2.7.

DEVET RJEENJA JEDNOG ZADATKA IZ GEOMETRIJE *)

Rije je o sljedeem zadatku iz geometrije:

Oko jednakostraninog trougla ABC opisana je krunica. Dokazati da svaka
taka M luka
AB ima osobinu MA + MB = MC .

Daemo devet razliitih rjeenja ovog zadatka, isto geometrijskih, pomou

trigonometrije, pomou vektora i analitike geometrije.

Dokaz 1.Naravno, taa M pripada luku AB kome ne pripada taka C (vidi sl.1). Na
dui CM odredimo taku D, tako da bude BM = BD . Uglovi BAM i BCD su
jednaki kao periferijski nad istom tetivom MB. Poto su uglovi DMB i
BAC=600 jednaki (kao periferijski nad tetivom y C
BC), to je DMB = 600 , pa je trougao MBD
(zbog BM = BD ) jednakostranini. To znai da
je BDC = 1200 , a i AMB = 1200 , jer je D
=AMC = ABC 600 kao periferijski nad
tetivom AC (a i zbog toga to je etverougao
S
AMBC tetivni). Svakako AB = BC , pa su
trouglovi AMB i CDB podudarni, odakle A B x
slijedi da je CD = AM .
Sada imamo: MC = CD + DM = MA + MB to je i M
trebalo dokazati. sl.1.

Dokaz 2. Na osnovu Ptolemejeve teoreme primijenjene na tetivni etverougao

AMBC imamo:

AM BC + MB AC = AB MC . (1)

Kako je AB = BC = AC = a , iz (1) slijedi:

a AM + a MB = a MC

ili nakon dijeljenja sa a: MA + MB = MC , to je i trebalo dokazati.

*)
Koautor Alija Muminagi, Nykbing F., Danska

130
 Dokaz 3. Neka je AB CM = {K} . Oigledno, AKM BCK (jer imaju jednake
uglove) pa iz te slinosti slijedi:

AM AK BC AK
= AM = . (2)
BC CK CK

Iz slinosti trouglova MKB ACK (trouglovi imaju jednake uglove) slijedi:

MB BK AC BK
= MB = . (3)
AC CK CK

Sabiranjem jednakosti (2) i (3) dobijamo:

BC AK AC BK
MA + MB
= + = (zbog BC = a)=
= AC
CK CK

= =
(
a AK + BK ) (zbog AK + BK = AB = a ) =
a2
.
CK CK
C

a a

A K a B

M
sl.2
Dakle,
a2
MA + MB = . (4)
CK

Osim toga je i MCB KCB (jer je C zajedniki, a =

BMC =
BAC =
ABC
= =KBC 600 ), pa je

2
MC BC BC a2
= MC = = (zbog BC = a ) = . (5)
BC CK CK CK

131
Konano, iz (4) i (5) slijedi:
MA + MB =
MC , q.e.d.

Dokaz 4. Uzmimo taku E na opisanoj krunici oko trougla ABC , takvu da je

CE = AM . Produimo CE preko take E i MA preko take A i presjenu taku
=
oznaimo sa F (sl.3). Zbog CE = AM je CE AM pa je i CAE = ACM , a zbog
toga je AE MC . Tako je etverougao CEAM jednakokraki trapez i
=AMC =MCE 600 (jer je = AMC =ABC 600 ). Ovo pak znai da je trougao
MCE jednakostranini. Zbog AE MC je i trougao AEF jednakostranini, pa je
FA = FE .
C
E

A B

M
sl.3
Dalje imamo da je:
CE
AE = CA = = MB
AB MA ,

pa je AE = MB . Sada je dakle:

FA + AM =AE + AM =MB + MA ,

a u jednakostraninom trouglu MCF je:

FA + AM = FM = MC ,

pa iz dvije posljednje jednakosti slijedi da je:

MA + MB =
MC , q.e.d.

Dokaz 5. Produimo MB preko take B do take E tako da je MC = ME (sl.4).

Zbog CME = 600 i MC = ME , trougao CME je jednakostranian. Neka je
=
ACM x,= MCB y i BCE = z . Imamo da je x + y = 600 i y + z =600 , pa je

132
 = 60
x = z . Sada je AMC = 0
BEC , ACM= x= z= BCE , te MC = EC = ME pa
je MCA BEC i iz podudarnosti tih trouglova slijedi da je MA = BE .

x y z

S
0
0 0 60
60 60 E
A B
0
60 0
60
M
sl.4
Tako je sada:
MA + MB = BE + MB = ME = MC , tj.

MA + MB =
MC , q.e.d.

Dokaz 6. Na osnovu kosinusne teoreme primijenjene na trouglove AMC i na

MBC , dobijamo:
2 2 2
AC= AM + MC 2 AM MC cos AMC ,

2 2 2
BC= MB + MC 2 MB MC cos CMB .

Kako je =
AMC =
CMB 600 (vidi dokaz 1.) to imamo:

2 2 2
AC = AM + MC AM MC , te

2 2 2
BC = MB + MC MB MC .

Oduzimajui ove jednakosti (gdje je AC = BC ) dobijamo:

2 2
0 = AM MB MC ( AM MB ) ,

a odavde nakon dijeljena sa AM MB 0 imamo:

0 = AM + MB MC i konano:

AM + MB = MC , to je i trebalo dokazati.

133
(U sluaju AM MB = 0 , tj. MA = MB lako se pokazuje da je
MC = 2 MS = MS + MS = MA + MB .)

Dokaz 7. Neka je MCA = (sl.1). Ugao MBA je jednak takoer (kao

periferijski nad tetivom AM). Poznata nam je veza izmeu stranice trougla, sinusa
naspramnog ugla i poluprenika opisane krunice (sinusna teorema). Iz trouglova
AMC i BMC dobijamo (R je poluprenik opisane krunice tim trouglovima):

MA = 2 R sin , MB = 2 R sin( 60 0 ) i MC = 2 R sin( 60 0 + ) .

Odavde je:

MA + BM =2R sin + sin( 600 ) =2R 2 sin300 cos( 300 ) =

1
= 2R 2 sin 900 + ( 300 )= 2R sin( 600 + )= MC,
2

to je i trebalo dokazati.

Dokaz 8. Primijeniemo metodu analitike geometrije. Uvedimo (sl.1) pravougli

koordinatni sistem sa koordinatnim poetkom u A, tako da je: A(0,0), B(a,0),
a a a a 3
C , 3 i M(x>0, y<0). Lako se dobija da je centar krunice S ,
2 6
, a njen
2 2
a
je poluprenik R = . Jednaina krunice glasi:
3
2
a
2
a 3 a2
x + y = , (5)
2 6 3
ili
a 3
x 2 + y 2 ax y =0.
3
Dokazaemo da je
2 2
a a
x 2 + y 2 + ( x a )2 + y 2 = x + y 3 , (6)
2 2

odnosno AM + BM = CM poto je:

2 2
a a
AM = x 2 + y 2 , MB = ( x a ) 2 + y 2 , CM = x + y 3 .
2 2

134
Neka je
2 2
a a
L= x 2 + y 2 + ( x a )2 + y 2 , a D = x + y 3 .
2 2
Imamo:

L2 = x 2 + y 2 + ( x a )2 + y 2 + 2 x 2 + y 2 ( x a )2 + y 2 = 2x 2 + 2 y 2

2ax + a 2 + 2 ( x 2 + y 2 )( x 2 + y 2 2ax + a 2 ) = 2x 2 + 2 y 2 2ax + a 2 +

+2 ( x 2 + y 2 )2 2a x( x 2 + y 2 ) + a 2 x 2 + a 2 y 2 = ( x 2 + y 2 a x) +

+( x 2 + y 2 ax ) + a 2 + 2 ( x 2 + y 2 ax )2 + a 2 y 2 .

a 3
Iz (5) je x 2 + y 2 ax = y , pa je sada:
3
2
a 3 a 3y
L2 = x2 + y2 ax + y + a2 + 2 + a 2 y 2 =
3 3

a 3 4
= x 2 + y 2 ax + y + a2 + 2 a2 y2 =
3 3

a 3 4
= x 2 + y 2 ax + y + a2 ay,
3 3

(jer je y 2 = y zbog y<0).

Dakle, konano je:

2 2
a 2 3a 2 a a
L2 = x 2 + y 2 ax 3ay + + = x +y 3 = D2 .
4 4 2 2

Odavde slijedi da je L=D (jer su L,D>0), a time je dokazano (6), odnosno

AM + MB = CM .

Dokaz 9. Posluiemo se vektorskom metodom. Imamo (sl.5):

MA = MS + SA, MB = MS + SB , MC = MS + SC ,
odnosno

135
 2 2 2
MA = MS + SA + 2 MS SA ,
2 2 2
MB = MS + SB + 2 MS SB ,
2 2 2
MC = MS + SC + 2 MS SC .

Zbog MS = SA = SB = SC = R , imamo

2
MA = 2 R 2 + 2 MS SA cos ( MS , SA ) ,

2
MB = 2 R 2 + 2 MS SB cos ( MS , SB ) ,

2
MC = 2 R 2 + 2 MS SC cos ( MS , SC ) ,
odnosno
2
MA = 2 R 2 + 2 R 2 cos = 2 R 2 ( 1 + cos ) = 4 R 2 cos 2 ,
2
2
MB = 2 R 2 + 2 R 2 cos = 2 R 2 ( 1 + cos ) = 4 R 2 cos 2 ,
2
2
MC = 2 R 2 + 2 R 2 cos = 2 R 2 ( 1 + cos ) = 4 R 2 cos 2 .
2
Odavde je:
C

MA = MA = 2 R cos ,
2


MB = MB = 2 R cos , (7)
S 2

A B MC = MC = 2 R cos .
2
M

sl.5.
Dokazaemo da je

cos + cos = cos . (8)
2 2 2

136
Poto je (vidi sl.5): + = 240 0 i = 120 0 to sada imamo:

cos + cos = cos + cos( 1200 )= cos + cos1200 cos +
2 2 2 2 2 2
1 1
+ sin1200 sin = cos cos + sin1200 sin = cos +
2 2 2 2 2 2 2

+ sin600 sin = cos600 cos + sin600 sin = cos( 600 ) = cos .
2 2 2 2 2

Time je dokazano (8). Iz (7) i (8) slijedi:

2 R cos + 2 R cos = 2 R(cos + cos ) = 2 R cos ili MA + MB = MC ,
2 2 2 2 2

to je i trebalo dokazati.

LITERATURA

[1] Arslanagi, ., Aspekti nastave matematike za nadarene uenike

srednjokolskog uzrasta, Udruenje matematiara Bosne i Hercegovine, Sarajevo,
2001.
[2] Arslanagi, ., Matematika za nadarene, Bosanska rije, Sarajevo, 2004.
[3] Arslanagi, ., Miloevi, D., est rjeenja jednog zadatka iz geoemtrije,
Matematiko-fiziki list, Vol.33, Nr. 1/132 (1982/83).
[4] Engel, A., Problem-Solving Strategies, Springer-Verlag, New York, 1998.
[5] Mari, A., Planimetrija Zbirka rijeenih zadataka, Element, Zagreb, 1996.

137
 2.8. GENERALIZACIJA VAN SCHOOTENOVE *) TEOREME

U [3] je dato devet raznih rjeenja jednog zadatka iz geometrije koji glasi:

Oko jednakostraninog trougla ABC opisana je krunica. Dokazati da za svaku

taku M luka AC kome ne pripada taka B , tj. take B i M su sa raznih strana
prave AC , vai jednakost MA + MC = MB , (sl.1)
U matematikoj literaturi ova injenica je poznata kao Van Schootenova teorema.
Sada emo dati generalizaciju Van Schootenove teoreme koja glasi:
Neka su taka A,B,C tri uzastopna vrha pravilnog n - tougla i neka taka M
pripada opisanoj krunici tom n -touglu i pri tome su take B i M sa raznih
strana prave AC . Tada vai jednakost:

MA + MC = 2MB cos . (1)
n

Dokaz: Posmatrajmo kompleksnu ravan sa koordinatnim poetkom u taki O koja

je centar opisane krunice k pravilnom n - touglu i neka je 1 koordinata vrha
A1 A mnogougla A1 A2 An (sl.2).
y
C
C=A3
K
k
B=A2

M A=A1
O
O 1 x
B

A
M

sl.1 sl.2
2 2
je cos
Ako= + i sin tada je k 1 koordinata take Ak , ( k = 1,2,3,...,n ) .
n n

*)
Franz Van Schooten, 1615.-1666., holandski matematiar
77
Ne umanjujui openitost, pretpostaviemo da je A A1 , B = A2 i C A3 . Neka je
zM =cos t + i sin t; t [0,2 ) koordinata take M k . Budui da su take B i M sa
4
raznih strana prave AC , to slijedi da je < t . Tada je
n

t
MA = zM 1 = ( cos t 1)2 + sin2 t = 2 2 cos t = 2 sin ;
2

2 2
2 2

MB = zM = cos t cos + sin t sin
n n

2 2
=
2 2 cos t cos + sin t sin
n n

2 t
= 2 1 cos t = 2 sin ;
n 2 n

4 4
MC = zM 2 = cos t + i sin t cos + i sin
n n

4 4
2 2

= cos t cos + sin t sin
n n

4 4
=
2 2 cos t cos + sin t sin
n n

4 t 2
= 2 1 cos t = 2 sin .
n 2 n

78

Jednakost (1), tj. MA + MC =
2MB cos je sada ekvivalentna jednakosti:
n

t t 2 t
2 sin + 2 sin = 4 sin cos
2 2 n 2 n n

koja je tana jer slijedi nakon pretvaranja zbira na njenoj lijevoj strani u proizvod,
tj.:
t t 2
2 sin + 2 sin =
2 2 n

t t 2 t t 2
+ +
= 2 2 sin 2 2 n cos 2 2 n
2 2

t
= 4 sin cos .
2 n n

Sada emo dati tri posljedice jednakosti (1).

Posljedica 1. Za n = 3 , dobijamo iz (1):

MA + MC =
2MB cos ,
3
odnosno
MA + MC =
MB ,

a ovo je Van Schoutenova teorema.

Posljedica 2. Za n = 4 , tada za taku M koja pripada opisanoj krunici k

kvadrata ABCD , i pri tome su take B i M sa raznih strana prave AC , slijedi iz
(1):

MA + MC = 2MB cos ,
4
odnosno
MA + MC =2 MB .

79
Posljedica 3. Za n = 6 , za taku M koja pripada krunici k opisanoj pravilnom
estouglu ABCDEF , gdje su take B i M sa raznih strana prave AC , dobijamo iz
(1):

MA + MC =
2MB cos ,
6
odnosno
MA + MC =3 MB .

LITERATURA

[1] T. Andreescu, D. Andrica, Complex Numbers from A to ... Z, Birkhuser,

Boston-Basel-Berlin, 2004.
[2] . Arslanagi, Matematika za nadarene, Bosanska rije, Sarajevo, 2005.
[3] . Arslanagi, Matematika itanka, Grafiar promet d.o.o., Sarajevo, 2008.

80
 O JEDNOJ ZNAAJNOJ OSOBINI TEINICA TROUGLA

Dr. efket Arslanagi, Sarajevo, BiH

U ovom lanku emo dati neke znaajne osobine teinica trougla i kroz
zadatke ih iskoristiti u svrhu rjeavanja tih zadataka. Kroz te osobine bitan
momenat e biti povrina trougla pa se ne rijetko ova metoda rjeavanja zadataka
zove metoda povrina.

Rije je o dvije sljedee tvrdnje:

Neka je AD teinica trougla ABC (taa D BC je sredite stranice BC tog

trougla). Tada je
10 P ABD = P ACD ;
20 BB = CC , gdje su take B i C podnoja normala povuenih iz vrhova B i C
na teinicu AD .

1
Dokaz: 10 Imamo (sl.1) P=
ABD BD AE , gdje je taka E podnoje visine iz vrha
2
1
A na stranicu BC , kao i P= ACD DC AE jer je AE visina i trougla ACD .
2
Poto je taka D sredite stranice BC trougla, to je BD = DC te dobijamo odozgo:
P ABD = P ACD , q.e.d.

B E D C

sl.1

1
20 Sada imamo (sl.2):
1 1
P=
ABD AD BB te P=
ACD AD CC .
2 2

Poto je BD = CD , = BB D =
CC D 900 i BDB = CDC (unakrsni uglovi), to je
BB D CC D pa je tada

BB = CC , q.e.d.

,
B
B D C
,
C
sl.2

Sada emo dati nekoliko zadataka koje emo rijeiti pomou prethodno dokazanih
tvrdnji 10 i 20.

Zadatak 1. Neka se taka M nalazi unutar trougla ABC i neka vai jednakost
P ABM = P ACM . Dokazati da tada taka M pripada teinici AD tog trougla.

Rjeenje: Neke je D taka u kojoj prava AM sijee stranicu BC trougla ABC

(sl.3). Dokazaemo da je tada BD = CD , tj. D D , gdje je AD teinica trougla
ABC . Imamo sada:
1 1
P=
ABM AM BB i P=
ACM AM CC
2 2

gdje su take B i C podnoja normala iz vrhova B i C na pravu AD .

Kako je po pretpostavci zadatka P ABM = P ACM , to dobijamo odozgo da je:

1 1
AM BB = AM CC ,
2 2
2
a odavde
BB = CC . (1)

M ,
B
B , C
D
,
C
sl.3

Poto su pravougli trouglovi BB D i CC D slini (imaju po dva odgovarajua

ugla jednaka), to vrijedi:
BB BD
= . (2)
CC CD
Sada iz (1) i (2) slijedi:
BD = CD ,

tj. taka D D je sredite stranice BC trougla ABC pa je du AD teinica tog

trougla, q.e.d.

Zadatak 2. Neka su take A,B,C simetrine vrhovima trougla A,B,C u odnosu

na take B,C, A redom kao centrima simetrije. Dokazati da je tada:

P ABC = 7 P ABC .

Rjeenje: Po pretpostavci u zadatku je taka B sredite dui AA pa je du C B

teinica trougla C AA (sl.4). Sada imamo na osnovu tvrdnje 10:

PC AB = PC AB . (3)

Poto je du AB teinica trougla C BC , to je iz istog razloga, tj. 10:

PC AB = P ABC . (4)

3
 ,
C

,
B C B

,
A
sl.4
Sada iz (3) i (4) dobijamo:
PC AB = P ABC , (5)
odnosno zbog (4) i (5):
P AAC = PC AB + PC AB = 2P ABC . (6)
Analogno dobijamo da je:
P=
BBA P=
CC B 2P ABC . (7)

Imamo sada na osnovu (6) i (7):

P ABC = P AAC + P BBA + PCC B + P ABC = 7 P ABC , q.e.d.

Zadatak 3. Neka je ABCD konveksan etevrougao, a take A,B,C ,D su

simetrine vrhovima tog etverougla u odnosu na take B,C,D, A redom kao
centrima simetrije. Dokazati da je tada:

PABC D = 5PABCD .

4
Rjeenje: Iz istog razloga kao u prethodnom zadatku, tj. na osnovu tvrdnje 10
dobijamo (sl.5):
= =
PCC B 2PCDB 2P BCD ,

= =
P BBA 2P BCA 2P ABC ,

= =
P AAD 2P ABD 2P ABD ,

= =
P DDC 2P ADC 2P ADC ,

a odavde nakon sabiranja ovih jednakosti

P AAD + P BBA + PCC B + P DDC = 2 ( P ABC + P ADC + P ABD + P BCD ) ,

te
PABC D = 2 ( PABCD + PABCD ) + PABCD , tj.

PABC D = 5PABCD , q.e.d.

B
,

C
,

A A
,
B

D
,
sl.5
5
Zadatak 4. Koristei tvrdnje 10 i 20 dokazati da se teinice trougla sijeku u jednoj
taki (tj. da su konkurentne).

Rjeenje: Oznaimo sa T taku presjeka teinica BE i CF trougla ABC (sl.6).

Dokazaemo da taka T pripada i teinici AD trougla. Na osnovu tvrdnji 10 i 20,
slijedi da je P ABT = P BCT jer taka T pripada teinici BE trougla ABC . Iz
istog razloga, poto taka T pripada teinici CF trougla ABC slijedi da je
P BCT = P ACT . Iz gornje dvije jednakosti dobijamo da je:

P ABT = P ACT ,

odakle zakljuujemo na osnovu prethodnih osobina da taka T pripada teinici iz

vrha A . Dakle, teinice trougla ABC se sijeku u jednoj taki, q.e.d.

,
E C
F
,
A
T

B C
sl.6

Za vjebu preporuujemo da se rijee sljedei zadaci:

1. Neka je ABCD konveksan etverougao a take A i B su simetrine vrhovima
A i B u odnosu na vrhove C i D kao centre simetrije. Odrediti omjer povrina
etverouglova ABAB i ABCD .

2. Neka je ABCD konveksan etverougao, a take M ,N ,P,Q su sredita stranica

AB,BC,CD, AD redom. Dui AN ,BP,CQ i DM obrazuju svojim presjenim
takama etverougao XYZT ( AN DM = { X } , AN BP ={Y } , BP CQ ={Z } ,
{T } ). Dokazati da vrijedi jednakost:
CQ DM =

PXYZT = P AMX + P BNY + PCPZ + P DQT .

6
3. Neka je ABC jednakostranini trougao i taka M unutar tog trougla. Neka su
take A,B i C podnoja normala povuenih iz take M na stranice BC,CA i
AB tog trougla. Dokazati da vrijedi jednakost:

P AMB + P BMC + PCMA = P AMB + P BMC + PC MA .

4. U konveksnom etverouglu ABCD se nalazi taka M za koju vai jednakost:

P=
MAB P=
MBC P=
MCD PMDA .

Dokazati da tada jedna od dijagonala etevrougla polovi drugu dijagonalu.

5. U konveksnom etverouglu ABCD take M i N su sredita dijagonala AC i

BD . Neka je E presjena taka stranica AB i CD , a F presjena taka stranica
BC i AD etevrougla. Dalje, neka je taka P sredite dui EF . Dokazati da su
take M ,N i P kolinearne (pripadaju istoj pravoj).

6. Neka je etverougao ABCD trapez ( AB CD ) . Neka je O presjena taka

njegovih dijagonala AC i BD . Dokazati da je tada P AOD = P BOC .

7. Neka se taka M nalazi na stranici BC trougla ABC . Kroz taku M

konstruisati pravu koja dijeli taj trougao na dva dijale jednakih povrina.

8. Neka je etverougao ABCD trapez ( AB CD ) i taka E BC . Prava kroz vrh B

koja je paralelna dui DE sijee krak AD trapeza u taki F . Dokazati da su
prave AE i CF paralelne.

9. Neka je O presjena taka dijagonala AC i BD trapeza ABCD . Prava

povuena kroz taku O koja je paralelna osnovicama trapeza sijee krake
trapeza u takama M i N . Dokazati da je OM = ON .

LITERATURA

[1] Arslanagi, ., Matematika za nadarene, Bosanska rije, Sarajevo, 2004.

[2] Enescu, B., Arii, Editura GIL, Zalau, 2006.
[3] Mari, A., Planimetrija-zbirka rijeenih zadataka, Element, Zagreb, 1996.