI Djelomino izolirana zgrada
Najvee doputene vrijednosti
(UDIZ)*
Vanjski zid s izolacijom 0,24 0,45
* Postizanje navedenog koeficijenata prolaska topline ukljuuje postavu toplinske izolacije vanjskih ploa
kamene vune gustoe 115 kg/m3, koeficijenta toplinske provodljivosti = 0,036 W/mK i debljine 12,00 cm.
prolaska topline U (W/m2K) vanjski zid s toplinskom izolacijom sada zadovoljava uvjet
UDIZ <UMAX (W/m2K).

Zgrada s vanjskim zidom
Neizolirana
GODINJA POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA GRIJANJE izoliranim u skladu s zahtjevima
zgrada
TPRUETZZ-a

TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA
Na naem tipskom primjeru pokazalo se da se dodatnom investicijom u toplinsku

izolaciju objekta u iznosu od 50.000 kn u odnosu na graenje neizoliranog objekta
godinje moe utedjeti 30 % potrebne energije za grijanje. U naem sluaju postignute
su godinje utede od 5.201 kn ukoliko se objekt grije na prirodni plin, 12.167 kn ukoliko
se objekt grije na elektrinu energiju, 2.836 kn ukoliko se grije na ogrjevna drva te
10.085 kn ukoliko se objekt grije na lo ulje, kako je prikazano Tablicom 5. Slikom 3. dan
je grafiki presjek vanjskog zida s toplinskom izolacijom.
Tablica 5. EE mjera 2.7.1.: Toplinska izolacija vanjskog zida

EE mjera 2.7.1.: Toplinska izolacija vanjskog zida
1.441 m3 10.673 kWh 10,3 prm 1.395 l
2,68 tCO2 4,01 tCO2 0 tCO2 3,76 tCO2
Rok povrata investicije 9,6 godina 4,1 godina 17,6 godina 5 godina
72.031 m3 533.643 kWh 516 prm 69.745 l
134,08 tCO2 200,65 tCO2 0 tCO2 187,84 tCO2
43.218 m3 320.186 kWh 309 prm 41.847 l

156.018 kn 365.012 kn 85.074 kn 302.553 kn
Utede 80,45 tCO2 120,39 tCO2 0 tCO2 112,71 tCO2
(0,71 kn/kWh; 10,202 kWh/l; 0,000264 tCO2 /kWh).

stolarije). Razliku u cijeni neizolirane i djelomino izolirane zgrade ini toplinska izolacija
u iznosu od 50.000 kn (cijene izraene s PDV-om). Za izvedbu nove djelomino izolirane
zgrade, investicija iznosi 558.790,00 kn (cca 3.910 kn/m2), dok bi za izgradnju isto takvog, ali
toplinski neizoliranog objekta investicija iznosila 508.790,00 kn (cca 3.560 kn/m2) (sve s PDV-
om). Cijene zemljita, komunalne naknade, projektiranja, zavrnih radova nisu uzete u obzir
jer variraju od mjesta do mjesta, te ovise o ukusima i financijskoj sposobnosti investitora
(zavrne obloge). ivotni vijek EE mjere od 50 godina je preuzet iz TPRUETZZ, NN 110/08,
l. 6, st. 2: Uporabni vijek zgrade u odnosu na bitni zahtjev za graevinu utedu energije
i toplinsku zatitu je najmanje 50 godina ako posebnim propisom donesenim u skladu sa
TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA
Slika 3. Presjek vanjskog zida s toplinskom izolacijom
b) IZOLACIJA KROVA
Kada bi prilikom rekonstrukcije neizolirane zgrade kosi krov toplinski izolirali kamenom
vunom debljine 20 cm zadovoljili bi uvijet dan, TPRUETZZ-om, u pogledu minimalne
toplinske zatite i najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaska topline krova
UMAX (W/m2K), kako je prikazano u Tablici 6. Izraunata godinja potrebna energija za
grijanje bila bi 25.895,60 kWh (181,36 kWh/m2) dok bi ta ista energija u sluaju neizolirane
zgrade iznosila 38.081 kWh (266,7 kWh/m2). Iz Tablice 7. i Dijagrama 2. je vidljivo da
uteda na toplinskoj energiji potrebnoj za grijanje toplinski neizolirane zgrade u Utede
odnosu na istu zgradu s toplinski izoliranim kosim krovom iznosi priblino 32 %.

GRAEVNI DIJELOVI Najvee doputene vrijednosti

Djelomino izolirana zgrada (UDIZ)*
Kosi krov s izolacijom 0,16 0,45
*Postizanje navedenog koeficijenata prolaska topline ukljuuje postavu toplinske izolacije u kosom krovu
kamenom vunom gustoe 20 kg/m3, koeficijenta toplinske provodljivosti = 0,035 W/mK i debljine 20,00 cm.
U (W/m2K) kosi krov s toplinskom izolacijom sada zadovoljava uvjet UDIZ <UMAX (W/m2K).
Neizolirana Zgrada s vanjskim zidom izoliranim

zgrada u skladu s zahtjevima TPRUETZZ-a

TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA

11.515 kn ukoliko se objekt grije na lo ulje, kako je prikazano Tablicom 8. Slikom 4. dan
je grafiki presjek kosog krova s toplinskom izolacijom.
Tablica 8. EE mjera 2.7.2.: Toplinska izolacija kosog krova

EE mjera 2.7.2.: Toplinska izolacija kosog krova
Utede 1.645 m3 12.186 kWh 11,8 prm 1.593 l

3,06 tCO2 4,58 tCO2 0 tCO2 4,29 tCO2
Rok povrata investicije 3,1 godina 1,3 godine 5,7 godina 1,6 godina
82.242 m3 609.292 kWh 589 prm 79.632 l
153,08 tCO2 229,09 tCO2 0 tCO2 214,47 tCO2
49.345 m3 365.575 kWh 353 prm 47.779 l

178.135 kn 416.755 kn 97.133 kn 345.442 kn
91,85 tCO2 137,46 tCO2 0 tCO2 128.68 tCO2
0,56 kn/kWh u nioj tarifi. Prosjena cijena ogrjevnog drva u sijenju 2013. godine iznosila je
275 kn/prm (0,16 kn/kWh; 1725 kWh/prm; 0 tCO2/kWh). Prosjena cijena lo ulja u periodu
od sijenja 2012. godine do veljae 2013. godine iznosila je 7,23 kn/litri loivog ulja

TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA
Utede
Slika 4. Presjek kosog krova s toplinskom izolacijom

TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA
C) IZOLACIJA VANJSKOG ZIDA I KOSOG KROVA
Kada bi prilikom rekonstrukcije neizolirane zgrade vanjski zid izolirali kamenom

vunom debljine 12 cm i kosi krov toplinski izolirali kamenom vunom debljine 20 cm
zadovoljili bi uvijet dan vaeim TPRUETZZ-om u pogledu minimalne toplinske zatite
i najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaska topline vanjskog zida i krova
UMAX (W/m2K), kako je prikazano u Tablici 9. Izraunata godinja potrebna energija za
grijanje bila bi 15.365,83 kWh (107,61 kWh/m2) dok bi ta ista energija u sluaju neizolirane
zgrade iznosila 38.081 kWh (266,7 kWh/m2). Iz Tablice 10. i Dijagrama 3. je vidljivo da
uteda na toplinskoj energiji potrebnoj za grijanje toplinski neizolirane zgrade
u odnosu na istu zgradu s toplinski izoliranim vanjskim zidom i kosim krovom

*Postizanje navedenih koeficijenata prolaska topline ukljuuje postavu toplinske izolacije vanjskih ploama
kamene vune gustoe 115 kg/m3, koeficijenta toplinske provodljivosti = 0,036 W/mK i debljine 12,00 cm na
vanjski zid te postavu toplinske izolacije u kosom krovu kamenom vunom gustoe 20 kg/m3, koeficijenta
Utede toplinske provodljivosti = 0,035 W/mK i debljine 20,00 cm.
U (W/m2K) vanjski zid i kosi krov s toplinskom izolacijom sada zadovoljavaju uvjet UDIZ <UMAX (W/m2K).
Zgrada s vanjskim zidom i

GODINJA POTREBNA TOPLINSKA
Neizolirana zgrada kosim krovom izoliranim u
ENERGIJA ZA GRIJANJE
skladu s TPRUETZZ-om

Specifina godinja potrebna toplinska
266,70 107,61
energija za grijanje (kWh/m2)
Na naem tipskom primjeru pokazalo se da se dodatnom investicijom u toplinsku izolaciju

objekta u iznosu od 68.500 kn u odnosu na graenje neizoliranog objekta godinje moe
utedjeti 60% potrebne energije za grijanje. U naem sluaju postignute su godinje utede
od 11.069 kn ukoliko se objekt grije na prirodni plin, 25.896 kn ukoliko se objekt grije na
elektrinu energiju, 6.036 kn ukoliko se grije na ogrjevna drva te 21.465 kn ukoliko se objekt
grije na lo ulje, kako je prikazano Tablicom 11.
TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA
Tablica 11. EE mjera 2.7.3.: Toplinska izolacija vanjskog zida i kosog krova
EE mjera 2.7.3.: Toplinska izolacija vanjskog zida i kosog krova
3.066 m3 22.716 kWh 21,9 prm 2.969 l
5,71 tCO2 8,54 tCO2 0 tCO2 8 tCO2
Rok povrata investicije 6,2 godine 2,6 godina 11,3 godine 3,2 godine
153.306 m3 1.135.780 kWh 1.097 prm 148.441 l
Utede u ivotnom vijeku EE mjere 553.436 kn 1.294.789 kn 301.777 kn 1.073.230 kn
285,36 tCO2 427,05 tCO2 0 tCO2 399,79 tCO2
91.984 m3 681.486 kWh 658 prm 89.065 l

332.062 kn 776.874 kn 181.066 kn 643.938 kn
171,22 tCO2 256,23 tCO2 0 tCO2 239,88 tCO2
Koritene cijene energenata i faktori pretvorbe: Cijena prirodnog plina u travnju 2013. Utede
je 275 kn/prm (0,16 kn/kWh; 1725 kWh/prm; 0 tCO2 /kWh). Prosjena cijena lo ulja u
jer variraju od mjesta do mjesta te ovise o ukusima i financijskoj sposobnosti investitora
(zavrne obloge). ivotni vijek EE mjere od 50 godina je preuzet iz TPRUETZZ-a, NN 110/08,
TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA
d) ZAMJENA POSTOJEIH OTVORA PROZORA I VRATA
Kada bi prilikom rekonstrukcije neizolirane zgrade stare i dotrajale prozore i vrata

zamjenili novim kvalitenim prozorima i vratima koji bi zadovoljili uvijet dan vaeim
propisom TPRUETZZ u pogledu minimalne toplinske zatite i najvee doputene
vrijednosti koeficijenta prolaska topline kroz prozore i vrata UMAX (W/m2K), kako
je prikazano u Tablici 12., postigli bi utedu na toplinskoj energiji za grijanje oko
10 %. Izraunata godinja potrebna energija za grijanje bila bi 34.296,62 kWh
(240,19 kWh/m2) dok je ta ista energija u sluaju neizolirane zgrade iznosila
38.081 kWh (266,7 kWh/m2). Iz Tablice 13. i Dijagrama 4. je vidljivo da uteda na
toplinskoj energiji potrebnoj za grijanje toplinski neizolirane zgrade sa starim i
dotrajalim otvorima (prozorima i vratima) u odnosu na istu zgradu s kvalitenim
otvorima (prozorima i vratima) iznosi priblino 10 %.

OTVORI Novi kvalitetni otvori (UNKO)* Najvee doputene vrijednosti

Prozori 1,20 1,8
Ulazna vrata s neprozirnim vratnim krilom 2,00 2,9
Utede
U (W/m2K) novi kvallitetni otvori sada zadovoljavaju uvjet UNKO <UMAX (W/m2K).

GODINJA POTREBNA TOPLINSKA Neizolirana zgrada s dotrajalim
kosim krovom izoliranim u
ENERGIJA ZA GRIJANJE otvorima

266,70 240,19
Na naem tipskom primjeru pokazalo se da se investicijom u nove kvalitetne otvore

(prozore i vrata) u iznosu od 26.000 kn na neizoliranom objektu godinje moe utedjeti
10 % potrebne energije za grijanje. U naem sluaju postignute su godinje utede od
1.844 kn ukoliko se objekt grije na prirodni plin, 4.315 kn ukoliko se objekt grije na
elektrinu energiju, 1.006 kn ukoliko se grije na ogrjevna drva te 3.576 kn ukoliko se
objekt grije na lo ulje, kako je prikazano Tablicom14.
TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA
Tablica 14. EE mjera 2.7.4.: Zamjena starih dotrajalih otvora

EE mjera 2.7.4.: Zamjena starih dotrajalih otvora
511 m3 3.785 kWh 3,7 prm 495 l
0,95 tCO2 1,42 tCO2 0 tCO2 1,33 tCO2
Investicija u EE mjeru 26.000 kn
Rok povrata investicije 14,1 godina 6 godina 25,9 godina 7,3 godine
25.543 m3 189.241 kWh 183 prm 24.733 l
47,55 tCO2 71,15 tCO2 0 tCO2 66.61 tCO2
15.326 m3 113.544 kWh 110 prm 14.840 l

55.327 kn 129.441 kn 30.169 kn 107.291 kn
28,53 tCO2 42,69 tCO2 0 tCO2 39,97 tCO2
godine iznosila je priblino 3,61 kn/m3 (0,39 kn/kWh; 9,2607 kWh/m3; 0,000201 tCO2/kWh). Utede

stolarije). Razliku u cijeni ove dvije neizolirane zgrade ine novi kvaliteni otvori (dobava i
postava PVC prozora visoke kvalitete) u iznosu od 26.000 kn (cijene izraene s PDV-om). Za
izvedbu neizolirane zgrade s novim kvalitetnim otvorima, investicija iznosi 534.790,00 kn
(cca 3.740 kn/m2).Cijene zemljita, komunalne naknade, projektiranja, zavrnih radova nisu
uzete u obzir jer variraju od mjesta do mjesta, te ovise o ukusima i financijskoj sposobnosti
investitora (zavrne obloge). ivotni vijek EE mjere od 50 godina je preuzet iz TPRUETZZ, NN
110/08, l. 6, st. 2: Uporabni vijek zgrade u odnosu na bitni zahtjev za graevinu utedu
skladu sa Zakonom o prostornom ureenu i gradnji nije drukije odreeno. ali proraun je
TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA
e) IZOLACIJA PODOVA I PERIMETARSKA IZOLACIJA
Kada bisimo se prilikom rekonstrukcije neizolirane zgrade odluili za sanaciju i

postavljanje toplinske izolacije na pod to bi podrazumjevalo kompletnu sanaciju
poda. Sanacija poda na tlu ukljuuje: ruenje postojeeg poda na tlu, izvoenje novog
poda na tlu s toplinskom izolacijom od ploa od kamene vune debljine 8 cm (gustoe
150 kg/m3) te izvoenje zavrne obloge od keramikih ploica ili parketa. Ukoliko se
odluimo i na perimetarsku izolaciju (kod zgrada s vertikalnim vanjskim rubom) to onda
ukljuuje postavu ploa XPS-a, debljine 8-10 cm po obodu nadtemeljnih zidova uz
zavrnu obradu polimerno-cementnim ljepilom i zavrnim slojem na osnovi polimera.
Nakon provoenja ove dvije mjere zadovoljili bismo uvijet dan vaeim TPRUETZZ-om
u pogledu minimalne toplinske zatite i najvee doputene vrijednosti koeficijenta
prolaska topline kroz pod UMAX (W/m2K), kako je prikazano u Tablici 15. Proraune za ove
dvije EE mjere proveli smo zasebno te u sluaju da se provode zajedno kako bismo to
jasnije predoili potencijale za utedu i prikazali rokove povrata investicije.
Tablica15. Koeficijenti prolaska topline otvora promatrane zgrade

GRAEVNI DIJELOVI Djelomino izolirana zgrada Najvee doputene vrijednosti

(UDIZ)* koeficijenta prolaska topline (UMAX)
Podovi s toplinskom izolacijom 0,40 0,50

Utede Nad temeljni zid s perimetarskom
0,24 -
izolacijom
*Postizanje navedenog koeficijenata prolaska topline ukljuuje ugradnju toplinske izolacije u plivajui pod na
tlu u debljini 8,00 cm, gustoe 150 kg/m3uz sve potrebne predradnje (rekonstrukciju itavog poda na tlu.)
U (W/m2K) pod s toplinskom izolacijom sada zadovoljava uvjet UDIZ <UMAX (W/m2K).
TOPLINSKA IZOLACIJA PODOVA NA TLU
Izraunata godinja potrebna energija za grijanje zgrade s toplinski izoliranim podom

bila bi 34.867,94 kWh (244,20 kWh/m2) dok je ta ista energija u sluaju neizolirane zgrade
iznosila 38.081 kWh (266,7 kWh/m2). Iz Tablice 16. i Dijagrama 5. je vidljivo da uteda
na toplinskoj energiji potrebnoj za grijanje toplinski neizolirane zgrade u odnosu
na istu zgradu s toplinski izoliranim podovima iznosi priblino 9 %.

GODINJA POTREBNA TOPLINSKA ENER-
GIJA ZA GRIJANJE

266,70 244,20
TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA

izolaciju poda u iznosu od 65.000 kn u odnosu na graenje neizoliranog objekta
se objekt grije na elektrinu energiju, 854 kn ukoliko se grije na ogrjevna drva te
3.037 kn ukoliko se objekt grije na lo ulje, kako je prikazano Tablicom 17.
Tablica 17. EE mjera 2.7.5.1: Toplinska izolacija podova

EE mjera 2.7.5.1.: Toplinska izolacija podova
434 m3 3.213 kWh 3,1 prm 420 l
0,81 tCO2 1,21 tCO2 0 tCO2 1,13 tCO2
Rok povrata investicije 41,5 godina 17,7 godina * 21,4 godine
Utede
21.688 m 3
160.675 kWh 155 prm 20.999 l
40,37 tCO2 60,41 tCO2 0 tCO2 56,56 tCO2
13.013 m3 96.405 kWh 93 prm 12.600 l

46.976 kn 109.901 kn 25.615 kn 91.095 kn
24,22 tCO2 36,25 tCO2 0 tCO2 33,93 tCO2


TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA
PERIMETARSKA IZOLACIJA
Izraunata godinja potrebna energija za grijanje zgrade s perimetarskom izolacijom

bila bi 36.567,84 kWh (256,10 kWh/m2) dok je ta ista energija u sluaju neizolirane zgrade
iznosila 38.081 kWh (266,7 kWh/m2). Iz Tablice 18. i Dijagrama 6. je vidljivo da uteda
na istu zgradu s perimetarskom izolacijom iznosi priblino 4 %.
Utede
Zgrada s perimetarskom
GODINJA POTREBNA TOPLINSKA izolacijom nad temeljnih
Neizolirana zgrada
ENERGIJA ZA GRIJANJE zidova provedenom u skladu sa
zahtjevima TPRUETZZ-a

266,70 256,10
Na naem tipskom primjeru pokazalo se da se dodatnom investicijom u perimetarsku

izolaciju u iznosu od 8.000 kn u odnosu na graenje neizoliranog objekta godinje moe
utedjeti 4 % potrebne energije za grijanje. U naem sluaju postignute su godinje
utede od 738 kn ukoliko se objekt grije na prirodni plin, 1.725 kn ukoliko se objekt grije
na elektrinu energiju, 402 kn ukoliko se grije na ogrjevna drva te 1.430 kn ukoliko se
TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA
Tablica 19. EE mjera 2.7.5.2.: Perimetarska izolacija
EE mjera 2.7.5.2.: Perimetarska izolacija

204 m3 1.514 kWh 1,5 prm 198 l
Godinje utede 738kn 1.725 kn 402 kn 1.430 kn
0,38 tCO2 0,57 tCO2 0 tCO2 0,53 tCO2
Rok povrata investicije 10,8 godina 4,6 godina 19,9 godina 5,6 godina
10.215 m3 75.680 kWh 73 prm 9.891 l
19,01 tCO2 28,46 tCO2 0 tCO2 26,64 tCO2
6.129 m3 45.408 kWh 44 prm 5.935 l

22.126 kn 51.765 kn 12.065 kn 42.907 kn
11,41 tCO2 17,07 tCO2 0 tCO2 15,98 tCO2
(0,71 kn/kWh; 10,202 kWh/l; 0,000264 tCO2/kWh). Utede

zgrade, investicija iznosi 516.790,00 kn (cca 3.615 kn/m2), dok bi za izgradnju isto takvog,
ali toplinski neizoliranog objekta investicija iznosila 508.790,00 kn (cca 3.560 kn/m2) (sve
s PDV-om). Cijene zemljita, komunalne naknade, projektiranja, zavrnih radova nisu
TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA
KOMBINIRANA PROVEDBA IZOLACIJE PODOVA I PERIMETARSKE IZOLACIJE
Izraunata godinja potrebna energija za grijanje zgrade s izoliranim podovima i

perimetarskom izolacijom nadtemeljnim zidovima bila bi 32.918,43 kWh (230,20
kWh/m2) dok je ta ista energija u sluaju neizolirane zgrade iznosila 38.081 kWh
(266,7 kWh/m2). Iz Tablice 20. i Dijagrama 7. je vidljivo da uteda na toplinskoj
energiji potrebnoj za grijanje toplinski neizolirane zgrade u odnosu na istu zgradu
s izoliranim podovima i perimetarskom izolacijom nad temeljnih zidova iznosi
priblino 14 %.


266,70 230,20
Utede Dijagram 7. Usporedba specifine godinje potrebne topline za grijanje
Na naem tipskom primjeru pokazalo se da se dodatnom investicijom u izolaciju podova

i perimetarsku izolaciju nad temeljnim zidovima u iznosu od 73.000 kn u odnosu na
graenje neizoliranog objekta godinje moe utedjeti 14 % potrebne energije za
grijanje. U naem sluaju postignute su godinje utede od 2.516 kn ukoliko se objekt
grije na prirodni plin, 5.886 kn ukoliko se objekt grije na elektrinu energiju, 1.372 kn
ukoliko se grije na ogrjevna drva te 4.879 kn ukoliko se objekt grije na lo ulje, kako je
Tablica 21. EE mjera 2.7.5.3.: Izolacija podova i perimetarska izolacija
EE mjera 2.7.5.3.: Izolacija podova i perimetarska izolacija
697 m3 5.163 kWh 5 prm 675 l
1,30 tCO2 1,94 tCO2 0 tCO2 1,82 tCO2
Rok povrata investicije 29 godina 12,4 godine * 15 godina
34.845 m3 258.150 kWh 249 prm 33.739 l
64,86 tCO2 97,06 tCO2 0 tCO2 90,87 tCO2
20.907 m3 154.890 kWh 150 prm 20.243 l

75.474 kn 176.575 kn 41.154 kn 146.360 kn
38,92 tCO2 58,24 tCO2 0 tCO2 54,52 tCO2

TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA

TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA
f) TOPLINSKA IZOLACIJA CIJELE ZGRADE (ZID, KOSI KROV, POD) TE
ZAMJENA DOTRAJALIH VANJSKIH OTVORA
U sluaju toplinske zatite samo pojedinih graevnih dijelova i dalje je za oekivati

u veoj ili manjoj mjeri toplinski tok kroz slabija toplinski izolirana mjesta. Posebno
je to izraeno u sluaju ako se provede samo izmjena otvora. U tom sluaju dolazi do
bitne promjene u fizici zgrade to u konanosti moe rezultirati pojavom graevinskih
teta u vidu razvoja plijesni, gljivica i mikroorganizama na mjestima gdje se pojavljuje
povrinska vlanost (toplinski mostovi, nedovoljno izolirane povrine graevnih
dijelova itd). Iz navedenih razloga preporua se da se prilikom rekonstrukcije objekta
toplinski izolira cijeli objekt te zamjene stari i dotrajali prozori i vrata s novim kvalitenim
otvorima koji bi zadovoljili uvijet dan TPRUETZZ-om u pogledu minimalne toplinske
zatite i najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaska topline kroz prozore i vrata
UMAX (W/m2K), kako je prikazano u Tablici 22.

Koeficijenti prolaska topline
toplinski izolirane zgrade i
koeficijenta prolaska topline
novih kvalitetnih otvora
(UMAX)
(UIZ)*
GRAEVNI DIJELOVI
Vanjski zid s toplinskom izolacijom 0,24 0,45
Kosi krov iznad grijanog prostora s
Utede 0,16 0,30
toplinskom izolacijom
Pod na tlu s toplinskom izolacijom 0,40 0,50
OTVORI
Prozori 1,20 1,80
2,00 2,90
krilom

prolaska topline U (W/m2K) novi koeficijenti prolaska topline sada zadovoljavaju uvjet
UIZ <UMAX (W/m2K).
Ovakvim sveobuhvatnim pristupom postigli bi utedu na toplinskoj energiji za

grijanje oko 80%, kako je prikazano Tablicom 23. Izraunata godinja potrebna
energija za grijanje bila bi 8.111,14 kWh (56,81 kWh/m2) dok je ta ista energija
u sluaju neizolirane zgrade sa starim i dotrajalim otvorima iznosila 38.081 kWh
(266,7 kWh/m2). Detaljnije informacije, utede i prorauni toplinske izolacije cijele
zgrade dani su u Tipskoj mjeri 2.1.

Izolirana zgrada s novim
GODINJA POTREBNA TOPLINSKA Neizolirana zgrada s dotrajalim kvalitetnim otvorima koji
ENERGIJA ZA GRIJANJE otvorima su u skladu sa zahtjevima
TPRUETZZ-a

266,70 56,81
TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA
Iz Tablice 24. i Dijagrama 8. vidi se da se potpunom izolacijom objekta i zamjenom starih

i dotrajalih otvora mogu postii utede do 80 % na potrebnoj toplinskoj energiji za
grijanje.
Tablica 24. Usporedba specifinih godinjih potronja toplinske energije i uteda na

toplinskoj energiji u odnosu na neizoliranu zgradu prikazanih na tipskom objektu
Uteda na toplinskoj energiji

Specifina godinja
u odnosu na neizoliranu
potronja toplinske
zgradu sa starim i dotrajalim
energije (kWh/m2)
otvorima (%)
Neizolirana zgrada sa starim i dotrajalim otvorima 266,71 -
Neizolirana zgrada s perimetarskom izolacijom 256,1 4
Neizolirana zgrada s toplinski izoliranim podovima 244,2 9
Neizolirana zgrada s novim kvalitetnim otvorima 240,19 10
Neizolirana zgrada s toplinski izoliranim podovima i
230,2 14
perimetarskom izolacijom
Neizolirana zgrada s toplinski izoliranim vanjskim zidom 191,95 30
Neizolirana zgrada s toplinski izoliranim krovom 181,36 32
Neizolirana zgrada s toplinski izoliranim vanjskim zidom
107,61 60
i kosim krovom
Toplinski izoliran objekt (pod,krov,zid) s novim
56,81 80
kvalitetnim otvorima
Utede
Dijagram 8. Usporedba specifine potrebne topline za grijanje

TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA Iz Tablice 25. vidi se da je za potpunu izolaciju objekta u skladu sa
zadovoljavanjem vaeeg tehnikog propisa potrebno investirati oko 33 % vie
sredstava u odnosu na gradnju neizoliranog objekta.
Tablica 25. Usporedba razlika u investicijama za gradnju djelomino izoliranog objekta i

potpuno izoliranog objekta u odnosu na neizolirani objekt.
Investicija Razlika u investiciji

u odnosu na gradnju
neizolirane zgrade
kn kn %
Neizolirana zgrada sa starim i dotrajalim otvorima 508.790 - -
Neizolirana zgrada s perimetarskom izolacijom 516.790 8.000 1,57
Neizolirana zgrada s toplinski izoliranim podovima 573.790 65.000 12,78
Neizolirana zgrada s novim kvalitetnim otvorima 534.790 26.000 5,11
Neizolirana zgrada s toplinski izoliranim podovima i perimetarskom
581.790 73.000 14,35
izolacijom
Neizolirana zgrada s toplinski izoliranim vanjskim zidom 558.790 50.000 9,83
Neizolirana zgrada s toplinski izoliranim krovom 527.290 18.500 3,64
Neizolirana zgrada s toplinski izoliranim vanjskim zidom i kosim krovom 577.290 68.500 13,46
Toplinski izoliran objekt (pod,krov,zid) s novim kvalitetnim otvorima 676.290 167.500 32,92
Napomene: Investicija obuhvaa kompletan graevinski materijal i radove prema trenutnim trinim cijenama
proizvoda i radova u RH. Ukupna cijena ukljuuje radove i materijale do stupnja gotovosti roh bau graevinski
Utede radovi, krovite, limarski radovi, vanjska stolarija, plivajui podovi (bez zavrnih obloga, pregradnih zidova i
unutarnje stolarije). Cijene zemljita, komunalne naknade, projektiranja, zavrnih radova nisu uzete u obzir jer
variraju od mjesta do mjesta te ovise o ukusima i financijskoj sposobnosti investitora (zavrne obloge).
TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA
Slika 5. Neizoliran zid Slika 6. Izolirani zid
Slika 7. Neizoliran krov Slika 8. Izolirani krov
Grafiki prikaz
Slika 9. Neizoliran pod na tlu Slika 10. Izolirani pod na tlu
Slika 10. Neizoliran strop iznad vanjskog Slika 11. Izoliran strop iznad vanjskog
prostora prostora
TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA
POPIS GRAEVINSKIH DIJELOVA

Slojevi sa debljinama u cm Slojevi sa debljinama u cm
Vapneno-cementna buka
(unutarnja buka)
VANJSKI ZID 3. 3,00 3. Polimerno-cementno ljepilo 0,50
(vanjska zavrna buka)
Bitum. traka s ulokom stakl.
voala (hidroizolacija)
POD NA TLU
5. Drenani sloj 30,00 Bitum. traka s ulokom stakl.
5. 0,80
Specifikacija voala (hidroizolacija)
opreme 6. Armirani beton (podloga) 10,00
7. Drenani sloj 30,00
Kamena vuna (zvuna i
4. Fert strop 16,00 4. 3,00
toplinska zatita)
5. Vapneno cementna buka 3,00 5. Polietilenska folija 0,15 mm 0,015
STROP POTKROVLJA
IZNAD TERASE 6. Armirani beton 4,00
7. Fert strop 16,00
1. 2,00 1. 2,00
4. Zrak izmeu drvenih rogova 20,00 4. Staklena ili kamena vuna 20,00
KOSI KROV
Paropropusna priuvna Paropropusna priuvna
5. 0,03 5. 0,03
hidroizolacija hidroizolacija
Dobro provjetravan sloj zraka
ispod pokrova
TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA
KORACI KOJE JE POTREBNO NAPRAVITI AKO PLANIRATE GRADITI ZGRADU IJA JE
GRAEVINSKA (BRUTO) POVRINA MANJA ILI JEDNAKA 400 m

aspx?id=3666.
podruju dobro se obratiti nadlenom uredu za graditeljstvo i prostorno
ureenje. Popis nadlenih ureda po upanijama: http://www.mgipu.hr/default.
aspx?id=5882.
Ako u prostornom planu i/ili po informacijama iz nadlenog ureda utvrdite da
je na graevinskoj estici na kojoj planirate graditi doputena gradnja stambene
zgrade ija je graevinska (bruto) povrina manja ili jednaka 400 m, moete
zapoeti s ishoenjem Rjeenja o uvjetima graenja.

provoenje Zahtjevu za izdavanje Rjeenja o uvjetima graenja se prilae:
mjera - tri primjerka idejnog projekta ija je situacija prikazana na odgovarajuoj
Procedura za posebnoj geodetskoj podlozi,
provoenje - posebne uvjete tijela dravne uprave nadlenog za poslove kulturnih dobara
mjere za graevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja koje je upisano u Registar
kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturnopovijesna cjelina ili je
- pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izraen
prema stranim propisima,
graevna estica, odnosno na postojeoj graevini ,


poduzimanje radnji u zatienim kolturno-povijesnim sredinama, prije podnoenja

ugovor s pravnom ili fizikom osobom ili odluka nadlenog tijela kojom vlasnik ili
nadleno tijelo daju suglasnost da investitor gradi na graevnoj estici ili graevini
na kojoj se namjerava graditi.
TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA

800 kn.

Izgraena zgrada ija graevinska bruto povrina nije vea od 400 m2 moe se
poeti koristiti nakon to je nadlenom upravnom tijelu dostavljeno Zavrno
izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine. Ta isprava zamjenjuje nekadanju
uporabnu dozvolu.
Zavrno izvjee se uz ispunjeni Zahtjev za upis u katastarski operat predaje u

katastarski ured. Preduvjet za upis u katastarski operat je da je u njemu formirana
graevna (katastarska) estica za graevinu koja se evidentira. Procedura za
provoenje
Obveze vlasnika zgrade: mjera
graevine.
vlasnik graevine duan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i oznaiti
graevinu opasnom do otklanjanja takvog oteenja.
Izvori:
www.mgipu.hr
55/11, 90/11, 50/12)


TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA


ako :

dio omotaa grijanog dijela zgrade, te ako ti radovi obuhvaaju najmanje po 25%
povrine svakog graevnog dijela, ili najmanje 7% omotaa grijanog dijela zgrade;
- se obnavljaju samo pojedini graevni dijelovi zgrade iz omotaa grijanog dijela
zgrade na povrini veoj od 25%;
- ako se negrijana zgrada ili dio plotine korisne povrine vee od 50 m prenamjenjuje
u prostor koji se grije na temperaturu viu od 12C.
- na staklene dijelove vjetrobrana; Procedura za
provoenje
- na pod na tlu i strop prema negrijanom dijelu zgrade ili vanjskom prostoru, koji se mjera

to su:

hidroizolacija;
oprema, odnosno postrojenje za grijanje, hlaenje ili ventilaciju, te za automatsko
IZVORI:
www.mgipu.hr
Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, i izmjene dopune (38/09, 55/11,
90/11, 50/12)
89/09)
radovima (NN 81/12)
TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA

jamstvo izvoaa kako bi mogli aktivirati jamstvo koje ste dobili na radove im
VANJSKA OVOJNICA

Procedura za struni osobu kako bi se otkrio uzrok nastanka oteenja te saniralo oteenje.
provoenje mjera
slijeva se na proelje te dodatno ovlauje, prlja i oteuje vanjsku ovojnicu te sa


godina.


TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA
NAKNADNI RADOVI
slino.
KROVITE
Nekoliko puta godinje potrebno je obaviti vizualan pregled krovita. Vano je redovito
RAVNI KROVOVI
ne povrini ne zadrava voda i da se ne pojavljuju pukotine, jer bilo kakva naknadna
montaa na takvim krovovima mora biti izvedena profesionalno uz sanaciju
oteenja svih slojeva (zatitnog, toplinske izolacije i hidroizolacije).
KOSI KROVOVI
Kod kosih krovita koja se koriste u stambene namjene konstrukcija krovita je Procedura za
skrivena oblogom iznutra i crijepom izvana te je teko primijetiti oteenja na provoenje
vrijeme. Nakon veeg nevremena dobro bi bilo to detaljnije provjeriti oteenja ili mjera
pomake gornjeg sloja (crijepa lima ili indre), takva oteenja treba sanirati to prije.
Kod krovova s limenim pokrovom dobro je napraviti provjeru vijaka i rupa oko vijaka,
to su mjesta gdje je lim probuen i ako nije izveden ispravno moe postati kritino
mjesto. Nakon zimske sezone treba provjeriti jesu li oteeni snjegobrani i oluci, a
tijekom ili krajem jeseni prohodnost oluka.
PODOVI I STROPOVI

nad temeljni zidovi izoliraju toplinskom izolacijom otpornom na vlagu (perimetarska
izolacija).



toplinsko izolacijska svojstava. Ukoliko se radi o starim i dotrajalim prozorima
potrebno ih je zamijeniti.
TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA
ODRAVANJE OKVIRA I STAKLA
--Okvire i stakla treba odravati u skladu s uputama proizvoaa i pruatelja jamstva.
--Kod novih, a osobito kod starih prozora redovito obnavljanje zatitnog premaza e
zraenja.
--Za stakla sa specijalnim premazima, nuno je strogo slijediti upute proizvoaa pri
Procedura za
provoenje mjera
IZVOR: Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12,
55/12)

tel.: 385 (1) 6331 887, fax.: 385 (1) 6331 880
www.ee.undp.hr

TIPSKA MJERA
USPOREDBA POTRONJE ENERGIJE ZA GRIJANJE TOPLINSKI NEIZOLIRANE ZGRADE
U ODNOSU NA DJELOMINO IZOLIRANE ZGRADE TE POTPUNO IZOLIRANU ZGRADU 2.8.
S NOVIM KVALITETNIM PROZORIMA I VRATIMA U SKLADU SA ZAHTJEVIMA St
TEHNIKOG PROPISA
Mjera prikazuje odnos koliine potrebne energije za grijanje neizolirane zgrade

(povrine do 400 m2) s istim takvim zgradama koje su djelomino izolirane (vanjski
zid/krov/pod/vanjski zid i krov) te onom na kojoj su zamjenjeni postojei dotrajali
otvori (prozori i vrata) sukladno minimalnim zahtjevima toplinske zatite prema
uvjetima trenutne regulative u RH (Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije
i toplinskoj zatiti u zgradama (N.N. 110/08 i dop. u daljnjem tekstu TPRUETZZ).
Paralelno s time su predoeni trokovi izgradnje zgrade do stupnja dovrenosti
visoki roh bau kako bi se to jasnije mogli prikazati odnosi uloenih sredstava u
toplinsku izolaciju i nove otvore te to tonije procijenio rok povrata investicije.

PREDMET
(OBITELJSKA KUA)
Lokacija Split
2

Mjerna
jedinica
Opis mjere Oploje grijanog dijela zgrade A 358,38 [m2]
V 339,12 [m3]

TIPSKA MJERA

St S NOVIM KVALITETNIM PROZORIMA I VRATIMA U SKLADU SA ZAHTJEVIMA
TEHNIKOG PROPISA
PRETPOSTAVKE

zraka)
Tablica 1. Koeficijenti prolaska topline graevnih dijelova
Opis mjere
GRAEVNI DIJELOVI Neizolirana zgrada Najvee doputene
(UNZ) vrijednosti koeficijenta

UNZ < UMAX (W/m2K).

OTVORI Najvee doputene vrijednosti

Neizolirana zgrada (UNZ)
Prozori 3,10 1,80

3,50 2,90
krilom
UNZ < UMAX (W/m2K).
TIPSKA MJERA
ZGRADU S NOVIM KVALITETNIM PROZORIMA I VRATIMA U SKLADU SA ZAHTJEVIMA St
TEHNIKOG PROPISA
NEIZOLIRANA ZGRADA
na zgradi, i to sve u odnosu na referentne klimatske podatke (Primorska Hrvatska),
energetski razred zgrade bi u tom sluaju bio D. Svi proraunski modeli ukljuuju
od 20C.

K.. k.o -
Mjesto Split
Direktivi
Izvoa -
2002/91/EC
Godina izgradnje -
Izraun
Opis mjere 132

Imenovana osoba
Potpis
Podaci o zgradi
A K [m2 ] 142,79
V e [m ]
3
446,21
f 0 [m ]
-1
0,80
TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA
a) IZOLACIJA VANJSKOG ZIDA
Kada bi prilikom rekonstrukcije vanjske ovojnice zgradu toplinski izolirali kamenom

vunom debljine 10 cm zadovoljili bi uvijet dan TPRUETZZ-om u pogledu minimalne
toplinske zatite i najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaska topline vanjskog
zida UMAX (W/m2K), kako je prikazano u Tablici 3. Izraunata godinja potrebna energija za
grijanje bila bi 12.090,53 kWh (84,68 kWh/m2) dok je ta ista energija u sluaju neizolirane
zgrade iznosila 16.714,04 kWh (117,06 kWh/m2). Iz Tablice 4. i Dijagrama 1. je vidljivo
da uteda na toplinskoj energiji potrebnoj za grijanje toplinski neizolirane
zgrade u odnosu na istu zgradu s toplinski izoliranom vanjskom ovojnicom iznosi
priblino 28%. Izolacijom vanjske ovojnice osim utede na izdacima za energente
postie se i bolja kvaliteta ivota u prostoru u kojem boravimo. Utede koje nastaju
izoliranjem objekta nisu trenutne, ve se uloena sredstva vraaju kroz due razdoblje,
ali sama investicija u izolaciju vanjske ovojnice doprinosi boljoj distribuciji topline
unutar prostora te time i veoj toplinskoj ugodnosti. Takoer je vano napomenuti da
u izoliranim prostorima nema vie poveane vlanosti ili ak pojave plijesni i gljivica.

Utede
GRAEVNI DIJELOVI Djelomino izolirana zgrada
(UDIZ)*
*Postizanje navedenog koeficijenata prolaska topline ukljuuje postavu toplinske izolacije vanjskih ploa
kamene vune gustoe 115 kg/m3, koeficijenta toplinske provodljivosti = 0,036 W/mK i debljine 10,00 cm.
prolaska topline U (W/m2K) vanjski zid s toplinskom izolacijom sada zadovoljava uvjet
UDIZ <UMAX (W/m2K).

Zgrada s vanjskim zidom
Neizolirana
GODINJA POTREBNA TOPLINSKA ENERGIJA ZA GRIJANJE izoliranim u skladu s zahtjevima
zgrada
TPRUETZZ-a

TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA
4.369 kn ukoliko se objekt grije na lo ulje, kako je prikazano Tablicom 5. Slikom 3. dan je
grafiki presjek vanjskog zida s toplinskom izolacijom.
Tablica 5. EE mjera 2.8.1.: Toplinska izolacija vanjskog zida

EE mjera 2.8.1.: Toplinska izolacija vanjskog zida
624 m3 4.624 kWh 4,5 prm 604 l
1,16 tCO2 1,74 tCO2 0 tCO2 1,63 tCO2
Rok povrata investicije 20 godina 8,5 godina 43,8 godina 10,3 godine
31.204 m3 231.176 kWh 223 prm 30.214 l
58,08 tCO2 86,92 tCO2 0 tCO2 81,37 tCO2
18.722 m3 138.705 kWh 134 prm 18.128 l

67.588 kn 158.124 kn 30.823 kn 131.067 kn
34,85 tCO2 52,15 tCO2 0 tCO2 48,82 tCO2
Utede

zgrade, investicija iznosi 553.790 kn (cca 3.875 kn/m2), dok bi za izgradnju isto takvog, ali
jer variraju od mjesta do mjesta te ovise o ukusima i financijskoj sposobnosti investitora
TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA
Slika 3. Presjek vanjskog zida s toplinskom izolacijom
b) IZOLACIJA KROVA
Kada bi prilikom rekonstrukcije neizolirane zgrade kosi krov toplinski izolirali kamenom
vunom debljine 15 cm zadovoljili bi uvijet dan vaeim propisom TPRUETZZ u pogledu
minimalne toplinske zatite i najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaska topline
krova UMAX (W/m2K), kako je prikazano u Tablici 6. Izraunata godinja potrebna energija
za grijanje bila bi 10.879,87 kWh (76,2 kWh/m2) dok je ta ista energija u sluaju neizolirane
zgrade iznosila 16.714,04 kWh (117,06 kWh/m2). Iz Tablice 7. i Dijagrama 2. je vidljivo Utede
da uteda na toplinskoj energiji potrebnoj za grijanje toplinski neizolirane zgrade
u odnosu na istu zgradu s toplinski izoliranim kosim krovom iznosi priblino 35 %.


* Postizanje navedenog koeficijenata prolaska topline ukljuuje postavu toplinske izolacije u kosom krovu
kamenom vunom gustoe 20 kg/m3, koeficijenta toplinske provodljivosti = 0,035 W/mK i debljine 15,00 cm.
U (W/m2K) kosi krov s toplinskom izolacijom sada zadovoljava uvjet UDIZ <UMAX (W/m2K).
Neizolirana Zgrada s vanjskim zidom izoliranim

zgrada u skladu s zahtjevima TPRUETZZ-a

TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA

5.513 kn ukoliko se objekt grije na lo ulje, kako je prikazano Tablicom 8. Slikom 4. dan je
grafiki presjek kosog krova s toplinskom izolacijom.
Tablica 8. EE mjera 2.8.2.: Toplinska izolacija kosog krova
EE mjera 2.8.2.: Toplinska izolacija kosog krova
787 m3 5.834 kWh 5,6 prm 762 l
Godinje utede 2.843 kn 6.651kn 1.296 kn 5.513 kn
Utede 1,47 tCO2 2,19 tCO2 0 tCO2 2,05 tCO2
Rok povrata investicije 6,5 godine 2,8 godina 14,3 godine 3,4 godina
39.375 m3 291.709 kWh 282 prm 38.125 l
73,29 tCO2 109,68 tCO2 0 tCO2 102,68 tCO2
23.625 m3 175.025 kWh 169 prm 22.875 l

85.285 kn 199.529 kn 38.894 kn 165.386 kn
43,98 tCO2 65,81 tCO2 0 tCO2 61,61 tCO2

TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA
Utede
Slika 4. Presjek kosog krova s toplinskom izolacijom

TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA
C) IZOLACIJA VANJSKOG ZIDA I KOSOG KROVA
Kada bi prilikom rekonstrukcije neizolirane zgrade vanjski zid izolirali kamenom
vunom debljine 10 cm i kosi krov toplinski izolirali kamenom vunom debljine 15 cm
zadovoljili bi uvijet dan TPRUETZZ-om u pogledu minimalne toplinske zatite i najvee
doputene vrijednosti koeficijenta prolaska topline vanjskog zida i krova UMAX (W/m2K),
kako je prikazano u Tablici 9. Izraunata godinja potrebna energija za grijanje bila bi
6.361,08 kWh (44,55 kWh/m2) dok je ta ista energija u sluaju neizolirane zgrade iznosila
16.714,04 kWh (117,06 kWh/m2). Iz Tablice 10. i Dijagrama 3. je vidljivo da uteda na
istu zgradu s toplinski izoliranim vanjskim zidom i kosim krovom iznosi priblino
62%.

* Postizanje navedenih koeficijenata prolaska topline ukljuuje postavu toplinske izolacije vanjskih ploama
kamene vune gustoe 115 kg/m3, koeficijenta toplinske provodljivosti = 0,036 W/mK i debljine 10,00 cm na
vanjski zid te postavu toplinske izolacije u kosom krovu kamenom vunom gustoe 20 kg/m3, koeficijenta
Utede toplinske provodljivosti = 0,035 W/mK i debljine 15,00 cm.
U (W/m2K) vanjski zid i kosi krov s toplinskom izolacijom sada zadovoljavaju uvjet UDIZ <UMAX (W/m2K).

GIJA ZA GRIJANJE

117,06 44,55

9.783 kn ukoliko se objekt grije na lo ulje, kako je prikazano Tablicom 11.
TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA
Tablica 11. EE mjera 2.8.3.: Toplinska izolacija vanjskog zida i kosog krova
EE mjera 2.8.3.: Toplinska izolacija vanjskog zida i kosog krova
1.397 m3 10.353 kWh 10 prm 1.353 l
2,60 tCO2 3,89 tCO2 0 tCO2 3,64 tCO2
Rok povrata investicije 12,6 godina 5,4 godina 27,6 godina 6,5 godina
69.872 m3 517.648 kWh 500 prm 67.654 l
130,06 tCO2 194,64 tCO2 0 tCO2 128,21 tCO2
41.923 m3 310.589 kWh 300 prm 40.593 l

151.342 kn 354.071 kn 69.020 kn 293.484 kn
78,04 tCO2 116,78 tCO2 0 tCO2 109,33 tCO2
Koritene cijene energenata i faktori pretvorbe: Cijena prirodnog plina u travnju 2013. Utede
0,56 kn/kWh u nioj tarifi. Prosjena cijena ogrijevnog drva u sijenju 2013. godine iznosila

TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA
d) ZAMJENA POSTOJEIH OTVORA PROZORA I VRATA
Kada bi prilikom rekonstrukcije neizolirane zgrade stare i dotrajale prozore i vrata

zamjenili s novim kvalitenim prozorima i vratima koji bi zadovoljili uvijet dan vaeim
propisom TPRUETZZ u pogledu minimalne toplinske zatite i najvee doputene
vrijednosti koeficijenta prolaska topline kroz prozore i vrata UMAX (W/m2K), kako
je prikazano u Tablici 12., postigli bi utedu na toplinskoj energiji za grijanje oko
10 %. Izraunata godinja potrebna energija za grijanje bila bi 15.000,44 kWh
(105,05 kWh/m2) dok je ta ista energija u sluaju neizolirane zgrade iznosila 16.714,04kWh
(117,06 kWh/m2). Iz Tablice 13. i Dijagrama 4. je vidljivo da uteda na toplinskoj
energiji potrebnoj za grijanje toplinski neizolirane zgrade sa starim i dotrajalim
otvorima (prozorima i vratima) u odnosu na istu zgradu s kvalitenim otvorima
(prozorima i vratima) iznosi priblino 10 %.

OTVORI Novi kvalitetni otvori (UNKO)* Najvee doputene vrijednosti

Prozori 1,40 1,8
Ulazna vrata s neprozirnim vratnim krilom 2,00 2,9
Utede U (W/m2K) novi kvallitetni otvori sada zadovoljavaju uvjet UNKO <UMAX (W/m2K).

Neizolirana zgrada s novim
GODINJA POTREBNA TOPLINSKA ENER- Neizolirana zgrada s dotrajalim kvalitetnim otvorima koji
GIJA ZA GRIJANJE otvorima su u skladu sa zahtjevima
TPRUETZZ-a

117,06 105,05
Na naem tipskom primjeru pokazalo se da se investicijom u nove kvalitetne otvore

(prozore i vrata) u iznosu od 26.000 kn na neizoliranom objektu godinje moe utedjeti
10 % potrebne energije za grijanje. U naem sluaju postignute su godinje utede
od 835 kn ukoliko se objekt grije na prirodni plin, 1.945 kn ukoliko se objekt grije na
elektrinu energiju, 381 kn ukoliko se grije na ogrjevna drva te 1.619 kn ukoliko se
objekt grije na lo ulje, kako je prikazano Tablicom14.
TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA
Tablica 14. EE mjera 2.8.4.: Zamjena starih dotrajalih otvora

EE mjera 2.8.4.: Zamjena starih dotrajalih otvora
231 m3 1.714 kWh 1,7 prm 224 l
0,43 tCO2 0,64 tCO2 0 tCO2 0,60 tCO2
Rok povrata investicije 31,1 godina 13,3 godine * 16,1 godina
11.565 m3 85.680 kWh 83 prm 11.198 l
21,53 tCO2 32,22 tCO2 0 tCO2 30,16 tCO2
6.939 m3 51.408 kWh 50 prm 6.719 l

25.050 kn 58.605 kn 11.424 kn 48.577 kn
* Investiciju nije mogue otplatiti u ivotnom
12,92 tCO2 vijeku19,33
EE mjere.
tCO2 0 tCO2 18,10 tCO2
godine iznosila je priblino 3,61 kn/m3 (0,39 kn/kWh; 9,2607 kWh/m3; 0,000201 tCO2/kWh). Utede

stolarije). Razliku u cijeni ove dvije neizolirane zgrade ine novi kvaliteni otvori (dobava i
postava PVC prozora visoke kvalitete) u iznosu od 26.000 kn (cijene izraene s PDV-om). Za
izvedbu neizolirane zgrade s novim kvalitetnim otvorima, investicija iznosi 534.790,00 kn
(cca 3.740 kn/m2).Cijene zemljita, komunalne naknade, projektiranja, zavrnih radova nisu
ogrijevni energent uzeta je pretpostavka da veina kuanstva koja se griju na elektrinu
TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA
e) IZOLACIJA PODOVA I PERIMETARSKA IZOLACIJA
Kada bismo se prilikom rekonstrukcije neizolirane zgrade odluili za sanaciju i

postavljanje toplinske izolacije na pod to bi podrazumjevalo kompletnu sanaciju
poda. Sanacija poda na tlu ukljuuje: ruenje postojeeg poda na tlu, izvoenje novog
poda na tlu s toplinskom izolacijom od ploa od kamene vune debljine 7 cm (gustoe
150 kg/m3) te izvoenje zavrne obloge od keramikih ploica ili parketa. Ukoliko se
odluimo i na perimetarsku izolaciju (kod zgrada s vertikalnim vanjskim rubom) to onda
ukljuuje postavu ploa XPS-a, debljine 8-10 cm po obodu nadtemeljnih zidova uz
zavrnu obradu polimerno-cementnim ljepilom i zavrnim slojem na osnovi polimera.
Nakon provoenja ove dvije mjere bio bi zadovoljen uvjet dan vaeim propisom
TPRUETZZ u pogledu minimalne toplinske zatite i najvee doputene vrijednosti
koeficijenta prolaska topline kroz pod UMAX (W/m2K), kako je prikazano u Tablici 15.
Proraune za ove dvije EE mjere proveli smo zasebno te u sluaju da se provode zajedno
kako bi to jasnije predoili potencijale za utedu i prikazali rokove povrata investicije.
Tablica15. Koeficijenti prolaska topline otvora promatrane zgrade

GRAEVNI DIJELOVI Djelomino izolirana zgrada Najvee doputene vrijednosti

(UDIZ)* koeficijenta prolaska topline (UMAX)
Podovi s toplinskom izolacijom 0,45 0,50

Nad temeljni zid s perimetarskom
Utede izolacijom
0,28 -
*Postizanje navedenog koeficijenata prolaska topline ukljuuje ugradnju toplinske izolacije u plivajui pod na
tlu u debljini 7,00 cm, gustoe 150 kg/m3uz sve potrebne predradnje (rekonstrukciju itavog poda na tlu.)
U (W/m2K) pod s toplinskom izolacijom sada zadovoljava uvjet UDIZ <UMAX (W/m2K).
TOPLINSKA IZOLACIJA PODOVA NA TLU
Izraunata godinja potrebna energija za grijanje zgrade s toplinski izoliranim podom

bila bi 15.236 kWh (106,7 kWh/m2) dok je ta ista energija u sluaju neizolirane zgrade
iznosila 16.714,04 kWh (117,06 kWh/m2). Iz Tablice 16. i Dijagrama 5. je vidljivo da
uteda na toplinskoj energiji potrebnoj za grijanje toplinski neizolirane zgrade u
odnosu na istu zgradu s toplinski izoliranim podovima iznosi priblino 9 %.
Zgrada s izoliranim podovima

Neizolirana zgrada u skladu sa zahtjevima
GIJA ZA GRIJANJE
TPRUETZZ-a

117,06 106,7
TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA

izolaciju poda u iznosu od 64.000 kn u odnosu na graenje neizoliranog objekta
su godinje utede od 720 kn ukoliko se objekt grije na prirodni plin, 1.685 kn ukoliko se
objekt grije na elektrinu energiju, 328 kn ukoliko se grije na ogrjevna drva te 1.397 kn
ukoliko se objekt grije na lo ulje, kako je prikazano Tablicom 17.
Tablica 17. EE mjera 2.8.5.1: Toplinska izolacija podova
EE mjera 2.8.5.1.: Toplinska izolacija podova

200 m 3
1.478 kWh 1,4 prm 193 l
0,37 tCO2 0,45 tCO2 0 tCO2 0,52 tCO2
Rok povrata investicije * 38 godina * 45,8 godina
ivotni vijek EE mjere 50 godina Utede
9.975 m3 73.902 kWh 71 prm 9.659 l
18,57 tCO2 27,79 tCO2 0 tCO2 26,01 tCO2
5.985 m3 44.341 kWh 43 prm 5.795 l

21.606 kn 50.549 kn 9.854 kn 41.899 kn
11,14 tCO2 16,67 tCO2 0 tCO2 15,61 tCO2

TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA
PERIMETARSKA IZOLACIJA
Izraunata godinja potrebna energija za grijanje zgrade s perimetarskom izolacijom

bila bi 16.185,43 kWh (113,18 kWh/m2) dok je ta ista energija u sluaju neizolirane
zgrade iznosila 16.714,04 kWh (117,06 kWh/m2). Iz Tablice 18. i Dijagrama 6. je vidljivo
da uteda na toplinskoj energiji potrebnoj za grijanje toplinski neizolirane zgrade
Utede u odnosu na istu zgradu s perimetarskom izolacijom iznosi priblino 3 %.


117,06 113,18
Na naem tipskom primjeru pokazalo se da se dodatnom investicijom u perimetarsku

izolaciju u iznosu od 7.500 kn u odnosu na graenje neizoliranog objekta godinje moe
utedjeti 3 % potrebne energije za grijanje. U naem sluaju postignute su godinje
utede od 258 kn ukoliko se objekt grije na prirodni plin, 603 kn ukoliko se objekt grije
na elektrinu energiju, 117 kn ukoliko se grije na ogrjevna drva te 499 kn ukoliko se
TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA
Tablica 19. EE mjera 2.8.5.2.: Perimetarska izolacija
EE mjera 2.8.5.2.: Perimetarska izolacija

71 m3 529 kWh 0,5 prm 69 l
Godinje utede 258 kn 603 kn 117 kn 499 kn
0,13 tCO2 0,20 tCO2 0 tCO2 0,19 tCO2
Rok povrata investicije 29,1 godina 12,4 godine * 15 godina
3.568 m3 26.431 kWh 26 prm 3.454 l
6,64 tCO2 9,94 tCO2 0 tCO2 9,30 tCO2
2.141 m3 15.858 kWh 15 prm 2.073 l

7.727 kn 18.078 kn 3.524 kn 14.985 kn
3,98 tCO2 5,96 tCO2 0 tCO2 5,58 tCO2
je 230 kn/prm (0,16 kn/kWh; 1725 kWh/prm; 0 tCO2 /kWh). Prosjena cijena lo ulja u Utede

TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA
KOMBINIRANA PROVEDBA IZOLACIJE PODOVA I PERIMETARSKE IZOLACIJE
Izraunata godinja potrebna energija za grijanje zgrade s izoliranim podovima

i perimetarskom izolacijom nad temeljnim zidovima bila bi 14.354,04 kWh
(100,38 kWh/m2) dok je ta ista energija u sluaju neizolirane zgrade iznosila
16.714,04 kWh (117,06 kWh/m2). Iz Tablice 20. i Dijagrama 7. je vidljivo da uteda
na istu zgradu s izoliranim podovima i perimetarskom izolacijom nad temeljnih
zidova iznosi priblino 14 %.
Zgrada s izoliranim podovima

GODINJA POTREBNA TOPLINSKA i perimetarskom izolacijom
Neizolirana zgrada
ENERGIJA ZA GRIJANJE provedenom u skladu sa
zahtjevima TPRUETZZ-a

117,06 100,38
Utede
Na naem tipskom primjeru pokazalo se da se dodatnom investicijom u izolaciju podova

i perimetarsku izolaciju nad temeljnim zidovima u iznosu od 71.500 kn u odnosu na
graenje neizoliranog objekta godinje moe utedjeti 14 % potrebne energije za
grijanje. U naem sluaju postignute su godinje utede od 1.150 kn ukoliko se objekt
grije na prirodni plin, 2.690 kn ukoliko se objekt grije na elektrinu energiju, 524 kn
ukoliko se grije na ogrjevna drva te 2.230 kn ukoliko se objekt grije na lo ulje, kako je
Tablica 21. EE mjera 2.8.5.3.: Izolacija podova i perimetarska izolacija
EE mjera 2.8.5.3.: Izolacija podova i perimetarska izolacija
319 m3 2.360 kWh 2,3 prm 308 l
0,59 tCO2 0,89 tCO2 0 tCO2 0,83 tCO2
Rok povrata investicije * 26,6 godina * 32,1 godina
15.928 m3 118.000 kWh 114 prm 15.422 l
29,65 tCO2 44,37 tCO2 0 tCO2 41,54 tCO2
9.557 m3 70.800 kWh 68 prm 9.253 l

34.499 kn 80.712 kn 15.733 kn 66.901 kn
17.79 tCO2 26,62 tCO2 0 tCO2 24,92 tCO2
TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA

TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA
f) TOPLINSKA IZOLACIJA CIJELE ZGRADE (ZID, KOSI KROV, POD) TE

ZAMJENA DOTRAJALIH VANJSKIH OTVORA
U sluaju toplinske zatite samo pojedinih graevnih dijelova i dalje je, u veoj ili manjoj
mjeri, za oekivati toplinski tok kroz slabija toplinski izolirana mjesta. Posebno je to
izraeno u sluaju ako se izvede samo izmjena otvora. U tom sluaju dolazi do bitne
promjene u fizici zgrade to u konanosti moe rezultirati pojavom graevinskih teta u
vidu razvoja plijesni, gljivica i mikroorganizama na mjestima gdje se pojavljuje povrinska
vlanost (toplinski mostovi, nedovoljno izolirane povrine graevnih dijelova itd). Iz
navedenih razloga preporua se da se prilikom rekonstrukcije objekta toplinski izolira
cijeli objekt te zamjene stari i dotrajali prozori i vrata novim kvalitenim otvorima koji
bi zadovoljili uvijet dan u TPRUETZZ-u u pogledu minimalne toplinske zatite i najvee
doputene vrijednosti koeficijenta prolaska topline kroz prozore i vrata UMAX (W/m2K),
kako je prikazano u Tablici 22.

Koeficijenti prolaska topline
toplinski izolirane zgrade i
koeficijenta prolaska topline
novih kvalitetnih otvora
(UMAX)
(UIZ)*
GRAEVNI DIJELOVI
Vanjski zid s toplinskom izolacijom 0,28 0,60
Utede
Kosi krov iznad grijanog prostora s
0,21 0,40
toplinskom izolacijom
Pod na tlu s toplinskom izolacijom 0,40 0,50
OTVORI
Prozori 1,40 1,80
2,00 2,90
krilom

prolaska topline U (W/m2K) novi koeficijenti prolaska topline sada zadovoljavaju uvjet
UIZ <UMAX (W/m2K).
Ovakvim sveobuhvatnim pristupom postigli bi utedu na toplinskoj energiji za

grijanje oko 80%, kako je prikazano Tablicom 23. Izraunata godinja potrebna
energija za grijanje bila bi 3.033,25 kWh (21,24 kWh/m2) dok je ta ista energija u
sluaju neizolirane zgrade sa starim i dotrajalim otvorima iznosila 16.714,04 kWh
(117,06 kWh/m2). Detaljnije informacije, utede i prorauni toplinske izolacije
cijele zgrade dani su u Tipskoj mjeri 2.2.
Izolirana zgrada s novim

GODINJA POTREBNA TOPLINSKA Neizolirana zgrada s dotrajalim kvalitetnim otvorima koji
ENERGIJA ZA GRIJANJE otvorima su u skladu sa zahtjevima
TPRUETZZ-a

117,06 21,24
TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA
Iz Tablice 24. i Dijagrama 8. vidi se da se potpunom izolacijom objekta i zamjenom starih
i dotrajalih otvora mogu postii utede do 80 % na potrebnoj toplinskoj energiji za
grijanje.
Tablica 24. Usporedba specifinih godinjih potronja toplinske energije i uteda na

toplinskoj energiji u odnosu na neizoliranu zgradu prikazanih na tipskom objektu
Uteda na toplinskoj energiji

Specifina godinja
u odnosu na neizoliranu
potronja toplinske
zgradu sa starim i dotrajalim
energije (kWh/m2)
otvorima (%)
Neizolirana zgrada sa starim i dotrajalim otvorima 117,06 -
Neizolirana zgrada s perimetarskom izolacijom 113,18 3
Neizolirana zgrada s toplinski izoliranim podovima 106,70 9
Neizolirana zgrada s novim kvalitetnim otvorima 105,05 10
Neizolirana zgrada s toplinski izoliranim podovima i
100,38 14
perimetarskom izolacijom
Neizolirana zgrada s toplinski izoliranim vanjskim zidom 84,68 28
Neizolirana zgrada s toplinski izoliranim krovom 76,20 35
Neizolirana zgrada s toplinski izoliranim vanjskim zidom
44,55 62
i kosim krovom
Toplinski izoliran objekt (pod,krov,zid) s novim
21,24 82
kvalitetnim otvorima
Utede
Dijagram 8. Usporedba specifine potrebne topline za grijanje

TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA
Iz Tablice 25. vidi se da je za potpunu izolaciju objekta u skladu sa zadovoljavanjem

vaeeg tehnikog propisa potrebno investirati oko 24 % vie sredstava u odnosu na
gradnju neizoliranog objekta.
Tablica 25. Usporedba razlika u investicijama za gradnju djelomino izoliranog objekta i

potpuno izoliranog objekta u odnosu na neizolirani objekt.
Investicija Razlika u investiciji

u odnosu na gradnju
neizolirane zgrade
kn kn %
Neizolirana zgrada sa starim i dotrajalim otvorima 508.790 - -
Neizolirana zgrada s perimetarskom izolacijom 516.290 7.500 1,45%
Neizolirana zgrada s toplinski izoliranim podovima 572.790 64.000 11,17%
Neizolirana zgrada s novim kvalitetnim otvorima 534.790 26.000 4,86%
Neizolirana zgrada s toplinski izoliranim podovima i perimetarskom
580.290 71.500 12,32%
izolacijom
Neizolirana zgrada s toplinski izoliranim vanjskim zidom 553.790 45.000 8,13%
Neizolirana zgrada s toplinski izoliranim krovom 527.290 18.500 3,51%
Neizolirana zgrada s toplinski izoliranim vanjskim zidom i kosim krovom 572.290 63.500 11,10%
Utede Toplinski izoliran objekt (pod,krov,zid) s novim kvalitetnim otvorima 669.790 161.000 24,04%
Napomene: Investicija obuhvaa kompletan graevinski materijal i radove prema trenutnim trinim cijenama
proizvoda i radova u RH. Ukupna cijena ukljuuje radove i materijale do stupnja gotovosti roh bau graevinski
radovi, krovite, limarski radovi, vanjska stolarija, plivajui podovi (bez zavrnih obloga, pregradnih zidova i
unutarnje stolarije). Cijene zemljita, komunalne naknade, projektiranja, zavrnih radova nisu uzete u obzir jer
variraju od mjesta do mjesta, te ovise o ukusima i financijskoj sposobnosti investitora (zavrne obloge).
TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA
Slika 5. Neizoliran zid Slika 6. Izolirani zid
Slika 7. Neizoliran krov Slika 8. Izolirani krov
Grafiki prikaz
Slika 9. Neizoliran pod na tlu Slika 10. Izolirani pod na tlu
Slika 10. Neizoliran strop iznad vanjskog Slika 11. Izoliran strop iznad vanjskog
prostora prostora
TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA

Slojevi sa debljinama u cm Slojevi sa debljinama u cm
(unutarnja buka)
VANJSKI ZID 3. 3,00 3. Polimerno-cementno ljepilo 0,50
(vanjska zavrna buka)
Bitum. traka s ulokom stakl.
voala (hidroizolacija)
POD NA TLU
5. Drenani sloj 30,00 Bitum. traka s ulokom stakl.
5. 0,80
Specifikacija voala (hidroizolacija)
opreme 6. Armirani beton (podloga) 10,00
7. Drenani sloj 30,00
Kamena vuna (zvuna i
4. Fert strop 16,00 4. 3,00
toplinska zatita)
5. Vapneno cementna buka 3,00 5. Polietilenska folija 0,15 mm 0,015
STROP IZNAD
OTVORENE TERASE 6. Armirani beton 4,00
7. Fert strop 16,00
1. 2,00 1. 2,00
4. Zrak izmeu drvenih rogova 20,00 4. Staklena ili kamena vuna 15,00
KOSI KROV
Paropropusna priuvna Paropropusna priuvna
5. 0,03 5. 0,03
hidroizolacija hidroizolacija
Dobro provjetravan sloj zraka
ispod pokrova
TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA

aspx?id=3666.
podruju dobro se obratiti nadlenom uredu za graditeljstvo i prostorno
ureenje. Popis nadlenih ureda po upanijama: http://www.mgipu.hr/default.
aspx?id=5882.
graevinskoj estici na kojoj planirate graditi doputena gradnja stambene zgrade
ija je graevinska (bruto) povrina manja ili jednaka 400 m, moete zapoeti s
ishoenjem Rjeenja o uvjetima graenja.

odjel za prostorno ureenje).
Procedura za Zahtjevu za izdavanje Rjeenja o uvjetima graenja se prilae:
provoenje - tri primjerka idejnog projekta ija je situacija prikazana na odgovarajuoj
Procedura za - posebne uvjete tijela dravne uprave nadlenog za poslove kulturnih dobara
provoenje za graevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja koje je upisano u Registar
- pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izraen
prema stranim propisima,
graevna estica, odnosno na postojeoj graevini ,


poduzimanje radnji u zatienim kolturno-povijesnim sredinama, prije podnoenja

ugovor s pravnom ili fizikom osobom ili odluka nadlenog tijela kojom vlasnik
ili nadleno tijelo daju suglasnost da investitor gradi na graevnoj estici ili
graevini na kojoj se namjerava graditi.
TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA

800 kn.

Izgraena zgrada ija graevinska bruto povrina nije vea od 400 m2 moe se
poeti koristiti nakon to je nadlenom upravnom tijelu dostavljeno Zavrno
izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine. Ta isprava zamjenjuje nekadanju
uporabnu dozvolu.
Zavrno izvjee se uz ispunjeni Zahtjev za upis u katastarski operat predaje u

katastarski ured. Preduvjet za upis u katastarski operat je da je u njemu formirana
graevna (katastarska) estica za graevinu koja se evidentira. Procedura za
provoenje
Obveze vlasnika zgrade: mjera
graevine.
vlasnik graevine duan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i oznaiti
graevinu opasnom do otklanjanja takvog oteenja.
Izvori:
www.mgipu.hr
55/11, 90/11, 50/12)


TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA


ako :

dio omotaa grijanog dijela zgrade, te ako ti radovi obuhvaaju najmanje po 25%
povrine svakog graevnog dijela, ili najmanje 7% omotaa grijanog dijela zgrade;
- se obnavljaju samo pojedini graevni dijelovi zgrade iz omotaa grijanog dijela
zgrade na povrini veoj od 25%;
- ako se negrijana zgrada ili dio plotine korisne povrine vee od 50 m prenamjenjuje
u prostor koji se grije na temperaturu viu od 12C.
- na staklene dijelove vjetrobrana; Procedura za
provoenje
- na pod na tlu i strop prema negrijanom dijelu zgrade ili vanjskom prostoru, koji se mjera

to su:

hidroizolacija;
oprema, odnosno postrojenje za grijanje, hlaenje ili ventilaciju, te za automatsko
IZVORI:
www.mgipu.hr
55/11, 90/11, 50/12)
Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama
(NN 89/09)
radovima (NN 81/12)
TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA

jamstvo izvoaa kako bi mogli aktivirati jamstvo koje ste dobili na radove im
VANJSKA OVOJNICA


Procedura za
provoenje mjera Pukotine veliine do 0,3 mm se mogu sanirati i specijalnim premazima predvienima

slijeva se na proelje te dodatno ovlauje, prlja i oteuje vanjsku ovojnicu te sa


godina.


TIPSKA MJERA

TEHNIKOG PROPISA
NAKNADNI RADOVI
slino.
KROVITE
Nekoliko puta godinje potrebno je obaviti vizualan pregled krovita. Vano je redovito
RAVNI KROVOVI
ne povrini ne zadrava voda i da se ne pojavljuju pukotine, jer bilo kakva naknadna
montaa na takvim krovovima mora biti izvedena profesionalno uz sanaciju
oteenja svih slojeva (zatitnog, toplinske izolacije i hidroizolacije).
KOSI KROVOVI

skrivena oblogom iznutra i crijepom izvana te je teko primijetiti oteenja na Procedura za
vrijeme. Nakon veeg nevremena dobro bi bilo to detaljnije provjeriti oteenja ili provoenje
pomake gornjeg sloja (crijepa lima ili indre), takva oteenja treba sanirati to prije. mjera
Kod krovova s limenim pokrovom dobro je napraviti provjeru vijaka i rupa oko vijaka,
to su mjesta gdje je lim probuen i ako nije izveden ispravno moe postati kritino
mjesto. Nakon zimske sezone treba provjeriti jesu li oteeni snjegobrani i oluci, a
tijekom ili krajem jeseni prohodnost oluka.
PODOVI I STROPOVI

nad temeljni zidovi izoliraju toplinskom izolacijom otpornom na vlagu (perimetarska
izolacija).



toplinsko izolacijska svojstava. Ukoliko se radi o starim i dotrajalim prozorima
potrebno ih je zamijeniti.
TIPSKA MJERA
TEHNIKOG PROPISA
ODRAVANJE OKVIRA I STAKLA
--Okvire i stakla treba odravati u skladu s uputama proizvoaa i pruatelja jamstva.
--Kod novih, a osobito kod starih prozora redovito obnavljanje zatitnog premaza e
zraenja.
--Za stakla sa specijalnim premazima, nuno je strogo slijediti upute proizvoaa pri
Procedura za
provoenje mjera
IZVOR: Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12,
55/12)

tel.: 385 (1) 6331 887, fax.: 385 (1) 6331 880
www.ee.undp.hr


Toplinska Izolacija PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Toplinska Izolacija PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TOPLINSKA IZOLACIJA

2.1. Usporedba toplinski neizolirane zgrade u odnosu na izoliranu zgradu u skladu

2.2. Usporedba toplinski neizolirane zgrade u odnosu na izoliranu zgradu u skladu

2.3. Usporedba u pogledu utede toplinske energije neizolirane zgrade sa

2.4. Usporedba u pogledu utede toplinske energije neizolirane zgrade sa

2.5. Usporedba u pogledu utede toplinske energije neizolirane zgrade sa

2.6. Usporedba u pogledu utede toplinske energije neizolirane zgrade sa

2.7. Usporedba potronje energije za grijanje toplinski neizolirane zgrade u

2.8. Usporedba potronje energije za grijanje toplinski neizolirane zgrade u

STAMBENA ZGRADA DO 400 m2

Neto podna povrina grijanog dijela zgrade 143,00 m2

Slika 1. Prizemlje obiteljske kue Slika 2. Potkrovlje obiteljske kue

2.1. USPOREDBA TOPLINSKI NEIZOLIRANE ZGRADE U ODNOSU NA IZOLIRANU ZGRADU

KLIMATSKI UVJETI NA LOKACIJI

Tablica 1. Koeficijenti prolaska topline graevnih dijelova promatrane zgrade

GRAEVNI DIJELOVI Zgrada izolirana Najvee doputene

Vanjski zid 1,21 0,24 0,45

Tablica 2. Koeficijenti prolaska topline otvora promatrane zgrade

OTVORI Zgrada izolirana Najvee doputene

Prozori 3,10 1,20 1,80

ENERGETSKI CERTIFIKAT STAMBENE ZGRADE (PRVA STRANICA)

Zgrada nova x postojea

Podaci o osobi koja je izdala energetski certifikat

2.1. USPOREDBA TOPLINSKI NEIZOLIRANE ZGRADE U ODNOSU NA IZOLIRANU ZGRADU

ENERGETSKI CERTIFIKAT STAMBENE ZGRADE (PRVA STRANICA)

Zgrada nova x postojea

Podaci o osobi koja je izdala energetski certifikat

Na naem primjeru izolirane zgrade, godinja potrebna energija za grijanje bila bi

Tablica 3. Usporedba godinje potrebne energije za grijanje

Specifina godinja potrebna toplinska energija za grijanje (kWh/m2) 266,70 56,81

Na ovom tipskom primjeru izolirane zgrade pokazalo se da se s dodatnom investicijom

Tablica 4. EE mjera 2.1.: Gradnja toplinski izolirane zgrade

121.361 m3 899.066 kWh 869 prm 117.509 l

2.1. USPOREDBA TOPLINSKI NEIZOLIRANE ZGRADE U ODNOSU NA IZOLIRANU ZGRADU U

Napomene: Investicija obuhvaa kompletan graevinski materijal i radove prema trinim

Slika 3. Neizolirani zid Slika 4. Izolirani zid (blok opeka,beton)

Slika 5. Neizolirani krov Slika 6. Izolirani krov

2.1. USPOREDBA TOPLINSKI NEIZOLIRANE ZGRADE U ODNOSU NA IZOLIRANU ZGRADU U

Slika 7. Neizolirani pod Slika 8. Izolirani pod

Slika 9. Neizolirani strop iznad vanjskog prostora

Slika 10. Izolirani strop iznad vanjskog prostora

2.1. USPOREDBA TOPLINSKI NEIZOLIRANE ZGRADE U ODNOSU NA IZOLIRANU ZGRADU U

POPIS GRAEVNIH DIJELOVA

KORACI KOJE JE POTREBNO NAPRAVITI AKO PLANIRATE GRADITI ZGRADU

1. Provjera namjene parcele na kojoj se namjerava graditi:

Ako u prostornom planu i/ili po informacijama iz nadlenog ureda utvrdite da je na

2. Ishoenje Rjeenja o uvjetima graenja

Idejni projekt izrauje projektant odnosno ovlateni inenjer arhitekture ili

Posebni uvjeti tijela dravne uprave nadlenog za poslove kulturnih dobara

Dokaz da investitor ima pravo graditi moe biti:

2.1. USPOREDBA TOPLINSKI NEIZOLIRANE ZGRADE U ODNOSU NA IZOLIRANU ZGRADU U

Komunalna naknada je prihod prorauna jedinice lokalne samouprave. Iznos

Graevinska pristojba Tarifa broj 63 (1) po Zakonu o tarifnim pristojbama iznosi

3. Predaja i odobravanje Zahtjeva

Ako su ispunjeni propisani uvjeti Zakonom o prostornom ureenju i gradnji i ako

4. Koritenje novoizgraene zgrade

Zavrno izvjee se uz ispunjeni Zahtjev za upis u katastarski operat predaje u katastarski

OPIS POSTUPKA I PERIODA ODRAVANJA ZGRADE

Kod novoizgraenih zgrada vano je imati dostupan projekt te posjedovati

OTEENJA NA VANJSKOJ OVOJNICI pukotine, ili udarna oteenja

LOKALNE PROMJENE U BOJI VANJSKOG SLOJA VANJSKE OVOJNICE (FLEKE)

Drugi mogui razlog je loe izvedeno odvoenje oborinskih voda s krovita

Problem s promjenama boje se moe umanjiti premazivanjem bezbojnim silikonskim