1 Nastavni Plan I Program Za Srednje Glazbene I Plesne Skole

Nastavni planovi i programi
za srednje glazbene i plesne kole
Odluka o donoenju Nastavnog plana i programa za

srednje glazbene kole, Nastavnog plana i programa
funkcionalne muzike pedagogije (FMP) za srednje
kole, Nastavnog plana i programa za klasini balet i
narodne plesove za srednje kole i Nastavnog plana i
programa za zanimanje Scenski plesa (2. str.)

Odluka o donoenju nastavnog plana i programa za
stjecanje srednje strune spreme u sektoru Umjetnost
za zanimanja Plesa suvremenog plesa i Plesa
edukacijskog smjera (3. str)
Nastavni plan i program za srednju glazbenu kolu (7. - 298. str.)

Nastavni plan i program Funkcionalne muzike pedagogije
(FMP) za srednju kolu (299. - 507. str.)
Nastavni plan i program

srednje kole za klasini balet
(509. - 590. str.)
Nastavni plan i program srednje kole suvremene plesne

umjetnosti (591. - 711. str.)
Nastavni plan i program za srednju plesnu kolu za zvanje

scenski plesa (711. str - 800. str.)
za srednju glazbenu kolu
Zagreb, 2008.
7
SADRAJ
1. Uvod ............................................................................... 9
2. Ciljevi i zadae odgoja i obrazovanja .................................... 9
3. Organizacija rada ................................................................ 10
Nastavni plan - glazbenik instrumentalist ....................................... 11

Solfeggio .............................................................................. 12
Glasovir ..................................................................................... 21
embalo ..................................................................................... 34
Flauta ............................................................................................ 42
Klarinet ........................................................................................... 46
Saksofon ............................................................................. 51
Oboa ............................................................................................ 60
Fagot ............................................................................................ 63
Truba ............................................................................................ 68
Trombon ...................................................................................... 73
Rog ............................................................................................ 81
Tuba i Eufonij ............................................................................. 85
Violina ........................................................................................... 91
Viola ........................................................................................... 99
Violonelo ............................................................................. 105
Kontrabas ............................................................................. 114
Gitara ........................................................................................... 124
Harfa .......................................................................................... 136
Harmonika ............................................................................ 144
Tambure ............................................................................ 153
Udaraljke ............................................................................ 161
Orgulje ............................................................................ 166
Skupno muziciranje .............................................................. 173
Pjevanje ............................................................................ 174
Teorijski smjer ............................................................................ 194
Graditelj i restaurator glazbala ............................................... 239
Zajedniki opeobrazovni dio ............................................... 243
Sudjelovali u izradi nastavnog plana i programa

za srednju glazbenu kolu ............................................................ 298
8
1. UVOD
Od ostalih grana umjetnosti glazba se razlikuje, izmeu ostalog, i po tome to ima

svoj odgojno-obrazovni sustav koji je po svom trajanju i tradicionalnoj podjeli na stu-
pnjeve predkolski, osnovni, srednji i visoki sastavni dio hrvatskoga kolskog su-
stava.
Potreba za vlastitim odgojno-obrazovnim sustavom te u svezi s tim potreba da pro-
fesionalni glazbeni odgoj i obrazovanje zapone u ranoj djejoj dobi, objanjava se
sloenou posebnih glazbenih vjetina kao to su na primjer pjevanje po notnom tek-
stu, tonije: vjetina svjesnog itanja notnog teksta i vjetina sviranja na glazbalu, to
je uz mnotvo drugih znanja, vjetina i navika potrebno svakom glazbeniku bez obzira
na profil, odnosno zanimanje.
U okviru glazbenoga odgojno-obrazovnog sustava, srednja glazbena kola pred-
stavlja stupanj na kojem se stjeu osnove za nastavak glazbenog odgoja i obrazovanja
na visokom stupnju.
2. CILJEVI I ZADAE ODGOJA I OBRAZOVANJA
Cilj je glazbenoga odgojno-obrazovnog sustava da odgojem i obrazovanjem profe-

sionalnih glazbenika razliitih profila i zanimanja stalno proizvodi onaj dio drutvene
nadgradnje koji je obuhvaen pojmom glazbene umjetnosti.
Zadaci su glazbene kole:
- omoguiti uenicima stjecanje vjetine sviranja na kojem od glazbala koja se u
koli pouavaju te razvijati uenikove glazbene sposobnosti produktivne i reproduk-
tivne
- omoguiti uz uenje glazbala stjecanje i drugih vanih glazbenih znanja, vjetina
i navika, omoguujui uenicima cjelovit glazbeni razvitak
- pratiti uenikov napredak u cjelini i u svim pojedinim elementima napredovanja
glazbenosti, znanjima i vjetinama kako u cilju usmjeravanja uenika za one djelatnosti
(glazbalo) na kojima su im izgledi za uspjeh najvei, tako i u pogledu njihova krajnjega
profesionalnog usmjerenja
- razvijati u ueniku, upoznavanjem hrvatske kulturne batine osjeaj pripadnosti i
bogatstvo razliitosti umjetnike glazbe
- voditi brigu o osobito sposobnim i darovitim uenicima
- brinuti se da se cjelokupni odgojno-obrazovni proces odvija prema suvremenim
psiholokim, pedagokim i metodikim spoznajama uz potovanje osobnosti svakog
uenika
- voditi brigu pri upisivanju uenika na pojedino glazbalo o drutvenim potrebama,
posebice u trenutku kad se donosi odluka o konanom glazbenom usmjerenju
- promicati glazbu, putem javne djelatnosti (priredbe, koncerti, smotre, natjeca-
nja...) i utjecati na unapreivanje glazbene kulture u sredini u kojoj kola djeluje.
9
3. ORGANIZACIJA RADA
U srednjoj glazbenoj koli ue se sljedea glazbala: glasovir, embalo,

flauta, klarinet, saksofon, oboa, fagot, truba, eufonij, trombon, rog, tuba, vio-
lina, viola, violonelo, kontrabas, gitara, tambure (bisernica, bra), harfa, har-
monika, udaraljke i orgulje. Takoer se ui pjevanje, te gradnja i restauracija
glazbala, zatim teorijski predmeti i opeobrazovni predmeti.
Svi uenici srednje glazbene kole obvezno pohaaju nastavu skupnog
muziciranja (zbor ili orkestar ili komornu glazbu).
Upis u glazbenu kolu obavlja se na temelju poloena prijamnog ispita i
predhodno zavrene osnovne glazbene kole, odnosno pripremnog programa
(u trajanju dvije godine). Uenici srednje glazbene kole mogu polaziti i gim-
naziju, odnosno druge srednje kole. Izmeu srednje glazbene kole i drugih
srednjih kola koje uenici polaze, potrebna je suradnja radi osiguravanja uvje-
ta rada uenika, razumijevanje organizacije nekih nastavnih obveza.
Nastava je u glazbenoj koli INDIVIDUALNA i SKUPNA. Individualna je
nastava glazbala, dok je skupna nastava teorijskih predmeta, opeobrazovnih
predmeta i skupnog sviranja.
Kako svi uenici imaju tijekom kolske godine javne solistike nastupe,
potrebna je i korepeticija (naznaena u planu srednje glazbene kole).
10
Nastavni plan za srednju glazbenu kolu
GLAZBENIK INSTRUMENTALIST
tjedni broj sati
RAZRED
NASTAVNI PREMET
I. pr. II. pr. I. sr. II. sr. III. sr. IV. sr.
Temeljni predmet struke 2 2 2 2 3 3
Solfeggio 4 4 2 2 2 2
Harmonija 2 2 1 1
Polifonija 2 1
Povijest glazbe 2 2 2 2
Glazbeni oblici 1 1
Skupno muziciranje 1 4 4 4 4 4 4
Komorna glazba 2 2
Glasovir obvezatno 2, 3, 4 1* 1* 1* 1*
Glasovir fakultativno 1
Korepeticija 5
1* 1* 1* 1* 1 1
UKUPNO 11 12 14 14 19 18
Napomene:
1
- Skupno muziciranje u pravilu zbor za uenike glasovira i gitare, a orkestar za uenike svih
ostalih glazbala, ili u I. i II. razredu srednje glazbene kole umjesto zbora i orkestra po
1 sat komorne glazbe, dok u pripremnim razredima uenici pohaaju nastavu zbora.
2
- Glasovir obvezatno nemaju uenici glasovira.
3
- Uenici harmonike i udaraljki imaju glasovir obvezatno i u IV. razredu srednje kole.
4
- Uenici orgulja ue glasovir po nastavnom planu i programu za zanimanje glazbenik -
teorijski smjer.
5
- Korepeticija je za gudae, puhae, tamburae i udaraljkae.
* - sat traje 30 minuta
Temeljni predmeti struke su:

glasovir, embalo, flauta, klarinet, saksofon, oboa, fagot, truba, rog,
trombon, tuba, eufonij, violina, viola, violonelo, kontrabas, gitara,
harmonika, tambure (bisernica, bra), harfa, orgulje i udaraljke.
11
SOLFEGGIO
PRVI PRIPREMNI RAZRED

MJERA
2/4, 3/4, 4/4, 2/8, 3/8, 4/8, 2/2, 3/2, 4/2, 6/8 =
Predtakt
Uzmah
Promjena mjere 2/4, 3/4
RITAM
a)
b)
c)
d) triola

e)
f) predtakt

g) uzmah
INTONACIJA - MELODIJSKI ODNOSI

Svjesno usvajanje tonskih odnosa u durskoj i molskoj ljestvici (teite na
harmonijskom molu)
Ljestvice: C, G, D, A, F, B, Es, a, e, h, fis, d, g, c
Intonacije rastavljenih trozvuka glavnih stupnjeva u duru i harmonijskom
molu
Intonacija svih tetrakorda
Intonacija v2, m2, v3, m3, 4 , 5 i 8
Dur i mol (solmizacijom i abecedom) na zadanom tonu
Didaktiki primjeri u odreenim tonalitetima
Primjeri iz literature
Narodne pjesme, djeje pjesme
Kanoni
Pjevanje s lista
(SVE: SOLMIZACIJOM, ABECEDOM te u G i F kljuu)
12
POJMOVI
Note u G i F kljuu.
Takt, taktna crta, ||: :||,
1. 2.
Pregled svih notnih vrijednosti i pauza.
Ligatura, corona, note i pauze s tokom.
Mjera, doba.
Durska ljestvica - C, G, F, D, B, A, Es.
Molska ljestvica (3 tipa) a, e, d, h, g, fis, c.
Polustepen, cijeli stepen.
Svi tetrakordi.
Srodne, paralelne, istoimene ljestvice.
Glavni i sporedni stupnjevi.
Osnovni, povieni i snieni tonovi.
Predznaci: , , , ,
Intervali v2 , m2 , v3 , m3 , 4 , 5 , 8
Enharmonijski tonovi.
Transpozicija i transkripcija.
Intervali u duru.
Dijatonski i kromatski polustepen.
Kvintni krug.
Oznake za tempo, dinamiku i nain izvoenja.
Motiv, fraza, glazbena reenica, glavna perioda, sekvenca.
DIKTATI
Vokaliza (4-7 tonova).
Ritamski- 2-4 takta.
Melodijsko-ritamski 2-4 takta.
Autodiktat.
Prepoznavanje intervala.
v2 , m2, v3, m3 , 4, 5 , 8
Prepoznavanje tetrakorda.
Prepoznavanje dur i mol 5/3.
DRUGI PRIPREMNI RAZRED

MJERA
9/8, 12/8, 5/8, 7/8, 8/8, 9/8
13
RITAM
a)
b) pauze
c) sinkope
d)
e)
f) triole

g)
h)
i)

Ljestvice i tonski odnosi: E, As, H, Des, Fis, Ges, Cis, Ces, cis, f, gis, b,
dis, es, ais, as.
Rastavljeni trozvuci glavnih stupnjeva.
Svi tetrakordi na zadanom tonu.
Svi intervali.
Svi 5/3 na zadanom tonu.
Dur i mol 6/3, 6/4.
D7 i obrati.
Izmjenina alteracija.
Kromatski pomaci.
Skokovi na alterirane tonove u duru.
Dijatonske modulacije za 5, 5 i u paralelni tonalitet.
POJMOVI
Ljestvice: E, As, H, Des, Fis, Ges, Cis, Ces, cis, f, gis, b, dis, es, ais, as.
14
Svi intervali po vrsti i veliini.
Obrat intervala.
Konsonantni i disonantni intervali.
Svi kvintakordi.
Mnogostranost 5/3 u duru i harmonijskom molu.
Sve vrste 6/3 i 6/4.
Biljeenje 5/3, 6/3 i 6/4 odreenog stupnja u zadanom tonalitetu (npr. E:I.
6/4; b V6).
D7 i obrati na zadanom tonu i mnogostranost.
D7 i obrati u zadanim dur i mol ljestvicama u oba kljua.
Alteracija.
Kromatski pomak.
Dijatonska modulacija.
Oznake za tempo, dinamiku i nain izvoenja.
Dvodjelna i trodjelna pjesma.
Rondo.
DIKTATI
Vokaliza (6-8 tonova).
Uobraenim tonalitetima dijatonski.
S alteriranim tonovima.
S modulacijom.
Ritamski 2-4 takta.
Melodijsko-ritamski 2-4 takta s jednostavnim ritmom.
S alteriranim tonovima u tonalitetima do 4# i 4b.
2-4 takta s modulacijom.
Dvoglasni diktat 2-4 takta homofonija i laka polifonija.
Prepoznavanje:
- svih intervala,
- svih 5/3, 6/3 i 6/4,
- D7 i obrata,
- pojedinih tonova unutar jedne oktave,
- kraih nizova intervala ili trozvuka.
PRVI RAZRED
MJERA
Sve mjere iz osnovne kole i promjenjljiva metrika
15
RITAM
a)
b) duola
c) kvartola
d) mala triola

Utvrivanje svih dur i mol tonaliteta.
Alterirani tonovi u duru i molu - skokovi na alterirane tonove.
Kromatski pomak u duru i molu.
Dijatonska modulacija:
DUR - DUR 5, 5
DUR - paralelni mol
mol - PARALELNI DUR
mol - mol 5, 5
Intonacija svih 5/3, 6/3 i 6/4.
Intonacija D7 i obrata.
Intonacija svih intervala uzlazno i silazno.
Melodijsko ritamski primjeri (uz pjevanje jedne dionice, druga se kuca).
Dvoglasni homofoni i polifoni primjeri.
etveroglasni kratki homofoni primjeri (gradivo harmonije).
Pjevanje s lista.
POJMOVI
Utvrivanje znanja iz osnovne glazbene kole.
Sloeni intervali (9-15).
Enharmonijska zamjena i promjena intervala.
Svi 5/3 i mnogostranost u duru i sva tri tipa mola.
16
Svi 6/3 i 6/4.
D7 i obrati i mnogostranost.
Sporedni septakordi u duru i mnogostranost (VD7, MM7, M7).
DIKTATI
Prepoznavanje tonova od g do g2
Vjebanje glazbene memorije, pamenje i zapisivanje 2-4 takta:
a) ritamski diktat,
b) melodijsko-ritamski diktat (dijatonski i s alteracijama),
c) dvoglasnog (homofonog i polifonog) diktata.
Prepoznavanje svih intervala, kvintakorada, 6/3, 6/4 i D7 i obrata.
Prepoznavanje dur i mol 5/3 u tijesnom i irokom slogu u etveroglasju u
8, 5 i 3 poloaju.
DRUGI RAZRED
MJERA
2/1, 3/1, 4/1, 2/16, 3/16
RITAM
a)
b)
c)
d) poliritmika (unakrsni ritam)

Kromatska durska i molska ljestvica.
Tei skokovi na alterirane tonove u duru i molu.
Stari naini.
Dijatonska modulacija u udaljenije tonalitete.
Svi 5/3 uzlazno na zadani ton.
D7, MM7, M7, S7 i D9
Primjeri s kromatikom u duru i molu.
17
Prijelazi iz melodijskog u basov klju i obrnuto.
Intervalski primjeri.
Dvoglasni polifoni primjeri i etveroglasni homofoni primjeri.
Pjevanje s lista.
POJMOVI
Sporedni septakordi u duru i harmonijskom molu te mnogostranost.
Kromatska durska i molska ljestvica.
Stari naini.
D9 u duru i molu.
Svi 5/3 silazno na zadani ton.
DIKTATI
Kao u I. razrdu srednje kole te:
Poliritmiki diktat.
Melodijsko ritamski diktati u starim nainima.
Modulacije.
Prepoznavanje septakorada VD7, MM7, MM7, M7 i S7
D9 u duru i molu.
Dvoglasni polifoni s alteracijama.
Intervali na zadanom tonu.
TREI RAZRED
MJERA
Sve.
RITAM
a)
b)

Intonacija svih intervala 5/3, 6/3, 6/4 uzlazno i silazno na zadani ton.
Mol-dur ljestvica i primjeri.
Primjeri s promjenama kljua.
18
Primjeri s kromatksim modulacijama.
Intervalski primjeri (20. st.).
Dvoglasni i troglasni primjeri.
Melodijsko ritamski primjeri.
Pjevanje s lista.
POJMOVI
Mnogostranost septakorda.
Stari kljuevi.
Kromatska modulacija.
Obrati D9
Kromatska tercna i kvintna srodnost akorda.
DIKTATI
Kao do sada te:
Prepoznavanje svih septakorada.
Zapisivanje vanjskih glasova u etveroglasnom slogu.
Prepoznavanje tonova kroz 3 oktave.
ETVRTI RAZRED
MJERA
Sve.
RITAM
a)
b)
c)

Cjelotonska ljestvica i primjeri.
Kromatski pomaci.
Enharmonijske modulacije.
Izvantonalne, intervalske vjebe i primjeri (XX. st.).
Primjeri u starim nainima i starim kljuevima.
19
Dvoglasni i troglasni polifoni primjeri.
Intonacija obrata VD7 i MM7
Pjevanje s lista jednoglasnih i dvoglasnih primjera te melodijsko-ritamskih
primjera.
POJMOVI
Cjelotonska ljestvica.
Dodekafonija.
Enharmonijska modulacija.
Enharmonijska zamjena i promjena akorda.
Alternativni akordi:
pov. 6/3, pov. 6/5, 4/3, 2 itd.
Sporedni monakordi.
DIKTATI
Ritamski.
Poliritamski.
Prepoznavanje tonova kroz 4 oktave.
Melodijsko-ritamski iz raznih glazbenih razdoblja.
Dvoglasni polifoni.
Troglasni homofoni i polifoni.
Zapis vanjskih dionica etveroglasnog sloga (Bach-korali).
Prepoznavanje svih troznaka i etveroznaka.
MOGUA LITERATURA

Ivan Goli: Solfeggio za I. i II. razred srednje glazbene kole
Ivan Goli: Solfeggio za III. i IV. razred srednje glazbene kole
Adalbert Markovi: 555. izabranih tema za solfeggio, kolska knjiga,
Zagreb,1971.
Adalbert Markovi: 222. izabranih tema za solfeggio, kolska knjiga,
Zagreb,1989.
20
GLASOVIR
METODIKA OBJANJENJA
Ovaj program ueniku omoguava savladavanje i razvijanje tehnike
sviranja glasovira, upoznavanje razliitih formi i stilova, upuuje ga u
umijee komornog muziciranja, ukratko, omoguava ovladavanje svim
izraajnim sredstvima glazbala. Cilj programa je poticanje kritinosti,
samostalnosti, osjeaja odgovornosti i natjecateljskog duha kod uenika.
Izraavajui se glazbom, uenik aktivira svoje emocije i matu, to potie
njegov kreativni pristup glazbenoj reprodukciji - nastupi pred publikom. Sve
to razvija uenikovu osobnost, pamenje, radne navike, a i utjee na njegove
vanglazbene aktivnosti, oblikujui ga kao cjelokupnu linost. Tijekom
provoenja programa, neprestano treba imati u vidu individualnost svakog
uenika i s mnogo senzibiliteta pratiti razvoj njegove osobnosti.
Napominjemo da je ovaj prijedlog programa samo osnovni okvir,
(uzimajui u obzir svu opsenost glasovirske literature) koji bi nastavnicima
sluio kao putokaz i primjer.
Miljenja smo da bi svaki nastavnik trebao svojim radom, znanjem i
iskustvom prilagoditi program ueniku i neprestano ga proirivati i dopunjavati,
pratei i usvajajui sve pozitivne novosti i kretanja na podruju glasovirske
pedagogije. Isto tako nastavniku treba prepustiti da po svojoj procjeni i metodi
odabere nain i redoslijed uzimanja programa.
PRVI RAZRED
SADRAJ RADA
Sve dur i mol ljestvice kroz etiri oktave, paralelno i u protupomaku, terce,
sekste i decime, paralelno i u protupomaku kroz etiri oktave. Svi trozvuci
i etverozvuci i obrati u velikoj rastvorbi paralelno i u protupomaku kroz
etiri oktave. Kromatska ljestvica kroz etiri oktave paralelno. Oktave iz
podlaktice i zgloba istodobno i rastavljeno, paralelno kroz etiri oktave.
Tehnike vjebe
Pischna (izbor, red. aban)
Etide (najmanje 8 etida)

Biehl - Oktavne etide
Czerny op. 740 - nastavak
Cramer - Bllow - nastavak
Liszt op.1
21
Moszkowski - op.72 (lake)
i etide drugih skladatelja odgovarajue teine.
Polifone skladbe
J.S.Bach - Troglasne invencije (najmanje dvije invencije)
Francuska suita (jedna cijela suita)
Skladbe klasike (najmanje dvije skladbe od kojih jedna mora biti sonata)
Dittersdorf - Koncert u A duru
J. Ch. Bach - Koncert u B duru i D duru
J. Haydn - Sonata u F duruXVI/23, u C duru XVI/50
Varijacije u f molu XVII/6
W. A. Mozart - Sonata u F duru KV 280
Sonata u B duru KV 333
Sonata u D duru KV 311
Sonata u A duru KV 331
Varijacije u B duru KV 500
Varijacije u Es duru KV 353
Varijacije u C duru KV 265
L. van Beethoven - Sonata u G duru op.79
Sonata u f molu op.2 br.1
Varijacije u c molu i A duru
i ostale skladbe istih skladatelja odgovarajue teine.
Skladbe 17. i 18. stoljea (najmanje jedna skladba)

L. Sorkoevi - Studije i sonate (izbor)
D. Scarlatti - Sonate (izbor)
G. Hndel, Daquin, Couperin, Rameau
i skladbe ostalih skladatelja 17. i 18. st. odgovarajue teine.
Skladbe 19. i 20. stoljea (najmanje tri skladbe)

F. Schubert - Impromptus op.90 i op. 142, Moments musicaux
F. Schumann - Djeji prizori
G. Mendelssohn - Pjesme bez rijei
F. Chopin - Mazurke, Valceri (laki ), Poloneze op.posth.
E. Grieg - Lirski komadi (tei)
P. I. ajkovski - Godinja doba
J. Brahms - Valceri
C. Debussy -2 arabeske
S. Prokofjev - Gavota i menuet
22
I. Albeniz - Espana
J. Turina - Minijature
I. Berkovi - Varijacije u a molu
i skladbe drugih skladatelja odgovarajue teine.
Skladbe hrvatskih skladatelja (najmanje jedna skladba)

D. Pejaevi - ivot cvijea, Glasovirske minijature (tee)
B. Kunc - Mlado lie
B. Bjelinski - Bagatele
F. Livadi - 2 Scherza
R. Matz - Nokturno
B. ipu - Vjetar u tvojoj kosi, Sunniva
I. Josipovi - Studio dArlecchino, Studio di rondo
i skladbe drugih hrvatskih skladatelja odgovarajue teine.
GRADIVO ZA ISPIT:
Jedna ljestvica sa svim elementima.
Jedna etida.
Jedna troglasna invencija J. S. Bacha.
Dva stavka sonate (od kojih jedan mora biti sonatnog oblika).
Jedna skladba po slobodnom izboru.
Cijeli se program izvodi napamet.
DRUGI RAZRED
SADRAJ RADA
Ljestvice sa svim elementima kao u prethodnom razredu
Tehnike vjebe
Pischna (izbor)
Etide (najmanje est etida)

C. Czerny op.740 (tee)
Cramer-Bllow (tee)
M. Clementi - Gradus ad Parnassum (lake)
F. Liszt op.1 (tee)
M. Moszkowski op. 72
R. Neupert, Moscheles op. 70
23
4. Polifone skladbe
J. S. Bach - Troglasne invencije (najmanje tri invencije)
Francuska suita (cijela)
5. Skladbe klasike (najmanje dvije skladbe, od kojih jedna mora biti sonata)
J. Haydn - Sonate (tee)
W. A. Mozart - Sonata u a molu KV 310
Sonata u c molu KV 457
Sonata u D duru KV 576
Sonata u A duru KV 331
Fantazija u c molu KV 475
Varijacije u D duru KV 573
Varijacije u A duru KV 460
J. van Beethoven - Sonata op.2 br.1
Sonata op.14 br.1 i 2
Sonata op.10 br.1 i 2
Rondo u G duru op.129
Koncerti
J. S. Bach - Koncert u f molu
J. Haydn - Koncert u D duru
W. A. Mozart - Koncerti KV 413, KV 414 i KV 415

D. Scarlatti - Sonate
B. Galuppi - Sonate
i ostale skladbe skladatelja 17. i 18. st. odgovarajue teine.

F. Schubert - Impromptus op.90 i op. 142 (tee)
F. Schumann - Djeji prozori, Romanca u Fis duru
F. Chopin - Mazurke, Valceri, Nokturni (laki), Poloneze op.posth.
F. Liszt - Consolations
F. Mendelssohn - Scherzo u e molu
C. Debussy - Djeji kuti
I. Albeniz - Espana
A. Skrjabin - Preludiji op. 11 i op.16
B. otakovi - Tri fantastina plesa
A. Haaturjan - Tokata
24
Skladbe hrvatskih skladatelja (najmanje jedna skladba)
D. Pejaevi - ivot cvijea
F. Livadi - Nokturno
B. Kunz - Valceri
B. Bjelinski - Bagatele
I. Josipovi - Studio dArlecchino
B. ipu - Vjetar u tvojoj kosi
I. Brkanovi - Sonetne minijature
i druge skladbe hrvatskih skladatelja odgovarajue teine.
GRADIVO ZA ISPIT:
Jedna etida.
Tri stavka francuske suite J. S. Bacha.
I. i II. stavak sonate.
Jedna skladba po slobodnom izboru.
TREI RAZRED
SADRAJ RADA
Ljestvice kao u prethodnom razredu i dvostruke terce paralelno kroz
dvije oktave.
Tehnike vjebe
Pischna (izbor)
Etide (najmanje est etida)

G. Clementi - Gradus ad Parnassum
K. Kessler op.20
I. Mocheles op. 70
F. Mendelssohn op.104
R. Schumann op3
F. Chopin op.posth.
M. Moszkowski op.72
i ostale etide odgovarajue teine.
Polifone skladbe
J. S. Bach - Engleske suite (jedna cijela)
Preludiji i fuge (DWK), jedna skladba
25
Skladbe klasike - sonate i koncerti
(najmanje dvije sonate, ili jedna sonata i jedan koncert)
L. van Beethoven - Sonata op.2 br.1,op14 br.2, op.10 br.1,2 i 3 i op.13
W. A. Mozart - Koncert u A duru KV488, u C duru KV466, u d molu
KV467, u Es duru KV271 i KV449

D. Scarlatti, Rameau, Couperin i drugi skladatelji po izboru

F. Schubert - Impromptu u B duru op.14, Sonata u A duru (laka)
R. Schumann - Arabeska u C duru op. 18, Fantasiestucke op.12
J. Brahms - Intermezzi op.117,118 i 119 ( izbor)
Balada op.118, Rapsodija op79 u g molu
C. M. Weber - Poziv na ples, Rondo u C duru
F. Mendelssohn - Rondo Capriccioso op.14
F. Chopin - Nokturni, Valceri, Poloneze, Fantaisie-Impromptu op.66
F. Liszt - Nokturna, Godine hodoaa (izbor )
F. Liszt - Schubert - Soires de Vienne
S. Prokofjev - Suita iz baleta Romeo i Julija
A. Haaturjan - Tokata
S. Rahmanjinov - Polichinelle, Elegija, Preludiji
A. Skrjabin - Preludiji op.11 i op.16
C. Debussy - Preludiji (laki)
I. Albeniz - Asturias
i ostale skladbe skladatelja 19. i 20. st. odgovarajue teine.
Skladbe hrvatskih skladatelja ( najmanje jedna skladba )

B. Bersa - Po nainu starih Airs de ballet
I. Lang - Tokata
I. Josipovi - Igra staklenih perli, Studio di toccata
B. Papandopulo - 8 studija, Plesna studija, Hrvatski tanec, Kontradanca
B. Bjelinski - Tokata
T. Vidoi - Dva scherza
B. Kunc - Valceri, Bagatele
i druge skladbe hrvatskih skladatelja odgovarajue teine.
GRADIVO ZA ISPIT:
26
Jedna etida.
Dva stavka Engleske suite ili preludij iz Engleske suite, ili preludij i fuga
J. S .Bacha.
Jedna cijela sonata L.van Beethovena.
Jedna skladba 19. stoljea.
ETVRTI RAZRED
SADRAJ RADA
Ljestvice kao u prethodnom razredu.
Tehnike vjebe
Pischna (izbor)
Timakin - Vjebe za rastvorbe (arpeggio)
Etide (najmanje etiri etide)

M. Moszkowski op.72
R. Schumann op.3
F. Mendelssohn op.104
F. Chopin op.10 i op. 25 (lake) i op. posth.
F. Liszt - Un sospiro, Waldesrauschen, Gnomenreigen
S. Rahmanjinov - Etide - slike op.33 i op.39
Polifone skladbe (najmanje tri skladbe)

J. S. Bach - Preludiji i fuge I. i II. sv. DWK
Skladbe klasike - sonate i koncerti

(najmanje dvije sonate ili jedna sonata i jedan koncert)
L. van Beethoven - Sonate op.2 br 2 i 3, op.10 br.3, op.13, op.22, op.26,
op.27br.1 i 2, op. 28, op.31 br.1, 2 i 3, op.78 i op.90
Koncert br. 1 u C duru
W. A. Mozart - Koncerti kao u treem razredu
Skladbe 19. i 20. stoljea (najmanje dvije skladbe)

F. Schubert - Sonata u A duru
R. Schumann - Arabeska u C duru op. 18, Novellette, Leptiri op.2,
Fantasiestucke op.12, ABEG-Varijacije op.1
27
F. Chopin - Impromptus, Poloneze, Nokturna, Scherza, Balade, Berceuse,
Barkarola
F. Liszt - Maarske rapsodije (lake ), ostalo kao u treem razredu
J. Brahms - kao u treem razredu
F. Mendelssohn - Rondo capriccioso op.14
C. Debussy - Suite bergamasque, Preludiji (laki )
A. Skrjabin - Preludiji op. 11 i op.16, Poeme op.32 br.1 i 2
S. Prokofjev - Suita iz baleta Romeo i Juluja, Preludij u C duru,
Visions fugitives op. 22
M. Ravel - Sonatina
S. Rahmanjinov - Moments musicaux, Preludiji
P. I. ajkovski - Dumka
B. Bartok - Allegro barbaro
E. Granados - panjolski plesovi
K. Szymanowski - Preludij op.1
Skladbe hrvatskih skladatelja (jedna skladba)

kao u treem razredu odgovarajue teine.
GRADIVO ZA ISPIT
Jedna etida.
Jedan preludij i fuga J. S. Bacha.
Jedna sonata L. van Beethovena.
Jedna skladba 19. stoljea.
PROGRAM ZAVRNOG ISPITA

Jedna etida.
Jedna sonata L. van Beethovena
Jedna skladba 19. Stoljea
Jedna skladba 20. Stoljea
Jedna skladba hrvatskog skladatelja.
28
GLASOVIR ZA ZANIMANJE
GLAZBENIK - TEORIJSKI SMJER i GLAZBENIK ORGULJA
Glazbenik teorijskog smjera i glazbenik orgulja trebali bi nastaviti s

gradivom od prethodnog razreda i svladati do kraja srednjokolskog obrazovanja
gradivo II. razreda srednje kole - glasovir temeljni predmet struke.
PRVI RAZRED
MINIMUM GRADIVA
Ljestvice, est etida, tri polifone skladbe, dvije skladbe klasinog stila od
kojih jedna mora biti sonata (ostalo varijacije ili koncert) i tri skladbe 19.,
20. st. ili hrvatskih skladatelja.
GRADIVO ZA ISPIT
Jedna ljestvica, jedna etida, jedna dvoglasna invencija J. S. Bacha, prvi
stavak sonate ili varijacije.
DRUGI RAZRED
MINIMUM GRADIVA
Ljestvice, est etida, tri polifone skladbe, dvije skladbe klasinog stila od
kojih jedna mora biti sonata (ostalo varijacije ili koncert) i tri skladbe po
slobodnom izboru.
GRADIVO ZA ISPIT
Jedna ljestvica, jedna etida, jedna troglasna invencija J. S. Bacha i prvi
stavak sonate ili varijacije.
TREI RAZRED
MINIMUM GRADIVA
Ljestvice, pet etida, tri polifone skladbe (Troglasne invencije i pojedini
stavci Francuske suite J. S. Bacha), dvije skladbe klasinog stila od kojih jedna
mora biti sonata (ostalo varijacije ili koncert) i najmanje dvije skladbe 19.,
20.st. ili hrvatskih skladatelja.
GRADIVO ZA ISPIT
Jedna ljestvica, jedna etida, jedna troglasna invencija ili dva stavka
Francuske suite J. S. Bacha i prvi i drugi stavak sonate.
29
ETVRTI RAZRED
MINIMUM GRADIVA
Ljestvice, etiri etide, jedna cijela Francuska suita, jedna cijela sonata,
jedna skladba 19.ili 20. st. i jedna skladba hrvatskog skladatelja.
GRADIVO ZA ISPIT
Jedna etida, dva stavka Francuske suite J. S. Bacha, jedna cijela sonata i
jedna skladba hrvatskog skladatelja.
GLASOVIR OBVEZATNO

SADRAJ RADA
Poetnice i kole (najmanje 30 vjebi)
Matz-aban, Nikolajev, Thompson, Aaron i druge poetnice.
Ljestvice do najmanje etiri predznaka, dur i mol, kroz jednu oktavu
paralelno i u protupomaku. Trozvuci rastavljeno i istodobno kroz jednu
oktavu.
GRADIVO ZA ISPIT
Jedna ljestvica i dvije vjebe.
PRVI RAZRED
SADRAJ RADA
Nastavak rada iz poetnica (kola) predhodnog razreda.
Sve dur i mol ljestvice - trozvuci i etverozvuci paralelno i istodobno kroz
jednu oktavu.
Etide (najmanje tri etide)

F. N. Duvernoy op.176 - lake
Czerny-Germer - lake
Sonatine (najmanje jedna sonatina)

D. Zori - Sonatine, Varijacije, Suite I. sv.
Izbor sonatina (najlake)
30
GRADIVO ZA ISPIT:
Jedna ljestvica, jedna etida i dvije skladbe po slobodnom izboru.
DRUGI RAZRED
SADRAJ RADA
Sve dur i mol ljestvice kroz dvije oktave paralelno i u protupomaku. Mala
rastvorba trozvuka i etverozvuka paralelno i akordi istodobno kroz dvije
oktave.
2. Etide (najmanje etiri etide)

F. N. Duvernoy op.176 - nastavak
Czerny - Germer - nastavak
A. M. Lemoine op.37 - izbor
i etide drugih skladatelja odgovarajue teine
Polifone skladbe (najmanje dvije skladbe)

J. S. Bach - Male kompozicije (lake)
Sonatine i varijacije (najmanje jedna sonatina ili varijacije)

Izbor sonatina (Pleyel, Wanhal, Hasslinger, Diabelli)
D. Mio - Varijacije I. sv.
i druge skladbe odgovarajue teine.
Skladbe 19. i 20. stoljea i hrvatskih skladatelja (najmanje dvije skladbe)

R. Schumann - Album za mlade
P. I. ajkovski - Album za mlade
D. otakovi - 6 komada za djecu
B. Zori - Mozaik XXst.
I. Lhotka - Kalinski - Meimurje malo
GRADIVO ZA ISPIT
Jedna ljestvica, jedna etida, jedan stavak sonatine ili varijacije i jedna
skladba po slobodnom izboru.
TREI RAZRED
SADRAJ RADA
Ljestvice kao u predhodnom razredu.
31
A. M. Lemoine op.37 - nastavak
C. Czerny - Germer - nastavak
H. Bertini op. 29 i op. 32 - lake
3. Polifone skladbe (najmanje dvije skladbe)

J. S. Bach - Male kompozicije
Sonatine (najmanje jedna sonatina)

M. Clementi op.36
L. van Beethoven - Sonatine u G duru i F duru
A. Diabelli
i sonatine drugih skladatelja odgovarajue teine.
Skladbe skladatelja 19., 20. st. i hrvatskih skladatelja

(najmanje dvije skladbe)
F. Schubert - Laki plesovi
R. Schumann - Album za mlade
P. I. ajkovski - Album za mlade
S. Majkapar - Minijature, Varijacije
D. Kabalevski - Varijacije
B. Bjelinski - Muzika za djecu
D. Pejaevi - Glasovirske minijature
GRADIVO ZA ISPIT:
Jedna ljestvica sa svim elementima, jedna etida, jedna polifona skladba i
prvi stavak sonatine.
ETVRTI RAZRED
SADRAJ RADA
Sve dur i mol ljestvice kroz etiri oktave i veliki protupomak. Mala rastvorba
trozvuka i etverozvuka paralelno i akordi istodobno kroz tri oktave.

H. Bertini op. 29 i op. 32 - nastavak
C. Czerny op. 849 i op. 299 (lake)
32
Polifone skladbe (najmanje dvije skladbe)
J. S. Bach - Male kompozicije - nastavak
12 i 6 malih preludija
G. F. Hndel - Bllow - Izbor lakih komada
Skladbe 17. i 18. st. I. sv (Knjiga i dom)
Sonatine i sonate, varijacije (najmanje dvije skladbe)

M. Clementi op. 36 i op. 37
J. Haydn - Divertimenta
L. van Beethoven - op.49 br1 i 2
D. Mio - Varijacije II. sv
Skladbe skladatelja 19. i 20. stoljea i hrvatskih skladatelja

(najmanje tri skladbe)
Kao u predhodnom razredu.
GRADIVO ZA ISPIT
Jedna ljestvica sa svim elementima, jedna etida, jedna skladba J. S. Bacha,
prvi stavak sonatine (sonate) ili varijacije i jedna skladba po slobodnom
izboru.
KOMORNA GLAZBA GLASOVIRSKI DUO
LITERATURA
J. Haydn - Varijacije u F duru Uitelj - Uenik
L. van Beethoven - Varijacije u D duru
J. Brahms - Valceri op.39
A. Dvorak - Slavenski plesovi
G. Faur - Dolly suite
N. Polunin - Konertino u G duru za dva glasovira
L. van Beethoven - Varijacije u C duru - Waldstein
F. Schubert - Fantazija u f molu op.103
E. Chabrier - Tri valcera (za dva glasovira)
M. Clementi - Dvije sonate za dva glasovira
J. Ch. Bach - Sonata u G duru za dva glasovira
W. A. Mozart - Sonate za glasovir etveroruno (lake)
C. Debussy - Mala suita
J. Brahms - Maarski plesovi (laki)
F. Schubert - Valceri
33
D. otakovi - Konertino za dva glasovira
D. Milhaud - Scaramouche
w. Lutoslawski - Varijacije na Paganinijevu temu
i skladbe drugih skladatelja sline teine.
EMBALO
UVOD
Prema nekim pokazateljima, uvoenje embala kao glavnog predmeta
u srednje glazbene kole u sadanjem trenutku predstavlja stvarnu potrebu,
ak to vie, nunost, budui da su sazreli uvjeti za to. Kao prvo, na Muzikoj
akademiji u Zagrebu upravo zavrava trea generacija diplomiranih embalista
koji predstavljaju prvi i najvaniji preduvjet da bi se uope moglo pristupiti
ostvarenju nastave u srednjim kolama. Zatim, u dvije kole u Hrvatskoj
(Glazbena kola u Varadinu i Glazbena kola Vatroslava Lisinskog u Zagrebu)
odvija se ve nekoliko godina izborna nastava embala i pokazuje neprekidni
porast zanimanja uenika kojim se proporcionalno poveava zbog sve veeg
zanimanja za staru glazbu. U tome apsolutno najvie zaostajemo za europskim
trendovima i dolo je vrijeme da se to promijeni, tim vie to emo ubrzo
biti dio Europe. To ujedno znai da neemo vie moi jednostavno zatvarati
oi prema opoj davno usvojenoj praksi kojom se ve u okrilju srednje kole
odreena pozornost poklanja autentinom izvoenju stare glazbe, kao i
autentinom instrumentariju.
U Hrvatskoj je takav trend sve prisutniji otkad su diplomirali prvi
embalisti, jer bez njih je danas nezamisliv bilo koji sastav za baroknu glazbu.
O tome govori injenica da se u periodu od posljednjih sedam godina ustrojio
znatan broj takvih sastava koji neprekidno djeluju, a njihov broj stalno raste.
Primjerice, Hrvatski barokni ansambl bez embalista uope ne bi mogao
djelovati, a tu su jo i mnogi drugi manji sastavi poput Musica da camera i
slinih. Nije na odmet spomenuti i injenicu da gotovo svi mladi embalisti
posjeduju vlastita glazbala to je vrlo vano za njihov daljnji razvoj, koji nuno
ukljuuje i mogunosti koncertiranja i irenja spoznaja o baroknoj literaturi i
staroj glazbi, jo uvijek nedovoljno poznatoj u naoj sredini.
Naposljetku, sve ovo je vano imati na umu kad se govori o jednoj
piramidalno organiziranoj edukaciji koja mora neprekidno tei od srednje
kole prema visokoj koli i daljnjem usavravanju. To konkretno u ovom
sluaju znai da bi usmjereno kolovanje iz embala s prirodnim i postupnim
usvajanjem znanja u srednjoj koli znatno pridonijelo kakvoi studija koji
bi posljedino tome mogao pruiti vie irine i jo cjelovitije kolovanje u
svakom smislu rijei.
34
Tjedni broj sati
RAZRED
NASTAVNI PREMET
I. sr. II. sr. III. sr. IV. sr.
embalo 2 2 3 3
Solfeggio 2 2 2 2
Harmonija 2 2 1 1
Polifonija - - 2 1
Glasovir 2* 2* 2 2
Komorna glazba - - 2 2
Zbor1 4 4 4 4
itanje partitura2 1 1 - -1
UKUPNO 14 14 19 18
Napomene:
1
Prema potrebi kolskog orkestra umjesto predmeta Zbor moe se upisati
Orkestar.
2
Predmet itanje partitura moe se u I. i II. razredu upisati kao izborni
predmet.
*
sat traje 30 minuta
METODIKA OBJANJENJA
Program se izvodi kroz etiri godine, dva kolska sata (45 minuta) tjedno u
I. i II. razredu i tri kolska sata (45 minuta) u III. i IV. razredu srednje glazbene
kole.
Svrha je programa stjecanje umijea sviranja na embalu te upoznavanje
s mogunostima i posebnostima glazbala kroz njegov povijesni razvoj i kroz
literaturu koja obuhvaa nekoliko stilskih razdoblja, poam od kasne renesanse,
preko baroka, rokokoa do rane kalsike i potom 20. stoljea ukljuujui i hrvatske
skladatelje. Postupnim svladavanjem tehnikih problema te zakonitosti
ornamentacije i intrepretacije razliitih stilova, uenik e biti osposobljen za
solistiko i skupno (komorno) muziciranje.
PRVI RAZRED
SADRAJ RADA
Osnovne informacije o glazbalu u povijesnom kontekstu s osvrtom na
razliite tipove glazbala (spinet, klavikord, embalo).
Postava ruke, nain udara, osnove tehnike sviranja.
Upuivanje u vanost urtexta kod uenja embala.
35
Elementi interpretacije
Artikulacija
Fraziranje
Osnove ornamentacije
Stilske karakteristike
Razvijanje tehnike sviranja
Sviranje ljestvica (terce, sekste, oktave, mala rastvorba, trozvuci)
Tehnike pozicione vjebe, jednostavne etide iz pojedinih zbirki (M. Boxal:
Harpsichord Studies, K. Rosenharth: The Amsterdam Harpsichord - Tutor
I. i II., I. Ahlgrimm: Manuale der Orgel und Cembalo Technik)
LITERATURA
I. Kipnis: A. First Harpsichord Book (Oxford University Press)
Early English Keyboard Music (Ferguson)
Early Italian Keyboard Music (Ferguson)
Liechte Claviermusik des Barock (Schott)
Elisabeth Rogers hir Virginal Book
J. S. Bach: Mali preludij (est i Dvanaest)
Dvoglasne invencije (Utrext)
J. Chr. Bach: Sechs leichte Sonaten (Schott)
M. Corette: Premier Livre de Pices de Clavecin
F. Couperin: Izabrani najlaki stavci iz zbirke 27 suita
(Pices de Clavecin)
C. Daquin: Kukavica
D. Scarlatti: Izabrane najlake sonate (K. Gilbert, Heugel Paris)
P. A. Soler: Izabrane najlake sonate (Silva Iberica, I. i II. sv.)
Motovunjanin: Frotole (izbor)
Napomena: Umjesto navedenih skladbi u nastavni program mogu se
uvrstiti i skladbe drugih skladatelja primjerene zahtjevnosti.
ISHOD UENJA
Minimum:
est tehnikih vjebi ili laganih etida.
etiri sonate po izboru (D. Scarlatti, A. Soler).
Tri skladbe skladatelja 17. stoljea.
Pet malih preludija J. S. Bacha.
etiri dvoglasne invencije J. S. Bacha.
etiri skladbe francuskih skladatelja.
Jedna sonata (J. Chr. Bach).
Dvije Frotole A. Motovunjanina.
36
ISPITNO GRADIVO
Jedna skladba skladatelja 17. stoljea.
Jedna dvoglasna invencija J. S. Bacha.
Tri skladbe francuskih skladatelja.
Jedna sonata D. Scarlattija (moe se izabrati i sonata drugih skladatelja,
A. Soler).
Jedna skladba po izboru nastavnika.
Ispitni program izvodi se iz notnih zapisa.
DRUGI RAZRED
SADRAJ RADA
Upoznavanje razvoja glazbala kroz povijest i osnovni podaci o njihovim
graditeljima u razliitim europskim sredinama.
Vanost samostalnog i sadrajnog vjebanja.
Registracija.
Artikulacija
Fraziranje
Ornamentacija
Agogika
Improvizacija
Proirenje gradiva na tee skladbe D. Scarlattija i A. Solera.
Razliite vrste udara.
LITERATURA
Fitzwilliam Virginal Book (izbor lakih skladbi engleskih virinalista:
Byrd, Bull, Tomkins, Gibbons)
H. Purcell: Harpischord Works (suite)
Early French Keyboard Music (Ferguson)
G. Frescobaldi: Izbor jednostavnih skladbi iz zbirke Fiori musicali
(Canzonette, preludiji, plesovi)
J. S. Bach: Dvoglasne i troglasne invencije, Francuske suite
(cis-mol, Es-dur)
J. Chr. Bach: Solfeggio u c-molu
D. Scarlatti: Sonate (izbor iz 555 sonata - srednje teine)
C. Seixas: Sonate (izbor iz I. i II. sv.)
F. Couperin: Izbor iz suita
J. Ph. Rameau: Izbor lakih skladbi iz zbirke suita (Pices de Clavecin)
37
D. Paradies: Sonate per Gravicembalo (Schott)
G. Ch. Wagensiel: Sechs Divertimenti
J. Haydn: 6 Esterhazy Sonaten
J. Chr. Bach: Sonate za embalo
Motovunjanin: Frotole (izbor)
Zbirka iz dubrovakih samostana (E. Armano)
Sviranje u komornom ansamblu
Sviranje continua prema potrebi sa kolskim orkestrom umjesto zbora.
ISHOD UENJA
Minimum:
etiri skladbe skladatelja 17. stoljea.
Dvije dvoglasne invencije J. S. Bacha.
Dvije troglasne invencije J. S. Bacha
Jedna francuska suita J. S. Bacha.
Pet kraih stavaka ili cijela suita francuskog skladatelja.
Jedna sonata J. Haydna.
Najmanje est sonata D. Scarlattija.
Dvije skladbe po izboru nastavnika.
ISPITNO GRADIVO
Dvije troglasne invencije ili etiri stvaka francuske suite (Allemande,
Courant, Sarabande i Gigue)
Dva stavka francuskog skladatelja.
Jedna sonata D. Scarlattija.
Jedna skladba po izboru nastavnika.
TREI RAZRED
SADRAJ RADA
Nastavak tehnikog i glazbenog kolovanja.
Upuivanje uenika na samostalno i sadrajno vjebanje.
Analitiki pristup djelima.
38
Artikulacija
Fraziranje
Pravilno disanje
Ornamentacija
Improvizacija
Nastavak s tehnikim vjebama (Boxall, Alghrimm).
Postupno uvoenje sve zahtjevnijih virtuoznih sonata (etida) D. scarlattija
i A. Solera.
LITERATURA
Fitzwilliam Virginal Book (izbor)
G. Frescobaldi: Izbor skladbi iz zbirke Fiori musicali
J. P. Swellinck: Opera Omnia (izbor G. Leonhardta)
C. Merulo: Canzonen (Piodux)
J. S. Bach: Troglasne invencije
Francuske suite
Das wohltemperierte Clavier, I. sv.
(izbor najlakih preludija i fuga)
C. Ph. E. Bach: Sonate (izbor srednje teine)
D. Scarlatti: Sonate
(izbor iz 555 sonata virtuoznog karaktera - srednje teine)
C. Seixas: Sonate (izbor)
F. Couperin: Pices de Clavecin (izbor)
L. Marchand: Pices de Clavecin (izbor)
J. Haydn: Sonate (izbor)
W. A. Mozart: Rane skladbe za embalo (Menueti, 6 njemakih plesova)
L. Sorkoevi: 4 studije
N. Njiri: 3 sonate za embalo
Anonimus: Koljunska sonata u G-duru (18. st.)
Sviranje u komornom sastavu
Sviranje barokne glazbe u manjim sastavima prema uvijetima u koli.
Pratnja postojeih solista u koli (pjevaa, gudaa, puhaa).
Mogunost sviranja etveroruno na embalu (J. Chr. Bach,
W. A. Mozart)
Ako je potreban continuo u orkestru, embalist moe umjesto zbora
upisati orkestar.
39
ISHOD UENJA
Minimum:
Tri skladbe skladatelja 17. stoljea.
est etida (sonata) Scarlattija, Seixasa, Solera
Dvije troglasne invencije
Dva preludija i fuge iz Das wohltemperierte Clavier, I. sv. J. S. Bacha
Jedna engleska suita ili laka toccata J. S. Bacha.
Jedna suita francuskog autora (Couperin ...)
Jedna sonata C. Ph. E. Bacha po izboru.
Dvije skladbe hrvatskih skladatelja ili skladatelja 20. st.
ISPITNO GRADIVO
Jedna vea skladba skladatelja 17. stoljea.

Dva preludija i fuge J. S. Bacha ili tri stavka engleske suite
(g-mol, a-mol).
Tri skladbe francuskog skladatelja ili kraa cijela suita
(Couperin, Rameau).
Jedna sonata D. Scarlattija (virtuozna).
Jedan stavak ranoklasine sonate po izboru nastavnika
(J. Haydn, C. Ph. E. Bach).
ETVRTI RAZRED
SADRAJ RADA
Razvoj tehnike kroz izbor zahtjevnih etida (sonata).
Upute o starim prstometima.
Zrelost interpretacije.
Elemeni interpretacije
Artikulacija
Fraziranje
Agogika
Ornamentacija
Samostalna improvizacija
Registracija
Razlikovanje pojedinih stilova.
40
Tehnike vjebe uz izbor teih etida (sonata).
F. Couperin: Lart de toucher le Clavecin
(stari prstometi i vjebe za pojedine tehnike probleme)
M. Boxal-Lindley: Early Keyboard Fingerings
LITERATURA
F. Couperin: 8 preludija iz Lart de toucher le Clavecin
Fitzwilliam Book (izbor zahtjevnih skladbi skladatelja 17. st.).
G. Frescobaldi: Izbor skladbi iz zbirke Fiori musicali
D. Scarlatti: Sonate (izbor zahtjevnijih i polaganijih)
C. Seixas: Sonate (izbor iz Vi., VII. i VIII. sveska)
P. A. Soler: Sonate (izbor) izdanje Rubio, Madrid
L. Couperin: Suite (izbor pojedinih stavaka)
F. Couperin: Pices de Clavecin (izbor)
J. S. Bach: Das wohltemperierte Clavier, I. i II. sv.
Engleske suite (a-mol, g-mol)
Toccata u e-molu
Koncert u f-molu
C. D. von Dittersdorf: Koncert u A-duru
J. Haydn: Koncert u C-duru, F-duru
J. Chr. Bach: Koncerti (izbor)
T. Giordani: Koncert u C-duru
C. Ph. E. Bach: Sonate, Fantazije (izbor)
J. Haydn: Sonate (izbor)
L. Sorkoevi: Sonata u A-duru (izdanje L. abana)
T. Resti: Varijacije u C-duru
G. Ligheti: Hungarian Rock
Sviranje u komornom sastavu
Komorna glazba (mali sastavi, pratnja solista, etveroruno sviranje,
continuo u orkestru).
Ako je potreban continuo u orkestru, embalist moe umjesto zbora
upisati orkestar.
ISHOD UENJA
Minimum:
etiri skladbe skladatelja 17. stoljea.
est etida (virtuoznih).
41
J. S. Bach: Dva preludija i fuge iz WTC, I. i II. sv.
J. S. Bach: Jedna cijela suita, tocatta
Jedna suita francuskog autora
Jedna sonata (J. Haydn, C. Ph. E. Bach)
Dvije skladbe hrvatskih skladatelja ili skladatelja 20. st.
ISPITNO GRADIVO
Jedna sonata D. Scarlattija (virtuozna).
Dva preludija i fuge J. S. Bacha (I. i II. sv. Das wohltemperierte Clavier)
ili
jedna cijela suita, tocatta J. S. Bacha (Engleska, Francuska).
Jedna kraa suita francuskog skladatelja ili tri pojedinana stavka.
Jedna sonata (J. Haydn, C. Ph. E. Bach).
Jedna skladba hrvatskih skladatelja ili skladatelja 20. st.
FLAUTA
PRVI RAZRED
SADRAJ RADA
Dur i mol ljestvice s rastavljenim tonikim trozvukom i dominantnim
etverozvukom u esnaestinkama, dvostrukim udarcem jezika s razliitim
artikulacijama, tercama i ostalim intervalima.
SKLADBE
Taffanel- Gaubert: Tehnike vjebe od br. 1-4 (obvezno)
J. Andersen: op.33, 24 progresivne etide
N. Platonov: 20 etida
B. T. Berbiquier: 18 Exercices ou Etudes
E. Khler: op.33 III svezak
LITERATURA
G. F. Hndel: Sonate (po izboru)
M. Blavet: Sonate (po izboru)
Ch. E. Bach: Sonata u a-molu
A. Vivaldi: Sonate (po izboru)
Ch. Buterne: Sonata u C-duru
42
L. Veracini: Sonata seconda
W. Roehr: Sonate (po izboru)
A. Vivaldi: Koncert u G-duru
M. Goli: Hrvatski skladatelji za flautu i glasovir (izd. Music play)
ISHOD UENJA
Minimum:
Taffanel-Gaubert: Tehnike vjebe (obvezno).
Jedan svezak od navedenih vjebi.
Dva ciklika djela.
ISPITNO GRADIVO
Jedna vjeba iz zadanog programa (nije obvezno napamet).
Dva stavka iz ciklikog djela, brzi i polagani (obvezno svirati napamet).
DRUGI RAZRED
SADRAJ RADA
etverozvukom u esnaestinkama, dvostrukim udarcem jezika s razliitim
artikulacijama, tercama i ostalim intervalima.
SKLADBE
Taffanel-Gaubert: Tehnike vjebe od br.5-9 (obvezno)
G. Gariboldi: op.134 Grandes Etudes de style
M. Mayse-Boehm: 12 Etida
A. B. Frstenau: op. 125 24 Etide
LITERATURA
G. F. Handel Sonate (po izboru)
J. J. Quantz: Sonata u G-duru
L. Veracini: Sonata prima
G. Ph. Telemann: Sonate (po izboru)
W. A. Mozart: Sonate po izboru
P. Locatelli: Sonate (po izboru)
A. Fils: Koncert u D-duru
Ch. W. Gluck: Koncert u G-duru
A. Vivaldi: Koncert u g-molu La Notte
43
M. Prebanda: Bosanska pastorala
J. Matanovi: Sonatina
A. Markovi: Lento, Nocturno
B. Saka: Pastorala
Skladbe po izboru nastavnika, itanje s lista
i skladbe drugih hrvatskih skladatelja po izboru.
ISHOD UENJA
Minimum:
Dvije sonate.
Jedan koncert.
ISPITNO GRADIVO
Dva stavka iz ciklikog dijela, brzi i polagani (obvezno svirati napamet).
TREI RAZRED
SADRAJ RADA
etverozvukom u esnaestinkama, dvostrukim i trostrukim udarcem jezika s
razliitim artikulacijama i u brim tempima.
SKLADBE
Taffanel-Gaubert: Tehnike vjebe 10-13
J. Andersen: 24 tehnike vjebe op.63 (12 vjeba)
A. B. Frstenau; 6 velikih studija (vjeba) op.15
Taffanel-Gaubert: Methode complete de Flute V. sv.
LITERATURA
J. S. Bach: Sonata u C-duru
J. J. Quantz: Sonate (po izboru)
W. A. Mozart: Sonate (po izboru)
J. Haydn: Koncert u D-duru
G. Ph. Telemann: Koncert u D-duru
J. J. Quantz: Koncert u G-duru
44
N. Mazzoni: Sedam capriccia za flautu solo (izd. Music play)
skladbe hrvatskih skladatelja (po izboru)
skladbe po izboru nastavnika i itanje s lista
ISHOD UENJA
Minimum:
Dvije sonate.
Jedan koncert.
ISPITNO GRADIVO
Dva stavka iz ciklikog dijela i to:
- I., II., III., st. koncerta ili dva stavka sonate (polagani i brzi)
ili concertino (cijeli).
ETVRTI RAZRED
SADRAJ RADA
etverozvukom u esnaestinkama, dvostrukim i trostrukim udarcem jezika s
razliitim artikulacijama i u brim tempima.
SKLADBE
Taffanel-Gaubert: Tehnike vjebe 14-17
J. Andersen: 24 tehnike vjebe op.63 (12 vjeba)
Taffanel-Gaubert: Methode complete de Flute VI. sv. (12 vjebi)
Moyse-Sousmann: 24 dnevne vjebe op.53
LITERATURA
J. S. Bach: Sonate (jedna po izboru)
G. Ph. Telemann: Sonata u a-molu
J. S. Bach: Suita u h-molu
G. Ph. Telemann: Suita u a-molu
W. A. Mozart: Koncerti u G-duru i D-duru
45
C. Stamitz: Koncert u G-duru
C. Chaminade: Concertino
G. Ph. Telemann: Fantazije za flautu solo (po izboru)
C. Debussy: Syrinx za flautu solo
A. Honeger: Ples koze za flautu solo
G. Enescu: Cantabile e presto
A. Russel: Svirai flaute op. 27 (stavak po izboru)
N. Mazzoni: Sedam capriccia za flautu solo (izd. Music play)
Skladbe hrvatskih skladatelja.
Skladbe po izboru nastavnika.
Studije iz literature za orkestar.
itanje s lista.
ISHOD UENJA
Minimum:
Dvije sonate.
Jedan koncert ili Concertino.
ISPITNO GRADIVO
Jedna vjeba iz zadane literature.
Jedno cijelo cikliko djelo.
Skladba hrvatskog skladatelja.
Virtuozno djelo (po izboru) ili dva orkestralna sola iz literature za orkestar
(obvezno svirati napamet).
KLARINET

SADRAJ RADA
Svladavanje gradiva 1., 2. i 3. razreda osnovne glazbene kole.
LITERATURA
T. Uhlik: Klarikajdanka - album za mlade klarinetist (izd. Music play)
46
SADRAJ RADA
Svladavanje gradiva 4., 5. i 6. razreda osnovne glazbene kole.
LITERATURA
T. Uhlik: Klarikajdanka - album za mlade klarinetist (izd. Music play)
METODIKA OBJANJENJA
Ubrzano svladavanje zahtjeva sviranja klarineta osnovnog glazbenog
obrazovanja za starije uenike.
PRVI RAZRED
SADRAJ RADA
Stalna kontrola disanja, intonacija, dinamika, fraziranje, ritam, agogika.
Durske i molske ljestvice, trozvuci, etverozvuci s artikulacijom.
Komorna glazba.
Orkestralne studije.
SKLADBE
S glasovirom po slobodnom izboru i ciklika djela.
LITERATURA
J. Nochta: Tehnika klarineta I. dio
J. Toneti: 29 etida
P. Jeaniean: Etudes progr. et melod. I. dio
V. Gambaro: 21 Capricci
C. M. Weber: Concertino Es- dur op. 26
T. Pokorny: Koncert
F. Mendelson Bartholdy: Sonata
G. Cavallin: Hrvatski skladatelji za klarinet i glasovir (izd. Music play)
G. Cavallin: 50 dnevnih vjebi za klarinet (izd. Music play)
ISHOD UENJA
Minimum:
Deset etida.
Jedan koncert ili concertino.
Skladba uz pratnju glasovira.
47
ISPITNO GRADIVO
Jedna etida - V. Gambaro (svira se iz nota).
C. M. Weber: Concertino (zakljuno s 2. varijacijom - svira se napamet).
DRUGI RAZRED
SADRAJ RADA
Razvijanje tehnikih sposobnosti, posebno staccata.
Durske i molske ljestvice, trozvuci, etverozvuci s artikulacijama na sve
naine.
Komorna glazba.
SKLADBE
LITERATURA
J. Nochta: Tehnika klarineta I. dio
J. Toneti: 29 etida
L. Blatt: Etide
P. Jeanjean: Etudes progr. et melod. II. dio
E. Cavallini: 30 capricci
C. M. Weber: Koncert f- mol
F. Kramar: Koncert Es- dur
ISHOD UENJA
Minimum:
Deset etida.
Jedan koncert.
Skladba uz pratnju glasovira.
ISPITNO GRADIVO
Jedna etida - G. Cavallin.
Brzi stavak koncerta.
48
TREI RAZRED
SADRAJ RADA
Razvijanje tehnikih sposobnosti, posebno staccata.
naine.
Komorna glazba.
SKLADBE
LITERATURA
J. Nochta: Tehnika klarineta II. dio
E. Cavallini: 30 Capricci
J. S. Bach-U. Delecluse: 15 etudes
W. A. Mozart: Koncert u A-duru
C. M. Weber:Koncert f- mol
F. Poulenc: Sonata
C. Saint-Saens: Sonata
F. Kramar: Koncert Es- dur
B. Bjelinski: Koncert
G. Cavallin: 6 kvarteta za 4 klarineta (izd. Music play)
ISHOD UENJA
Minimum:
Deset etida.
Jedan koncert.
Dvije skladbe (jedna domaeg skladatelja).
ISPITNO GRADIVO
Jedna etida - G. Cavallin.
49
ETVRTI RAZRED
SADRAJ RADA
naine.
Komorna glazba.
SKLADBE
LITERATURA
J. Nochta: Tehnika klarineta II. dio
P. Jeanjean: Etudes progr. et melod. 3. dio
J. S. Bach-U. Delecluse: 15 etudes
U. Delecluse: Six suites de J. S. Bach
C. M. Weber:Koncert br. 2
C. Saint-Saens: Sonata
F. Poulenc: Sonata
K. Kurpinski: Koncert
J. Brahms: Sonate
G. Cavallin: 6 kvarteta za 4 klarineta (izd. Music play)
ISHOD UENJA
Minimum:
Deset etida.
Jedan koncert.
Dvije skladbe (jedna domaeg skladatelja).
ISPITNO GRADIVO
Godinji ispit:
Jedna etida.
Zavrni ispit:
Etida (svira se iz nota).
Koncert ili sonata (svira se napamet).
Skladba hrvatskog skladatelja (svira se napamet).
Skladba po izboru (svira se napamet).
50
SAKSOFON

SADRAJ RADA
Glazbalo
Upoznavanje.
Usnik, ligatura i trstika.
Tijelo glazbala.
Sklapanje glazbala.
Uvid u tabulaturu glazbala.
Tehniki elementi
Poloaj usnika u ustima, pravilna postava usnih miia (ambaura),
gledanje pred ogledalom zbog provjere ispravnosti poloaja usnih miia.
Puhanje u glazbalo.
Stav pri sviranju.
Upoznavanje cijelog opsega saksofona.
Legato sviranje.
Upotreba jezika pri sviranju.
Vrijednosti nota, vrste mjera, ritamske kombinacije
Cijela nota, polovinka, polovinka s tokom, etvrtinka, osminka,
esnaestinka.
Pauze: cijela, polovinska, etvrtinska 4/4, 2/4, 3/4, 3/8, 6/8, 9/8, 2/2 itd.
Kombinacije polovinki i etvrtinki, punktirane note (etvrtinka s tokom
- osminka, osminka- etvrtinka s tokom), sinkopa (osminka- etvrtinka-
osminka), kao i sve kombinacije koje se pojavljuju u metodama, etidama i
skladbama za taj razred.
Znak ponavljanja, prima volta, seconda volta.
Korona.
Kratice u notnom pismu: D.C. al Fine, D.S. al Fine.
Predtakt.
Izdravanje tonova mezzo-forte i decrescendo ( mf > p ).
Dinamika : mp, f, crescendo, decrescendo.
Fraza pod lukom.
Legato, odvajanje tonova jezikom.
Disanje iskljuivo na zadanim mjestima.
Sfz, fp, staccato, tenuto.
Oznake tempa: allegro, moderato, adagio, presto, vivo, allegretto, lento,
largo i sve ostale koje se pojavljuju u etidama i skladbama za taj razred.
Agogike znaajke: accelerando, ritardando, ritenuto.
51
Upoznavanje s formom skladbe ili vjebe, motiv, fraza, reenica itd.
Tehnika sviranja
Kromatska ljestvica u cijelom opsegu saksofona.
Vibrato koritenje u skladbama.
Durske i molske ljestvice do 4 predznaka plus toniki trozvuk i
dominantni i smanjeni septakord.
Tehnike vjebe
Tehnike vjebe uzastopnog ponavljanja jednog intervala
J. M. Londeix: Exercices mecaniques 1. (ed. Lemoine )
Etide
M. Mule: 24 etudes faciles (ed. Leduc)
G. Lacour: 50 etudes faciles1 i.2. knjiga (ed. Billaudot)
Skladbe
E. Bozza: Menuet des Pages (ed. Leduc)
W. van Dorsselaert: Musicolor (ed. Billaudot)
A. Ameller: La Plata (ed. Philippo)
Prudent Bataille: Badine-badine (ed. Billaudot)
Pascal Proust: Petite romance (ed. Martin)
Marcel Perrin: Berceuse (ed. Leduc)
Guy Lacour: Tendre melodie (ed. Billaudot)
Monique Cecconi: Ariette (ed. Combre)
Michel Meriot: Legende Poitevine (ed. Combre)
Jerome Naulais: Sax symbole (ed Martin)
Jean Bouvard: Chant elegiaque et final (ed Billaudot)
Guy Lacour: Chanson modale (ed. Billaudot)
Alain Crepin: Lelephant et la poupe (ed. Martin)
Charles Jay: Aria et scherzetto (ed Lemoine)
Jeannine Rueff: Chansone et passepied (ed. Leduc)
Sviranje s lista
Etide u skladu s tehnikim sposobnostima.
Metode
Serge Bichon: Jouez du saxophone I. (ed. Choudens).
ISHOD UENJA
Minimum:
Durske i molske ljestvice do etiri predznaka plus toniki trozvuk i
dominantni septakord
tj. smanjeni septakord.
Uenici bi trebali svladati cijelu metodu (S. Bichon), cijelu prvu knjigu
(25 etida) G. Lacoura, te dio etida druge knjige(26.-50. etida) G. Lacoura
52
ili dio (24 etide) M. Mule.
Barem tri skladbe s glasovirom zadane u programu.
ISPITNO GRADIVO
Dursku i / ili molsku ljestvicu do 4 predznaka po cijelom registru plus
toniki trozvuk, legato i / ili non legato tj artikulacija.
Jednu etidu (Lacour, Mule).
Jednu skladbu s glasovirom.
Program se svira napamet.

SADRAJ RADA
Tehniki elementi
Disanje dijafragmom, rad s metronomom.
Daljnje njegovanje intonacije i to pomou elektronskog ugaaa (tunera),
uoavanje intonativnih tekoa i njihovo ispravljanje pomou dodatnih
tipki, ugaanje s glasovirom, vjebanje i uoavanje nie i vie intonacije
od zadane na glasoviru i, ako je mogue, s drugim glazbalima.
Vrijednosti nota, vrste mjera, ritamske kombinacije
Mjeovite mjere: 5/8, 7/8.
Ritamske mjere u skladu s zadanim gradivom.
Izdravanje tonova f, mf, p, f>p.
Crescendo i decrescendo, potivanje dinamskih oznaka.
Poznavanja veine oznaka za tempo, dinamiku i nain izvoenja.
Upoznavanje s formom skladbe ili vjebe, motiv, fraza, reenica itd.
Uvjebavanje skladbi s posebnom panjom na dinamiku, fraziranje,
artikulaciju, zadani tempo, agogiku itd.
Tehnika sviranja
Kromatska ljestvica u cijelom opsegu saksofona (legato i artikulacija).
Vibrato.
Sve durske i molske ljestvice plus toniki trozvuk, dominantni i smanjeni
septakord.
Tehnike vjebe
Tehnike vjebe uzastopnog ponavljanja jednog intervala:
J. M. Londeix: Exercices mecaniques 1.i 2. (ed Lemoine)
H. Prati: 23 mini puzzles (ed. Billaudot)
Etide
M. Mule: 24 etudes faciles (ed.Leduc)
53
G. Lacour: 50 etudes faciles.2. knjiga (ed. Billaudot)
H. Prati: 17 etudes faciles et progressives (ed. Billaudot)
J. Andersen: 18 petites etudes op. 41 (ed. Billaudot)
M. Mule: 18 exercices ou etudes (Berbiguier) (ed. Leduc)
Skladbe
Alain Crepin: Les jeux de Panda (ed. Martin)
Charles Jay: Aria et scherzetto (ed. Lemoine)
Jeanine Rueff: Chanson et passepied (ed. Leduc)
Jean Avignon: Spiritual et danse exotique (ed Billaudot)
Rene Duclos: Piece breve (ed. Leduc)
Jeanne Leleu: Danse nostalgique (ed. Lemoine)
Rene Berthelot: Adage et arabesque (ed. Leduc)
Marcel Bitsch: Villageoise (ed. Leduc)
Andre Chailleux: Andante et allegro (ed. Leduc)
Denis Joly: Cantilene et danse (ed. Leduc)
Ostali sadraji
Dueti za saksofone
Josef Smid: Selected duets for saxophones (ed. Smid)
Marc Dijoux: 45 duos sur les aires folkloriques (ed. Martin)
Dueti za saksofone u neklasinom stilu
Hedwig Peychar: Sax Dixieland for beginers (ed. Melodie)
Sax Rags for beginers
Alto sax blues for beginers
Sax Boogies for beginers
Sviranje s lista
Bra tempa, etide odgovarajue teine s ritmiki kompliciranijim tekstom
i zahtijevnom artikulacijom.
ISHOD UENJA
Minimum:
Sve durske i molske ljestvice plus toniki trozvuk i dominantni
septakord tj. smanjeni septakord.
Deset etida (Prati 17 etudes, Mule, Andersen)
Dvije skladbe uz pratnju glasovira.
ISPITNO GRADIVO
Dursku i / ili molsku ljestvicu do 7 predznaka po cijelom registru plus
toniki trozvuk, legato, non legato i/ ili artikulacija
Jedna etida (Prati, Mule, Andersen).
54
Jedn skladba uz pratnju glasovira.
LITERATURA
Billaudot - Gerard Billaudot, 14, rue dEchiquier, 75010 Paris
Combre - Editions M. Combre, 24, Boulevard Poissonniere, 75009 Paris
Kjos - Neil A. Kjos Music Co., Publisher, Park Ridge Illinois 60068
Leduc - Alphonse Leduc, 175, rue Saint-Honore, 75040 Paris Cedex 01
Lemoine - Henry Lemoine, 24, rue Pigalle, 75009 Paris
Martin - Editions Robert Martin, 106, rue de la Coupee,
71850 Charnay - les - Macon, France
Melodie - Edition Melodie A. Peterer, Musik-Center Zrich Postfach 260,
8049 Zrich, Switzerland
PRVI RAZRED
SADRAJ RADA
Vladanje glazbalom u skladu sa zahtjevima u etidama i skladbama.
Izdravanje tonova f, mf, p, f > p.
Poznavanja veine oznaka za tempo, dinamiku i nain izvoenja.
Tehnika sviranja
Kromatska ljestvica u cijelom opsegu saksofona u svim artikulacijama
Sve durske i molske ljestvice plus toniki trozvuci, dominantni i
smanjeni akordi.
J. M. Londeix: Gammes et modes (ed. Leduc)
J. M. Londeix: Les gammes conjointes et en intervales (ed. Lemoine)
Tehnike vjebe
J. M. Londeix: Exercices mecaniques 1. i 2. (ed Lemoine)
H. Prati: 23 mini-puzzles (ed. Billaudot)
Etide
J. Andersen: 18 petites etudes (ed. Billaudot)
M. Mule: 18 exercices ou etudes (Berbiguier) (ed. Leduc)
M. Mule: 48 etudes dapres Ferling (ed. Leduc)
H. Klose: 25 etudes de mecanisme (ed. Leduc)
J. Andersen: 24 etudes instructives op. 30 (ed. Billaudot)
L. Niehaus: Basic jazz conception for saxophone
55
Skladbe
R. Berthelot: Adage et arabesque (ed. Leduc)
J. Ibert: Histoires (ed.Leduc)
P. Hindemith: Sonate (ed. Schott)
P. Bonneau: Suite (ed. Leduc)
A. Cherepnine: Sonatine sportive (ed. Leduc)
A. Jolivet: Fantasie-impromptue (ed. Leduc)
R. Planel: Prelude et saltarelle (ed. Leduc)
ISHOD UENJA
Minimum:
Sve durske i molske ljestvice plus toniki trozvuk i dominantni septakord
Deset etida.
Dvije skladbe uz pratnju glasovira, od kojih jedna ciklina.
ISPITNO GRADIVO
Dursku i molsku ljestvicu po cijelom registru plus toniki trozvuk i
dominantni septakord tj. smanjeni septakord legato, non legato i/ ili
artikulacija.
Jednu etidu.
Jednu skladbu ili stavak ciklinog djela uz pratnju glasovira.
METODIKA OBJANJENJA
Exercices mecaniques 1. i 2. treba koristiti po redosljedu i u sporijim
tempima. Tijekom kolovanja treba ponavljati vjebe u brim tempima.
Etide su razliitih tehnikih razina i raznih namjena. Zadatak je uitelja
da, u skladu s potrebama uenika, odredi koliko e upotrijebiti etida razliitih
skladatelja. Meu nabrojanim etidama svakako treba istaknuti - Mule: 48
etudes dapres Ferling i Niehaus: Basic jazz conception for saxophone. Iz
Mulove knjige predlaem za prvi razred koristiti neparne etide. Niehaus je
neophodan za poetke uenja jazza.
DRUGI RAZRED
SADRAJ RADA
Vladanje glazbalom u skladu s zahtjevima u etidama i skladbama.
56
Poznavanje oznaka za tempo, dinamiku i nain izvoenja.
Tehnika sviranja
Kromatska ljestvica u cijelom opsegu saksofona u svim artikulacijama.
Sve durske i molske ljestvice plus toniki trozvuci, dominantni i
smanjeni akordi.
Tehnike vjebe
Etide
M. Mule: Exercices journaliers (Terschak) (ed. Leduc)
H. Klose: 15 etudes concertantes (ed. Leduc)
L. Niehaus: Intermediate jazz conception for saxophone
Skladbe
J. Absil: Sonate (ed. Lemione)
J. Casterede: Scherzo (ed. Leduc)
Y. Bourrel: Sonate op. 18
A. Ameller: Suite dapres J. P. Rameau
R. Planel: Prelude et saltarele (ed. Leduc)
A. Cherepnine: Sonatine sportive (ed. Leduc)
P. Hindemith: Sonate (ed. Schott)
ISHOD UENJA
Minimum:
Deset etida.
Dvije skladbe uz pratnju glasovira, od kojih jedna ciklina.
ISPITNO GRADIVO
Durska i molska ljestvica po cijelom registru plus toniki trozvuk i
artikulacija.
Jedna etida.
Jedna skladba ili stavak ciklikog djela uz pratnju glasovira
57
TREI RAZRED
SADRAJ RADA
Tehnika sviranja
Sve durske i molske ljestvice plus toniki trozvuci, dominantni i smanjeni
akordi.
J. M. Londeix: Gammes et modes (ed. Leduc )
Tehnike vjebe
J. M. Londeix: Exercices mecaniques 1. i 2. (ed. Lemoine )
Etide
M. Mule: Exercices journaliers ( Terschak) (ed. Leduc)
M. Mule: 53 etudes ( Boehm, Terschak, Furstenau) (ed. Leduc)
J. Andersen: 29 grandes etudes (ed. Billaudot)
Skladbe
P. Bonneau: Concerto (ed. Leduc)
J. Absil: Sonate (ed. Lemoine)
P. Maurice: Tableaux de Provence (ed. Leduc)
D. Milhaud: Scaramouche (ed. Salabert)
A. Glazounov: Concerto (ed. Leduc)
R. Planel: Prelude et saltarele (ed. Leduc)
P. Creston: Sonata (ed.Tempelton)
H. Tomasi: Ballade (ed. Leduc)
P. M. Dubois: Concerto (ed. Leduc)
ISHOD UENJA
Minimum:
Deset etida.
Dvije skladbe uz pratnju glasovira, od kojih jedna ciklika.
58
ISPITNO GRADIVO
Durska i molska ljestvica po cijelom registru plus toniki trozvuk i
artikulacija.
Jedna etida.
Jedna skladba ili stavak ciklikog djela uz pratnju glasovira
ETVRTI RAZRED
SADRAJ RADA
Izdravanje tonova f, mf, p, f>p.
Crescendo i decrescendo, potivanje dinamikih oznaka.
Tehnika sviranja
Tehnike vjebe
Etide
M. Mule: Etudes variees (ed. Leduc)
M. Mule: 53 etudes (Boehm, Terschak, Furstenau) (ed. Leduc)
Skladbe
P. Bonneau: Concerto (ed. Leduc)
P. Maurice: Tableaux de Provence (ed. Leduc)
D. Milhaud: Scaramouche (ed. Salabert)
A. Glazounov: Concerto (ed. Leduc)
P. Creston: Sonata (ed.Tempelton)
H. Tomasi: Ballade (ed. Leduc)
P. M. Dubois: Concerto (ed. Leduc)
C. Pascal: Sonatine (ed. Durand)
J. Ibert: Concertino da camera (ed. Leduc)
59
ISHOD UENJA
Minimum:
Deset etida.
Dvije skladbe uz pratnju glasovira, od kojih jedna ciklika.
Jedna ciklika skladba uz pratnju glasovira.
ISPITNO GRADIVO
Zavrni ispit:
Cikliko djelo.
Djelo hrtvatskog skladatelja.
Skladba po slobodnom izboru.
OBOA
METODIKA OBJANJENJA
Ispitno gradivo za prijemni ispit za upis u I. razred srednje glazbene kole:
Ljestvica (rastavljeni trozvuk).
Jedna etida (Billat ili Wiedeman).
Skladba uz pratnju glasovira (ne laka od Corelli: Koncert u F-duru I. i II.
st. ili Hndel: I. Sonata u c-molu III. i IV. st.).
Sviranje dur i mol ljestvice na ispitima oboe u svim razredima
(osim na maturi).
PRVI RAZRED
SADRAJ RADA
Sve ljestvice u brem tempu, D7, fraziranje.
Prepoznavanje stilova, njihova interpretacija, prilagoavanje artikulacije
stilu i karakteru skladbe.
LITERATURA
J. Schmitt: 24 etide (prvih 12)
J. Wiedeman: 45 etida (izbor: ne manje od 16)
C. Paessler: 24 larga (sve preostalo: ne manje od 16)
J. Sellner: Methode puor hautbois (pola)
G. F. Hndel: I. sonata (sve)
T. Albioni: jedan od koncerata (npr. d-mol) barem dva stavka
R. Schumann: 3 Romanzen (jedna )
60
J. ipi: Hrvatski skladatelji za obou i glasovir (izd. Music play)
ISPITNO GRADIVO
Jedna ljestvica, rastavljeni trozvuk i D7 .
Jedna etida.
Skladba uz pratnju glasovira (ne lake od Hndel: Sonata - dva stavka ili
Albioni: Koncert u d-molu II. stavak).
DRUGI RAZRED
SADRAJ RADA
Sve artikulacije u razliitim registrima i jakosti, svi stupnjevi dinamike
(i akcenti).
Vibrato, intonacija (Gillet).
LITERATURA
F. Schmitt: 24 etide (13. 24.)
J. Sellner: Methode puor hautbois
J. H. Luft: 24 etide (najmanje 8 etida)
J. Bertti: 18 capricci per oboe (najmanje 8)
J. S. Bach: Orkestarstudije I dio (izbor)
G. F. Hndel: Koncert u g-molu
B. Godard: Legende pastorale
G. F. Telemann: Koncert u f-molu
T. Albioni: jedan koncert (npr. B-dur)
R. Schumann: Romanzen
ISPITNO GRADIVO
Jedna ljestvica, rastavljeni trozvuk i D7 .
Jedna etida (Schmitt).
Skladba uz pratnju glasovira
(ne lake od Hndel: Koncert u g-molu II. stavak).
TREI RAZRED
SADRAJ RADA
Vibrato i disanje (Gillet) stacato u stilskim razdobljima, fraziranje.
Ritmiziranje ljestvice, akordi, D7, njega i higijena piska i oboe, izrada
piskova, osnovni popravci oboe, tonske, intonacijske i artikulacijske
vjebe, svi trileri.
itanje vista.
61
LITERATURA
F. Gillet: Tehnika oboe
A. Giampieri: 16 studia (polaganiji tempo)
G. Brandaleone: 12 studia (1-6)
K. Mille: 20 studija za obou (najmanje 12)
H. Brod: etide (izbor)
W. Ferling: etide (izbor)
J. S. Bach: Orkestarstudije II. dio (izbor)
SKLADBE
A. Marcelo: Koncert u d-molu
D. Cimarosa: Koncert za obou i gudae
C. Saint-Saens: Sonata;
G. F. Hndel: II. Sonata u g-molu
J. Matanovi: Rapsodija za obou i glasovir Antimylitare
ISPITNO GRADIVO
Dvije ljestvice (dur i mol).
Jedna etida (Mille ili Brandaleone).
Skladba uz pratnju glasovira (cikliko djelo: dva stavka).
ETVRTI RAZRED
SADRAJ RADA
Fraziranje, vibrato u tempima i razdobljima, stacato, glisando, flagoleti
Svi trileri, upoznavanje sa srodnim instrumentima
(Engleski rog, oboa damore),
(Gillet: Tehnika oboe), izrada i dotjerivanje piskova.
LITERATURA
F. Giampieri: 16 studia (u tempu)
G. Brandaleone: 12 studia (7-12)
G. Brandaleone: 6 capricci (najmanje 2)
H. Brod: etide (izbor)
F. Gillet: etide (izbor)
E. Rotwell: Orkestarstudije I i II dio (izbor)
62
SKLADBE
J. Haydn: Koncert za obou u C-duru
W. A. Mozart: Koncert za obou u C-duru
P. Hindemith: Sonata
E. Bozza: Pastoral
K. Odak: Rondo
J. Matanovi: Simfonija elemenata
D. Bukvi: Fantazija za obou solo
A. Britten: VI. metamorfoza (najmanje dvije)
F. Pulanc: Sonata
A. Vivaldi: Koncert u a-molu
Ch. Collin: Solo de concourt (3me, 5me)
ISPITNO GRADIVO
Godinji ispit:
Jedna etida (Giampieri studia ili dva stavka capriccia).
Dva stavka ciklikog djela.
Zavrni ispit:
Jedna etida (Giampieri studia ili dva stavka capriccia).
Cikliko djelo (u cjelosti).
Solo skladba (Bukvi: Fantazija ili jedna metamorfoza Britten) ili tri
reprezentativna orkestralna sola.
FAGOT

SADRAJ RADA
Opis i sastavljanje glazbala.
Dranje glazbala (stojei, sjedei stav).
Opis piska i dranje u ustima (podesiti pisak za lako izvoenje).
Tvorba tona (demonstracija tona - nastavnik).
Impostacija: usnica, jezik.
Disanje.
Ljestvice - dur - paralelni mol (legato, staccato).
63
LITERATURA
E. Bordeau: Grande methode complete
J. Weissenborn: kola za fagot, op.8, 1.dio
Hauliter: Le debutant basoniste (Fagotist poetnik I. dio)
J. Stazenhofer: 24 etide za fagot
F. Oubradous: Scales & Daily Exercises, I. svezak
SKLADBE
A. Havkins: Gavota
J. E. Galliard: 6 sonata za fagot
A. Vivaldi: Koncert u a-molu, F VIII, No 7, I. stavak
B. Bjelinski: Dvije invencije
D. Kabalevski: sonatina
J. E. Galliard: Sonata u a-molu
B. Marcello: Sonata u a-molu
E. Ozi: 24 capriccia
ISPITNO GRADIVO
Jedna etida.
Skladba uz glasovir po izboru.

SADRAJ RADA
Ljestvice - dur - paralelni mol (legato, staccato).
LITERATURA
Loushez: 20 etida
J. Satzenhofer: 24 etide za fagot
L. Milde: Etide op.24
F. Oubradous: Scales & Daily Exercises, II. svezak
F. Oubradous: III. svezak (komplementarne etide s tehnikim i melodijskim
tretmanom)
SKLADBE
J. E. Galliard: 6 Sonata za fagot
A. Vivaldi: Koncert u a-molu, F VIII, No 7
B. Marcello: Sonata u e-molu
B. de Boismortier: Sonata za fagot
64
B. de Boismortier: Sonata br.5
A. Vivaldi: La Notte
B. de Boismortier: Koncert u D-duru
A. Vivaldi: Sonata u B-duru
W. A. Mozart: Koncert u B-duru
ISPITNO GRADIVO
Jedna etida.
Jedan stavak koncerta ili dva stavka sonate (polagani i brzi).
PRVI RAZRED
SADRAJ RADA
Sve dur i mol ljestvice (legato, staccato, kombinacije legato-staccato te
razne ritmike kombinacije - punktirano, sinkopirano...).
Daljnje usavravanje u tvorbi tona, impostaciji usana i jezika, vibrato,
dinamika.
LITERATURA
B. Gambaro: 18 etida
J. Satzenhofer: Etide
Loushez: 20 etida
Haultier: Le debutant basoniste (Fagotist poetnik)
SKLADBE
A. Vivaldi: Koncert u a-molu, F VII, No 7
Koncert u B-duru La Notte, F VIII No1
B. Marcello: Sonata u e-molu
J. Weissenborn: Andante
A. Vivaldi: Koncert u a-molu, F VIII, No17
Koncert u C-duru, F VIII No2
J. F. Fach: Sonata u C-duru
ISPITNO GRADIVO
Jedna etida.
65
DRUGI RAZRED
SADRAJ RADA
Daljnje usavravanje u tvorbi tona, impostaciji usana i jezika; vibrato;
dinamika.
LITERATURA
K. Pivonka: Izbor etida za fagot
SKLADBE
B. Marcello: Sonata u e-molu, F VIII No6
A. Vivaldi: Koncert u C-duru, F VIII No17
Koncert u B-duru, F VIII No24
A. Vivaldi: Koncert u e-molu, F VIII, No6
W. A. Mozart: Koncert u B-duru, KV191
Boismortier: Sonata za fagot
G. Pierne: Concert piece
ISPITNO GRADIVO
Jedna etida.
TREI RAZRED
SADRAJ RADA
dinamika.
Izrada i podeavanje piska za lako izvoenje.
LITERATURA
L. Milde: Koncertne etide op.26 I.dio
E. Bozza: Etudes Journaliers
66
J. S. Bach: Sonate i Suite za violoncello solo
Partita za flautu solo
(Bachove sonate, suite i partite sviraju se kao virtuozne etide)
SKLADBE
J. Boismortier: Sonata za fagot
A. Vivaldi: Koncert u e-molu, F VIII No6
Koncert u a-molu, F VIII No2
Koncert u c-molu, F VIII No14
Sonata u B-duru
J. Chr. Bach: Koncert u B-duru
A. Vivaldi: Koncert u e-molu, F VIII, No6
Solo de concert
C. M. von Weber: Koncert u F-duru
ISPITNO GRADIVO
Jedna etida.
ETVRTI RAZRED
SADRAJ RADA
razne ritmike kombinacije - punktirano, sinkopirano...)
dinamika.
Izrada i podeavanje piska za lako izvoenje.
LITERATURA
L. Milde: Koncertne etide op.26 II.dio
P. M. Dubois: 12 etida
E. Ozi: 42 capriccia
J. S. Bach: Sonate i Suite za violoncello solo
Partita za flautu solo
(Bachove sonate, suite i partite sviraju se kao virtuozne etide)
67
SKLADBE
G. F. Telemann: Sonata u Es-duru
Sonata u e-molu
W. A. Mozart: Koncert u B-duru, KV 191
A. Vivaldi: Koncert u e-molu, F VIII No6
Koncert u a-molu, F VIII No2
C. M. von Weber: Koncert u F-duru
R. Matz: Elegija i humoreska
C. M. von Weber: Andante e Rondo Ungarese
G. Pierne: Solo de concert
J. N. Hummel: Koncert za fagot
Ph. F. Boddecker: Sonata sopra La Monica
ISPITNO GRADIVO
Jedna etida.
TRUBA

SADRAJ RADA
Gradivo 1., 2. i 3. razreda osnovne glazbene kole.
Dur i mol ljestvice (do 4. predznaka).
Sudjelovanje u komornim sastavima i orkestru.
LITERATURA
C. Colin: Melodius fundamentals
N. Obradovi: Trublja moje glazbalo
J. B. Arban: Sto elementarnich etud
S. Balasanjin: kola za trublju
H. J. Krumpfer: Trumpet studies (do 30. stranice)
SKLADBE
J. Porret: Concertino 3
V. elokov: Kavalerist
T. Susato: Ronde et sartarelo
H. J. Krumpfer: Drei variation uber ein lied (Tema i Varijacija br.1)
68
ISPITNO GRADIVO
Dur ljestvica s trozvukom.
Dvije etide (melodijska, tehnika) - jedna napamet.
Skladba uz glasovir - po izboru nastavnika od navedenih skladbi.

SADRAJ RADA
Usavravanje i razvijanje tehnike sviranja dnevnih vjebi (disanje, vjebe
na usniku, vokalize /staccato, legato/, dur i mol ljestvice).
Sve dur i mol ljestvice.
Priprema uenika za prijamni ispit srednje kole.
LITERATURA
P. Clodomir: Petits exercices
J. B. Arban: Volstandinge schule
J. Porret: Methode progressive
H. J. Krumpfer: Trumpet studies I. dio
D. Gatti: kola za trubu I. dio
N. Obradovi: Trublja moje glazbalo (izd. Music play)
SKLADBE
V. elokov: Djeji koncert
R. Defossez: Les games ne vacanes
A. Millares: Fantasia para la tromba (Itrodukcija, Tema, Varijacija br.1 -
edicija E. H. Taar)
L. Kogan: Koncert za trubu
B. Bjelinski: Musica per tromba (Aria)
J. Porret: Concertino br.20
ISPITNO GRADIVO
Dur ljestvica s trozvukom.
Dvije etide (jedna napamet).
Skladba uz glasovir - po izboru nastavnika iz navedenog gradiva.
PRVI RAZRED
SADRAJ RADA
Usavravanje tehnike disanja.
Poveavanje pokretljivosti.
69
Staccato (dupli jezik),
Proirenje opsega na trublji,
Dur i mol ljestvice (kroz dvije oktave, razloene u istom tempu).
LITERATURA
M. Schlosberg: Daly drills
P. Clodomir: Petits exercices (usavriti)
W. Wurm: Izabrane etide (5 etida do 15. stranice po izboru nastavnika)
J. B. Arban: Volstandinge schule fr trompete
(usavriti i razraditi do 115. stranice)
H. Pietzsch: Trompete schule II. dio
L. Lisering: Neue schule fr B trompete I. dio
SKLADBE
J.Porret: Concertino 28
A. Street: Rondino
J. Ed. Barat: Fantasie en Mib
A. Millares: Pantasia para la tromba (edicija by Edward H. Tarr)
ISPITNO GRADIVO
Dur i paralelna mol ljestvica s trozvukom.
Dvije etide (melodijska, tehnika) - jedna napamet..
Skladba uz glasovir - po izboru nastavnika, od navedenih.
DRUGI RAZRED
SADRAJ RADA
Staccato (dupli jezik).
Proirenje opsega na trublji.
LITERATURA
C. Koprasch: 60 etida za trublju I. dio
W. Wurm: Izabrane etide (od 15. do 40. stranice)
J. B. Arban: Volstandinge schule fr trompete (od 115. do 181. stranice)
70
A. Johanson: 50 instruktive etuden
A. Vizutti: Trumpeth metohod Book 1
L. Lisering: Transponier schule (fr B und A trompete) I. dio
SKLADBE
G. Balay: Andante et Allegro
P. Baldassari: Sonata
J. B. Loeillet: Sonate en Sib
J. Matanovi: Planetarij.
ISPITNO GRADIVO
TREI RAZRED
SADRAJ RADA
LITERATURA
C. Colin A. Harris: Artistic studies (po izboru nastavnika)
J. B. Arban: Volstandinge schule fr trompete (od 183. do 197. stranice -
jedna etida po izboru nastavnika)
L. Lisering: Transponier schule II. dio
A. Johanson: 50 instruktive etuden
W. Wurm: Izabrane etide (do kraja)
P. Clodomir: Vingt etudes mignonnes
SKLADBE
P. Rougnon: Premier solo de concert
B. Martinu: Sonatina
L. Erik Larson: Concertino
71
A. Corelli: Sonata VIII.
H. Purcell: Sonata
ISPITNO GRADIVO
ETVRTI RAZRED
SADRAJ RADA
LITERATURA
J. B. Arban: Volstandinge schule fr trompete (od 183. do 247. stranice)
C. Colin A. Harris: Artistic studies (po izboru nastavnika)
S. Stamp: Tehnike vjebe
R. Capparelli: 24 etide
P. Clodomir: Douze etudes caracteristiques
R. Sabarich: Transponier schule II. dio
L. Lisering: Transponier schule II. dio
P. Clodomir: Six petits dous I. i II. dio
F. Werner: 40 etuden fr trompete
SKLADBE
J. Hubenau: Sonata
J. N. Hummel: Koncert u Es-duru
T. Albinoni: Koncert u C-duru
J. Neruda: Koncert
A. Goedicke: Koncertna etida
B. Bjelinski: Musica per tromba (Preludij, Aria, Rondo)
J. Haydn: Koncert u Es-duru
F. Verachinni: Koncert.
72
ISPITNO GRADIVO
Dvije ljestvice (dur i mol) s rastavljenim trozvukom u esnaestinkama -
napamet.
Cikliko djelo i djelo hrvatskog skladatelja.
TROMBON

SADRAJ RADA
Disanje, poloaj grla, jezika i usnica.
Dranje glazbala, postava usnika.
Nastup tona, izdravanje dugih tonova.
Izvoenje razliitih artikulacija i dinamike.
Ritmike vjebe (uz metronom) u razliitim tempima.
Intoniranje intervala unutar jedne oktave uzlazno i silazno (kromatski).
Harmonijske vokalize razliitih artikulacija i dinamike.
Lip tehnika.
Sve dur i prirodne mol ljestvice unutar jedne oktave.
Rastvoreni trozvuci glavnih stupnjeva u rasponu jedne i pol oktave.
itanje s lista, transponiranje.
Ljestvice i tehnike vjebe
Max Schlossberg: Daily Drills And Technical Studies 1-59
Charles Colin: Advanced Lip Flexibilities 1-8
Gunter Fuhlisch: Neue Schule fr Zugposaune 1-115
Robert Mller: kola za trombon I. i II. dio
Skladbe
Johann S. Bach: Choral Wachet auf
Franz Schubert: Der Lindenbaum lied
Robert Hoffman: Koranica
August Riemer: Autumn Evensong
Aram Haaturjan: Andantino
Johann S. Bach: Sarabande
Johann S. Bach: Choral Jesus, bleibet meine Freude
Henry Purcell: Trumpet Tune
Georg F. Hndel: Sarabande
73
Sviranje u sastavu
Skupno sviranje dnevnih vjebi, ljestvica i rastvorbi akorada.
Sviranje dueta, Wurm: Dueti
ISHOD UENJA
Minimum:
Dur i mol oktave do 3 predznaka unutar jedne oktave.
kola za trombon I. dio.
Dvije skladbe uz glasovirsku pratnju.
ISPITNO GRADIVO
Ljestvica s rastavljenim trozvucima glavnih stupnjeva.
Vjeba razliitog karaktera od skladbe.
Skladba uz glasovirsku pratnju.
METODIKA OBJANJENJA
Na svakom satu ponavljanje zadane glazbene fraze, te transponiranje iste u
gore navedene tonalitete, uz promjene artikulacije i dinamike. itanje pravilnih
glazbenih cjelina duljine do 16 taktova, na prvi pogled.
ee uiti gradivo napamet, a vjebu ili skladbu ispitnog programa svirati
napamet.
Nastavnik odabire jednu od navedenih kola ili neku drugu odgovarajue
teine, kao i skladbu uz glasovirsku pratnju.

SADRAJ RADA
Intoniranje intervala unutar jedne oktave uzlazno i silazno (kromatski).
Harmonijske vokalize u rasponu do dvije oktave.
Izvoenje razliitih artikulacija i dinamike.
Ritmike vjebe.
Lip tehnika.
Interpretiranje glazbenih stilova.
Sve dur i mol (prirodne, melodijske i harmonijske) ljestvice, te stare
naine (dvije oktave).
Rastvoreni trozvuci svih ljestvinih stupnjeva u rasponu do dvije oktave.
Branimir Slokar: Warm Ups And Technical Routines 1-10
Charles Colin: Advanced Lip Flexibilities I dio i III dio 1-10
Branimir Slokar: Doppel-und Dreifachzunge
74
Gunter Fuhlisch: Neue Schule fr Zugposaune 116-290
C. Kopprasch: 60 ausgewhlte Etden 1-15
Robert Mller: Tehnike vjebe 1-10
Skladbe
Ivan tuhec: Vesela skladbica
Jozef Francl: Mala suita
Robert Clerisse: Prirre
A. G. Villoldo: El Choclo
Fernand Lamy: Choral vari I. st.
Carlos Sanders: Adios Muchachos
Robert Clerisse: Theme de concours I. st.
Ludwig van Beethoven: Adelaide
Johann A. Hasse: Suita (Menuet i Bourre)
Aleksandar Borodin: Princ Igor - tema
Arcangelo Corelli: Sonata X in F (for violin)
Edward Elgar: Pomps And Circumstances
Johann S. Bach: Arioso (Piano Concerto in F)
Wilhelm Heiser : Das Grab auf der Heide lied
Felix Mendelsohn: Nocturno (Midsummer Nights Dream)
G. B. Pergolesi: Nina (aria)
Sviranje u sastavu
Sviranje ljestvica i rastvorbi akorada (unisono), te kadenci i drugih
harmoniziranih primjera
(vieglasno).
Sviranje dueta i tria (K.Henning: Easy Exercisses For 2 Tbns,
G.Banco: Dueti, Speer: Sonate, J. B. de Boismortier: Sonate,
O. Blume: Dueti).
ISHOD UENJA
Minimum:
Dur i mol ljestvice unutar jedne oktave do 5 predznaka.
Pet dnevnih vjebi.
Deset tehnikih vjebi.
ISPITNO GRADIVO
Ljestvica s rastavljenim akordima glavnih stupnjeva (2 oktave).
75
METODIKA OBJANJENJA
Na svakom satu ponavljanje zadane glazbene fraze, te transponiranje iste
u sve tonalitete (kromatskim i cjelostepenim pomacima uzlazno i silazno, te
kvintnim i kvartnim krugom), uz promjene artikulacije i dinamike. itanje
vjebi i kraih kompozicija na prvi pogled.
napamet.
PRVI RAZRED
SADRAJ RADA
Intoniranje intervala unutar jedne oktave uzlazno i silazno.
Vjebe za dvostruki i trostruki jezik, lip tehnika.
Stilska interpretacija.
Charles Colin: Advanced Lip Flexibilities III dio 11-24
Branimir Slokar: Doppel-und-Dreifachzunge
Ernst Geatke: Tonleiter-und-Arpeggien Studien
C.Kopprasch: 60 Ausgewhlte Etden 16-30
Marco Bordogni: 60 Vocalises 21-30
O.Blume (D.Gatti): Gran metodo 6-15
Robert Mller: Tehnike vjebe I. dio
kola za tenor klju
Skladbe
Izvorne:
Camille Saint-Sans: Cavatine op.144
Miroslav Mileti: Allegretto
Jan van der Waart: Capriccio
Obrade:
Johann S. Bach: Preludio (I Suite fr Cello solo)
Csar Franck: Panis angelicus
Sviranje orkestralnih izvadaka
Johann Doms: Orchesterstudien fr Soloposuane
W. A. Mozart, J. Brahms, H. Berlioz
76
ISHOD UENJA
Minimum:
Dnevne vjebe.
Deset etida.
ISPITNO GRADIVO
Ljestvica s rasttavljenim akordima glavnih stupnjeva (2 oktave).
METODIKA OBJANJENJA
napamet.
DRUGI RAZRED
SADRAJ RADA
Charles Colin: Advanced Lip Flexibilities III dio 24
Branimir Slokar: Doppel-und-Dreifachzunge
Henry Couillaud: 31 tudes brillantes de M. Bleger 1-11
O.Blume (D.Gatti): Gran metodo 15-23
R. Miller: Tehnike vjebe II. dio
77
Skladbe
Izvorne:
P. V. de la Nux: Solo de concours
Krsto Odak: Impromptu
Ernst Soehse: Concertino
Roger Boutry: Choral vari
Obrade:
Benedetto Marcello: Sonata IV (cello) u f molu
N. Rimski-Korsakov: Indijska pjesma (Sadko)
Eufonij:
Wolfgang A. Mozart: Konzert No 1 (rog)
Johann Doms: Orchesterstudien fr Soloposaune
G. Mahler, N. Rimski Korsakov, G.Rossini
ISHOD UENJA
Minimum:
Dnevne vjebe.
Deset etida.
ISPITNO GRADIVO
Ljestvica s rastavljenim akordima glavnih stupnjeva (2 oktave).
Skladba uz glasovirsku pratnju .
METODIKA OBJANJENJA
napamet.
TREI RAZRED
SADRAJ RADA
78
Franz X. Schmid: Doppel-und-Dreifachzunge 1-15
Ernst Geatke: 32 Tgliche Lippen-und-Zungenbungen 11-21
Henry Couillaud: 31 tudes brillantes de M. Blger 12-20
O.Blume (D.Gatti): Gran metodo 24
Dragan Grtl: 30 minijatura za trombon 1-15
Tommy Dorsey: 100 Short Exercisses For Trombone 1-50
Voboson: Etde
R. Miller: kola za alt klju
Skladbe
Izvorne:
Max Warnecke: Adagio
Pierre Max Dubois: Cortge
N. Rimski - Korsakov: Koncert B-dur
Davor Bobi: Koncertni triptih
Claude Debusy: Romance
Obrade:
Girolamo Frescobaldi: Toccata
Eufonij:
Luigi Cherubini: Sonata No 2
G. Bizet, R. Strau, P. I. ajkovski, C. Saint-Sans
ISHOD UENJA
Minimum:
Dnevne vjebe.
Deset etida.
ISPITNO GRADIVO
Ljestvica s rast. akordima glavnih stupnjeva (2 oktave).
79
METODIKA OBJANJENJA
napamet.
ETVRTI RAZRED
SADRAJ RADA
Franz X. Schmid: Doppel-und Dreifachzunge 15
32 Tgliche Lippen-und-Zungenbungen 22-32
C. Kopprasch: 60 Ausgewhlte Etden 51-60
Henry Couillaud: 31 tudes brillantes de M. Blger 23-31
Dragan Grtl: 30 minijatura za trombon 16-30
Tommy Dorsey: 100 Short Exercisses For Trombone 51-100
Skladbe
Paul Dewanger: Humoresque
Alexander Guilmant: Morceau symphonique op.88
D. Bobi: Koncertni triptih
Friedebald Grfe: Konzert B-dur
Denis Armitage: Jazzination
Alan Hovhanes: Ouverture
A. Klobuar: Stavak za trombon i glasovir
G. Verdi, R. Wagner, M. Ravel
80
ISHOD UENJA
Minimum:
Dnevne vjebe.
Deset etida.
Ciklika djela (koncert, sonata).
Orkestarska dionica.
ISPITNO GRADIVO
Ljestvica s rast. akordima glavnih stupnjeva (2 oktave.
Skladba uz glasovirsku pratnju brzi stavak koncerta ili dva stavka sonate
(spori i brzi).
METODIKA OBJANJENJA
napamet.
ROG

SADRAJ RADA
Dur ljestvice do zakljuno 4 predznaka, mol ljestvice do zakljuno 2
predznaka kroz dvije oktave, trozvuci etveroglasno.
Skladbe
D. Grtl: kola za F-rog - I. i II. svezak
Barry Tuckwell: Fifty first exercises for horn
Etide
C. Koprasch: 60 ausgewhlte etden I.dio
81
LITERATURA
J. S. Bach: Menuet
C. S. Saens: Romanza
i skladbe slinih zahtjeva.

SADRAJ RADA
Dur ljestvice do zakljuno 6 predznaka mol ljestvice do zakljuno 4
predznaka kroz dvije oktave, trozvuci etveroglasno u obratima.
Skladbe
D. Grtl: kola za F-rog - II. svezak
Barry Tuckwell: Fifty first exercises for horn
Etide
LITERATURA
R. Clerisse: Labsent
J. D. korup: Koncert u B-duru
J. Jankovi: Balada
GRADIVO ZA PRIJEMNI ISPIT ZA SRENJU GLAZBENU KOLU

Jedna etida.
Dva stavka iz ciklikog odjela - polagani i brzi.
Gradivo za prijemni ispit izvodi se napamet.
PRVI RAZRED
SADRAJ RADA
Dur i mol ljestvice do zakljuno 6 predznaka kroz dvije oktave s
trozvucima etveroglasno u obratima.
Transponiranje iz F u Es i G.
Skladbe
D. Grtl: kola za F-rog - II. i III. svezak
Etide
82
LITERATURA
F. Lhotka: Uspomena
A. Corelli: Sonata u F-duru
R. Matz: 7 skica
ISPITNO GRADIVO
Jedna etida.
Koncert ili sonata.
Orkestralna studija.
Gradivo se svira napamet, osim sonate.
DRUGI RAZRED
SADRAJ RADA
Dur i mol ljestvice do zakljuno 6 predznaka kroz dvije oktave izvedene u
razliitim artikulacijama, trozvuci etveroglasno u obratima.
Transponiranje iz F u Es i G, D.
Skladbe
D. Grtl: kola za F-rog III. svezak
Etide
M. Alphonse: 200 etdes - I. svezak
LITERATURA
M. Mileti: Monolog
A. Dupuis: Variations
B. Karol: Laudatio
E. Bozza: En Irland
ISPITNO GRADIVO
Jedna etida.
Koncert ili sonata.
83
TREI RAZRED
SADRAJ RADA
Sve dur i mol ljestvice kroz dvije oktave izvedene u razliitim
artikulacijama, trozvuci. Transponiranje iz F u Es i G, D, C, B.
Skladbe
C. Koprasch: 60 ausgewhlte etden II.svezak
M. Alphonse: 200 etdes - II. svezak
LITERATURA
G. Rossini: Introdukcija: Andante, Allegro
B. Bjelinski: Jesenkin dar
H. Eccles: Sonata u G-duru
W. A. Mozart: Koncert br.1 u D-duru KV 412
ISPITNO GRADIVO
Jedna etida.
Koncert ili sonata.
ETVRTI RAZRED
SADRAJ RADA
Sve dur i mol ljestvice kroz dvije oktave izvedene u razliitim
artikulacijama, trozvuci etveroglasno u obratima.
Transponiranje iz F u Es i G, D, C, B, E.
Skladbe
C. Koprasch: 60 ausgewhlte etden II.svezak
M. Alphonse: 200 etdes III. svezak
LITERATURA
G. F. Hndel: III. sonata za violinu u F-duru (transkripcija)
K. Baranovi: Elegija
F. Strauss: Tema i varijacije op.13
K. Matis: Koncert br.2 op.24
84
W.A. Mozart: Koncert br.3 u Es-duru KV-447
ISPITNO GRADIVO
Jedna etida.
Koncert ili sonata.
TUBA i EUFONIJ

SADRAJ RADA
Upoznavanje glazbala.
Dranje glazbala.
Tehnika disanja.
Uloga jezika i usnika u stvaranju tona.
Uzimanje zraka, poetak tona, njegovo trajanje i prekid.
Osnove dinamike p i f.
LITERATURA
H. Kliment: kola za tubu
R. Kitzer: kola za tubu
M. Meschke: kola za tubu
SKLADBE
G. Jacob: Bagatelles for tuba
H. Purcell: Tanz der Magier
ISHOD UENJA
Minimum:
Dur i mol ljestvice do 3 predznaka unutar jedne oktave.
kola za tubu 10 st.
85
ISPITNO GRADIVO
Ljestvica s rastavljenim tonikim trozvukom.
Tehnika vjeba.
METODIKA OBJANJENJA

SADRAJ RADA
Vjebe disanja.
Vjebe s usnikom, kontrola tona.
Vjebe za istu intonaciju.
Fraziranje prema zahtjevima skladbe.
Glazbene oznake za karakter skladbe.
LITERATURA
H. Kliment: kola za tubu
Meschke: kola za tubu
Laszlo: kola za tubu
SKLADBE
R. Honmes: Seherzando,
Stoccata
W. A. Mozart: Morehe
J. S. Bach: Chord Prelude (Hilgers)
ISHOD UENJA
Minimum:
Dur i mol ljestvice do 5 predznaka unutar jedne oktave.
Deset tehnikih vjebi.
ISPITNO GRADIVO
Ljestvica s rastavljenim akordima glavnih stupnjeva.
Tehnika vjeba.
86
METODIKA OBJANJENJA
PRVI RAZRED
SADRAJ RADA
Harmonijske vokalize.
LITERATURA
W. Hilgess: Dnevne vjebe
K. Blaevi: 70 etuda I. dio 1-16
Chumings: Etde
Koproseh: I. dio 1-16
SKLADBE
A. Chesepnin: Andante
E. Grieg: In the Holl of the Mountain King
R. Schumann: The happy farmer
D. Bobi: Triptih I. st.
J. S. Bach: Prelude XXII. (Hilgers)
G. F. Hndel: Honor and arms
ISHOD UENJA
Minimum:
Dnevne vjebe.
Deset etida.
ISPITNO GRADIVO
Ljestvica s rastavljenim akordima glavnih stupnjeva.
Tehnika vjeba.
METODIKA OBJANJENJA
87
DRUGI RAZRED
SADRAJ RADA
Intoniranje intervala unutar jedne oktave, uzlazno i silazno.
Vjebe za dvostruki i trostruki jezik.
LITERATURA
Koproseh: Etde I. dio
K. Blaevi: I. dio do kraja
G. Bordogni: 1-10
SKLADBE
D. Bobi: Triptih II. i III. stavak
A. Corelli: Sonata X, jedan stavak
W. A. Mozart: Adagio (Hilgers)
S. Cohen: Romanza and Scherzo
J. B. Asbon: Karneval u Veneciji
ISHOD UENJA
Minimum:
Dnevne vjebe.
Deset etida.
ISPITNO GRADIVO
Ljestvica s rastavljenim akordima.
Tehnika vjeba.
METODIKA OBJANJENJA
88
TREI RAZRED
SADRAJ RADA
Dnevne vjebe za usviravanje.
LITERATURA
W. Bell: Tehnike vjebe, ljestvice i intervali
Blaevi: 70 II. dio do pola
Koproseh: Etde II. dio do br. 50
R. Bobo: kola za tubu
SKLADBE
D. Bobi: Capriccio
L. Cherubini: Sonata (f-tuba)
R. Motz: Suita za tubu i glasovir
E. Sochse: Concertino
R. Dowling: Tema s varijacijama
ISHOD UENJA
Minimum:
Dnevne vjebe.
Deset etida.
ISPITNO GRADIVO
Tehnika vjeba.
I. ili II. i III. stavak koncerta ili dva stavka sonate (spori i brzi).
METODIKA OBJANJENJA
89
EVTRTI RAZRED
SADRAJ RADA
Dnevne vjebe za usviravanje.
LITERATURA
K. Blaevi: II. dio do kraja
Koproseh: Etde II. dio
W. Bell: Tehnike vjebe
Asbon-Bell: Tehnike vjebe
R. Bobo
SKLADBE
D. Hoddod: Suita za tubu
F. David: Konzertino
A. Klobuar
B. Bjelinski
ISHOD UENJA
Minimum:
Dnevne vjebe.
Deset etida.
Cikliko djelo (koncert, sonata).
Orkestralna dionica.
ISPITNO GRADIVO
Tehnika vjeba.
I. ili II. i III. stavak koncerta ili dva stavka sonate (spori i brzi).
METODIKA OBJANJENJA
90
VIOLINA
METODIKA OBJANJENJA
Tehniko predznanje
Dobro poznavanje poloaja u tonalitetima do etiri predznaka.
Svladano spajanje poloaja od prvog do petog.
Ljestvice kroz jednu i tri oktave s rastavljenim trozvucima i
etverozvucima u tonalitetima do etiri predznaka.
Dvohvati (laki tonaliteti u umjerenom tempu).
Dobro mehaniko funkcioniranje ruku kao rezultat sustavnog razraivanja
svih pokreta potrebnih za sviranje.
Pravilno funkcioniranja prstiju lijeve ruke (perkusija).
Vibrato kao vano izraajno sredstvo.
Svladani osnovni potezi gudala (dtach, staccato, eventualno leggiero -
saltellato).
Promjena gudala i promjena ice.
Poznavanje naina dobivanja nijansi u dinamici (piano, forte, crescendo,
diminuendo) pomou razliitog optereenja gudala, te upotrebe razliite
duine gudala.
Glazbeno predznanje
Poznavanje osnova glazbene fraze te njeno formiranje pomou elemenata
spomenutih kod opisa tehnike desne ruke.
Razvijen osjeaj za prepoznavanje razliitih ugoaja u glazbenom djelu.
Usaena i prema dispozicijama svakog uenika razvijena potreba za
kreativnou.
Razvijena potreba za javnim nastupanjem.
Sigurnost nastupa koji se stie redovitim koncertiranjem.
Svi navedeni imbenici mogu se uoiti tijekom sviranja, stoga je uz
predoenje svjedodbe osnovne glazbene kole, za upis u 1. razred srednje
glazbene kole potreban prijemni ispit.
Potrebno je zadrati ili ak pojaati intenzitet nastupanja. Uestalost nastupa
uvelike e predusresti ili otkloniti tremu koja se u manjem ili veem obliku
javlja kod svakog kandidata. Kroz praksu javnih nastupa uenik e razviti
i sposobnost kreiranja pred veim auditorijem. Ipak, uestalost nastupa ne
smije ii na tetu kvalitete izvedbe niti proenog gradiva. Nemogue je
propisati toan recept kada i koliko bi trebalo javno nastupati, pa to mora
biti preputeno nastavniku, koji e, poznavajui uenika, odrediti broj i
ritam nastupa.
Vaan segment u stjecanju prakse polaznika su svakako i natjecanja.
Zahtjevni program kojeg treba izvesti u cijelosti te posebno psihiko
91
optereenje, doprinosi brem prevladavanju treme te razvijanju pravilnog
odnosa prema uspjehu ili neuspjehu koji natjecanje donosi. Ovdje e praksa
zahtjevati od mladog glazbenika da u kratkom roku svlada nova glazbena
djela, stoga pedagog u nastavni proces mora ukomponirati i tzv. itanje s
lista.
U svim razredima srednje kole nastavnik moe umjesto navedenih
koncerata, etida, sonata i koncertnih skladbi raditi s uenikom i druge
skladbe sline teine.
Elementi i nain provjere svladavanja programa
Javni nastupi tijekom kolske godine i to najmanje etiri do pet nastupa s
time da se program moe ponavljati.
Kolokvij pred komisijom na kraju prvog polugodita. Provjera tehnikog
napretka kroz skale, dohvate i etide.
Godinji ispit pred komisijom na kraju kolske godine. Ovaj moe biti i
dostupan javnosti.
PRVI RAZRED
SADRAJ RADA
Uvrivanje poloaja.
Primjena poloaja u raznim tonalitetima.
Dvohvati (terce, sekste).
Rad na vibratu.
Tehnika desne ruke (dtach, staccato, martel, spiccato).
LITERATURA
Tehnike vjebe
A. Grigorijan: Ljestvice i razloeni akordi
K. Flesch: Skalensystem
H. Schradieck: Violintechnik I
O. evik: Op.7 Triller - predvjebe I i II svezak
O. evik: Op.8 Promjene poloaja
O. evik: Op.1 Violintechnik I svezak
O. evik: Op.1 Violintechnik III svezak
O. evik: Op.3 40 varijacija
Z. Stahuljak: Gudalo - prijenosnik vaih glazbenih htijenja
(izd. Music play)
Etide
R. Kreutzer: 42 Etide
F. Fiorillo: 36 Etida
92
F. Mazas: Etide Op.36 II svezak
J. Dont: Etide Op. 37
Koncerti
A. Vivaldi: Koncert u A-duru
A. Vivaldi: Koncert u d-molu
P. Nardini: Koncert u e-molu
P. Rode: Koncert br.6 u B-duru
J. M. Leclair: Koncert u d-molu
J. B. Viotti: Koncert br.23
J. B. Viotti: Koncert br.24
Sonate
A. Corelli: 12 Sonata (izbor)
G. F. Hndel: 6 Sonata (izbor)
F. M. Veracini: Sonata u h-molu
G. Ph. Telemann: 12 Fantazija za violinu solo (izbor)
Koncertne skladbe:
W. Burmester: Obrada starih majstora
J. J. Raff: Cavatina
M. lik: Istarska
Mladinske skladbe II (Ljubljana)
M. Reger: Uspavanka
J. H. Fiocco: Allegro
ISHOD UENJA
Minimum:
Ljestvica s trozvucima, etverozvucima i razloenim tercama do etiri
predznaka.
Deset etida.
Jedna sonata.
Jedan koncert.
Dvije skladbe s glasovirom po mogunosti razliitog karaktera.
ISPITNO GRADIVO
Ljestvica kroz tri oktave s trozvucima, etverozvucima i razloenim
tercama.
Jedna etida (R. Kreutzer).
Jedna etida (F. Fiorillo).
Koncert - I. ili II. i III. stavak.
Cijeli program izvodi se napamet.
93
DRUGI RAZRED
SADRAJ RADA
Ljestvice kroz jednu oktavu na jednoj ici te ljestvice kroz tri oktave s
razloenim akordima, razloenim tercama (terce u nizu) i kromatikom.
Dvohvati (terce, sekste, i oktave).
Trilleri.
Rad na vibratu.
Pored osnovnih poteza raditi i leggiero, saltellato, te osnove staccata i
spiccata na jedno gudalo (staccato volante).
LITERATURA
Tehnike vjebe
H. Schradieck: Violintechnik I
O. evik: Op.7 Trilleri
O. evik: Op.8 Promjene poloaja
O. evik: Op.1 Violintechnik I svezak
O. evik: Op.1 Violintechnik III svezak
Etide
F. Fiorillo: 36 Etida
P. Rode: 24 Capricen (lake)
Koncerti
Ch. Beriot: Koncert br.9 u a-molu
T. Albinoni: Koncert u E-duru
J. Haydn: Koncert u G-duru
I. M. Jarnovi: Koncert u A-duru
A. Vivaldi - Kreisler: Koncert u C-duru
G. B. Pergolesi: Koncert u B-duru
J. S. Bach: Koncert u a-molu
W. A. Mozart: Koncert u D-duru (Adelaide)
Sonate
Z. Fibich: Sonata Op.27
J. Haydn: Sonate
J. M. Leclair: Metodike sonate za flautu ili violinu solo
J. S. Bach: Sonate za violinu i glasovir
G. Tartini: Sonate (lake)
G. Ph. Telemann: 12 Fantazija za violinu solo (izbor)
94
B. Bartok: Sonatina
Koncertne skladbe
J. S. Bach: Air
Veracini-Corti: Largo
Martini-Kreisler: Andantino
J. Ibert: Histories II
M. lik: Primorski ples (Ed. Haslinger, Wien)
M. Mileti: Monolog
F. Schubert: Pelica
G. Faure: Uspavanka i dr.
ISHOD UENJA
Minimum:
Ljestvica s trozvucima, etverozvucima i razloenim tercama do etiri
predznaka.
Deset etida.
Jedna sonata.
Jedan koncert.
Dvije skladbe s glasovirom po mogunosti razliitog karaktera.
ISPITNO GRADIVO
Ljestvica kroz jednu oktavu (na jednoj ici) te kroz tri oktave s
trozvucima, etverozvucima, razloenim tercama i kromatikom.
Jedna etida (umjesto etide F. Fiorilla napredni uenici mogu svirati etidu
P. Rodea)
TREI RAZRED
SADRAJ RADA
Ljestvice i razloeni akordi kroz tri oktave.
Dvohvati (terce, sekste, oktave i decime).
Tehniko i tonsko usavravanje desne ruke (staccato na jedno gudalo,
ricochet itd.).
Unoenje novih tehnikih elelmenata (troglasni i etveroglasni akordi).
Razvijati sposobnosti to samostalnijeg rada.
95
LITERATURA
Tehnike vjebe
H. Schradieck: Violintechnik II
Etide:
P. Rode: 24 Capricen
B. Campaagnoli: 41 Capriccio za violinu
Koncerti:
J. B. Viotti: Koncerti br. 22, 28 i 29
R. Kreutzer: Koncerti br. 13 i 18
L. Spohr: Koncerti br. 2, 7, 8 i 9
J. S. Bach: Koncert u E-duru
J. Haydn: Koncert u C-duru
W. A. Mozart: Koncert br. 3 u G-duru
G. Tartini: Koncert u d-molu
D. Kabalevski: Koncert Op.48 u C-duru
Sonate:
G. Tartini: Sonata u g-molu
A. Vivaldi-Respighi: Sonata u d-molu
A. Dvorak: Sonatina Op.100
R. Matz: Sonatina
G. Ph. Telemann: 12 Fantazija za violinu solo
J. S. Bach: Sonate za violinu i glasovir
F. Schubert: Sonatine
J. S. Bach: Partite za violinu solo (laki stavci)
P. Locatelli: Sonata u g-molu
W. A. Mozart: Sonate KV. 301-306 (lake)
Koncertne skladbe:
Francoeur-Kreisler: Siciliano et Rigaudon
Pugnani-Kreisler: Preludium et Allegro
L. van Beethoven: Romance G-dur i F-dur
J. S. Svendsen: Romanca
H. W. Ernst: Elegija
P. de Sarasate: Romanza andaluza, Op.22
F. Kreisler: Liebeslied, Liebeslied, Liebesfreud
Kunc-Huml: Draga pria
Z. M. kerjanc: Bagatela
96
M. Reger: Romanca u G- duru
I. Tijardovi: Fantazija na istarsku temu
H. Vieuxtemps: Reverie, Fantasia appasionata
I. Stravinski: Pastorale
A. Haaturjan: Nokturno
ISHOD UENJA
Minimum:
Ljestvice s trozvucima, etverozvucoma, razloenim tercama,
kromatikom i dohvatima (terce, sekste i oktave).
Sedam etida.
Jedna sonata.
Jedan koncert.
Dvije skladbe s glasovirom od kojih je jedna izrazito virtuaoznog
karaktera.
ISPITNO GRADIVO
Ljestvica kroz jednu oktavu (na jednoj ici) te kroz tri oktave s
trozvucima, etverozvucima, i dohvatima (terce, sekste i oktave).
Jedna etida (P. Rode)
ili etide drugih autora sline teine.
ETVRTI RAZRED
SADRAJ RADA
Ljestvice i razloeni akordi kroz tri i etiri oktave (lake).
Ljestvice u dohvatima (terce, sekste, oktave i decime).
Unoenje novih tehnikih elemenata (prstometne oktave, flageoletti,
pizzicato lijevom rukom).
Troglasni i etveroglasni akordi.
LITERATURA
Tehnike vjebe
H. Schradieck: Violintechnik II
97
Etide
P. Rode: 24 Capricen
Ch. Dancla: 20 Etida Op.73
J. Dont: Etide Op. 35
P. Rovelli: 12 Capricen Op.3 & 5
Koncerti
L. Boccherini: Koncert u D-duru
I. M. Jarnovi: Koncerti u A-duru, D-duru i dr.
W. A. Mozart: Koncert br.4 u D-duru
Koncert br.5 u A-duru
K. J. Lipinski: Concerto militaire
M. Bruch: Koncert u g-molu i dr.
F. Mendelssohn: Koncert u e-molu i d-molu
E. Lalo: Symphonie espagnole (I, IV i V stavak)
H. Vieuxtemps: Koncert u a-molu
H. Wieniawski: Koncert u d-molu
C. Saint-Saensns: Koncert u h-molu
Sonate:
J. S. Bach: Sonate i Partite za violinu solo
W. A. Mozart: Sonate za violinu i glasovir
P. Hindemith: Sonata za violinu solo u C-duru
Koncertne skladbe:
Tartini-Kreisler: Varijacije na Corellievu temu
M. de Falla: Danse espagnole
P. de Sarasate: Malaguena, Habanera
A. Corelli: La Folia
W. A. Mozart: Rondo u G-duru
P. I. ajkovski: Melodija, Melankolina serenada
A. Dvorak: Slavenski plesovi
J. Brahms: Scherzo
P. I. ajkovski: Scherzo
B. Smetana: Iz moje domovine
H. Ries: Perpetum mobile
O. Novaek: Perpetum mobile
S. Prokofiev: Pet melodija
I. Stravinski: Elegija
G. Gershwin: Short story
M. Bravniar: Fantazija
L. M. kerjanc: Intermezzo romantique
98
I. Zajc: Slavjanske uspomene
F. Krema: Romansa, Scherzino i dr.
D. Pejaevi: Pet minijatura i dr.
F. Lhotka: Dvije rapsodije i dr.
M. Mileti: Ples za violinu solo
ISHOD UENJA
Minimum:
Ljestvice (svi tonaliteti) s trozvucima, etverozvucima i dvohvatima
(terce, sekste, oktave i decime).
Jedna etida.
Jedna sonata.
Dva stavka iz solo sonata i partita J. S. Bacha.
Jedan koncert.
Dvije skladbe za violinu od kojih jedna izriito virtuoznog karaktera.
ISPITNO GRADIVO
Godinji ispit:
Jedan stavak iz solo sonata ili partita J. S. Bacha.
Jedna etida (P. Rode, Ch. Dancla ili etida drugog autora sline teine).
Koncert - I. ili II. i III stavak
Zavrni ispit:
Dva stavka iz solo sonata i partita J. S. Bacha.
Jedna etida (P. Rode).
Jedna etida (Ch. Dancla)
ili etide drugih autora sline teine.
Koncert.
Skladba hrvatskog autora.
VIOLA
PRVI RAZRED
SADRAJ RADA
Uvrivanje poloaja.
Promjene poloaja u raznim tonalitetima.
Dvohvati ( terce, sekste).
Rad na vibratu.
Tehnika desne ruke (detache, staccato, spiccato).
99
LITERATURA
kole
A. B. Bruni: kola za violu
H. Sitt: kola za violu
B. Volmer: kola za violu I.
A. Brunner: kola za violu
Miranov: Studij viole
L. Spohr: Studije
M. Szaleski: Kurs viole
Z. Stahuljak: Gudalo - prijenosnik vaih glazbenih htijenja
(izd. Music play)
Etide
Mazas
Spohr
Fiorillo
Kreutzer
Koncerti
I. Handokin
G. Druschetzky
G. Ph. Telemann
Skladbe
F. Schubert: Pela
Sz. Grudzinski: Minijature
M. Logar: Con tristezza
St. Grgi: Tema s varijacijama
Cecchini - Mileti: Madrigal za violu i gitaru
ISHOD UENJA
Minimum:
Deset etida.
Jedna sonata.
Jedan koncert.
Dvije kompozicije za predavanje po mogunosti razliitog karaktera.
Tijekom kolske godine dva nastupa.
ISPITNO GRADIVO
Dvije etide (napamet).
Polagani i brzi stavak sonate ili I. ili II. i III. stavak koncerta (napamet)
100
DRUGI RAZRED
SADRAJ RADA
Ljestvice na jednoj ici te kroz 3 oktave s rastavljenim akordima.
Dvohvati (terce, sekste, oktave).
Kromatika.
Njegovanje trillera.
Rad na vibratu.
Pored osnovnih poteza i leggiero, saltelato, martele te osnove staccata i
spiccata na jedno gudalo.
LITERATURA
Tehnike vjebe
Miranov: Studij viole II
L. Spohr: Studije
M. Szaleski: Kurs violine
Etide
Mazas
Spohr
Fiorillo
Kreutzer
Koncerti
G. Druschetzky: D-dur
J. Ch. Bach: c-mol
C. D. van Dittersdorf
G. Ph. Hndel: h-mol
Sonate
M. Corrette
T. Giordani
W. Flackton: c-mol op. 2 br. 8
A. Corelli
H. Eccles: g-mol
Emanuel Bach
C.D. van Dittersdorf: Es-dur
A. Gedike
Skladbe
M. Reger: Romanca G-dur
M. Paradis: Siciliane
F. Schubert: Pela
B. Brustad: Norveka suita
M. Logar: Con tristezza
101
Cecchini-Mileti: Madrigal za violu i gitaru
ISHOD UENJA
Minimum:
ljestvice do etiri predznaka
10 etida
jedna sonata
jedan koncert
dvije skladbe razliitog karaktera
tijekom kolske godine dva nastupa
ISPITNO GRADIVO
Ljestvice kroz jednu i tri oktave s trozvucima i etverozvucima.
Dvohvati: sekste, terce i oktave.
Dvije etide (napamet)
I. ili II. i III. stavak koncerta (napamet)
TREI RAZRED
SADRAJ RADA
Ljestvice i rastavljeni akordi kroz tri oktave.
Dvohvati (terce, sekste, oktave, decime i prstometne oktave).
Kromatika (nastavak).
Tehniko i tonsko usavravanje desne ruke (staccato na jedno gudalo,
ricoshet itd.).
LITERATURA
Tehnike vjebe
C. Fleschs: Das Schalensystem (za violu). RIES, Berlin
O. evik: 40 Varijacija op.3
Etide
R. Kreutzer - violinske
B. Bruni
L. Spohr: (Schott 945)
Koncerti
G. F. Hndel
G. Druschetzky: D-dur
J. Ch. Bach: c-mol
K. Stamitz: D-dur
F. A. Hoffmeister
F. Domaalisky
102
Sonate
A. Vivaldi: C-dur
M. Reger: Suita za violu solo
C.D. van Dittersforf: Sonata Es-dur
B. Marcello: op. 11 br.4
H. Eccles: g-mol
W. Flackton: c-mol op.2 br.8
J. Feld: Mala sonatina
Skladbe
E. Cossetto: Adagio
M. Mileti: Male skladbe
J. Stahuljak: Pitanje (u zbirci Kompozicije Jugoslav. autora)
H. Purcell: Arie i tance Polske
J. N. Hummel: Fantasie za violu i orkestar
M. Bradford Anderson: Prelude in Canon
Parakev Adjijev: Skladbe za violu
D. Grgi: Tema s varijacijama
F. Lhotka-Miranov: Sljepaka
M. Mileti: Rapsodija
N. Devi: Mikro-tune
A. Markovi: Muzika za violu i klavir
P. Hindemith: Meditation
P. Hindemith: alobna glazba
L. Psies: 5 ljetnih prizora
I. Reza: Torzo Schumannovom spomeniku
S. Grgi: Kompozicije Jugoslav. autora
ISHOD UENJA
Minimum:
Ljestvice (svi tonaliteti)
Sedam etida
Jedna sonata
Jedan koncert
Dvije skladbe po slobodnom izboru (od kojih jedna izrazito virtuoznog
karaktera)
Tijekom kolske godine dva nastupa
ISPITNO GRADIVO
Koncert I. ili II. i III. stavak (napamet)
103
ETVRTI RAZRED
SADRAJ RADA
Ljestvice, trozvuci i etverozvuci kroz tri oktave (nastavak) i ljestvice u
tercama, sekstama i oktavama.
Kromatske ljestvice.
Ljestvice u dvohvatima, prstomet, oktave.
Flageoletti
Pizzicati lijevom rukom
Troglasni i etveroglasni akordi

LITERATURA
Tehnike vjebe
C. Fleschs: Das Schalensystem (za violu). RIES, Berlin
O. evik: 40 Varijacija op.3
Etide
R. Kreutzer
P. Rode
B. Bruni
L. Spohr:
Koncerti
G. F. Hndel: h-mol
C. Forsyth: g-mol
J. Ch. Bach: c-mol
K. Stamitz: D-dur
G. David
F. A. Hoffmeister
W. A. Mozart: Simfonija koncertante Es-dur
Sonate
J. S. Bach: Solo sonate (suite) violinistike ili elistike
J. S. Bach: Sonate i partite za violinu
F. Koczwara: D-dur op.2 br.2
M. Corrette
F. Mendelssohn: c-mol
H. Eccles: g-mol
J. Feld: Mala sonatina
D. ostakovi
R. Schumann: Mrchenbilder op.113
Skladbe
M. Mileti: Male skladbe
J. Stahuljak: Pitanje (u zbirci Kompozicije Jugoslav. autora)
104
Parakev Adjijev: Skladbe za violu
J. Ibert: Arie
F. Lhotka-Miranov: Sljepaka
M. Mileti: Rapsodija
N. Devi: Mikro-tune
A. Markovi: Muzika za violu i klavir
M. Reger: Romanze G-dur
A. Glasunov: Elegija op. 44
P. Hindemith: Meditation
P. Hindemith: alobna glazba
L. Psies: 5 ljetnih prizora
I. Reza: Torzo Schumannovom spomeniku
S. Grgi: Kompozicije Jugoslav. autora
I Strawinsky: Elegija za violu solo
A. Haaturjan: Dva komada za violu i klavir
ISHOD UENJA
Minimum:
Ljestvice (svi tonaliteti)
Sedam etida
Jedna sonata
Jedan stavak iz solo sonate ili suite
Jedan koncert
Dvije skladbe po slobodnom izboru (od kojih jedna izrazito virtuoznog
karaktera)
Tijekom kolske godine dva nastupa
ISPITNO GRADIVO
J. S. Bach: dva stavka iz solo sonate ili suite (napamet)
Koncert u cijelosti (napamet)
Skladba hrvatskog skladatelja ili djela po slobodnom izboru
VIOLONELO
METODIKA OBJANJENJA
Tehniko predznanje
Dobro svladani nii i vii poloaji u zatvorenom, otvorenom i proirenom
stavu do oktavnog poloaja.
105
Njihovo povezivanje (mijena poloaja).
Postava palanika, polazei od oktavnog poloaja u svim stavovima
unutar jednog poloaja.
Ljestvice kroz dvije ili tri oktave s rastavljenim trozvucima.
Pravilno funkcioniranje prstiju lijeve ruke (perkusija).
Svladani osnovni potezi gudala (detache, staccato, marltelato i spiccato).
Potrebna neovisnost lijeve i desne ruke.
Kvalitetan vibrato u stavcima za predavanje.
Poznavanje naina dobivanja dinamskih razlika optereenjem, potronjom
gudala te promjenom zvune toke.
Glazbeno predznanje
Poznavanje osnovne muzike fraze te njeno formiranje pomou elemenata
spomenutih kod opisa desne ruke.
Razvijanje osjeaja za prepoznavanje razliitih ugoaja glazbenog djela.
Uz predoenje svjedodbe osnovne glazbene kole, za upis u prvi razred

srednje glazbene kole potreban je prijemni ispit.
Tijekom kolske godine jedan nastup (javni sat, javna produkcija, natjecanja,
koncerti, smotra).
U svim razredima srednje glazbene kole nastavnik moe umjesto
navedenih koncerata i skladbi za predavanje raditi s uenikom i druge skladbe
sline teine.
Dodatna nastava za posebno nadarenog uenika je zamiljena da bi uenik
prolaenjem izabranog gradiva stekao viu razinu u izvoenju djela, a ne da
bi samo poveao kvantitet preene literature. Ovi uenici su obvezni nastupiti
najmanje etiri puta tijekom kolske godine.
PRVI RAZRED
SADRAJ RADA
Prijelaz iz niih u vie pozicije, iz niih u palane pozicije.
Snalaenje u palanim pozicijama.
Ljestvice i rastavljeni akordi kroz tri oktave.
Dvohvati u niim pozicijama.
Kombinirani potezi (detasche, legato, martello, spiccato, elementi
leggiera).
LITERATURA
Tehnike vjebe
S. Kalianov: Ljestvice i trozvuci
106
R. Matz: Ljestvice kroz etiri oktave
O. evik: Op. 2 Mehanika gudala
R. Matz: Poloaji i prijelazi
R. Matz: Uvod u sviranje palanikom
Etide
R. Matz: 12 etida na palaniku
J. F. Dotzauer: Op.113 etide
F. A. Kummer: Melodine etide
A. Schrder: Etide
S. Lee: Etide
L. Gritzmacher: Etide
J. Merk: 29 etida
A. Nlch: Etide
Koncerti:
J. Klengel: a-mol
J. Klengel: C-dur
G. Goltermann: G-dur
R. Matz: Barokni koncert
J. B. Breval: D-dur
F. Couperin: Koncertni stavci
J. Ch Bach: c-mol
Sonate:
J.S.Bach: Suita po izboru
B. Marcelo: 6 sonata po izboru
A. Vandini: F-dur
A. Vandini: G-dur
A. Vivaldi: Sonate po izboru
G. B. Sammartini: G-dur
Skladbe:
G. Goltermann: Etude caprice
P. I. ajkovski: Nokturno, Sentimentalni valcer
L. van Beethoven: Menuet
L. van Beethoven: Sonatina
J. Offenbach: Musette
D. Poper: Mazurka
J. Tkali: Skladbe (po izboru)
G. Goltermann: Capriccio
A. Dvorak: Melodija
107
F. Mendelssohn: Pjesma bez rijei
C. Saint-Sens: Labud
J. S. Bach: Arioso
ISHOD UENJA
Minimum:
est etida.
Ljestvice i akordi (Kvintakordi, kvartsekstakordi, D7, sm.) kroz dvije ili
tri oktave.
Dva stavka sonate.
Jedan koncert (jedan stavak).
Jedna skladba za predavanje razliitog karaktera.
Suita J. S. Bacha (djelomino) po izboru.
ISPITNO GRADIVO
Jedna etida s uporabom palca.
Jedan stavak iz Bachove suite.
Dva kontrasna stavka iz sonate ili stavak iz koncerta (I., II. ili III. stavak).
Cijeli se program svira napamet (osim duo sonata).
DRUGI RAZRED
SADRAJ RADA
Prijelaz iz niih u vie pozicije i obratno.
Vjebe snalaenja na palaniku - odmicanje prstiju od palca.
Ljestvice kroz tri oktave, rastavljeni akordi, kvintakordi, kvartsekstakordi,
D7, smanjeni.
Tehnika gudala (leggiero).
Bachova suita po izboru.
LITERATURA
Tehnike vjebe
Kalianov: Ljestvice i trozvuci
R. Matz: Tehnike vjebe na palaniku
Etide
A. Nlch
L Grtzmacher
J. Merk
A. Schrder
J. L. Duport: 21 Etida
108
Koncerti
G. Goltermann: h-mol
L. Leo
L. Boccherini: Nr. 1 C-dur
C. Couperin: Koncertni stavci
A. Vivaldi: po izboru
K. Stamitz: po izboru
C. Saint-Sens: a-mol
J. Ch. Bach: c-mol
Sonate
G. B. Sammartini: po izboru
B. Marcelo: po izboru
A. Vivaldi: po izboru
A. Vandini: po izboru
G. Ph Hndel: po izboru
N. Porpora: po izboru
J.S.Bach: Suita po izboru (djelomino)
Skladbe za predavanje
G. Goltermann: Etude caprice
A. Borodin: Serenada
K. Davidov: Pjesme bez rijei, Jesenja pjesma
A. Dvorak: Melodija
I. Zajc: Fantazija
J. Tkali: Skladbe (po izboru)
C. Saint-Sens: Allegro appasionato
D. Poper: Gavotta g-mol, Mazurka
Glazunov: Pjesma minestrela
F. Mendelssohn: Pjesma bez rijei
D. Poper: Seljaki ples, Uspomena
C. Saint-Sens: Labud
J. S. Bach: Arioso
G. Ph. Hndel: Largo, Largetto
G. Fuore: Siciliano
G. Fuore: Elegija
ISHOD UENJA
Minimum
est etida.
Ljestvice i akordi kroz tri oktave (kvintakordi, kvartsekstakordi, D7,
smanjeni) .
109
Jedna suita J. S. Bacha ili djelomino.
Jedan sonata - 2 stavka ili
Koncert - I, II, ili III stavak
Jedna skladba za predavanje.
ISPITNO GRADIVO
Dva kontrasna stavka iz sonate ili stavak iz koncerta (I., II. ili III. stavak
ako je sonata starog majstora) ili jedan stavak romantine sonate.
TREI RAZRED
SADRAJ RADA
Tehnika gudala - leggiero, saltellato.
Sviranje na palaniku s prijelazima.
Ljestvice, terce, sekste kroz tri ili etiri oktave, rastavljeni akordi,
kvintakordi, kvartsekstakordi, D7, smanjeni.
Sonate.
LITERATURA
Tehnike vjebe
S. Kalianov: Ljestvice i akordi
Etide
L Grtzmacher: I i II svezak
J. L. Duport: 21 etida
A. Schrder: Etide za palanik
D. Popper: Etide op. 73
A. Franchome: Etide
Koncerti
C. Couperin: Koncertni stavci
K. Davidov: po izboru
J. Haydn: D-dur (mali), C-dur
K. Stamitz: po izboru
110
J. Ch. Bach: c-mol
L. Boccherini: po izboru
Sonate
L. van Beethoven: Sonata po izboru
W. de Fesch: po izboru
C. D. Hervelois: po izboru
G. Ph Telemannl: po izboru
R. Matz: po izboru
H. Eccles: po izboru
J. B. Breval: po izboru
Skladbe za predavanje
D. Poper: Tarantela, Razmiljanje, Koncertna poloneza
K. Davidov: Jutro, Balada
G. Cassado: Serenada
Rimski Korsakov: Pjesma indijskog gosta
C. Saint-Sens: Romansa
G. Fuore: Elegija
D. ostakovi: Adagio
M. Balakirijev: Romansa
A. Vivaldi: Adagio
M. lik: Elegija
S. Rahmanjinov: Vocalise
M. Bruch: Kol nidrei
G. Goltermann: Cappriccio
ISHOD UENJA
Minimum
est etida.
Ljestvice i akordi kroz tri oktave, terce i sekste u dvohvatima.
Jedna suita J. S. Bacha (djelomino).
Jedan sonata - 2 stavka ili
Koncert - I., II., ili III. stavak.
Jedna kompozicija za predavanje virtuoznog karaktera.
Tijekom kolske godine jedan nastup ( javni sat, javna produkcija,
natjecanja, koncert, smotra).
111
ISPITNO GRADIVO
Dva kontrasna stavka iz sonate ili stavak iz koncerta (I., II. ili III. stavak
ako je sonata starog majstora) ili jedan stavak romantine sonate.
ETVRTI RAZRED
SADRAJ RADA
Tehnika gudala: kultura spiccata, leggiera, saltellata.
Ljestvice na palaniku s prijelazima iz niih poloaja kroz 4 oktave.
Terce, sekste i oktave, na palaniku kroz 3 ili 4 oktave.
Klasina sonata ili romantina sonata ili koncert.
LITERATURA
Tehnike vjebe
S. Kalianov: Ljestvice i akordi
Etide
L Grtzmacher: I i II svezak
J. L. Duport: 21 etida
A. Schrder: Etide za palanik
Sarveis: Capricco
A. Piatti: 12 capriccia
A. Franchome: 12 capriccia op. 7
D. Popper: Etide op. 73
V. Depalj: Etide
Koncerti
J. Haydn: D-dur (mali), C-dur
D. Kabalevski: po izboru
D. Milhaud: po izboru
E. Lalo: d-mol
K. Davidov: po izboru
S. Prokofjev: Concertino g-mol
112
ajkovski: Roccoco
R. Schumann: a-mol
E. Elgar: po izbor
Sonate
L. van Beethoven: Sonata po izboru
J. Brahms: e-mol, F-dur
Franchoer: po izboru
C. D. Hervelois: po izboru
Martinn: Varijacija na slovaku temu
G. Ph Telemannl: po izboru
R. Matz: po izboru
H. Eccles: po izboru
J. B. Breval: po izboru
S. Franck: po izboru
Skladbe
D. Poper: Tarantela, Kolovrat, Koncertna poloneza
K. Davidov: Na fontani
G. Cassado: Serenada, Requiebros
Rimski Korsakov: Bumbarov let
C. Saint-Sens: Romansa
D. ostakovi: Adagio
M. Balakirijev: Romansa
A. Vivaldi: Adagio
M. lik: Elegija
B. Papandopulo: Rapsodia concertante
ISHOD UENJA
Minimum
est etida.
Ljestvice i akordi kroz etiri oktave, terce sekste kroz tri ili etiri oktave.
Jedna suita J. S. Bacha po izboru.
Jedan sonata ili koncert u cjelini.
Jedna skladba virtuoznog karaktera.
Tijekom kolske godine jedan nastup ( javni sat, javna produkcija,
natjecanja, koncert, smotra).
113
ISPITNO GRADIVO
Godinji ispit
Dvije etide, jedna s uporabom palca.
Dva stavka iz Bachove suite.
Koncert ili sonata u cjelini.
Djelo hrvatskog skladatelja.
Zavrni ispit
J. S. Bach: Tri stavka iz solo suite po izboru.
Dvije etide.
Koncert ili sonata u cjelini.
Kompozicija hrvatksog skladatelja.
KONTRABAS
METODIKA OBJANJENJA
Uenici koji odlue upisati kontrabas s deset godina ili mlai ulaze u
osmogodinji ciklus kolovanja i u tom se sluaju prva dva pripremna razreda
dijele na etiri. Za pristup manjem uzrastu potrebno je prilagoditi instrumentarij
i sav potreban pribor (1/4 i kontrabasi s adekvatnim gudalima i icama).
Po zavretku srednje kole uenik bi morao biti osposobljen za prijemni
ispit na Muzikoj akademiji i za sudjelovanje u sastavima koji ne zahtjevaju
visokokolsku naobrazbu.
U svim razredima nastavnik moe uz navedene skladbe raditi i druge
skladbe sline teine.

SADRAJ RADA
Upoznavanje s glazbalom i gudalom.
Osnovna pismenost u bas kljuu.
Gimnastika ake lijeve ruke i postava iste u I. poloaj te vjebe za elastinost
prstiju.
Stav uz glazbalo (preporuam stojei).
Primanje gudala u desnu ruku i vjebe za razvijanje osjeaja kontakta
prstiju na gudalu.
Vuenje gudala po praznim icama u raznim mjerama i metrikim
figurama.
114
Temeljni potezi gudala.
Sviranje na sve etiri ice.
Vjebe u I. poloaju.
Pizzicato bez dranja gudala.
Vjebe za prijelaz u vie poloaje prema individualnim mogunostima
uenika.
Poeljno je A-dur ljestvice kroz dvije oktave (XII. poloaj).
LITERATURA
J. Novosel: kola za kontrabas I i III dio (do C dur ljestvice kroz dvije
oktave)
J. Novosel: Studij ljestvica i rastavljenih akorda
J. Novosel: 40 malih etuda (III dio kole)
N. Prosenik: 10 etuda
F. Simandl: 30 etuda
N. Bukalski: Drobiozgi - kontrabasove i sline minijature drugih
skladatelja uz pratnju glasovira
Sonate:
Galliard, Marcello, de Fesch i sl.
ISHOD UENJA
Minimum:
Ljestvice i trozvuci kroz dvije oktave do A-dura (XII. poloaja).
Osam do deset etida.
Male skladbe uz pratnju glasovira.
Upoznavanje nekih ukrasa (triler, mordent...).
ISPITNO GRADIVO
Dur i mol ljestvica s trozvucima iz - J. Novosel: kola za kontrabas I. dio.
Jedna etuda po izboru (J. Novosel: 40 malih etuda, Simandl: 30 etuda,
Hrabe, Storch i sl.).
Cijela sonata (Gagliard, Marcello i sl.).
Gradivo se izvodi napamet.

SADRAJ RADA
Postupno svladavanje materijala, prijelaz na palanik, dur i mol ljestvice
kroz dvije oktave.
Prijelaz na palanik, dur i mol ljestvice kroz dvije oktave s trozvucima.
Pizzicato s dranjem gudala.
115
LITERATURA
J. Novosel: kola za kontrabas
J. Novosel: Studij ljestvica i rastavljenih akorda iz II dijela kole
J. Novosel: 40 malih etuda
N. Prosenik: 10 etuda
F. Simandl: 30 etuda
N. Bukalski: Probiazgi - kontrabasove i sline minijature drugih autora uz
pratnju glasovira
Sonate: Galliard, Marcello, de Fesch i sl.
ISHOD UENJA
Minimum:
Dur i mol ljestvice kroz dvije oktave s rastavljenim trozvucima.
Deset etida do C-dur ljestvice kroz dvije oktave.
Tri skladbe uz pratnju glasovira.
J. Novosel: II. dio kole za kontrabas (prijelaz na palanik).
Upoznavanje nekih ukrasa.
Cijela sonata (Galliard, Marcello, de Fesch, Giovaninno i sl.) uz obveznu
pratnju glasovira.
Javni nastup tijekom kolske godine.
ISPITNO GRADIVO
Dur i mol ljestvica kroz dvije oktave s rastavljenim akordima.
Jedna etida iz - J. Novosel 40 malih etuda, Storch: I dio, Simandl: 30 etuda
ili slino do C-dur ljestvice kroz dvije oktave.
Cijela sonata.
PRVI RAZRED
SADRAJ RADA
Etide i vjebe za prijelaz na palanik pomou palca ili 1., 2. i 3. prsta.
Osnovni potezi gudalom (spiccato, staccato, detashe, leggiero iz I. i III.
dijela kole za kontrabas J. Novosela).
Ornamenti (ukrasi) mordent, triler i dr.
LITERATURA
J. Novosel: kola za kontrabas I., II. i III. dio
J. Novosel: Studij ljestvica i rastavljenih akorda (I. i II. dio kole)
J. Novosel: 12 etuda
116
J. Novosel: 6 capricia uz pratnju glasovira(1, 2)
J. Novosel: 40 malih etuda (III. dio kole)
J. Hrabe: I. i II. dio
J. E. Storch: I. dio
P. Libon: 12 etuda
Sonate:
J. Galliard, Marcello, de Fesch, Giovaninno i sl.
V. Montag: Kompozicije maarskih kompozitora za kontrabas
i skladbe drugih autora slinih teina.
ISHOD UENJA
Minimum:
Dur i mol ljestvice i akordi kroz tri oktave
Deset etida (ukljuujui i palanik)
Tri skladbe razliitog karaktera
Cijela sonata (Galliard, Marcello, de Fesch, Giovaninno i sl.)
Javni nastup tijekom kolske godine
Orkestralne dionice
ISPITNO GRADIVO
Dur i mol ljestvica kroz dvije do tri oktave i rastavljeni akordi
Dvije etide razliitog karaktera
Jedna cijela sonata
DRUGI RAZRED
SADRAJ RADA
Dur i mol ljestvice i akordi kroz tri oktave.
Osnovni potezi, martelle, spiccato, leggiero, tremolo, sul pont.
Pizzicato s dranjem gudala.
Orkestralne dionice.
LITERATURA
J. Novosel: 13 studija za kontrabas
J. Novosel: 15 etuda capriccia
J. Novosel: 6 capriccia
117
J. E. Storch: I. dio
P. Libon: 12 etuda
Sonate: J. Galliard, Marcello, de Fesch, Giovaninno i sl.
V. Montag: Kompozicije maarskih kompozitora za kontrabas
i skladbe drugih autora slinih teina.
ISHOD UENJA
Minimum:
Dur i mol ljestvice kroz tri oktave
Deset etida (ukljuujui i palanik)
Jedna sonata
Javni nastup tijekom kolske godine
ISPITNO GRADIVO
Dur i mol ljestvica i rastavljeni akordi kroz tri oktave.
Dvije etide s uporabom palanika.
Cijela sonata.
TREI RAZRED
SADRAJ RADA
Dur i mol ljestvice i rastavljeni akordi kroz tri oktave.
Potezi, detasche, staccato, spiccato, legato, tremolo, sul ponticello.
Upoznavanje prirodnih i umjetnih flaoleta.
Upoznavanje svih ornamenata.
LITERATURA
J. Novosel: 15 etuda capriccia
J. Novosel: 6 capriccia uz pratnju glasovira
J. Novosel: Koncertna etuda
J. E. Storch: I. i II. dio
F. Simandl: 9 velikih etuda
M. Greogora: 7 etuda
J. Hrabe: II.
J. S. Bach: I. ili II. suita za violonelo solo u obradi za kontrabas Sterling,
Novosel
118
Sonate: G. Ph. Telemann; G. Fr. Hndel; A.Vivaldi; H. Eccles; Ariosti
Montag: II. dio
S. Koussevitzky: Chanson Triste, Valcer
C. Dimitrescu: Seljaki ples
Poradovski: Romanca
J. Novosel: Romansa
A. Tenaglia: Arija
Nany: Capricci
F. Farkas: Sonatina
Koncerti: Hoffmeister, Dragonetti, Vivaldi, Pichl i sl.
ISHOD UENJA
Minimum:
Osam etida razliitog tehnikog karaktera.
Dva stavka iz Bachove suite za violonelo solo u obradi za kontrabas
Sterling, Novosel.
Jedna tea sonata.
Jedan laki koncert.
Krae skladbe skladatelja 20. st. uz glasovirsku pratnju.
Dva javna nastupa tijekom kolske godine.
ISPITNO GRADIVO
Dur i mol ljestvica i rastavljeni akordi kroz tri oktave.
Etida s uporabom palanika.
Jedan stavak iz Bachove suite za violonela (obrada za kontrabas).
Jedna tea sonata ili I, II, ili III stavak koncerta.
(po izboru: Capuzzi; Dragonetti; Pichl; Dittersdorf).
ETVRTI RAZRED
SADRAJ RADA
Sviranje dur i mol ljestvica i rastavljenih akorda kroz tri oktave s raznim
potezima gudala.
Poznavanje prirodnih i umjetnih flaoleta i izvoenje ljestvica s
flaoletima.
Svladavanje temeljnih poteza gudalom, detasche, staccato, spiccato,
leggiero, saltelato.
119
LITERATURA
J. Novosel: II. i III. dio kole (Studij ljestvica i akordi)
J. Novosel: 15 capriccia za kontrabas solo
F. Simandl: 9 velikih etuda
F. Simandl: Gradus ad parnessum I dio
J. Hrabe: II.
J. E. Storch: I. i II. dio
M. Greogora: 7 etuda
J. S. Bach: laki stavci iz I ili II suite za violonelo solo u obradi za
kontrabas Sterling, Novosel
Sonate: G. Ph. Telemann; G. Fr. Hndel; A.Vivaldi; H. Eccles; Ariosti
Montag: Izbor II. dio
S. Koussevitzky: Chanson Triste, Valcer
C. Dimitrescu: Seljaki ples
J. Novosel: Romansa
H. Fryba: Koncertna etuda
Poradovski: Romanca
J. Haydn: Serenada
Rechofsky: Preludij i Capriccieto i sl.
H. Kareva: Nocturno i Toccata
Nany: Capricci
Jaks: Sonatina
F. Farkas: Sonatina
J. Novosel: Capricci
P. I. ajkovski: Nokturno
Koncerti: Capuzzi, Hoffmeister, Dragonetti, Vanhal, Vivaldi, Dittersdorf
i sl.
Krae skladbe skladatelja 20. stoljea uz glasovirsku pratnju.
ISHOD UENJA
Minimum:
Osam etida razliitog tehnikog karaktera s uporabom palanika.
Bachove suite za violonelo solo u obradi za kontrabas Sterling, Novosel.
Jedna sonata.
Jedan koncert.
Jedna skladba za predavanje virtuoznog karaktera.
120
Dva javna nastupa tijekom kolske godine.
ISPITNO GRADIVO
Dvije etide s uporabom palanika
Jedan stavak iz Bachove suite za violonela (obrada za kontrabas)
Cijela sonata po izboru (Vivaldi II. ili V. , Telemann, Eclles, Giovannino,
Galliard, Marcello i sl.)
Cijeli koncert po izboru (Capuzzi, Dragonetti, Dittersdorf, Pichl,
Hoffmeister)
Kraa skladba hrvatskog skladatelja virtuoznog karaktera
KOREPETICIJA ZA GUDAE
OBRAZOVNI SADRAJ
Razviti sposobnost zajednikog muziciranja.
Razviti sposobnost iste intonacije i ritmiku sinhronost s pratnjom.
Razviti sposobnost muziciranja uz pratnju.
Razumjeti i glazbeno doivjeti djelo u izvornom obliku.
Na javnom nastupu prezentirati djelo u izvornom obliku.
LITERATURA
Literatura je usko povezana s programom koji uenik polazi tj. godinom
uenja, s vrstom glazbala kao i izborom djela koja su pisana zajedno s
glasovirom, kao cjelina za dotini glazbalo.
ISHOD UENJA
Minimum:
Dva djela pisana uz glasovirsku pratnju svirati s glasovirom (ne samo na
produkciji).
Nastupi uz pratnju glasovira prema planu pojedinih godita.
121
KOMORNA GLAZBA
OBRAZOVNI SADRAJ
Razvijanje sposobnosti zajednikog muziciranja.
Upoznavanje literature komorne glazbe u razliitim sastavima.
Upoznavanje literature komorne glazbe u razliitih epoha i stilova.
Svu individualnu tehniku znati prilagoditi u cilju zajednikog muziciranja.
Razvijanje tehnike itanja s lista.
S nastupima razviti sposobnost zajednikog stvaranja pred auditorijem.
LITERATURA
Literatura se bira prema ustrojenim komornim sastavima.
U obzir dolaze sva djela iz komorne literature.
ISHOD UENJA
Minimum:
Dva djela iz razliitih stilskih epoha.
itanje s lista razliitih skladbi komorne glazbe.
Jedan nastup tijekom kolske godine.
GODINJI ISPIT
Kao ispit priznaje se nastup tijekom kolske godine.
122
ORKESTAR
OBRAZOVNI SADRAJ
Razviti sposobnost zajednikog muziciranja.
Razviti sposobnost za zajedniku istu intonaciju i ritmiku sinkronost.
Razviti sposobnost zajednikog izvoenja djela iz pojedinih epoha.
Znati primjeniti steenu tehniku na glazbalu u pojedinoj dionici u
orkestru.
Znati izvoditi djelo pod vodstvom dirigenta.
Ovladati tehniku sviranja s lista.
LITERATURA
Nastavnik na poetku kolske godine stvara plan i program prema
mogunostima polaznika odnosno sastava orkestra (komorni,
simfonijski), te prema ustrojenom sastavu bira odgovarajuu literaturu.
Preporua se da odabrana djela zastupaju razne stilske epohe.
ISHOD UENJA
Minimum:
Tri djela iz razliitih stilskih epoha.
itanje s lista razliitih orkestralnih djela.
Jedan nastup tijekom kolske godine.
GODINJI ISPIT
Kao ispit se priznaje nastup tijekom kolske godine.
123
GITARA
PRVI RAZRED
SADRAJ RADA
Dur i mol (harmonijski i melodijski) ljestvice kroz tri oktave.
Tehnike vjebe
A. Bonell: Technique Builder (Cambridge Music Works)
A. Carlevaro: Serie didactica, Cuaderno 1-4 (Barry)
Chiesa: Tecnica fondamentale della chitarra, sv. 1-3 (Suvini-Zerboni)
Sao Marcos: Complement la technique de la guitarre (Mondial Verlag)
F. Trrega: Tehnike vjebe (Universal)
S. Tennant: Pumping Nylon (Nathaniel Gunod).
Etide (barem 10)
D. Aguado: Etide (Suvini-Zerboni)
L. Brouwer: Etudes simples, sv. 3 i 4 (Eschig)
M. Carcassi: Etide op. 60 (Pan Music, Zagreb)
N. Coste: Etide op. 38
M. Giuliani: Etide op. 100 - lake
R. Gnatalli: Etide (Chanterelle)
M. D. Pujol: Etide
F. Sor: Etide op. 31 - tee, op. 35 - tee
F. Trrega: Etide.
Skladbe 16. i 17. stoljea (barem jedna)
J. S. Bach: primjereni stavci iz suita za violoncello i lutnju
J. Dowland: Skladbe po izboru
L. Milan: Pavane
G. Ph. Telemann: Fantazije (Suvini-Zerboni)
S. L. Weiss: Skladbe po izboru.
Skladbe 19. i 20. stoljea (barem tri)
A. Barrios: Skladbe po izboru
G. Biberian: Preludiji (Orphe)
M. Carcassi: Ricreazioni musicali (Curci)
Castelnuovo-Tedesco: Caprichos de Goya (Brben)
C. Domeniconi: Quaderno Brasiliano (Bote & Bock)
Garoto: Izabrane skladbe, sv. 1 i 2 (Guitar Solo Publications)
M. Giuliani: Skladbe po izboru
A. Lauro: Skladbe po izboru
P. Lerich: Six Preludes (Eschig)
M. Llobet: Izabrane skladbe (Chanterelle)
124
J. Morel: Izabrane skladbe, sv. 1-4 (Ashley Mark)
F. Moreno-Torroba: Musica para guitarra, sv 1 i 2 (Opera tres)
M. Ponce: Estrellita (Ed. Musicales Yolot)
M. Ponce: Preludiji (Schot)
M. Pujol: Troisime triquilandia (Eschig)
D. Reis: Skladbe po izboru
F. Sor: Skladbe po izboru
F. Trrega: Skladbe po izboru
M. Tesa: 4 Ballad Stories (Gitarra nova)
H. Villa-Lobos: Skladbe po izboru.
Sonate, sonatine, teme s varijacijama, fantazije (barem jedna)

F. Carulli: Sonate po izboru
A. Diabelli: Sonata u C-duru
M. Giuliani: Tri sonate op. 96
M. Giuliani: Sonatine op. 71. br. 1 i 2
F. Molino: Tri sonate op. 6
F. Molino: Fantazija br. 1
S. Molitor: Sonata op. 7
N. Paganini: Sonata u C-duru
M. Ponce: Varijacije na Cabezonovu temu (Tecla)
C. G. Scheidler: 2 sonate (Chanterelle).
Suite (barem jedna)
F. Moreno-Torroba: Suite miniature (Brben)
J. Duarte: Miniature Suite (Schott)
Barokne suite slinih zahtjeva: Baron, Brescianello, Campion, Corbetta,
Logy, Roncalli, Vise, Weiss.
Skladbe hrvatskih skladatelja (barem jedna)
V. Bednjanec: Minijature
R. Fumi : Mazurka (Music Play, Zagreb)
M. Majdak: Mali plac - rag (Music Play, Zagreb)
I. Padovec: etiri plesa (Prek, Orli)
ISPITNO GRADIVO
Ljestvice i kadence.
Jedna etida.
Prvi stavak sonate (sonatine) ili tema s varijacijama.
Dvije skladbe.
Ispitni program izvodi se napamet.
125
DRUGI RAZRED
SADRAJ RADA
Tehnike vjebe
V. Chiesa: Tecnica fondamentale della chitarra, sv. 1-3 (Suvini-Zerboni)
M. Sao Marcos: Complement la technique de la guitarre (Mondial
Verlag)
Etide (barem 10)
D. Aguado:Etide (Suvini-Zerboni)
N. Coste: Etide op 38
M. Gangi: 22 studi (Ricordi)
M. Giuliani: Etide op. 100 - tee
R. Gnattalli: Etide (Chanterelle)
L. Legnani: 36 Caprices op. 20 laki
M. Pujol: Etide
F. Sor: Etide op. 6 - lake
J. Sagreras: El colibri (Ricordi)
F. Trrega: Etide
M. Zelenka, Obrovska: Studi di intervalli.
M. Abloniz: Tarantella burlesca (Brben)
G. Brouwer: Deux themes populaires cubains (Eschig)
J. Cardoso: Dla Krakowa (Professional Music Press)
M. Castelnuovo-Tedesco: Caprichos de Goya (Berben)
126
M. Giuliani: Skladbe po izboru
R. Gnatalli: Alma brasiliera (Chanterelle)
A. Lauro: Skladbe po izboru
F. Klenyans: Valse venezuelienne (Billaudot)
F. Moreno-Torroba: Musica para guitarra, sv 1 i 2 (Opera trs)
M. Ponce: Preludiji (Schot)
M. Pujol, M. D: Cinco preludios (Universal Australia)
D. Reis: Skladbe po izboru
J. Rodrigo: Dos pequeas fantasias (J. Rodrigo ed.)
I. Albeniz, M: Sonata
M. Carcassi: Varijacije na francusku temu op. 7
M. Giuliani: Sonata op. 15
M. Giuliani: Variazioni di Rode
L. Legnani: Introdukcija i varijacije
Maissonier: Varijacije na Nel cuor piu non mi sento
T. Matiegka: Sonata u e-molu op.31, br. 4
M. Ponce: Varijacije na Cabezonovu temu (Tecla)
A. Soler: 3 Sonate (Guitar Solo Publications)
F. Sor: Sonata op. 15
F. Sor: Varijacije na Folies dEspagne
F. Sor: Tema s varijacijama op. 11
Viozi: Sonata (Chanterelle)
Y. Yocoh: Sakura (Guitar Solo Publications).
Koncerti
A. Vivaldi: Koncert u D-duru.
Suite (barem jedna)
J. Duarte: Petite suite franaise (Eschig)
I. Jelinek: Suita u A-duru (Lemoine)
N. Kokin: Vilenjaci (Lemoine)
P. Lerich: Suite baroque (Eschig)
M. Tesa: Pinocchio (Lemoine)
127
Barokne suite slinih zahtjeva:
Baron, Brescianello, Campion, Roncalli, Weiss.
A. agalj: Oslobaanje (Music Play, Zagreb)
R. Fumi, S: Nocturno, Preludij br. 5 (Music Play, Zagreb)
M. Grakali: Orijentalna serenada (Music Play, Zagreb)
F. Matui: Etida (Music Play, Zagreb)
F. Spiller: Tri raspoloenja (Music Play, Zagreb)
T. Uhlik: Studija o tri slike.
ISPITNO GRADIVO
Jedna etida.
Prvi stavak sonate (sonatine) ili tema s varijacijama.
Dvije skladbe.
TREI RAZRED
SADRAJ RADA
Tehnike vjebe
Verlag)
Etide (barem 6)
R. Gnatalli: 3 koncertne etide (Chanterelle)
L. Legnani: 36 Caprices op. 20
G. Regondi: Etide (Orphe)
F. Sor: Etide op. 6 - tee
F. Trrega: Etide
H. Villa-Lobos: Etide - lake
M. Zelenka, Obrovska: Studi di intervalli
128
J. S. Bach: primjereni stavci iz suita za violoncello, lutnju i violinu
G. Brouwer: Paisaje cubano con campanas (Ricordi)
M. Castelnuovo-Tedesco: Caprichos de Goya (Brben)
R. Dyens: Tango en skai (Lemoine)
M. Falla: Homenaje (Chanterelle)
N. Kokin: Gitara
M. Kokin: Happy Birthday (Margaux)
J. K. Mertz: Izabrane skladbe (Chanterelle)
F. Moreno-Torroba: Nocturno (Schott)
F. Moreno-Torroba: Pieces caracteristiques (Schott)
J. Rodrigo: Tres pequeas piezas (J. Rodrigo ed.)
J. Turina: Rafaga (Schott)
H. Villa-Lobos: Skladbe po izboru
B. Calatayud: Sonatina br. 2
A. Carlevaro: Cronomias I (Barry)
M. Castelnuovo-Tedesco: Varijacije kroz stoljea (Schott)
A. Castillo: Sonata (Opera trs)
A. Diabelli: 3 sonate (Schott)
J. Duek: Sonata u C-duru (Lemoine)
M. Gangi: Sonatina (Brben)
M. Giuliani: Sonatina op. 71 br. 3
M. Giuliani: Varijacije na Hndelovu temu op. 107
A. Harris: Sonatina (Columbia Music)
A. Lauro: Varijacije na djeju temu (Broekmans & van Poppel)
Mayer: Sonata a-mol (Oxford Unversity Press)
J. Morel: Sonatina (Cshorus)
129
F. Sor: Varijacije op. 28
J. Turina: Sonata (Schott)
T. Uhlik: Sonatina
Y. Yocoh: Sakura (Guitar Solo Publications).
Koncerti
F. Carulli: Koncert u A-duru
A. Vivaldi: Koncert u C-duru.
Suite (barem jedna)
T. Carreo: Suite parra guitarra (Zanibon)
J. Duarte: American Suite op. 96 (Universal Australia)
F. Moreno-Torroba: Suite castellana (Schott)
A. Tansman: Suite in modo polonico (Eschig)
Barokne suite slinih zahtjeva: Bach, Roncalli, Weiss.
M. Grakali: Slavonsko kolo
G. Liste: Za Patriciju (Music Play, Zagreb)
M. Nardelli: Dubrovaki stari tramvaj (Music Play, Zagreb)
I. Padovec: Varijacije na omiljenu temu op. 11 (Music Play, Zagreb)
S. ulek: Tri trubadurske
T. Uhlik: Studija o tri slike
ISPITNO GRADIVO
Jedna etida.
Cijela sonata (sonatina) ili tema s varijacijama.
Skladba po izboru.
Ispitni program svira se napamet.
ETVRTI RAZRED
SADRAJ RADA
Tehnike vjebe
130
Verlag)
Etide (barem 6)
F. Sor: Etide op. 6 i 29
F. Trrega: Etide
H. Villa-Lobos: Etide.
M. Castelnuovo-Tedesco: Tarantella (Ricordi)
A. Duarte: Idylle pour Ida (Universal)
N. Kokin: Usher Waltz
J. Martin: Quatre pices brves (Universal)
A. Piazzolla: Four pieces (Chanterelle)
A. Piazzolla: Cinco piezas (Brben)
S. Rak: Homage to Tarrega (Musical New Series)
M. Turina: Hommage Trrega (Schott)
L. Berkeley: Sonatina (Chester)
131
L. Berkeley: Sonata in one movement (Oxford University Press)
L. Berkeley: Theme and Variations (Brben)
L. Brouwer: Sonata (Opera trs)
L. Brouwer: Varijacije na temu Djanga Reinhardta (Ed. Transatlantiques)
M. Castelnuovo-Tedesco: Sonata (Schott)
F. Cordero: El Carbonerito (Ed. Transatlantiques)
Diabelli-Bream: Sonata u A-duru (Faber Music)
C. Domeniconi: Varijacije na anadolsku narodnu pjesmu (Bote & Bock)
J. Duarte: Varijacije na katalonsku narodnu pjesmu (Novello)
R. Dyens: Libra sonatine (Lemoine)
M. Giuliani: Grand sonata eroica op. 150
J. P. Grau: Sonata espaola br. 1 (Ricordi Americana)
C. Guastavino: Sonata br. 2 (Ricordi Americana)
A. Haris: Varijacije i fuga na Hndelovu temu (Schott)
A. Klobuar: Sonata
F. Moreno-Torroba: Sonatina
M. Ponce: Sonata classica
M .Ponce: Sonatina meridional
M. Ponce: Sonata III
M. Ponce: Tema, varijacije i finale (Schott)
Rodrigo: Sonata la Espaola
J. Rodrigo: Sonata giocosa
M. Turina: Sonata (Schott)
T. Uhlik: Sonata classica (Schott)
Koncerti
A. Tansmann: Musique de Cour (Universal)
Suite (barem jedna)
. Brkanovi: Suita Mediterana
A. Duarte: Engleska suita (Novello)
A. Lauro: Suita venezolana (Broekmans & van Poppel)
M. Mileti: Hrvatska suita (Schott)
F. Mompou: Suite compostelana (Eschig)
Barokne suite slinih zahtjeva: Bach, Weiss.
Ani: Solinski arhaizmi
I. Josipovi: Amfore
G. Liste: Trice (Music Play, Zagreb)
132
N. Milotti: Mantinjada i tanac
M. Nardelli: Omaggio a Boris (Music Play, Zagreb)
B. Papandopulo: Tri plesa (Gerlig)
F. Para: Muzika za gitaru
V. Rudjak: Double
ISPITNO GRADIVO
Jedna etida.
Cijela sonata (sonatina) ili tema s varijacijama.
Skladba po izboru.
ISPITNO GRADIVO
Zavrni ispit:
Dvije etide.
Sonata (sonatina).
Suita ili tema s varijacijama .
Skladba po izboru.
SKUPNO MUZICIRANJE
METODIKA OBJANJENJA
Program traje 4 godine po 2 nastavna sata tjedno.
Komornu glazbu u I. i II. razredu imaju uenici po izboru a u III. i IV. svi
uenici po dva sata.
Preporua se to vie suraivati i s ostalim glazbenicima, odnosno stvarati i
manje komorne sastave (npr. gitara - violonelo, gitara - glas itd.). U literaturi
postoji velik broj djela takve namjene iz razliitih stilskih razdoblja. Takoer
postoje velike mogunosti obrada, iji se izbor iri sukladno sa viim uzrastom
uenika.
133
PRVI RAZRED
2 gitare
F. Couperin: Les folies franaises (izbor)
J. S. Bach: Dvoglasne invencije (arr. Matui) - (izd. Music play)
F. Sor: Duo in A-dur op. 55, br. 1
M. Tesa: Suita Carussel
3 gitare
S. Molinaro: Saltarello
Ginastera: Milonga (arr. agalj)
D. ostakovi: Lirski valcer iz Plesova lutaka (arr. agalj)
4 gitare
W. Byrd: Wolseys Wilde (arr. agalj)
F. Couperin: Les baricades mistrieuses (arr. agalj)
A. Piazzolla: Libertango (arr. agalj)
C. Machado: Cateret, Xote
Trad. sefardske: Ocho candellicas; Los gaios empezan a cantar (arr.
agalj)
F. M. Torroba: Estampas (Camino del molino; Juegos infantiles)
DRUGI RAZRED
2 gitare
G. B. Marella: Suita A-dur
F. Sor: Divertissement op. 38
I. Padovec: Poloneza 1 i 2
M. D. Pujol: Tango, Milonga y Final
J. W. Duarte: Engleska suita br. 2
D. Granados: Danzas espaolas br. 2 (Oriental)
3 gitare
M. Praetorius W. Brade: 10 Renaissance-Tnze
J. S. Bach: Troglasna invencija br. 6 (arr. agalj)
S. Rak: Four Moods
J. W. Duarte: Little suite nr. 2 op. 79
4 gitare
S. Rossi: Sonata detta La Moderna
J. S. Bach: Dodatak kantati BWV 208 (arr. agalj)
D. Couperin: Le Petit-Rien (arr. agalj)
R. Schumann: Kinderszenen op. 15 (arr. agalj)
(Vom fremden Lndern und Menschen; Trumerei)
134
O. Peterson: The Laurentide Waltz (arr. Marceli pitati aglja)
A. Piazzolla: Lo que vendra
C. Machado: Danas populares brasileiras
J. W. Duarte: English suite nr. 3 op. 78
TREI RAZRED
2 gitare
J. W. Duarte: English suite br. 2
J. Turina: Cinq danses gitanes op. 55 (arr. Tokos)
3 gitare
D. Gragnani: Trio in D-dur op. 12
F. Mendelssohn: Scherzo (arr. Charlton)
N. Kokin: Playing together op. 15
4 gitare
G. Farnaby: The L. Zouches Maske (arr. agalj)
J. S. Bach: Sinfonija iz kantate br. 29 (arr. agalj)
F. Couperin: Les petitis Moulins Vent (arr. agalj)
D. Milhaud: Saudades do Brasil op. 67: Sorocaba, Tijuca (arr. agalj
L. Brouwer: Cuban Landscape with Rain
R. Maldonado: Tierra arada
ETVRTI RAZRED
2 gitare
J. S. Bach: Engleska suita br.3, BWV 808
M. Castelnuovo-Tedesco: Les guitares bien tempres op. 199
A. Piazzolla: Tango suite
3 gitare
A. Klobuar: Trio
D. Caruso: Le voci dellanima
M. Mileti: Consort trio
J. W. Duarte: Little Suite nr. 4 op. 95
P. Hindemith: Rondo
135
4 gitare
J. S. Bach: Preludij i fuga BWV 539 (arr. agalj)
L. Boccherini: Introduction et Fandango
F. M. Torroba: Rfagas
L. Brouwer: Toccata
J. W. Duarte: Americana op. 96a
S. Rak: Kvartet pro 4 kytary
A. Piazzolla: Summit - izbor (arr. agalj)
. Brkanovi: Pjesmarica
A. Klobuar: Preludij, arioso i fuga
S. Majurec: Trio
A. Markovi: Tri osorske impresije
M. Mileti: Suite du bourdon
V. Sunko: Iekivanje i dolazak
T. Uhlik: Quartetto concertante
za 8 gitara (ili orkestar gitara)

L. Brouwer: Acerca del cielo, del aire y la sonrisa
HARFA
PRVI RAZRED
SADRAJ RADA
Usavravanje steenih vjetina i primjena na teim tehnikim i glazbeim
zadacima.
Harmonijska i formalna analiza djela.
Sviranje u primjerenom tempu.
Razvijanje vee slobode u interpretaciji.
Bogatije dinamiko nijansiranje.
Tehnika sviranja
Sviranje intervala s klizanjem u palcu.
Skale u terci, seksti, oktavi.
Drugi triler s 2, 3, 4 prsta.
Dvostruki i trostruki glissando.
Usavravanje trilera i tremola.
Primjena enharmonijskih zamjena.
136
Tehnike vjebe
Ed. Lariviere: Exercises & Etudes op.9
C. Salzedo: 10 Conditioning exercises svih 10,
The harpist daily dozen
N. Ch. Bochsa: 50 etudes op. 34 I. sv. 1, 2, 3, 4, 5,
25 etudes op. 62 - br.24 (tremolo),
18 etudes
110 etudes journaliers
J. Thomas: Odabrane etide - po izboru
E. Schuecker: Etide op. 18
J. M. Damase: 30 etudes I. sv. (1, 2, 3)
F. Godefroid: Koncertne etide
F. J. Nedermann / E. Schuecker: 30 etudes progressives,
24 preludes,
18 etudes, sve po izboru
A. Zingel: 12 klasinih studija
Ostali sadraji
Djela iz literature komorne glazbe s harfom:
B. Galais: Valse triste (za flautu i harfu)
J. Molnar: Waltzer waltz (za 2 harfe)
Obrade baroknih majstora.
itanje a prima vista.
SKLADBE
Ciklika djela:
F. J. Nadermann: 7 sonates progressives op. 92 (5, 6, 7) jedna po izboru,
Varijacije na temu Loiseau chantant
A. Hovhaness: Sonata
L. van Beethoven: Varijacije na vicarsku temu
Krae skladbe:
A. de Cabezon: Pavana i varijacije
F. Dizi: Tema s varijacijama
L. van Delden: Nocturno
M. Grandjany: Jesen (Automne)
M. Grandjany: Arabesque
C. Calzedo: Shotr stories in music
K. Erdelli: Tri preludija
Z. Cigli: Adagio amoroso
M. Tournier: 4 preludija
M. Grandjany: Arabesque
137
F. Farka: Suita
J. S. Bach / Reni: Fuga (iz Dix Pieces)
E. Boussagol: Romanza senza parole
I. Lang: Toccatina
T. Uhlik: Igra koljki
A. Durand: Valcer
B. Andres: 15 preludija (izbor)
E. Parish Alvars: 24 romanse (2 romanse po izboru)
H Reni: 6 pieces (po izboru)
D. Bobi: elegia concertante
N. Mazzoni: Mala suita u klasinom stilu
D. Kempf: Ljubavna tema
LITERATURA
H. Renie: Method for the harp, I. i II. sv.
L. Lawrance / C. Salzedo: Complete method for harp
C. Salzedo: Modern study of the harp
ISHOD UENJA
Minimum:
est etida razliite problematike.
Dva ciklika djela (sonate, suite, teme s varijacijama).
Tri skladbe iz razliitih stilskih razdoblja.
ISPITNO GRADIVO
Jedna etida.
Jedno cikliko djelo.
Jedna skladba (19. st.).
Jedna skladba (20. st. ili hrvatski skladatelj).
Ispitno gradivo svira se napamet.
DRUGI RAZRED
SADRAJ RADA
Stjecanje samostalnosti u pristupu djelu.
Analiza forme i harmonije.
Tehnika sviranja
Krianje ruku u ponavljajuim obrascima od 3 prsta na istoj poziciji (A.
Hasselmann: Les folletes).
Izmjena ruku u obrascima od 2 prsta u inverziji.
138
Tehnike vjebe
Ed. Lariviere: op. 9,
C. Salzedo: Conditioning exercises - svih 10,
The haroist daily dozen
N. Ch. Bochsa: 110 exercises journaliers,
Etide op. 34 I. sv, (6-10)
F. J. Nadermann: 30 etudes progressives,
24 preludes,
18 etudes (sve tri po izboru)
F. Dizi: 48 etudes vol. I.
J. Thomas: Odabrane etide
E. Schuecker: Etide op. 18 I., II., III. sv.
J. M. Damase: 30 etida I. sv. 4, 5
F. Godefroid: Koncertne etide 3, 4
A. Zingel: 12 klasinih studija
K. Erdelli: 20 etida
F. J. Nedermann / E. Scheuecker: 30 etudes progressives
24 preludes
18 etudes
SKLADBE
Ciklika djela:
Ph. J. Mayer: Sonata
J. B. Cardon: Sonata u f-molu
J. B. Cardon: Sonata op. 7 br. 1 u Es-duru
J. B. Cardon: Sonata op. 7 br. 2 u F-duru
J. L. Dussik: Sonata u c-molu
Krae skladbe:
A. Corelli: Giga, Gavota, Sarabanda
M. Tournier: Pieces negres
M. Glinka: Varijacije na Mozartovu temu,
Nocturno
A. Hasselmans: Nocturno
C. Salzedo: Short stories in music
Chou Wen Choung: Two Chinese Folk Songs
J. S. Bach / Reni: Dix pieces
B. Anders: 15 preludija (izbor)
E. Parish Alvars: 24 romanse (2 po izboru)
M. Mileti: Toccatina,
Preludij
139
Koncerti:
C. Saint Saens: Morceau de Concert
Ostali sadraji
Komorna glazba s harfom.
Obrade po izboru nastavnika.
LITERATURA
Kao u prvom razredu.
ISHOD UENJA
Minimum:
est etida.
Dva ciklika djela.
ISPITNO GRADIVO
Jedna etida.
TREI RAZRED
SADRAJ RADA
Tehnika sviranja
Sve vrste tehnike sviranja na harfi u primjerenom tempu, primjerene
glasnoe.
Svi efekti.
Tehnike vjebe
N. Ch. Bochsa: 50 Etida op. 34 (10-20)
Vingt etudes vol. I.
18 etida
F. Dizi: 48 etudes vol. I
A. Zingel: 12 etida
J. M. Damase: 30 etudes II. sv.
E. Schmidt: 6 etudes (br.1)
Th. Labarre: Koncertne etide
140
SKLADBE
Ciklika djela:
J. B. Pescetti: Sonata u c-molu
J. B. Cardon: Sonata u f-molu
J. B. Krumpholtz: Sonate op. 12, 13 (br. 1, 2, 3, 4), 18
G. Rossini: Sonata
J. Pauer: Suita
M. Tournier: 2. sonatina
D. Watkins: Petit suite
F. A. Boreldieu: Sonata u c-molu
H. Lepin: Sonata br. 1
Krae skladbe:
G. F. Hndel: Tema s varijacijama
A Hasselmans: Priere,
Chanson de mai,
Chaconne s varijacijama
M. Tournier: Trois images
J. Ibert: Scherzetto
L. M. Tedeschi: Al ruscello - koncertna etida
A. Hasselmans: La source - koncertna etida
E. Parish Alvars: 2 romance po izboru
A. Klobuar: 3 stavka za harfu
T. Uhlik: alobne varijacije
Koncerti:
M. S. Rousseau: Pastoralne varijacije
J. Lang: 4 bagatelle za harfu i gudae
J. G. Alberchtsberger: Koncert za harfu u C-duru
Ostali sadraji
Orkestralne studije (A. Zabel)
Komorna glazba s harfom:
flauta + harfa:
B. Andres: Algues
W. Rust: Sonata u A-duru
J. Molnar: Fantazija na teme japanskih narodnih pjesama
N. Mazzoni: Koncertni valcer
N. Mazzoni: Varijacije na starinsku temu
Meditacija i tempo di passepied
dvije harfe:
A. Glazunov / M. Medelov: Valcer
141
LITERATURA
Kao u prvom razredu.
ISHOD UENJA
Minimum:
est etida.
Dva ciklika djela.
ISPITNO GRADIVO
Jedna etida.
ETVRTI RAZRED
SADRAJ RADA
Potpuna samostalnost u poimanju skladbe u stilskom, tehnikom i
interpretacijskom smislu
Tehnika sviranja
Vladanje svim dosada steenim znanjima i vjetinama.
Tehnike vjebe
C. Salzedo: Conditioning exercises
The harpist daily dozen
N. Ch. Bochsa: 110 exercises journaliers
18 etudes
Etide op. 34 II. sv.
Vingt etudes vol. II. sv.
F. Dizi: 48 etudes
J. M. Damase: 30 etudes II. sv.
Th. Labarre: Koncertne etide
A. Zingel: 12 etida
E. Schmidt: 6 etudes
SKLADBE
Ciklika djela:
F. A. Rsler Rossetti: 6 sonata (po izboru)
142
J. B. Krumpholtz: Sonate op. 12, 13 (br. 1, 2, 3, 4), 18
V. Mortari: Sonatina prodigio
A. Suriani: Partita
N. Ch. Bochsa: Velika sonata u Es-duru
I. M. Jarnovi: Sonata
Krae skladbe:
O. Respighi: Siciliana
M. Tournier: Tema s varijacijama,
G. Pierne: Impromptu caprice op. 9
C. Saint Saens: Fantasie op. 95
A. Hasselmans: Priere
A. Hasselmans: Gitana
A. Hasselmans: Ballade
I. Albeniz: Recuerdos de viaje,
No 6 Rumores de la caleta (Malaguea)
C. Salzedo: Chanson dans la nuit,
E. Parish Alvars: 2 romance po izboru
A. Zabel: La source - koncertna etida
A. Zabel: 3 velike koncertne etide
H. Reni: Contemplation
J. S. Bach / M. Grandnjany: 12 etida (izbor: 3, 4)
G. F. Handel: Passacaglia
G. F. Handel: Chansonne u C-duru
A. Markovi: 2 preludija
I. Lang: Starinska vura,
Zvona u oluji
Josipovi: Enypnion
Z. Bradi: Pria
T. Uhlik: 4 komada za harfu
Koncerti:
G. F. Handel: Koncert u B-duru (transkripcija: M. Grandjany, bez
kadence)
G. Ch. Wagenseil: Koncert u G-duru
J. Rodrigo: Sones en la Gilarda
OSTALI SADRAJI
Orkestralne studije (A. Zabel).
Komorna glazba s harfom po izboru nastavnika:
J. B. Krumpholtz: Sonata za harfu i flautu u F-duru
143
G. Donizetti: Sonata za flautu (violinu) i harfu
B. Hilse: Suita op. 6 za flautu i harfu
L. Vinci: Sonata za flautu i continuo (harfu) u D-duru
J. S. Bach: Sonata za flautu i continuo (harfu) u C-duru
N. Mazzoni: Komorna djela za flautu i harfu
LITERATURA
J. S. Bach-M.Grandjany: 12 etida (obrade stavaka iz violinskih sonata i
partita)
ISHOD UENJA
Minimum:
est etida.
Dva ciklika djela.
ISPITNO GRADIVO
Dvije etide razliitog karaktera.
Jedno cikliko djelo ili koncert.
Jedna skladba 19. ili 20. st.
HARMONIKA
PRVI RAZRED
SADRAJ RADA
Ljestvice
Dur i mol (harmonijske i melodijske), kromatske ljestvice kroz dvije
oktave, paralelno i u protupomaku.
Dur i mol ljestvice u tercama i sekstama, u odnosu basa i diskanta -
paralelno i u protupomaku.
Svi trozvuci u velikoj rastvorbi paralelno i u protupomaku.
Dominantni septakordi i smanjeni septakordi u velikoj rastvorbi paralelno
i u protupomaku.
Kretanje u oktavama, lomljenim oktavama desnom rukom uz
odgovarajuu ljestvicu lijevom rukom.
Ovisno o instrumentu i sposobnosti uenika mogue je proirenje
tehnikih zahtjeva na ljestvicama.
144
Etide
Obraditi najmanje 4 etide meu kojima barem tri izvorne:
Gradus ad Parnassum I. svezak
Ilja Havliek: Koncertne etide
C. Czerny: Izbor etida op. 462
Cramer-Anzaghi: Etide
L.O. Anzaghi: Capriccia i divertimenta raznih autora
E. Pozolli: 15 studie facili (u transkripciji)
S. Borris: Osam studija za harmoniku
G.enderjov : 24 koncertne etide
J. iakov: Tri etide ( cis-mol, E-dur, D-dur )
Polifone skladbe
Obraditi najmanje dvije dvoglasne ili troglasne polifone skladbe napamet:
J. S. Bach: Dvoglasne i troglasne invencije (u transkripciji)
J. S. Bach: Francuska suita, (odgovarajui stavci)
J. S. Bach: Engleska suita (odgovarajui stavci)
J. S. Bach: Osam malih preludija i fuga za orgulje (po izboru)
G. Frescobaldi: Fuga u g-molu
G. F. Hndel: Fuga u h-molu
G. F. Hndel: Dvije sarabande (op. 334)
G. F. Hndel: Largo (op. 447)
G. F. Hndel: Menuet u F-duru (op. 332)
G. F. Hndel: Passacaglia u d-molu (op. 422)
T. Lundquist: Nove dvoglasne invencije
Ciklike skladbe
Obraditi najmanje jednu cikliku skladbu napamet:
V. Zolotarjov: Djeje suite (po izboru)
A. Rjepnjikov: Djeja suita Suveniri
I. Bogar: Sonatina
N. Derbenko: Djeija suita
H. Bol: Tema s varijacijama
G. Grudzinski: Sonatina
V. Pomozov: Tri komada
D. Bobi: Djeja suita Varadinska
V. Mjerkuin: Mala suita
. Dekleva-Radakovi: Sonatina
E. L. Knorr: Suita
E. Poletzki: Tri komada za harmoniku
I. Rozenetzky: Sonatina
145
Skladbe po izboru
Obraditi najmanje dvije skladbe napamet:
D. Scarlatti: Sonate u transkripciji (po izboru)
M. Brajkovi: Scherzino
M. Brajkovi: For
. Dekleva-Radakovi: Istarska fantazija
D. Detoni: Devet prizora iz Danijelova sna (u transkripciji)
. Dekleva-Radakovi: Djeja suita Vrtuljak vremena
J. Benda: Sonatina
D. Bobi : Poema
D. Bobi : Balada intermezzo
O. Gerster: Polka, Serenada i Gavotte
H. Brehme: Elegija
T. Lundquist: Allerlei (po izboru)
J. Gart: Scherzo
Osim navedenog programa preporua se koritenje raznovrsne literature

kao i primjerenih ciklinih, polifonih skladbi, pojedinih etida kao i skladbi
po slobodnom izboru (jazz, musette, polka, mazurka, tango..., sviranje
obrada hrvatskih narodnih pjesama kao i ostale popularne glazbe) koje nisu u
navedenom programu u svrhu unapreenja redovnog nastavnog procesa, a koje
u sebi sadre tehnike elemente prema zahtjevima postavljenim u sadraju i
programu rada.
Poticati uenike na samostalni odabir pojedinih skladbi kao i poticanje na
samostalnu obradu istih.
ISPITNO GRADIVO
Jedna ljestvica.
Jedna zahtijevnija etida.
Jedna odgovarajua polifona skladba (u transkripciji ili izvorna).
Jedna ciklika skladba.
Jedna izvorna skladba po izboru..
Ispitni program se izvodi napamet.
DRUGI RAZRED
SADRAJ RADA
Ljestvice
Sve durske i molske ljestvice s elementima iz prethodnog razreda.
Kromatska ljestvica u tercama i sekstama (odnos izmeu basa i diskanta)
146
Ovisno o glazbalu i sposobnosti uenika mogue je proirenje tehnikih
zahtjeva na ljestvicama.
Etide
Obraditi najmanje 6 etida meu kojima barem tri izvorne:
Gradus ad Parnassum I. svezak
Gradus ad Parnasum II. svezak
G.enderjov : 24 koncertne etide
J.iakov Tri etide ( cis-mol, E-dur, D-dur )
H. Hermann: Pet originalnih studija
G. Gerster: Etida
E. Pozolli: 24 studie di media difficolta (u transkripciji)
H. Brehme: Koncertne etide na Paganinijevu temu
Polifone skladbe
Obraditi najmanje dvije polifone skladbe napamet:
J. S. Bach: Das Vohltemperiertes Klavier, I svezak (po izboru)
D. Buxtehude: Koralni preludij d-mol (op. 333)
N. ostakovi: Preludij i fuga
A. Corelli: Preludij d-mol
A. Corelli: Adagio
H. Lang: Preludij i fuga u C-duru
F. Fugazza: Preludij i fuga 3
Ch. Boll: Toccatina i fughetta
E. Cambieri: Trittico polifonico
E. Derbenko: Koralni preludij
Ciklike skladbe
E. L. Knorr: Suita
A. Jemeljanov: Skice prirode
J. Baant: est komada za harmoniku
V. Zolotarjov: Djeije suite (po izboru)
H. Brehme: Suita
N. Petin: Sonata
H. Reinbothe: Sonatina folkloristica
K. Ramrath: Varijacije na jednu bas temu
D. Bobi: Djeje suite za koncertnu harmoniku br. 1-4 (po izboru)
D. Bobi: Sonate br. 1-2 (po izboru )
A. Nagajev: Djeija suita br. 2
147
A. Bizov: Ruski crtei
V. Jacobi: Osam komada
J. Kaplan: Sonatina
Skladbe po izboru
P. H. Mohler: Dvije humoreske
P. H. Mohler: Koncertni valcer
H. Hermann: Fantazija
D. Bobi: Poema
T. Lundqist: Tema s varijacijama
V. Trojan: Tarantela
J. Ondru: Fantazija (Gaderska dolina)
G. Whettam: etiri plesna komada za harmoniku
T. Lundquist: Plasticity - tema s varijacijama
E. Hansen: Burleska
J. Matys: Preludij i varijacije
M. Mokovski : Tarantela
P. I. ajkovski : Skladbe iz baleta elkunik - Arapski ples, Ples
pastira
V. Semjonov : Dvije skladbe na bjelorusku temu
V. Podgorni: Lirski valcer
A. erepnjin : Partita

navedenom programu u svrhu unapreenja redovnog nastavnog procesa a koje
programu rada
ISPITNO GRADIVO
Jedna ljestvica.
Dvije zahtjevnije etide.
Jedna odgovarajua polifona skladba (u transkripciji ili izvorna).
Jedna ciklika skladba.
148
TREI RAZRED
SADRAJ RADA
Ljestvice
Sve durske, molske i kromatske ljestvice s elementima iz prethodnog
razreda u brem tempu.
Sve ljestvice u oktavama desnom i lijevom rukom (na melodijskom basu),
terce i sekste desnom rukom uz odgovarajuu ljestvicu lijevom rukom.
Ovisno o glazbalu i sposobnosti uenika mogue je proirenje tehnikih
zahtjeva na ljestvicama.
Etide
Obraditi najmanje 6 etida razliitog karaktera i tehnikih zahtjeva:
H. Hermann: Koncertne etide
Cramer-Bllov: I. svezak
R. Brui: Etide
Gradus ad Parnassum II. svezak
Gradus ad Parnassum III. svezak
G. enderjov : 24 koncertne etide
J. iakov Tri etide ( cis-mol, E-dur, D-dur )
Polifone skladbe
Obraditi najmanje dvije polifone skladbe napamet:
J. S. Bach: Fuga G-dur (Orgelwerke IX - Ed. Peters 248)
J. S. Bach: Fuga C-dur (Orgelwerke VIII - Ed. Peters 247)
M. Seiber: Preludij fuga a-mol
N. ostakovi: Preludij fuga D-dur, e-mol, d-mol
I. Bogar: Tocata i fuga
G. Barton: Tocatina i fuga
J. S. Bach: Das Vohltemperiertes Klavier, I. i II. svezak (po izboru)
A. Haaturjan - V. Ivanov: Fuga
D. Buxtehude: Izbor iz kompozicija za orgulje
A. Mjaskovskij - V. Ivanov: Fuga u b-molu
P. Zika: Chaconne i fuga u E-duru
Ciklike skladbe
E. L. Knorr: Suita
F. Fugazza: Sonatina
149
J. Matys: Pet bagatela
V. Jacobi: est valcer bagatela
D. Bobi: Djeje suite za koncertnu harmoniku br. 1-4 (po izboru)
D. Bobi: Sonate br. 1-2 ( po izboru)
F. Bro: Kromatske varijacije
N. Bartow: Tri karakteristine igre
T. Lundquist: Botanike igre
V. Zolotarjov: Djeija suita br. 6
V. Zolotarjov: Komorna suita
Skladbe po izboru
V. Jacobi: Koncert rondo
V. Trojan: Razruena katedrala
A. Rjepnjikov: Scherzo
H. Brehme: Elegija i capriccio
D. Bobi : Poema
B. Bjelinski: Varijacije na jednu narodnu temu
N. amo: Suita Razglednice iz ruskih krajeva
H. P. Hesse: Rondo sinfonico
A. Krzanowsky: Skladbe za harmoniku
V. Zolotarjov: Razmiljanja kod Dionisijevih fresaka
V. Balyk: Meimurska
V. Zubitski: Madrigal

programu rada.
ISPITNO GRADIVO
Jedna ljestvica.
Dvije etide ili jedna koncertna etida.
Jedna odgovarajua polifona skladba.
150
Jedna ciklika skladba - po mogunosti sonata.
ETVRTI RAZRED
SADRAJ RADA
Etide
Obraditi najmanje 4 etide od kojih najmanje 2 koncertne:
Gradus ad Parnassum II. svezak
Gradus ad Parnassum III. svezak
Cramer-Bllov: II. svezak
R. Brui: Etide
E. Etore: Koncertna etida br. 2
G. enderjov: 24 koncertne etide
J. iakov: Tri etide ( cis-mol, E-dur, D-dur )
Polifone skladbe
Obraditi najmanje jednu polifonu skladbu napamet:
D. Buxtehude: Orguljski preludij, fuga i chaconne u D-duru
J. Hatrik: Kontrapunktski monolog
F. Fugazza: Introdukcija i fuga
J. S. Bach: Tocata i fuga d-mol
J. S. Bach: Das Vohltemperiertes Klavier, I. i II. svezak (po izboru)
Ciklike skladbe
Obraditi najmanje je5azija
Skladbe po izboru
Ph. Ramoue: Kokoi
C. Daquin: Kukavica
J. Hatrik: Melankolini monolog
J. Hatrik: Varijacioni monolog
R. Brui: Scherzo
A. Govednik: Intradukcija i rondo scherzano
J. Feld: Koncertni komad
A. Krzanowsky: Izbor kompozicija
V. Zolotarjov: Pet skladbi
D. Bobi : Poema
151
programu rada.
ISPITNO GRADIVO
Koncertna etida.
Polifona skladba.
Cijela sonata ili I. st. sonate i ciklika skladba u cjelini ili dvije ciklike
skladbe.
Skladba po slobodnom izboru.
Izvorna skladba hrvatskog skladatelja.
Napomena:
Uenici koji upisuju prvi razred srednje glazbene kole na harmonici
moraju imati glazbalo s melodijskim basovima.
Ispitno gradivo moe se izvesti u dva dijela:
I. ljestvica i etida - (tehniki kolokvij),
II. ostali dio ispitnog gradiva koje se planira Godinjim planom i programom
rada harmonikakog odjela.
ORKESTAR
Orkestarje obvezatan za sve uenike od prvog do etvrtog razreda srednje

glazbene kole.
U koli u kojoj nije mogue ustrojiti orkestar zbog nedostatnog broja
uenika obvezatno je organiziranje skupnog muziciranja u obliku komornih
sastava.
LITERATURA
Zbirke skladbi prireene za harmonikake sastave.
Ostale skladbe (izvorne, transkripcije) domaih i stranih skladatelja koje
po tehnikim - interpretativnim zahtjevima odgovaraju izvoakim
mogunostima orkestra.
152
M. Krajna: Zbirka skladbi za orkestar harmonika
(Music Play, Zagreb 2005.) - po izboru
KOMORNA GLAZBA
Komorna glazba je obvezatna za sve uenike prema navedenom planu i

programu rada (poticanje na suradnju s ostalim glazbalima).
LITERATURA
Zbirke skladbi prireene za harmonikake ansamble stranih i domaih
skladatelja.
Ostale skladbe (izvorne, transkripcije) domaih i stranih skladatelja koje
po tehnikim - interpretativnim zahtjevima odgovaraju izvoakim
mogunostima orkestra.
TAMBURE
METODIKA OBJANJENJA
Osnovni je cilj uenja tambure u srednjoj glazbenoj koli, omoguiti
svakom ueniku tambure, temeljitu naobrazbu i razvoj u glazbenika-tamburaa
kao potpune umjetnike linosti.
Polazei od injenice da dobar i kolovan pojedinac ini osnovu jednog
kvalitetnog sastava, individualna nastava u srednjoj glazbenoj koli postavit
e dobre temelje za profesionalno bavljenje umjetnou sviranja na tamburi
te e omoguiti bitan pomak u napredovanju, usavravanju i razvoju glazbala
openito.
Osnovni je sustav ugaanja glazbala G-sustav, a ovisno o pojedinim
sredinama omoguuje se upotreba i ostalih sustava.
Glavna su glazbala u srednjoj glazbenoj koli bisernica ili bra.
Nastava je individualna 45 min. uz pratnju glasovira-korepetitora.
Uenici mogu upisati jedno od navedenih glazbala dok e ostala glazbala
tamburakog orkestra obnavljati prema potrebi i procjeni nastavnika.
Za vrijeme kolovanja uenik je duan nauiti samostalno raditi na
skladbama, vjebama, etidama i ljestvicama, itanju s lista, sviranju u sastavima
i orkestrima. Isto tako, trebao bi proi velik broj izvornih skladbi hrvatskih
skladatelja kao i skladbi raliitih stilskih razdoblja.
Takoer se preporua temeljita razrada pojedinih solo dionica i analiza
veeg broja orkestralnih skladbi hrvatskih skladatelja skladanih za tamburaki
orkestar.
153
Nastavnik je duan procijeniti individualne sposobnosti svakog pojedinog
uenika te na temelju toga razmotriti sve elemente na koje e uputiti uenika te
mu dati pravilne smjernice za napredovanje na glazbalu.
Uenik mora paljivo raditi na zadanim skladbama, usavravati tehniku
sviranja, analizirati probleme te ih zajedniki s nastavnikom rjeavati.
U nastavnom programu trebale bi biti ukljuene skladbe razliite po stilu
i anru, izvorne skladbe za tamburu, skladbe klasinih skladatelja, suvremene
skladbe, obrade narodnih tema (tema s varijacijama), a takoer ljestvice, etide,
vjebe te ostali instruktivni materijal.
Etape rada nad skladbom

Upoznavanje sa skladbom i skladateljem.
Analiza skladbe.
Usvajanje tehnikih i umjetnikih problema.
Rad s korepetitorom.
Javni nastup na kolokviju ili ispitu.
Ukljuivanje skladbe u individualni repertoar kao i daljnje usavravanju
skladbe.
Izvoenje skladbe na koncertu.
Rad nad skladbom trai od uenika poznavanje forme, glazbene
terminologije, zakonomjernosti fraziranja, ritma, dinamike, te artikulacije.
Vrlo je vano obratiti pozornost na prstomet, kvalitetu zvuka kojeg
dobivamo trzanjem, izraajnost, elastinost i pokretljivost prstiju kao i
koordinaciju lijeve i desne ruke.
Razvijanje tehnike sviranja:
Tijekom kolovanja uenik je duan nauiti osnovne naine sviranja
na tamburi (razliite vrste tuea kod sviranja s trzalicom, pizzikato u
desnoj i lijevoj ruci, vibrato, glissando, flaolete, melizme, potpuni opseg
glazbala, jednoglasje, dvoglasje, akorde, akorde s kadencom, harmonijske
figuracije, arpeggia paralelena i lomljena trozvuna, ljestvice durske,
molske i kromatske kroz jednu ili dvije oktave, ljestvice u tercama i
sekstama kroz jednu oktavu, ljestvice s umjetnim flaoletima (trzalicom),
etide i vjebe, itanje s lista i transponiranje.
Rad na intonaciji i ritmu
Formiranje i oblikovanje tona, motiva, fraze, artikulacija, agogika,
dinamika, rad na izraajnosti, formi i stilu.
Usavravanje skladbe je mogue uz koritenje svih navedenih sredstava
glazbenog izraavanja.
154
ISHOD UENJA
Minimum
Tijekom kolske godine uenik je duan savladati 4 - 6 etida, 4 - 8
solistikih dionica iz orkestralne literarure, 1 - 2 skladbe krupnije
forme (suita, sonata, tema s varijacijama...) 3 - 4 izvorne skladbe ili
transkripcije, ljestice i rastvorbe, itanje nota s lista.

PRVI RAZRED
SADRAJ RADA
LITERATURA
Tehnike vjebe za motoriku po Schradiku
Etide
N. ajkin: Etida e-mol
V. Laptjev: Etida a-mol
A. Janjinov: Etida br.4
A. Piljsikov: Etida 1 i 2
V. Murzin: Etida br.2
P. Fries: Etida br. 3
A. Goedicke: Etida A-dur
G. Kajzer: Etida br. 3
H. Bertini: Etide
N. Rozin: Etide
S. Krajna: Etide za bisernicu i bra (izd. Music Play)
A. Markovi: Etide I. (izd. Music Play)
Cikline skladbe
J. S. Bach: Poloneza i Scherzo iz suite h-mol
A. Corelli: Largo i Allemande iz sonate e-mol
Obrade klasinih skladbi za tamburu
A. Glazunov: Pizzikato iz baleta Rajmonda
A. Arenski: Neven
E. Fibich: Poema
E. Grieg: Proljee
R. Schumann: Sanjarenje
L. van Beethoven: Menuet
B. Smetana: Irinkina polka
M. Oginski: Poloneza
L. Delibes: Pizzikato iz baleta Silvija
J. S. Bach: Ave Marija
155
S. Vasilenko: Ples iz baleta Silvija
A. Ponchielli: Ples satova
A. Haaturjan: Ples djevojaka iz baleta Gajane
Izvorne skladbe i obrade
J. Andri: Tambure Paje Kolaria
A. Cigankov: Vesela etnja
V. Laptjev: Narodna
S. Krajna: Zbirka skladbi za bisernicu i bra (izd. Music play)
A. Markovi: Koncertantne skladbe za bisernicu i bra (izd. Music play)
ISPITNO GRADIVO
Dur, mol i kromatska ljestvica kroz dvije oktave u umjerenom tempu
(M. M. 1/4 = 80).
Trozvuci, tonika-subdominanata-dominanta-tonika.
Etida.
Ciklina skladba.
Jednostavana skladba - izvorna ili transkripcija.
itanje nota s lista i transponiranje.

DRUGI RAZRED
SADRAJ RADA
1. polugodite
Etide.
Ljestvice dur, mol i kromatske kroz dvije oktave (E-e, F-f, Fis-fis i G-g) u
umjerenom tempu (M. M. 1/4 = 80 - 100).
Trozvuci T-S-D-T .
itanje s lista i transponiranje.
2.polugodite
Etide.
Ljestvice dur, mol i kromatske kroz dvije oktave (As-as, A-a, B-b, H-h) u
umjerenom tempu (M. M. 1/4 = 80 - 100) za ispit po izboru.
Dur, mol i kromatske ljestvice kroz jednu oktavu u laganom tempu u
tercama i sekstama za bisernicu, a u tercama za bra.
Pizzikato palcem i srednjim prstom desne ruke, pizzikato prstima lijeve
ruke.
Trozvuci.
itanje nota s lista vista.
156
Etide
G. Kalmadinov: Etida br.6
N. Rozin: Etide
V. Laptjev: Koncertna etida
D. Kabalevski: Etida br.3
V. Evdokimov: Etida h-mol
A.Piljsikov: Etida G-dur
S. Krajna: Etide za bisernicu i bra (izd. Music Play)
A. Markovi: Etide I. (izd. Music Play)
Cikline skladbe
J. iakov: Prvi koncert
G. F. Handel: Sonate
A. Epaj: Tri stavka iz suite Maarski napjevi
Obrade klasinih i narodnih skladbi
J. Haydn: Maarski rondo
. Paliaschvili: Lekuri iz opere Daisi
M. Molcer: Koncertna skladba za bisernicu i tamburaki orkestar
Z. ljivac: Folklorna impresija
A. Cigankov: Vesela etnja
D. Pricker: Polka
D. ostakovi: Preludiji op. 34 (6)
Preludiji op. 33 (22)
S. Prokofjev: Pukinski valcer
W. A.Mozart: Mala nona muzika
C. W. Gluck: Melodij iz opere Orfej
S. Rahmanjinov: Talijanska polka
A. Veracini: Largo
J. Sibelius: Nocturno
J. Haydn: Serenada
N. R. Korsakov: Bumbarov let
R. Schedrin: Varijacija
P. Braunov: Romantini monolog
A. Cigankov: Sherzo
V. Laptjev: Improvizacija
S. Krajna: Zbirka skladbi za bisernicu i bra (izd. Music Play)
A. Markovi: Koncertantne skladbe za bisernicu i bra (izd. Music Play)
ISPITNO GRADIVO
Etida.
Ljestvica dur, mol i kromatska kroz dvije oktave s trozvucima.
157
Ljestvica dur, mol i kromatska kroz jednu oktavu u laganom tempu u
tercama i sekstama za bisernicu i tercama za bra.
Ciklina skladba.
Skladba po slobodnom izboru - izvorna ili transkripcija.
TREI RAZRED
SADRAJ RADA
1. polugodite
Etide zahtjevnije.
Ljestvice dur, mol i kromatske (C-c, Cis-cis, D-d...) s trozvucima u
umjerenom tempu (M. M. 1/4 = 100 - 120).
Ljestvice u tercama i sekstama u umjerenom tempu, a tercama za bra.
Flaoleti.
itanje s lista vista.
2. polugodite
Ljestvice dur, mol i kromatske kroz dvije oktave u brzom tempu
(M. M. 1/4 = 120 - 144).
Trozvuci.
Etide.
Vibrato u lijevoj ruci, vibrato u desnoj ruci.
itanje nota s lista.
Etide
J. iakov: Etide(A-dur, g-mol)
N. ajkin: Etida
V. Evdokimov: Etide (B-dur, G-dur)
N. Rozin: Etide
S. Krajna: Etide za bisernicu i bra (izd. Music play)
A. Markovi: Etide I. (izd. Music play)
Cikline skladbe
G. enderjov: Concertino br. 1
P. Braunov: Koncert za tamburu
G. Frescobaldi: Toccata
J. Haydn: Maarski rondo
D. Kapirin: Fantazija
P. ekalov: Rondo
V. Smirnov: Koncert br. 2
E. Cossetto: Preludij i Rondo (uz tamb. ork.)
158
N. R. Korsakov: Elegija
P. I. ajkovski: Melodija
J. S. Bach: Adaggio
R. Glier: Romansa
S. Scott: Indijska serenada
M. Glinka: Mazurka
F. Livadi: Scherzo
M. Moszkowsky: panjolski ples
A. Jermakov: Elegija
P. Sarasate: Andaluzujska romansa
F. Schubert: Pelica
J. Strauss: Tri-tra polka
D.ostakovi: Fantastini ples
S. Prokofjev: Pukinski valcer br.2
P. Braunov: Exprompty
N. Mjaskov: Nocturno
C. Debussy: Mjeseevo svjetlo
V.I vanov: uti list
A. Spendiarov: Hajtarma
Komorna glazba
F. Mendelssohn: Scherzo
V. Motov: Intermezzo
N. ajkin: Komorna suita za trio tambura
V. Gordovskaja: Valcer
ISPITNO GRADIVO
Etida.
Ljestvica dur, mol i kromatska kroz dvije oktave s trozvucima.
Ciklina skladba.
Skladba po slobodnom izboru - izvorna ili transkripcija.
159
ETVRTI RAZRED
SADRAJ RADA
Etide
N. Rozin: Etide
N. Paganini: Etide (obr.Jakovljeva)
V. Evdokimov: Etida G-dur
S. Ivanov: Etida Veseli vjetar
J. iakov: Etide (A-dur, g-mol)
S. Krajna: Etide za bisernicu i bra (izd. Music play)
A. Markovi: Etide I. (izd. Music play)
Cikline skladbe
F. Kreisler: Preludij i Allegro
J. Nikolajev: Sonata
B. Gibalin: Koncert
N. Paganini: Sonate (izbor)
N. Budakin: Koncert
G. enderjov: Concertino br. 2
A. Samonov: Varijacije
W. A. Mozart: Menuet D-dur
R. Schedrin: U spomen na Albenisa
E. Jenkinson: Ples vila
G. Sviridov: Romansa,Valcer
S. Slonimski: Legenda
S. Rahmanjinov: Vokaliza
M. Ravel: Habanera, Pavana
R. Glier: Romansa op. 3
A. Aljabjev: Slavuj
H. Wieniawski: Mazurka br. 2
A. Vivaldi: Adagio
P. ekalov: Rondo
P. I. ajkovski: Nocturno
M. Balakirev: Eksprompty
V. Monti: arda
A. Cigankov: Igre carskog ludila
J. Suk: Appassionata
N. Paganini: V.Jakovljev: Karneval u Veneciji
160
Komorna glazba
D. ostakovi: Narodni praznik
ISPITNO GRADIVO
Godinji ispit:
Ljestvica.
Etida.
Dvije skladbe po slobodnom izboru razliitog karaktera.
Zavrni ispit:
Ciklina skladba.
Skladba hrvatskog skladatelja - izvorna ili transkripcija.
Skladba po slobodnom izboru virtuoznog karaktera.
UDARALJKE
PRVI RAZRED
Mali bubanj
Minimum gradiva: potpuno razumijevanje najeih etvrtinskih i osminskih
mjera i dinamika. Ovladavanje svim podjelama dobe do esnaestinki najmanje
u tempu etvrtinke 108 - 112, kraim rudimentarnim tremolom, elementarnim
jednostrukim i dvostrukim predudarom.
Vjebe i etide: do 23. stranice iz knjige Dobri Paliev: Sistematini kurs za
mali bubanj / MUZIKA Sofija ili isti sadraj iz kvalitetnih europskih kola za
mali bubanj (Hochreiner, Keune, Delecluse, Zegalski i slino).
Razina zahtjeva na zavretku prvoga razreda: Johann Strauss, Jr.: Radetsky
March (Tr. & Arr. za mali bubanj iglasovir J. Michel Roy / Medici Music Press)
ili za naprednije Hector Berlioz: Rakoczy March (Tr. & Arr. za mali bubanj i
glasovir J. Michel Roy / Medici Music Press).
Klavijaturne udaraljke
Minimum gradiva: poznavanje svih durskih i molskih ljestvica i trozvuka
te izvoenje na njima zasnovanih etida i kraih adaptacija skladbi znaajnih
skladatelja starijih stilskih razdoblja uz pratnju glasovira.
Vjebe: do 23 stranice iz knjige Morris Goldenberg: Modern School for
Xylophone, Marimba, Vibraphone / Chappell & Co te zbirka kratkih obrada
Patrice Sciortino: Pices Classiques pour percussion clavier Vol. 1. /
Billaudot .
161
Na zavretku prvoga razreda na koli dostupnom klavijaturnom
udaraljkakom glazbalu obvezna izvedba dva do tri primjera iz navedene
zbirke (poput: Br. 4. A. Corelli / Largo i Br. 7. J. Ph. Rameau / Menuet) ili
slinih obrada drugih skladbi istih tehnikih i interpretativnih zahtjeva uz
pratnju glasovira.
Timpani
Minimum gradiva: ugodba najee uporabljivanih intervala i prstometi
osnovnih metroritmikih figura pri sviranju na dva timpana. Tehnike osnove
tremola.
Vjebe i etide: laki primjeri za dva timpana iz knjie Dobri Paliev
Sistematini kurs za timpane ili odgovarajui izbor iz alternativnih kola poput
Delecluse, Hochreiner i slinih.
Razina na zavretku prvoga razreda glazbene kole treba se kretati u
okvirima tehnike zahtjevnosti skladbi poput Jack McKenzie: Concertino za
timpane (dva) i glasovir / Music for Percussion, Inc. te intonativnih i stilskih
problema zbirke Patrice Sciortino: Pices Classiques pour timbales (etiri) Vol.
1. / Billaudot. Iz ove posljednje preporua se uz glasovirsku pratnju izvedba
primjera Br. 7. R. Schumann-a i Br. 8. E. Grieg-a.
Multipercussion
Minimum gradiva: poznavanje najjednostavnijih i najee primjenjivanih
kombinacija udaraljkakih glazbala u izvedbi po samo jednome udaraljkau -
solistu ili lanu veega sastava.
Postignuta razina na kraju prvoga razreda treba omoguiti izvedbu uz
glasovir - Yvonne Desportes: Premier Concours / Billaudot.
DRUGI RAZRED
Mali bubanj
Minimum gradiva: potpuno svladavanje razdiobama dobe manjim od
esnaestinke, duim rudimentarnim tremolom i njegovim dinamikim
nijansama, razrada razliitih vrsta predudara i ukrasa, prstometi osnovnih
rudimentarnih figura.
Vjebe i etide: Dobri Paliev: Sistematini kurs za mali bubanj / MUZIKA
Sofija izbor primjera upotrebe ukrasa i akcenata s posebnim naglaskom na
vjebama i etidama s tremolom stranice 48. - 53. ili isti sadraj iz drugih
kvalitetnih europskih kola za mali bubanj (Hochreiner, Keune, Delecluse,
Zegalski i slino).
162
Razina zahtjeva na zavretku drugoga razreda: Giacomo Meyerbeer:
Coronation March (Tr. & Arr. za mali bubanj i glasovir J. Michel Roy / Medici
Music Press) ili Franz Schubert: Marche Militaire (Tr. & Arr. za mali bubanj
iglasovir J. Michel Roy / Medici Music Press)
Minimum gradiva: kromatske ljestvice i ukrasi u izvedbi s dvije palice,
usavravanje tremola na ksilofonu i pedalizacije na vibrafonu, primjeri
sloenijeg prstometa u brim tempima.
Vjebe i etide: stranice 24. - 48. (za naprednije etide I. - VI. str. 62. - 65.)
iz Morris Goldenberg: Modern School for Xylophone, Marimba, Vibraphone /
Chappell & Co. Obvezno u cijelosti zbirka Patrice Sciortino: Pices Classiques
pour percussion clavier Vol. 2. / Billaudot .
Na zavretku drugoga razreda na raspoloivom klavijaturnom
udaraljkakom glazbalu obvezna izvedba primjera Br. 6. F. Chopin: Fantasie
Impromptu te jo dva primjera (poput Br. 1. L. van Bethoven i Br. 2. R.
Schuman) iz navedene zbirke ili slinih obrada drugih skladbi istih tehnikih i
interpretativnih zahtjeva uz pratnju glasovira.
Timpani
Minimum gradiva: ugodba intervala i trozvuka na tri i etiri timpana,
prstometi osnovnih metroritmikih figura pri sviranju na etiri timpana.
Usavravanje tremola i izvedbe ukrasa.
Vjebe i etide: laki primjeri za tri i etiri timpana iz knjige Dobri Paliev:
Sistematini kurs za timpane ili odgovarajui izbor iz alternativnih kola.
Razina na zavretku drugoga razreda u okvirima tehnike zahtjevnosti
kompozicija William Byrd: Earl of Oxfords March (Arr. John Raush / Ludwig
Music) te intonativnih i stilskih problema primjera glazbe velikih skladatelja iz
zbirke Patrice Sciortino: Pices Classiques pour timbales (etiri) Vol. 2.
Multipercussion
Minimum gradiva: potpuno razumijevanje multinstrumentalistike uloge
udaraljkaa te koncertna izvedba solistikoga programa sastavljenoga od
vie kraih skladbi za razliite udaraljke u trajanju od najmanje 15 minuta uz
pratnju glasovira. Tehniki zahtjevi na razini P. M. Dubois: La Petite Batterie
/ Leduc.
163
TREI RAZRED
Mali bubanj
Minimum gradiva: jasno razlikovanje rudimentarnoga i koncertnoga stila
uz sviranje u brim tempima.
Vjebe i etide: na rudimentarnoj razini prvih 30 primjera iz knjige Charlie
Wilcoxon: The All American Drummer / Ludwig; na koncertnoj razini prvih 9
primjera iz knjige Frederic Macarez: Stickin Stock / Billaudot.
Za zavretak treega razreda izvoenja solo skladbi na razini zahtjeva
Georges Bizet: Toreador March from Carmen (Tr. & Arr. za mali bubanj i
glasovir J. Michel Roy / Medici Music Press) ili Charles Gounod: Soldiers
March from Faust (Tr. & Arr. za mali bubanj i glasovir J. Michel Roy / Medici
Music Press).
Minium gradiva: osnove viepalinoga sviranja, primjeri glazbe dvadesetoga
stoljea pisani izvorno za udaraljke te skladbe za solo klavijaturne udaraljke
bez pratnje.
Vjebe i etide na razini: Thomas A. Brown: The Vibe Players Method /
Ludwig stranice 26. - 38.
Na kraju treega razreda skladbe uz pratnju glasovira iz zbirke Patrice
Sciortino: Pices Classiques pour percussion clavier Vol. 3. / Billaudot
(primjeri Br. 2, Br. 5 i Br. 6) te Thomas Pitfield: Sonata za ksilofon solo /
Edition Peters. Za naprednije uenike za tri i/ili etiri palice iz knjige N. J.
ivkovi: Funny Vibrapone i Funny Marimba.
Timpani
Minimum gradiva: izvoenje ljestvica na dva timpana s pripadajuim
problemima intonacije i kvalitete tona pri izvedbi uz glasovir, udaraljkaki
sastav ili manji orkestar.
Vjebe i etide: Br. 1 Br. 9 iz knjige Dobri Paliev: Etide za Timpane uz
pratnju klavira / MUZIKA Sofija i/ili odgovarajui izbor iz kola Friese &
Lepak ili J. Batigne & F. Dupin.
Razina na zavretku treega razreda glazbene kole treba se kretati u
okvirima tehnike zahtjevnosti skladbe Alexander Tcherepnin: Sonatina za tri
timpana i glasovir / Boosey & Hawkes te interpretativnih zahtjeva djela za dva
izvoaa na timpanima Jean-Baptiste Lully: Marche de Timbales / Billaudot.
164
Multipercussion
Minimum gradiva: tri stavka (primjerice Br. 2, Br. 8 i Br. 10) iz knjige
Yvonne Desportes: La Foire aux Crotes / Eschig uz pratnju glasovira i/ili solo
skladba na razini tehnikih zahtjeva Ney Rosauro: Variations for 4 tom toms
/ Propercussao.
ETVRTI RAZRED
Mali bubanj
Minimum gradiva: nekoliko teih vjebi i etida iz zbirke NARD 150 Solos
/ Ludwig (ili slino).
Priprema jedne skladbe za mali bubanj solo (ili uz pratnju) za program
maturskog ispita na razini tehnikih i interpretativnih zahtjeva Dobri Paliev:
Improvizacija za mali bubanj i glasovir ili Frdric Macarez: Snare System
Etida br. 4 / Leduc za mali bubanj solo.
Minimum gradiva: krai izbor tehnikih vjebi za etiri palice iz knjige
Marj Holmgreen: Technical Exercises for Keyboard Percussion Instruments.
Priprema skladbe za program zavrnoga ispita glazbene kole ili prijemnoga
ispita Muzike akademije na razini zahtjeva: J. S. Bach: Partita za flautu solo
u a-molu (na udaraljkakom glazbalu po slobodnom izboru), C. O. Musser:
Prelude op. 11 br. 3 za marimbu uz pratnju glasovira, C. O. Musser: Etude in
C Major op. 6 br. 10 za marimbu solo / Studio 4 productions ili R. Schedrin:
Hommage a Albeniz (arr. za vibrafon i glasovir V. Grishin) / MUZIKA
Moskva.
Timpani
Priprema jedne opsenije skladbe (solo ili s pratnjom) za timpane, najmanje
na razini tehnikih i interpretativnih zahtjeva - Ottmar Goerster: Capricetto za
etiri timpana i glasovir ili Alain Ridout: Sanatina for timpani / Boosey &
Hawkes
Multipercussion
Izvoenje solistikoga programa u trajanju od najmanje dvadeset pet
minuta koji ukljuuje skladbe sa i bez pratnje glasovira (i/ili drugih glazbala i/
ili sastava) za najmanje tri prethodne vrste udaraljkakih glazbala kao i jedan
laki koncert ili djelo za multipercussion solo na razini zahtjeva Eugene Bozza:
Rythmic / Leduc ili Siegfried Fink: Sudden Change / Zimmermann.
165
ISPITNO GRADIVO
Preporuljivi ispitni zahtjevi:
Prvi razred: program I. kategorije natjecanja HDGPP.
Drugi razred: program II. kategorije natjecanja HDGPP.
Trei razred: program III. kategorije natjecanja HDGPP.
etvrti razred: program IV. kategorije natjecanja HDGPP ili program
zavrnoga ispita srednje glazbene kole odnosno prijemnoga ispita
Muzike akademije.
ORGULJE
METODIKA OBJANJENJA
Umjesto navedenih skladbi mogu biti izvedene i druge skladbe odgovarajue
teine, te skladbe drugih skladatelja.
PRVI RAZRED
SADRAJ RADA
Osnovne informacije o instrumentu.
Osnovne informacije o registrima.
Tehnika sviranja na manualu/manualima.
Primjena pedala.
Upoznavanje sa skraenom oktavom (po mogunosti na pozitivu).
Fraziranje.
Registracija.
Stilske karakteristike.
Vjebe za pedal (T. Germani, J. Schneider, Schuldknecht, P. Peters).
Krae kompozicije s postupnim uvoenjem pedala.
Temeljna literatura:
G. P. Telemann: 12 leichte Choralspiele
D. Croner: Magnificat 8. Toni
N. Vetter: Allein Gott in der Hh sei
A. van Noordt: Psalm 38, Vers 6
G. Frescobaldi: Capriccio Pastorale
H. Scheidemann: Praeambulum
J. P. Sweelinck: Praeludium pedaliter
D. Zipoli: All Offertorio
166
***: Krae koralne predigre autora XVII. i XVIII. stoljea
J. S. Bach: Malih preludija i fuga (F-dur, BWV 556; g-mol, BWV 558;
a-mol, BWV 559; Pastorala BWV 590)
L. van Beethoven: Stcke fr Fltenuhr
J. Haydn: Fltenuhrstcke
***: Kompozicije iz hrvatskih samostanskih arhiva (Cres, Klanjec,
Varadin)
C. Franck: LOrganiste, II. sv.
W. Walton: Scherzetto
Th. Dubois: Toccata
Dodatna literatura za naprednije uenike
J. S. Bach: Jesu meine Freude, BWV 610
M. Reger: 30 malih koralnih predigra, op. 135a
Proirenje izvoakih vjetina u sviranju
Liturgijsko sviranje - izborno.
ISHOD UENJA
Minimum:
Tri pedalne vjebe.
Pet skladbi starih majstora.
Jedan mali preludij i fuga J. S. Bacha.
Jedna skladba iz ostalih razdoblja (romantika, XX. st.).
ISPITNO GRADIVO
Jedna pedalna vjeba.
Jedno djelo staroga majstora.
Jedan mali preludij i fuga J. S. Bacha.
Program se izvodi iz nota.
DRUGI RAZRED
SADRAJ RADA
Upoznavanje s povijesnim glazbalima i specifinim karakteristikama
glazbala razliitih razdoblja.
Razvoj tehnike sviranja na manualu i pedalu.
Upoznavanje svih porodica registara, problemi registracije.
Artikulacija.
Fraziranje.
Registracija.
167
Pedalne vjebe (Schuldknecht, Schneider, Germani, Peters)
Zahtjevnije skladbe za manual i pedal skladatelja XVII. - XX. stoljea
Temeljna literatura
H. Scheidemann: Praeambulum
D. Buxtehude: Koralne predigre
L. N. Clerambault: Suita I. ili II. stavak (po izboru)
F. Couperin: 2 stavka iz mise (po izboru)
G. Frescobaldi: Toccate; Canzone
J. Pachelbel: Koralne predigre
J. S. Bach: Izbor iz koralnih predigri
J. S. Bach: 8 malih preludija i fuga (g-mol, BWV 558; a-mol, BWV 559;
B-dur, BWV 560; d-mol, BWV 554; Pastorala BWV 590)
J. S. Bach: Preludiji i fuge (c-mol, BWV 549; e-mol, BWV 533,
g-mol, BWV ?)
J. S. Bach: Fantasia u (a-molu) i fuga u a-molu, BWV ?
J. S. Bach: Alla breve, BWV ?
J. Brahms: Koralne predigre, op. 122
M. Reger: Koralne predigre, op. 135a
J. Rheinberger: iz op. 156
F. Peeters. Largo, In memoriam (op. 71)
A. Wills: Fanfare
J. Bajamonti: Sonata u C-duru; Sonata u F-duru
A. Klobuar: Minijature; Tri minijature
N. Njiri: 10 verseta
A. Markovi: Toccatina
***: Kompozicije iz hrvatskih samostanskih arhiva (Cres, Klanjec,
Varadin)
Dodatna literatura za naprednije (orguljae) uenike
Literatura iz popisa za vii razred
Sviranje u sastavu
Orguljska pratnja (vokalni i instrumentalni solisti, zbor) - izborno
Liturgijsko sviranje - izborno
Improvizacija - izborno
ISHOD UENJA
Minimum:
Dvije pedalne vjebe.
168
Dvije skladbe starih majstora.
Dva koralna preludija J. S. Bacha.
Dva preludija i fuge J. S. Bacha.
ISPITNO GRADIVO
Jedna skaldba iz ostalih razdoblja (romantika, XX. st.).
TREI RAZRED
SADRAJ RADA
Razvoj tehnike sviranja na manualima i pedalu.
Upute za samostalno registriranje.
Posjet orguljarskoj radionici - izborno (ovisno o mogunostima).
Artikulacija.
Fraziranje.
Registracija.
Upotreba aluzija i crescendo valjka.
Nastavak pedalnih vjebi.
Temeljna literatura
D. Buxtehude: Koralne predigre; Preludiji
G. Frescobaldi: Toccate; odabrani stavci iz zbirke Fiori musicali
J. P. Sweelinck: Varijacije na svjetovne teme; Koralne varijacije; Fantazije,
idr.
L. N. Clerembault: 2 stavka iz Suite I. ili II.
D. Zipoli: Kompozicija po izboru
M. Weckmann: Koralni verseti
G. Muffat: Toccate
J. Pachelbel: Djelo po izboru
J. S. Bach: Pastorala, BWV 590
J. S. Bach: Preludiji i fuge (c-mol, BWV 549; e-mol, BWV 533;
g-mol, BWV 535; a-mol, BWV 551; C-dur, BWV 531)
169
J. S. Bach: Fantasia u a-molu, BWV 562
J. S. Bach: Toccata i fuga u d-molu, BWV 565
J. S. Bach: Fantasia u G-duru, BWV 572
J. Brahms: Koralne predigre, op. 122
C. Franck. Cantabile; Pastorala; Preludij, fuga i varijacija
M. Reger: 12 komada, op. 59
Th. Dubois: Grand choeur
E. Gogout: Toccata
A. Wills: Fanfare
F. Peeters: Largo, op. 71
O. Messiaen: La Nativit du Seigneur (stavak po izboru)
J. Alain: Le Jardin suspendu; Litanies; Deux dances a Agni Yavishta
I. Vierne: 24 pieces en style libre, op. 31
J. Langlais: 4 postludija (po izboru)
M. Lean: Intrada i koral Pjevaj hvale Magdaleno
A. Markovi: Toccatina
A. Klobuar: Partita (stavak po izboru)
F. Dugan: Fuga u c-molu; Preludij i fuga u G-duru; Risoluto
Literatura iz popisa za vii razred
Sviranje u sastavu
Komorna glazba.
Improvizacija - izborno.
ISHOD UENJA
Minimum:
Dvije pedalne vjebe.
Dvije skladbe starih majstora.
Dva koralna preludija J. S. Bacha.
Dva vea djela J. S. Bacha (2 preludija i fuge ili jedan preludij i fuga i 1
fantazija).
Jedna skladba iz razdoblja romantike.
Jedna skladba skladatelja XX. st.
ISPITNO GRADIVO
170
Jedna skladba iz ostalih razdoblja.
ETVRTI RAZRED
SADRAJ RADA
Razvoj tehnike sviranja na manualima i pedalu.
Upute za samostalno registriranje.
itanje starih notnih zapisa (tabulatura).
Artikulacija.
Fraziranje.
Registracija.
Pedalne vjebe (isti skladatelji kao u prethodnome razredu; J. S. Bach:
Pedal-Exertitium,
BWV 598
Temeljna literatura
D. Buxtehude: Preludiji; Ciacona; Passacaglia
N. Bruhns: Preludiji
G. Frescobaldi: Toccate; odabrani stavci iz zbirke Fiori musicali
J. P. Sweelinck: Varijacije na svjetovne teme; Koralne varijacije; Fantazije,
idr.
L. N. Clerembault: 2 stavka iz Suite I. ili II.
D. Zipoli: Kompozicija po izboru
M. Weckmann: Koralni verseti
G. Muffat: Toccate
J. G. Walther: Koncert za orgulje u F-duru
J. S. Bach: Pedal-Exercitium, BWV 598
J. S. Bach: Izbor iz koralnih predigri
J. S. Bach: Preludiji i fuge (a-mol, BWV 549; e-mol, BWV 533; g-mol,
BWV 535; a-mol, BWV 543; C-dur, BWV 547;
C-dur, BWV 545; C-dur, BWV 531)
J. S. Bach: Toccata i fuga u d-molu, BWV 565
J. S. Bach: Fantasia u G-duru, BWV 572
C. Franck: Cantabile; Pastorale; Preludij, fuga i varijacije
J. Brahms: Koralne predigre, op. 122; Preludiji i fuge
M. Reger: 12 komada, op. 59
E. Gigout: Toccata
171
O. Messiaen: La Nativit du Seigneur (stavak po izboru)
O. Messiaen: LAscension (stavak po izboru)
J. Alain: Le Jardin suspendu; Litanies; Deux dances a Agni Yavishta
I. Vierne: 24 pieces en style libre, op. 31
J. Langlais: 4 postludija ( po izboru)
F. Schmidt: 4 mala preludija i fuge
A. Klobuar: Partita (dva stavka po izboru)
A. Klobuar: Pjesma stvorova ( dva stavka po izboru)
A. Klobuar: Toccata III.
F. Lui: Fantazija u a-molu; Elegija
F. Dugan: Risoluto; Uvod i fuga u f-molu; Preludij i fuga u G-duru;
Toccata u g-molu
F. Para: Pastorala
Sve zahtjevnije skaldbe navedenih autora.
Sviranje u sastavu
Komorna glazba.
Improvizacija - izborno.
ISHOD UENJA
Minimum:
Dvije pedalne vjebe
Dvije skladbe starih majstora
Dva koralna preludija J. S. Bacha
Jedan preludij i fuga J. S. Bacha
Jedna skladba iz razdoblja romantike
Jedna skladba skladatelja XX. st.
Jednaskladba hrvatskog skladatelja
ISPITNO GRADIVO
Zavrni ispit:
Jedno djelo staroga majstora
Jedan preludij i fuga J. S. Bacha
Jedna skladba iz razdoblja romantike
Jedna skladba skldatelja XX. stoljea
1 skladba hrvatskog skladatelja
172
SKUPNO MUZICIRANJE
Nastavni se program djelomice modificira prema karakteru skupine s

obzirom na razliiti uzrast uenika, razliite razine njihove intelektualne i
mentalne zrelosti te posebnosti njihovih osobnih interesa. Konaan oblik
sastavlja nastavnik prema dobivenim podacima o slijedu kulturnih zbivanja
tijekom nastavne godine. Manju vanost treba pridavati gomilanju programa,
a vei emocionalnom doivljaju i zanimanje za glazbeno djelo.
Poseban naglasak je na skupnom muziciranju gdje uenik doivljava svu
ljepotu druenja uz glazbu te razvija vanu osobinu - sposobnost tolerancije i
meusobna potovanje.
Program je sastavljen od raznih skladbi iz klasine literature koje uenici
uz pomo nastavnika samostalno obrauju, od skladbi iz zabavne literature i
izvorne narodne glazbe.
Vrednovanje uenikova postignua uenika:

Uenik polae ispit i ne ocjenjuje se ve se njegov razvoj prati tijekom
nastavne godine putem rada na nastavnim sadrajima te na obvezatnim javnim
nastupima sa skupinom.
173
GLAZBENIK PJEVA
tjedni broj sati
NASTAVNI RAZRED
PREMET I. pr. II. pr. I. sr. II. sr. III. sr. IV. sr.
Solo pjevanje 2 2 2 2 3 3
Harmonija 2 2 1 1
Polifonija 2 1
Glazbeni oblici 1 1
Zbor 1
4 4 4 4 4
Komorna glazba 2 2
Glasovir obvezatno 1* 1* 1* 1* 1*
Korepeticija 1* 1* 1* 1* 1 1
Talijanski jezik 2
Njemaki jezik 2
UKUPNO 9 14 14 14 19 18
Napomene:
1
uenici solo pjevanja u I. pripremnom razredu ukljuuju se u zbor tek u drugom
polugoditu.
U I. i II. razredu srednje glazbene kole mogue umjesto zbora po 1 sat komorne glazbe.
* sat traje 30 minuta
174
Nastavni program
Osnovni zadatak nastave pjevanja u srednjoj glazbenoj koli pripremanje

je uenika da sudjeluje kao solist ili lan profesionalnih pjevakih zborova u
opernim kuama, na radiju i televiziji te u profesionalnim folklornim pjevakim
sastavima.
METODIKA OBJANJENJA
Na kraju prvog pripremnog razreda uenik mora pokazati sljedee:
- slobodan stav i dranje tijela, osloboenje od krivih fiksacija (koenje)
te primjenjivanje kosto-abdominalnog disanja s malo zraka (vanost
inveracije i miinog rada dijafragme i trbune stijenke);
- svladavanje zapjeva te koncentiranih piano tonova na malom opsegu
glasa.
SADRAJ RADA
Tehnike vjebe
Tehnike vjebe za pneumofoniko usklaivanje vokalnog instrumenta
(usklaivanje funkcije daha i rada glasilnica - upjevanje) na malom opsegu
glasa.
LITERATURA
Vokalize:
Bez teksta po izboru nastavnika brojevi iz izdanja Concona, ABT,
Ltgen,
M. Togunjac: ujte ja pjevam ...! i sl. prikladne za obraivanje
osnovnih pjevakih problema.(izd. Music Play)
S tekstom iz Vaccai br. 5, 9, 10, 11, 12, 24 ili brojevi iz zbirke Vaccai,
Marchesi,
M. Togunjac: ujte ja pjevam ...! i sl.
Pjesme skladatelja 17. i 18. st. (stari talijanski, francuski i engleski majstori, te
G. F. Hndel, Ch. W. Gluck).
Npr. anonimo: O leggiardi occhi belli, A. Caldara: Sabben crudele,
A. Falconeri: Bella porta di rubini, A. Scarlatti: O, cessate di piagarmi,
A. Scarlatti: Son tutta duolo, G. Caccini: Tu ch si le pene.
Izbor:
Stare talijanske pjesme i arije I. i II. album (redacija I. Lhotka-Kalinski),
Parisotti I, II. i III. album, Cecilia I, II. i III. album, Barbi album, Isori
175
album, M. Togunjac: ujte ja pjevam ...!, L. Horvat-Dunjko: Ljuven
sanak (izd. Music Play), itd.
ISHOD UENJA
Minimum
Vokalize - najmanje pet bez teksta tijekom kolske godine i najmanje tri s
tekstom.
Pjesme skladatelja 17. i 18. st. - najmanje tri.
Sve na jeziku izvornika.
ISPITNO GRADIVO
Dvije vokalize (jedna s tekstom, druga bez teksta).
Jedna pjesma skladatelja 17. ili 18. st.
Jedna pjesma po izboru nastavnika.
Sve napamet i na jeziku izvornika.
METODIKA OBJANJENJA
Na kraju drugog pripremnog razreda uenik mora pokazati sljedee:
- slobodan stav i dranje tijela, pravilnu upotrebu kosto-abdominalnog
disanja s malo zraka (potrebna intervencija i elastinost pri meusobnoj
funkciji kontrakcije dijafragme i trbunih miia);
- pravilan zapjev;
- pravilno oblikovanje vokala i konzonanata, vladanje koncentriranim
piano-tonovima na malom opsegu glasa;
- muzikalno izvoenje nastavnog programa.
Izvoenje programa na javnoj kolskoj priredbi.
SADRAJ RADA
Tehnike vjebe
Tehnike vjebe za oslobaanje od krivih fiksacija (koenja), tehnika
zapjeva, vjebanje koncentriranih piano-tonova na malom opsegu glasa
vokalna i konsonantna ataka, spajanje tonova na manjim intervalima.
LITERATURA
Vokalize:
Bez teksta po izboru nastavnika brojevi iz izdanja Concona, ABT,
Ltgen,
M. Togunjac: ujte ja pjevam ...! (izd. Music Play) i sl. prikladne za
176
obraivanje osnovnih pjevakih problema.
S tekstom iz Vaccai br. 5, 9, 10, 11, 12, 24 ili brojevi iz zbirke Vaccai,
Marchesi,
M. Togunjac: ujte ja pjevam ...!, Panofka i sl.
Pjesme skladatelja 17. i 18. st.
Npr. A. Scarlatti: Se Florindo e fedele, A. Scarlatti: Sento nel core,
A. Scarlatti: Togliete mi la vita ancor, G. F. Hndel: Verdi prati,
G. Paisiello: Nel cor piu non ni sento, G. B. Pergolese: Se tu mi ami,
G. B. Pergolese: Nina.
Izbor:
Parisotti I, II. i III. album, Cecilia I, II. i III. album, Barbi album, Isori
album, M. Togunjac: ujte ja pjevam ...! itd.
Pjesme po izboru nastavnika:
Romantiari
Npr. F. Schubert: Ihr Bild, F. Schubert: Der Lindenbaum,
F. Schubert: Der Leiermann, F. Schubert: Seligkeit,
F. Schubert: Heidenrslein, F. Schubert: Lachen und Weinen,
F. Schubert: Freisinn, F. Schubert: In der Fremde,
F. Schubert: Erstes Grn, F. Schubert: Volkliedchen itd.
Hrvatski skladatelji
Npr. V. Lisinski: Udaljenoj, V. Lisinski: Rua, I. Zajc: Lastavicam, I.
Zajc: Moja laa,
I. Zajc: Tiho, tiho moje elje, I. Zajc: No je tiha,
I. Lhotka-Kalinski: Po dragomu kraju (ciklus pjesama)
L Horvat-Dunjko: Ljuven sanak (izd. Music Play) itd.
ISHOD UENJA
Minimum:
Vokalize - najmanje tri bez teksta tijekom kolske godine i najmanje tri s
tekstom.
Pjesme skladatelja 17. i 18. st. - najmanje etiri.
Pjesme po izboru nastavnika - najmanje etiri.
ISPITNO GRADIVO
Dvije vokalize (jedna s tekstom, druga bez teksta).
Jedna pjesma po izboru nastavnika (romantiar).
Jedna pjesma hrvatskog skladatelja po izboru nastavnika.
177
PRVI RAZRED
METODIKA OBJANJENJA
Cijl je nastave u ovom razredu postupno razvijati kvalitetu tona na srednjem
poloaju glasa uz proirivanje opsega. Uenik na kraju ovog razreda mora
pokazati da je stekao slobodu miia vrata, eljusti i lica, da pravilno izvodi
tonove na neto proirenom opsegu glasa, da pravilno i dosljedno primjenjuje
appoggio za vrijeme pjevanja, da zna izvoditi messa di voce na srednjem
poloaju, da pravilno spaja vokale s konzonantima. Uenik mora stei ispravnu
akustiku predodbu pjevanog tona, te sposobnost analize vlastitih i tuih
pjevanih tonova, kao i muzikalno izvoenje programa.
SADRAJ RADA
Tehnike vjebe
Tehnike vjebe na neto proirenom opsegu glasa. Vjebe za daljnje
razvijanje tehnike daha (uz svjestan osjeaj elastine potpore za vrijeme
pjevanja). Usavravanje zapjeva (vokalna i konsonsntna ataka).
Izdravanje tonova messa di voce (zapjev - ispjev - otpjev), legato,
staccato itd.
LITERATURA
Vokalize:
Postupno prelaziti na tehniki sve sloenije vokalize pogodne za sve vrste
tehnika ABT, Ltgen, Vaccai, Marchesi, Panofka i sl.
Npr. A. Falconeri: O belissimi capelli, A. Caldara: Come raggio di
sol, G. Giordani: Caro mio ben, S. Rosa: Star vicino,
D. Cimarosa: Resta in pace, G. B. Bassani: Posato dormite2,
F. Gasparini: Caro laccio, A. Scarlatti: Gia sole dal Gange,
G. F. Hndel: Lascia ch io pianga.
Izbor:
Parisotti I., II. i III. album, Cecilia I., II. i III. album, Barbi album, Isori
album, Purcell albumi.
Pjesme skladatelja 19. st.
F. Schubert, R. Schumann, lake pjesme J. Brahmsa, F. Mendelssohna,
E. Griega, V. Bellinia itd.
Npr. F. Schubert: Wohin, F. Schubert: Frhlingstraum,
F. Schubert: Litanci,
178
F. Schubert: Die Forelle2, F. Schubert: Der Neugierige,
F. Schubert: An die Musik, F. Schumann: Die Lotosblume,
F. Schumann: Der Nussbaum, Lake pjesme iz ciklusa Frauliebe und
Laben te lake pjesme iz ciklusa Dichterliebe, L. van Beethoven: Ich
liebe dich, L. van Beethoven: In questa tomba oscenza,
V. Bellini: Vaga luna che inarganti,V. Bellini: Il fervido desiderio,
V. Bellini: Na rondi pur contento.
Izbor:
Standardni album pjesama svakog od navedenih skladatelja (za visoki,
srednji i duboki glas), isto tako pojedinane pjesme gore navedenih
skladatelja.
Pjesme hrvatskih skladatelja
Lisinski, Zajc, Bersa, Luci, Baranovi, Lhotka-Kalinski, Dobroni,
Papndopulo, Odak, Gotovac, Kunc, Matz, Grgoevi, Brkanovi, Cipra,
Devi, Zlati, Bjelinski, Kaplan, L. Horvat-Dunjko: Ljuven sanak, i dr.
ISHOD UENJA
Minimum:
Vokalize: najmanje pet tijekom kolske godine.
Pjesme skladatelja 19. st. - najmanje etiri.
Pjesme hrvatskih skladatelja - najmanje etiri.
ISPITNO GRADIVO
Jedna vokaliza bez teksta.
Jedna pjesma skladatelja 19. st.
Jedna pjesma hrvatskog skladatelja.
DRUGI RAZRED
METODIKA OBJANJENJA
Na kraju ovog razreda uenik mora pokazati da mu u pjevanju dominira
rubna vibracija glasilnica (Obreklang), da znade pjevati messa di voce, da
prema vlastitim mogunostima primjenjuje razliite pjevake tehnike i ukrase,
da mu glas sve vie poprima karakteristike nosivosti, mekoe i punoe zvuka,
te da muzikalno i izraajno izvodi nastavno gradivo.
Izvoenje programa na javnoj kolskoj priredbi na kraju kolske godine.
179
SADRAJ RADA
Tehnike vjebe
Tehnike vjebe za izgraivanje vokalnog instrumenta u njegovoj
funkcionalnoj cjelini. Vjebe za postupno i oprezno razvijanje volumena
glasa. Obraivanje pojedinih tehnika: canto spianato, martellatto,
portamento, skale te razliiti ukrasi.
LITERATURA
Vokalize
Opetovanje i obraivanje novih brojeva pogodnih za pojedine vrste
tehnike.
Izbor: Condone, ABT, Ltgen, Marchesi, Panofka,
Bordogni itd.
Npr. G. Caccini: Amarilli, A. Caldara: Selve amice2, M. Cesti: Tu
mancavi a tormentari, Ch. W. Gluck: O del mio dolce ardor,
F. Hasse: Ritornerai fra poco, G. F. Hndel: Ch io mai vi possa,
G. F. Hndel: Mobrea mai fu, N. Jamelli: La bella calandrina,
G. Sarti: Lundi dal caro bene, A. Vivaldi: Vieni, vieni,
A. Vivaldi: O servi volate, W. A. Mozart: Das Veilchen,
W. A. Mozart: Ridente la calma2.
Izbor:
Parisotti I, II. i III. album, Cecilia I, II. i III. album, Isori album, Vivaldi
(6 pjesama) te izabrane pjesme W. A. Mozarta, Purcell album itd.
Lake arije iz kantata, oratorija ili misa Bacha, Hndela, Haydna,
Prucella.
I. Lhotka-Kalinski: Arije iz oratorija G. F. Hndela, Albumi arija iz
kantata i oratorija (za visoki, srednji i duboki glas) svakog pojedinog
od navedenih skladetlja te odgovarajui Arien-albumi sabranih arija iz
kantata i oratorija razliitih skladatelja.
F. Schubert, R. Schumann, J. Brahms, F. Mendelssohn, E. Griega,
V. Bellini, G. Donizetti, G. Verdi.
Izbor:
Standardni albumi pjesama svakog od navedenih skladatelja (za visoki,
srednji i duboki glas), isto tako pojedinane pjesme gore navedenih
skladatelja.
Iz albuma pjesama za kantate i oratorije navedenih skladatelja obraivat
e nastavnik s uenikom pjesme koje ne stavljaju uenika pred preteki
180
zadatak (tehniki i muziki), kako uenik ne bi bio prisiljen te skladbe
izvoditi pogrenim tehnikim sredstvima.
Pjesme hrvatskih skladatelja
Lisinski, Zajc, Bersa, Luci, Baranovi, Lhotka-Kalinski, Hatze, Dobroni,
Papndopulo, Odak, Gotovac, Kunc, Matz, Grgoevi, Brkanovi, Cipra,
Devi, Zlati, Bjelinski, Kaplan, L. Horvat-Dunjko: Ljuven sanak dr.
ISHOD UENJA
Minimum:
Pjesme skladatelja 17. i 18. st. - najmanje pet.
Pjesme skladatelja 19. st. - najmanje pet.
Lake arije iz kantate, oratorija i mise - najmanje dvije.
Pjesme hrvatskih skladatelja - najmanje pet.
ISPITNO GRADIVO
Jedna laka arija iz kantate, oratorija ili mise.
TREI RAZRED
METODIKA OBJANJENJA
U zavrnom stupnju uenik treba dijapazon glasa razviti do punog opsega,
svladati spajanje registra (voix mixto) te zvuk izjednaiti na itavom opsegu
glasa na svim vokalima. Kod uenika valja razviti smisao za tehnike i
muzikalne finese te osjeaj za odgovarajuu interpretaciju teksta (sadraja).
Zatim treba kod uenika razviti smisao za komorno i polifomo
muziciranje.
SADRAJ RADA
Tehnike vjebe
Tehnike vjebe za daljnje izgraivanje i usavravanje vokalnog
instrumenta. Vjebe za razvijanje volumena, modulativnosti i pokretljivosti
glasa. Vjebe za jedinstvo registra npr. vokalize Hauptner i dr.
181
LITERATURA
(Stari talijanski, francuski i engleski majstori)
Izbor: Parisotti I., II. i III. album, Cecilia I. i II. album, Isori album, Purcell
album, Echos de France, Lukai, Jeli itd.
Arije iz kantata, oratorija ili misa Bacha, Hndela, Haydna, Mozarta
(po mogunosti koloraturnog karaktera).
Koncertne ili lake operne arije Glucka, Haydna, Mozarta ili Beethovena.
Izbor: W. A. Mozart: Album koncertnih arija I. i II.; Haydn: Koncertne
arije; Albumi opernih arija.
F. Schubert, R. Schumann, J. Brahms, Wolf, F. Mendelssohn, F. Liszt,
Lve, V. Bellini, G. Donizetti, G. Verdi itd.
Izbor: Standardni albumi sabranih odnosno pojedinano izdanih djela gore
navedenih skladatelja.
Reger, Strauss, Marx, Faure, Debussy, Ravel, Respighi, Santoliquido,
de Falla
Izbor: Albumi i pojedinana izdanja pjesama gore navedenih skladatelja.
Pjesme slavenskih skladatelja.
Dvoak, Janaek, Novak, Szumanovsky, ebalin, Haaturjan, Rahmanjinov,
Smetana, itd.
Pjesme hrvatskih skladatelja suvremenijeg muzikog izraza.
Devi, Bjelinski, Cipra, Lhotka-Kalinski, Zlati, Cosetto, Slavenski, L H.
Dunjko: Ljuven sanak i dr.
ISHOD UENJA
Minimum:
Arije iz kantate, oratorija ili mise - najmanje tri.
Koncertne arije ili lake operne arije - najmanje dvije.
Pjesme skladatelja 20. st. - najmanje dvije.
Pjesme slavenskih skladatelja - najmanje dvije.
Pjesme hrvatskih skladatelja - najmanje tri.
ISPITNO GRADIVO
Jedna arija iz kantate, oratorija ili mise.
182
Jedna pjesma slavenskog ili hrvatskog skladatelja.
Jedna laka koncertna ili operna arija (Gluck, Haydn, Mozart ili
Beethoven).
ETVRTI RAZRED
METODIKA OBJANJENJA
Svrha je nastave pjevanja u zadnjem razredu srednje kole da pored
neprestalnog vokalno-tehnikog usavravanje razvija kod uenika sve bitne
estetsko-muzikalne komponente.
Uz to treba kod uenika njegovati smisao i osjeaj za stilove (klasini,
romantini i suvremeni) te izraajnost u vokalno-deklamatorskoj reprodukciji
pri emu treba paziti na jedinstvo zvukovne linije. Uenik treba na zavretku
srednje kole pokazati dovoljan stupanj vokalno-tehnike i muzike zrelosti.
SADRAJ RADA
Tehnike vjebe
Raznovrsne vjebe za kontrolu glavnih tehnikih momenata pneumofonikog
usklaivanja odnosno funkcioniranja vokalnog instrumenta u njegovoj
cjelini (npr. prikladne vokalize Hauptner itd.).
LITERATURA
Arije iz kantata, oratorija ili misa Bacha, Hndela, Prucella, Haydna, Mozarta
(po mogunosti koloraturnog karaktera).
Koncertne arije Haydna ili Mozarta te operne arije Haydna, Mozarta, Glucka
ili Beethovena.
Izbor: W. A. Mozart: Album koncertnih arija I. i II.; Haydn:
Koncertne arije; Albumi opernih arija.
F. Schubert, R. Schumann, J. Brahms, Wolf, F. Mendelssohn, F. Liszt,
Lve, V. Bellini, G. Donizetti, G. Verdi.
Izbor: Standardni albumi sabranih odnosno pojedinano izdanih djela
gore navedenih skladatelja.
Reger, Mahler, R. Strauss, Marx, Faure, Debussy, Ravel, Respighi, de
Falla, dala Piccola, Pizzeti, Britten, Bartok, Kodaly, Schnberg, Schmidt,
183
Hindemith, Honneger itd.
Izbor:
Albumi i pojedinana izdanja pjesama gore navedenih skladatelja.
Pjesme slavenskih skladatelja.
Dvoak, Janaek, Suk, Novak, Szumanovsky, ebalin, Haaturjan,
Prokofjev, Stravinski, ostakovi itd.
Izbor:
Razliita izdanja sabranih ili pojedinanih pjesama navedenih skladatelja,
vokalna izdanja svjetskih skladatelja te poljskih, ekih i slovakih
skladatelja.
Pjesme hrvatskih skladatelja preteno suvremenog glazbenog izraza.
Devi, Bjelinski, Cipra, Lhotka-Kalinski, Fribec, Malec, Kelemen, Saka,
Zlati, Cosetto, Pibernik, Hercigonja, L H. Dunjko: Ljuven sanak i dr.
Operne arije skladatelja 19. i 20. st.
Rossini, Bellini, Donizetti, Verdi, Bizet, Gounod, Massnet, ajkovski,
Dvoak, Puccini, R. Strauss, Musorgski, Britten, Lisinski, Zajc, Baranovi,
Devi. Gotovac, Papandopulo, varc, Borodin Rimski-Korsakov, Smetana
idt.
ISHOD UENJA
Minimum:
Arije antique - najmanje etiri
Arije iz kantate, oratorija ili mise - najmanje tri.
Koncertne arije Haydna ili Mozarta ili operne arije Haydna, Mozarta,
Glucka, Beethovena - najmanje dvije.
Pjesme skladatelja 20. st. - najmanje tri.
Pjesme slavenskih skladatelja - najmanje tri.
Pjesme hrvatskih skladatelja - najmanje tri.
Operne arije 19. i 20. st. - namanje tri.
ISPITNO GRADIVO
Jedna arija iz kantate, oratorija ili mise (koloraturnog karaktera).
Jedna pjesma slavenskog skladatelja.
Jedna operna arija 19. ili 20. st.
184
ZAVRNI ISPIT
Da bi uenik dokazao zrelost te glazbeno i tehniko znanje potrebno da
se moe profesionalno ukljuiti u postojee glazbeno-scenske ustanove, mora
nakon zavrena etiri semestra na javnom koncertu ili pred mjerodavnim
povjerenstvom izvesti sljedei program:
Dvije pjesme skladatelja 19. st.
Dvije pjesme skladatelja 20. st.
Dvije pjesme slavenskog skladatelja.
Dvije pjesme hrvatskog skladatelja.
Dvije operne arije (jedna moe biti koncertna arija).
KOREPETICIJA
Nastava korepeticije odvija se tijekom itavog studija pjevanja prema
izboru gradiva i uputama nastavnika pjevanja, a organizira se dogovorno
izmeu nastavnika pjevanja i korepetitora.
KOMORNA GLAZBA
METODIKA OBJANJENJA
Komornu glazbu uenici pohaaju od prvog do etvrtog razreda srednje
kole.
Svrha je predmeta komorna glazba za pjevae razvijati ueniku toliko
potreban smisao za zajedniko (skupno) muziciranje, bilo u veim, bilo u
manjim sastavima (vokalnim i vokalno instrumentalnim), komornim i oprenim
sastavima. Tako e se uenik postupno osposobiti za skupno muziciranje, bez
ega praktiki, uope ne bi mogao ispravno svladati zadae koji ga oekuju u
profesiji ili kao solista ili kao lana nekog manjeg ili veeg sastava ili zbora.
Nastavu predmeta komorna glazba za pjevae vodi nastavnik pjevanja uz
suradnju korepetitora.
SADRAJ RADA
LITERATURA
Npr. talijanski komorni dueti starih majstora bel-canta 17. i 18. st.
Cherubini (dueti)
Mozart (dueti)
Purcell (komorni dueti)
185
Albumi Dueta Brahmsa, Cornelliua, Mandelssohna, schumanna,
ajkovskog.
W. A. Mozart: 6 nocturna za 3 glasa uz klavir 2 violine i cello
G. F. Hndel: Njemake arije za sopran s violinom i cellom
Djela pisana za komorni ili klasini ili modreni operni sastav (Monteverdi,
Carissimi, Bellini, Donizzeti, Paizieloo, Dvoak, Schumann, Schubert,
Verdi, ajkovski, Smetana, Zajc, Gotovac i dr.)
ISHOD UENJA
Minimum:
ZS najmanje tri komorna dueta tijekom kolske godine
TALIJANSKI JEZIK (70- sati)
I/6 i II/7 GODINE OBRAZOVANJA
Osnovna je i najvanija zadaa i cilj, nauiti ispravno intonirati i itati

talijanske tekstove. Da bi se to ostvarilo, nuno je nauiti osnove talijanskog
jezika, predviene planom i programom rada, to znai osnove gramatike
strukture. One sloenije uenici trebaju znati na razini raspoznavanja, kako bi
se mogli to bolje snalaziti u datom im tekstu (npr. pasiv; aorist; gerund i sl.).
Nuno je ovladati fondom rijei koje e im omoguiti obinu svakodnevnu
konverzaciju i mogunost sporazumjevanja u svakodnevnim situacijama.
Cilj je programa upoznati uenike i s nekim kulturnim i povijesnim
posebnostima zemlje, iji jezik ue i na taj nain stvoriti ueniku volju i elju
da se sam koluje na tom podruju, u smislu usavravanja podruja koje je
izabrao, a to je u ovom sluaju pjevanje, te da proiri svoje horizonte i kao
kulturni radnik u cijelini.
METODE RADA
U radu s uenicima koristi se metoda izlaganja, demonstracije,
individualnog razgovora, te sluanje talijanskog jezika radi to boljeg (slunog)
uvida u intonaciju i melodioznost jezika, u svrhu to optimalnijeg ovladavanja
jezikom.
SREDSTVA
Udbenik, kazetofon, kolska ploa, slike i fotografije.
186
LITERATURA
1. Udbenik: Parliamo italiano, conosciamo lItalia
Autori: Drinkovi Mladineo
2. Konverzacijska talijanska gramatika (dr. Josip Jernej)
3. Talijanski za odrasle (Domenico Cirnecca)
4. Letture italiane per stranieri
(knjiga-zbirka raznih talijanskih tekstova za strance)
Uenici koriste gore navedene udbenike, ostala literatura je nastavnikova

nadopuna u nastavi jezika.
MINIMUM PROGRAMSKOG SADRAJA
I. GODINA ESTOGODINJEG PROGRAMA
Pravilno itanje, pisanje i izgovaranje predoenog teksta (za svladavanje

ovog najvanijeg zahtjeva potrebno je poznavati pravila itanja i pisanja kao i
osnovne gramatike i pravopisne strukture koje e nadalje biti iznesene).
IL GENERE DEI SOSTAVNIVI E AGGETTIVI
Rod imenica i pridjeva to ukljuuje poznavanje i primjenu odreenih
lanova (slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju).
LE PREPOSIZIONI ARTICOLATE
Padeni prijedlozi - (geneitiv-DI; dati-A; ablativ-DA) znati primjeniti kod
prijevoda reenica sa hrvatskog na talijanski jezik i obrnuto.
Ovaj je segment vrlo vaan jer uenici moraju shvatiti bit i vanost pravilne
upotrebe padenih prijedloga u obinom govoru.
AGGETTIVI E PRONOMI POSSESSIVI
Prisvojni pridjevi i zamjenica
Prijedlozi, A, In i DA i njihova upotreba iza glagola ANDARE I ESSERE
Glagoli svih triju konjugacija + nepravilni glagoli FARE, STARE, VENIRE,
ANDARE + modalni glagoli POTREBE, DOVERE, VOLERE i SAPERE
PASSATO PROSSIMO - perfekt glagola biti i imati (essere i avere)
estice c i sono
Prva godina zavrava zakljuno s prvih 11 lekcija i uenici su duni ovladati
jednostavnom konverzacijom tj. mogunou odgovaranja na pitanja koja
slijede nakon lekcija. Tu se podrazumijeva i ovladavanje tehnike itanja, tako
da su uenici sposobni pravilno proitati tekst, respektirajui pravila pisanja, a
nadasve sluanja govorenog sadraja.
Svaki uenik duan je napisati pravilno barem pet suvislih talijanski
reenica, bilo slobodno na odredjenu temu ili zadano kao prijevod s hrvatskog
187
na talijanski jezik.
Uenik treba raspoznavati vrste rijei u proitanom tekstu (imenice,
pridjeve, glagole, prijedloge, zamjenice, lanove) tj. znati rei u kojem je
obliku, rodu ili broju neka rije, i u skladu s tim, orijentaciono prevesti tekst.
Sva pravopisna i gramatika objanjenja potrebna za svladavanje programa
1. godine nalaze se u rubrici FORME E STRUTTURE koja slijedi iza svake
lekcije.
II. GODINA ESTOGODINJEG PROGRAMA
Osobne zamjenice (naglaene)
PRONOMI PERSONALI (FORME TONICME)

Osobne zamjenice (nanaglaene) (normativ, dativ, akuzativ)
PRONOMI PERSONALI ATONI

Slaganje s participom (nenaglaenih osobnih zamjenica)
ACCORDO DEL PARAICIPIO

Pridjevi belo i quelo
Pridjevi sa sufiksom issimo
Imperativ glagola 1. 2. i 3. konjug. te pomonih glagola
ESSERE i AVERE
Prilozi (SVVERBL)
Odnosne zamjenice (Pronome relativo)

Nenaglaene line zamjenice kao DOMECI (uz glagol)
PRONOMI AFFISSI
Glagoli (verbi) i glagolska vremena
Perfekt (pass prossimo) nepravilnih glagola koje susreemo u udbeniku
1. Perfekt povratnih glagola (pass pross. die verbi fiflessivi)
2. Imperfekt (imperfetto)
3. Futur (futuro); Futur-specijalne forme (forme speciali-str. 71 udb.)
4. Pasiv (forma pasiva) str. 102 u udb.
5. Aorist (pasato remoto), kondicional (kondizionale) str.142 i 152 udb.
Aorist kao pretprolo vrijeme treba zbog njegove iroke upotrebe u
talijanskom jeziku, naroito u pisanim tekstovima, znati prepoznati, a isto tako
i koncional kao vrlo bitno pravilo za razumjevanje i interpretiranja teksta.
188
U drugoj godini uenja predviene su slijedee lekcije: 13, 14, 15, 17, 19,
20, 24, 30.
U udbeniku se nalazi takoer poglavlje koje se odnosi na postepenu lektiru
pod nazivom LETTURE GRAUALI. Uenici su duni proitati 1. postepenu
lektiru, znati prevesti i analizirati vrste rijei, te prepoznati oblike u kojima su
napisane. Voditi konverzaciju, zadanu putem pitanja i odgovora nakon svake
lekcije. Ovladati vokabularom tako da je u stanju napisati desetak jednostavnih
reenica na zadanu temu.
Sva gore navedena gramatika potrebna za ispit znanja nalazi se u udbeniku

Parliamo italiano, conosciamo LItalia.
ISPIT ZNANJA
Ispit znanja provodi se semestralno i godinje i to pismeno i usmeno,
prema datom konceptu minimum gradiva za svaku godinu. Znanje treba biti
praktino, u funkciji jednostavnog govornog jezika, a ne kao memoriranje
gramatikih definicija.
Od uenika se zahtijeva pravilno itanje i intoniranje zadatog primjerenog
teksta, te isto tako pravilno pisanje diktiranog teksta.
Pismeni dio ispita obuhvaa provjeru jednostavnih gramatikih struktura
(prevoenje odnosno nadopunjavanje reenica), te mogunost pisanja
jednostavnih reenica (slobodno ili na zadanu temu; sposobnost sluanja
i pravilnog uobliavanja teksta koji se diktira). Usmeni dio ispita obuhvaa
itanje nepoznatog (primjerenog) teksta, radi uoavanja uenikovog snalaenja
na novom tekstu, intoniranja i pravilnog izgovora onoga to ita.
Ispit znanja, provodi se na kraju svakog semestra, primjereno minimumu
gradiva 1. i 2. godine uenja talijanskog jezika. Ispit se odrava predzadnji
odnosno zadnji sat u semestru, detaljni dogovor uslijedit e s uenicima.
NJEMAKI JEZIK
Odgojno obrazovni cilj proizilazi iz specifinih potreba glavnog predmeta

struke - solo pjevanja. S obzirom da je velik dio vokalne glazbene literature
baziran na tekstovima njemake poezije (velike barokne vokalno instrumentalne
forme, solo pjesme romantike) program rada njemakog jezika izvodi se na
dvije razine:
a) Cilj rada je osposobljavanje uenika za komunikaciju (usmenu i pismenu)
u okviru svladanog gradiva.
b) Osposobljavanje uenika za globalno svladavanje literarnog (poetskog)
189
teksta sluei se strunom lingvistikom literaturom (rijenici, gramatike,
idiomatski rjenici).
OBLICI RADA
Obrada osnovnih tekstova
Obrada audio tekstova
Voenje kratkih dijaloga na bazi osnovnih tekstova
Pismene zadae
Objanjenje gramatike
TEMA (Sadraj)
Stanovanje
Promet (gradski, meugradski)
Grad (trgovine, pota)
Prehrana
Odjea
Svakodnevni ivot
GRAMATIKA
Red rijei u reenici
Prezent glagola haben, sein
Odredjeni i neodredjeni lan
Negacije
Prezent
Neodreene zamjenice
Dativ i akuzativ
Perfekt
Red rijei u reenici (zavisnoj)
Povratni glagoli
Sadraj udbenika DEUTSCH FUR SIE planiran je u dvije kolske godine
rada (Prilog: Plan rada po satovima)
I. GODINA UENJA
AUF DEM FLUGHAFEN

AUF DER STRASSE
AN DER REZEPTION
IN JUTTAS WOHNUNG
IN EINER NEUAUSIEDLUNG
ZU FUSS MIT DEM AUTO MIT DER STRASSENBAHN
190
II. GODINA UENJA
WAS GIBT ES ZUM MITTAGESSEN

SIND ANZUGE FUR ALTE LEUTE
WARUM KOMMT KARIN ZU SPOT
WOCHENENDPLAANE
EINE EINLADUNG
BEELIT EUCH KINDER
LITERATURA
Heine: Liederkreis, Deichendorff, Heine: Dichterliebe (Schumann)
Goethe: Erlikonig, Heidenroslein, Heine: Doppelganger
Muller: Die schone Mullerin (Wohin, Der Neugierige, Ungeduld (Scubert)
ISPITNI ZAHTJEVI
I. GODINA
Svladavanje teksta (1-5)
Pravilna interpretacija proraenih literarnih tekstova
Voenje kratkih dijaloga
Gramatika uz lekcije (1-5)
II. GODINA
Svladavanje teksta (6-12)
Samostalno izlaganje u okviru zadane situacije
Pravilna interpretacija i prevoenje nepoznatog teksta
Sluenje gramatikom, rijenikom
Gramatika uz lekcije (6-12)
SCENSKI IZRAZ (OPERNA GLUMA)
Obrazovni cilj spomenutog predmeta je upoznavanje uenika pjevaa s

osnovnim principima operne glume, tj. svladavanja elemenata mimike, geste
i pokreta potrebnih pri interpretaciji vokalnih kao i vokalno scenskih skladbi.
Na taj se nain uenici pripremaju za koncerte, scenske, televizijske i ostale
javne nastupe.
Materijal, propisan za studij, ispite i mogue javne izvedbe kod predmeta
solo-pjevanja sadri dovoljno djela razliitih skladatelja kroz sve stilove
od renesanse, preko baroka, klasike, romantike, impresionizma, razliitih
nacionalnih smjerova - sve do suvremenog stvaralatva.
191
Time je omogueno nastavnicima i uenicima da prema svojim sklonostima
odaberu ono to im najbolje odgovara i tako upoznaju i usvoje u tom rasponu
veliki dio onoga to je za ljudski glas napisano.
Unutar pojedinih stilova ima dovoljno raliitih skladatelja i njihovih
djela, tako da se iz toga prijedloga moe odabrati ono to najbolje odgovara
pojedinom glasu.
Isto tako je u izboru propisanog materijala vidljivo nastojanje, da se to je
vie mogue, zadovolje i vokalno-pedagole komponente.
Od velike bi vanosti bilo omoguiti to vei broj satova korepeticije
u kasnijim godinama studija, a od samog poetka to vei broj sati osnova
glasovirskog sviranja (ne u pijanistikom smislu) nego jednostavno sviranje
melodija i prateih harmonija, kako bi se uenici mogli i sami pripremiti te
tako nauiti osnovni glazbeni materijal. U tom bi smislu trebalo upuivati i
nastavnike glasovira, kad rade s pjevaima, jer jednom poetniku, ueniku
pjevanja (pa ak ni kasnije) nije potrebno Fingergelaufigheit, nego da zna
proitati melodiju i pojednostavljenu pratnju. Kod nas je potpuno zanemareno
sluanje izvedbi velikih pjevaa.
Nuno je nabaviti ureaje za audio reprodukciju. Tako bi pjevai-uenici,
zajedno s nastavnicima mogli sluati uzorne izvedbe velikih pjevaa i to
kritiki, jer potrebno je nauiti i sluati. Isto bi tako, snimajui svoje izvedbe,
nauili uoavati pozitivne elemente svojih ostvarenja, kao i pogreke. Tako bi
se oni najtalentiraniji mogli dovinuti do najvieg cilja; zaboraviti sve metode
i tehnike i sluajui svoju unutarnju predodbu, ostvariti je vokalno, to je
najvie umijee i poetak onog to se zove umjetnost pjevanja.
VJEBE IZ VOKALNE TEHNIKE

(35 sati)
VI. GODINA ESTOGODINJEG PROGRAMA odnosno

IV. GODINA ETVEROGODINJEG PROGRAMA
Za rad s pjevakim zborom posebno je vano da budui dirigent zbora

upozna mogunosti i funkcioniranje pjevakog instrumenta. U radu s djeijim
zborovima posebnu panju treba obratiti djeijim glasovima. esto se naime
dogaa da pjevaki nadarena djeca zbog forsiranog pjevanja u predpubertetu,
ne mogu kasnije nastaviti studij solo pjevanja zbog oteenja glasnica.
Svrha je nastave tog predmeta da uenik upozna vrste disanja i da svlada
ispravno disanje kod pjevanja (duboko disanje, odnosno kosteabdominalno
192
disanje). Zatim, da se ve prema svojim glasovnim mogunostima, naui
sluiti rubnom vibracijom u pjevanju (ukoliko sam to ne moe izvesti da barem
teoretski zna kako se to postie). Svladavanje tih tehnika omoguit e buduem
dirigentu zbora da u radu s djecom i mladim pjevaima postigne kvalitetan
zvuk zbora i ouva osjetljiva mlada grla.
Veliku vanost treba posvetiti dikciji pod kojom podrazumjevamo pravilno
i jasno izgovaranje (pjevanje) rijei u gramatikom i fonetikom smislu. Osim
jasnom pjevanju vokala naroitu panju treba posvetiti konsonantima. Oni
reprodukciji teksta, uz zvukovnu koncentraciju i vrstu tonsku podlogu, daju
plastinost, a time i snagu umjetnikog izraaja.
LITERATURA
Prirunik za teoretski dio nastave: I. Lhotka - Kalinski:Umjetnost
pjevanja
Praktini dio:
1. Tehnike vjebe
Vjebe za pravilno (duboko) disanje. Vjebanje koncentriranih piano
tonova na malom opsegu glasa.
2. Vokalize
Lake vokalize iz 40 izabranih vokaliza (redakcija ir-Pirnat), iz zbirke
Vaccari i sl.
3. Pjesme
Lake popjevke autora 17. i 18. st., kao i romantiara (u prijevodu i na
izvorniku) te domaih skladatelja.
Poseban praktini rad:
Upoznavanje djeijih glasova, te praktian rad s djecom (objanjavanje
disanja, osnovni principi postave glasa itd.)
Nastava se odrava 1 sat tjedno.
Radi se s grupom od 4 do 6 uenika.
193
GLAZBENIK - TEORIJSKI SMJER

Tjedni broj sati
RAZRED
NASTAVNI PREMET
I. pr. II. pr. I. sr. II. sr. III. sr. IV. sr.
Glasovir obvezatno 2* 2* 2* 2* 2 2
Harmonija 3 3 2 2
Polifonija 2 2
Povijest glazbe1 2 2 2 2
Glazbeni oblici 1 1
Skupno muziciranje (zbor, orkestar)2 4 4 4 4 4 4
Izborno glazbalo 1 1
Dirigiranje 1 1
itanje i sviranje partitura 1 1
UKUPNO 10 10 14 15 17 16
Napomene:
1
U programu predmeta Povijest glazbe obrauje se i Poznavanje glazbala, Folklor i
Upoznavanje glazbene literature.
2
U pravilu zbor.
*
Sat traje 30 minuta.
194
HARMONIJA
CILJ I OPE ZADAE PREDMETA

Cilj harmonije je obrazovanje, prouavanje i usvajanje homofonog naina
skladateljskog promiljanja (stvaranja u razdoblju baroka, klasike i romantike
(od 16. do kraja 19. st.)
Programom nastave harmonije ostvaruje se svjesno usvajanje harmonijskog
vieglasja - homofonije i razvoj unutarnjeg - harmonijskog sluha i stvaralake
fantazije.
Obrazovni je cilj svladavanje tehnika zapisa homofonih skladbi i usvajanje
logike slijeda akorada u klasinoj harmoniji. Program nastave harmonije
osposobljava uenike u boljem razumjevanju skladbi koje ui, lakem
memoriranju notnog teksta, spretnijem itanju prima vista.
Pretpostavke su za uenje harmonije itanje i pisanje nota u violinskom
i bas kljuu, snalaenje u svim dur i mol tonalitetima, poznavanje intervala,
5/3 i obrata, D7 obrata, te njihovo sluno raspoznavanje, kao i poznavanje
osnovnih glazbenih oblika (notni dvotakt, perioda).
Napomena: Sadraj predmeta jednak je za sve uenike. Za uenike teorijskog
smjera proirenje se odnosi na izradu veeg broja zahtjevnijih zadataka, kao i
vei opseg rada na praktinom dijelu (harmonija na glasoviru).
Da bi program rada bio to pregledniji podijelili smo sadraj na nekoliko
cjelina:
teorijski sadraj predmeta,
vjebe iz harmonije (pismeno),
vjebe iz harmonije (praktino na glasoviru),
harmonijski diktat,
harmonijska analiza.
PRVI RAZRED
SADRAJ PREDMETA
Objanjenje pojmova harmonija (homofonija) i polifonija.
Ton i alikvotni niz.
Melodija - struktura i oblik.
Akordi graeni po tercama (5/3, 7).
Pojam konsonanti i disonanti.
Akordiki tonovi i neakordiki tonovi (osnovne karakteristike).
Ritam - harmonijski ritam.
Tonalitet i harmonijske funkcije.
Napomena: Svi ovi pojmovi objanjeni su na primjerima iz literature.
195
KVINTAKORDI
Postavljanje 5/3 u etveroglasju (vokalni slog).
Udvostruenje tona.
Opseg glasova u mjeovitom zboru.
Tijesni i iroki slog.
Poloaj akorda.
Glavni 5/3 i njihove funkcije.
Kvintna srodnost akorda.
Spajanje 5/3 glavnih stupnjeva I-V i I-IV.
Obratiti panju na oznaku voice u harmonijskom molu.
Strogi spoj izmeu srodnih 5/3.
Pojam kadence, autentina, plagalna i polovina.
Kadenca I-IV-V-I.
Promjena poloaja sloga.
Zabranjena kretanja u melodiji.
Zabranjeni pomaci u etveroglasju.
5/3 sporednih stupnjeva.
Tercna srodnost kvintakorda.
Odnos g. 5/3 i sporednih.
Spoj V-VI u duru i harmonijskom molu.
Spoj VI-V u duru i harmonijskom molu.
Pojam varave kadence.
Sekvence sa 5/3 u duru (uzlazne i silazne).
Disonantni 5/3 u duru i harmonijskom molu.
Napomena: Obrauje se dur i harmonijski mol.
SEKSTAKORDI (6)
Postavljanje 6 gl. stupnjeva u duru i molu.
Postavljanje kons. 6 sp. stupnjeva.
Spajanje kons. 6 sa 5/3.
ifrirani bas.
Spajanje 6 meusobno.
6 VII. stupnja u duru i molu.
Prohodni VII. 6 (I.-VII. 6 - I. 6) - pojam proh. akorda.
6 II. i III. st. u molu.
II. 6 u kadenci.
Zabranjeni pomaci u spojevima 6.
Seksta kao zaostajalica (6-5) prohodni i izmjenini ton.
Harmonizacija uzlaznog i silaznog tetrakorda u molu, molskoj ljestvici
(pojam frigijske kadence).
196
KVARTSEKSTAKORD (6/4)
Graa 6/4.
Postava 6/4 u etveroglasju.
Vrste 6/4 : zaostajalini, prohodni, izmjenini, 6/4 kao obrat - akordika
figuracija.
Kadenca I-IV-V 6/4 5/3-I (pojam kadencirajui 6/4).
VJEBE IZ HARMONIJE (pismeno)

Kadenca I-IV-V-I
Kadenca I-IV-V-VI-IV-I
Harmonizacija basa kons. 5/3 u duru i molu
Harmonizacija soprana kons. 5/3 u duru i molu (kod harm. soprana uvesti
pojam dobre harm. progresije).
ifrirani bas (5/3 i 6).
Neifrirani bas - uz primjenu 5/3 i 6.
Sopran (uz primjenu 6).
Kadenca s 6.
Kadenca s kad. 6/4.
Kadenca s prob. 6/4.
ifrirani bas, neifrirani bas, sopran sve uz primjenu 5/3, 6 i 6/4.
Dovrenje zapoete fraze ili male gl. reenice.
Napomena: Uenici teorijskog smjera rjeavaju zahjtevnije zadatke te vie
neifriranih basova, a naroito vie soprana.
VJEBE IZ HARMONIJE NA GLASOVIRU

Sviranje kadenci.
Sviranje sekvenci.
Sviranje basova i soprana (kratki zadaci).
Napomena: Teoretiari sviraju vie zadataka .
Prima vista basove i soprane.
Improviziraju kratki slobodni stavak (2-4 takta).
Sviraju po diktatu.
Napomena: Vjebe iz harmonije na glasoviru prate obradu pojedine
nastavne cjeline.
HARMONIJSKI DIKTAT
Sluno prepoznavanje poloaja akorda.
Tijesni i iroki slog.
Prepoznavanje kadenci (aut., plag., varava i polovina).
Sluno prepoznavanje kraih nizova spojeva 5/3, 6, 6/4.
197
HARMONIJSKA ANALIZA
Obuhvaa primjere jednostavnije strukture u kojima prepoznajemo: vrste
kadenci, spojeve 5/3 i 6, vrste 6/4.
Napomena: U tu svrhu posluit e nam izabrani korali J. S. Bacha,
jednostavnije kompozicije Haydna, Mozarta, Beethovena i dr.
LITERATURA
Prirunici:
F. Lhotka
N. Devi
T. Petrovi
MINIMUM GRADIVA
Opseg obveznih praktinih radova (na glasoviru).
Svirai i pjevai:
Tijekom nastavne godine uenik treba nauiti najmanje 10 basova i
5 soprana.
Kadence u duru i molu do 3 # i b (I - IV - V 6/4 5/3 - I).
Sekvence u duru.
Teoretiari:
Najmanje 20 basova ifriranih i neifriranih
Najmanje 10 soprana
Proirene kadence dur i mol do 4 # i b
Sekvence do 4 # i b
Harmonizaciju dur lj. do 4 # i b
ISPIT
Ispit iz harmonije sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Svirai i pjevai
imaju razredni ispit, dok teoretiari imaju komisijski ispit.
Pismeni (svirai i pjevai) piu 2 kolska sata
1. ifrirani bas
2 . sopran uz primjenu 5/3, 6 i 6/4
Pismeni (teoretiari) piu 3 kolska sata
1. neifrirani bas uz primjenu 5/3, 6, 6/4
2. sopran uz primjenu 5/3, 6, 6/4
3. slobodni stavak (zadani tonalitet i mjera te ev. zapoeta 2 takta)
Ispit na glasoviru (pjevai i svirai) - razredni ispit
Sviraju kadence do 3 # i b.
Usmeni ispit (teoretiari) - komisijski ispit
1. kadenca
198
2. vlastita kadenca
3. 5 neifriranih basova i 5 soprana
Napomena: To su zadaci, a uenici izvlae papirie sa zadacima
Prima vista - kratki neifrirani bas.
Materijalni uvjeti: Gramofon, Glasovir, HI-FI ureaji.
DRUGI RAZRED
SADRAJ RADA
Objanjenje pojma: septakorda, graa akorda, modulacija-dijatonska
(srodni modaliteti), dominantni nonakord (graa akorda).
DOMINANTNI SEPTAKORD
Postavljanje u etveroglasju.
Potpuni nepotpuni.
Rjeenja.
Izmjena rjeenja septime.
Obrat dominantnog septakorda: rjeenje, prohodni D 4/3.
DIJATONSKA MODULACIJA
Pojam modulacije
Dijatonska modulacija - kvintna srodnost (C-G, C-F/ G-D, F-B),
- dur - paralelni mol (C a, G e, F d, B g)
SPOREDNI SEPTAKORDI
U duru i molu.
Graa septakorda.
Posebni osvrt na II. 6/5 - rjeenja, kadenca s upotrebom II. 6/5 (dur ,mol).
Septakord VII. st. (u duru i molu).
Septakordi s velikom septimom u duru I. i IV. st., u molu I., III., IV. st.
Rjeenja - septakord u kvintakorde i obratima, septakord u septakord.
Septakordi III. i IV. st dur.
Septakordi sa sporednim septakordima i njihovim obratima.
DIJATONSKE MODULACIJE
Dijatonske modulacije u tonalitetu udaljene za jedan predznak uzlazno
(npr. C-e i e-C uz pomo zajednikog akorda) i dijaton. modulacije u tonalitete
udaljene za jedan predznak silazno (npr. C-d uz pomo harmonizacije silaznog
tetrakorda melodijskog mola - tzv. frigijske kadence).
Dijatonske modulacije u tonalitetu udaljene za dva predznaka uzlazno
199
ili silazno (npr. C-B, C-D, C-h) uz pomo zajednikog akorda, zatim C-g
uz pomo harmonizacije uzlaznog tetrakorda melodijskog mola ili silaznog
tetrakorda melodijskog mola, (frigijske kadence). Sva tri naina vezanja
polaznog i ciljnog tonaliteta su i u modulacijama tipa mol-DUR, mol-mol
udaljenih za 2 predznaka.
DOMINANTNI NONAKORD
Postavljanje u etveroglasju.
Rjeenja.
Obrati D9.
Rjeenja obrata.
Nona - uzlazno (9-10).
Nona - silazno (9-8).

Kadenca.
Sekvenca.
Harmonijski bas.
Harmonijski sopran.
Dovrenje zapoete fraze ili male gl. reenice.
Napomena: Uenici teorijskog smjera rjeavaju zahtjevnije zadatke i vei
broj primjera.

Sviranje kadenci.
Sviranje sekvenci.
Sviranje basova i soprana.
Modulacije.
Napomena: Vjebe iz harmonije na glasoviru prate obradu pojedine
nastavne cjeline.
HARMONIJSKI DIKTAT
Sluno prepoznavanje akorda.
Sluno prepoznavanje kraih nizova - 7, 6/5, 4/3, 2.
HARMONIJSKA ANALIZA
Obuhvaa primjere u kojima prepoznajemo modulacije i septakorde.
Napomena: U tu svrhu posluit e nam analiza djela J. S. Bacha, Mozarta,
Beethovena i dr.
200
MINIMUM GRADIVA
Opseg obveznih praktinih radova:
Svirai i pjevai:
Tijekom nastavne godine uenik treba nauiti najmanje 10 basova i 5
soprana
Kadence i sekvence 3 # i b
Modulacije
Teoretiari:
Najmanje 10 soprana
Proirene kadence dur i mol do 4 # i b
Sekvence do 4 # i b
Modulacije
ISPIT
Pismeni (svirai i pjevai) - 2 kolska sata
Sopran
Bas
Modulacija
Pismeni (teoretiari) - 3 kolska sata
Neifrirani bas
Sopran
Modulativni stavak
Na glasoviru (pjevai i svirai) - razredni ispit
5 basova
Kadenca (sekvenca)
Modulacija
Usmeni ispit (teoretiari) - komisijski ispit
Kadenca
Sekvenca
Basovi (5 neifriranih)
Soprani (5 zadanih soprana)
Modulacija a vista
Sopran a vista
201
TREI RAZRED
SADRAJ RADA
Mol, dur, akord molske subdominante, harmonijska opreka.
Modulacije pomou molske subdominante polaznog i ciljnog tonaliteta.
MODULACIJA
Modulacije u udaljene tonalitete pomou posrednih tonaliteta (Dur-Dur,
Dur-mol, mol-mol, mol-Dur).
NEAKORDIKI TONOVI
Zaostajalice.
Prave zaostajalice u uem i irem smislu.
Silazne zaostajalice.
Uzlazne zaostajalice.
Zaostajalice u basu.
Viestruke i kombinirane zaostajalice.
Prohodni tonovi.
Izmjenini tonovi.
Varijante izmjeninih tonova (Echappe).
Appoggiature.
Anticipacije.
Pedalni ton (orgelpunkt).
KROMATIKA
Kromatski pomak - alteracija:
Alterirani akordi.
Pravi alterirani akordi.
Alterirani akordi u irem smislu.
Harmonijska opreka.
Srodnost akorda u kromatici.
Kromatska kvintna srodnost.
Kromatska tercna srodnost.
Sekundarne dominante i subdominante.
Sekvence sa sekundarnim dominantama.
Kromatske modulacije:
Pomou kvintne srodnosti.
Pomou tercne srodnosti.
Pomou kromatske promjene akorda.
202
Modulacije i modulativni stavci pomou molske subdominante i posrednih
tonaliteta.
ifrirani bas (zaostajalice, kromatika).
Neifrirani bas (zaostajalice, kromatika).
Sopran (zaostajalice, kromatika).
Kromatske modulacije i modulativni stavci uz upotrebu zaostajalica i
ostalih neakordikih tonova.
Kratki primjeri sa sekundarnim dominantama, kratki slobodni stavci.

Sviranje kadenci (sa zaostajalicama i sekundarnim dominantama).
Sviranje kromatskih sekvenci (tonalne i izvantonalne).
Sviranje basova i soprana (ifrirani i neifrirani).
HARMONIJSKI DIKTAT
Sluno prepoznavanje zaostajalica i ostalih neakordikih tonova.
Sluno prepoznavanjekromatske kvintne i tercne srodnosti te kromatske
promjene akorda.
HARMONIJSKA ANALIZA
Obuhvaa primjere s molskom subdominantom, neakordikim tonovima i
sekundarnim dominantama.
Napomena: U tu svrhu posluit e nam analiza korala J. S. Bacha, djela
Mozarta, Beethovena, Haydna i dr.
MINIMUM GRADIVA
Opseg obveznih praktinih radova
Svirai i pjevai:
Tijekom nastavne godine uenik treba nauiti najmanje 10 basova
ifriranih i 5 soprana.
Kadenca sa zaostajalicama i sekundarnim dominantama.
Modulacije pomou molske subdominante i kromatske modulacije.
Teoretiari:
Najmanje 20 basova ifriranih i neifriranih.
Najmanje 10 soprana.
Modulacije pomou molske subdominante i kromatske modulacije.
Kadence sa zaostajalicama i sekundarnim dominantama.
Sekvence (kromatske).
203
ISPIT
Pismeni (svirai i pjevai)
Sopran
Bas (ifrirani)
Modulacija (kromatska)
Pismeni (teoretiari)
Neifrirani bas
Sopran
Modulativni stavak
Ispit na glasoviru (pjevai i svirai) - razredni
5 basova
Kadenca (kromatska)
Usmeni ispit (teoretiari) - komisijski
Kadenca (kromatska)
Basovi (5 neifriranih)
Soprani (5 zadanih soprana)
Prima vista: Sopran (sekund.dom)
ETVRTI RAZRED
NAPULJSKI 6
Postava u etveroglasju.
Rjeenje N6.
N6 u proirenoj kadenci.
Primjena u glazbenoj literaturi.
Modulacije pomou N6.
POVEANI AKORDI
Poveani 6, 6/5, 4/3.
Graa, nastup rjeenja, primjena u umjetnikoj literaturi.
Mnogostranost alt. akorada.
Kromatske modulacije pomou Nap.6 i poveanih akorada (Poveani 6,
6/5, 4/39).
Mozartove kvinte.
ENHARMONIJA
Pojam, naini primjene.
204
Enharmonijske modulacije: pomou smanjenog 7
pomou poveanog 5/3
pomou poveanih akorada (6, 6/5, 4/3)
Poveani sekundakord (Pov. 2): graa, nastup, rjeenje
primjena u literaturi
kromatske i enharmonijske modulacije s Pov.2
Enharmonijske sekvence.
Alternacije D9, alternacije sporednih 9 (informativno).

Pjevai i svirai:
ifrirani basovi.
Soprani.
Modulacije pomu Nap. 6.
Kromatske i enharmonijske modulacije.
Teoretiari:
ifrirani basovi.
Soprani.
Dijat. modulacije u udaljene tonalitete, kromatske i enharmonijske
modulacije.
Modulativni stavak.
Slobodni stavak.
Dovrenje zapoetog stavka.
Harmonizacija kromatske ljestvice.

Pjevai i svirai:
Kadence s Nap.6.
Kadence s pov. akordima.
ifrirani basovi.
Soprani (kromatika).
Modulacije s Nap.6.
Jednostavnije kromatske i enharmonijske modulacije.
Teoretiari:
Neifrirani basovi.
Soprani.
Proirene kadence (Nap.6 te pov. akordi).
Slobodni stavak (improvizacija).
Dovrenje zapoetog zadatka.
205
Sve vrste modulacija.
Kromatske i enharmonijske sekvence (tonalne i izvantonalne).
Kromatska ljestvica (dur i mol).
HARMONIJSKI DIKTAT
Pisanje proirene kadence s alt. tonovima (kromatski prohodni i izmjenini
tonovi).
Sluno prepoznavanje raznih alt.akorada s rjeenjima.
Prepoznavanje raznih vrsta kromatskih srodnosti.
Prepoznavanje vrsta modulacija sa slijedom akorada.
Prepoznavanje Nap. 6.
Prepoznavanje modela u harmonijskim sekvencama.
HARMONIJSKA ANALIZA
Obuhvaa djela od baroka do kraja 19 stoljea djela J. S. Bacha,
L. Beethovena, W. A. Mozarta, F. Mendelssohna, E. Griega, F. Chopina,
J. Brahmsa, R. Schumanna, R. Straussa, F. Liszta, R. Wagnera i drugih.
MINIMUM GRADIVA
Opseg obveznih praktinih radova:
Svirai i pjevai:
Tijekom nastavne godine uenik treba nauiti najmanje 10 basova
ifriranih i 5 soprana
Kadence sa Nap.6 i pov. akordima
Zadane dijat., kromatske i euharmonijske modulacije
Teoretiari:
Najmanje 10 soprana
Proirene kadence (sekundarne dominante, sekundarne subdominante) s
upotrebom akt.akorada.
Kromatske i enharmonijske sekvence
Harmonizacija kromatske dur i mol ljestvice
Sve vrste modulacija i modulativni stavak
Slobodni stavci (improvizacije)
Prima vista basovi i soprani
ISPIT
Pismeni (svirai i pjevai) - 2 sata:
206
Sopran
Bas (ifrirani)
Modulacija (kromatska ili enharmonijska)
Pismeni (teoretiari) - 3 sata:
Neifrirani bas
Sopran
Modulativni stavak (primjena kromatike, enharmonije)
Ispit na glasoviru (pjevai i svirai):
5 zadanih basova (ifriranih)
Zadana proirena kadenca (sekundarne dominante i subdominante) s
upotrebom alt. tonova i akorada.
Modulacija pomou Nap 6 ili kromatska ili enharmonijska modulacija.
Usmeni ispit (teoretiari):
10 zadanih neifriranih basova
10 zadanih soprana
Harmonizacija kromatske ljestvice (Dur ili mol)
Vlastita proirena kadenca (primjena harmonije i enharmonije)
Kromatske i enharmonijske sekvence
Prima vista: - Sopran ili neifrirani bas (mogua i kombinacija npr. prva
faza sopran, druga faza neifriran bas i obrnuto)
Razne vrste modulacije
Modulativni stavak
Napomena: Obrazloenje za poveanje satnice harmonije u S.3 i S.4

razredu
Proirenje satnice (za 1 sat vie) odnosi se na vjebanje i usavravanje sluha,
vjebe harmonijskog miljenja-logike slijeda akorada klasine harmonije u
disciplinama: harmonijski diktat; improvizacija na glasoviru; analiza djela
glazbene literature; stvaralaki rad uenika-pisanje i sviranje vlastitih radova.
POLIFONIJA
CILJ I OPE ZADAE PREDMETA

Cilj polifonije je obrazovanje i usvajanje naina skladateljskog
promiljanja (stvaranja) u dva stilsko-povijesna polifona razdoblja: renesansa
(vokalni kontrapunkt) i barok (instrumentalni kontrapunkt).
Programom nastave polifonije ostvaruje se svjesno usvajanje vieglasja,
razvoj unutarnjeg sluha te voenja melodijskih linija u vieglasju renesanse i
baroka.
207
Obrazovni cilj ima zadau usvajanja tenike pisanja u vokalnom renesansnom
kontrapunktu. Teite u radu polifonije je na primjerima renesansnog vokalnog
kontranpunkta ne samo kao obrazovni dio (usvajnje tehnike pisanja), ve i
u osobnom rastu, razvoju u tenji za ljepotom voenja melodijskih linija
vieglasja.
Napomena: Barokni instrumentalni kontrapunkt vodi se kroz analizu djela
velikana barokne umjetnosti: J. S. Bacha i G. F. Hndela (od malih do veih ,
ve prema raspoloivom vremenu).
TREI RAZRED
SADRAJ PREDMETA
Pojam polifonije i homofonije.
Povijesni razvoj vieglasja.
Stari naini.
Konsonatni i disonantni intervali.
Pomak konsonatnih intervala u dvoglasju.
Metoda uenja polifonije - pojam cantus firmusa i dodane melodije -
kontrapunkta.
Napomena: Uvodni dio je za sve uenike
SADRAJ PREDMETA ZA SVIRAE I PJEVAE

Dvoglasni stavak.
Na zadani cantus firmus obrauje se 5 poznatih vrsta.
I. vrsta na cantus firmus dodaje se jedna cijela nota.
II. vrsta na cantus firmus dodaju se dvije ili tri polovinke.
III. vrsta na cantus firmus dodaju se etri ili est etvrtinki.
IV. vrsta na cantus firmus dodaju se sinkope.
V. vrsta na cantus firmus dodaje se floridus.
Imitacija-intervala.
SADRAJ PREDMETA ZA TEORETIARE

Dvoglasni stavak.
Na zadani cantus firmus obrauje se poznatih 5 vrsta.
Slobodno dvoglasje na tekst.
Sve vrste imitacija.
ISPIT
Ispit iz polifonije sastoji se od pimenog dijela. Svirai i pjevai imaju
razredni ispit dok teoretiari imaju komisijski ispit.
208
Pismeni ispit (svirai i pjevai) - 1 sat:
Na zadanu temu cantus firmus izraditi treu ili etvrtu vrstu u jednom
glasu
Na zadanu temu cantus firmus izraditi floridus (u jednom glasu)
Pismeni ispit (teoretiari) - 2 sata:
Na cantus firmus izraditi treu ili etvrtu vstu
Na cantus firmus izraditi floridus
Na zadanu temu napisati imitaciju 6-8 taktova
Napomena: Teoretiari na ispitu polau 3 - 5 najuspjelijih radova izraenih
tijekom godine (slobodno dvoglasje na tekst i imitacija na tekst)
ETVRTI RAZRED
SADRAJ PREDMETA ZA SVIRAE I PJEVAE

Dvoglasni stavak - sve vrste imitacija
- kanon
- dvostruki kontrapunkt u 8
Troglasni stvak - obrada svih pet vrsta u smanjenom opsegu.
Instrumentalni kontrapunkt i fuga - informativno uz analizu odgovarajuih
kompozicija.
SADRAJ PREDMETA ZA TEORETIARE

Dvoglasni stavak - kanon
- dvostruki kontrapunkt u 8
Troglasni stavak - obrada svih pet vrsta.
Kombinacije vrsta.
Na zadani cantus firmus napisati dva floridusa.
Slobodni troglasni stavak da i bez teksta.
Trogalsna imitacija.
Instrumentalni kontrapunkt i fuga - informativno uz analizu odgovarajuih
kompozicija.
Napomena: Ukoliko neki od sviraa eli nastaviti studij muzikologije ili
teoretski odjel, trebaju se priljuiti nastavi teoretiara u srednjoj koli.
ISPIT
Ispit iz polifonije sastoji se od pismenog i usmenog dijela i komisijski je
za sve uenike.
209
Pismeni ispit (svirai i pjevai) - 2 sata:
Na zadani cantus firmus napisati u jednom glasu floridus, a u drugom cijele
note.
Na zadanu temu napisati imitaciju 6 - 8 taktova (dvoglasje).
Uenici prilau ispitu 3 najuspjelija rada iz podruja imitacije i kanona
izraenih tijekom godine.
Pismeni ispit (teoretiari) - 2 sata:

Na zadani cantus firmus napisati jednu od kombinacija vrsta.
Na zadani cantus firmus napisati 2 floridusa.
Uenici prilau ispitu 3 - 5 radova iz troglasja (slobodno troglasje, imitacija)
izraenih tijekom godine.
Napomena: Usmeni dio ispita obuhvaa pregled doneenih radova koji
se mogu izvesti (svirajui ili pjevajui) kao i usmenih pitanja u svezi
gradiva.
POVIJEST GLAZBE
CILJEVI I ZADAE
a) Da uenici upoznaju razvojni tijek glazbe kroz povijest.

b) Da uoe mjesto povijesti glazbe u odnosu na druge predmete i da znanja
steena na drugim predmetima tijekom kolovanja znaju sintetizirati i
primijeniti.
c) Da steknu temeljna znanja koja e im pomoi u prouavanju glazbenih
stilova, istaknutih skladatelja tj. predstavnika odreenih stilova, te posebno
da se upoznaju s razvojem hrvatske glazbe, njenih predstavnika i mjesta
kojeg zauzimamo u europskoj glazbi.
d) Svako stilsko razdoblje potrebno je prezentirati uenicima u usporedbi s
drugim umjetnostima - slikarstvom, kiparstvom, arhitekturom, knjievnou,
a takoer i s opim drutvenim kretanjima u odreenoj epohi, da bi im se
to zornije prikazalo u kakvom je okruenju nastajala odreena glazba.
e) Najvanije je svakako da u njima razvijemo elju i ljubav da ponu ivjeti
s glazbom - da sluaju glazbu, posjeuju koncerte, sudjeluju u izvoenju
glazbe te razviju potrebu za praenje pisane literature o glazbi.
210
PROGRAMSKA GRAA
I. razred srednje kole

Razvoj glazbe od prvobitne drutvene zajednice do kraja 16. stoljea
Hrvatska glazba do kraja 16. stoljea
Razvoj instrumenata i instrumentalnih sastava
Europska i hrvatska folklorna glazba
II. razred srednje kole

Barok, rokoko i beka klasika (17. i 18. stoljee u glazbi)
Hrvatska glazba 17. i 18. stoljeu
Razvoj instrumenata i orkestra
III. razred srednje kole

Glazbena umjetnost u 19. stoljeu, romantizam i impresionizam
Narodni preporod i hrvatska glazba 19. stoljeu
Kasnoromantini orkestar
IV. razred srednje kole

Glazbena povijest 20. stoljea
Novosti u glazbi 21. stoljea
Hrvatski skladatelji 20. i poetka 21. stoljea
LITERATURA
Potreba za udbenicima iz povijesti glazbe u srednjim glazbenim kolama
prisutna je u naoj sredini dugi niz godina.
Do objave udbenika nastavnici e se i dalje morati sluiti svom dostupnom
literaturom na hrvatskom jeziku.
Kako u svijetu postoji brojna literatura iz toga podruja na raznim jezicima,
svaki nastavnik, u cilju osobnog usavravanja, moe proiriti svoje znanje i
obogatiti predavanja.
POVIJEST GLAZBE 1
(I. RAZRED SREDNJE KOLE 70 SATI)
UVODNI SAT - razgovor s uenicima o glazbi i upoznavanje s novim

predmetom.
GLAZBENA KULTURA PRVOBITNE DRUTVENE ZAJEDNICE.
211
GLAZBA U IVOTU IZVANEUROPSKIH CIVILIZACIJA BLISKOG I
DALEKOG ISTOKA (Egipat, Mezopotamija, Kina, Japan, Indija, Palestina)
POECI STVARANJA INSTRUMENTARIJA
EUROPSKA NARODNA GLAZBA
HRVATSKA NARODNA GLAZBA
ANTIKA GLAZBENA KULTURA- Grka, Rim
GLAZBENA KULTURA SREDNJEG VIJEKA

- Gregorijanski koral
- Svjetovna glazba jednoglasnog tipa
- Viteka poezija i glazba
- Razvoj notacije
- Razvoj vieglasja (prvi oblici vieglasja, Ars antiqua, Ars nova,
Nizizemski polifoniari)
- Instrumentalna glazba srednjeg vijeka
- Razvoj instrumentarija
SREDNJI VIJEK U HRVATSKOJ

- Glazba na narodnom i latinskom jeziku
- Srednjovjekovni rukopisi u Zagrebu
RENESANSA
- Vokalna glazba renesanse (oblici svjetovne i crkvene glazbe)
- Renesansni instrumentarij
- Instrumentalna glazba renesanse (glazba za lutnju, virginal i sastave
viola)
- G. P. da Palestrina i O. di Lasso
HRVATSKA GLAZBA U 16. STOLJEU

- F. Bosanac, J. Raffaelli i J. Skjaveti
RAZRADA PO SATIMA VIDI PRIVITAK l
212
POVIJEST GLAZBE 2
(II. RAZRED SREDNJE KOLE 70 SATI)
GLAZBENI BAROK
- Pojava i razvoj opere (Rim, Venecija, Napulj)
- C. Monteverdi
- Stvaranje orkestra (Monteverdijev orkestar)
- Razvoj oratorija i kantate
- Instrumentalna glazba baroka (suita, sonata, concerto grosso)
J. S. BACH
- Djela za instrumente s tipkama
- Djela za orkestar
- Komorna djela
- Kantate
- Pasije
G. F. HNDEL
- Djela za instrumente s tipkama
- Djela za orkestar i komorna djela
- Opera
- Oratorij
HRVATSKA GLAZBA U 17. STOLJEU

- J. Lukai, V. Jeli, T. Cecchini
OPERA U 18. ST. (opera seria i opera buffa)

C. W. GLUCK
INSTRUMENTALNA GLAZBA U 18. ST. (A. Corelli, A. Vivaldi, G. Tartini,
D. Scarlatti, F. Couperin itd.)
ROKOKO
RAZVOJ KLASINE SONATE, SIMFONIJE I KONCERTA
J. HAYDN
W. A. MOZART
L. van BEETHOVEN
ORKESTAR L. van BEETHOVENA
HRVATSKA GLAZBA U 18. ST. (L. Sorkoevi, J. Bajamonti, I. M. Jarnovi,
S. Spadina)
RAZRADA PO SATIMA VIDI PRIVITAK 2
213
POVIJEST GLAZBE 3
(III. RAZRED SREDNJE KOLE 70 SATI)
ROMANTIZAM
ROMANTINI ORKESTAR
USAVRAVANJE PUHAKIH GLAZBALA (mehanizam poklopaca i
ventila)
SOLO PJESMA, GLASOVIRSKA MINIJATURA, NACIONALNA OPERA
F. SCHUBERT
C. M. von WEBBER
R. SCHUMMAN
F. MENDELSSOHN-BARTHOLDY
OPERA U 19. STOLJEU (G. Rossini, V. Bellini, G. Donizetti)
M. GLINKA
F. CHOPIN
H. BERLIOZ
F. LISZT
R. WAGNER
HRVATSKA GLAZBA U 19. ST0LJEU
Glazbena kultura u doba narodnog preporoda
Ilirski skladatelji
V. LISINSKI
I. ZAJC
OPERA U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEA (G. Verdi, G. Puccini, G.
Bizet itd.)
GRUPA PETORICE (A. Borodin, M. P. Musorgski, N. R. Korsakov, itd.)
P. I. AJKOVSKI
B. SMETANA
A. DVOK
J. BRAHMS
A. BRUCKNER
G. MAHLER
R. STRAUSS
IMPRESIONIZAM
C. DEBUSSY, M. RAVEL
C. FRANCK i suvremenici
214
POVIJEST GLAZBE 4
(IV. RAZRED SREDNJE KOLE 64 SATI)
UVOD U GLAZBU 19. ST0LJEA
FRANCUSKA U 20. STOLJEU (E. Satie, A. Honegrer, D. Milhaud, F.

Poulenc, A. Jolivet, O. Messien, P. Boulez)
EKSPRESIONIZAM (A. Schnberg, A. Berg, A. Webern)
P. HINDEMITH, C, ORFF, K. STOCKHAUSEN, G. LIGETI

O. RESPIGHI, A. CASELLA
L. JANEK
B. BRITTEN
S. PROKOFJEV
D. OSTAKOVI
I. STRAVINSKI
B. BARTK
M. de FALLA
E. GRIEG
J. SIBELIUS
K. SZYMANOWSKI, W. LUTOSLAWSKI, K. PENDERECKI
G. GERSHWIN
HRVATSKA GLAZBA U 2O. STOLJEU
Glazbena kultura u hrvatskoj izmeu dva svjetska rata (B. Bersa, F. Dugan, J.
Hatze, D. Pejaevi, itd)
A. Dobroni, F. Lhotka, K. Odak, B, irola, K. Baranovi, J. Gorovac
J. tolcer Slavenski, B. Kunc.
B. Papandopulo, M. Cipra, I. Brkanovi, B. Bjelinski, I. Lhotka-Kalinski, S.
ulek itd.
215
(PRIVITAK 1)
I. s. POVIJEST GLAZBE (70 SATI)
1. sat - Uvodni sat razgovor s uenicima

2. sat Prvobitna drutvena zajednica
3. 6. sat Stare civilizacije
7. sat Poeci stvaranja instrumentarija
8. sat Ponavljanje
9. 10. sat Antika glazbena kultura
11. Grka glazbala
12. Oblici grka glazbe
13. Tragedija
14. Glazba u Rimu
15. Ponavljanje
16. Europska narodna glazba
17. 18. sat Hrvatska narodna glazba
19. sat Uvod u Srednji vijek
20. sat Gregorijanski koral
21. sat Sekvence i tropi
22. sat Srednjovjekovna teorija
23. sat Razvoj notacije
24. sat Prvi oblici vieglasja
25. sat Ars antiqua
26. sat Forme ars antique
27. sat Svjetovna glazba
28. sat Viteka poezija i glazba
29. sat Ponavljanje
30. sat Provjera znanja
31. sat Ars nova u Francuskoj
32. sat Ars nova u Italiji
33. sat Daljnji razvoj notacije
34. sat Ponavljanje
35. sat Nizozemski polifoniari
36. sat Glazba u njemakim zemljama
37. sat Instrumentalna glazba srednjeg vijeka
38. sat Razvoj instrumentarija
39. sat Srednji vijek u Hrvatskoj
40. sat Glazba na narodnom i latinskom jeziku
41. 42. sat Srednjovjekovni rukopisi u Zagrebu
43. sat Ponavljanje
216
44. sat Provjera znanja
45. 46. sat Renesansa (uvod)
47. 48. sat Vokalna glazba renesanse
49. sat Renesansni madrigal
50. sat Predstavnici renesansne glazbe
51. sat Instrumentalna glazba renesanse
52. sat . Renesansni instrumentarij
53. 54. sat Ponavljanje
55. 56. sat G. P. da Palestrina
57. 58. sat O. di Lasso
61. 62. sat Provjera znanja
63. 66 sat Hrvatska glazba u 16. stoljeu
69. 70. sat Provjera znanja
(PRIVITAK 2)
II. s. POVIJEST GLAZBE (70 SATI)
1. 2. sat Barok (uvod)

3. 4. sat Pojava i razvoj opere
5. sat C. Monteverdi
6. sat Monteverdijev orkestar
7. 8. sat Predstavnici opere u baroku (Scarlatti, Lully, Purcell itd.)
9. 10. sat Oratorij i kantata
11. 12. Ponavljanje gradiva
13. sat Forme instr. glazbe (suita, sonata, concerto grosso)
14. sat Suita
15. sat Sonata
16. sat Concerto grosso, solistiki koncert
17. 22. sat J. S. Bach
23. 28. sat G. F. Handel
29. 30. sat Ponavljanje i provjera znanja
31. 34. sat Hrvatska glazba u 17. stolju
35. 36. sat Opera u 18. stolju opera seria i opera buffa
37. 38. sat C. W. Gluck
39. sat - Instrumentalna glazba u 18. stoljeu
40. sat A. Corelli
41. sat A Vivaldi
217
42. sat G. Tartini
43. sat D. Scarlatti
44. sat F. Couperin
47. 48. sat Rokoko- Manheimska kola
49. 50. sat Sonata, simfonija kvartet
51. 54. sat J. Haydn
55. 58. sat W. A. Mozart
59. 64. sat L. van Beethoven
65. 66. sat Hrvatska glazba u 18. st.
(PRIVITAK 3)
III. s. POVIJEST GLAZBE (70 SATI)
1. 2. sat Uvod u romantizam

3. sat Romantini orkestar
4. sat Usavravanje puhakih glazbala
5. 6. sat F. Schubert (solo pjesma)
7. 8. sat C. M. von Weber (nacionalna opera)
9. 10. sat R. Schumann (glasovirska minijatura)
11. 12. sat F. Mendelssohn-Bartholdy (glasovirska minijatura)
13. 14. sat Opera u 19. stoljeu (G. Rossini, V. Bellini, G. Donizetti)
15. sat Glazba u Rusiji (M. Glinka)
19. 20. sat F. Chopin
21. 22. sat H. Berlioz
23. 24. sat F. Liszt (simfonijska pjesma)
25. 26. sat R. Wagner
27. 28. sat Operna reforma R. Wagnera (Wagnerov orkestar)
31. 32. sat Hrvatska glazba u 19. stoljeu
33. 34. sat Glazbena kultura u doba narodnog preporoda
35. 36. sat Ilirski glazbenici
37. 38. sat V. Lisinski
39. 40. sat I. Zajc
43. 44. sat Opera u drugoj polovici 19. stoljea (G. Verdi, G. Puccini, G.
Bizet)
218
45. 46. sat G. Verdi
47. 48. sat Grupa Petorice (A. Borodin, M. P. Musorgski, N. R. Korsakov,
itd.)
49. 50. sat P. I. ajkovski
51. 52. sat B. Smetana, A. Dvok
53. 54. sat J. Brahms
55. 58. sat A. Bruckner, G. Mahler, R. Strauss
61. 62. sat Uvod u impresionizam
63. 64. sat C. Debussy, M. Ravel
65. 66. sat C. Franck i suvremenici
(PRIVITAK 4)
IV. s. POVIJEST GLAZBE (64 SATA)
1. 2. sat Uvod u glazbu 20. stoljea

3. 6. sat Francuska glazba u 20. stoljeu (E. Satie, A. Honegrer, D. Milhaud,
F. Poulenc, A. Jolivet, O. Messien, P. Boulez)
7. 9. sat Ekspresionizam (A. Schnberg, A. Berg, A. Webern)
10. sat Ponavljanje
11. 12. sat P. Hindemith, C, Orff, K. Stockhausen, G. Ligeti
13. 14. sat O. Respighi, A. Casella
15. 16. sat L. Janek, B. Britten
17. 18. sat S. Prokofjev
19. 20. sat D. ostakovi
21. 24. sat I. Stravinski
27. 28. sat B. Bartk
29. 30. sat M. de Falla, E. Grieg, J. Sibelius
31. 32. sat K. Szymanowski, W. Lutoslawski, K. Penderecki
33. sat G. Gershwin
34. sat Ponavljanje
35. 36. sat Hrvatska glazba u 20. stoljeu
37. 40. sat (B. Bersa, F. Dugan, J. Hatze, D. Pejaevi, itd)
41. 44. sat (A. Dobroni, F. Lhotka, K. Odak, B, irola, K. Baranovi, J.
Gorovac, B. Kunc itd.)
219
47. 48. sat J. tolcer Slavenski
49. 50. sat B. Papandopulo
51. 53. sat M. Cipra, I. Brkanovi, S. ulek, B. Bjelinski, itd.
54. Ponavljanje
55. 59. sat Hrvatski skladatelji konca 20. i poetka 21. stoljea
60. 64. sat Ponavljanje, provjera znanja i priprema za zavrni ispit
POZNAVANJE GLAZBALA
POECI STVARANJA INSTRUMENTARIJA

Prvobitna zajednica
Stare civilizacije (Egipat, Kina, Indija, Palestina itd.)
GLAZBALA U GRKOJ I RIMU
GLAZBALA U SREDNJEM VIJEKU

Udaraljke, puhaki i iani instrumenti.
Razvoj gudakih instrumenata.
GLAZBALA U RENESANSI
Viole, lutnja, klavikord, embalo.
KLASIFIKACIJA GLAZBALA
RAZVOJ I VRSTE ORKESTRA

Gudaki, puhaki, simfonijski.
GUDAKa GLAZBALA
Violina, viola, violonelo, kontrabas.
PUHAKa GLAZBALA
Flauta, oboa, klarinet, fagot, saksofon, truba, rog, trombon, tuba.
UDARALJKE
GLASOVIR
ORGULJE
HARFA
220
FOLKLOR
UVOD - razgovor s uenicima o novom predmetu; obrazlaganje termina

folklor, folklorna glazba itd., zvune snimke.
TERMINI U ETNOMUZIKOLOGIJI
Rad na prikupljanju, prouavanju i objavljivanju folklorne glazbe.
Melografi, vrijednost folklora.
KLASIFIKACIJA FOLKLORNE GLAZBE U HRVATSKOJ

Istra i Kvarner
Dinarsko podruje
Dalmacija
Slavonija i Baranja
Meimurje i Gornja Podravina
Sjeverozapadna Hrvatska
(karakteristine zvune snimke za svako podruje)
KLASIFIKACIJA GLAZBALA (posebno obraditi najkarakteristinije

glazbala)
Instrumentalna narodna glazba u Hrvatskoj.
Vokalna narodna glazba u Hrvatskoj.
Vokalno-instrumentalna glazba u Hrvatskoj.
NARODNI OBIAJI U HRVATSKOJ

Boini narodni obiaji, Poklade, Uskrnji narodni obiaji, Jurjevo, Filipovice,
Kriarice itd.
PONAVLJANJE
ISPITIVANJE
221
UPOZNAVANJE GLAZBENE LITERATURE
ZADAA PREDMETA
Sluanje glazbe sastavni je dio svih nastavnih predmeta u glazbenoj koli,
a uenici glazbenih kola uvijek i svuda sluaju glazbu i zapravo,galzbu ue
glazbom. Za razliku od svih drugih predmeta na kojima se glazba slua radi
uoavanja nekih oblikovnih, kontrapunktnih, harmonijskih, stilskih ili kakvih
drugih pojedinosti i posebnosti, pri emu se gotovo nikada ne slua itavo
djelo ve samo njegovi odabrani izvatci kojima se te pojedinosti i posebnosti
prikazuju, na predmetu Upoznavnje glazbene literature u prvi se plan istie
glazbeno djelo radi njega samoga.
OBRAZOVNI CILJ
Obrazovni cilj predmeta Upoznavanje glazbene literature je nauiti sluati
glazbeno djelo, tj. koncentrirano i pozorno pratiti i uoavati pojedinosti vezane
uz glazbenu umjetnost, npr. izvoaki sastav, vrstu glazbala, stilska obiljeja
djela, posebnosti skladbenih postupaka, formu, harmonijske karakteristike
itd.
SADRAJ PREDMETA
Sadraj predmeta Upoznavanje glazbene literature su ponajprije simfonijska
i koncertantna glazbena djela, koja tek rijetki gradovi i sredine imaju priliku
sluati u ivo. Pri izboru djela valja se rukovoditi vezom s predmetima Povijest
glazbe i Glazbeni oblici, moguim obiljeavanjem obljetnica vezanih uz
znamenite skladatelje i slino.
NAIN RADA PRI OSVARENJU PROGRAMA

Upoznavanje odreenih glazbenih djela podrazumjeva pripremu koja e
svojim sadrajem podsjetiti na tekst to ga svaki sluatelj koncerta ita prije
poetka izvedbe, tj. u pripremi valja iznijeti osnovne podatke o djelu, skladatelju
i izvoditeljima, upozoriti na pojedinosti koje bi na nastavi povijesti, harmonije
ili kojega drugoga nastavnog predmeta bile u prvom planu, po mogunosti
ispisati teme djela na plou (ili na papir, za svakoga posebno) i slino.
Bilo bi dobro sluanje glazbe s nosaa zvuka kada je to mogue zamijeniti
i video-projekcijama, koje daju i sliku glazbala, njihov raspored u orkestru te
mnotvo drugih pojedinosti vrijednih za uenje sluanja glazbe kakvo bismo
eljeli odgojiti kod uenika. Nemojmo zaboraviti da je (sve potrebnije) odgajati
i publiku onim pojedincima, a danas uenicima glazbenih kola, koji e se
jednom popeti na pozornicu kao orkestarski svirai ili solisti.
Mnogo je glazbenih djela koja su dulja od trajanja nastave ovoga predmeta
222
(jednog kolskog sata) pa nastavu predmeta Upoznavanje glazbene literature
svakako valja povezati s nastavom povijesti glazbe, tijekom koje e se djelo
odrediti i opisati, a umjesto krae ili dulje zvukovne povijesti nastavlja sat
Upoznavanje glazbene literature. Tako predmet Upoznavanje glazbene
literature postaje sastavni dio i dopuna predmeta Povijest glazbe, a obvezno
svraanje pozornosti na (ispisane) teme i njihov tonalitetni odnos vodi k
spoznaji forme, pa se zatvara eljeni krug Povijest glazbe - Upoznavanje
glazbene literature - Glazbeni oblici (u koje su ugraeni sadraji predmeta
Harmonija - makar i kroz najjednostavnije odreenje tonaliteta, modulacija i
kadenci, te Polifonija - uoavanje skladbene tehnike imitacije i slino).
RASPORED GRADIVA
Raspored gradiva e se vezivati na nastavu povijest glazbe, kako je
spomenuto u prijanjem tekstu. Povremeno e se, naravno sluati i djela koja
su spominjana na nastavi povijesti glazbe u II. i III. razredu, a nije ih se stiglo
odsluati tada.
ZNANJE UENIKA I NJEGOVA PROVJERA

Provjera znanja uenika iz predmeta Upoznavanje glazbene literature vri
se na dva naina:
a) Prepoznavanjem glazbe (izvadaka, tema i slino) koju nastavnik
prezentira preko nosaa zvuka.
b) Od uenika traiti upravo obrnuto od onoga to je na nastavi bila
priprema za sluanje, tj. da nakon sluanja djela sami prirede tekst koji bi imao
ulogu kratkog uvoda u sluanje. Sloenija zadaa ove vrste je sastavljanje tzv.
elaborata uz koji pristupaju polaganju zavrnog ispita.
MATERIJALNE POTREBE ZA OSTVARENJE PROGRAMA

Za ostvarenje ovog programa potrebno je imati opremu za sluanje nosaa
zvuka te televizor i videopreojektor, nosae zvuka i slike, te po mogunosti i
tiskane notne zapise djela koja e se sluati.
GLAZBENI OBLICI
Obiaj je nastavne predmete nazivati prema podruju kojim se bave. Tako i

ovaj predmet nosi naziv Glazbeni oblici, iako je sasvim jasno da bi prikladniji
naziv bio Nauka o glazbenim oblicima, Osnove glazbenog oblikovanja, Analiza
glazbenih oblika ili slino.
223
ZADAA PREDMETA
Zadaa je nastavnog predmeta Glazbeni oblici da uenike upozna sa
zakonitostima oblikovanja glazbenog djela te s glazbenim oblicima.
Upoznavanje zakonitosti oblikovanja podrazumjeva spoznaju temeljnog
principa glazbenog oblikovanja, a to je slinost uobliena u raznolikost.
Slinost dijelova (najoitija pri doslovnom ponavljanju) moe se uzeti kao
mjera pripadanja dijelova istoj cjelini. Raznolikost, kao mjera zanimljivosti
razvoja, ostvaruje se sueljavanjem suprotnosti, kao to su primjerice: dur -
mol, glasno - tiho, brzo - polagano, homofono - polifono, solo - tutti i tome
slino.
Upoznavanje glazbenih oblika sustavno ide od jednostavnijeg k sloenijem
pa nauk poinje s upoznavanjem elemenata glazbenog oblikovanja, nakon
ega nastavak mogu biti jednostavani pa viestavani i ciklini oblici, ili
monotematski pa politematski glazbeni oblici (vidi toku 5.).
OBRAZOVNI CILJ
Osnovni je obrazovni cilj predmeta Glazbeni oblici osposobljavanje uenika
za aktivno sudjelovanje u oblikovnoj analizi glazbenog djela pod strunim
vodstvom i uz pomo nastavnika glazbala i razumijevanje te analize, radi
kvalitetnije izvedbe djela. Rezultati ove analize najvidljiviji su u elaboratima
koje uenici instrumentalnih i pjevakog odjela prilau uz zavrni ispit.
Drugi je cilj osposobljavanje uenika za samostalnu oblikovnu analizu
jednostavnijih glazbenih djela i za njihovo skladanje, to se moe ostvariti s
iznimno nadarenim i zainteresiranim uenicima.
SADRAJ PREDMETA
Oblik glazbenog djela ini sadraj preglednim i razumljivim, a uvjetovan je
opim estetskim zakonitostima te povijesnim, drutvenim i drugim okolnostima
i imbenicima. U svakome glazbenom djelu raspoznaje se svojevrstan okvir
unutar kojeg se iznose glazbene ideje. Taj okvir, formalni model ili oblikovna
norma, apstraktan je pojam, koji ne mora biti iskljuivo vezan za glazbenu
umjetnost. Isti e formalni model svaki skladatelj ispuniti na drugaij nain,
pa se moe zakljuiti da je svako djelo drugaija pojavnost jednog od razliitih
formalnih modela, to jest svako je glazbeno djelo drugaije uoblienje neke
odreene forme.
Osnovna podjela glazbenih oblika temelji se na broju sluno i pismeno
razdvojenih dijelova tzv. stavaka, pa se govori o jednostavanim i viestavanim
oblicima. Jednostavani glazbeni oblici razlikuju se ustrojem svojih sastavnih
dijelova (elemenata glazbenog oblikovanja), a viestavani brojem i nainom
nizanja i povezivanja stavaka u cjelinu.
224
Cjelovitost viestavanog glazbenog djela ostvaruje se slinou
karakternog i/ili strukturnog razvoja. Ako je ta cjelovitost istaknuta i slinou
melodijskog razvoja stavaka, viestavano se djelo naziva ciklikim.
NAINI RADA PRI OSTVARENJU PROGRAMA

Prema ulozi koju ostvaruju, sadraju i/ili glazbenim sredstvima kojima su
oivotvorena unutar kakva oblika (okvira), glazbena se djela svrstavaju u vrste.
Skladbe iste vrste mogu biti razliita oblika (npr. motet, madrigal i preludij u
razliitim povijesnim razdobljima).
Promatramo li ga izdvojeno, bez zvukovnoga sadraja, oblik glazbenog
djela svodi se na formalni model i sasvim je apstraktan pojam. Kako zvukovni
sadraj znai konkretno glazbeno djelo koje pripada odreenoj glazbenoj
vrsti, upoznavanje oblika trebalo bi biti posljedica analize glazbenog djela
koje odreenu formu najbolje prikazuje. Na taj se nain u nastavi uvijek ide
od konkretnog (glazbenog djela) prema apstraktnome (oblikovnoj normi ili
formalnome modelu).
Izmeu (konkretnoga) glazbenoga djela i (apstraktne) oblikovne norme,
ije uoblienje to djelo jest, dobro je uvesti shematski prikaz djela. Shema, kao
slika liena simbola notnog zapisa, dobar je korak prema oblikovnoj normi na
koju e se svesti ta shema, zajedno sa slinim shemama slinih glazbenih djela.
Primjerice, sve posebnosti i neproporcionalnosti dijelova trodijelnih pjesama,
sa svim moguim iznimkama u njihovoj tvorbi, to e biti vidlivo iz shematskih
prikaza, na kraju se svode na najeu trodijelnu oblikovnu normu - ABA, na
koju se zatim moe ukazati i u arhitekturi. Jednako tako, posebnosti i iznimke
oblikovanja prvog stavka klasikih sonatnih ciklusa zajedniki nazivnik nalaze
u normi naziva sonatni oblik.
Svladavanje programa glazbenih oblika izravno se vezuje za nastavu
predmeta Povijest glazbe, u kojem se raspravlja i nastanku i posebnosti
glazbenih vrsta. U tome se smislu nastava oba predmeta mora isplanirati
komplementarno.
RASPORED GRADIVA
U gradivo predmeta valja uvrstiti sve; od elemenata glazbenog
oblikovanja (obino je motiv prvi koje se meu njima navodi) do najsloenijih
glazbenoscenskih djela.
Raspored gradiva kroz dvije godine uenja moe se temeljiti na broju
stavaka (jednostavani viestavani oblici) ili na broju tema (monotematski -
politematski oblici).
225
Raspored gradiva prema broju stavaka
I. godina uenja
1. Elementi glazbernog oblikovanja
Elementi glazbenog oblikovanja manje su i nesamostalne glazbene cjeline,
koje tek ureenjem meusobne ovisnosti tvore koji od samostalnih glazbenih
oblika. Elementi oblikovanja su:
1.1. Glazbeni motiv
1.2. Glazbena fraza
1.3. Glazbena reenica
1.4. Glazbeni odsjek
1.5. Glazbena perioda, dvostruka glazbena reenica, reenini niz
2. Jednostavani glazbeni oblici
U jednostavane glazbene oblike svrstavaju se skladbe graene od
najrazliitijih odsjeka periodike ili neperiodike grae, homofonoga ili
polifonoga sloga, koje su samostalna glazbena djela u europskoj umjetnikoj
glazbi ili su dijelovi (stavci) viestavanih glazbenih djela. Najjednostavnija je
meu njima prije opisana glazbena perioda, a ostali jednostavani oblici koje
valja upoznati su:
2.1. Pjesma
2.2. Jednostavani viedijelni oblik
U toj vrsti glazbenog oblikovanja mogu se opsegnuti jednostavane
skladbe graene od najrazliitijih homofonih i/ili polifonih glazbenih odsjeka
neperiodike strukture, primjerice: preludij, tokata, fantazija, ritornello
(Vivaldiev oblik stavka), varijacijski niz, arija i sl. Tu se mogu uvrstiti i
skladbe koje nastaju kontrapunktnim tehnikama (invencija, kanon, fuga),
iako bi njih, kako se radi o produktima skladbene tehnike a ne ispunjavanju
formalnog modela, valjalo obraivati u nastavi polifonije. Ako se tehnika
fuge upoznaje kroz tzv. kolsku fugu, koja jest formalni model od tri dijela
(expozicija, provedba u paralelnom tonalitetu i streta) izmiljen u pedagoke
svrhe, uenike valja upozoriti da fuga kao umjetniko djelo nije glazbeni oblik
(tj. nije uoblienje odreenog formalnog modela), ve oivotvorenje odreene
kontrapunktne tehnike skladanja.
2.3. Rondo (barokni, klasini sonatni rondo)
II. godina uenja

3. Viestavani i cikliki glazbeni oblici
3.1. Varijacijski ciklus
3.2. Suita, partita
3.3. Sonata (barokna, klasina), trisonata, simfonija, koncert
3.4. Viestavani oblici s tekstom (misa, kantata, oratorij)
226
3.5. Glazbenoscenska djela (liturgijska drama, pastorala, opera, Singspiel,
glazbena drama, musical)
Raspored gradiva prema broju tema (III. razred - monotematski oblici, IV.
razred - politematski oblici)
I. godina uenja
1. Elementi oblika: motiv, rad s motivom, fraza, reenica i periodina
struktura
2. Oblik pjesme - literature
3. Preludij (barok, romantizam, impresionizam)
4. Invencija, etida, toccata - literatura
5. Suita - povijesni razvoj
- stavci
- oblik
- Suita 20. stoljea
6. Barokni plesovi u suiti, suita 20. st.
7. Serenada - divertimento (literatura)
8. Tema s varijacijana
II. godina uenja

Oblici s vie tema:
1. Rondo
2. Sonata - povijesni razvoj
- raspored i oblik stavaka
- tonalni oblik stavaka
3. Klasini sonatni oblik
4. Sonatni rondo
5. Simfonija: klasika, romantika, novije doba
6. Koncert
7. Fuga
8. Fuga u literaturi
9. Rapsodija, balada, fantazija
Vokalno-instrumentalna djela:
10. Oratorij, kantata
11. Pasija
12. Misa, Requiem
PROVJERA ZNANJA
Znanje je uenika o glazbenim oblicima normativnog karaktera, to jest
227
uenici moraju usvojiti odreenu koliinu normi glazbenog oblikovanja s
odreenim stupnjem razumjevanja.
Znanje se obvezno provjerava na kraju svakog obrazovnog razdoblja na
sljedee naine:
usmeno i/ili pismeno opisom normi glazbenog karaktera,
usmenom i/ili pismenom analizom glazbenih djela (prepoznavanjem
oblikovnih normi),
kreativnim radom, to jest skladanjem djela prema zadanoj normi glazbenog
oblikovanja, to se moe traiti od motiviranih i nadarenih uenika.
LITERATURA
Ovaj nastavni program bit e u cijelosti praen prirunikom (Tihomir
Petrovi: Glazbeni oblici, 4. izdanje, Zagreb, 2000., vlastita naknada). Uz
prirunik bit e i nosa zvuka sa skladbama koje se u priruniku uzimaju za
primjere pojedinih glazbenih oblika, a tiskane muzikalije istih skladbi valjat e
potraiti u kolskoj nototeci.
DIRIGIRANJE
DIRIGIRANJE I
1) Uvod u dirigiranje
Uvod i povijesni razvoj umjetnosti dirigiranja.
Uloga dirigenta u ansamblu.
2) Stav i dranje
Vjebe za oputanje ruku i tijela.
Stav i pripremni stav.
3) Prostorna koordinacija (postava plohe i koordinatnih sustava u plohi)
Ploha za zbor, ploha za orkestar (Sredinji poloaj ruku. Visoki i niski
poloaj ruku).
Vektori i toke.
Jednoploje i vieploje.
Neovisnost ploha (u smislu slobodnog koritenja prostora).
4) Nacrt i taktiranje mjera
Odboj u toci i vrste odboja (legato, staccato, marcato).
Taktiranje na 1.
2 i 3 dobne mjere.
Vjebe.
228
5) Pododjeli i manualna izvedba pododjela
Pododjeli u razliitim mjerama.
Pododjeli na odreenim dobama ili dijelovima doba u taktu.
Vjebe.
6) Nacrt i taktiranje sloenih vrsta mjera
4, 6, 9 i 12 - dobne mjere.
8 - dobna mjera u simetrinom obliku.
Vjebe.
7) Nacrt i taktiranje nesimetrinih vrsta mjera
5 i 7 - dobne mjere.
8 - dobna mjera u nesimetrinom obliku.
Razliite kombinacije binara i ternara kod nesimetrinih mjera.
Vjebe.
8) Uvodne ili pripremne kretnje (uzmah)
Uvodne kretnje.
Kretnje koje vre funkciju uvodne kretnje na razliitim dobama ili
dijelovima doba u taktu.
Kretnje koje vre funkciju uvodne kretnje kod nastupa pojedinih dionica
unutar glazbenog tkiva.
Vjebe.
9) Tempo
Vrste tempa.
Postupno ubrzanje i usporenje tempa (accelerando, ritardando, etc.).
Saimanje doba ili dijeljenje doba na pododjele u taktu kao rezultat
ubrzanja ili usporavanja.
Nagli prelazi iz brzog u polagani tempo i iz polaganog u brzi tempo.
Vjebe.
10) Dinamika i manualna izvedba oznaka za dinamiku
Vrste dinamike.
Postupna i nagla promjena dinamike (crescendo i decrescendo, subito
forte, subito piano, etc.).
Dinamiko nijansiranje lijevom rukom.
Vjebe.
11) Zavrne kretnje
Oblikovanje zavrnih kretnja.
Prekid.
Prekid u jednoj ili vie dionica, dok ostale dionice nastavljaju glazbeni
tijek, promjena smjera kretnje kod prekida, te nastavak kretnje prema
sljedeoj dobi.
Vjebe.
229
12) Korone i manualna izvedba korone
Vrste korona.
Korone na razliitim dobama ili dijelovima doba u taktu.
Korone na pauzi i na taktnoj crti.
Korone u jednoj ili vie dionica, dok ostale dionice nastavljaju glazbeni
tijek.
Sugestivna priprema korone, korona, daljnji glazbeni tijek nakon korone,
promjena smjera kretnje nakon korone.
Vjebe.
13) Neovisnost ruku
Sugestivnost kretnje, manualne slobode.
Vjebe za lijevu ruku.
Izmjenjivanje rada ruku.
Simetrinost i nesimetrinost rada ruku.
Vjebe.
UPUTE ZA RAD
Primijeniti zadatke za vjebanje manualne tehnike (zadatke moe sastavljati
nastavnik ili sami uenici, primjeri iz literature). Uenici mogu dirigirati
samostalno ili grupi uenika. Sve nastavne teme obraivati na navedeni
nain.
DIRIGIRANJE II
1) Priprema partiture
Autor i epoha.
Stilska obiljeja.
Analiza glazbenog oblika djela.
Harmonijska i melodijska analiza djela.
Sadraj djela i sadraj teksta kod vokalnih partitura.
Sviranje partiture na klaviru.
Unoenje oznaka za dirigenta.
Postava i oblikovanje kretnji desne i lijeve ruke.
Uenje napamet.
2) Razlike izmeu taktiranja i dirigiranja
Sugestivnost dirigenta.
Sugestivno oblikovanje kretnji lijeve i desne ruke, sugestivnost pogleda i
lica, izraajni izgovor teksta kod vokalnih partitura.
Oblikovanje kretnji koje nemaju nacrt osnovnih kretnji, nego se
upotrebljavaju za jasnije i sugestivnije tumaenje glazbenog teksta
(vokalnog ili instrumentalnog).
230
Interpretacija glazbenog djela.
Vjebe.
3) Vrste i sastavi ansambala
4) Zbor i zborsko dirigiranje
Vrste zborova: djeji, enski, muki i mjeoviti.
Upoznavanje s osnovama vokalne tehnike, pravilno disanje i uzimanje
daha, postava glasa.
Oblikovanje glasa i homogenost glasova.
Upjevavanje zbora, opseg glasova.
Intonacija.
Razumijevanje sadraja teksta, pravilni izgovor teksta (dikcija).
Melodijsko i harmonijsko voenje glasova.
5) Orkestar i orkestralno dirigiranje
Vrste orkestara.
Upoznavanje glazbala i osnove orkestracije.
Osnove itanja orkestralne partiture.
Ugaanje orkestra.
6) Pratnja vokalnih i instrumentalnih solista
7) Izbor programa prema mogunostima zbora ili orkestra
Dirigiranje gregorijanskog korala (bez instrumentalne pratnje, s pratnjom
na orguljama).
Dirigiranje renesansne glazbe (nemenzuralnost, poznavanje starih
kljueva, poznavanje starocrkvenih ljestvica).
Djela iz epohe renesanse, baroka, klasike, romantizma, moderne, etc.
Djela iz hrvatske glazbene batine.
8) Razvoj organizacijskih sposobnosti uenika
Izrada programa za koncert.
Plan i priprema pokusa (redovni pokusi, akustiki i generalni pokusi).
Audicija.
9) Rad s ansamblom
Mogunosti razliitog postavljanja ansambla (prostorna organizacija).
Rad sa zborom.
Rad s orkestrom.
Osnove korepeticije.
10) Priprema za nastup i nastup s ansamblom
11) Priprema programa za prijemni ispit na Odjelu za dirigiranje Muzike
akademije prema uvjetima prijemnog ispita (samo za zainteresirane
uenike)
231
OPSEG GRADIVA
Tijekom godine obraditi najmanje 6 skladbi razliitih stilskih obiljeja,
s obveznom zastupljenou skladbi hrvatskih skladatelja. Mogue je
obraditicikline skladbe u cijelosti ili obraivati stavke odvojeno.
ISPITNO GRADIVO
dirigiranje 1 - 2 skladbe razliitih stilskih karakteristika.
ZAVRNI ISPIT
Dirigiranje - javno izvoenje najmanje 4 skladbe razliitih stilskih
karakteristika od kojih je najmanje jedna skladba hrvatskog skladatelja i
izrada elaborata.
LITERATURA
Igor Gjadrov: Umijee dirigiranja (izdanje Music Play, Zagreb)
Fran Lhotka: Dirigiranje
Boidar Antoni: Uvod u dirigiranje
Zbirke i ostala izdanja vokalnih i instrumentalnih partitura razliitih stilskih
obiljeja s naglaskom na hrvatsko stvaralatvo.
Obzirom na mali broj izdanih udbenika za potrebe ovog predmeta

preporuamo koritenje strane literature koja svojim sadrajem odgovara
predvienom planu i programu. Takoer predlaemo koritenje audio i video
zapisa u nastavi, te edukativno i organizirano posjeivanje koncerata. Za osobito
zainteresirane i talentirane uenike preporuamo, prema mogunostima,
sudjelovanje na seminarima, te praenje natjecanja iz dirigianja.
Preporuamo sudjelovanje nastavnika na seminarima u organizaciji
Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, kao i u osobnoj organizaciji prema
sklonostima i mogunostima nastavnika.
Broj uenika u skupini: 1 - 3
Kadrovski uvjeti:
Akademski muziar dirigent ( MA, VII st.)
Akademski muziar skladatelj ( MA, VII st.)
Prefesor teorjskih predmeta ( MA, VII st.)
232
ITANJE I SVIRANJE PARTITURA
METODIKA POJANJENJA
Predmet itanje i sviranje partitura treba uputiti uenike u sloen nain
zapisivanja glazbenih djela za zbor, instrumentalni sastav ili orkestar.
Osposobljava ih za istodobno praenje pogledom veeg broja dionica u
partituri tijekom sluanja glazbe, odnosno za spretno itanje i sviranje
jednostavnijih i srednje tekih vokalnih (a djelonmice i instrumentalnih)
partitura.
ZADAE PREDMETA
Upoznati temeljna naela pisanja dionica u partituri.
Upoznati standardan redoslijed dionica u partituri za pojedine
izvoditeljske sastave.
Usvojiti mogunosti pretvaranja standardne partiture u suenu (stegnutu)
partituru, odnosno u glasovirski izvadak i obrnuto.
Informirati uenike o nekim nainima prilagodbe notnog zapisa u izvornoj
partituri tehnikim mogunostima izvedbe na glasoviru.
Uenici tijekom nastavnog rada stjeu potrebnu spretnost u itanju a
vista koju e kasnije tijekom kolovanja primjeniti u nastavi dirigiranja
te u praktinom radu tijekom voenja pjevakog zbora ili nekog kolskog
instrumentalnog sastava.
DRUGI RAZRED
SADRAJ PREDMETA
Temeljni pojmovi
Partitura, dionica.
Standardna partitura (svaka dionica zasebno), suena ili stegnuta partitura
(npr. etveroglasje na dva crtovlja).
Glasovirski izvadak.
Obiljeavanje dionica na poetku partiture.
Vokalna partitura
Partitura za djeji, enski, mjeoviti i muki zbor.
Neki naini obiljeavanja i zapisivanja vokalne dionice za tenor: na
poetku crtovlja je G-klju ( ) te se na temelju smjetaja dionice moe
ustanoviti da se radi o toj dionici (nepotpuno, jer ponekad moe dovesti
do zabune), zatim veliko slovo T ispred crtovlja s G- kljuem ( T ,
korektno, stariji nain), ili G-klju s oktavnom oznakom ( , suvremeni
233
nain), odnosno zapisivanje dionice F-kljuem ( u suenoj, stegnutoj
partituri).
Nepostojanje taktnih crta, dinamikih i agogikih oznaka u djelima iz
doba renesanse (u mnogim notnim izdanjima njih je naknadno upiso
redaktor).
Suvremeni nain oznaavanja teine dobe u transkripcijama starih djela.
Vjebe za praktino upoznavanje razliitih partitura
Sviranje polifonog dvoglasja (razliite kombinacije kljueva: dva
G-kljua, G i F-klju, G-klju s oktavnim znakom i F-klju, zatim G i
C-klju.
Homofono troglasje na tri crtovlja.
Polifono troglasje (razliite kombinacije dionica).
Jednostavni troglasni instrumentalni stavci, odnosno ulomci stavaka.
Homofono vokalno etveroglasje (muki, enski i mjeoviti sastav zbora).
Dvoglasni ili troglasni zbor s glasovirskom pratnjom (vrlo jednostavni
primjeri, ostvaruje se cijela partitura).
Vjebe itanja i sviranja a vista
Sviranje jednostavnih troglasnih ili etveroglasnih vokalnih pratitura
(svaka dionica na zasebnom crtovlju).
etveroruno muziciranje (sviranje manjih skladbi prireenih za glasovir
etveroruno, odabir prema sposobnostima i mogunostima uenika).
Poetne vjebe u a vista transponiranju neke dionice za veliku sekundu
uzlazno ili silazno.
Vjebe razvijanja spretnosti u itanju, s preokrenutim smjeatjem dionica
(na viem crtovlju napisana je dionica u F-kljuu, a na niem crtovlju
nalazi se dionica u G-kljuu).
Pisane vjebe (razliite mogunosti)
Transkripcija troglasja s tri na dva crtovlja (ili na jedno crtovlje).
Transkripcija etveroglasnog stavka (npr. Bachova harmonizacija korala)
iz suene partiture u standardnu ili obratno (promjena kljua za dionicu
tenora).
Transkripcija zbora s istodobnom transpozicijom u neki drugi tonalitet
(npr. stavak za muki zbor prebacuje se u tonalitet koji odgovara
mjeovitom ili enskom zboru).
OPSEG GRADIVA
Tijekom godine uenik treba nauiti svirati desetak tehniki
jednostavnijih partitura. Razmjerno velik dio vremena nastavnik tijekom
rada s uenicima treba posvetiti sustavnom vjebanju sviranja partitura a
vista.
234
Osim toga svaki uenik treba nainit barem est pisanih zadaa razliitih
naina transkripcije (priblino 16 do 32 takta).
ISPITNO GRADIVO
Polifoni troglasni zbor (na tri crtovlja), pripremljeni primjer.
Jednostavno homofono etveroglasje (svaka dionica na zasebnom
crtovlju), pripremljeni primjer.
Sviranje jednostavnog troglasnog zbora a vista.
Priloene sve izraene zadae iz transkripcije tijekom nastavne godine.
Izrada krae zadae za transkribiranje (pred povjerenstvom, dva do etiri
takta) u sklopu opsega razrednog gradiva.
Uenik ispitnom povjerenstvu predouje popis svih, tijekom godine
nauenih, skladbi. Povjerenstvo ima pravo zatraiti i neposredan uvid u
poznavanje tog gradiva.
LITERATURA
Skladbe renesansnih majstora, Bachove harmonizacije korala, zborovi
klasinih i romantiarskih skladatelja, vieglasne obrade naih pukih
napjeva, skladbe hrvatskih skladatelja razliitih razdoblja (Zajc, Hatze,
Grgoevi, Matz, Dugan, Vidakovi itd.).
Napomene:
Nastavnik, u dogovoru s uenicima i prema njihovim izvoakim
mogunostima, odabire odgovarajue skladbe. Unutar tog izbora valja
obuhvatiti stavke iz razliitih stilskih razdoblja.
Pri izvoenju transkripcija uenicima valja posebnu pozornost usmjeriti
na uredno i pravopisno ispravno pisanje vratova nota i dodatnih oznaka,
zatim razliite mogunosti zapisivanja tenora, na promjenu kljua u
nekim dionicama i tome slino.
Rad na razliitim sadrajima programa ostvaruje se paralelno, i
meusobno nadopunjujue, a ne sukcesivno kako je zbog preglednosti
navedeno ovim okvirnim programom.
TREI RAZRED
SADRAJ PREDMETA
Pojmovi
Proirenje uvida u razliite naine obiljeavanja i zapisivanja vokalne
dionice za tenor (nadopunjavanje informacije iz prethodnog razreda):
235
violinski klju s nadodanim C-kljuem
( moe se nai u nekim talijanskim partiturama) ili dvostruki
violinski klju ( ), odnosno tenorski C-klju ( u starijim
glazbenim zapisima).
Postupno upoznavanje s razliitim smjetajem C-kljua i dopunski naziv
kljua u skladu s njegovim smjetajem.
Sistematika svih kljueva smjetenih usporedno na temeljnoj osnovi
velikog/potpunog crtovlja s jedanaest (odnosno trinaest) crta.
Dodatni naziv pojedinog kljua s obzirom na njihov smjetaj u crtovlju.
Transponirajue dionice (transponirano pisanje pojedinih instrumentalnih
dionica), temeljna informacija o toj praksi biljeenja.
Standardan poredak dionica u razliitim instrumentalnim partiturama (npr.
gudaki sastav, komorni orkestar, simfonijski orkestar, puhaki orkestar,
tamburaki orkestar, harmonikaki sastav), temeljna informacija na
pojedinim primjerima iz glazbene literature.
Glasovirski izvadak i glasovirska partitura, usporedba znaenja tih
pojmova.
Sviranje vokalnih partitura
Sviranje srednje tekih primjera homofone i polifone vokalne glazbe
razliitih razdoblja (etiri crtovlja, standardni kljuevi).
Sviranje barem jednog veeg vokalnog ciklusa ili opsenijeg stavka
hrvatskog (npr. Hatze, Odak, Grgoevi, irola itd.), odnosno nekog
svjetskog skladatelja.
Izvoenje kraih vokalnih skladbi ili ulomaka iz opsenijih s dionicama
zapisanim u C-kljuu (za sviranje vrlo laganih primjera dvoglasja,
troglasja i etveroglasja).
Upoznavanje jednostavnih instrumentalnih partitura
Jednostavniji stavci za gudaki kvartet ili za gudaki sastav.
Informativno upoznavanje s ostvarivanjem dionica za transponirajua
glazbala (pogodni kratki ulomci iz djela za komorne sastave).
Vjebe u itanju i sviranju a vista
Sviranje jednostavnijeg polifonog troglasja a vista.
Sviranje jednostavnih etveroglasnih vokalnih partitura (svaka dionica na
zasebnom crtovlju).
etveroruno muziciranje (sviranje ulomaka transkripcija ili izvornih
za glasovir etveroruno, odabir je individualno prilagoen tehnikim
mogunostima pojedinih uenika).
Vrlo lagane dvoglasne vjebe za a vista sviranje s jednom dionicom
zapisanim u C-kljuu.
236
Vjebe razvijanja spretnosti u itanju, s razliitim smjetajem dionica
(npr. dvoglasje u kojem je na viem crtovlju zapisana dionica u F-kljuu,
a na niem crtovlju nalazi se dionica zapisana u G-kljuu).
Pisane vjebe (razliite mogunosti)
Transkripcija etveroglasnog stavka iz suene partiture u standardnu ili
obratno (promjena kljua za dionicu tenora).
Transkripcija etveroglasja iz standardne vokalne partiture u partituru s
odgovarajuim smjetajem C-kljua za pojedine dionice (i obratno).
Pisanje kraih glasovirskih izvoda na temelju gudake partiture (ili neke
druge partiture).
OPSEG GRADIVA
Tijekom nastavne godine uenik treba nauiti svirati desetak partitura.
Od toga jedna ili dvije skladbe trebaju biti s jednom ili vie dionica u
C-kljuu. Nadalje, tijekom kolske godine, treba dosta vremena posvetiti
sustavnom osposobljavanju uenika u sviranju partiture a vista.
Svaki uenik treba tijekom godine nainiti najmanje est pisanih zadaa
razliitih naina transkripcije (zavisno o sloenosti primjera 8 do 32
takta).
ISPITNO GRADIVO
Vea vokalna skladba (uz davanje objanjenja o partituri).
Stavak etveroglasne vokalne polifonije (na etiri crtovlja).
Jednostavniji stavak iz gudakog kvarteta ili sline instrumentalne
skladbe.
Sviranje ulomka jednostavnog etveroglasnog zbora a vista (etiri
crtovlja).
Priloene zadae iz transkripcije nainjene tijekom nastavne godine.
Izrada krae zadae za transkribiranje (pred povjerenstvom, 4 do 6
taktova) u okviru razrednog gradiva.
Uenik predaje povjerenstvu popis svih skladbi nauenih tijekom godine.
Povjerenstvo ima pravo zatraiti i neposredan uvid u poznavanje tog
gradiva.
LITERATURA
Barokni, klasini i romantiarski stavci za zbor a cappella.
Zborska djela Lisinskoga, Zajca, Berse, Hatzea, Dugana, Gotovca,
Grgoevia, irole, Matza, Vidakovia, Zlatia, Markovia, elara,
Kuljeria, Paraa i drugih starijih i novijih hrvatskih stvaralaca.
Zborski stavci iz oratorija ili neke opere.
237
Za sviranje glasovirom jednostavniji instrumentalni stavci.
Napomene:
Nastavnik, u dogovoru s uenicima i prema njihovim izvoditeljskim
mogunostima, odabire odgovarajue skladbe. Unutar izbora za pojedinog
uenika treba obuhvatiti stavke razliitih stilskih obiljeja.
Rad na razliitim sadrajima navedenim u razliitim tokama programa
ostvaruje se paralelno i meusobno nadopunjujui, a ne sukcesivno kako
je to zbog preglednosti navedeno ovim okvirnim programom.
Potrebno je da svaki uenik obavezno ima poseban fascikl s notama
svih skladbi (ili stavaka) koje je upoznavao i obraivao tijekom kolske
godine, tako da bez posebne pripreme moe povremeno odsvirati i ranije
obraena dijela.
Ukoliko su nekom ueniku prezahtjevne pojedine vjebe za razvijanje
vjetine itanja a vista, nastavnik ih moe obraivati i kao redovite
vjebe koje uenik priprema radom kod kue.
itanje i sviranje partitura treba predvidjeti i kao predmet fakultativne
nastave za uenike instrumentalnih odjela, posebice za glasovirae.
PROSTORNI I MATERIJALNI UVJETI

Uionica s glasovirom (pijaninom) i ploom s glazbenim crtovljem.
Mala priruna biblioteka, odnosno nototeka s vokalnim i jednostavnijim
instrumentalnim partiturama za pojedinano uvjebavanje sviranih
zadaa, odnosno za sviranje a vista (pojedinano ili etveroruno).
Broj uenika u skupini: 3 - 6 uenika
KADROVSKI UVJETI
Profesor teorijskih predmeta (MA, VII. st.)
Diplomirani skladatelj (MA, VII. st.)
Diplomirani dirigent (MA, VII. st.)
238
GRADITELJ I RESTAURATOR GLAZBALA

(GUDAKIH I TRZALAKIH)
Tjedni broj sati
RAZRED
NASTAVNI PREDMET I. II. I. II. III. IV.
pr. pr. sr. sr. sr. sr.
Uvod u gradnju glazbala 2 2
Gradnja glazbala 5 5 6 6
Poznavanje materijala i tehnologija obrade 2 2
Popravak glazbala 4 4
Akustika glazbala (fizikalne osnove) 1 1
Glazbalo (obvezno) 2 2 2 2 2 2
UKUPNO 8 8 13 13 17 17
Nastavni program
OPI PODACI O ZANIMANJU:
I. - graditelji i restauratori svih vrsta gudakih glazbala

(violine, violonela, viole i kontrabasa) ukljuujui i
gudala za svako glazbalo posebno.
II. - graditelj i restaurator svih vrsta trzalakih glazbala

(gitara, lutnja, mandolina, bisernica, bra, bugarija, elovi i berde).
Psihofiziki zahtjevi:
Normalna psihofizika razvijenost.
Razvijen glazbeni sluh za melodijsko-ritamske i harmonijske strukture, te
sve vrste zvunih pojava.
Dobar vid.
Audio-vizualna osjetljivost i koordinacija.
Normalna razvijenost ruku i prstiju.
239
Praktina znanja:
Poznavanje tehnologije materijala od kojeg je graeno odreeno glazbalo.
Ovladavanje tehnikom obrade materijala od kojeg je glazbalo graeno.
Detaljno poznavanje konstrukcije glazbala.
Akustiko ugaanje svakog glazbala.
Teorijska znanja:
Poznavanje teorije glazbe.
Poznavanje osnove povijesnog razvoja glazbene kulture.
Poznavanje povijesnog razvoja svih vrsta glazbala.
Trajanje obrazovanja na ovom stupnju:
4 - 6 godina.
Uvjeti ukljuivanja u obrazovanje:
Zavrena osnovna glazbena kola ili dva pripremna razreda
odgovarajueg smjera.
1. Uvod u gradnju glazbala (I. i II. pripremni razred)

U bliskoj suradnji s nastavnikom gledajui proces izrade ili popravka
glazbala, uenik se upoznaje s osnovama graditeljstva, alatom, te na
jednostavnijim primjerima stjee prva znanja i vjetine, privikava se na
ambijent, ui se strpljivosti i upornosti. Od kljunog je znaaja angairanost
nastavnika koji u ovoj poetnoj fazi mora posvetiti svoje vrijeme ueniku u
potpunosti, ne doputajui mogunost ozljede uenika.
I. pripremni razred - 70 sati:
Gruba obrada drva, rad s blanjom, noem i dlijetom, piljenje, priprema
ljepila (tutkala), rad s runim strugalom, bruenje alata.
II. pripremni razred -70 sati:
Izrada pojedinih sastavnih dijelova glazbala - konjia, hvataljke,
bonica, vrata glazbala.
2. Gradnja glazbala
Za uenike koji su zavrili osnovnu glazbenu kolu, nastavni sadraj prve
godine ovog predmeta jednak je onome iz uvoda u gradnju glazbala. Za ostale
uenike on predstavlja kontinuirani nastavak prilagoen spretnosti polaznika,
s naglaskom na razvijanju samostalnosti. Uz nastavnika sve veu ulogu dobiva
literatura koju uenik mora nauiti koristiti, uei pritom i strane strune
izraze.
I. razred srednje kole - 175 sati:
Izrada glasnjae i podnice, te bonica; izrada kalupa, pua.
240
II. razred srednje kole - 175 sati:
Nastavak izobrazbe - usavravanje postojeih vjetina i stjecanje novih;
strunjenje gudala.
III. razred srednje kole - 210 sati:
Gradnja glazbala, lakiranje (politiranje).
IV. razred srednje kole - 210 sati:
Potpuno samostalan rad koji zavrava kraim nastupom na vlastitom
glazbalu; pisanje zavrnog rada.
3. Poznavanje materijala i tehnologija obrade

Vano je razviti mjerila pri izboru drveta za gradnju, nain njegova suenja
i uskladitenja te krojenje materijala za izradu pojedinih dijelova glazbala.
Posve je izvjesno da je nastavni sadraj ovog predmeta duboko proet u
gradnju glazbala, te se u praksi ne odvaja vremenski od njega. Nastavnik e po
vlastitom nahoenju tijekom nastave odabrati trenutak i uz praktinu nastavu
pruiti ueniku potrebne informacije.
I. razred srednje kole - 70 sati:
Poznavanje drveta, kakvoa, suenje i skladitenje u radionici.
II. razred srednje kole - 70 sati:
Nastavak upoznavanja s kvalitetnijim drvom, obilazak pilana, umarija
i tvornica za obradu drva.
4. Popravak glazbala
Isprva uz struni nadzor, a potom samostalno, uenik e preuzeti sve
popravke kolskog instrumentarija ve kako i kad to bude potrebno. Na taj
nain koristi e imati i kola i naravno uenik stjeui potrebne vjetine.
Jednostavni popravci kolskih glazbala (lijepljenje, ravnanje konjia,
zamjena virbla, saniranje pukotina).
Zahtjevniji popravci kolskih glazbala (izrada novih dijelova, lakiranje,
retuiranje).
5. Akustika glazbala
Dosad nabrojeni predmeti razvijaju kod uenika zanatsku komponentu
gradnje glazbala. Uei akustiku uenika se upuuje u bitne tajne dobrog zvuka
glazbala to jest znanstvenu (fizikalnu) podlogu gradnje glazbala, da bi na kraju
bio sposoban koristiti suvremena dostignua razvoja tehnike (uporaba osobnog
raunala) u fonikom oblikovanju novog ili starog glazbala. Nastavnik e i
ovdje iskoristiti prigodu te ovu temu izlagati uz nastavu gradnje.
241
Osnove akustike, harmonijsko titranje, proraun ica za glazbala.
Titranje ploha, Helmholtzov rezonator, vlastite frekvencije glazbala.
Napomena:
Nastavne predmete: glazbalo (obvezno), solfeggio i povijest glazbe, uenici
sluaju s ostalim uenicima drugih glazbenih programa.
242
ZAJEDNIKI OPEOBRAZOVNI DIO

Tjedni broj sati
NASTAVNI PREDMET I. r. II. r. III. r. IV. r.
Hrvatski jezik 4 4 3 3
Strani jezik (I.) 3 3 3 3
Strani jezik (II.) 2 2 2 2
Latinski jezik 1 1 - -
Likovna umjetnost 1 1 1 1
Psihologija - - 2 -
Filozofija - - - 2
Povijest 2 2 1 1
Zemljopis 1 1 - -
Etika / Vjeronauk 1 1 1 1
Informatika pismenost 1 1 1 1
Matematika 2 2 2 2
Tjelesna i zdravstvena kultura 2 2 2 2
UKUPNI ZAJEDNIKI DIO 20 20 18 18
IZBORNA NASTAVA
Tjedni broj sati
NASTAVNI PREDMET I. r. II. r. III. r. IV. r.
Hrvatski jezik - - 1 1
Matematika 1 1 1 1
Biologija 2 2 - -
Kemija 2 2 - -
Fizika 2 2 - -
Sociologija - - 1 -
UKUPNO 7 7 3 2
243
Nastavni program
HRVATSKI JEZIK
PRVI RAZRED
Programska graa u potpunosti odgovara programskoj grai za gimnazije.
JEZIK
Jezik i priopavanje,jezik kao sustav znakova.Narav jezinog znaka. Izraz
i sadraj.Supstancija i forma. Redundancija.
Fonem, fonetika i fonologija, razlikovna obiljeja fonema, dioba fonema,
pismo grafem i fonem, pravopis i pravogovor, fonem kao sastavni dio morfema,
alternacija fonema i fonemskih skupina, segmentna i suprasegmentna
obiljeja.
Fonostilistika, grafostilistika.
Pojam idioma. Organski i neorganski idiomi. Standardni jezik
Norma i kodifikacija. Standardni jezik s povijesnog stajalita
Standardni jezik i narjeja
Jezik i pismo hrvatskih pisanih spomenika od poetaka do kraja 15.
stoljea.
KNJIEVNOST
PRISTUP KNJIEVNOSTI
Temeljni pojmovi znanosti o knjievnosti: knjievni i neknjievni tekstovi,
knjievni rodovi i njihove vrste s obzirom na sadraj i izraz, lirski rod, podjela
lirike, stih, figure, epski rod, dramski rod, diskurzivni rod.
LIRIKA
Antun Mihanovi, Horvatska domovina
Petar Preradovi, Rodu o jeziku
Vladimir Nazor, Cvrak
Epigrami
Mak Dizdar, Zapis o zemlji
Josip Pupai, Zaljubljen u ljubav
Dobria Cesari, Vagonai
Silvije Strahimir Kranjevi, Moj dom
Ivo Andri, Nemiri
Nikola op, Isus ita novine
244
Mato, Tin Ujevi, Miroslav Krlea; Notturno
Anakreont, Pijuckajmo
Fran Maurani, Svemir
Dijalektalna lirika
EPIKA
Homer, Ilijada
Ezop, Basne
H. C. Andersen, Kraljevo novo ruho
August enoa, Zlatarovo zlato
Vjenceslav Novak, U glib
Antun Gustav Mato, Cvijet sa raskra
Pavao Pavlii, Dobri duh Zagreba
DRAMA
Sofoklo, Antigona
Marin Dri, Skup
Ivo Vojnovi, Ekvinocijo
DISKURZIVNI KNJIEVNI OBLICI

Antun Nemi, Putositnice
M.de Montaigne, O odgoju
POVIJEST KNJIEVNOSTI
Obrada djela iz ope povijesti knjievnosti: temelji kulture;
Biblija, Knjiga postanka, Knjiga izlaska, Judita, Pjesma nad pjesmama
Kuran, ulomak
Gilgame, ulomak
Antika knjievnost:
Homer, Odiseja
Sapfo, Ljubavna strast
Anakreont
Katul, Jadni Katule
Eshil, Okovani Prometej
Sofoklo, Antigona
Euripid, Elektra
Plaut, Aulularija
Vergilije, Eneida
245
SREDNJOVJEKOVNA KNJIEVNOST
Srednji vijek: Viteka lirika, Pjesen o Rolandu, Kalevala, Carmina Burana
Usmena knjievnost
Poeci slavenske pismenosti
Hrvatska srednjovjekovna knjievnost:
rnorizac Hrabar, O pismenima-Baanska ploa
Vinodolski zakon - Lucidar
Zapis popa Martinca - Ljetopis popa Dukljanina
Rumanac trojski
ibenska molitva
Muka Svete Margarite
JEZINO IZRAAVANJE
Pisano i govorno izraavanje kao jezina djelatnost
Govorenje kao jezina djelatnost
Tekst. Naini oblikovanja teksta. Vrste teksta
Opis
Tumaenje
Ralamba
Dijalog
Monolog i unutarnji monolog
Obvezatna je tjedno jedna domaa zadaa

Uenici piu tijekom kolska godine tri kolske zadae s ispravcima
DRUGI RAZRED
JEZIK
Morfem, morfem po znaenju, rjeotvorni i oblikotvorni morfemi,
Morfem, morf i alomorf, izraz i sadraj gramatikih i leksikih morfema
Morfem i oblik. Morfem i osnova. Osnova i korijen.
Pojam gramatike kategorije. Tipovi gramatikih kategorija. Kategorije
vrsta rijei. Kategorije oblika rijei, kategorija poloaja rijei.
Promjenjive i nepromjenjive vrste rijei, imenice, zamjenice, pridjevi,
brojevi, glagoli
Nepromjenjive vrste rijei: prijedlozi, prilozi, veznici, usklici, estice,
Morfoka sinonimija i homonimija
Glavne osobitosti hrvatskog jezika od poetka 16. do kraja 18. stoljea
246
KNJIEVNOST
PREDRENESANSA I HUMANIZAM
Dante Alighieri, Boanstvena komedija
Francesco Petrarca, Kanconijer
Giovanni Boccaccio, Decameron
Marko Maruli; Davidijada
Ivan esmiki, U smrt majke Barbare
Juraj igori, Elegija o pustoenju ibenskog polja
Antun Vrani, Putovanje iz Budima u Drinopolje
RENESANSA
Lodovico Ariosto, Bijesni Orlando
Rabelais, Gargantua i Pantagruel
Miguel de Cervantes, Don Quijote
William Shakespeare, Hamlet, San ivanjske noi
Marko Maruli, Judita, Molitva suprotiva Turkom
iko Meneti, Prvi pogled, Blaeni as i hip
Dore Dri, Draa je od zlata, Grem si grem
Hanibal Luci, Jur ni jedna na svt vila, Robinja
Petar Hektorovi, Ribanje i ribarsko prigovaranje
Petar Zorani, Planine
Mika Pelegrinovi, Jeupka
Mavro Vetranovi, Posvetilite abramovo
Marin Dri, Skup, Dundo Maroje, Novela od Stanca
BAROK
Vremenske i prostorne odrednice barokne i maniristike knjievnosti.
Odnos baroka prema renesansi i srednjem vijeku:
Luis de Gongora, Nad grobom vojvotkinje od Lerme, Pjeani sat, Sat na
zvoniku
Calderon de la Barca, ivot je san
Torquato Tasso,Osloboeni Jeruzalem
Ivan Gunduli, Suze sina razmetnog, Dubravka, Osman
Ivan Buni Vui, Nemoj, nemoj, ma ljubice
Junije Palmoti, Pavlimir
Fran Krsto Frankopan, Napojnice pri stolu
Juraj Habdeli, Pervi oca naega Adama greh
247
KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO
Jean Baptiste Poquelin Moliere, krtac
Jean Racine,F edra
Pierre Corneille, Cid
Carlo Goldoni, Krmarica Mirandolina
Matija Petar Katani, Jesenj plodovi
Matija Antun Reljkovi, Satir iliti divji ovik
Andrija Kai Mioi, Razgovor ugodni naroda slovinskog
Titu Brezovaki, Matija grabancija dijak
PREDROMANTIZAM I ROMANTIZAM
Europski romantizam, pisci i djela;
Johann W. Goethe, Patnje mladog Werthera
Friedrich Schiller, Razbojnici
Georg G. Byron, Putovanje Childea Harolda
Alphonse de Lamartine, Jezero,
E: A. Poe, Crni maak, Gavran
France Preeren, Sonetni vijenac
Aleksandar S. Pukin, Evgenij Onjegin
JEZINO IZRAAVANJE
ivotopis kao vrsta teksta.
Prikaz kao vrsta teksta.
Saetak kao vrsta teksta.
Upuivanje kao vrsta teksta

TREI RAZRED
REDOVNA NASTAVA obuhvaa
JEZIK
Tvorba rijei, sintaksa, pojam sintakse,
Rijei u reenici. Spojevi rijei: sronost, upravljanje i pridruivanje.
Reenica, lanjljivost, reenice po ustrojstvu, modalnost reenice,
lanovi reeninog ustrojstva: predikat, subjekt, objekt, predikatni
proirak, atribut i apozicija,
248
Reenice po sastavu. Sklapanje reenica. Nezavisnosloene reenice
Sklapanje uvrtavanjem. Zavisnosloene reenice
Reenica i tekst. Povezivanje reenica u tekstu. Tipovi teksta
Hrvatski standardni jezik u 19. stoljeu, zavrna etapa strandardizacije
KNJIEVNOST
HRVATSKI ROMANTIZAM-HRVATSKI NARODNI PREPOROD

Ilirizam i hrvatski narodni preporod, dopreporodno doba, Gajeve
reforme, Pokretanje novina, osnutak ilirskih itaonica
Ljudevit Gaj, Kratka osnova..., Horvatov sloga i zjedinjene
Pavao tos, Kip domovine vu poetku leta 1831.
Dimitrije Demetar, Grobniko polje
Ivan Maurani Smrt Smail age engia
Stanko Vraz, ulabije
Petar Preradovi, Zora puca, Putnik, Mrtva ljubav, Pjesnik
Matija Maurani, Pogled u Bosnu
PROTOREALIZAM
August enoa, Zlatarovo zlato, Prijan Lovro, Budi svoj
Luka Boti
Franjo Markovi
REALIZAM
Nova teorija drutva, roman prostora, roman lika povijesni roman kao
nasljee romantizma
Pokuaji s naturalizmom
Honore de Balsac, Otac Goriot
Gustave Flaubert, Madame Bovary
Fjodor M. Dostojevski, Zloin i kazna
Nikolaj V.Gogolj, Kabanica
Ante Kovai, U registraturi
Eugen Kumii, Urota zrinsko-frankopanska
Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii
Silvije Strahimir Kranjevi, Mojsije, Gospodskom kastoru, Eli, eli!
Lama azavtani?!
MODERNIZAM
Parnasovstvo, simbolizam: Beka moderna, dvije faze moderne i
razdjelnica 1903.
249
Parnasovci
Charles Baudleaire, Suglasja, Albatros, Stranac
Paul Verlaine, Jesenja pjesma
Artur Rimbaud, Samoglasnici - Alkemija slova
MODERNA
A. G. Mato, Utjeha kose, Jesenje vee, 1909., Camao,
Ivo Vojnovi, Dubrovaka trilogija
Vladimir Vidri, Dva pejzaa, Adieu,
Janko Leskovar, Misao na vjenost
Milan Begovi, Bez treega
JEZINO IZRAAVANJE
Dokazivanje
Recenzija
Usmeno predavanje
Javni govor
Priopenje

IZBORNA NASTAVA obuhvaa
U programskoj grai iz knjievnosti u redovnoj nastavi izuzeti su neki

autori pa ih uenici obrauju u sklopu izborne nastave:
Lav N. Tolstoj, Ana Karenjina
Emile Zola, Terese Raquin
Henrik Ipsen, Lutkina kua
Josip Kozarac, Tena
Dinko imunovi, Muljika
ETVRTI RAZRED
REDOVNA NASTAVA obuhvaa
JEZIK
Znak i sustav znakova. Jezini sustav i jezini znak. Struktura jezinog
znaka.
250
Izraz i sadraj leksema. Jednoznanost i vieznanost. Metafora i
metonimija.
Sinonimija i sinonimi
Antonimija i antonimi
Homonimija i homonimi
Vremenska raslojenost leksika
Podruna raslojenost leksika
Funkcionalna raslojenost jezika
Meujezini dodiri i leksiko posuivanje
Prilagodba posuenica
Onomastika
Tvorba rijei
Frazeologija i frazem
Leksikografija
Hrvatska leksikografija
Hrvatski jezik u 20. stoljeu
KNJIEVNOST
MODERNISTIKI POKRETI, AVANGARDA I

SOCIJALNA KNJIEVNOST
I. RAZDOBLJE
Marcel Proust, U traenju izgubljena vremena
Franz Kafka, Proces, Preobraaj
Ernest Hemingway, Starac i more
Sergej Jesenjin, Pismo majci
Luigi Pirandello, est lica tri autora
EKSPRESIONIZAM
Antun Branko imi, Pjesnici, Hercegovina, Smrt, smrt i ja, Opomena
Miroslav Krlea, Snijeg, Kraljevo, Baraka Pet Be
Ivo Andri, Ex Ponto
II. RAZDOBLJE
Tin Ujevi, Oprotaj, Nae vile, Svakidanja jadikovka, Pobratimstvo lica
u svemiru, Blaena eno, gospo nepoznata
Dragutin Tadijanovi, Dugo u no u zimsku bijelu no
Dobria Cesari, Oblak, Povratak, Balada iz predgraa
Ivan Goran Kovai, Jama, Moj grob
251
Miroslav Krlea, Povratak Filipa Latinovicza, Gospoda Glembajevi
Albert Camus, Stranac
Eugen Ionesco, Stolice
Samuel Beckett, U oekivanju Godota
Mea Selimovi, Dervi i smrt
DRUGA MODERNA
Vladan Desnica, Proljee Ivana Galeba
Ranko Marinkovi, Ruke, Kiklop
Slobodan Novak, Mirisi, zlato i tamjan
Vesna Parun, Ti koja ima nevinije ruke
Josip Pupai, Moj kri svejedno gori
Jure Katelan, Tifusari
SUVREMENA KNJIEVNOST
Hermann Hesse, Stepski vuk
Antun oljan, Kratki izlet
Slavko Mihali, Majstore, ugasi svijeu
Ranko Marinkovi
Ivan Aralica, Psi u trgovitu
Nedjeljko Fabrio, Vjebanje ivota
Ivo Brean, Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja
JEZINO IZRAAVANJE
Rasprava
Esej
Komunikacijski tekstovi
Referat

IZBORNA NASTAVA obuhvaa
U programskoj grai iz knjievnosti u redovnoj nastavi izuzeti su neki

autori pa ih uenici obrauju u sklopu izborne nastave:
Gustav Krklec, Milan Begovi, Umberto Eco,
Ivan Slamnig, Antun oljan,
252
STRANI JEZICI (I.)
ENGLESKI JEZIK
PRVI RAZRED
Programska graa u potpunosti odgovara programskoj grai za gimnazije
Jezine vjetine
Sluanje, govorenje, itanje, pisanje, prevoenje.
Jezini sadraji
Kultura i civilizacija
Teme iz kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog podruja, kola
i uenje, slobodno vrijeme, sport, rekreacija, ekologija, stanovanje, posao
tradicionalni blagdani.
Komunikacijski uzorci
Normirani oblici jezinog ponaanja-formalni i neformalni.
Fonoloke i ortografske osobine

Fonetske vjebe u vezi s fonemima koji uenicima ine osobite tekoe.
Osnovni obrasci intonacije reenice.
Vokabular
Izbor i uvoenje novih rijei ovisi o komunikacijskom kontekstu,
potrebama uenika.
Gramatika
Ponavljanje, sistematiziranje i proirivanje sljedeih gramatikih sadraja:
Imenice
Vrste, rod, broj, posvojni oblik.
Zamjenice
Osobne, upitne pokazne.
Glagoli
Pet osnovnih oblika, glagolska vremena i njihov odnos prema aspektu.
Pojam aktiva i pasiva, ponavljanje glagolskih vremena.
Pridjevi
Determinatori, opisni pridjevi.
253
Prilozi
Mjesta, odreenog vremena i neodreenog vremena.
Reenica
Red rijei u nezavisnosloenoj reenici.
Drugi razred
Jezine vjetine
Sluanje, govorenje,itanje, pisanje, prevoenje.
Komunikacijski uzorci ovise o situacijama koje se javljaju u razredu.

Pravilno interpretiranje samostalnih cjelina.
Vokabular
Izbor i uvoenje novih rijei ovisi o komunikacijskom kontekstu, potrebama
uenika.
Gramatika
Ponavljanje, sistematiziranje i proirivanje gramatikih sadraja iz
prethodnog razreda.
Zamjenice
Refleksivne, posvojne, neodreene.
Glagoli
Present perfect tens.
Perfect tens-simple i continuos.
Future perfect tens.
254
Pridjevi
Comparison of equaliti.
Prilozi
Tvorba priloga naina-poloaj u reenici.
lanovi
Uporaba odreenog i neodreenog lana.
Prijedlozi
Za vrijeme, mjesto i pravac, uzrok.
Reenica
Upravni i neupravni govor.
Red rijei u reenici.
Slaganje vremena.
Zavisnosloene reenice.
Trei razred
Jezine vjetine
Produbljivanje i proirivanje tema iz prethodnog razdoblja, rad s raznim
vrstama pisanih tekstova.

Pravilna intonacija i ritam reenice.
Vokabular
uenika.
255
Gramatika
Ponavljanje, sistematiziranje i proirivanje sljedeih gramatikih sadraja.
Tenses-ponavljanje.
Slaganje vremena.
Pogodbene reenice.
Pasivne reenice.
Phrasal verbs.
etvrti razred
Jezine vjetine
Produbljivanje i proirivanje tema iz prethodnog razdoblja, rad s raznim
vrstama pisanih tekstova.
Razgovori, rasprave, simulacije, izvjeivanja, obrazlaganja o pojedinim
temama.

Vokabular
uenika.
Gramatika
Ponavljanje, sistematiziranje i proirivanje gramatikih sadraja.
Glagolska vremena-ponavljanje.
Slaganje vremena.
Pogodbene reenice.
256
Pasivne reenice.
Odnosne reenice.
NJEMAKI JEZIK
Prvi razred
Jezine vjetine
ivot u koli, kua i obitelj, prirodne ljepote Hrvatske i zemalja njemakog
govornog podruja, blagdani i neki znaajniji datumi.
Situacije vezane za boravak u stranoj zemlji.
Situacije iz ivota mladih.
Adaptirani tekstovi iz njemake suvremene knjievnosti.
Normirani oblici jezinog ponaanja, formalni i neformalni.
Traenje i davanje uputa.
Izraavanje i prenoenje zapovijedi, zabrana.

Vokabular
Vokabular iz osnovne kole proiruje se i prilagouje zrelosti uenika ove
dobi.
Rijei su iz svakodnevnih situacija bliskih ueniku.
Gramatika
Morfologija
Imenice
Rod, deklinacija svih imenica, vrste imenica.
Deklinacija tuica.
lan
Odreeni i neodreeni.
Uporaba i izostavljanje.
257
Pridjevi
Uporaba i deklinacija.
Deklinacija komparativa i superlativa.
Zamjenice
Deklinacija svih vrsta zamjenica.
Glagoli
Aktiv i pasiv.
Konjuktiv prezenta i preterita.
Brojevi, prilozi, prijedlozi.
Sintaksa
Drugi razred
Jezine vjetine
ivot u koli, kua i obitelj, prirodne ljepote Hrvatske i zemalja
njemakog govornog podruja, blagdani i neki znaajniji datumi.
Ovisnost i zdravlje, ekologija, .
Prie, legende, basne, anegdote.
Uvjebavanje frazeologije i idioma.

Progredijentna reenina intonacija.
Rastavljanje rijei.
Naglaavanje jednostavnih reenica, sloenica, smislenih skupova i
intonacija reenice.
Vokabular
Vokabular se proiruje rijeima osobitog znaenja.
Idiomatski izrazi u danim situacijskim kontekstima.
258
Gramatika
Morfologija
Imenice
Deklinacija imenica izvedenih od pridjeva.
Sloene imenice i njihov rod.
Deminutivi.
lan
Uporaba odreenog, neodreenog i nultog lana.
Pridjevi
Pridjev kao imenica.
Stupnjevanje pridjeva.
Predikativna uporaba pridjeva.
Zamjenice
Deklinacija neodreenih zamjenica.
Glagoli
Pasiv.
Imperativ.
Pluskvamperfekt.
Konjuktiv.
Kondicional.
Futur II.
Particip prezenta i perfekta.
Sintaksa
Zavisne reenice.
Neupravni govor.
Trei razred
Jezine vjetine
Sluanje, govorenje, itanje, pisanje, prevoenje
259
Ovisnost i zdravlje, ekologija.
Izvori energije, svijet kompjutora.
Izbor iz jezinih funkcija odgovarajuih situacija.
Uvjebavanje frazeologije i idioma.
Vokabular
Rijei su sve posebnije iz znanosti, kulture.
Odgovarajui idiomatski izrazi.
Gramatika
Ponavljanje i proirivanje temeljnih gramatikih sadraja.
Sadraji se obrauju uvijek povezano s tekstom.
Particip prezenta i perfekta kao proireni atribut.
Modalni glagoli u perfektu i konjuktivu pluskvamperfekta.
etvrti razred
.
Jezine vjetine
Ovisnost i zdravlje, ekologija.
Izvori energije, svijet kompjutora.
Proirivanje znanja o zemljama njemakog govornog podruja.
Kulturna dostignua: knjievnost, glazba, kiparstvo slikarstvo, tehnika,
sport.
Razvijanje vjetina koje su se uvjebavale u prethodnim razdobljima.
260
Vokabular
U vokabular se uvode posebne nomenklature pojedinih struka i grana.
Gramatika
Ponavljanje i proirivanje morfologije i sintakse.
Recepcija i produkcija zahtjevnijih tekstova.
STRANI JEZIK (II.)
TALIJANSKI JEZIK
Prvi razred
Jezine vjetine
Obitelj i njezini lanovi, rodbinski odnosi, stan i stanovanje, ivot u kui.
Osobna higijena, obroci, slobodno vrijeme.
Izricanje sata, odlasci na more, planinu, ples, kino.
Promet u gradu, telefoniranje.
Prigodni blagdani kod nas i u Italiji.
Pozdravi i uspostavljanje kontakta na formalnoj i neformalnoj razini.
Zahvaljivanje.
Traenje i davanje informacija o sebi i svojoj obitelji.
Telefonski razgovor.

Usvajanje fonolokog sustava talijanskog jezika.
Usvajanje znaajki talijanske grafije.
Usvajanje reeninog ritma i akcenta.
Vokabular
Odabir leksika uvjetovan je izborom tematskih sadraja.
261
Gramatika
lan
Odreeni i neodreeni lan i njegova uporaba.
Zamjenice
Osobne zamjenice - naglaene i nenaglaene.
Imenice
Muki i enski rod, jednina i mnoina.
Pridjevi
Muki i enski rod, jednina i mnoina.
Brojevi
Glavni i redni brojevi.
Glagoli
Prezent, imperativ.
Perfekt, imperfekt.
Futur.
Prijedlozi
Padeni prijedlozi i njihova uporaba.
Prilozi
Vremena, mjesta.
Drugi razred
Jezine vjetine
kola, ivot u kol, kolski sustav u nas i u Italiji.
Kupovanje.
Banka i mjenjanica.
Promet i prometala, putovanje.
Osnove zemljopisa Italije, obrada jednog talijanskog grada.
Pozdravi i uspostavljanje kontakta na formalnoj i neformalnoj razini.
Zahvaljivanje.
Opisivanje dogaaja, narativni stil.
262
Posebnu pozornost valja obratiti na jezinu tenost i ispravnost u izgovoru
te tonost u pismenom izrazu.
Vokabular
Gramatika
lan
Ponavljanje i sistematizacija prve godine.
Zamjenice
Osobne zamjenice - naglaene i nenaglaene.
Zdrueni oblici osobnih zamjenica.
Imenice
Tvorba imenica enskog roda.
Pridjevi
Pravilno i nepravilno stupnjevanje, posvojni pridjevi.
Brojevi
Glavni i redni brojevi, raunske operacije.
Glagoli
Kondicional prezenta.
Gerund.
Konjuktiv prezenta.
Prijedlozi
Padeni prijedlozi i njihova uporaba s lanom ili bez.
Prilozi
Stupnjevanje nainskih priloga.
Trei razred
Jezine vjetine
Ustroj slobodnog vremena.
Sredstva javnog priopavanja.
263
Traenje usluge i informacije.
Pravila uljudne rasprave.
Prihvaanje ili odbijanje prijedloga.

Posebnu pozornost valja obratiti na jezinu tenost i ispravnost u izgovoru
te tonost u pismenom izrazu.
Vokabular
Gramatika
lan
Sistematiziranje uporabe lana.
Zamjenice
Zdrueni oblici osobnih zamjenica, nenaglaenih.
Imenice
Imenice s posebnim oblicima za mnoinu i enski rod.
Pridjevi
Stupnjevanje, sistematizacija.
Glagoli
Pluskvamperfekt.
Konjuktiv imperfekta.
Slaganje vremena.
Bezlini glagoli.
etvrti razred
Jezine vjetine
kola, ivot u koli, kolski sustav u nas i u Italiji.
Kupovanje.
Banka i mjenjanica.
Promet i prometala, putovanje.
264
Problem zapoljavanja u Italiji i u nas.
Italija i njena regionalna podjela.
Izricanje osobnog gledita i miljenja.

Sistematizacija i uvjebavanje.
Vokabular
Podjela na aktivan i pasivan leksik.
Gramatika
Sistematizacija ve obraene grae.
Utvrivanje.
Aorist.
Futur II.
Pasivna konstrukcija reenice.
Upravni i neupravni govor.
LATINSKI JEZIK
Nastava iz latinskog jezika provodi se u prvom i drugom razredu po jedan

sat tjedno, te se u te dvije godine obradi gradivo predvieno za prvi razred
gimnazije
Prvi razred
TJE
TEMA CIVILIZACIJA GRAMATIKA
DAN
1 Tko je govorio latinski? Rimljani i latinski jezik Glasovni sustav
latinskog jezika
2 Tko je govorio latinski? Latinica i njen razvoj Glasovni sustav,
pismo, pravopis i
izgovor
3 Tko je govorio latinski? Ponavljanje i utvrivanje gradiva
265
4 Rimljani u naem Nai krajevi pod Reenica padei
zaviaju rimskom vlau i deklinacija:N,A
n,a;
a-,o- i u-dekl.
1. i 2. konjugacija
5 Rimljani u naem Ponavljanje i utvrivanje gradiva
zaviaju
6 Rim - antiko sredite Najstarije prie i G i g a-, o-, i
legende u Rimu u-dekl;
3. lice sg i pl.
3. i. 4. konjugacija
7 Rim - antiko sredite Ponavljanje i utvrivanje gradiva
8 Rim - antiko sredite Najstarija povijest Rima Ab, D, ab, d, a-, o-,
i u-dekl; est, sunt
10 Rim - antiko sredite Razvoj Rima V i v a-, o-, i
u-dekl;
Na er, domus, 2.
lice sg. i pl. Imp.
12 Rim - antiko sredite Graevine u Rimu i Neutra o- i u- dekl.
rimskim naseljima u nas Pridjevi a- i o-
dekl.
1. i 2. lice sg i pl.
prez
14 ivot u velegradu Ulice i trgovi, rimski 3. i 5. dekl. bez
Forum V i v;
Ind.imp.akt.
15 ivot u velegradu Ponavljanje i utvrivanje gradiva
16 U krugu obitelji Rimska obitelj V i v 3. i 5. dekl
Neutra 3. dekl, II.,
inf.prez.akt
17 U krugu obitelji ivot robova Pridjevi 3. dekl;
prez.akt
18 U krugu obitelji Ponavljanje i kolska zadaa
266
Drugi razred
TJE
TEMA CIVILIZACIJA GRAMATIKA
DAN
1 U krugu obitelji Djeje igre, izobrazba, Nepravilne
Na ulicama velegrada odgoj, brak, jela i pia imenice,
u Rimu Ind.prez. i impf.
pas,
Inf. prez. pas
2 U krugu obitelji Ponavljanje i utvrivanje gradiva
Na ulicama velegrada
3 Robovi i umjetnici Pogrebi i grobovi, muka Fut. Aktivni esse:
odjea i obua 1. i 2. komp.
pridjeva
4 Robovi i umjetnici enska odjea, obrt, Fut. Akt. 3.i 4.
industrija i umjetnost konjug. Futur
pasivni,
5 Robovi i umjetnici Ponavljanje i utvrivanje gradiva
6 Latinski jezik Latinski u Italiji Osobne i posvojne
zamjenice, esse,
fio
7 Latinski jezik Ponavljanje i utvrivanje gradiva
8 Latinski jezik irenje latinskog jezika Suus, sua, quis,
quid
9 Latinski jezik Ponavljanje i utvrivanje gradiva
10 Zemlja Italija Antika i dananja Italija Pokazne
zamjenice
11 Zemlja Italija Ponavljanje i utvrivanje gradiva
12 Ratovi i osvajanja Kratak pregled rimske Qui, aliquis,nemo,
povijesti nihil, zamj.
pridjevi
13 Ratovi i osvajanja Ponavljanje i utvrivanje gradiva
14 Trgovci putuju svijetom Trgovina i gospodarstvo Glavni i redni
rimske drave brojevi
15 Trgovci putuju svijetom Ponavljanje i kolska zadaa
16 Trgovci putuju svijetom Potanska sluba Prijedlozi s
akuzativom
17 Trgovci putuju svijetom Pomorski putovi Prijedlozi s
ablativom
18 Trgovci putuju svijetom Ponavljanje i utvrivanje gradiva
267
LIKOVNA UMJETNOST
Prvi razred
Sadraji
Pojedinac i okolina
Predmet
Fotografija: svjetlost
Fotografija: prostor u plohi
Fotografija: odluni trenutak
Film
Crte
Slikarstvo: oblikovanje plohe
Slikarstvo: boja
Slikarstvo: prostor u plohi
Slikarstvo: ikonografija
Skulptura: odnos povrina i boja,odnos materijala i oblika, oblikovanje
mase i prostora, namjene, materijali i konstrukcije
Arhitektura
Odnos izmeu arhitekture, skulpture i slike
Urbanizam
Svijet u kojem ivimo
Mnogoosjetilno doivljavanje svijeta
Drugi razred
Sadraji
Pretpovijest: starije kameno doba, mlae kameno doba, metalno doba
Drevne civilizacije: Mezopotamija
Antika Grka: polis, arhitektura, skulptura, slikarstvo
Antiki Rim: urbanizacija Europe, arhitektura, skulptura, slikarstvo
Kasnoantika umjetnost
Predromanika
Starohrvatska umjetnost: arhitektura, skulptura, slikarstvo i pismo
Srednjobizantska umjetnost
268
Islamska umjetnost
Relativnost povijesnog vremena i prostora
Trei razred
Sadraji
Romanika: arhitektura, skulptura, slikarstvo
Gotika: arhitektura, skulptura, slikarstvo
Renesansa: arhitektura, skulptura, slikarstvo
Manirizam
Barok: arhitektura, skulptura, slikarstvo
Rokoko i klasicizam
Industrijska revolucija i urbanizam
Arhitektura 19. stoljea
Romantizam
Realizam i fotografija
Impresionizam, ekspresionizam, simbolizam
Secesija
etvrti razred
Sadraji
Umjetnost prve polovice 20. stoljea
Revolucija stilova
Arhitektura do prvoga svjetskog rata
Arhitektura izmeu dva rata
Industrijski dizajn
Film
Umjetnost druge polovice 20. stoljea
Slikarstvo i skulptura
Arhitektura
Urbanizam
Zatita okolia
Vizualne komunikacije
Dizajn
269
Zatita spomenika
Muzeologija
Povijest umjetnosti
Teorija umjetnosti
Pojedinac u vremenu i prostoru
PSIHOLOGIJA
Trei razred
Sadraji
Psihologija kao znanost
Bioloke osnove ponaanja
Percepcija
Motivacija i emocije
Uenje i pamenje
Teme iz razvojne psihologije
Linost
Inteligencija i stvaralatvo
Teme iz socijalne psihologije
Osobita je zadaa nastave psihologije sustavno prenoenje uenicima

humanistikog pogleda na svijet i drutvo.
FILOZOFIJA
etvrti razred
Sadraji
Uvod u filozofiju
Kozmoloko razdoblje grke filozofije
Antropoloko razdoblje grke filozofije
Sistemsko razdoblje grke filozofije
Etiko razdoblje helenistiko-rimske filozofije
270
Kranstvo i filozofija srednjeg vijeka
Filozofija renesanse
Empirizam i racionalizam
Filozofija prosvjetiteljstva
Njemaki klasini idealizam
Raspad sustava
Pozitivizam
Pragmatizam
Fenomenologija i ontologija
Filozofija egzistencije
POVIJEST
Prvi razred
UVOD U UENJE POVIJESTI

Uvod u povijest
Povijest kao znanost i nastavni predmet
IVOT I KULTURA LJUDI U PRAPOVIJESNO DOBA

ovjek u razdoblju starijeg i srednjeg kamenog doba
ovjek u razdoblju mlaeg kamenog doba
ovjek u razdoblju starijeg i mlaeg kamenog doba na dananjem tlu
Hrvatske
Metalno doba, problem prijelaznog razdoblja
STARI VIJEK
DRAVE I NARODI STAROG ISTOKA-ARITA VISOKIH KULTURA

Egipatska drava
Mezopotamija
idovi, Feniani - Mediteranska prednja Azija
Iransko visoje
Daleki Istok - Indija, Kina
IVOT I KULTURA STARIH GRKA

Dolazak Grka - Egejski svijet
Promjene u ivotu Grka - razdoblje velike kolonizacije
271
Sparta i Atena - sredinji gradovi stare Grke
Kultura i umjetnost u starih Grka
Grko-perzijski ratovi
Periklovo doba - zlatno doba Atene
Propast Atene - peloponeski rat
Znanost i umjetnost etvrtog stoljea
Helenistiko doba: Aleksandar Veliki i raspad njegove drave
Helenizam i njegova kultura
IVOT I KULTURA STARIH RIMLJANA - RIMSKA DRAVA
DOBA RIMSKE REPUBLIKE

Apeninski poluotok i njegovi stanovnici: Etruanska vlast
Poeci i uspon Rima
Ustrojstvo rimske republike
Punski ratovi
Rim i njegov uspon u doba republike
Drutvene suprotnosti i sukobi: Pokuaj reformi
Doba graanskih ratova: Prvi i drugi trijumvirat
Prvi poznati narodi na tlu dananje Hrvatske potkraj rimske republike
DOBA RIMSKOG CARSTVA

Car August i njegovo doba: Roenje Isusa Krista
Carstvo u prva dva stoljea - doba uspona
Drutvene prilike u Rimskom carstvu - Pax Romana
Kasno doba carstva: irenje kranstva i progoni
Dioklecian i Kostantin - preobrazba carstva
irenje kranstva na dananjem hrvatskom tlu u doba Rimljana
Nazadovanje Rimske drave i kulture
Stari Germani
Huni i seobe naroda
Pad Zapadnog rimskog carstva
Sredozemni europski prostor oko 500. godine
Drugi razred
HRVATSKA I SVIJET
OD 5. DO POETKA 18. STOLJEA
272
RANI SREDNJI VIJEK
EUROPA, SREDOZEMLJE I BLISKI ISTOK

U RANOM SREDNJEM VIJEKU
Seobe naroda, Europa pod naletom barbara
Islam i arapsko-islamska osvajanja
Bizantsko Carstvo
Karlo Veliki
Zapadni i Istoni Slaveni
Sveto Rimsko Carstvo Njemakog Naroda: Papa Grgur VII.
HRVATSKA U RANOME SREDNJEM VIJEKU

Doseljenje Hrvata i organizacija drave
Hrvatska - neovisna i priznata europska drava
Hrvatsko kraljevstvo. Tomislav
Procvat Hrvatske u doba Petra Kreimira IV. i Dmitra Zvonimira
Razvoj kulture u doba narodnih vladara
RAZVIJENI I KASNI SREDNJI VIJEK
EUROPA U RAZVIJENOM SREDNJEM VIJEKU

Drutveni i gospodarski razvoj
Kriarski ratovi u svijetu i odjeci u Hrvatskoj
Bizant i balkanske zemlje
Zemlje europskog Zapada i Sredozemlja
Zapadnoslavenske i Istonoslavenske zemlje
Uspon Osmanskog carstva
Religiozno socijalni pokreti na kranskom Zapadu
HRVATSKA U RAZVIJENOM SREDNJEM VIJEKU

Dinastike promjene - dolazak Arpadovia
Nove dinastike borbe - dolazak Anuvinaca
Drutveno-politika previranja, gubitak Dalmacije
Turske provale u Hrvatsku, organizacija otpora
Srednjovjekovna bosanska drava
Drutveni i gospodarski odnosi hrvatskog srednjovjekovlja
Kultura u Hrvata
USUSRET NOVOM VIJEKU
273
RAZDOBLJE VELIKIH ZEMLJOPISNIH OTKRIA
Svijet u osvit novoga doba
Velika zemljopisna otkria
Renesanse i humanizam
Apsolutne monarhije na europskom Zapadu
Ostale zapadnoeuropske zemlje
Protestantska reforma i katolika obnova
HRVATSKA U NOVOM VIJEKU

Sabor u Cetinu: Hrvatska meu zemljama habsburke krune
Hrvatska u doba najvee turske opasnosti
Zrinsko-frankopanski otpor centralizmu i apsolutizmu Bea
Hrvatska podruja i stanovnitvo za vrijeme mletake i osmanske vlasti:
Dubrovnik - oaza slobode
Bosna za vrijeme turskog vladanja
Osloboenje hrvatskih krajeva od turske vlasti
Kulturni razvoj u Hrvata u 16. i 18. stoljeu
Institucije i simboli hrvatske dravnosti
Trei razred
HRVATSKA I SVIJET 18. I 19. STOLJEU
SVIJET I EUROPA U 18. STOLJEU

Doba dvorskog apsolutizma,prosvjetiteljstvo
Velika Britanija i Francuska u 18. stoljeu
Njemako carstvo: Uspon Pruske
Istonoeuropske zemlje: Rusija, Poljska
Postanak Sjedinjenih Amerikih Drava
HRVATSKA U 18. STOLJEU

Stanje u Hrvatskoj na poetku 18. stoljea
Gospodarska obnova u Hrvatskoj
Utjecaj i reforme u dvorskog apsolutizma u doba Marije Terezije
Apsolutistike reforme i vladanja Josipa II.
Hrvatski krajevi pod austrijsko-mletakom i mletakom vlau
Bosna i Hercegovina za vrijeme osmanske vlasti
Kultura i znanost u Hrvata
274
EUROPA U DOBA USPONA GRAANBSKOG DRUTVA DO SREDINE
19. STOLJEA
Francuska revolucija do donoenja ustava
Francuska od 1791. do jakobinske diktature i proglaenja carstva
Osvajaki ratovi i slom Napoleona
Liberalizam i nacionalni pokreti do 1848.
Revolucije u Europi 1848. i 1849. godine
Osmansko carstvo i islamsko pitanje
HRVATSKA U PRVOJ POLOVICI 19. STOLJEA

Hrvatska u vrijeme Napoleonovih ratova
Austrijska u junoj i zapadnoj Hrvatskoj
Dopreporodno doba
Hrvatski narodnim preporod
Ban Josip Jelai
SVIJET I EUROPA U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEA

Doba tehnikih otkria i novi izvori energije
Srednja Europa, Italija, Njemaka
Istona i jugoistona Europa
Zapadna Europa: Engleska, Francuska
Sjedinjene Amerike Drave u drugoj polovici 19. Stoljea
Prvi vatikanski sabor. Crkva i radnitvo
Austrijsko-ugarska nagodba, dualizam vlasti
Istono pitanje i balkanske drave
HRVATSKA U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEA

Hrvatska u osvit modernog doba
Hrvatska nakon obnove ustavnog stanja
Politike borbe i njihovi nositelji
Hrvatsko-ugarska nagodba
Narodni preporod Hrvata u junoj i zapadnoj Hrvatskoj
Hrvatska postaje moderna drava, Ban Ivan Maurani
Ukidanje hrvatsko slavonske vojne granice i njezin povratak pod vlast
Hrvatskog sabora i bana: pojaana maarizacija
Hrvatska u vrijeme bana Khuena Hedervaryja
Stanje u Bosni i Hercegovini
Hrvati u prekomorskim zemljama
Politiki pokreti i stranke u Hrvatskoj,
Stanje uoi Prvog svjetskog rata
275
etvrti razred
HRVATSKA I SVIJET U 20. STOLJEU
HRVATSKA I SVIJET NA POETKU 20. STOLJEA

Europa i svijet uoi Prvog svjetskog rata
Tehnika, znanost, film i sport poetkom 20. stoljea
Hrvatsko pitanje u predaneksijskom razdoblju
Politike i gospodarske prilike u hrvatskim zemljama uoi Prvog
svjetskog rata
Hrvati u dijaspori
HRVATSKA I SVIJET ZA VRIJEME PRVOG SVJETSKOG RATA

Prvi svjetski rat: Uzroci i povod, Londonski ugovor
Tijek Prvog svjetskog rata
Hrvatska u vrijeme Prvog svjetskog rata
HRVATSKA I SVIJET IZMEU DVAJU SVJETSKIH RATOVA
RAZDOBLJE DO VELIKE GOSPODARSKE KRIZE

Hrvatska ulazi u sastav drave Slovenaca, Hrvata i Srba
Ukljuivanje Hrvatske u Kraljevstvo SHS
Promijenjeno stanje i novi odnosi u Europi i izvan nje
Poetni izrazi nezadovoljstva Hrvata u Kraljevstvu SHS
Djelovanje najvee hrvatske politike stranke
Ostale politike stranke u Hrvatskoj: Gospodarsko stanje
Zbivanja u Europi i svijetu
Radiev nacionalni pokret
Atentat u Narodnoj skuptini u Beogradu
HRVATSKA I SVIJET U DOBA VELIKE GOSPODARSKE KRIZE I

NAKON NJE
Europa i svijet u doba velike gospodarske krize
Hrvati u vrijeme monarhistike diktature
Reimska nasilje i otpori Hrvata
Hrvati pod teretom centralizma i velikosrpske hegemonije
Meunarodne napetosti,suprotnosti i sukobi u svijetu
Banovina Hrvatska
Znanost, film, radio, televizija i sport
276
HRVATSKA I SVIJET ZA VRIJEME DRUGOG SVJETSKOG RATA
Od napada na Poljsku do osvajanja Grke
Nezavisna Drava Hrvatska
Stanje na bojitima i ostala zbivanja u svijetu 1941. - 1943.
Otpor antifaistike Hrvatske
Jaanje i uspjesi sila antifaistike koalicije
Hrvatska drava u sklopu jugoslavenske federacije
Pobjeda udruenih antifaistikih snaga
Hrvatska u vrijeme zavretka i neposredno nakon zavretka Drugog
svjetskog rata
PRILIKE U SVIJETU I U HRVATSKOJ 1945. - 1989.

Poslijeratno stanje i meunarodni ugovori
Svijet izmeu hladnog rata i ravnotee straha
Hrvatska u okovima sustava druge Jugoslavije
Tehnika, znanost, kultura i port u svijetu i u Hrvatskoj 1945. - 1989.
DOBA NAJNOVIJIH PROMJENA U SVIJETU I U HRVATSKOJ

Raspadanje socijalistikih sustava u Europi
Nastanak samostalne i suverene hrvatske drave
ZEMLJOPIS
Nastava iz zemljopisa provodi se u prvom i drugom razredu po jedan sat

tjedno dvije godine.
CILJ NASTAVE
Cilj je nastave zemljopisa da uenici upoznaju i zavole svoju domovinu,
da steknu osnovno znanje o Zemlji, da upoznaju gospodarska, drutvena i
kulturna obiljeja suvremenog svijeta i uoe nunost meusobne suradnje i
solidarnosti u svijetu.
ZADACI NASTAVE
Omoguiti uenicima da steknu osnovno znanje o Zemlji.
Omoguiti uenicima da proire osnovna znanja o zemljopisnoj karti i
naviknuti ih da upotrebljavaju kartu i atlas u svakodnevnom ivotu.
Osposobiti uenike za promatranje i upoznavanje promjena u zemljopisnoj
stvarnosti.
277
Upoznati uenike s zemljopisnom stvarnosti u prostoru Hrvatske kako bi
uoili njen poloaj i ulogu u suvremenom svijetu.
Stalnom aktualizacijom zemljopisnih nastavnih sadraja razvijati u
uenicima interes za kontinuiranim praenjem zemljopisne stvarnosti u zemlji
i u svijetu te potrebu za samostalnim uenjem i permanentnim zemljopisnim
obrazovanjem.
Prvi razred
Nastavne cjeline
Osnovi prirodnog i drutvenog zemljopisa.
Gibanja Zemlje i njihovo zemljopisno znaenje.
Prirodna obiljeja Zemljine povrine.
Reljef Zemlje.
Klima.
Vode na zemlji.
Tlo i vegetacijski pokrov.
Stanovnitvo kao faktor razvoja i prostorne organizacije.
Naselja i oblici naseljenosti.
Ljudske djelatnosti i njihova obiljeja.
Drugi razred
Nastavne cjeline
Prostor i poloaj Republike Hrvatske.
Reljefna i geomorfoloka obiljeja kao faktor prostorne organizacije i
prostornog razvoja.
Klimatska, pedoloka i vegetacijska obiljeja kao faktor gospodarskog
razvoja.
Hidrografske osobitosti.
Demografska obiljeja Republike Hrvatske.
Naselja i oblici naseljenosti.
Gospodarska obiljeja Hrvatske.
278
ETIKA
Prvi razred
ovjek - bie susreta

Teme:
ovjek i zbilja.
ovjek - bie slobode i odgovornosti.
Savjest.
ivot i orijentacija.
ovjek kao religiozno bie.
Orijentacija u vlastitom kulturnom okruju.
Drugi razred
Traganje za istinom
Teme:
Religioznost i nereligioznost.
Pojavni oblici religije u prolosti i sadanjosti.
Pojava Isusa Krista i njegov nauk.
Povijest i sadanjost Katolike crkve u Hrvata.
Pravoslavlje.
Protestantizam.
idovstvo.
Islam.
Istone religije.
Suivot vjerskih zajednica.
Trei razred
Smisao ljudskog djelovanja

Teme:
Religija, moral, etika.
Ljudsko iskustvo i filozofijski uvod u etiku.
279
Osnovni etiki pojmovi.
Povijesni pregled etikih uenja.
Etika i prirodne znanosti.
Politika i etika.
Pravednost i pravo.
Vrednote i njihovo oivljavanje.
etvrti razred
ivotna pitanja
Teme:
Moralnost kao problem,
Svijet mladih i njihov identitet,
Ljubav, spolnost, brak, obitelj,
Odgovornost pred ivotom,
ivotni poziv i zanimanje,
Socijalni nauk Katolike crkve,
Zagonetka smrti,
Shvaanje mira i poimanje nade,
VJERONAUK
Prvi razred
U potrazi za smislom
Zato ivimo?
Tko sam ja?
Zlo i patnja.
Odnos ivota i smrti.
ivjeti kao protagonist.
ovjek religiozno bie

Vjera - iskonska ljudska potreba.
ovjek je po prirodi religiozan.
Razvoj religije.
Istonjake religije.
280
Monoteistike religije.
Potreba kranstva u odnosu na druge religije.
Tajna stvaranja - govor znanosti i vjere

Vjera i /ili znanost.
Postanak svijet a- znanstveni pristup.
Biblijski pristup stvaranju.
ovjek - slika Boja.
Objava i sveto pismo

Bog se otkriva ovjeku.
Biblija - pisana rije Boja.
Cjelovito prenoenje objave.
Pristup Bibliji .
Biblija u ivotu krana.
Isus Krist -.vrhunac Objave

Isus - povijesna osoba.
Isusov lik.
Navjetaj kraljevstva Bojeg.
Isusovo otkupiteljsko djelo.
Isus Krist - pravi Bog i pravi ovjek.
Tko je Isus Krist za mene.
Drugi razred
Crkva nastavlja Kristovo djelo

Boji naum spasenja i Crkva.
Prva crkva roena od Duha.
Sredinji dogaaji u povijesti Crkve.
Jedna crkva u mnotvu Crkvi.
Jedinstvo i razliitosti u Crkvi.
Laici.
Sluba pastira i redovnici.
Marija - majka i uzor crkve.
Prva stoljea.
Crkva u srednjem vijeku.
Crkva od 13. - 16. stoljea.
Crkva od 17. -.19. stoljea.
281
Crkva u 20. stoljeu.
Crkva u Hrvata danas.
Mladi u traganju za ivotnim i religioznim identitetom

Mladi ovjek u hodu prema zrelosti.
Prijateljstvo.
Od zaljubljenosti do ljubavi.
Obiteljsko zajednitvo.
Prave vrijednosti a ne otuenje.
Spasenje ili samospasenje.
Novi religiozni pokreti i sekte.
Mladi i sloboda.
Obiljeja slobode.
Odgovorna sloboda.
Mo Isusove slobode.
Sloboda i savjest
Sloboda i savjest.
Vrste savjesti.
Trei razred
ovjek kao moralno bie

ovjek je etino bie.
ovjek i njegova srea.
Izvori moralnosti.
Moralni zakon.
Temelji kranske moralnosti

Objavljeni zakon.
Kranski zakon ljubavi.
Pojam kranske moralnosti.
Ljubav prema Bogu

Gospodinu Bogu svom se klanjaj i njemu jedinome slui.
Svetost imena Bojeg.
Potivanje dana Gospodnjega.
282
ovjek i njegovo dostojanstvo - ljubav prema ovjeku
Potivanje ljudskog ivota.
Potivanje dostojanstva osobe.
Vrednovanje ovjeka kao mukarca i ene.
Obitelj u Bojem naumu.
Brana ljubav.
Odgovorno roditeljstvo.
Odnos prema drugim ljudima i drutvu u kojem ivimo

Socijalni nauk Crkve.
Pravo na vlasnitvo i odnos prema njemu.
Pravda i solidarnost meu narodima.
Caritas.
ivjeti u istini
Obveze prema istini.
Istina e vas osloboditi.
Drutvo u slubi istine.
Katoliki masmediji u Hrvatskoj.
etvrti razred
Obnovljeni ivot u Kristu

Znakovi i simboli u ljudskom ivotu.
Boji govor znakovima.
Isus Krist - Sakrament susreta Boga i ovjeka.
Slavljenje i djelotvornost sakramenata.
Sakramenti inicijacije
Istoni grijeh.
Krtenje - novo roenje u Kristu.
Potvrda - rast u Duhu.
Euharistija - sakrament ljubavi.
Liturgijska godina.
Liturgijski prostor.
Sakramenti u slubi zajednice

enidba u Bojem planu.
Sveti red.
283
Sakramenti ozdravljenja
Grijeh i obraanje.
Sakrament pomirenja.
Pomazanje bolesnih.
Smrt u svjetlu Kristova uskrsnua.
Ljudski rad i stvaralatvo

Zvanje i zanimanje.
Briga za zajedniko dobro.
Ostvarenje kraljevstva Bojeg

Ostvarenje boljeg svijeta.
Program Kristova djelovanja - Blaenstva.
Punina Bojeg kraljevstva.
INFORMATIKA
CILJEVI I ZADAE
Cilj informatike izobrazbe je stjecanje osnovne informatike pismenosti, do
razine rjeavanja jednostavnijih problema u raznim problemskim situacijama,
uz koritenje informatike tehnologije.
SADRAJ PROGRAMA
Osnove arhitekture raunala.
Razvoj raunala i njegova primjena.
Pohranjivanje podataka i rad raunala.
Zapis i pohranjivanje podataka.
Jezici nie razine.
Software.
Osnovni rad s raunalom.
Tekst procesor.
Programski paket za rad na bazama podataka.
Tablini prorauni i grafika prikazba podataka.
Jezici za programiranje.
Osnove programiranja.
284
DIDAKTIKE UPUTE
Program informatike za izobrazbu izraen je od devet cjelina, od kojih su
prve etiri i deveta obvezatne, a ostale se biraju ovisno o mogunostima kole
i propisanoj satnici.
Znanje steeno u ovom predmetu uenici bi trebali primjenjivati u izradi
praktikih zadataka.
Provjere znanja provoditi i na papiru i za strojem, ovisno o tome provjeravaju
li se usvojena teorijska znanja ili dostignua razina tehnike programiranja te
uporaba paketa.
OPREMA PROGRAMA
Za ostvarivanje zadaa programa informatike potrebno je osigurati:
- specijaliziranu uionicu s raunalima,
- kabinet za nastavnike.
Za uspjenu provedbu nastave informatike potrebna su nastavna sredstva:
- udbenici,
- prirunici za rad s raunalom i programskim paketima,
- zbirke zadataka,
- prirunik za nastavnike.
MATEMATIKA
Prvi razred
Programska graa je umanjena zbog reduciranog broja sati, ali to se

upotpunjuje izbornom nastavom. Matematika slijedi program klasine
gimnazije.
REDOVNA NASTAVA obuhvaa:
Skup realnih brojeva

Skup realnih brojeva. Ureaj na skupu racionalnih brojeva. Smjetavanje
racionalnih brojeva na pravac. Skup realnih brojeva. Brojevni pravac.
Osnovna svojstva zbrajanja i mnoenja realnih brojeva, kvadrat i kub
binoma, razlika kvadrata i razlika kubova, rastav na faktore, mjere i
viekratnici, algebarski viekratnici, linearne jednadbe i problemi prvog
stupnja.
285
Ureaj u skupu realnih brojeva
Ureaj u skupu realnih brojeva, linearne nejadnadbe i sustav linearnih
nejednadbi s jednom nepoznanicom, apsolutna vrijednost realnog
broja, formula za udaljenost toaka na brojevnom pravcu, jednadbe i
nejednadbe s apsolutnim vrijednostima
Koordinatni sustav u ravnini

Koordinatni sustav u ravnini, formula za udaljenost dviju toaka u
koordinatnom sustavu, povrine trokuta, polovite duine, graf linearne
i afine funkcije, sjecite dvaju pravaca i linearni sustav, problemi prvog
stupnja s dvije nepoznanice.
Potencije i korijeni
Raunanje s potencijama istih i razliitih baza, iracionalne jednadbe,
potencije s racionalnim eksponentima.
Izborna nastava obuhvaa:
Sukladnost i slinost
Sukladnost trokuta, primjene sukladnosti, proporcionalnost, Talesov
teorem, slinost trokuta i primjene, homotetija, primjene na geometrijske
konstrukcije,
Polinomi i racionalne funkcije

Pojam polinoma, zbrajanje, oduzimanje i mnoenje polinoma, dijeljenje
polinoma, racionalne funkcije,
Krunica i krug, pravilni poligoni

Opseg i povrina kruga, duljina krunog luka i povrina krunog isjeka,
Talesov teorem, primjene na geometrijske konstrukcije,
Drugi razred

gimnazije
286
Skup kompleksnih brojeva
Kvadratna jednadba, Formula za rjeavanje kvadratne jednadbe, skup
kompleksnih brojeva, apsolutna vrijednost kompleksnog broja, dijeljenje
kompleksnih brojeva
Kvadratna jednadba
Rjeavanje kvadratnih jednadbi, diskriminanta kvadratne jednadbe,
sustav linearne i kvadratne jednadbe, problemi drugog stupnja.
Polinom drugog stupnja i njegov graf

Pojam polinoma drugog stupnja, grafovi polinoma, kvadratne
nejednadbe,
Trigonometrija pravokutnog trokuta
Eksponencijalne i logaritamske funkcije

Izraunavanje potencije, formule za logaritme produkata, potencije,
kvocijenta i korijena, izraunavanje logaritama, eksponencijalne i
logaritamske jednadbe.
Opseg i povrina geometrijskih likova,

Poliedri i rotacijska tijela,
Trei razred

gimnazije
Trigonometrijske funkcije
Brojevna krunica, definicija trigonometrijskih funkcija, parnost kosinusa,
neparnost sinusa, periodinost trigonometrijskih funkcija, odreivanje
vrijednosti trigonometrijskih funkcija, trigonometrijske jednadbe i
nejednadbe.
287
Primjene trigonometrije u geometriji
Primjene trigonometrije pravokutnog trokuta u planimetriji, pouak o
sinusima, pouak o kosinusima, primjene trigonometrije u planimetriji.
Grafiki prikaz trigonometrijske funkcije, vektori.
etvrti razred

gimnazije
Brojevi
Skup kompleksnih brojeva, trigonometrijski zapis kompleksnog broja,
binomne jednadbe, osnovni teorem algebre.
Nizovi
Pojam niza, zadavanje niza, monotoni nizovi, omeeni niz, limes niza,
aritmetiki niz, geometrijski niz, beskonani geometrijski niz.
Funkcije
Pojam funkcije, parne i neparne funkcije, periodine funkcije,
kompozicija funkcije.
Derivacija
Integrali i primitivna funkcija
Osnovni pojmovi vjerojatnosti

Sluajni pokusi.
Vjerojatnosni prostor.
Kombinatorika.
Uvjetna vjerojatnost.
288
Skup kompleksnih brojeva, trigonometrijski zapis kompleksnog broja,

binomne jednadbe, problem izraunavanja povrine.
TJELESNA I ZRAVSTVENA KULTURA
SVRHA I CILJ
Zdravlje normalan biopsihosocijalni rast i razvoj osnovni su preduvjeti za
sve ivotne, radne, stvaralake i kulturne ovjekove djelatnosti.
Zbog viestruke zavisnosti ljudskih osobina i sposobnosti razumljivo je da
e najpovoljnija razvijenost motorikih, funkcionalnih i morfolokih obiljeja
istodobno utjecati na ovjekovo zdravlje tj. na djelotvorniji rad svih organa i
organskih sustava kao svojevrsnoj prepreci pojavi mnogih bolesti, a dogode li
se, lake se svladaju.
Tjelesna i zdravstvena kultura mora se temeljiti na razradbama
kineziologijske znanosti, posebice onoga dijela koji se odnosi na zakonitosti
upravljanja procesima vjebanja.
Cilj je tjelesne i zdravstvene kulture zadovoljiti biopsihosocijalne
ovjekove potrebe za kretanjem, poveati stvaralake sposobnosti i prilagoditi
se suvremenim uvjetima ivota i rada.
Zadaa je tjelesne i zdravstvene kulture, procesima tjelesnog vjebanja i
priopavanja, uspjeno utjecati na:
1. Razvoj odreenih osobina i sposobnosti, a time na promicanje zdravlja,
radnu sposobnost i odgojnost.
2. Usvajanje motorikih znanja razliitih utiliteta.
3. Usvajanje teorijskih kineziolokih priopenja.
Procesima tjelesnog vjebanja u svakom ovjeku treba razviti osobine,
sposobnosti i motorika znanja znatno iznad razine koja bi se postigla ako na
taj razvoj utjeu samo biotiki initelji rasta i razvoja. Treba takoer stvoriti
stalnu naviku bavljenja portom radi kvalitetne portske rekreacije za dugoga
razdoblja.
Potrebno je stei i solidna teorijska znanja i to:
1. O utjecaju procesa vjebanja na ljudsko organizam u cjelini i na pojedine
organske sustave.
2. Osnovna znanja o nainu planiranja, programiranja i nadzora procesa
vjebanja.
3. Znanja o nainu treniranja, osobito u portovima kojima su se pojaano
bavili.
289
PROGRAMSKA GRAA
OSNOVNI PROGRAM
Sadraji osnovnog programa odreuju se po slobodnom izboru polaznika

za pojedine kinezioloke djelatnosti. Mjerila za izbor programskih sadraja
odreena su:
- zdravstvenim stanjem, morfolokim znaajkama, funkcionalnim
sposobnostima vitalnih organa te psihosocijalnim potrebama svakog
uenika,
- motivima i zanimanjem polaznika za pojedine sadraje,
- razinama usvojenosti teorijskih i motorikih kineziolokih izvjea,
- utilitarnim vrijednostima pojedinih sadraja u svakodnevnom radu i
ivotu,
- materijalnim, kadrovskim i drugim mogunostima kole.
Programski sadraji koji su u ulozi ostvarivanja odreenog cilja i zadae,
mogu se sastaviti iz skupina kineziolokih djelatnosti. To su:
1. - atletika
- portska gimnastika
- ples
- ritmiko-portska gimnastika
- borilaki sportovi
2. - koarka
- odbojka
- nogomet
- rukomet
DOPUNSKI PROGRAM
Sadraj dopunskog programa nije strogo odreen.

Teite djelatnosti treba usmjeriti na portove u kojima dolazi do izraaja
samostalno uenje i mogunost trajnog samostalnog bavljenja tom djelatnou.
To su:
1. portovi koji do sad nisu najee bili u kolskim programima:
- veslanje
- klizanje
- skijanje
- biciklizam
- tenis
- stolni tenis
290
- plivanje
- badminton
- orijentacijsko tranje
2. Aerobik, body building i druge djelatnosti koje e se pojaviti i biti
omiljene
DIDAKTIKE UPUTE
Zbog znatnih razlika u zanimanjima i uvjetima rada, odjelotvorenje zadae

potrebito je uiniti za svaku kolu, imajui pred oima i dodatno zauzimanje
uenika u izvannastavnim i izvankolskim aktivnostima, ime se moe znatno
utjecati na postizanje poeljnih ciljeva. Prema tome, nije mogue unaprijed
izraditi pouzdane programe za uenike svih kola.
Iz osnovnog programa polaznik izabire djelatnost iz jednog ili dva
pojedinana porta, s istom vremenskom mogunou ponavljanja.
U izboru porta moraju se uvaavati materijalni uvjeti kole i, koliko god
je to mogue, elje polaznika.
Odnos izmeu pojedinanog i skupnog porta i dopunskog programa treba
biti u omjeru 1:1:1.
291
IZBORNA NASTAVA
BIOLOGIJA
Prvi razred
Propisan redovni dvogodini program za biologiju za gimnazije.
Zadae
Odrediti podruje i metode istraivanja u biologiji.
Opisati razine u ustrojstvu ivih bia.
Poznavati kemijsku grau ivih bia.
Razlikovati pretpostavke o postanku ivotinja na Zemlji.
Nabrojiti osnovne metode istraivanja stanice.
Razlikovati ulogu biljne i ivotinjske stanice.
Opisati diobu stanice.
Upoznati osnovne zakone nasljeivanja.
Sadraji
to je biologija. Razine u ustrojstvu ivih bia.
Kemijska osnovica ivota.
Podrijetlo ivota na Zemlji.
Stanica - osnovna jedinica organizma.
Metode istraivanja stanica.
Ustrojstveni plan prokariotske stanice. Ustrojstveni plan eukariotske
stanice.
Dioba stanice.
Nasljeivanje.
Od stanice do viestaninog organizma. Razvojno stablo biljaka i
ivotinja.
Drugi razred
Propisan redovni dvogodini program za biologiju za gimnazije.
Zadae
Odrediti ovjeka kao bioloko, drutveno, stvaralako i duhovno bie.
Opisati grau i ulogu pojedinih organskih sustava u tijelu ovjeka te
poremeaje u njihovu funkcioniranju.
292
Upoznati tetno djelovanje biolokih, fizikalnih i kemijskih imbenika na
zdravlje ovjeka.
Razlikovati abiotike i biotike imbenike.
Nabrojiti stupnjeve ustrojstva prirode.
Opisati poremeaje ekosustava utjecajem ovjeka.
Nabrojiti biologijske zanimljivosti i zatiene objekte prirode u Hrvatskoj.
Sadraji
ovjek i zdravlje
Probava i metabolizam. Energijska vrijednost hrane. Higijena i bolest
probavnog sustava.
Krvoilni disajni i imunologijski sustav. Srce, plua, bubrezi. Endokrini
sustav. Hormoni i njihovo djelovanje. Stres. Higijena i bolesti.
ivani sustav. Osjetila. Intelektualna aktivnost mozga. Higijena i bolesti
ivanog sustava.
Spolnost, razmnoavanje i razvoj. Spolni sustav. Trudnoa i poroaj.
Dojenje. Higijena i bolesti sustava za razmnoavanje.
Djelovanje toksinih stvari na organizam. Ovisnosti.
Odnos ovjeka i okolia

Ekologija, predmet istraivanja i podjela.
Ekologijski initelji. Abiotiki i biotiki initelji.
Temeljna svojstva populacija, biocenoza i ekosustava.Odnosi prehrane u
biocenozi. Organska proizvodnja ekosustava. Kruenje tvari. Protjecanje
energije u ekosustavu.
Poremeaji ekosustava utjecajem ovjeka. Zatita i unapreivanje okolia.
Biologijske zanimljivosti Hrvatske.
Znaenje ekologije u suvremenom drutvu. Naini i sredstva zatite
okolia.
KEMIJA
Propisan redovni dvogodini program za kemiju za gimnazije.
SVRHA I CILJ
Prouavanjem predloenih tema iz podruja kemije uenicima se omoguuje
stjecanje osnovnih znanja o pojavama i procesima u prirodi, ukazuje im se
293
na neprekidnost kemijskih promjena i postojanje stalnih recipronih odnosa
meu njima. Uenici trebaju shvatiti da se svi procesi zbivaju po prirodnim
zakonima.
Prvi razred
Nastavne cjeline
Ustroj atoma i periodni sustav.
Veze izmeu atoma i molekula.
Kemijske formule i jednadbe.
Otopine.
Kemijska kinetika.
Osnove elektrokemije.
Metali.
Nemetali .
Drugi razred
Nastavne cjeline
Uvod u prouavanje organske kemije.
Ugljikovodici: alkani, alkeni i alkini, ugljikovodici prstenaste grae,
nafta.
Organski spojevi s kisikom.
Organski spojevi s duikom.
Sintetiki polimeri.
Prirodni spojevi.
Kemija i okoli.
DIDAKTIKE UPUTE
Program polazi od imbenika da je kemija prirodna znanost i da se o
spoznajama o kemijskim promjenama i zakonitostima dolo na osnovi pokusa.
Iz tog razloga se u tumaenju pojave, gdje god je to mogue, polazi od pokusa
i opaanja.
Svrha je ovakvog pristupa razvijanje sposobnosti uoavanja i analize
promjena da se stvori navika donoenja zakljuaka na osnovi rezultata
objektivnog mjerenja. Osim toga, pokusnim radom u kemiji stjeu se korisna
znanja o svojstvima tvari, razvijaju se znanstveni pristup i odgovarajue radne
navike i vjetine u radu.
294
FIZIKA
Propisan redovni dvogodini program za fiziku za gimnazije.
SVRHA I CILJ
Pristup izradi sadraja u ovom programu je opeobrazovni s elementima
zavrnosti, pa je sastavljen da omogui razumijevanje naina fizikalnog opisa
prirode i primjenu usvojenih naela u stvarnim situacijama.
Osnovni ciljevi i zadaa programa su da uenici:
Shvate eksperimentalnu i teorijsku osnovu fizike, koje imaju svoja
ogranienja.
Razumiju nain stvaranja u znanosti, od hipoteze preko pokusa do teorijskog
modela.
Primjene fizikalna naela u objanjavanju pojava i situacija koje
svakodnevno zapaamo.
Shvate fiziku kao ljudski napor primjenjiv u modernoj tehnologiji i ivotnu
snagu gospodarstva s velikim utjecajem na drutvo.
Prvi razred
Sadraji
Gibanje:
Put i pomak,vektori i skalari, operacije s vektorima.
Brzina, srednja, trenutna, grafiko prikazivanje gibanja.
Gibanja sa stalnom akceleracijom.
Slobodni pad.
Kruno gibanje.
Translacija i rotacija.
Sile i polja
Sile i masa. Osnovne sile u prirodi.
Newtonovi zakoni mehanike.
Gravitacijska sila i polje.
Elektrina sila i polj.e
Magnetsko polje.
Sile u hidromehanici. Tlak.
Rad, energija i snaga
Rad u mehanikim sustavima.
Rad u elektrinim sustavima.
295
Drugi razred
Sadraji
Elektrini naboji i njihovo gibanje

Elektrini naboji.
Elektrina struja.
Elektrini otpor.
Rad i snaga elektrine struje.
Magnetsko polje struje.
Elektromagnetska indukcija.
Titranje i valovi
Harmoniko titranje. Period i frekvencija.
Valovi.
Superpozicija valova.
Zvuni valovi.
Elektromagnetski titraji i valovi.
Optika i optiki sustavi
Priroda svjetlosti.
Refleksija svjetlosti .
Lom svjetlosti.
Svjetlost kao val.
Atomi i kvanti
Fotoelektrini efekt.
Valna priroda estica.
Modeli atoma.
Zraenje iz atoma.
SOCIOLOGIJA
Trei razred
Programska graa u potpunosti odgovara programskoj grai za gimnazije
Sadraji
Sociologija: znanstveni pogled na drutvo.
Kako istraivati drutvene pojave.
296
Kultura.
Drutvo.
Socijalizacija.
Socijalna meuzavisnost.
Socijalna kontrola i devijantnost.
Kolektivno ponaanje.
Socijalna stratifikacija i mobilnost.
Obitelj, brak, srodstvo.
Religija.
Ekonomske institucije i podjela rada.
Politike institucije.
Izobrazba.
Sociologija znanja i ideologija.
Populacija, urbanizacija i ekologija.
Nastanak i razvoj sociologije.
297
SUDJELOVALI U IZRADI NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA
ZA SREDNJU GLAZBENU KOLU

Ivan Goli, Dubravka Pavi, Ines Foi, Mara Bolfek, Jelica Kuzmin,
Ljerka avi Tomik, Vinja Mauran, Vesna Zornjak, Dunja Elezovi Krivi,
Carmen Fuchs, Nevenka Preiss, Viktoria Conjar, Niko Marui, Luka Vlahovi,
Petar Fabijani, Goran Merep, Drago Fabijani, Mirko Hrenjak, Josip ipi,
Mladen Glavinovi, Sanja Mili, Vladimir Begovi, Ivica Gaparovi, Robert
Lovri, Darko Navoj, Niko Obradovi, ivko Kocev, Stjepan Obadi, Marijan
Peevski, Davor Pogaj, Stjepan Ruklji, ime Vulelija, Nenad Merle, Delio
Malpera, Eva Hhn, Milan unko, Dobrila Berkovi Magdaleni, Dalibor
Crnogorac, Rua Santo, Stanislav Lotko, Darko Krei, Alemka Orli, Ante
agalj, Danko Juki, Adalbert Markovi, Svetlana Krajna, Daniel Kopri,
Stjepan Fortuna, Biserka Kreli, Marija Mlinar, Diana Grubii-ikovi,
Marjan Krajna, Tatjana Mavar Markui, Vjera Odak Jembrih, Igor Lenik,
Mario Penzar, Jasna umak Picek, Natalija Imbriak, Ana Bistrovi, Ljiljana
Begovi, Lidija Perutka Burjan, Tomislav Zvonar, Nadia Mileti, Snjeana
Vrbanec, Irena Tonkovi Kamenarovi, Mario Tuek, Tihomir Petrovi,
Jasenka Ostoji Radikovi
298
Funkcionalne muzike pedagogije (FMP)
za srednju kolu
Zagreb, 2008.
299
SADRAJ
Plan nastavnih sati 303
Specifinosti FMP 305
1. Individualna nastava
Klavirski odjel 308
klavir Ljerka avi Tomik, prof. 308
Ljubomira Minja Kolak, prof.
klavir za uenike TO Ljerka avi Tomik, prof. 320
Ljubomira Minja Kolak, prof.
klavir obligatno Ljubomira Minja Kolak, prof. 329
Gudaki odjel 332
violina Helena ubrini, prof. 332
Iva Tovunac, prof.
viola Andrea Haluan Bratkovi, prof. 338
violonelo Dobrila Berkovi Magdaleni, prof. 347
kontrabas Saa poljar, prof. 355
Puhaki odjel 362
flauta Zrinka Boievi Plavec, prof. 362
Vesna ai Manojlovi, prof.
oboa Silvija Fagarazzi, prof. 370
klarinet Niko Marui, prof. 376
saksofon Andrej Henigman, prof. 382
truba Marjan Novak, prof. 389
fagot Robert Lovri, prof. 395
trombon Ivan Bonjak,prof. 402
Gitaristiki odjel 408
gitara Ante agalj, prof. 408
Harmonikaki odjel 421
300
harmonika Vjera Odak Jembrih, prof. 421
Odjel za pjevanje 430
pjevanje Mira Zidari, prof. 430
2. Skupna nastava
Teorijska nastava 435
solfeggio Marica Haluza, prof. 435
harmonija Ruica Ambru Ki, prof. 440
Dina Rudolf Perkovi, prof.
polifonija Ruica Ambru Ki, prof. 445
Dina Rudolf Perkovi, prof.
analiza glazbenih oblika Ruica Ambru Ki, prof. 449
Boris Klari, prof.
povijest glazbe Nataa Perak Lovrievi, prof. 452
metodika solfeggia Marica Haluza, prof. 459
dirigiranje Dina Rudolf Perkovi, prof. 461
sviranje partitura Nataa Perak Lovrievi, prof. 463
Skupno muziciranje 466
orkestar: 466
gudaki Marko Magdaleni, prof. 466
harmonikaki Mirela Buchberger Karlo, prof. 467
puhaki Rudolf Homen, prof. 468
gitaristiki Ante agalj, prof. 469
zbor Dina Rudolf Perkovi, prof. 470
komorna glazba: 472
za uenike gudakog odjela Marko Magdaleni, prof. 473
za uenike duhakog odjela Zrinka Boievi Plavec, prof. 473
za uenike gitaristikog odjela Ante agalj, prof. 474
301
za uenike harmonikakog odjela
476
Mirela Buchberger Karlo, prof.
za uenike teorijskog odjela Boris Klari, prof. 477
3. Fakultativna nastava
osnove glazbene informatike Boris Klari, prof. 478
tradicijska i popularna glazba Irena Miholi, prof. 479
vjebe iz kompozicije Sanda Majurec Zanata, prof. 481
klavirska umjetnost Maja Petyo Bonjak, prof. 482
blok flauta Boris Klari, prof. 484
komorna glazba za uenike klavirskog odjela
485
Minja Kolak, prof.
komorna glazba za uenike pjevanja Mira Zidari, prof. 488
metodika instrumentalne nastave
Ljerka avi Tomik, prof.,
Dobrila Berkovi Magdaleni, prof., 489
Vesna ai Manojlovi, prof.,
Ante agalj, prof., Vjera Odak Jembrih, prof.
klavir Minja Kolak, prof. 491
embalo Sanda Majurec Zanata, prof. 493
orgulje Kreo Has, prof. 494
kontrabas Saa poljar, prof. 496
pjevanje Mira Zidari, prof. 500
Potrebna struna sprema 501
Prostorni uvjeti 504
Uredila Marina Letica, prof.
302
PLAN NASTAVNIH SATI U SREDNJOJ GLAZBENOJ KOLI
KLAVIRSKI ODJEL
PREDMET I II III IV
OBVEZNI
Instrument 2,30 2,30 3,15 3,15
Solfeggio 2,30 2,30 2,30 2,30
Harmonija - 3 3 2
Polifonija 3 - 1 2
Analiza glazbenih oblika - - 1,15 1,15
Povijest glazbe 2 2 2! 2
Zbor 3 3 3 3
UKUPNO 13,15 13,15 16 16,15
FAKULTATIVNI
Tradicijske glazbe 1 - - -
Osnove glazbene informatike - 1 - -
Vjebe iz kompozicije 1 1 1 1
Metodika klavira/solfeggia* - - - ili 1
Klavirska umjetnost - 1 - -
Dirigiranje - 1,15 1,15 -
Drugo glazbalo/ pjevanje - 1 1 -
Komorna glazba 1 1 1 1
embalo/orgulje - - 1 1
* Uenici klavirskog odjela mogu izabrati i pohaanje metodike solfeggia

Napomena: Uenici ovog odjela prema afinitetima mogu pohaati nastavu harmonije, polifonije i
povijesti kao i uenici teorijskog odjela.
GUDAKI I DUHAKI ODJEL

PREDMET I II III IV
OBVEZNI
Instrument 2,30 2,30 3 3
Solfeggio 2,30 2,30 2,30 2,30
Harmonija - 3 3 2
Polifonija 3 - 1 2
Glasovir obligatno 0,30 0,30 - -
Korepeticija 0,30 0,30 0,30 0,30
Orkestar/Zbor 3 3 3 3
UKUPNO 16 16 17,30 17,30
FAKULTATIVNI
Drugo glazbalo/ solo pjevanje - 1 1 -
Metodika gud. / duh. instr. - - 1 ili 1
Korepeticija - - 0,30 0,30
Napomena: Uenici ovih odjela prema afinitetima mogu fakultativno pohaati nastavu
harmonije, polifonije i povijesti kao i uenici teorijskog odjela.
303
GITARISTIKI I HARMONIKAKI ODJEL
PREDMET I II III IV
OBVEZNI
Instrument 2,30 2,30 3 3
Solfeggio 2,30 2,30 2,30 2,30
Harmonija - 3 3 2
Polifonija 3 - 1 2
Glasovir obligatno 0,30 0,30 - -
Orkestar/Zbor 3 3 3 3
UKUPNO 15 15 17 17
FAKULTATIVNI
Drugo glazbalo/ pjevanje - 1 1 -
Metodika gitare/harmonike - - 1 ili 1
Napomena: Uenici ovog odjela prema afinitetima mogu pohaati nastavu harmonije, polifonije i
povijesti kao i uenici teorijskog odjela.
ODJEL ZA PJEVANJE

PREDMET I II III IV
OBVEZNI
Pjevanje 2 2 3 3
Solfeggio 2,30 2,30 2,30 2,30
Harmonija - 3 3 2
Polifonija 3 - 1 2
Korepeticija 0,30 0,30 0,30 0,30
Glasovir obligatno 1 1 1 1
Zbor 3 3 3 3
Strani jezik /njem. ili talj./* - - - -
UKUPNO 14,15 14,15 17,30 17,30
FAKULTATIVNI
Drugo glazbalo - 1 1 -
*Strani jezik uenici pohaaju etiri godine u okviru glazbenog usmjerenja ili kao dio programa
opeobrazovnih kola, ija im se ocjena priznaje.
Napomena: Uenici ovog odjela po izboru mogu pohaati nastavu harmonije, polifonije i
304
povijesti s uenicima teorijskog odjela.
TEORIJSKI ODJEL
PREDMET I II III IV
OBVEZNI
Solfeggio 2,30 2,30 2,30 2,30
Harmonija - 4 3 3
Polifonija 4 - 1 2
Metodika solfeggia - - 2* 2*
Dirigiranje - 1 1 -
Sviranje partitura - 1 1 -
Glasovir 1,15 1,15 1,15 1,15
Zbor 3 3 3 3
UKUPNO 13 13 16,15 16,15
FAKULTATIVNI
Dirigiranje uz sviranje paritura - - 1,15 -
Osnove glazb. informatike - 1 - -
Drugo glazbalo**/ pjevanje - 1 1 -
Vjebe iz kompozicije*** 1 1 1 1
* Drugi sat metodike solfeggia odnosi se na obvezu uenika da hospitiraju nastavu solfeggia
(I i II).
** Nastava drugog glazbala moe se izvoditi skupno (blokflauta) ili individualno (izbor
instrumenata ovisi o mogunostima kole)
***Predmet Vjebe iz kompozicije programski je predvien za sve etiri godine srednje kole ali
se moe, po izboru uenika, sluati i krae.
SPECIFINOSTI PROGRAMA SREDNJE GLAZBENE KOLE

PREMA FUNKCIONALNOJ MUZIKOJ PEDAGOGIJI
U srednju glazbenu kolu Funkcionalne muzike pedagogije (FMP) upisuju

se uenici nakon zavrene osnovne glazbene kole te nakon uspjeno poloenog
prijamnog ispita. Upisom se uenici ukljuuju u jedan od obrazovnih profila:
glazbenik instrumentalist, glazbenik pjeva i glazbenik teorijskog smjera.
Svi uenici srednje kole, neovisno o odjelu koji polaze, sluaju niz
glazbenoteorijskih predmeta koji teoretiarima predstavljaju osnovni dio
struke, a instrumentalistima i pjevaima pomo i podrku u njihovom
glazbenom sazrijevanju.
Bez obzira na razliitu teinu koju teorijski predmeti imaju u odgoju
razliitih profila, u programu FMP svi uenici sluaju teorijske predmete
305
zajedno u istim razrednim skupinama. Time je svima omogueno sticanje
istog obima i irine glazbenih znanja i vjetina. Razliit tretman oituje se u
tjednom optereenju uenika koje je za instrumentaliste i pjevae manje, te u
godinjim ispitnim zahtjevima, koji su za ove profile laki.
Prema programu FMP krajem kolske godine uenici polau komisijski
ispit iz svakog pojedinog predmeta.
Srednjokolsko glazbeno obrazovanje po FMP predstavlja kontinuirani
nastavak osnovne glazbene okole na temelju sukcesije sadraja i
metodikih postupaka. Upravo stoga uenici u prvom razredu srednje kole
poinju sticati prva znanja o vieglasju na predmetu polifonija, a tek u kasnijim
razredima na predmetu harmonija. Naime, polifoniji kao melodijskom nainu
miljenja solfeggio je u osnovnoj koli pripremio teren viegodinjim
bavljenjem melodijom, njezinom slunom predodbom te improvizacijama.
Osim to je polifonija u prvom razredu logina s tog aspekta, ona takoer
predstavlja ovjeku priroen melodijski nain izraavanja, bila je prva
u historijskom slijedu vieglasja, te njezin dvoglasni slog postupno uvodi
uenike u vieglasnu strukturu glazbe.
Nakon polifonije slijedi u drugom razredu harmonija, a te je sadraje
solfeggio obradio kao zvukovnu predodbu godinu dana ranije.
Dakle, u srednjoj koli jednako kao u osnovnoj razvojni put slijedi princip
kretanja od glazbenog doivljaja i iskustva ka sve veim znanjima i
detaljima o raznim aspektima glazbenih pojava.
Na ovom principu temelji se i koncepcija predmeta povijest glazbe tijekom
sve etiri godine kolovanja. U prvom razredu povijest glazbe nije kronoloka,
ve je njezin program fleksibilan te odabir glazbenih primjera proizlazi iz
prijedloga i elja uenika. Poanta je na koritenju emocionalne vezanosti uenika
za neku glazbu na ijem se temelju potom nadograuju znanja o glazbenim
sastavnicama i stilovima. Od drugog razreda povijest glazbe prati sadraje
kronoloki. Upravo u toj drugoj godini povijest glazbe e u svom kontekstu
obraditi sadraje koje su uenici u prethodnoj godini sami iskusili na predmetu
polifonija skladajui i improvizirajui. Ovakvo nadograivanje znanja o
istim glazbenim pojavama ali iz aspekata razliitih predmeta proizlazi iz
naela FMP o horizontalnoj i vertikalnoj povezanosti predmeta. Zavretak
ovog razvojnog puta predstavlja predmet analiza glazbenih oblika u kojem se
koriste sva steena znanja i vjetine prethodnih godina.
Jedan od vanih metodikih postupaka koji se kontinuirano nastavlja u
srednjoj glazbi po FMP jest improvizacija. Ona predstavlja stalni segment
nastavne prakse osmiljen i planski voen. Provodi se na vie predmeta:
solfeggio, polifonija, dirigiranje, komorna glazba.
306
1. INDIVIDUALNA NASTAVA
Cilj:
- Razvijati uenikove sposobnosti i vjetine
- Usvajati znanja potrebna za razumijevanje i izvoenje glazbe
- Razviti muzikalnu, senzibilnu i kreativnu linost
Zadaci:
1. Razvoj tehnika, umijea, vjetina i usvajanje znanja
- razvoj muzikog miljenja te muzike i tehnike snalaljivosti kao
preduvjeta za kvalitetan samostalni rad
- steena znanja povezivati u svrhu integriranja u nove glazbene zadae
- sustavno obogaivati asocijativni pristup u radu na glazbenom i tehnikom
zadatku u svrhu irenja konteksta nekog glazbenog djela
- kod rada na novim spoznajama aktivirati uenikova miljenje, emocije,
psihu, kako bi te spoznaje postale njegovom trajnom svojinom
2. Razvoj uenikova razumijevanja glazbe
- sustavno poticati na iv i aktivan odnos prema klavirskom zvuku
- razvijati unutarnji sluh i tonske predodbe
3. Razvoj linosti
- izgraivati povjerenje u vlastite sposobnosti i uklanjati strah od
neuspjeha
- poticati kreativnost
- razvijati percepciju, memoriju, koncentraciju
- razvijati radne navike kao i upornost u svladavanju tekoa
- razvijati kritiki odnos prema vlastitim postignuima
- poticati socijalizaciju uenika
- poticati interes za glazbu, ljubav za instrument, te odgovornost prema
glazbenom djelu
307
KLAVIRSKI ODJEL
NASTAVNI PREDMET
KLAVIR
Naziv zanimanja: glazbenik klavirist

ifra zanimanja: 290104
I. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
- u razmaku oktave, terce, sekste i decime, kromatska ljestvica - paralelno
i u protupomaku
- akordi, male i velike rastvorbe trozvuka i etverozvuka: paralelno i u
protupomaku
- oktave istodobno i razdvojeno
Ljestvice u svim ovim elementima trebaju biti glazbeno oblikovane
temeljem dinamike i agogike raznovrsnosti, kao i temeljem raznovrsnosti
artikulacije i tempa.
TEHNIKE VJEBE
F. Liszt, E. Timakin, J. Brahms, C. Czerny op. 535
VIRTUOZNE SKLADBE
C. Czerny: Etide op. 740
J. B. Cramer - H. von Blow: Etide (u nastavku)
K. Biehl: Oktavne etide
F. Liszt: Etide op. 1
M. Moskowsky: Etide op. 15
A. Arenski: Etide
F. Mendelssohn: Etida f-mol
I. Moscheles: Etida op. 70
P. I. ajkovski: Etida G-dur op. 40
M. Clementi: Gradus ad Parnassum
R. Matz: Etida h-mol
I. Josipovi: Etide
B. ipu: Etide
Ovdje treba koristiti i bogat izbor virtuoznih stavaka glazbeno vrijednih
djela kao i virtuozne klavirske minijature
308
F. Mendelssohn: Presto iz Fantazije u fis-molu, Preludij u hmolu,
op. 104, Capriccio op. 5 i Perpetum mobile op. 119 F.
M. Clementi: posljednji stavak iz Sonate u fis-molu
N. Rimski- Korsakov S. Rahmanjinov:Bumbarov let
D. Kabalevski: Preludij h-mol op. 38
M. Paradies: Toccata
I. Berkovi: Tokata
C.M. von Weber: Briljantni Rondo i Perpetuum mobile
POLIFONE KOMPOZICIJE
J. S. Bach: Troglasne invencije, Mali preludiji i fuge,
Francuske suite
G. F. Hndel: Suite
D. Kabalevski: Preludij i fuga c-mol
R. Schumann: Sedam klavirskih komada u obliku fugete op. 126,
te druga polifona djela raznih razdoblja.
SONATE I KONCERTI (cikline forme klasinog i pretklasinog razdoblja)

J. Haydn: Sonate
W. A. Mozart: Sonate, Varijacije, Fantazija c-mol,
Rondo D-dur K. V. 386, Koncerti, F-dur K. V. 413 i A-dur K.V. 414
L. van Beethoven: Sonate op. 79., op. 2 br. 1., op. 10, br. 1. i br. 2., op.
14. br. 1. i 2., Varijacije A-dur
J. Haydn: Koncert D-dur, Koncert G-dur
J. S. Bach: Koncert f-mol
SKLADE RAZNIH RAZDOBLJA, STILOVA I OBLIKA
Skladbe skladatelja XVII. i XVIII. stoljea (F. Couperin, J. Daquin i dr.)

Skladbe starih hrvatskih skladatelja (red. L. aban)
J. Raffaelli: Predigra i tema s varijacijama
L. Sorkoevi: Studije
F. Mendelssohn: Pjesme bez rijei, Scherzo e-mol,
Rondo capriccioso op. 14.
F. Schubert: Impromptus op. 94
R. Schumann: Bunte bltter op. 124, Kinderszene,
F. Chopin: Nocturnes op. 9, br. 1, op. 51, br. 1, e-mol op. posth.,
Rondo c-mol, Valceri (laki), 3 Eccossaises, Tarantella,
Impromptus As-dur, Fantasie Impromptus cis-mol
309
F. Liszt: Consolations, Zaboravljeni valcer br. 1., Valse impromptus
F. Chopin - F. Liszt: Nocturne Des dur, Varijacije na poljsku pjesmu
P. I. ajkovski: Godinja doba, Nocturno
A. Rubinstein: Melodija
S. Rahmanjinov: Melodija
M. Glinka - M. A. Balakirev: eva
A. Greanjinov: Pasteli, Matanja
J. Turina: Minijature
A. Ljadov: Pastorale, Preludiji op. 10
E. Grieg: Izbor iz klavirske lirike, Poetine slike
I. Berkovi: Varijacije na Paganinijevu temu
J. Ibert: Histoires
C. Debussy: Dvije arabeske, Romantini valcer
F. Livadi: Dva Scherza
D. Pejaevi: Iz klavirske lirike
B. Bjelinski: Bagatele
. Brkanovi: Sonetne minijature
R. Matz: Notturno
J. Slavenski: Suita
B. Papandopulo: Vodenica, Sa sela
D. Detoni: Prizori iz Danijelovog sna
Iz predloenog programa nastavnik sam odreuje koliinu obraenog
gradiva tijekom kolske godine, pazei da obvezno budu zastupljena djela iz
skupina a), b), c), i d) a u odnosu kojeg odreuje uenikovo dotada steeno
znanje, obrazovni i odgojni cilj, kao i uenikove sklonosti i njegov osobni
odabir.
Ispitni zahtjevi:
- jedna ljestvica oblikovana na nain koji odreuje ispitna komisija
- jedna virtuozna kompozicija
- jedna polifona kompoziciju
- jedno cikliko djelo iz razdoblja beke klasike
- jedna skladba po izboru iz bilo kojeg razdoblja
(ovdje se moe svirati i jedno ili vie djela iz grupa a), b), c) ili d)
Program se izvodi napamet.
II. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
- u razmaku oktave, terce, sekste i decime, kromatska ljestvica - paralelno
310
i u protupomaku
- akordi, male i velike rastvorbe trozvuka i etverozvuka: paralelno i u
protupomaku
- oktave istodobno i razdvojeno
Ljestvice u svim ovim elementima trebaju biti glazbeno oblikovane
temeljem dinamike, agogike raznovrsnosti, kao i temeljem raznovrsnosti
artikulacije i tempa.
TEHNIKE VJEBE
- F. Liszt, E. Timakin, J. Brahms, C. Czerny op. 535
VIRTUOZNE SKLADBE
A. Arenski: Etide
I. Josipovi: Etide
B. ipu: Etide
Ovdje treba koristiti i bogat izbor virtuoznih stavaka glazbeno
vrijednih djela kao i virtuozne klavirske minijature
F. Mendelssohn: Presto iz Fantazije u fis-molu, Preludij u hmolu,
op. 104, Capriccio op. 5 i Perpetum mobile op. 119 F.
M. Clementi: posljednji stavak iz Sonate u fis-molu
N. Rimski- Korsakov S. Rahmanjinov:Bumbarov let
D. Kabalevski: Preludij h-mol op. 38
M. Paradies: Toccata
I. Berkovi: Tokata
C.M. von Weber: Briljantni Rondo i Perpetuum mobile
Francuske suite
G. F. Hndel: Suite
311

J. Haydn: Sonate
W. A. Mozart: Sonate, Varijacije, Fantazija c-mol,
Rondo D-dur K. V. 386, Koncerti F-dur K. V. 413 i A-dur K.V. 414
L. van Beethoven: Sonate op. 79., op. 2 br. 1.,
op. 10, br. 1. i br. 2.,op. 14. br. 1. i 2. Varijacije A-dur
J. S. Bach: Koncert f-mo

J. Ibert: Histoires
312
R. Matz: Notturno
J. Slavenski: Suita
Iz predloenog programa nastavnik sam odreuje koliinu obraenog
gradiva tijekom kolske godine, pazei da obvezno budu zastupljena djela iz
skupina a), b), c), i d) a u odnosu kojeg odreuje uenikovo dotada steeno
znanje, obrazovni i odgojni cilj, kao i uenikove sklonosti i njegov osobni
odabir.
Ispitni zahtjevi:
- jedna ljestvica oblikovana na nain koji odreuje ispitna komisija
- jedna polifona kompozicija
- jedno cikliko djelo iz razdoblja beke klasike
- jedna skladba po izboru iz bilo kojeg razdoblja (ovdje se moe
svirati i jedno ili vie djela iz grupa a), b), c) ili d)
III. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE:
- kao i u I. i II. razredu, proirene dvostrukim tercama
TEHNIKE VJEBE:
F. Liszt, E. Timakin, J. Brahms, C. Czerny: op. 535
VIRTUOZNE KOMPOZICIJE
A. Arenski: Etide
C. Czerny: Etide op. 740 (u nastavku), Toccata
B. Clementi: Gradus ad Parnassum, Toccata
M. Moszkowsky: 15 virtuoznih etida op. 72, Etide op. 90
S. Thalberg: Etide
M. Clementi: Tokata
F. Liszt: Etide Ab irato, Un sospiro, Waldesrauschen, Gnomenreigen
313
C. Saint-Sans: Etudes op. 12
F. Chopin: Etudes op. 10 i op. 25 (lake)
A. Skrjabin: Etide Fis - dur op. 42 br. 3 i fis - mol op. 8, br. 2
S. Rahmanjinov: Etide - slike op. 32 i 39 (lake)
H. Neupert: Etide
C. Debussy: Etudes (za 8 prstiju, kromatska)
F. Mendelssohn: Etida f mol, 3 etide op. 104,
Preludij h mol, op. 104
. Brkanovi: Toccata
B. Papandopulo: Studije
Kao i u programu za I. i II. razred ovdje se mogu koristiti i druge skladbe
virtuoznog karaktera, koje su samostalna djela ili dijelovi (stavci) ciklikih
formi
J. S. Bach: Engleske suite, Partite B dur i c mol (pojedini stavci)
Toccata e mol, Preludiji i fuge, Fantazija c mol
W. A. Mozart: Preludij i fuga C dur
F. Mendelssohn: Preludij i fuga e -mol
D. ostakovi: Preludiji i fuge
G. F. Hndel: Suite
SONATE I KONCERTI
M. Clementi: Sonate
W. A. Mozart: Sonate a-mol K. V. 310, D-dur K. V. 284,
B-dur K. V. 282
Koncerti A-dur K. V. 488, A-dur K. V. 414, d-mol K. V. 466,
F-dur K. V. 459, C-dur K. V. 467 i drugi
L. van Beethoven: Sonate op.10, br. 1, 2 i 3, op.13, op. 2, br. 2 i 3,
op. 7, op. 22, op. 78,op. 90, op. 27. br. 1. i 2, op. 31, br. 2 i 3
Koncerti: br. 1 C-dur, br. 2 B-dur
F. Mendelssohn: Sonata e-mol, Koncert g-mol
E. Grieg: Sonata, Koncert a-mol (moe samo I. stavak)
F. Schubert: Sonata A-dur op. 124
J. S. Bach: Koncerti f-mol i d-mol
SKLADBE RAZLIITIH RAZDOBLJA I STILOVA

D. Scarlatti: Sonate, te ostale skladbe istog razdoblja
J. Ph. Rameau: Gavotte varie
W. A. Mozart: Rondo a-mol KV. 511, Adagio h-mol KV. 540,
314
Varijacije
L. van Beethoven: Rondo C-dur, Varijacije
F. Schubert: Impromptus B-dur (s varijacijama)
R. Schumann: Noveletten: Waldszenen,
Polet iz Fantasiestcke, op. 12, Arabeska C-dur,
Romanze Fis-dur, op.28, Papillons op. 2, ABEGG varijacije, op. 1,
Beki karneval op. 26
F. Mendelssohn: Fantazija fis-mol op. 28, Varijacije op. 82 i 83,
Rondo capriccioso op. 14
P. I. ajkovski: Varijacije F-dur, Dumka, Nokturno cis-mol
D. Pejaevi: ivot cvijea, Iz klavirske lirike, Matanja
C. Debussy: Estampes, Suite bergamasque, Djeji kuti, Reverie,
Valcer Le plus que Lent
G. Faur: Barcarolla a-mol
A. Haaturjan: Toccata
F. Poulenc: Promenades
R. Schumann - F. Liszt: Posveta
F. Liszt: Godine hodoaa (izbor), Consolations, Dvije legende,
Nocturnes As-dur, E-dur, Maarske rapsodije br. 3, 7, 11
F. Schubert - F. Liszt: Beke veeri br. 6 i 7
J. Brahms: Balada g-mol op. 10, Dvije rapsodije op. 72 ,
Tri intermezza op. 117, Valceri op. 39, Scherzo es-mol, op. 4
B. Bartk: Sonatina, Allegro barbaro
D. Kabalevski: Preludiji op. 38
A. Skrjabin: Preludiji op. 11, Mazurke, Etida cis-mol op. 62, br. 2,
Dvije poeme op. 32
F. Chopin: Nocturnes, Valceri, Mazurke, Poloneze,
Impromptus Fis-dur, Ges-dur, Berceuse, Rondo c-mol, Balada F-dur,
Scherzo h-mol, b-mol
S. Rahmanjinov: Preludiji, Polichinelle, Elegija, Melodija
S. Prokofjev: Preludij C-dur, Visions fugitives (izbor),
Prie stare bakice, Romeo i Julija (izbor)
D. ostakovi: Tri fantastina plesa
R. edrin: Humoreska
A. Srebotnjak: Makedonski plesovi
I. Brkanovi: Tema s varijacijama
M. Kelemen: Sonatina
B. Papandopulo: Osam studija, Contradanza,
Tri capriccia prema Paganiniju
I. Josipovi: Igra staklenih perli
315
K. Odak: Dva preludija
. Brkanovi: Toccata
B. Kunc: Bagatele
B. Bjelinski: Sedam bagatela, Tokata, Proljetne igre
F. Livadi: Notturno
D. Detoni: Prizori iz Danijelovog sna, Orfejeva pratnja
B. Bersa: Po nainu starih, i dr.
I. Maek: Improvizacija
Ispitni zahtjevi:
- jedna ljestvica oblikovana po zahtjevu ispitne komisije
- jedna sonata ili koncert iz bilo kojeg razdoblja
- jedno djelo po izboru iz bilo kojeg razdoblja (ovdje se moe svirati
i jedno ili vie djela iz skladbi pod a, b, c i d)
IV. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE:
- kao i u I. i II. razredu, proirene dvostrukim tercama
TEHNIKE VJEBE:
- F. Liszt, E. Timakin, J. Brahms, C. Czerny: op. 535
A. Arenski: Etide
C. Czerny: Etide op. 740 (u nastavku), Toccata
B. Clementi: Gradus ad Parnassum, Toccata
M. Moszkowsky: 15 virtuoznih etida op. 72, Etide op. 90
S. Thalberg: Etide
M. Clementi: Tokata
F. Liszt: Etide Ab irato, Un sospiro, Waldesrauschen, Gnomenreigen
C. Saint-Sans: Etudes op. 12
F. Chopin: Etudes op. 10 i op. 25 (lake)
A. Skrjabin: Etide Fis - dur op. 42 br. 3 i fis - mol op. 8, br. 2
S. Rahmanjinov: Etide - slike op. 32 i 39 (lake)
H. Neupert: Etide
316
C. Debussy: Etudes (za 8 prstiju, kromatska)
F. Mendelssohn: Etida f mol, 3 etide op. 104,
Preludij h mol, op. 104
. Brkanovi: Toccata
B. Papandopulo: Studije
Kao i u programu za I. i II. razred ovdje se mogu koristiti i druge skladbe
virtuoznog karaktera, koje su samostalna djela ili dijelovi (stavci) ciklikih
formi
J. S. Bach: Engleske suite, Partite B dur i c mol (pojedini stavci),
Toccata e mol, Preludiji i fuge, Fantazija c mol
W. A. Mozart: Preludij i fuga C dur
F. Mendelssohn: Preludij i fuga e -mol
D. ostakovi: Preludiji i fuge
G. F. Hndel: Suite
SONATE I KONCERTI
M. Clementi: Sonate
W. A. Mozart: Sonate a-mol K. V. 310, D-dur K. V. 284,
B-dur K. V. 282, Koncerti A-dur K. V. 488, A-dur K. V. 414,
d-mol K. V. 466, F-dur K. V. 459, C-dur K. V. 467 i drugi
L. van Beethoven: Sonate op.10, br. 1, 2 i 3, op.13, op. 2, br. 2 i
3, op. 7, op. 22, op. 78,op. 90, op. 27. br. 1. i 2, op. 31, br. 2 i 3,
Koncerti: br. 1 C-dur, br. 2 B-dur
F. Mendelssohn: Sonata e-mol, Koncert g-mol
E. Grieg: Sonata, Koncert a-mol (moe samo I. stavak)
F. Schubert: Sonata A-dur op. 124
J. S. Bach: Koncerti f-mol i d-mol
SKLADBE RAZLIITIH RAZDOBLJA I STILOVA

D. Scarlatti: Sonate, te ostale skladbe istog razdoblja
J. Ph. Rameau: Gavotte varie
W. A. Mozart: Rondo a-mol KV. 511, Adagio h-mol KV. 540, Varijacije
L. van Beethoven: Rondo C-dur, Varijacije
F. Schubert: Impromptus B-dur (s varijacijama)
R. Schumann: Noveletten: Waldszenen, Polet iz Fantasiestcke, op. 12,
Arabeska C-dur, Romanze Fis-dur, op.28, Papillons op. 2,
ABEGG varijacije, op. 1, Beki karneval op. 26
F. Mendelssohn: Fantazija fis-mol op. 28, Varijacije op. 82 i 83,
317
Rondo capriccioso op. 14
P. I. ajkovski: Varijacije F-dur, Dumka, Nokturno cis-mol
D. Pejaevi: ivot cvijea, Iz klavirske lirike, Matanja
C. Debussy: Estampes, Suite bergamasque, Djeji kuti, Reverie, Valcer,
Le plus que Lent
G. Faur: Barcarolla a-mol
A. Haaturjan: Toccata
F. Poulenc: Promenades
R. Schumann - F. Liszt: Posveta
F. Liszt: Godine hodoaa (izbor), Consolations, Dvije legende,
Nocturnes As-dur, E-dur, Maarske rapsodije br. 3, 7, 11
F. Schubert - F. Liszt: Beke veeri br. 6 i 7
J. Brahms: Balada g-mol op. 10, Dvije rapsodije op. 72,
Tri intermezza op. 117, Valceri op. 39, Scherzo es-mol, op. 4
B. Bartk: Sonatina, Allegro barbaro
D. Kabalevski: Preludiji op. 38
A. Skrjabin: Preludiji op. 11, Mazurke, Etida cis-mol op. 62, br. 2,
Dvije poeme op. 32
F. Chopin: Nocturnes, Valceri, Mazurke, Poloneze, Impromptus Fis-dur,
Ges-dur, Berceuse, Rondo c-mol, Balada F-dur, Scherzo h-mol, b-mol S.
Rahmanjinov: Preludiji, Polichinelle, Elegija, Melodija
S. Prokofjev: Preludij C-dur, Visions fugitives (izbor), Prie stare bakice,
Romeo i Julija (izbor)
D. ostakovi: Tri fantastina plesa
R. edrin: Humoreska
A. Srebotnjak: Makedonski plesovi
I. Brkanovi: Tema s varijacijama
M. Kelemen: Sonatina
B. Papandopulo: Osam studija, Contradanza,
Tri capriccia prema Paganiniju
I. Josipovi: Igra staklenih perli
K. Odak: Dva preludija
. Brkanovi: Toccata
B. Kunc: Bagatele
B. Bjelinski: Sedam bagatela, Tokata, Proljetne igre
F. Livadi: Notturno
D. Detoni: Prizori iz Danijelovog sna, Orfejeva pratnja
B. Bersa: Po nainu starih, i dr.
I. Maek: Improvizacija
318
Ispitni zahtjevi:
- jedna ljestvica (1 durska i istoimena molska ljestvica)
- jedna sonata L. van Beethovena
- jedna skladba po slobodnom izboru
Ispitni zahtjevi na zavrnom ispitu: *

- jedna sonata L. van Beethovena
- jedna skladba iz razdoblja romantizma
- jedna skladba XX. stoljea
- jedna skladba hrvatskog skladatelja
* ovi zahtjevi mogu se mijenjati u skladu s promjenama zahtjeva prijamnog ispita na

Muzikoj akademiji u Zagrebu.
Ishodi uenja:
- jasno oblikovati motive i fraze
- umjetniki i tehniki suvereno izvoditi homofone i polifone sklopove,
cantilenu i poliritmiju unutar zahtijeva predviene literature
- upoznati razliite stilove unutar klavirske literature
- upoznati glazbene forme
- improvizirati svjesno na zadane teme ili stilove
- postii samostalnost u pristupu glazbenom djelu
- ovladati sviranjem vista klavirskih skladbi iz gradiva zaV. I VI. razred
osnovne kole klavirskog programa GU Elly Bai
- ostvariti visoki tehniki i glazbeni nivo usmjeren prema osnovnim
kriterijima glazbenog profesionalizma
Metodika objanjenja (I IV):

- individualno pristupiti odabiru nastavnog sadraja I, II, III. i IV. razreda
prema uenikovom predznanju i sposobnostima
- sluati uenika bez prekidanja
- komentirati odsvirano uz uvaavanje uenikovih stavova
- rjeavati probleme od globalne razine ka detaljima
319
- rad na muzikom izrazu (stil, forma, karakter skladbe, iz ega proizlazi
fraziranje, dinamika, agogika.) uz nastavnikovu demonstraciju na
instrumentu
- sviraka suradnja uenika i nastavnika etveroruno i na dva klavira
- poticati uenikovu matu kroz zvune i opisne primjere (asocijacije)
- sluati snimljene izvedbe, gledati video zapisa
- prouavati strunu literaturu
NASTAVNI PREDMET
KLAVIR
za uenike teorijskog odjela
I. razred
NASTAVNI SADRAJI
TEHNIKE VJEBE
E. Timakin, Ch. L. Hanon
LJESTVICE
- sve dur i mol ljestvice kroz etiri oktave, paralelno i u protupomaku, u
razmaku terce, sekste i oktave, paralelno
- toniki kvintakord, smanjeni i dominantni septakord, istodobno i
rastavljeno, u velikoj rastvorbi kroz etiri oktave
- oktave istodobno i rastavljeno
- kromatska ljestvica kroz dvije oktave
ETIDE
C. Czerny op. 299 i op. 740 (poeti)
H. Bertini op. 32
J. B. Cramer - H. von Blow
C. Berens op. 61
Mogue i etide ostalih autora za razne vrste tehnika odgovarajue teine
(Majkapar, Haaturjan, Horakova, Kabalevski, Mokovski, Pozzolli,
Loeschhorn i dr.).
G. F. Hndel - H. von Blow: Dvanaest lakih kompozicija
J. S. Bach: est malih preludija, Dvoglasne invencije,
320
Mali preludiji i fughette
Francuske suite (pojedini stavci)
Polifone kompozicije drugih autora (Ljadov, Glinka, Kabalevski,
Majkapar)
SONATE I KONCERTI
J. Ch. Bach: Koncert u B-duru
J. Haydn: Sonatine i sonate, Koncerti G-dur, D-dur
W. A. Mozart: Sonate
L. van Beethoven: Sonate g-mol, op. 49 i G-dur, op. 79
K. D. von Dittersdorf: Koncert G-dur
T. Giordani: Koncert D-dur
SKLADBE AUTORA XVIII, XIX. i XX. STOLJEA

F. Couperin: Izbor lakih komada ( red. S. Stani)
J. Daquin: Kukavica
J. Haydn: Varijacije C-dur
W. A. Mozart: Fantazija d-mol, Rondo D-dur
L. van Beethoven: Paisiello varijacije, Eccossaises,
est lakih varijacija
R. Schumann: Djeja sonata G-dur, Albumbltter op. 124,
Buntebltter op.99
E. Grieg: Lirski komadi, Poetine slike op.3.
F. Mendelssohn: Pjesme bez rijei, est djejih komada op. 72
F. Schubert: Dva Scherza, Impromptus Es-dur, op. 142,
Impromptus As-dur, op. 142
F. Chopin: Za najmlae (red. M. Lorkovi)
P. I. ajkovski: Godinja doba (izbor lakih)
S. Prokofjev: Muzika za djecu op. 65
A. Casella: 11 djejih komada
B. Bartk: Mikrokozmos III. i IV., Za djecu
A. N. erepnjin: Bagatele, Dvanaest jednostavnih komada
C. Debussy: Mali crnac
I. Stravinski: Suita za pet prstiju
M. P. Musorgski: etrnaest komada za klavir
B. Smetana: Poetina polka
F. Pintari: Kompozicije za klavir
I. Lhotka-Kalinski: Dvije sonatine, Dva plesa s otoka Krka
S. ulek: Muzika za maliane
321
M. Kelemen: Magarac ee pored mora
L. upanovi: Male forme za male ruke
D. Pejaevi: ivot cvijea (Ljubica, Potonica); Barkarola
B. Bjelinski: Muzika za djecu, Pinocchio
B. Kunc: Prizori iz crtanog filma, Mlado lie
M. Mileti: Sonatina
Ispitni zahtjevi:
- jedna etida
- jedan stavak klasine sonate
- jedna skladba po slobodnom izboru (nije obavezno)
II. razred
NASTAVNI SADRAJI
TEHNIKE VJEBE
E. Timakin,Ch. L. Hanon
LJESTVICE
- sve dur i mol ljestvice kroz etiri oktave, paralelno i u protupomaku,
u razmaku terce, sekste i oktave, paralelno
- toniki kvintakord, smanjeni i dominantni septakord, istodobno i
rastavljeno, u velikoj rastvorbi kroz etiri oktave
- oktave istodobno i rastavljeno
- kromatska ljestvica kroz dvije oktave
ETIDE
C. Czerny op. 299 i op. 740 (poeti)
H. Bertini op. 32
J. B. Cramer - H. von Blow
C. Berens op. 61
(Majkapar, Haaturjan, Horakova, Kabalevski, Mokovski, Pozzolli,
Loeschhorn i dr.).
G. F. Hndel - H. von Blow: Dvanaest lakih kompozicija
322
J. S. Bach: est malih preludija, Dvoglasne invencije,
Mali preludiji i fughette, Francuske suite (pojedini stavci)
Polifone kompozicije drugih autora (Ljadov, Glinka, Kabalevski,
Majkapar)
SONATE I KONCERTI
J. Ch. Bach: Koncert u B-duru
J. Haydn: Sonatine i sonate, Koncerti G-dur, D-dur
W. A. Mozart: Sonate
L. van Beethoven: Sonate g-mol, op. 49 i G-dur, op. 79
K. D. von Dittersdorf: Koncert G-dur
T. Giordani: Koncert D-dur

F. Couperin: Izbor lakih komada ( red. S. Stani)
J. Daquin: Kukavica
J. Haydn: Varijacije C-dur
W. A. Mozart: Fantazija d-mol, Rondo D-dur
L. van Beethoven: Paisiello varijacije, Eccossaises,
est lakih varijacija
R. Schumann: Djeja sonata G-dur, Albumbltter op. 124,
Buntebltter op.99
E. Grieg: Lirski komadi, Poetine slike op.3.
F. Mendelssohn: Pjesme bez rijei, est djejih komada op. 72
F. Schubert: Dva Scherza, Impromptus Es-dur, op. 142,
Impromptus As-dur, op. 142
F. Chopin: Za najmlae (red. M. Lorkovi)
P. I. ajkovski: Godinja doba (izbor lakih)
S. Prokofjev: Muzika za djecu op. 65
A. Casella: 11 djejih komada
B. Bartk: Mikrokozmos III. i IV., Za djecu
A. N. erepnjin: Bagatele, Dvanaest jednostavnih komada
C. Debussy: Mali crnac
I. Stravinski: Suita za pet prstiju
M. P. Musorgski: etrnaest komada za klavir
B. Smetana: Poetina polka
F. Pintari: Kompozicije za klavir
I. Lhotka-Kalinski: Dvije sonatine, Dva plesa s otoka Krka
S. ulek: Muzika za maliane
323
M. Kelemen: Magarac ee pored mora
L. upanovi: Male forme za male ruke
D. Pejaevi: ivot cvijea (Ljubica, Potonica); Barkarola
B. Bjelinski: Muzika za djecu, Pinocchio
B. Kunc: Prizori iz crtabog filma, Mlado lie
M. Mileti: Sonatina
Ispitni zahtjevi:
- jedna etida
- jedan stavak klasine sonate
III. razred
NASTAVNI SADRAJI
TEHNIKE VJEBE
A. Arenski: Etide
I. Josipovi: Etide
B. ipu: Etide
Francuske suite
G. F. Hndel: Suite
324

J. Haydn: Sonate
W. A. Mozart: Sonate, Varijacije, Fantazija c-mol, Rondo D-dur K. V.
386, Koncerti, F-dur K. V. 413 i A-dur K.V. 414
L. van Beethoven: Sonate op. 79., op. 2 br. 1., op. 10, br. 1. i br. 2.,
op. 14. br. 1. i 2., Varijacije A-dur

J. Ibert: Histoires
325
R. Matz: Notturno
J. Slavenski: Suita
Ispitni zahtjevi:
- jedna etida
- jedna polifona skladba
- prvi stavak klasine sonate
IV. razred
NASTAVNI SADRAJI
TEHNIKE VJEBE
A. Arenski: Etide
I. Josipovi: Etide
B. ipu: Etide
326
Francuske suite
G. F. Hndel: Suite

J. Haydn: Sonate
W. A. Mozart: Sonate, Varijacije, Fantazija c-mol, Rondo D-dur K. V. 386,
Koncerti, F-dur K. V. 413 i A-dur K.V. 414
L. van Beethoven: Sonate op. 79., op. 2 br. 1., op. 10, br. 1. i br. 2.,
op. 14. br. 1. i 2., Varijacije A-dur

327
J. Ibert: Histoires
R. Matz: Notturno
J. Slavenski: Suita
Ispitni zahtjevi:
- jedna etida
- cijela klasina sonata
- skladba po slobodnom izboru
Ishodi uenja:
- stvoriti uvjete za samostalno izvoenje
- razvijati razumijevanje za razliita muzika razdoblja i stilove
- razviti sposobnost dobrog snalaenja u notnom tekstu
- razviti mogunost samostalnog muzikog miljenja

instrumentu
- sluati snimljene izvedbe, gledati video zapisa
328
NASTAVNI PREDMET
KLAVIR OBLIGATNO
za uenike gudakog, gitaristikog, puhakog,
harmonikakog i pjevakog odjela
I. razred
NASTAVNI SADRAJI
Uenici kojima je to prvi kontakt s klavirom poinju s nekom od klavirskih
kola (preporuuje se kola A. Nikolajeva), nadopunjujui je s drugom
literaturom iz programa klavira predvienog za I. i II. etapu osnovne kole te ga
prilagoditi mogunostima i tempu napredovanja svakog pojedinog uenika.
TEHNIKE VJEBE
E. Timakin: Vjebe za koordinaciju
ETIDE
C. Czerny: Erster Lehrmeister op. 559
H. L. Ch. Duvernoy: Etide op. 176
H. Lemoine: Etida op. 37
E. F. Gnesina: Male etida
C. Gurlitt: Male melodijske etide za poetnike
Etide i drugih autora odgovarajue teine
UVOD U POLIFONIJU
Skladbe autora XVII. i XVIII. stoljea
K. M. Kunz: 200 kratkih kanona
J. S. Bach: Knjiica za Annu Magdalenu Bach
SONATINE
J. Vanhal, I. J. Pleyel, J. Schnitt, T. Hasslinger,
W. A. Mozart, L. van Beethoven, J. L. Dussek, F. Kuhlau, A. Diabelli, M.
Clementi,
B. Bjelinski, R. Matz, M. Mileti, M. Cipra, I. Lhotka-Kalinski
SKLADBE AUTORA XIX. i XX. STOLJEA

B. Bartk: Mikrokosmos I.
A. Goedicke: 60 lakih kompozicija op. 36.
C. Franck: Tualjka lutke
329
A. Greanjinov: Djeji album op. 98.
P. I. ajkovski: Album za mlade
R. Schumann: Album za mlade
H. Rowley: Djeji komadi
S. Majkapar: 12 listova iz albuma op. 16
D. Kabalevski: 24 lake kompozicije op. 39, 15 kompozicija za djecu
D. ostakovi: Za najmlae
C. M. Scott: Kutija igraaka
M. Tajevi: Za male
I. Zajc: Dvije mazurke
R. Matz: Moj prvi nastup
I. Lhotka-Kalinski: Iverje, Lepo moje Zagorje, Meimurje malo
S. ulek: Malo pa nita
E. Bai: Groteskna suita
II. razred
TEHNIKE VJEBE
Ch. L. Hanon: Pijanist virtuoz
LJESTVICE
Dur i istoimeni mol (prirodni, harmonijski, melodijski - informativno),
paralelno i u protupomaku kroz etiri oktave.
Toniki kvintakordi dura i mola istodobno i rastavljeno, troglasno i
etveroglasno, velika rastvorba kroz dvije octave.
Dominantni i smanjeni septakord kroz dvije oktave (mala rastvorba).
ETIDE
C. Czerny op. 849. i op. 299
H. Bertini op. 29, 32 i op. 100
Ch. L. H. Khler op. 242
A. Loeschorn
St. Heller
H. Berens: Etide op. 61 (I. i II. svezak)
K. Biehl op. 30
F. Lecopp
(Toch, Loeschorn, Kabalevski, Nazorova i dr.)
330
J. S. Bach: Knjiica za Annu Magdalenu Bach, Danaest malih preludija,
est malih preludija
SONATINE I SONATE
M. Clementi: est sonatina (tee)
W. A. Mozart: Beke sonatine
J. Haydn: Lake sonate (mogu i pojedini stavci), Divertimenta
L. van Beethoven: Sonata u G-duru, op. 49

J. Haydn: Varijacije (Roxelane)
L. van Beethoven: Dvanaest njemakih plesova
A. T. Greanjinov: Dan djeteta, Na zelenoj livadi
R. Schumann: Album za mlade, Djeja Sonata G-dur
E. Grieg: Lirski komadi
F. Chopin: Poloneze g-mol i B-dur (op. posth.)
F. Mendelssohn: est djejih komada op. 72
F. Schmitt: Osam komada za klavir
B. Bartk: Za djecu, Mikrokozmos II. i III.
D. Kabalevski: Petnaest kompozicija za djecu, op. 27,
Dvadesetetiri lake kompozicije op. 39
I. Stravinski: Muzika za djecu
S. Prokofjev: Muzika za djecu, op. 65
S. M. Majkapar: Varijacije f-mol, op. 16 i op. 33
A. N. erepnjin: Dvanaest jednostavnih komada
F. Pintari: Skladbe za klavir
B. Kunc: Mali komadi za mali narod
E. Bai: Basnica
M. Mileti: Djeca pleu
R. Matz: Stara ura igra polku
B. Bjelinski: Muzika za djecu
M. Cipra: Suita za pet prstiju desne ruke
P. Dumii: Preludij c-mol
Ispitni zahtjevi:
Na godinjem ispitu svake godine uenik svira tri skladbe raznih stilskih
razdoblja, razliitih tehnikih i muzikih zahtjeva.
331
Ishodi uenja:
- snalaziti se na klaviru i koordinirati lijevu i desnu ruke
- mogunost samostalnog itanja i izvoenja notnog teksta
- mogunost primjene ve steenih znanja na specifinosti klavirskog
zvuka i izraza
Metodika objanjenja
- rad na upoznavanju klavira- mogunosti klavirskog zvuka i prostorno
snalaenje na klavijaturi
- svladavanje pismenosti u bas kljuu prema potrebi.
GUDAKI ODJEL
NASTAVNI PREDMET
VIOLINA
Naziv zanimanja: GLAZBENIK VIOLINIST

I. razred
NASTAVNI SADRAJI
TEHNIKE VJEBE
O. evik: op. 1, 3 (40 varijacija), 7,8,9
C. Flesch: Sustav ljestvica
ETIDE
R. Kreutzer: 42 etide
F. Fiorillo: 36 etida
KONCERTI
J. B. Viotti: Koncert u G-duru op. 23
P. Rode: Koncert op.6
P. Nardini: Koncert u a-molu
A. Vivaldi-Kreisler: Koncert u C-duru
T. Albinoni: Koncert u E-duru
332
SONATE
A. Corelli: Sonate za violinu i b.c. op. 5
G. F. Hndel: Sonate za violinu i b.c.
J. M. Leclair: Metodike sonate za flautu ili violinu solo (Ed. Brenreiter)
OSTALE SKLADBE
J. F. Fiocco: Allegro
W. Burmester: Obrade starih majstora
F. Veracini: Largo
M. lik: Primorski ples (Ed. Hasslinger, Wien)
G. Faur: Uspavanka
J. Raff: Cavatine op. 53 br. 3
Ch. de Beriot: Varijacije u d-molu
Ishodi uenja:
- razviti samostalnost u kontroliranju tehnikih elemenata potrebnim za
oblikovanje zvuka (brzina poteza gudala, optereenje gudala, zvuna
toka)
- ovladati osnovnim elementima tehnike desne ruke i razliitim potezima
gudala (dtach, staccato, spiccato, martel)
- postii potrebnu razinu poznavanja poloaja u tonalitetima do etiri
predznaka i ovladati slobodnim spajanjem poloaja (I. VIII)
- postii intonacijsku sigurnost (naglasak na dvohvatima)
- ovladati tehnikom vibrata i njegovom uporabom u oblikovanju fraze
- spoznati osnove glazbene fraze, nain njenog oblikovanja te osnovne
glazbene forme
- razviti osjeaj za prepoznavanje razliitih ugoaja u glazbenom djelu
Ispitni zahtjevi:
- jedna ljestvica kroz tri oktave s trozvucima i etverozvucima
- dvije etide (R. Kreutzer, F. Fiorillo)
- 1. ili 2. i 3. stavak koncerta ili dva stavka sonate ili tema s varijacijama
II. razred
NASTAVNI SADRAJI
TEHNIKE VJEBE
O. evik: op. 1, 3 (40 varijacija)
333
ETIDE
F. Fiorillo: 36 etida
KONCERTI
J. Haydn: Koncert u G-duru
J. S. Bach: Koncert u a-molu BWV 1041
Ch. de Beriot: Koncerti br. 7 i br. 9
L. Spohr: Koncert br. 2 u d-molu op. 2
SONATE
A Corelli: Sonate za violinu i b.c. op. 5
F. Veracini: Sonata u h-molu
F. Geminiani: Sonata br. 2 u h-molu
OSTALE SKLADBE
Ch. Dancla: Varijacije, op.89
A. Simonetti: Madrigal
J. S. Bach: Air iz Suite za orkestar u D-dur BWV 1068
F. Schubert: Pelica op. 13 br. 3
N. Paganini: Cantabile
Ch. de Beriot: Varijacije
Ishodi uenja:
- razviti samostalnost u dinamikom nijansiranju
- vladati novim poteza gudala (leggiero, saltelato) te osnovama staccata i
spiccata na jedno gudalo
- ostvariti intonacijsku sigurnost i tehniku pravilnost pri sviranju dvohvata
(terce, sekste, oktave) i kromatike
- moi korisiti razliite vrste vibrata u svrhu oblikovanja zvuka
- spoznati osnovne znaajke razliitih stilskih razdoblja (artikulacija,
ukrasi, proirivanje muzikog rjenika)
Ispitni zahtjevi:
- jedna ljestvica kroz tri oktave s trozvucima, etverozvucima i
kromatikom
- dvije etide (R. Kreutzer, F. Fiorillo)
334
III. razred
NASTAVNI SADRAJI
TEHNIKE VJEBE
O. evik: op. 3 (40 varijacija)
ETIDE
P. Rode: 24 capriccia
Ch. Dancla: 20 etida op. 73
KONCERTI
J. B. Viotti: Koncert br. 22 u a-molu
R. Kreutzer: Koncert br. 13 u D-duru
J. S. Bach: Koncert u E-duru BWV 1042
W. A. Mozart: Koncert br. 3 u G-duru KV 216
D. Kabalevski: Koncert u C-duru
SONATE
J. S. Bach: Sonate i partite za violinu solo (BWV 1001-1006)
G. Tartini: Sonate
A. Vivaldi: Sonata u d-molu
A. Corelli: Sonate za violinu i embalo op. 5
OSTALE SKLADBE
P. Rode: Varijacije
H. Wieniawski: Legenda
B. Kunc-V. Huml: Draga pria
F. Krema: Romansa
H. Ries: Perpetuum mobile op. 34 br. 5
G. Pugnani-F. Kreisler: Preludij i Allegro
D. Pejaevi: Pet minijatura
L. van Beethoven: Romanze u G-duru op. 40 i F-duru op. 50
335
Ishodi uenja:
- spoznati principe pravilnog izvoenja svih poznatih poteza gudala te
ovladati novim potezom (ricochet)
- ovladati slobodnim spajanjem poloaja i pravilnim funkcioniranjem
prstiju lijeve ruke (perkusija) pri sviranju ljestvica u dvohvatima te
pritom ostvariti intonacijsku sigurnost
- razviti samostalnost u usavravanju tehnikih elemenata lijeve i desne
ruke
- postii samostalnost u interpretaciji djela s obzirom na pripadnost
odreenom stilskom razdoblju
Ispitni zahtjevi:
- jedna ljestvica kroz tri oktave s trozvucima, etverozvucima,
kromatikom i dvohvatima (terce, sekste, oktave)
- dvije etide
Program se izvode napamet.
IV. razred
NASTAVNI SADRAJI
TEHNIKE VJEBE
ETIDE
Ch. Dancla: 20 etida op. 73
KONCERTI
I. M. Jarnovi: Koncerti u A-duru i D-duru
W. A. Mozart: Koncert br. 4 u D-duru KV 218
W. A. Mozart: Koncert za violinu br. 5 u A-duru KV 219
M. Bruch: Koncert u g-molu op. 26 br. 1
F. Mendelssohn: Koncert u e-molu op. 64
E. Lalo: panjolska simfonija op. 21
H. Wieniawski: Koncert u d-molu, op. 22 br. 2
336
SONATE
J. S. Bach: Sonate i partite za violinu solo (BWV 1001-1006)
W. A. Mozart: Sonate za violinu i glasovir
A. Dvok: Sonatina op. 100
F. Schubert: Sonatina
A. Corelli: Sonate za violinu i embalo op. 5
OSTALE SKLADBE
J. S. Svendsen: Romanza u g-molu op. 26
M. Reger: Romanza u G-duru
H. Vieuxtemps: Reverie, fantasia appassionata
P. I. ajkovski: Melankolina serenada
O. Novaek: Perpetuum mobile u d-molu
B. Smetana: Iz domovine
I. Stravinski: Elegija
G. Gershwin: Short story
M. Mileti: Ples za violinu solo
F. Lhotka: Dvije rapsodije
D. Pejaevi: Pet minijatura
M. de Falla-F. Kreisler: panjolski ples
P. de Sarasate: Romanza andaluza op. 22
J. Brahms: Scherzo u c-molu
F. Krema: Iz hrvatskog primorja
Ishodi uenja:
- ovladati svim tehikim elementima desne ruke potrebnim za oblikovanje
fraze (dinamiko nijansiranje, vrste artikulacije, boja zvuka)
- slobodno i intonacijski sigurno svirati ljestvice u dvohvatima
- ovladati novim tehnikim elementima (prstometnih oktava, flageoletta,
pizzicata lijevom rukom, troglasni i etveroglasni akordi)
- razviti sposobnost samostalnog tehnikog postavljanja i tonskog
oblikovanja zadane skladbe unutar stilske interpretacije
Ispitni zahtjevi:
- jedna ljestvica kroz tri oktave s trozvucima, etverozvucima, kromatikom
i dvohvatima (terce, sekste, oktave)
- jedna etida
- J. S. Bach: jedan stavak iz Sonata i partita za violinu solo
337
- 1. ili 2. i 3. stavak koncerta
Program se izvode napamet.
Ispitni zahtjevi na zavrnom ispitu:

- P. Rode: jedna etida
- Ch. Dancla: jedna etida
- J. S. Bach: dva stavka iz Sonata i partita za violinu solo
- cijeli koncert
- jedna skladba hrvatskog autora

- nastaviti rad s uenikom na tehnici lijeve i desne ruke
instrumentu
- sviraka suradnja uenika i nastavnika na dva instrumenta
- sluati snimljene izvedbe, gledati video zapise
NASTAVNI PREDMET
VIOLA
Naziv zanimanja: GLAZBENIK VIOLIST

ifra zanimanja 2900404
I. razred
NASTAVNI SADRAJI
TEHNIKE VJEBE
C. Flesch: Skalensystem (sistem ljestvica)
(Verlag von Ries & Erler-Berlin)
338
O. evik: kola tehnike op. 1, svez. 3 (obrada Lionel Tertis) (Bosworth)
O. evik: Promjena poloaja op. 8 (Ed. Supraphon)
O. evik: 40 varijacija op. 3 (Ed. Supraphon)
ETIDE
R. Kreutzer: 42 etide (transkripcija A. Bennici) (Ricordi)
F. Fiorillo: 31 studija (transkr. J. Vieland)
(International Music Company-N.Y.)
B. Bruni: 25 studija (Ricordi)
J. Palaschko: 12 studija op. 55 (International Music Company)
J. F. Mazas: Etudes speciales op. 36, I svezak(transkr. L.Mogill)
(Schirmer)
KONCERTI
G. Ph. Telemann: Koncert u G-duru za violu i komorni orkestar
(Brenreiter)
G. F. Hndel: Koncert u h-molu za violu i orkestar (Max Eschig-Paris)
K. F. Zelter: Koncert u Es-duru za violu i orkestar (Peters)
I. Chandoschkin: Koncert za violu i gudaki orkestar (Peters)
SONATE (izbor)
B. Marcello: Sonata u g-molu (Muzika-Moskva)
A. Vivaldi: Sonata u C-duru op. 2, no. 2 (Peters)
A. Vivaldi: Sonata u e-molu (Hrestomatija za violu-Muzika-Moskva)
B. Marcello: Sonata u F-duru (Hrestomatija za violu-Muzika-Moskva)
G. F. Hndel: Sonata u C-duru (Music for Viola-Editio Musica Budapest)
H. Eccles: Sonata u g-molu (obrada P. Klengel) (Peters)
A. Corelli: 12 sonata (transkr. D. Alard) (Schott)
G. Ph.Telemann: Suita za violu solo (obr. R. Bridges)
(RBP Music publishers)
OSTALE SKLADBE
J. H. Fiocco: Allegro (Music for Viola-Editio Musica Budapest)
G. F. Hndel: Larghetto (Music for Viola-EMB)
F. M. Veracini: Largo (Music for Viola-EMB)
F. Mendelssohn-Bartholdy: Pjesma bez rijei (Music for Viola-EMB)
C. Saint-Sans: Labud (Music for Viola-EMB)
M. P. Mussorgskij: Suza (Music for Viola-EMB)
A. Dvork: Appassionato (Music for Viola-EMB)
B. Bartk: Veer u selu
339
Slovaki seoski ples (Editio Musica Budapest)
Klasini komadi za violu i klavir I svezak (Peters)
H. Mllich: 7 dijaloga za violu i klavir ( P. J. Tonger Musikverlag)

G. Faur: Lamento (Katims)
I. L. Kalinski: Mala suita na motive iz Gradia (DHS)
B. Bartk: Dueti za dvije viole (transkr. P. Bartk) (Universal Edition)
Ishodi uenja:
- postii sposobnost kontroliranja tehnikih elemenata potrebnih za
oblikovanje zvuka (brzina poteza gudalom, ekonomija, optereenje,
zvuna toka)
- ovladati elementima tehnike desne ruke, te razliitim potezima gudala
(dtach, legato, staccato, spiccato, martel)
- ostvariti solidnu razinu poznavanja poloaja (I-VII) i njihovog spajanja
- upoznati se s tehnikom dvohvata
- postii intonativnu sigurnost i ritmiku preciznost
- ovladati tehnikom vibrata i njegovom uporabom pri oblikovanju fraze
- upoznati osnovne glazbene forme
- raviti osjeaj za prepoznavanje razliitih ugoaja u glazbenom djelu
Ispitni zahtjevi:
- ljestvica kroz tri oktave s pripadajuim trozvucima i etverozvucima
- dvije etide (po mogunosti razliitih autora i karaktera)
- koncert ( I ili II i III stavak)
II. razred
NASTAVNI SADRAJI
TEHNIKE VJEBE
C. Flesch: Skalensystem (sistem ljestvica)
(Verlag von Ries & Erler-Berlin)
O. evik: kola tehnike op. 1, svez. 3 (obrada Lionel Tertis) (Bosworth)
O. evik: Promjena poloaja op. 8 (Ed. Supraphon)
O. evik: 40 varijacija op. 3. (Ed. Supraphon)
H. Schradiek: Violinska tehnika I (transkr.)
ETIDE
340
R. Kreutzer: 42 etide (transkripcija A. Bennici) (Ricordi)
F. Fiorillo: 31 studija (transkr. J. Vieland)
(International Music Company-N.Y.)
B. Bruni: 25 studija (Ricordi)
J. Palaschko: 12 studija op. 55 (International Music Company)
B. Campagnoli: 41 caprices za violu op. 22 (Ricordi ili Peters)
KONCERTI
G. F. Hndel: Koncert u h-molu za violu i orkestar (Max Eschig-Paris)
J. K. Vanhal: Koncert za violu i orkestar u C-duru (Ed. Supraphon)
J. Chr. Bach: Koncert za violu i orkestar u c-molu (rekonstruirao H.
Casadesus)(Salabert)
J. Schubert: Koncert za violu i orkestar u C-duru (Schott)
G. Druschetsky: Koncert za violu i orkestar u D-duru (Simrock)
SONATE (izbor)
H. Eccles: Sonata u g-molu (obrada P. Klengel) (Peters)
A. Corelli: 12 sonata (transkr. D. Alard) (Schott)
J. S. Bach: 6 sonata za violu i klavir (ureeno za violu i klavir)
(Belwin Mills-N.Y.)
J. S. Bach: 6 suita za violoncello solo (uredio S. Lifschey)
(Chappell&Co.Ltd-London)
A. Klobuar: II sonata za violu i klavir (rukopis)
M. Marais: Suita u d-molu (transkr. R. Boulay) (Billaudot)
OSTALE SKLADBE
A. Glazunov: Razmiljanje op, 32 (uredio V. Skibin) (Muzika-Moskva)
P. I. ajkovski: Sentimentalni valcer (obrada V. Borisovski)
A. Arenski: Serenada (uredio E. Strahov)
S. Rahmanjinov: Vocalise (transkr. A. H. Arnold) (Viola World)
M. Mileti: Monolog (Ed. Pax)
F. Lhotka: Sljepaka (uredio L. Miranov) (Muz. naklada)
Klasini komadi za violu, II i III svezak (Peters)
G. Faur: Sicilienne op. 78. (transkr. M. Katims)
(International Music Co.-N.Y.)
G. Faur: Poslije sna
G. Faur: Elegija (Music for Viola-Ed. Musica Budapest)
I. Albeniz: L Automne iz Dix pieces (obrada P. L. Neuberth) (Leduc)
F. Zeyringer: Violafox (Ed. Pax)
L. Mozart: 12 dueta za dvije viole (transkr. J. Borsarello)(Van de
341
Velde)
B. Brustad: Norveka suita (rukopis)
E. Cosseto: Adagio (Ars croatica)
M. Th. Chailley: Zabavne vjebe i kratke skladbe (Leduc)
Ishodi uenja
- upoznati virtuozne poteze gudalom ( leggiero, saltelato, staccato na
jedno gudalo)
- usavriti tehniku sviranja dvohvata (terce, sekste, oktave) s
naglaskom na intonativnu sigurnost
- kontinuirano njegovati tehniku vibrata i trilera
- u glazbenom pogledu uiniti korak dalje u ve spomenutim elementima
(glazbena fraza, izraajnost, prepoznavanje ugoaja gl. djela i potreba
za predavanjem glazbe)
- nastaviti s upoznavanjem glazbenih formi i stilova
- ovladati samostalnim postavljanjem skladbi krae forme
Ispitni zahtjevi
- ljestvica kroz tri oktave s pripadajuim trozvucima, etverozvucima,
tercama u nizu i kromatikom
- dvije etide razliitih autora (npr. R. Kreutzer i B. Campagnoli)
III. razred
NASTAVNI SADRAJI
TEHNIKE VJEBE
O. evik: kola tehnike op. 1, svezak III (obrada L. Tertis) (Bosworth)
O. evik: 40 varijacija op.3
H. Schradiek: Violinska tehnika II (obrada)
ETIDE
R. Kreutzer: 42 etide (Ricordi)
B. Campagnoli: 41 capriccia op. 22 (uredio L. Sanzo)(Ricordi)
J. Palaschko: 12 studija op. 62 (Ricordi)
F. A. Hoffmeister: 12 etida za violu (uredio F. Schmidtner)
(Ed. Sikorski)
342
KONCERTI
K.Ph.Em.Bach: Koncert u a-molu (obrada R. Boulay) (Leduc)
F.A.Hoffmeister: Koncert za violu i orkestar u D-duru (Peters)
C. Stamitz: Koncert za violu i orkestar u D-duru op.1
(obr. W. Primrose) (Schirmer)
D. von Dittersdorf: Koncert za violu i orkestar u F-duru
G. David: Koncert za violu (Ed. Musica Budapest)
F.A.Hoffmeister: Koncert za violu i orkestar u Be-duru (Schott)
J. Haydn: Koncert za violoncello i orkestar u C-duru Hob.VIIb:1
(obr. S. Gerlach) (Brenreiter)
SONATE
J. S. Bach: 6 suita za violoncello solo (obr. S. Lifschey)
J. S. Bach: 3 sonate za violu da gamba i klavir (obr. J. Klengel)
((Breitkopf&Hrtel)
A. Vivaldi: Suita u Be-duru (rekonstr. i obr. R. Boulay) (Leduc)
M. I. Glinka: Nedovrena sonata za violu i klavir (Breitkopf&Hrtel)
F. Schubert: Arpeggione sonata za violu i klavir (obr. P. Doktor)
(Schirmer)
C. Stamitz: Sonata u Be-duru za violu i klavir (Schott)
J. N. Hummel: Sonata u Es-duru op.5, no. 3. (Schott)
M. Reger: Suita u g-molu za violu solo op. 131d, no.1.
(uredio C. Hermann)(Peters)
M. Mileti: Sonata za violu i klavir (Ed. Pax)
OSTALE SKLADBE
M. Bruch: Romanze u F-duru op. 85. za violu i orkestar (Schott)
M. Bruch: Kol Nidrei op. 47. (obr. L. Davis)(International Music Co.)
The Virtuoso Violist (odabrao W. Primrose)-zbirka skladbi za violu i
klavir (Schirmer)
B. Bartok: Rumunjski plesovi za violu i klavir (obr. R. Bridges)
(RBP Music publishers)
H. Villa-Lobos: Aria (Cantilena) iz Bachianas Brasilieras no. 5
(obr. W. Primrose) (Associated Music Publishers)
R. Clarke: Uspavanka (Schirmer)
N. A. Rimski-Korsakov: Bumbarov let (obr. G. Szeredi-Saupe)
C. M. von Weber: Tema s varijacijama (obr. G. Szeredi-Saupe)
G. Faur: Piece (transkr. Th. Doney) (Leduc)
343
A. Markovi: Muzika za violu i klavir (HDS-Ars croatica)
W. A. Mozart: Dueti za violinu i violu (uredio D. Berke) (Brenreiter)
Ishodi uenja
- upoznati nove tehnike gudalom( ricochet i letei staccato)
- ovladati sviranjem ljestvica u dvohvatima ( terce, sekste, oktave)
- razviti vjetinu sviranja troglasnih i etveroglasnih akorda (posebno u
solo-suitama J.S.Bacha)
- upoznati osnovne znaajke razliitih stilskih razdoblja (artikulacija,
ukrasi,glazbeni pojmovi)
Ispitni zahtjevi
tercama u nizu i kromatikom, te kroz dvije oktave u dvohvatima
(terce, sekste i oktave)
- dvije etide razliitih autora (npr. Kreutzer, Palaschko, Hoffmeister,
Campagnoli)
IV. razred
NASTAVNI SADRAJI
TEHNIKE VJEBE
F.A. Hoffmeister: Koncert za violu i orkestar u D-duru (Peters)
C. Stamitz: Koncert za violu i orkestar u D-duru op.1 (obr. W. Primrose)
(Schirmer)
O. evik: kola tehnike op. 1, svezak III (obrada L. Tertis)(Bosworth)
O. evik: 40 varijacija op.3
H. Schradiek: Violinska tehnika II (obrada)
ETIDE
R. Kreutzer: 42 etide (Ricordi)
B. Campagnoli: 41 capricci op. 22. (uredio L. Sanzo)(Ricordi)
J. Palaschko: 12 studija op. 62. (Ricordi)
P. Rode: 24 capriccia (obr. M. Rostal) (Schott)
F. A. Hoffmeister: 12 etida za violu (uredio F. Schmidtner) (Ed. Sikorski)
P. Gavinis: Les 24 matines (transkr. M. Abbado) (Ricordi)
344
KONCERTI
F.A.Hoffmeister: Koncert za violu i orkestar u D-duru (Peters)

C. Stamitz: Koncert za violu i orkestar u D-duru op.1 (obr. W. Primrose)
(Schirmer)
C. Forsyth: Koncert za violu i orkestar u g-molu (Schott)
E. Elgar : Koncert za violu i orkestar op. 85 (obr. L. Tertis i E. Elgar)
(Novello)
SONATE
J. S. Bach: 6 suita za violoncello solo (obr. S. Lifschey)
J. S. Bach: 6 sonata i partita za violinu solo
(transkr. C. Meyer i J. Vieland)
M. Reger: Suita u g-molu za violu solo op.131d.,no.1.
(Peters, International Music Co.)
J. Brahms: Sonata za violu i klavir op. 120, no. 1
(Wiener Urtext Ed.-Schott)
J. Brahms: Sonata za violu i klavir op. 120, no. 2
(Wiener Urtext Ed.-Schott)
M. I. Glinka: Nedovrena sonata (Musica Rara)
D. D. Shostakovich: Sonata za violu i klavir op. 147. (Boosey&Hawkes)
A. Honegger: Sonata za violu i klavir (uredio F. Druzhinin)
(Muzika-Moskva)
E. Bloch: Suite Hebraique (Schirmer)
M. Mileti: Sonata za violu i klavir (Ed. Pax)
OSTALE SKLADBE
H. Wieuxtemps: Capriccio op. posth. (Schott)
D. Milhaud: 4 visages za violu i klavir (Heugel&Co.)
E. Bloch: Meditation and Processional za violu i klavir (Schirmer)
B. Britten: Elegija za violu solo (Faber)
Z. Kodly: Adagio (Editio Musica Budapest)
F. Zeyringer: Variationen za violu solo (Ed. Pax)
J. N. Hummel: Fantazija za violu i orkestar (Ed. Kunzelmann)
C. M. von Weber: Andante i Rondo ungarese (uredio G. Schnemann)
(Schott)
R. Schumann: Mrchenbilder za violu i klavir op. 113.
(Breitkopf&Hrtel)
345

R. Schumann: Fantasiestcke op. 73. (uredio L. Davis)
(International Music Co.)
R. Schumann: Adagio & Allegro op. 70. (uredio L. Davis)
(International Music Co.)
M. Mileti: Rapsodija za violu i klavir (Ed. Pax)
J. Stahuljak: Pitanje (DHS)
E. Cossetto: Improvizacija (DHS-Ars croatica)
M. Mileti: Croatesca
Ishodi uenja
- upoznati nove tehnike elemente (prstometne oktave, decime,
flageoleti, pizzicato lijevom rukom)
- usavriti virtuozne poteze gudalom
- usavraviti sviranje troglasnih i etveroglasnih akorda
(kompozicije za solo-violu J. S. Bacha i M. Regera)
- postii visoki nivo samostalnog uenja novih skladbi, potujui pri
tom obiljeja stilskih razdoblja
- razviti kvalitetnu razinu umjetnikog ukusa
Ispitni zahtjevi
tercama u nizu, kromatikom i dvohvatima (terce, sekste, oktave)
- jedna etida
- stavak iz solo-suite J. S. Bacha
Ispitni zahtjevi na zavrnom ispitu

- dvije etide razliitih autora (npr. Campagnoli i Hoffmeister)
- dva stavka iz solo-suite ili partite J. S. Bacha ili M. Regera
- koncert u cijelosti
- skladba hrvatskog autora

346
instrumentu
NASTAVNI PREDMET
VIOLONELO
Naziv zanimanja: GLAZBENIK VIOLONELIST

I. razred
NASTAVNI SADRAJI
TEHNIKE VJEBE I LJESTVICE

- elementi virtuoznih poteza
- tehnika spiccatto gudala
- ljestvice po jednoj ici kroz 2 oktave
- ljestvice na palanoj poziciji preko dvije ice
- kvintakordi,kvartsekstakordi,dominantni,septakordi,smanjeni na
poetnom tonu ljestvice
- sve dosadanje ljestvice kroz etiri oktave
ETIDE
J.J.F. Dotzauer: Etude,
J.L. Duport: Etude,
F. Grutzmacher: Etude,
S. Lee: Etide,
A. Franchomme: Caprice,
R. Matz: 30 etuda,12 etuda za statiku palaniku,21 etuda na palaniku
347
SONATE
F. Schubert: Sonatina,
G.B.Sammartini: Sonata u G-duru,
A. Vandini: G, F dur,
G.Ariosti: Sonata
E. Eccles: Sonata
de Fesh: Sonata
A.Vivaldi: Sonate
KONCERTI
L. Boccherini-Concertino D, G dur,
G. Goltermann: Koncert h-mol,
J. Haydn: Koncert u D duru (mali), Heberlein: Koncertni stavak ,
Ch. Bach: Koncert u c-molu
SUITE
J. S. Bach: Suita G-dur, d-molu, D. Hervelois: Suita d-mol
OSTALE SKLADBE
van Goenc: Scherzo
G. Goltermann: Capriccio,Grand duo
G. Faure: Sicilien
C. Saint-Saens: Allegro appasionatto
R.Matz: In modo Rapsodico
Hrestomatija III
J. Tkali: Minijature
Ivan pl.Zajc: Fantazija
D.Popper: Gavota, Mazurka
Ishodi uenja:
- Osvjetavanje oblika iz svirane literature, (barokna suita, barokna
sonata,)
- Samostalna obrada prstometa, poteza gudala i fraziranja jednog zadanog
notnog teksta (lakeg)
- Slobodno kretanje unutar tehnikih dosega za I. srednje
- Samostalno koritenje elemenata glazbenog izraza i tehnike
- vladanje osnovnim elementima tehnike desne ruke i razliitim potezima
gudala
- dobro poznavanje poloaja u tonalitetima do etiri predznaka i slobodno
spajanje poloaja
348
- intonacijska sigurnost (naglasak na dvohvatima)
- vladanje tehnikom vibrata i njegovom uporabom u oblikovanju fraze
- poznavanje osnova glazbene fraze, naina njenog oblikovanja te
osnovnih glazbenih formi
- razvijen osjeaj za prepoznavanje razliitih ugoaja u glazbenom djelu
Ispitni zahtjevi
- jedna ljestvica kroz etiri oktave (trozvuk I etverozvuk)
- kvintakordi,kvartsekstakordi,dominantni,septakordi,smanjeni na
- dvije etude
- dva stavka sonate ili jedna stavak koncerta (I ili II i III)

* Uenik mora pristupiti i jednom tehnikom kolokviju na kojem svira jednu
ljestvicu i jednu etidu.
II. razred
NASTAVNI SADRAJI

- kvintakordi, kvartsekstakordi, dominantni, septakordi,smanjeni - na
- terce - kroz 2 oktave
- sekste - kroz 2 oktave
- oktave - kroz 1 oktavu
ETIDE
J. J. F. Dotzauer: Etude,
D. Popper: Etude Op.73,
J. L. Duport: Etude,
F. Grutzmacher: Etude,
M.Bukinik: Etude
A. Franchome: Capricie,
R.Matz: 21 etuda na palaniku
349
SONATE (varijacije)
L.van Beethoven: Varijacije na Haendelov temu
F.Francoeur: Sonata,
A.Tesarini: Sonata
L. Boccherini: Sonate
KONCERTI
R. Matz: Barokni koncert,
L.Boccherini-Koncert B dur,
B. Romberg:: Koncert
J.Haydn/Popper: Koncert
C. Stamitz:Koncert u G duru br.1
Ph. Emanuel Bach: Koncert
SONATE
J. S. Bach: Suita C-dur, d-molu

OSTALE SKLADBE
Frescobaldi: Toccata
J. Brahms: Maarski ples
D. Popper: Mazurka
G. Cassado: Requiebros
G. Faure: Elegija
P. I. ajkovski: Nokturno, Andante Cantabile
A. Glazunov: Pjesma Menestrela
S.Racmaninov: Vocalise
P. Casals: Pjesma ptica
P. Depalj/F.Pintari: Duda
Ishodi uenja
- samostalno dinamiko nijansiranje
- poznavanje novih poteza gudala (leggiero, saltelato, ev. staccato i
spiccato na jedno gudalo)
- intonacijski sigurno i tehniki pravilno sviranje dvohvata (terce, sekste,
oktave) i kromatike
- koritenje razliitih vrsta vibrata u svrhu oblikovanja zvuka
- usvajanje osnovnih znaajki razliitih stilskih razdoblja
Ispitni zahtjevi
- jedna ljestvica kroz etiri oktave s trozvucima, etverozvucima
350
- dvije etide
- J. S. Bach: Jedan stavak iz suite

III. razred
NASTAVNI SADRAJI

- kvintakordi,kvartsekstakordi,dominantni,septakordi,smanjeni - na
- oktave - kroz 2 oktave
ETIDE
J. J. F. Dotzauer: Etude
D. Popper: Etude Op.73
J.L.Duport: Etude
F.Grutzmacher: Etude
F. Servaise: Caprice
M. Bukinik: Etude
A. Franchome - Capricie
R. Matz: 21 etuda na palaniku
SONATE (varijacije)
F. Mendelsohn: Sonata
L.van Bethoven: Sonata u g-molu
L. van Beethoven: Varijacije na Mozartove teme
N. Paganini: Varijacije na A ici ( Mojsije )
B. Martinu: Varijacije na slovaku temu
G. Valentini: Sonata
351
KONCERTI
S. Prokofiev: Concertino
Kabalevski: Koncert
C. Saint-Saens: Koncert u a-molu
K. Davidov: Koncert br.4
D. Popper: Koncert br.1
F. Servaise: Koncert u D duru
SUITE:
J. S. Bach: Suita C-dur, Es-dur

OSTALE SKLADBE:
B. Papandopulo: Rapsodia Concertante
R. Schumann: Adagio i Allegro
C. M von Weber: Adagio i Allegro
M. Marais: La Folia
D. Popper: Maarska Rapsodija
D. Popper: Preslica
G. Faure: Papilon, Poslije sna
J. Bragato: Graziella y Buonos Aires
M. Bruch: Kol Nidrei
E. Granados: Intermezzo
R. Matz: 11 dodekafonskih Caprica
P. I. ajkovski: Andante Cantabile
M. de Falla: Ples vatre
K. Davidov: Preslica
M. Ravel: Habanera, Pavana za preminulu infantkinju
Ishodi uenja
- samostalno kontroliranje tehnikih elemenata potrebnim za oblikovanje
zvuka
- dobro poznavanje svih poteza gudala te poznavanje principa pravilnog
izvoenja tih poteza
- intonacijska sigurnost, slobodno spajanje poloaja i pravilno
funkcioniranje prstiju lijeve ruke (perkusija) pri sviranju ljestvica u
dvohvatima
- samostalnost u usavravanju tehnikih elemenata i poznavanje principa
njihovog pravilnog izvoenja
- poznavanje osnovnih znaajki razliitih stilskih razdoblja
352
Ispitni zahtejvi
- jedna ljestvica kroz etiri oktave s trozvucima, etverozvucima,
- dvije etide
- J. S. Bach: Jedan stavak iz suite

IV.razred
NASTAVNI SADRAJI

- kvintakordi, kvartsekstakordi, dominantni, septakordi,smanjeni - na
- oktave - kroz 3 oktave
ETIDE:
J. J. F. Dotzauer: Etude,
D. Popper: Etude Op.73,
J. L. Duport: Etude,
F. Grutzmacher: Etude
F. Servaise: Caprice,
M. Bukinik: Etude,
A. Piatti: Caprice,
A. Franchome Capricie,
N. Paganini: Caprice
V. Depalj: Etide
SONATE (varijacije)
B. Martinu: Varijacije na Rossinijevu temu
L. Boccherini: Sonata u A-duru,
L. van Beethoven: Sonata u A-duru,
J. Brahms: Sonata u e-molu
D. ostakovi: Sonata,
353
P. Hindemith: Solo sonata,
G. Cassado: Solo sonata
KONCERTI
A. Haaturian: Koncert,
E. Lalo: Koncert
P. I. ajkovski: Rococo varijacije,
E. Elgar: Koncert u e-molu
K. Davidov: Koncert br.2 ,
D. Popper: Koncert br.2, u e-molu, Op.24,
D Albert: Koncert
A. Dvorak: Koncert u h-molu
SUITE
J. S. Bach: Suita C-dur, Es-dur

OSTALE SKLADBE:
R. Schumann: Fantasiestucke
D. Popper: Polonaise Brillante, Elfentanze
A. Dvorak: Rondo,
A. Dvorak: Tiha uma - Klid
D. Popper: Preslica
K. Davidov: Na fontani
A. Piazzolla: Le grand Tango
G. Rossini: Une Larme
G. Cassado: Ples zelenog avla
E. Bloch: Iz idovskog ivota
M. de Falla-Kreisler: panjolski ples
P. de Sarasate: Zapateado
Ishodi uenja
- vladanje svim tehikim elementima desne ruke potrebnim za
oblikovanje fraze (dinamiko nijansiranje, vrste artikulacije, boja
zvuka)
- slobodno i intonacijski sigurno sviranje ljestvica u dvohvatima
- poznavanje flageoletta, pizzicata lijevom rukom
- sposobnost samostalnog tehnikog postavljanja, tonskog oblikovanja te
stilske interpretacije skladbe manje forme
354
Ispitni zahtejvi:
- jedna ljestvica kroz etiri oktave s trozvucima, etverozvucima,
- dvije etide
- J. S. Bach: Dva stavka iz Suite za violonelo solo
- 1. ili 2. i 3. stavak koncerta

Metodika objanjenja:
instrumentu
NASTAVNI PREDMET
KONTRABAS
Naziv zanimanja: GLAZBENIK KONTRABASIST

I. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
dur i mol ljestvice s trozvucima kroz dvije ili tri oktave
355
ETIDE
J. Novosel: 12 etida
J. Novosel: kola za kontrabas, I., II. i III. sv.
J. Hrabe: I. i II. sv.
Libon: 12 etida
J. E. Stroch: I. dio
J. Novosel: 13 studija
J. Novosel: 15 etida capriccia
L. Streicher: Mein musizieren auf dem Kontrabass, III. i IV. sv.
SONATE
J. Galliard: Sonata
Giovanninno: Sonata I i II
W. de Fesch: Sonata u G-duru
Marcello: 6 sonata
Vivaldi: Sonata br. 3 u h-molu
OSTALE SKLADBE
L. Montag: Skladbe maarskih skladatelja
K. Dumitresku: Seljaki ples
- orkestralne dionice (teina sukladna tehnikoj spremi uenika)
Ishodi uenja:
- ostvariti ritmiku preciznost i dinamiku sigurnost
- postii intonacijsku sigurnost (naglasak na rastavljenim tercama i
kromatici)
- ovladati osnove prijelaza na palanik pomou palca ili prvog, drugog,
treeg prsta
- ovladati osnovnim potezima gudalom: spiccato, staccato, detache,
leggiero
- postii vjetinu povezivanja tonova u svrhu glazbene fraze
- ovladati izvoenjem ornametana: mordent, triler i dr.
- stei vjetinu vibrata
- improvizirati
356
Ispitni zahtjevi:
- jedna ljestvica kroz dvije ili tri oktave s trozvucima i etverozvucima
- dvije etide
- cijela sonata
II. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
ETIDA
J. E. Stroch: I. dio
Libon: 12 etida
SONATE
J. Galliard: Sonata
Giovanninno: Sonata I i II
B. Marcello: 6 sonata
G. Ph. Telemann: Sonata u h-molu
A. Vivaldi: Sonata br. 3 u h-molu
OSTALE SKLADBE
A. Capuzzi: Koncert za kontrabas u G-duru
V. Pichl: Koncert za kontrabas u D-duru
J. S. Bach: jedan stavak iz I. suite za violonelo (obrada za kontrabas)
S. Koussewitzky: Chanson triste
J. Golub: Tri minijature
orkestralne dionice
357
Ishodi uenja:
- ovladati novim potezima gudala: martelle, tremolo, sul pont.
- ovladati pizzicatom s dranjem gudala
- vladati poloajima na palaniku
- snalaziti se u interpretaciji orkestralnih dionica
- razviti samostalnost u povezivanju razliitih tehnikih elemenata u
glazbenom izraavanju
Ispitni zahtjevi:
- dvije etide
- cijela sonata
- prvi stavak koncerta
III. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
ETIDE
J. Hrabe: II. dio
J. E. Stroch: I. i II. dio
J. Novosel: Koncertna etida
F. Simandl: Devet velikih etida
M. Gregora: Sedam etida
E. Nanny: Capricci
SONATE
G. F. Hndel: Sonata u a-molu
A. Vivaldi: Sonata br. 5 u fis-molu
358
H. Eccles: Sonata u a-molu
OSTALE SKLADBE
A. Hoffmeister: Koncert za kontrabas u D-duru
D. Dragonetti: Koncert za kontrabas u A-duru
J. S. Bach: I. ili II. suita za violonelo
S. Koussewitzky: Valse
B. Poradowsky: Romanca
J. Novosel: Romanca
F. Farkas: Nepdal sonatina
orkestralne dionice
Ishodi uenja:
- ovladati svim potezima gudala
. moi koristiti prirodne i umjetne flageolette
. ostvariti tehnikom i intonacijskom sigurnou sviranja na palaniku
. postii sigurnost sviranja orkestralnih dionica
. postii irinu dinamikog izraavanja pomou tehnike desne ruke
. nauiti osnovne znaajke razliitih stilskih razdoblja
Ispitni zahtjevi:
- dvije etide
- jedan stavak iz Bachovih suita za violonelo
- cijela sonata
- dva stavka koncerta
IV. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
359
ETIDE
J. Hrabe: II. dio
J. E. Stroch: I. i II. dio
F. Simandl: Devet velikih etida
M. Gregora: Sedam etida
H. Fryba: Koncertna etida
J. Novosel: 13 studija za kontrabas J. Novosel: 15 etida capriccia
F. Simandl: Gradus ad parnassum, I. sv.
E. Nanny: Capricci
SONATE
G. B. Pergolesi: Sonata i simfonije u F-duru za violonelo i b. c.
(Pulcinella tema)
OSTALE SKLADBE
D. Dragonetti: Koncert za kontrabas u A-duru
K. D. von Dittersdorf: Koncert za kontrabas u E-duru
J. S. Bach: stavci iz I., II. ili III. suite za violonelo (obrada za kontrabas)
S. Koussewitzky: Valse
B. Poradowsky: Romanca
J. Novosel: Romanca
F. Farkas: Nepdal sonatina
J. Haydn: Serenada
A. Rechofsky: Preludij i capriccetto
A. Kareva: Nocturno i tocatta
360
E. Jaks: Elegija
F. Farkas: Quattro pezzi
P. I. ajkovski: Nocturno
M. Kelemen: Concertino
- orkestralne dionice
Ishodi uenja:
- postii potrebnu razinu izvoenja prirodnih i umjetnih flageoletta
- izvoditi ljestvice s flageolettima
- savladati nove poteze gudala: saltelato, staccato i spiccato na jedno
gudalo
- postii samostalnost i sigurnost u izvoenju koncertnih djela
- postii samostalnost u interpretaciji djela s obzirom na pripadnost
razliitim stilskim razdobljima
Ispitni zahtjevi:
- jedna ljestvica kroz tri oktave s trozvucima i etverozvucima
- dvije etide
- jedna koncertna etida
- dva stavka iz Bachovih suita za violonelo ili dva stavka barokne sonate
- koncert po izboru
- jedna skladba domaeg autora virtuoznog karaktera

- dva stavka iz Bachovih suita za violonelo ili dva stavka barokne sonate
- koncert po izboru
- jedna skladba domaeg autora virtuoznog karaktera
Metodika objanjenja od I IV razreda

- nastaviti rad s uenikom na tehnici metodom demonstracije te
objanjavanjem principa izvoenja pojedinih tehnikih elemenata
- korisiti sluni i izvodilaki doivljaj za poduavanje uenika svim
glazbenim terminima, osnovnim znaajkama razliitih stilskih razdoblja
te nainima artikulacije i oblikovanja zvuka
- proirivati uenikovo poznavanje muzikog rjenika, nastaviti
upoznavanje uenika s razliitim glazbenim formama te razvijati
uenikove analitike sposobnosti poticanjem na samostalno rjeavanje
361
problema
- kontinuirano pojaavati rad na razvijanju uenikove samostalnosti u
vjebanju i interpretaciji djela
- poticati razvoj uenikova povjerenja u vlastite sposobnosti te razvoj
samokontrole i samoprocjene
- poticati razvoj uenikovih izvodilakih sposobnosti te uenikove
socijalizacije proirivanjem mogunosti javnog nastupanja te skupnog
muziciranja
PUHAKI ODJEL
NASTAVNI PREDMET
FLAUTA
Naziv zanimanja: GLAZBENIK FLAUTIST

I. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
sve durske i sve tri vrste molskih ljestvica s rastavljenim tonikim
trozvucima i dominantnim septakordom u raznim artikulacijama
TEHNIKE VJEBE
Taffanel-Gaubert: 17 Grandes exercices journaliers de macanisme
M. Moyse: Exercises journalies
T. Wye: Practise book (od 1-6, posebice 2 i 5 knjiga)
A. Maquarre: Daily exercises for the flute
M. Reichert: 7 daily exercises, op. 5
A. Gianpieri: 16 studii giornalieri
P. L. Graf: Check up 20 basic studies
362
ETIDE
L. Drouet: 25 etudes celebres
M. Moyse: 18 Excercices au Etudes de Berbiguier
E. Khler: op. 33, II. dio
G. Gariboldi: Grandes etudes de Style, op. 134
SKLADBE UZ PRATNJU GLASOVIRA

J. B. Loillet: Sonata in Ut (C-dur), Sonate iz opusa 1, 2, 3, 4
G. F. Hndel: sonate iz op. 1, br. 1a, 1b, 5 i 9 (te br. 2, 4, 7 i 11)
M. Blavet: sonate iz op.2, br. 1, 2 i 5
C. P.E. Bach: Sonate Wq 85, 86, 87 te 123, 124
A. Vivaldi: Koncerti iz op.10, br. 1, 4 i 5
G. Faure: Berceuse op. 16, Sicilienne, Piece
B. Marcello: sonate iz op. 2
J. Ibert: Histoires (izbor), Entracte
L. van Beethoven: Sonata a due flauti (Brodszky)
Kuhlau: Tri koncertna dueta op. 10.
I. Kuljeri: Jutro
D. Bobi: Karakteristina suita
Ishodi uenja:
Uenik bi u prvom razredu srednje kole trebao savladati sljedee:
- pravilno, kombinirano, prsno-preponsko disanje sa osvjetenim
kontroliranim radom prepone; kapacitet zraka i daha za srednje duge
fraze
- raspon od c1-c4 u kromatici, dobro poznavanje i vladanje svim
zahvatima, posebno fis (trei i etvrti prst), te b (palac i drugi prst) te
njihova adekvatna primjena
- ist i zdrav ton u dinamikom rasponu od pp do ff, u svim registrima
(osim pp u treoj oktavi) te svim dinamikim nijansama izmeu
- vibrato - osvjestiti, sa mogunou kontroliranja njegove brzine
- osvjetena intonacija - mogunost samoinicijativne korekcije
- legato izvedba intervala oktave, none, decime (prema gore i prema
dolje)
- artikulacija - jasna i ista, jednostruki jezik - razlika u atikuliranju,
dvostruki jezik - izjednaena brzina, trostruki jezik - izjednaena brzina
- postii da uenik bude u stanju odsvirati due dijelove u staccatu
- sve vrste ukrasa
- svijest o muzikoj frazi
- svirati uz klavirsku pratnju radi doivljaja harmonijskog zvuka
363
- vista citanje jednostavnijih skladbi (gradivo IV. i V. razreda osnovne
kole)
Ispitni zahtjevi:
- ljestvica
- jedna etida
- 2 stavka sonate (polagani i brzi) ili I. stavak koncerta ili II. i III. st.
koncerta
Program se izvodi napamet
II. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
sve durske i sve tri vrste molskih ljestvica s rastavljenim tonikim
trozvucima i dominantnim septakordom, te sm. 7 na VII. stupnju u
molu u raznim artikulacijama/tempo mm=116-120
TEHNIKE VJEBE
- tehnike vjebe kao I. srednje
ETIDE ( najmanje dvije)

E. Khler: 25 Romantische etden op. 66
E. Khler: Der Fortschritt im Fltenspiel op. 33, III. svezak
G. Gariboldi: Grandes etudes de Style op. 134
J. Andersen: 24 petites etudes op. 33
A. B. Frstenau: 12 grand studies

J. S. Bach: Sonata C-dur, BWV 1033 (ev. Es - dur, 1031)
J. C. F. Bach: Sonata D-dur (Zimmerman)
G. P. Telemann: 12 fantazija za flautu solo (izbor)
12 Methodischen sonaten (izbor)
J. J. Quantz: Sonate
F. II der Grosse: Sonata A-dur (br. 12)
J. - M. Leclair: Sonata op. 2
E. Boch: Suite modale
W. A. Mozart: Rondo D-dur, KV 184
364
G. Donizetti: Sonata
Caplet: Reverie
F. Chopin: Varijacije na Rossinijevu temu
Roussel: Andante et Scherzo
G. B. Pergolesi: Koncert G-dur
Vivaldi: Koncert op.10, br. 2 i 6
Ch. W. Gluck: Koncert G-dur
Kuljeri: Canto e danza
Bjelinski: Tri melodije malog Julijana
Loccatelli: Sonata e-mol za dvije flaute
L. M. kerjanc: Pet lirinih melodija
* eventualno poznata mjesta iz orkestralne literature:

C. W. Gluck: Ples blaenih dua iz Orfeja
J. S. Bach: Kantate, Misa h-mol, Muka po Ivanu, po Mateju
J. Brahms: I. simfonija
L. van Beethoven: I. simfonija
- uputiti uenika na sluanje djela u cijelosti
Ishodi uenja:
Uenik bi u drugom razredu srednje kole, uz utvrivanje i proirivanje
dosad steenog znanja (vidi smjernice br. 1) trebao savladati jo i
sljedee:
- poveati kapacitet i produivati dah, ekonomizirati zrak i planirati ga
- pp u 3. oktavi - tehnika piano sviranja
- artikulacija - dvostruki jezik (mm=116-120)
- trostruki jezik (mm=66-70)
- oktave legato (mm=60)
- legato u intervalima veim od decime
- triler sa zavretkom - bri
- tehnika frulato sviranja - jasan, dobro izveden u 2. i 3. oktavi u legatu
- intonacija: osjeteno snalaenje (visok - nizak) i pravilna korekcija (u
istim intervalima - 4, 5 i 8)
- stilska obiljeja odreenog razdoblja
- prepoznati i izvesti karakter kompozicije
- s razumijevanjem izvoditi kompozicije raznih stilskih razdoblja
- usvojiti znanje o sonatnom obliku, varijacijama, velikom rondu, suiti
Ispitni zahtjevi:
- ljestvica
365
- jedna etida - 2 stavka sonate (polagani i brzi) ili I. stavak koncerta ili II.
i III. st. koncerta
III. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
- sve durske i sve tri vrste molskih ljestvica s rastavljenim tonikim
trozvucima i dominantnim septakordom, sm.7 na VII. mola u
raznim artikulacijama te terce u tonalitetu (uzlazno i silazno u okviru 2
oktave - sporiji tempo)
- kromatske ljestvice u rasponu c1-c4 (razvijene) - mm=132
TEHNIKE VJEBE
isto kao u II. srednje, ali u brem tempu te zahtjevnije vjebe
ETIDE (2 paralelno)
Taffanel - Gubert: Methode complete V. dio
A. B. Frstenau: Bouquet des tons op. 125
J. Andersen: 24 etudes techniques op. 63 I. dio
T. Boehm: 24 caprices op. 26
E. Hhler: 30 Virtuoso etudes op. 75

J. S. Bach: Sonata E-dur BWV 1035
M. Blavet: Sonate op.2, br. 3, 4 i 6
G. P. Telemann: Fantazije, Metodske sonate (izbor)
W. A. Mozart: Koncert C-dur, KV 299 (za flautu i harfu)
F. Danzi: Sonatina D-dur
A. Caplet: Petite valse
G. Faure: Morceau de concours
B. Godard: Allegretto i Idyle iz suite op. 116
A. Casella: Barcarole et Scherzo
R. R. Bennett: Summer music
G. Bizet: Intermezzo i Seguidilla
T. G. Albinoni: Koncert G-dur
G. Ph. Telemann: Koncert D-dur
L. Boccherini: Koncert D-dur
A. Vivaldi: Koncert op. 10 br 3
366
G. Tartini: Koncert G-dur
G. P. Telemann: Suita a- mol (ev. bez uvertire)
D. Cimarosa: Koncert G-dur za dvije flaute i klavir
N. Milotti: Ohridski biseri
E. Cossetto: 4 bagatelle
V. Berdovi: Iverje
B. Saka: Pastorale
IZBOR IZ ORKESTRALNE LITERATURE

L. van Beethoven: Leonora, III. simfonija
G. Rossini: uvertire
F. Mendelssohn: Scherzo iz Sna ljetne noi
G: Bize: Interludij
Ishodi uenja:
Uenik bi u 3. razredu, uz ve navedene i dobro utvrene tehnike i
muzike sposobnosti, trebao usvojiti i slijedee:
- proiriti raspon na cis4 i d4 (vjebe, jo ne u literaturi)
- artikulacija - dvostruki jezik (mm=126-132)
- trostruki jezik (mm=70-78)
- izjednaena u svim registrima i nainima (staccato, portato, marcato itd.)
- sposobnost sviranja staccato u duim odsjecima (1 stranica)
- legato u rasponu dviju oktava
- frulato - legato do 1. oktave/non legato 2. i 3. oktava
- flageoletti - do 7. alikvote (septime na c1, cis1 i d1)
- tono odreivanje alikvote
- intonacija - i u 3. oktavi u svim dinamikama korektna
- tonski bogata 1. oktava
- arpeggia i prolazni tonovi (laufovi) kao ukrasi
Ispini zahtejvi:
- ljestvica
- jedna etida
koncerta
367
IV. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
- sve kao i prijanjih godina samo u brem tempu (mm=144-152)
- cjelotonska ljestvica u cijelom rasponu
TEHNIKE VJEBE
- dosadanji program od I. razred uz dodatak VI. dijela kod Wye-a,
zahtjevnije izvoenje (Gianpieri, Maquarre, Reichert)
ETIDE (2 paralelno):
Taffanel-Gaubert: Metode Complete du Flute II dio, VI svezak
Soussmann: 24 Etudes Journaliers, op. 53
J. Andersen: 24 etudes techniques II. dio, op. 63
H. Altes: 26 selected studies
E. Khler: 30 Viruoso etudes op. 75 (nastavak)
SKLADBU UZ PRATNJU GLASOVIRA

Bach studije (izbor)
J. S. Bach: Sonata e-mol BWV 1034
Sonata g-mol BWV 1020
Suita h-mol (ev. bez uvertire) BWV 1067
W. A. Mozart: Sonate KV 10-15
Koncerti G-dur KV 313
Koncert D-dur KV 314 (fakultativno)
J. Haydn: Koncert D-dur
P. Chaminade: Concertino op. 107
G. Faure: Fantasie op. 79
J. J. Quntz: Koncert G-dur
C. Stamitz: Koncert G-dur
F. Doppler: Fantisi pastorale hongroise
J. Ibert: Jeux - Sonatina
Joliver: Fantaisie - caprice
L. Ganne: Andante et Scherzo
C. Reineche: Ballade
K. Odak: Sonata op. 41
E. Cossetto: 5 komada
B. Bjelinski: Koncert za flautu i klavir, April - sonatina
368
L. van Beethoven: VI. i VII. simfonija
J. Brahms: IV. simfonija
C. Debussy: Preludij za Poslijepodne jednog fauna
H. Berlioz: Fantastina simfonija
M. Ravel: Bolero
Ishodi uenja:
- frulatto
- alikvoti
- pizziccato sa i bez jezika (osnove)
- razliite vrste vibrata (osnove)
- simultano svirati i pjevati (osnove)
- dah za duge fraze, planiranje i ekonomiziranje daha, samostalno
odreivanje mjesta uzimanja daha
- u potpunosti vladati - tonskim i dinamiki rasponom c1-d4 u kromatici
- jasna i ista artikulacija (dvostruki jezik mm=144, trostruki jezik
mm=80)
- artikulacije bez jezika (P, B, V te nain primjene)
- legato velikog raspona (dvije oktave i vie)
- ljestvice (sve) u brzini dvostrukog jezika (mm=144 i vie)
- stilska obiljeja i karakter kompozicije
- jednostavna improvizacija na zadanu melodijsku i harmonijsku osnovu
- prepoznavati formalne i harmonijske grae kompozicije
Ispitni zahtjevi:
- ljestvica
- jedna etida
koncerta

- jedna etida
- cijelo ciklino djelo (sonata ili koncert)
- skladba domaeg autora
- dva orkestralna sola
369
- sve doivljajno usvojeno postupno osmiljati u znanja i svjesno vladanje
vjetinama
- razvijati tehniku sluanja, mogunost unutarnje tonske predodbe
- suvereno izvoditi melodije uz jasno oblikovanje motiva i fraze,
intonacije i vibrata
- svirati vista sloene notne zapise uz pomo nastavnika
- skupno muzicirati u svrhu razvoja senzibiliteta za pravilnu intonaciju i
tempo
- izvoditi kompozicije raznih stilskih razdoblja, te uenika upuivati na
razlike izmeu razdoblja: barok, klasika, romantika
- upuivati uenike na doivljaj cjeline glazbenog djela u susretu s novim
notnim tekstom
- demonstracijom upuivati uenika na pravilno usvajanje novih tehnikih
elemenata i izvoenje melodijskih cjelina s pravim ritmikim pokretom,
pulsom i karakterom
- izbjegavati mehaniki pristup u rjeavanju ritmikih problema
- sluati izvedbu nastavnika ili snimke skladbe i analizirati kasnije
- posluati uenika bez prekidanja zatim zajedno prokomentirati
odsvirano
- intenzivirati odgovornost prema glazbenom djelu i kritinost prema
vlastitom izvoenju
- uenike upuivati na dostupna natjecanja, proirivati mogunosti
zajednikog muziciranja i javnih nastupa
- omoguiti osmiljeno i aktivno bavljenje glazbom uenicima
koji zavravaju srednjokolsko obrazovanje i ne namjeravaju se
profesionalno usmjeriti
NASTAVNI PREDMET
OBOA
Naziv zanimanja: GLAZBENIK OBOIST

I. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
370
ETIDE
J. Sellner: Methode pour hautbois (u raznim artikulacijama)
Schmitt: I. dio
Wiedmann: 45 etuda za obou (izbor od 10)
Paessler: 24 larga

T. Albinoni: Koncert za obou u D-duru, ili C-duru
G. F. Hndel: Sonata za obou u c-molu
R. Schumann: Romanzen
G.Ph. Telemann: Sonata a-mol
Ishodi uenja:
Uenik prvog razreda srednje kole trebao bi usvojiti slijedee tehnike i
vjetine:
kntroliranom radom prepone; kapacitet zraka i daha za srednje duge
fraze
- raspon do tree oktave u kromatici, dobro poznavanje i vladanje svim
zahvatima
- ist i zdrav ton u dinamikom rasponu od pp do ff, u svim registrima, te
svim dinamikim nijansama izmeu
- vibrato - osvjeten, sa mogunou kontroliranja njegove brzine
- legato povezivanje intervala oktave, none, decime (prema gore i prema
dolje)
- artikulacija - jasna i ista
- jednostruki jezik - razlika u atikuliranju
- svirati due dijelove u staccatu
- sve vrste ukrasa
kole)
- senzibilitet za prilagoavanje i korigiranje intonacije i tempa u skupom
muziciranju
Ispitni zahtjevi:
- ljestvica
- jedna etida
371
koncerta
II. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
molu u raznim artikulacijama/tempo mm=116-120
ETIDE
J. Sellner: Methode pour hautbois (u raznim artikulacijama i
transpozicijama)
Schmitt: II. dio
Luft: 24 etude (izbor od 8 etida)
Berti: 18 Capricci per oboe (izbor)
SKLADBE UZ PRETNJU GLASOVIRA

G. F. Hndel: Koncert za obou u g-molu
G. Ph. Telemann: Koncert za obou u f-molu
D. Cimarosa: Koncert
J. S. Bach: Orkestralne studije I dio
Godard: Legende pastorale
M. Ivanov: Kavatina
Ishodi uenja:
Uenik drugog razreda srednje kole trebao bi usvojiti slijedee tehnike i
vjetine:
- poveati kapacitet i produivati dah, ekonomizirati zraka i planirati ga
- artikulacija
- oktave legato
372
Ispitni zahtjevi:
- ljestvica
- jedna etida
koncerta
III. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
ETIDE
Giampieri: 16 studija za perfekciju
Brandaleone: 12 studija (izbor od 6)
K. Mille: 20 studija
Gillet: Tehnika oboe
Brod: Etide

A. Marcello: Koncert za obou u d-molu
G. F. Hndel: Sonata za obou u g-molu
Saint-Saens: Sonata za obou
A. Klobuar: Suita za obou
J. S. Bach: Orkestralne studije II dio
Cimarosa: Koncert za obou i gudae
J. Matanovi: Rapsodija za obou i glasovir
Ishodi uenja:
Uenik treeg razreda srednje kole trebao bi usvojiti slijedee tehnike i
vjetine:
- izjednaenost u svim registrima i nainima (staccato, portato, marcato itd.)
373
- oktave legato
Ispini zahtjevi:
- ljestvica
- jedna etida
koncerta
IV. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
TEHNIKE VJEBE
- Giampieri: Tehnike vjebe
ETIDE
Brandaleone: 12 studija i 6 capriccia
Brod: Etide
Gillet: Etide

J. S. Bach: Orkestralne studije
E. Rotwell: Orkestralne studije I i II dio
A. Britten: 6 metamorfoza
R. Schumann: 3 romance
P. Hindemith: Sonata za obou
J. Haydn: Koncert za obou u C-duru
K. Odak: Rondo
R. Matz: Tri preludija
374
Poulanc: Sonata
A. Vivaldi: Koncert a mol
Ch. Collin: Solo de concourt
Ishodi uenja:
Uenik etvrtog razreda srednje kole trebao bi usvojiti slijedee tehnike
i vjetine:
- alikvoti
- jasna i ista artikulacija
- artikulacije bez jezika
- ljestvice (sve) u brzini dvostrukog jezika
- dobro snalaenje u itanju notnog teksta
- mogunost jednostavnog improviziranja na zadano melodijsku i
harmonijsku osnovu
- prepoznavanje formalne i harmonijske grae kompozicije
Ispitni zahtjevi:
- ljestvica
- jedna etida
koncerta

- etida
- sonata (cijela - iz gradiva 4. r. ) ili
- koncert (cijeli - iz gradiva 4. r.)
- kompozicija domaeg autora
vjetinama
375
tempo
notnim tekstom
pulsom i karakterom
odsvirano
vlastitom izvoenju
NASTAVNI PREDMET
KLARINET
Naziv zanimanja: GLAZBENIK KLARINETIST

I. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
376
TEHNIKE VJEBE
J. Nochta: Tehnika klarineta-I dio
ETIDE
J. Toneti: 28 progresivnih etida (od 1-10)
J. Lancelot: 15 etudes
P. Jeanjean: Etudes Progressives et Melodiques-1 er Cahier

V. Gambaro: 21 capricci (1-10)
K. Stamitz: Koncert br. 3 u B duru
K. Stamitz: Koncert za dva klarineta br.4
C.M.Weber: Concertino u Es duru op.26
V. Gambaro: 21 capricci (5 capricci)
Ishodi uenja:
kontroliranom radom prepone; kapacitet zraka i daha za srednje duge
fraze
dolje)
- sve vrste ukrasa
kole)
muziciranju
Ispitni zahtjevi:
- ljestvica
- jedna etida
- 2 stavka sonate (polagani i brzi) ili I. stavak koncerta ili II. i III. st. koncerta
377
II. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
molu u raznim artikulacijama/tempo
TEHNIKE VJEBE
J. Nochta: Tehnika klarineta-I dio
ETIDE
V. Gambaro: 21 capricci (11-21)
P. Jeanjean: Etudes Progressives et Melodiques-2 em Cahier

C.M.Weber: Koncert br.1 u f molu
F. Krommer-Kramer: Koncert u Es duru
Ishodi uenja:
sljedee:
- poveanje kapaciteta i produivanje daha, ekonomiziranje zraka i
njegovo planiranje
- artikulacija
- oktave legato
Ispitni zahtjevi:
- ljestvica
378
- jedna etida
koncerta
III. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
- kromatske ljestvice
TEHNIKE VJEBE
J. Nochta: Tehnika klarineta-II dio
ETIDE
P. Jeanjean: Etudes Progressives et Melodiques-3 em Cahier (41-50)
A. Perier: 30 etudes (10 etudes)

W. A. Mozart: Koncert u A duru
C. M. Weber: Koncert br.1 u f molu
Ishodi uenja:
muzike sposobnosti, trebao usvojiti i sljedee:
- artikulacija
379
Ispitni zahtjevi:
- ljestvica
- jedna etida
koncerta
IV. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
- sve kao i prijanjih godina samo u brem tempu
TEHNIKE VJEBE
J. Nochta: Tehnika klarineta-II dio
ETIDE
P. Jeanjean: Etudes Progressives et Melodiques-3 em Cahier (51-60)
Perier: 30 etudes
J.S.Bach-U. Delecluse: 15 etudes

U. Delecluse: Six suites de J.S. Bach
C.M.Weber: Koncert br.2 u Es duru
K. Kurpinski:Koncert
J. Brahms: Sonata br.1 i br.2
C. Saint-Sans: Sonata op.167
Studije iz literature uz orkestar
Ishodi uenja
Uenik 4. razreda, uz ve navedene i dobro utvrene tehnike i muzike
sposobnosti, trebao bi usvojiti i sljedee:
- alikvoti
380
- jednostavno improviziranje na zadanu melodijsku i harmonijsku osnovu
- prepoznavati formalnu i harmonijsku grau kompozicije
Ispitni zahtjevi:
- ljestvica
- jedna etida
koncerta

- etida
vjetinama
tempo
notnim tekstom
381
pulsom i karakterom
odsvirano
vlastitom izvoenju
zajednikog muziciranja i javnih nastupa- omoguiti osmiljeno i
aktivno bavljenje glazbom uenicima koji zavravaju srednjokolsko
obrazovanje i ne namjeravaju se profesionalno usmjeriti
NASTAVNI PREDMET
SAKSOFON
Naziv zanimanja: GLAZBENIK SAKSOFONIST

ifra programa: 291104
I. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
- kromatska ljestvica u cijelom opsegu saksofona u svim artikulacijama
- sve durske i molske ljestvice plus toniki trozvuci , dominantni i
smanjeni akordi.
TEHNIKE VJEBE
J. M. Londeix: Exercices mecaniques 1. i 2.
H. Prati: 23 mini-puzzles
J. M. Londeix: Gammes et modes
J. M. Londeix: Les gammes conjointes et en intervales
ETIDE
J. Andersen: 18 petites etudes
M. Mule: 18 exercices ou etudes (Berbiguier)
382
M. Mule: 48 etudes dapres Ferling
H. Klose: 25 etudes de mecanisme
J. Andersen:24 etudes instructives op. 30
L. Niehaus: Basic jazz conception for saxophone

R. Berthelot:Adage et arabesque
J. Ibert: Histoires
P. Hindemith:Sonate
P. Bonneau:Suite
A. Cherepnine:Sonatine sportive
A. Jolivet :Fantasie-impromptue
R. Planel:Prelude et saltarelle
Ishodi uenja:
fraze
dolje)
- artikulacija - jasna i ista, jednostruki jezik - razlika u atikuliranju
- dui dijelove u staccatu
- sve vrste ukrasa
kole)
muziciranju
Ispitni zahtjevi:
- ljestvica
- jedna etida
koncerta
383
II. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
smanjeni akordi.
TEHNIKE VJEBE
M. Londeix: Exercices mecaniques 1. i 2.
ETIDE
M. Mule: Exercices journaliers ( Terschak) ed. Leduc
M. Mule: 48 etudes dapres Ferling ed. Leduc
H. Klose: 15 etudes concertantes ed. Leduc

J. Absil: Sonate
J. Casterede: Scherzo
Y. Bourrel: Sonate op. 18
R. Planel: Prelude et saltarele
A. Cherepnine: Sonatine sportive
P. Hindemith: Sonate
Ishodi uenja:
sljedee:
njegovo planiranje
- artikulacija
- oktave legato
384
Ispitni zahtjevi:
- ljestvica
- jedna etida
koncerta
III. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
smanjeni akordi
TEHNIKE VJEBE
J. M. Londeix: Gammes et modes-ed. Leduc
J. M. Londeix: Les gammes conjointes et en intervales-ed. Lemoine
J. M. Londeix: Exercices mecaniques 1. i 2.-ed Lemoine
ETIDE
M. Mule: Exercices journaliers ( Terschak)-ed. Leduc
M. Mule: 48 etudes dapres Ferling-ed. Leduc
M. Mule: 53 etudes ( Boehm, Terschak, Furstenau)-ed. Leduc
J. Andersen: 29 grandes etudes -ed. Billaudot

P. Bonneau: Concerto
J. Absi: Sonate
P. Maurice: Tableaux de Provence
D. Milhaud: Scaramouche
A. Glazounov: Concerto
385
R. Planel: Prelude et saltarele
P. Creston: Sonata
H. Tomasi: Ballade
P. M. Dubois: Concerto
Ishodi uenja:
- artikulacija
Ispitni zahtjevi:
- ljestvica
- jedna etida
koncerta
IV. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
- sve durske i molske ljestvice plus toniki trozvuci, dominantni i smanjeni
akordi
TEHNIKE VJEBE
J. M. Londeix: Exercices mecaniques 1. i 2.
386
ETIDE
M. Mule: Etudes variees
M. Mule: 48 etudes dapres Ferling
M. Mule: 53 etudes ( Boehm, Terschak, Furstenau)

P. Bonneau: Concerto
P. Maurice: Tableaux de Provence
D. Milhaud: Scaramouche
Glazounov: Concerto
P. Creston: Sonata
H. Tomasi: Ballade
P. M. Dubois: Concerto
Pascal: Sonatine
J. Ibert: Concertino da camera
Ishodi uenja:
Uenik bi u etvrtom razredu srednje kole, uz utvrivanje i proirivanje
sljedee:
- alikvoti
harmonijsku osnovu
Ispitni zahtjevi:
- ljestvica
- jedna etida
- 2 stavka sonate (polagani i brzi) ili I. stavak koncerta ili II. i III. st. koncerta
387
- etida
vjetinama
tempo
notnim tekstom
pulsom i karakterom
odsvirano
vlastitom izvoenju
388
NASTAVNI PREDMET
TRUBA
Naziv zanimanja: GLAZBENIK TRUBA

I. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
- alikvotni nizovi u legatu sa lip-trilerom na posljednje dvije note
- ljestvice proirene legato, non legato, istoimene vokalize (kroz dvije
oktave gis, fis, f vokalize)
TEHNIKE VJEBE
Jean Baptiste Arban: III. dio ukrasi, kromatske vjebe trostruki jezik
dnevne vjebe kvinti i kvarti na istoj poziciji legato, staccatto i u
kombinaciji
ETIDE
dnevne vjebe iz kole za trubu Jamesa Stampa
Paul Clodomir: Vingt etudes chantantes
Paul Clodomir: Vingt etudes de mecanisme

Luceon Thret: 15 vjebi za promjenu transpozicija
Jacques Eduard Brat: Orientale
Julien Porret: Concertino no. 20
Emanuel de Coriolis: Intrada et Fandanquillo
Ishodi uenja:
fraze
389
dolje)
- sve vrste ukrasa
- vista itanje jednostavnijih skladbi (gradivo IV. i V. razreda osnovne
kole)
muziciranju
Ispitni zahtjevi:
- ljestvica
- jedna etida
koncerta
II. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
- sve skale dur i mol na tri naina: legato, legato staccatto, staccatto
- sve dur-vokalize kroz dvije oktave sa uporabom pedalnih tonova
TEHNIKE VJEBE
James Stamp: Daily Drill
Jean Baptiste Arban: dupli i trostruki jezik (i kombinacija)
ETIDE
Paul Clodomir: Vingt etudes chantantes (po izboru)
Paul Clodomir: Vingt etudes mecanisme (po izboru i mogunosti
kandidata)

Domenico Gatti: III. dio dueti
Alan Street: Rondino
Bruno Bjelinski: Preludij
Marijan Novak: Zimsko putovanje (trio)
390
Pietro Baldasare: Sonata
Paul Rougnon: Premier solo de concert
Jacques Eduard Brat: Fantasia en mi
Paul Wiggert: Dramatska skica
Ishodi uenja:
sljedee:
njegovo planiranje
- artikulacija
- oktave legato
Ispitni zahtjevi:
- ljestvica
- jedna etida
koncerta
III. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
- sve skale dur i mol na tri naina: legato, legato staccatto, staccatto
- sve dur-vokalize kroz dvije oktave sa uporabom pedalnih tonova
TEHNIKE VJEBE
391
ETIDE
Wilhelm Wrm: III. dio
Paul Clodomir: Douze etudes caracteristiques
Paul Clodomir: Vingt etudes mignones
Alexandar Gledicke: Koncertna etida
Jean Baptiste Arban: IV. i V. dio virtuozne etide

Tomaso Albinoni: Concerto in B
Jacques Balay: Prelude et balade
Jiri Laburda: Sonatina
ORKESTRALNE STUDIJE
L. van Beethoven: Ouvertire Egmont
P. I. ajkovski: IV. simfonija; VI. simfonija
M. Ravel: Bolero
Ishodi uenja:
- artikulacija
- izjednaena u svim registrima i nainima (staccato, portato, marcato
itd.)
Ispini zahtjevi:
- ljestvica
- jedna etida
koncerta
392
IV. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
- sve dur-vokalize kroz dvije oktave
- paralelne molske ljestvice
- dnevne vjebe: disanje, sviranje na usnik
- razvijene skale po stupnjevima
- lip-trileri
TEHNIKE VJEBE
ETIDE
Wilhelm Wrm: III. dio
Paul Cl odomir: Douze etudes caracteristiques
Paul Clodomir: Vingt etudes mignones
Alexandar Gledicke: Koncertna etida
Jean Baptiste Arban: IV. i V. dio virtuozne etide
Raymond Sabarish: Etude virtuose 1, 5, 7, 10
Francis Bodt: Etudes 1, 3, 4, 5, 7, 9

Jean Hubeau: Sonata
Johann Nepomuk Hummel: Koncert
Josef Haydn: Koncert (na B trubi)
Aleksandar Arutjunjan: Concert
Eduard Abramjan: Koncertni scherzo
Aram Haaturjan: Ples sa sabljama
Marijan Novak: La valse charmante
Bruno Bjelinski: Preludij
ORKESTRALNE STUDIJE
R. Wagner: Parsifal
Stravinski: Petruka
R. Strauss: Simfonia domestica
R. Strauss: Don Juan
D. ostakovi: Simfonije I. i V.
P. I. ajkovski: Labue jezero
393
M. P. Musorgski -M. Ravel:Slike s izlobe (Promenade, Svadba idova,
Velika kineska vrata)
M. Ravel: Klavirski koncert u G-duru
Ishodi uenja:
- alikvoti
- jednostavnogimproviziranje na zadanu melodijsku i harmonijsku osnovu
Ispitni zatjevi:
- ljestvica
- jedna etida
koncerta

- etida
Metodika objanjenja (I-IV):

vjetinama
394
tempo
notnim tekstom
pulsom i karakterom
odsvirano
vlastitom izvoenju
NASTAVNI PREDMET
FAGOT
Naziv zanimanja: GLAZBENIK FAGOTIST

I. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
razne ritmike kombinacije punktirano, sinkopirano...)
395
TEHNIKE VJEBE
- F. Oubradous: Scales & Daily Exercises, I. svezak
ETIDE
- B. Gambaro: 18 etida
- L. Milde: Etide op. 24
- Satzenhofer: Etide
- Loushez: 20 etida
- Haultier: Le debutant basoniste

- J. E. Galliard: 6 sonata za fagot
- A. Vivaldi: Koncert u a-molu, F VII, No 7, Koncert u B-duru
La Notte, F VIII, No 1
- B. Marcello: Sonata u e-molu
- J. Weissenborn: Andante
- B. Bjelinski: 2 invencije
- A. Vivaldi: Koncert u C-duru, F VIII, No 17, Koncert u a-molu,
F. VIII, No 2
- J. F. Fasch: Sonata u C-duru
Ishodi uenja:
Uenik prvog razreda srednje kole trebao bi vladati ovim osnovnim
tehnikama sviranja fagota:
kontroliranom radom prepone;
- kapacitet zraka i daha za srednje duge fraze
- kromatika, dobro poznavanje i vladanje svim zahvatima
- ist i zdrav ton u dinamikom rasponu od pp do ff, u svim registrima, te
svim dinamikim nijansama izmeu
dolje)
- treba postii da uenik bude u stanju odsvirati due dijelove u staccatu
sve vrste ukrasa
kole)
396
- u skupom muziciranju senzibilitet za prilagoavanje i korigiranje
intonacije i tempa
Ispitni zahtjevi
- ljestvica
- jedna etida
koncerta
II. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
TEHNIKE VJEBE
- F. Oubradous: Scales & Daily Exercises, I. svezak
ETIDE
- K. Pivonka: Izbor etida za fagot
- L. Milde: Etide op. 24

- J. E. Galliard: 6 sonata za fagot
- B. Marcello: Sonata u e-molu, F VIII, No 6
- A. Vivaldi: Koncert u C-duru, F VIII, No 17, Koncert u B-duru, F VIII,
No 24
- A. Vivaldi: Koncert u e-molu, F VIII, No 6
- W. A. Mozart: Koncert u B-duru, KV 191
- J. De Boismortier: Sonata za fagot
- G. Piern: Concert piece
Ishodi uenja
sljedee:
397
- poveanje kapaciteta i produivanje daha
- tehnika piano sviranja
- artikulacija
- oktave legato
Ispitni zahtjevi
- ljestvica
- jedna etida
koncerta
III. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
TEHNIKE VJEBE
- F. Oubradous: : Scales & Daily Exercises, II. Svezak
ETIDE
- L. Milde: Koncertne etide, op. 26, I. dio
- E. Bozza: Etudes Journaliers
- J. S. Bach: Sonate i Suite za violoncello solo, Partita za flautu solo
(Bachove Sonate, Suite i Partite sviraju se kao virtuozne etide)

- Boismortier: Sonata za fagot
- A. Vivaldi: Koncert u e-molu, F VIII, No 6, Koncert u a-molu, F VIII,
398
No 2, Koncert u c-molu, F VIII, No 14, Sonata u B-duru
- J. Chr. Bach: Koncert u B-duru
- A. Vivaldi: Koncert u e-molu, F VIII, No 6
- G. Piern: Concert piece, Solo de concert
- C. M. von Weber: Koncert u F-duru
Ishodi uenja
- izjednaenost u svim registrima i nainima (staccato, portato, marcato
itd.)
- oktave legato
- intonacija Izrada i podeavanje piska za lako izvoenje.
Ispitni zahtjevi
- ljestvica
- jedna etida
koncerta
IV. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
- sve dur i mol ljestvice (legato, staccato, kombinacije legato-staccato te
TEHNIKE VJEBE
- F. Oubradous: Scales & Daily Exercises, II. Svezak
ETIDE
- L. Milde: Koncertne etide, Op. 26, II. dio
- P. M. Dubois: 12 etida
- E. Ozi: 42 capriccia
399
- E. Bourdeau: Grande methode complete
- J. S. Bach: Sonate i Suite za violoncello solo, Partita za flautu solo
(Bachove Sonate, Suite i Partite sviraju se kao virtuozne etide)

- G. F. Telemann: Sonata u Es-duru, Sonata u e-molu
- W. A. Mozart:Koncert u B-duru, KV 191
- A. Vivaldi:Koncert u e-molu, F VIII, No 6, Koncert u a-molu,
F VIII, No 2
- G. Piern:Concert piece
- C. M. von Weber: Koncert u F-duru
- R. Matz: Elegija i Humoreska
- C. M. von Weber: Andante e Rondo Ungarese
- G. Piern: Solo de concert
- J. N. Hummel: Koncert za fagot
- Ph. F. Bddecker: Sonata sopra La Monica
Ishodi uenja
Uenik 4. razreda trebao bi savladati klasine tehnike sviranja na fagotu,
te se upoznati i s nekim elementima nove; uz to usvojiti nain njezine
notacije:
harmonijsku osnovu
- prepoznavati formalne i harmonijske grae kompozicije
Ispitni zahtjevi na kraju IV. razreda:

- ljestvica
- jedna etida
koncerta
400
- etida
- sonata (cijela - iz gradiva 4. r. )
ili
Metodika objanjenja od I - IV
- svirati vista sloene notne zapise uz pomo nastavnika, te time
razvijati tehniku suanja uz jasno oblikovanje motiva i fraze, te
sredstava interpretacije
tempo, razvijati pri tome tehniku sluanja
- doivjeti cjelinu glazbenog djela u susretu s novim notnim tekstom
- pojaano raditi na stvaranju unutarnje predodbe i razvoju tehnike
sluanja
- upuivati uenika da melodijske cjeline izvodi s pravim ritmikim
pokretom, pulsom i karakterom
- smanjivati verbalnu komunikaciju i uspostavljati povjerenje uenika u
vlastito miljenje i glazbeni sluh
odsvirano
- uvode u nove tehnike elemente prvo demonstrira nastavnik kako bi
uenik doivio i uo zvuk te odreene tehnike
vjetinama
- intentzivirati odgovornost prema glazbenom djelu i kritinost prema
vlastitom izvoenju
401
koji zavravaju srednjekolsko obrazovanje i ne namjeravaju se
NASTAVNI PREDMET
TROMBON
Naziv zanimanja: GLAZBENIK TROMBONIST

I. razred
NASTAVNI SADRAJI
VJEBA ZA LEGATO I RAZVOJ TONSKE TEHNIKE

Bordogni/Rochut Book I
VJEBE TEHNIKE I ARTIKULACIJE

Sve durske i molske ljestvice (sa starim nainima) u rasponu do dvije
oktave
(B. Slokar, E.Gaetke).
Kopprasch, Vol. I
Arban, Complete Method for Trombone
Gaetke, 32 Tgliche Lippen-und Zungenuebungen
Schlossberg, Daily Drills and Technical Studies
Mueller, Technical Studies
Ben van Dijk: Bens Basics kola za trombon
LIP TEHNIKA:
Charles Colin, Flexibility Studies
Branimir Slokar, Flexibilities
IZBOR IZ ORKESTRALNE LITERATURE:

Mozart: Tuba Mirum solo
Rossini: La Gazza Ladra
Berlioz: Hungarian March
Saint-Saens: 3.simfonija
Rimsky-Korsakoff: Russian Easter Overture
402
IZBOR IZ SOLO LITERATURE:
Morceau Symphonique, Gulimant;
Elegy fuer Mippy II, Bernstein;
Romance, Ewald;
Andante et Allegro, Barat;
Sonate: Marcello, Galliard (po izboru nastavnika)
Ispitni zahtjevi:
Ljestvica kroz dvije oktave
Etida po izboru
Ishodi uenja:
fraze
dolje)
- sve vrste ukrasa
- vista itanje jednostavnijih skladbi (gradivo IV. i V. razreda osnovne
kole)
muziciranju
II. razred
NASTAVNI SADRAJI

Bordogni/Rochut, Book II

oktave
403
(B. Slokar, E.Gaetke), kromatske ljestvice
Kopprasch, Vol. II
Arban - Complete Method for Trombone, (ukljuujui dvostruki i
trostruki jezik)
Branimir Slokar - Doppel-und-Dreifachzunge
Schlossberg - Daily Drills and Technical Studies
Ben van Dijk - Bens Basics kola za trombon
LIP TEHNIKA
Charles Colin - Flexibility Studies in 3 vol.
Branimir Slokar - Flexibilities

Strauss, Till Eulenspiegel
Tchaikowsky, 4., 6. simfonija
Mahler, 3. simfonija
Stravinsky, ar Ptica
Verdi: Traviata
IZBOR IZ SOLO LITERATURE

Rimsky-Korssakoff - Concerto
Grafe - Grand Concerto
Weber - Romance
Boutry - Choral Varie
Sonate: Marcello, Galliard
Ishodi uenja:
njegovo planiranje
- artikulacija
- oktave legato
Ispitni zahtjevi:
Ljestvica kroz dvije oktave s razloenim akordima
404
Etida po izboru
Koncert (I. stavak s kadencom ili II i III stavak)
III. razred
NASTAVNI SADRAJI

Bordogni/Rochut Book II, III

oktave
Bach - Cello Suite 1-3
LIP TEHNIKA
Charles Colin, Flexibility Studies in 3 vol.
Branimir Slokar, Flexibilities

Strauss - Till Eulenspiegel,
Ravel - Bolero
Wagner - 3. in Lohengrin, Tannhaeuser, Walkyre,
Rossini - William Tell uvertira

Korsakoff - Concerto
Handel: Concerto in f minor
Grkovi Sonatina
Bobi - Triptih
Vivaldi Sonata 3, 4.
Saint-Saens - Cavatine
405
Ishodi uenja:
- artikulacija
- izjednaena u svim registrima i nainima (staccato, portato, marcato
itd.)
Ispitni zahtjevi:
Ljestvica kroz dvije oktave s razloenim akordima
Etida po izboru
IV. srednje
NASTAVNI SADRAJI

Bordogni/Rochut Book II, III

oktave
Bach - Cello Suite
LIP TEHNIKA
Charles Colin - Flexibility Studies in 3 vol.
Branimir Slokar - Flexibilities

Ravel - Bolero
Verdi - opere
Bartok udesni mandarin,
406
Wagner 3. in Lohengrin, Tannhaeuser, kas Walkira
Mozart Tuba Mirum

Grondahl - Concerto
Rimsky-Korsakoff Concerto
ulek - Sonata
Grkovi - Sonatina
Bobi - Triptih za trombon i klavir
Vivaldi, Telleman - sonatine
Ishodi uenja:
- alikvoti
- jednostavnogimproviziranje na zadanu melodijsku i harmonijsku osnovu
Ispitni zahtjevi:
U dva dijela
1. ljestvica u dvije oktave s razloenim akordima na svim stupnjevima,
etida prema izboru napamet, jedan orkestralni izvadak po izboru
2. koncert uz klavirsku pratnju napamet, skladba po izboru (ne mora biti
napamet)

1. ljestvica u dvije oktave s razloenim akordima na svim stupnjevima,
etida prema izboru napamet, jedan orkestralni izvadak po izboru
2. koncert uz klavirsku pratnju napamet, skladba po izboru
Metodika objanjenja (I-IV):

vjetinama
407
tempo
pulsom i karakterom
- sluati uenika bez prekidanja zatim zajedno prokomentirati odsvirano
vlastitom izvoenju
GITARISTIKI ODJEL
NASTAVNI PREDMET
GITARA
Naziv zanimanja: GLAZBENIK GITARIST

I. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
- kroz 2 i tri oktave, dur i mol (prirodni, harmonijski, melodijski) na razne
naine s obzirom na artikulaciju, dinamiku i tempo
TEHNIKE VJEBE
C. Bonell: Technique Builder (Cambridge Music Works)
408
R. Chiesa: Tecnica fondamentale della chitarra, sv. 1-3 (Suvini-Zerboni)
Verlag)
S. Tennant: Pumping Nylon (Alfred Publishing)
ETIDE (barem deset)

L. Brouwer: Etudes simples, sv. 3 i 4 (Eschig)
M. Giuliani: Etide op. 100 - lake
E. Pujol: Etide
F. Sor: Etide op. 31 - tee, op. 35 - tee
F. Trrega: Etide
SKLADBE 16. i 17. st. (barem jedna)

J. Dowland: skladbe po izboru
L. Milan: Pavane
S. L. Weiss: skladbe po izboru
SKLADBE 19. i 20. st. (barem tri)

A. Barrios-Mangore: skladbe po izboru
A. A. Sardinha (Garoto): Izabrane skladbe, sv. 1 i 2 (Guitar Solo
Publications)
M. Giuliani: skladbe po izboru
A. Lauro: skladbe po izboru
F. Moreno-Torroba: Musica para guitarra, sv 1 i 2 (Opera tres)
M. M. Ponce: Estrellita (Ed. Musicales Yolot)
M. M. Ponce: Preludiji (Schot)
409
E. Pujol: Troisime triquilandia (Eschig)
D. Reis: skladbe po izboru
F. Sor: skladbe po izboru
F. Trrega: skladbe po izboru
H. Villa-Lobos: skladbe po izboru
SONATE, SONATINE, TEME S VARIJACIJAMA (barem jedna)

F. Carulli: sonate po izboru
A. Diabelli: Sonata u C-duru
M. Giuliani: Tri sonate op. 96
M. Giuliani: Sonatine op. 71, br. 1 i 2
F. Molino: Tri sonate, op. 6
F. Molino: Fantazija br. 1
S. Molitor: Sonata op. 7
N. Paganini: Sonata u C-duru
M. M. Ponce: Varijacije na Cabezonovu temu (Tecla)
K. Scheidler: 2 sonate (Chanterelle)
SUITE (barem jedna)

F. Moreno-Torroba: Suite miniature (Brben)
J. W. Duarte: Miniature Suite (Schott)
Barokne suite slinih zahtjeva: J. G. Baron, G. Brescianello, F. Campion,
F. Corbetta, J. A. Logy, L. Roncalli, R. de Vise, S. L. Weiss.
SKLADBE HRVATSKIH SKLADATELJA (barem jedna)

V. Bednjanec: Minijature
S. Fumi : Mazurka (Music Play, Zagreb)
M. Majdak: Mali plac rag (Music Play, Zagreb)
I. Padovec: etiri plesa (Prek, Orli)
Ishodi uenja:
- upoznati razliite stilove unutar gitaristike literature
- sviranje vista
- improvizacija na zadane teme
- ovladati ljestvicama u svim pozicijama na hvataljci
410
- ovladati svim vrstama uzlaznog i silaznog legata
- postii nezavisnost prstiju lijeve i desne ruke
- usavriti sinkronizaciju lijeve i desne ruke
- ovladati gitaristikim tehnikama (rasgueado, tremolo, arpeggio)
- razviti svijest o vlastitom umjetnikom izriaju u skladu s poznavanjem
glazbenog stila i forme
Ispitni zahtjevi:
- ljestvice
- jedna etida
- prvi stavak sonate (sonatine) ili tema s varijacijama
- dvije skladbe
II. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
TEHNIKE VJEBE
Verlag)
S. Tennant: Pumping Nylon (Nathaniel Gunod)
ETIDE (barem 10)

M. Giuliani: Etide op. 100 - tee
L. Legnani: 36 Caprices op. 20 laki
411
E. Pujol: Etide
F. Sor: Etide op. 6 - lake
J. Sagreras: El colibri (Ricordi)
F. Trrega: Etide
M. Zelenka/ J. Obrovska: Studi di intervalli


M. Abloniz: Tarantella burlesca (Brben)
L. Brouwer: Deux themes populaires cubains (Eschig)
M. Castelnuovo-Tedesco: Caprichos de Goya (Berben)
Publications)
M. Giuliani: skladbe po izboru
R. Gnatalli: Alma brasiliera (Chanterelle)
A. Lauro: skladbe po izboru
F. Klenyans: Valse venezuelienne (Billaudot)
F. Moreno-Torroba: Musica para guitarra, sv 1 i 2 (Opera trs)
M. M. Ponce: Preludiji (Schot)
M. D. Pujol: Cinco preludios (Universal Australia)
D. Reis: skladbe po izboru
J. Rodrigo: Dos pequeas fantasias (J. Rodrigo ed.)
412
SONATE, SONATINE, TEME S VARIJACIJAMA, FANTAZIJE
(barem jedna)
I. Albeniz, M: Sonata
M. Carcassi: Varijacije na francusku temu op. 7
M. Giuliani: Sonata op. 15
M. Giuliani: Variazioni di Rode
L. Legnani: Introdukcija i varijacije
J. Maissonier: Varijacije na Nel cuor piu non mi sento
W. Matiegka: Sonata u e-molu op. 31, br. 4
M. M. Ponce: Varijacije na Cabezonovu temu (Tecla)
A. Soler: 3 Sonate (Guitar Solo Publications)
F. Sor: Sonata op. 15
F. Sor: Varijacije na Folies dEspagne
F. Sor: Tema s varijacijama op. 11
G. Viozi: Sonata (Chanterelle)
Y. Yocoh: Sakura (Guitar Solo Publications)
KONCERTI
A. Vivaldi: Koncert u D-duru
SUITE (barem jedna)

J. W. Duarte: Petite suite franaise (Eschig)
I. Jelinek: Suita u A-duru (Lemoine)
N. Kokin: Vilenjaci (Lemoine)
P. Lerich: Suite baroque (Eschig)
M. Tesa: Pinocchio (Lemoine)
Barokne suite slinih zahtjeva: J. G. Baron, G. Brescianello, F. Campion,
L. Roncalli, S. L. Weiss.
SKLADBE HRVATSKIH AUTORA (barem jedna)

A. agalj: Oslobaanje (Music Play, Zagreb)
S. Fumi: Nocturno, Preludij br. 5 (Music Play, Zagreb)
M. Grakali: Orijentalna serenada (Music Play, Zagreb)
F. Matui: Etida (Music Play, Zagreb)
Ishodi uenja:
Uenik bi u 2. razredu srednje kole trebao savladati sljedee:
413
- sviranje vista
- ovladati svim vrstama uzlaznog i silaznog legata
- postii nezavisnost prstiju lijeve i desne ruke
- usavriti sinkronizaciju lijeve i desne ruke
- razviti svijest o vlastitom umjetnikom izriaju u skladu s poznavanjem
glazbenog stila i forme
Ispitni zahtjevi:
- ljestvice i kadence
- jedna etida
- prvi stavak sonate (sonatine) ili tema s varijacijama
- dvije skladbe
III. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
TEHNIKE VJEBE
R. Chiesa: Tecnica fondamentale della chitarra, svezak 1-3 (Suvini-
Zerboni)
Verlag)
414
ETIDE (barem 6)
F. Sor: Etide op. 6 - tee
F. Trrega: Etide
H. Villa-Lobos: Etide - lake
M. Zelenka/ J. Obrovska: Studi di intervalli


L. Brouwer: Paisaje cubano con campanas (Ricordi)
R. Dyens: Tango en skai (Lemoine)
M. de Falla: Homenaje (Chanterelle)
Publications)
N. Kokin: Gitara
N. Kokin: Happy Birthday (Margaux)
F. Moreno-Torroba: Nocturno (Schott)
F. Moreno-Torroba: Pieces caracteristiques (Schott)
J. Turina: Rafaga (Schott)
415
(barem jedna)
B. Calatayud: Sonatina br. 2
A. Carlevaro: Cronomias I (Barry)
M. Castelnuovo-Tedesco: Varijacije kroz stoljea (Schott)
F. Castillo: Sonata (Opera trs)
A. Diabelli: 3 sonate (Schott)
F. Duek: Sonata u C-duru (Lemoine)
M. Gangi: Sonatina (Brben)
M. Giuliani: Sonatina op. 71, br. 3
M. Giuliani: Varijacije na Hndelovu temu op. 107
A. Harris: Sonatina (Columbia Music)
F. Mayer: Sonata a-mol (Oxford Unversity Press)
J. Morel: Sonatina (Chorus)
T. Uhlik: Sonatina
Y. Yocoh: Sakura (Guitar Solo Publications)
KONCERTI
F. Carulli: Koncert u A-duru
A. Vivaldi: Koncert u C-duru
SUITE (barem jedna)

P. Carreo: Suite parra guitarra (Zanibon)
J. W. Duarte: American Suite op. 96 (Universal Australia)
F. Moreno-Torroba: Suite castellana (Schott)
A. Tansman: Suite in modo polonico (Eschig)
Barokne suite slinih zahtjeva: J. S. Bach, L. Roncalli, S. L. Weiss
SKLADBE HRVATSKIH SKLADATELJA (barem jedna)

M. Grakali: Slavonsko kolo
G. Liste: Za Patriciju (Music Play, Zagreb)
M. Nardelli: Dubrovaki stari tramvaj (Music Play, Zagreb)
I. Padovec: Varijacije na omiljenu temu op. 11 (Music Play, Zagreb)
S. ulek: Tri trubadurske
416
Ishodi uenja:
- sviranje vista
- postii potpunu samostalnost u umjetnikom izriaju
Ispitni zahtjevi:
- jedna etida
- jedan stavak iz Bachove suite
- cijela sonata (sonatina) ili tema s varijacijama
- skladba po izboru
Ispitni program svira se napamet.
IV. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE
TEHNIKE VJEBE
Verlag)
ETIDE (barem 6)
417
F. Sor: Etide op. 6 i 29
F. Trrega: Etide
H. Villa-Lobos: Etide


M. Castelnuovo-Tedesco: Tarantella (Ricordi)
J. W. Duarte: Idylle pour Ida (Universal)
Publications)
N. Kokin: Usher Waltz
F. Martin: Quatre pices brves (Universal)
A. Piazzolla: Four pieces (Chanterelle)
A. Piazzolla: Cinco piezas (Brben)
S. Rak: Homage to Tarrega (Musical New Series)
J. Turina: Hommage Trrega (Schott)
H. Villa-Lobos: skladbe po izboru.

(barem jedna)
L. Berkeley: Sonatina (Chester)
M. Berkeley: Sonata in one movement (Oxford University Press)
L. Berkeley: Theme and Variations (Brben)
418
L. Brouwer: Sonata (Opera trs)
L. Brouwer: Varijacije na temu Djanga Reinhardta (Ed. Transatlantiques)
M. Castelnuovo-Tedesco: Sonata (Schott)
E. Cordero: El Carbonerito (Ed. Transatlantiques)
A. Diabelli-J. Bream: Sonata u A-duru (Faber Music)
C. Domeniconi: Varijacije na anatolsku narodnu pjesmu (Bote & Bock)
J. W. Duarte: Varijacije na katalonsku narodnu pjesmu (Novello)
R. Dyens: Libra sonatine (Lemoine)
M. Giuliani: Grand sonata eroica op. 150
E. Grau: Sonata espaola br. 1 (Ricordi Americana)
C. Guastavino: Sonata br. 2 (Ricordi Americana)
A. Harris: Varijacije i fuga na Hndelovu temu (Schott)
A. Klobuar: Sonata
F. Moreno-Torroba: Sonatina
M. M. Ponce: Sonata classica
M. M. Ponce: Sonatina meridional
M. M. Ponce: Sonata III
M. M. Ponce: Tema, varijacije i finale (Schott)
J. Rodrigo: Sonata la Espaola
J. Rodrigo: Sonata giocosa
A. Uhl: Sonata classica (Schott)
KONCERTI
A. Tansman: Musique de Cour (Universal)
SUITE (barem jedna)

. Brkanovi: Suita Mediterana
J. W. Duarte: Engleska suita (Novello)
A. Lauro: Suita venezolana (Broekmans & van Poppel)
M. Mileti: Hrvatska suita (Schott)
F. Mompou: Suite compostelana (Eschig)
Barokne suite slinih zahtjeva: J. S. Bach, S. L. Weiss
SKLADBE HRVATSKIH AUTORA (barem jedna)

A. Ani: Solinski arhaizmi
I. Josipovi: Amfore
419
G. Liste: Trice (Music Play, Zagreb)
N. Milotti: Mantinjada i tanac
M. Nardelli: Omaggio a Boris (Music Play, Zagreb)
B. Papandopulo: Tri plesa (Gerlig)
F. Para: Muzika za gitaru
M. Rudjak: Double
Ishodi uenja:
- postii potpunu stilsku i formalnu osvijetenost
- sviranje vista
- postii potpunu samostalnost u umjetnikom izriaju
- ostvariti visoki tehniki i glazbeni nivo napretka uenika, usmjeren
prema osnovnim kriterijima glazbenog profesionalizma
Ispitni zahtjevi:
- jedna etida
- dva stavka iz Bachove suite
- cijela sonata (sonatina) ili tema s varijacijama
- skladba po izboru

- dvije etide
- dva stavka iz Bachove suite
- sonata (sonatina)
- suita ili tema s varijacijama
- skladba po izboru
- raditi na muzikom izraavanju (stil, forma, karakter skladbe; iz ega
proizlazi fraziranje, dinamika, agogika...) uz nastavnikovu demonstraciju
na instrumentu
420
- sviraka suradnja uenika i nastavnika
- poticati uenikovu matu kroz zvune i opisne primjere
- sluati snimljene izvedbe
HARMONIKAKI ODJEL
NASTAVNI PREDMET
HARMONIKA
Naziv zanimanja: GLAZBENIK HARMONIKA

I. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE:
- sve dur i mol (harmonijske i melodijske), kao i kromatske ljestvice kroz
dvije oktave paralelno i u protupomaku
- sve dur i mol ljestvice u tercama i sekstama, u odnosu basa i diskanta
paralelno i u protupomaku
- svi trozvuci u velikoj rastvorbi paralelno i u protupomaku
- dominantni septakordi i smanjeni septakordi u velikoj rastvorbi
- kretanje u oktavama, lomljenim oktavama i terc-oktavama desnom
rukom uz odgovarajuu ljestvicu lijevom rukom
- sve ljestvice treba svirati na standard i na kromatskom basu
Ljestvice u svim navedenim elementima mogu biti glazbeno oblikovane
razliitom dinamikom, agogikom, artikulacijom i tempom.
TEHNIKE VJEBE I ETIDE:

Gradus ad Parnassum, I svezak
Czerny: Izbor etida op. 462
L. O. Anzaghi: Capriccia i divertimenta raznih autora
E. Pozolli: 15 studie facili (u transkripciji)
S. Borris: Osam studija za harmoniku
421
POLIFONE SKLADBE:
J. S. Bach: Dvoglasne i troglasne invencije (u transkripciji)
J. S. Bach: Francuska suita (odgovarajui stavci)
G. Frescobaldi: Fuga u g-molu
G. F. Hndel: Fuga u h-molu
G. F. Hndel: Dvije sarabande, op. 334
G. F. Hndel: Largo, op. 447
G. F. Hndel: Menuet u F-duru, op. 332
G. F. Hndel: Passacaglia u d-molu, op. 422
T. Lundquist: Nove dvoglasne invencije
CIKLIKE SKLADBE:
A. Rjepnjikov: Djeja suita Suveniri
I. Bogar: Sonatina
J. Derbenko: Djeje suite
H. Boll: Tema s varijacijama
G. Grudzinski: Sonatina
V. Pomozov: Tri komada
D. Bobi: Djeja suita Varadinska
V. Mjerkuin: Mala suita
. Dekleva-Radakovi: Sonatina
E. L. Knorr: Suita
E. Poletzki: Tri komada za harmoniku
E. G. . Rosenetski: Sonatina br.3
D. Detoni: Devet prizora iz Danijelovog sna(transktipcija V.Odak-
Jembrih)
. Dekleva-Radakovi: Djeja suita Vrtuljak vremena
J. Benda: Sonatina
V. Semjonov: Djeja suita br.2
A. Timoenko: Ruska suita
H. Luck: Aphorismen
J. Derbenko: Ruske skice
OSTALE SKLADBE:
M. Brajkovi: Scherzino
M. Brajkovi: For
422
H. Brehme: Elegija
D. Chimarosa: Sonate
T. Lundquist: Allerlei (po izboru)
Tijekom kolske godine nastavnik sam odreuje koliinu obraenog gradiva iz
predloenog programa pazei da budu zastupljena djela iz svih skupina. Odabir
se radi u skladu s ve steenim znanjem, odgojnim i obrazovnim ciljevima i
uenikovim osobnim odabirom.
Ishodi uenja:
- stei sposobnost sviranja skladbi razliitih stilskih razdoblja, te tehniki
i glazbeno zrelo izvoditi polifone i homofone strukture iz zadane literature
- stei znanje o: formi fuge, suite i sonatine, karakteristikama plesnih
stavaka
- postii lakou pri izvoenju zadanih tehnika mijeha i znanje o pravilnoj
uporabi registara
- improvizirati svjesno- na zadane teme ili stilove
- interpretirati skladbe s izraenim emotivnim doivljajem
Ispitni zahtjevi:
- jedna ljestvica
- jedna etida ili skladba virtuoznog karaktera
- jedna polifona skladba (u transkripciji ili originalu)
- jedna ciklika skladba
- jedna originalna skladba po izboru

II. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE:
- sve dur i mol (harmonijske i melodijske), kao i kromatske ljestvice kroz
dvije oktave paralelno i u protupomaku
- sve dur i mol ljestvice u tercama i sekstama, u odnosu basa i diskanta
- svi trozvuci u velikoj rastvorbi paralelno i u protupomaku
- dominantni septakordi i smanjeni septakordi u velikoj rastvorbi paralelno
i u protupomaku
423
- kretanje u oktavama, lomljenim oktavama i terc-oktavama desnom rukom
uz odgovarajuu ljestvicu lijevom rukom
- sve ljestvice treba svirati na standard i na kromatskom basu
Ljestvice u svim ovim elementima mogu biti glazbeno oblikovane
razliitom dinamikom, agogikom,artikulacijom i tempom.

Gradus ad Parnassum, I svezak
Gradus ad Parnasum, II svezak
H. Hermann: Pet originalnih studija
G. Gerster: Etida
POLIFONE SKLADBE:
J. S. Bach: Das Vohltemperiertes Klavier, I svezak (po izboru)
J. S. Bach: Francuske suite
D. Buxtehude: Koralni preludij d-mol, op. 333
D. ostakovi: Preludij i fuga
A. Corelli: Preludij d-mol
A. Corelli: Adagio
H. Lang: Preludij i fuga u C-duru
F. Fugazza: Preludij i fuga 3
H. Boll: Toccatina i fughetta
E. Cambieri: Trittico polifonico
J. Derbenko: Koralni preludij
CIKLIKE SKLADBE:
A. Jemeljanov: Skice prirode
J. Baant: est komada za harmoniku
H. Brehme: Suita
N. Petin: Sonata
H. Reinbothe: Sonatina folkloristica
K. Ramrath: Varijacije na jednu bas temu
D. Bobi: Suite (po izboru)
A. Nagajev: Djeija suita br. 2
424
A. Bizov: Ruski crtei
V. Jacobi: Osam komada
J. Kaplan: Sonatina
. Dekleva- Radakovi: Suita radosti
E. G. Rosenetzki: Sonatina br.1
OSTALE SKLADBE:
P.H. Mohler: Dvije humoreske
P.H. Mohler: Koncertni valcer
H. Hermann: Fantazija
D. Bobi: Poema
T. Lundqist: Tema s varijacijama
V. Trojan: Tarantela
J. Ondru: Fantazija (Gaderska dolina)
B. Bjelinski: Varijacije na jednu narodnu temu
G. Whettam: etiri plesna komada za harmoniku
T. Lundquist: Plasticity tema s varijacijama
E. Hansen: Burleska
J. Matys: Preludij i varijacije
Tijekom kolske godine nastavnik sam odreuje koliinu obraenog gradiva iz
predloenog programa pazei da budu zastupljena djela iz svih skupina. Odabir
se radi u skladu s ve steenim znanjem, odgojnim i obrazovnim ciljevima i
uenikovim osobnim odabirom.
Ishodi uenja:
- stei vjetinu muziki i tehniki suverenog izvoenja polifone i
homofone skladbe kao i poliritmije
- stei znanje o novim formama ( barokna suita i sonata )
- postii lakou pri izvoenju zadanih tehnika mijeha (bellow shake-
detashe)
- improvizirati svjesno- na zadane teme ili stilove
- interpretirati skladbe s izraenim emotivnim doivljajem
Ispitni zahtjevi:
- jedna ljestvica
- jedna odgovarajua polifona skladba (u transkripciji ili originalu)
- jedna originalna skladba po izboru.
425
III. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE:
- sve durske, molske i kromatske ljestvice s elementima iz prethodnog
razreda u brem tempu.
- kromatske ljestvice u tercama i sekstama (odnos lijeve ruke i diskanta),
- ljestvice u dijatonskim tercama desnom rukom.

Cramer-Bllov: I svezak
R. Brui: Etide
Gradus ad Parnassum, II svezak
Gradus ad Parnassum, III svezak
POLIFONE SKLADBE:
J. S. Bach: Fuga G-dur (Orgelwerke IX - Ed. Peters 248)
J. S. Bach: Fuga C-dur (Orgelwerke VIII - Ed. Peters 247)
J. S. Bach: Fuga c-mol (Orgelwerke IV - Ed. Peters 243)
J. S. Bach: Das Vohltemperiertes Klavier, I i II svezak (po izboru)
J. S. Bach: Engleske suite
M. Seiber: Preludij fuga a-mol
D. ostakovi: Preludij fuga D-dur, e-mol, d-mol
J. S. Bach-Busonni: Chanconne d-mol
I. Bogar: Tocata i fuga
G. Barton: Tocatina i fuga
A. Haaturjan - V. Ivanov: Fuga
D. Buxtehude: Izbor iz kompozicija za orgulje
A. Mjaskovskij - V. Ivanov: Fuga u b-molu
P. Zika: Chaconne i fuga u E-duru
G. Frescobaldi: Fuga u g molu
426
CIKLIKE SKLADBE:
E. L. Knorr: Suita
F. Fugazza: Sonatina
J. Matys: Pet bagatela
V. Jacobi: est valcer bagatela
D. Bobi: Sonata br. 2
F. Bro: Kromatske varijacije
D. Bobi: Suita za harmoniku Kijevska
N. Bartow: Tri karakteristine igre
T. Lundquist: Botanike igre
V. Zolotarjov: Djeija suita br. 6
V. Zolotarjov: Komorna suita
V. Vlasov: Sonata Impromptus
OSTALE SKLADBE:
V. Jacobi: Koncert rondo
V. Trojan: Razruena katedrala
Rjepnjikov: Scherzo
H. Brehme: Elegija i capriccio
N. amo: Suita Razglednice iz ruskih krajeva
H.P. Hesse: Rondo sinfonico
Krzanowsky: Skladbe za harmoniku
V. Zolotarjov: Feraportov manastir
V. Beevli: Sonata - Fantazija
Albeniz: Cordoba
. Dekleva- Radakovi: Tera M
. Dekleva Radakovi: Senzacije
Ishodi uenja:
- stei vjetinu samostalnog muziciranja sviranjog djela
- postii mogunost izvoenja orguljeske literature na harmonici
- stei znanje o nainu zapisivanja I izvoenja originalnih harmonikakih
skladbi 20. stoljea
- postii lakou pri izvoenju zadanih tehnika mijeha (bellow shake
richochet)
- impovizacija svjesna na zadane teme ili stilove
- interpretacija skladbi s izraenim emotivnim doivljajem
427
Ispitni zahtjevi:
- jedna ljestvica
- jedna odgovarajua polifona skladba
- jedna originalna skladba po izboru
IV. razred
NASTAVNI SADRAJI
LJESTVICE:
- usavravanje svih postavljenih elemenata u ljestvicama iz prethodnih
razreda
- sve ljestvice u oktavama desnom i lijevom rukom na melodijskom basu

Cramer-Bllov: II. svezak
R. Brui: Etide
E. Etore: Koncertna etida br. 2
I. Josipovi: Etida br 1
POLIFONE SKLADBE:
D. Buxtehude: Orguljski preludij, fuga i chaconne u D-duru
J. Hatrik: Kontrapunktski monolog
F. Fugazza: Introdukcija i fuga
J. S. Bach: Preludij i fuga c-mol (Ed. Peters 243)
J. S. Bach: Tocata i fuga d-mol
J. S. Bach: Das Vohltemperiertes Klavier, I i II svezak (po izboru)
J. S. Bach: Fantazija i fuga u g-molu
CIKLIKE SKLADBE:
V. Zolotarjov: Sonata br. 2
J. Feld: Suita
J. Feld: etiri intermezza
428
A. Kusjakov: Zimske slike
A. Kusjakov: Sonata br. 2
A. Haaturjan: Sonatina br. 1
N. V. Bentzon: U zoolokom vrtu
H. Brehme: Divertimento u F-duru
D. Bobi: Suite za harmoniku (po izboru)
D. Bobi: Sonata
A. Beloicki: panjolska suita
W. Bonakow: Sonata fantazija
V. Semjonov: etiri renesansna komada
E. Grieg: Holdberg suita (u transkripciji V. O. Jembrih)
V. Semjonov: Sonata br.1
J. Haydn: Sonata B dur, Sonata A dur (u transkripciji).
Skladbe po izboru:
M. Mileti: Toccata
J. Ph. Rameau: Kokoi
Daquin: Kukavica
J. Hatrik: Melankolini monolog
J. Hatrik: Varijacioni monolog
R. Brui: Scherzo
Josipovi: Arabeske za harmoniku
Govednik: Intradukcije i rondo scherzano
J. Feld: Koncertni komad
Krzanowsky: Izbor kompozicija
V. Zolotarjov: Pet skladbi
J. Derbenko:Tokkata
Repnikow: Tokkata
W. Semjonow: Donska rapsodija
F. Angelis: Romance
Precz: 3-3-2
Chatschaturjan: Ples sa sabljama
. Dekleva- Radakovi: Metamorfoza
N. Rimski- Korsakov: Bumbarov let
V. Balyk: Meimurska
Ishodi pouavanja:
- razviti ljubav prema glazbenim djelima razliitih pravaca
- stei to veu samostalnost pri odabiru kvalitetne literature i obradi
429
novih skladbi
- postii visok tehniki i muziki nivo s naglaenom osobnosti pri
interpretaciji
Ispitni zahtjevi:
- dva stavka sonate ili ciklika skladba u cijelosti
- kompozicija po slobodnom izboru
- originalna kompozicija hrvatskog skladatelja

Metodika objanjenja od I IV razreda
- raditi na muzikom izraavanju (stil, forma, karakter skladbe; iz
ega proizlazi fraziranje, dinamika, agogika...) uz nastavnikovu
demonstraciju na instrumentu
- sviraka suradnja uenika i nastavnika
- sluati snimljene izvedbe
ODJEL ZA PJEVANJE
NASTAVNI PREDMET
PJEVANJE
naziv zanimanja: GLAZBENIK PJEVA

Cilj:
Razvijati uenikove sposobnosti i vjetine.
Usvajati znanja potrebna za razumijevanje i izvoenje glazbe.
Razviti muzikalnu, senzibilnu i kreativnu linost.
Zadaci:
430
- upoznati uenike s radom pjevakog aparata (dijafragma- glasnice-
rezonatni prostori)
- razvijati ljubav prema vokalnoj glazbi i literaturi razliitih stilskih
razdoblja
- upoznati djela vokalne i vokalnoinstrumentalne literature
- poticati i razvijati samostalnost u vjebanju i pristupu glazbenom djelu
I. razred
NASTAVNI SADRAJI
1.Vokalize a) bez teksta (Concone, Ltgen)

b) s tekstom (Vaccai, Marchesi)
2. Arije skladatelja17. i 18. st.: A. Caldara, A. Scarlatti, G. Paisiello,
H. Purcell, Bergerettes
3. Solo pjesme a) europskog romantizma (Schubert, Weber, Mendelshon)
b) hrvatskih skladatelja ( Lisinski, Zajc)
Ishodi uenja:
- uskladiti funkciju daha i rada glasnica,
- omekati miie koji sudjeluju u pjevakom procesu (vjebe za
postizanje legata, potom vjebe portata, kombinacija staccata i legata) ,
- oslobaati od krivih fiksacija (grleno pjevanje, koenje nepca, nazalni
ton).
- upjevavanjem spajati tonove na manjim intervalima i u manjem opsegu
(srednji poloaj glasa).
Zahtjevi na ispitu:
2 vokalize - 1 s tekstom
1 bez teksta
Stari majstori:
1 pjesma europskog romantizma
1 pjesma hrvatskog skladatelja
Sve pjesme izvode se napamet i na jeziku originala.
431
II. razred
NASTAVNI SADRAJI
1. Vokaliza: Ltgen, Panofka, Vaccai

2. Arije iz baroknih opera: Scarlatti, Giordani, Cimarosa, Gasparini
3. Solo pjesme : a) Beethoven, Mozart, Schumann (Schubert)
b) slavenskih skladatelja: Dvoak, Novak, Smetana
c) hrvatskih skladatelja: Lhotka- Kalinski, Bjelinski, Hatze,
Grgoevi
Ishodi uenja:
- postii kombinaciju i primjenu staccata- legata,
- ovladati tehnikom messa di voce najprije na jednom tonu, a postepeno
ga ukljuiti u vjebe s rastvorbom
- postii veu pokretljivost glasa i proiren opseg
Ispitni zahtjevi:
1 barokna arija
1 arija iz kantate ili mise 18 st.
1 solo pjesma 19 st.
1 solo pjesma slavenskog skladatelja
1 solo pjesma hrvatskog skladatelja
III. razred
NASTAVNI SADRAJI
1. Arije iz baroknih opera (Scarlatti, Vivaldi, Hndel, Cimarosa, Caldara)

2. Arije iz kantata, oratorija i misa(Vivaldi, Pergolesi, Hndel, Bach, Mozart)
3. Solo pjesme 19. st. (Bellini, Donizetti, Verdi, Brahms)
4. Solo pjesme slavenskih autora ( ajkovski, Rahmanjinov)
5. Solo pjesme hrvatskih autora ( Bersa, Odak, Papandopulo)
6. Solo pjesme 20. st. (Strauss, Mahler, Reger, Ravel, Tosti, Gershwin,
crnaka duhovna)
Ishodi uenja:
- dosei izjednaavanje registara glasa i dijapozon glasa razviti do veeg
opsega,
432
- ostvariti, uvjebati i osvijestiti pojam kopf-tona voix i mixtea,
- oprezno i postupno razviti glas do vee nosivosti, mekoe i punoe, te
posti izraajnost izvedbe,
- uvesti u upjevavanje to vie koloratura, skala, trilera i ukrasa; oprezno
i postupno.
Ispitni zahtjevi
1 arije iz baroknih opera
1 arija iz mise oratorija ili kantate
1 solo pjesma autora 19. st.
1 solo pjesma autora 20. st.
1 pjesma slavenskih autora
1 solo pjesma hrvatskih autora
IV. razred
NASTAVNI SADRAJI
1. Barokna arija (Hndel, Vivaldi, Caldara)

2. Arije iz kantata, oratorija i misa (Mozart, Hndel, Bach, Haydn, Rossini)
3. Solo pjesme 19. st. a) Verdi, Brahms, Tosti
b) ajkovski, Dvoak, Rimski- Korsakov
c) Papandopulo, Gotovac, Hatze
20. st. Wolf, Britten, Schnberg, Stravinski
4. Operne arije klasike i romantizma (ajkovki, Mozart, Rossini, Donizetti)
- operetne arije: Lehar, Kalman, Tijardovi
- arije iz musicala (Weber, Gershwin, Lerner- Loewe, Weil- Brecht)
Ishodi uenja:
- postii razvijen smisao i osjeaj za razne glazbene stilove,
interpretativnu izraajnost i postii kod uenika vokalno tehniku i
muziku zrelost,
- sluiti se vokalizama Bordognija i Hauptnera.
Zahtjevi na ispitu:
1 barokna arija
1 oratorijska arija
1 solo pjesma 19. st.
433
1 solo pjesma 20.st.
1 pjesma slavenskog skladatelja
1 pjesma hrvatskog skladatelja
1 operna arija iz klasinog ili romantinog repertoara
Zavrni ispit
1 arija autora 17. ili 18. st.
1 oratorijska arija (koloraturnog karaktera)
2 solo pjesme autora 19. st.
2 solo pjesme autora 20. st.
2 solo pjesme slavenskih autora
2 solo pjesme hrvatskih autora
2 arije iz opere, operete ili musicala.
Metodika objanjenja od I IV:

- individualnim prostupom upoznati uenike s koritenjem i
mogunostima pjevakog aparata, metodom demonstracije i
objanjenja,
- inzistirati na osvjeivanju, vjebi i primjeni kostoabdominalnog
disanja, slobodnog izdisaja i pravilnog formiranja tona u rezonantim
prostorima
- posebnu panju obraati zapjevu te pravilnom oblikovanju vokala i
konsonanta, kao i elastinom meuodnosu dijafragme i trbunih i
meurebrenih miia
- paziti na dranje tijela, uoiti i nastojati osloboditi tijelo, a osobito lice
svakog koenja (brada, usta, vrat, ramena, ruke)
- upozoriti uenike na sluanje vlastitog glasa
* Uenici instrumentalnih odjela i pjevanja pohaaju posebno nastavu

korepeticije.
434
2. SKUPNA NASTAVA
- TEORIJSKA NASTAVA -
NASTAVNI PREDMET
SOLFEGGIO
Cilj:
- razviti uenikove sposobnosti i vjetine te usvajati znanja potrebna za
razumijevanje i izvoenje glazbe; razvoj muzikalne, senzibilne i kreativne
linosti
Zadaci:
a) razviti sposobnosti i vjetine:
- preciznog intonativnog i metro-ritamskog izvoenja
- percipiranja, memoriranja i zapisivanja glazbe
- samostalnog i skupnog muziciranja
b) usvojiti znanja potrebna za zapisivanje i izvoenje notnog teksta na
sljedeim podrujima:
- mjera i ritamska trajanja
- tonske visine, ljestvice, intervali i akordi
- harmonijske funkcije
- oznake dinamike, tempa i agogike
- glazbeni oblici
- notno pismo
c) razviti osjeaj za glazbene sastavnice na sljedeim podrujima:
- inotnacija: osjeaj kretanja i razvoja melodije
- tonalitetni i modalni odnosi
- puls, metrika i ritam
- tempo, dinamika i agogika
- ljepota tona
- struktura i oblik glazbenog djela
d) razvijati osobnost uenika:
- sustavno izgraivati povjerenje u vlastite sposobnosti
- razvijati analitike i stvaralake sposobnosti uenika te poticati matu
i kreativnost
- razvijati percepciju, memoriju i koncentraciju
- razvijati strpljenje, samodisciplinu, radne navike i upornost u
svladavanju problematike
- razvijati estetiki i etiki sustav vrijednosti
435
- razvijati socijalizaciju uenika
- razvijati kulturne navike uenika, njihov interes za umjetnost te ih
odgajati za druenje s glazbom po zavretku kolovanja
I. razred
NASTAVNI SADRAJI
TONSKA GRAA
- svi durski i molski tonaliteti (dijatonika, kromatika i alteracije)
- modusi, folklorne i specifino stilske ljestvice
- dijatonske modluacije u srodne tonalitete
- dvoglasna polifonija u skladu sa sadrajima Polifonije I.
- dvoglasni, troglasni i etveroglasni kanoni
- harmonijski i melodijski intervali do decime, kvintakordi s obratima, D7
s obratima, SM7 i MS7, D97
- konsonance i disonance
- kadence (slog i poloaj akorda, strogi spoj i spoj u protupomaku,
plagalna, autentina, mjeovita, varava i proirena kadenca)
- harmonijske progresije kvintakorada u duru i harmonijskom molu
METAR
- jednostavne i sloene mjere
RITAM
- sve ritamske strukture u teim kombinacijama s teitem na poliritmiji
OSTALI SADRAJI
- polifonija, homofonija
- kompozicijski postupci u polifoniji
- mnogostranost kvintakorda
- zaostajalice na kvintakorde glavnih stupnjeva
- enharmonija (enharmonijska zamjena i promjena
intervala,enharmonijska zamjena akorda, enharmonijska promjena
pov53)
- stari kljuevi informativno
- osnovni principi FMP (solmizacija, fonomimija, princip istoimenog
tonaliteta, ritamski slogovi)
436
Ispitni zahtjevi:
PISMENI DIO
- ritamski diktat
- meloritamski diktat s kromatikom
- meloritamski diktat s modulacijom
- meloritamski dvoglasni diktat
- harmonijski diktat (zapis simbolima)
USMENI DIO
- ritamski primjer a vista
- meloritamski primjer s modulacijom a vista
- meloritamski primjer s kromatikom i alteracijama a vista
- sluno prepoznavanje intervala i akorada
- sluno prepoznavanje harmonijskih kadenci
II. razred
NASTAVNI SADRAJI
TONSKA GRAA
- modulacije u udaljene tonalitete
- tei skokovi na alteracije
- instrumentalna polifonija
- sporedni septakordi i II65 u duru i harmonijskom molu
- alterirani akordi dijatonskog tipa (sekundarne dominante, napuljski
sekstakord)
- harmonijske progresije s obratima kvintakorda i D7
- harmonijski i melodijski intervali u rasponu do dvije oktave
METAR
- nepravilne mjere i polimetrija
RITAM
- instrumentalni ritmovi, duole i kvintole
OSTALI SADRAJI
- mnogostranost septakorda
- neakordiki tonovi
- frigijska kadenca, izbjegnuta kadenca
437
Ispitno gradivo:
PISMENI DIO
- ritamski diktat
- meloritamski diktat s kromatikom
- meloritamski diktat s modulacijom
- meloritamski dvoglasni diktat
- harmonijski diktat (ifrirani bas)
USMENI DIO
- meloritamski primjer s modulacijom a vista
- meloritamski primjer s kromatikom i alteracijama a vista
III. razred
NASTAVNI SADRAJI
TONSKA GRAA
- kromatske modulacije
- atonalitet
- modulacije, alteracije i kromatika u dvoglasju
- cjelotonska i dvanaestonska ljestvica
- harmonijski i melodijski intervali u rasponu do tri oktave
- alterirani akordi kromatskog tipa
- kvartni akordi
- harmonijske progresije s D7 i obratima, VII. septakord, II65, D97, mol-
subdominantom, dominantom dominante, dominantom subdominante,
napuljskim sekstakordom i modulacijama u srodne tonalitete
METAR
RITAM
- instrumentalni ritmovi u teim kombinacijama, kvartola, septola, velika
triola
OSTALI SADRAJI
- stari kljuevi
438
- kromatska tercna srodnost, kromatska kvintna srodnost, kromatska
promjena akorda
- enharmonijska promjena pov6 i pov65
Ispitno gradivo:
PISMENI DIO
- ritamski diktat
- meloritamski diktat s teim modulacijama i alteracijama
- atonalitetni melodijski diktat
- dvoglasni instrumentalni polifoni diktat
- harmonijski diktat (ifrirani bas)
USMENI DIO
- meloritamski primjer s kromatikom, alteracijama i modulacijom a vista
- atonalitetni melodijski primjer a vista
IV. razred
NASTAVNI SADRAJI
TONSKA GRAA
- literatura 20. stoljea
- enharmonijske modulacije
- troglasje
- harmonijski i melodijski intervali u rasponu do etiri oktave
- obrati sporednih septakorada
- Tristan akord, Bartk akord
- akordi s dodanim sekundama
- harmonijske progresije sa svim alteriranim akordima i modulacijama u
udaljenije tonalitete
METAR
RITAM
- instrumentalni ritmovi u teim kombinacijama
439
OSTALI SADRAJI
- stari kljuevi
- enharmonijska promjena sm7
Ispitni zahtjevi:
PISMENI DIO
- ritamski diktat
- meloritamski diktat s teim modulacijama i alteracijama
- atonalitetni meloritamski diktat
- dvoglasni meloritamski diktat u starim nainima
- harmonijski diktat (koral J. S. Bacha - zapis ifriranog basa i soprana)
USMENI DIO
- meloritamski primjer a vista razliita stilska razdoblja
- atonalitetni meloritamski primjer a vista
Ishodi uenja od I - IV:

- suvereno izvoditi, uti, prepoznati, zapamtiti, zapisati, analizirati,
usporediti i primjeniti nastavne sadraje
Metodika objanjenja od I - IV :
- osvjetavati zvune predodbe kroz zapis glazbenih elemenata
melodije, ritma, metrike, polifonog i homofonog sloba
- analizirati i reproducirati glazbe iz notnog teksta, grupno i individualno
u jednoglasju i vieglasju
- analitiki pristup glazbenom djelu s obzirom na stilske znaajke
- poticati kreativno izraavanje kroz meloritamske jednoglasne i
vieglasne improvizacije
NASTAVNI PREDMET
HARMONIJA
Cilj:
Stei glazbenoteorijska znanja i vjetine potrebne za razumijevanje,
tumaenje i izvoenje glazbe baroka, klasike i romantizma te praktino
harmonijsko izraavanje.
440
Zadaci:
-sluanjem stei uvid u raznovrsne oblike pojavnosti homofonog sloga te
irok raspon harmonijskih izraajnih sredstava
- izgraivati slunu predodbu tonalitetnih odnosa s jedne strane i
akordikih struktura s druge
-sticati znanja o tonalatitetnim odnosima i akordikim strukturama
-razvijati harmonijski nain miljenja te sposobnost spontanog i svjesnog
harmonijskog izraavanja
-razvijati svijest o viestrukoj uvjetovanosti logike harmonijskog toka
(tonalitet, funkcije, stupnjevi, vrste akorada)
-razvijati analitiko miljenje na temelju zvukovnog predloka ili notnog
zapisa
-sticati znanja o drutveno-povijesnoj i izvodilakoj uvjetovanosti
harmonijske komponente glazbe
-sticati uvid u mogunosti praktine primjene harmonijskih znanja
II. razred
NASTAVNI SADRAJI
polifoni i homofoni slog

akord i oblici pojavnosti u homofonom i polifonom slogu
akustika osnova postave kvintakorda i njegovih obrata u etveroglasju
(alikvotni niz)
odnosi unutar tonaliteta i harmonijske funkcije
srodnost kvintakorda
kvintakordi glavnih stupnjeva uloga I spajanje
a) strogi spoj
b) slobodni spoj
c) promjena sloga
d) poluslobodni spoj
kvintakordi sporednih stupnjeva uloga I spajanje
a) kao proirenje glavnog stupnja
b) kao zamjenik glavnog stupnja
sekstakordi glavnih stupnjeva
kvartsekstakordi
zaostajalice na kvintakord
sekstakordi sporednih stupnjeva
dominantni septakord i obrati
441
promjene tonaliteta
dijatonska modulacija u srodne tonalitete
sekvence
kadenca - razvojno kroz cijelu godinu stalno proirivana novim akordima
Ishodi uenja:
- sluno razlikovati razne oblike pojavnosti homofonog sloga
- usvojiti znanja potrebna za spoznavanje harmonijskog toka te praktino
izraavanje unutar harmonijskog naina miljenja
- ovladati vjetinama razvijanja tonalitetnih odnosa u dijatonici i spajanja
obraenih akorada pismeno i na klaviru
Ispitni zahtjevi
Pismeno*:
1) harmonizacija soprana
2) izrada ifriranog basa
3) izrada dijatonske modulacije u srodni tonalitet
Usmeno:
1) sviranje kadence
2) sviranje ifriranog basa (instrumentalisti) ili sviranje soprana
(teoretiari) na klaviru
* U pismenom dijelu ispita uenici instrumentalnih odjela izrauju dva od tri

navedena zadatka uz obvezatni zadatak br. 1 slobodno se opredjeljuju za
zadatak br. 2 ili 3.
III. razred
NASTAVNI SADRAJI
smanjeni septakord
dominantni nonakord
sixte ajoutee
mol - dur
dijatonske modulacije u udaljene tonalitete
svi septakordi u duru i molu
sekvence sa septakordima
kadenca - razvojno kroz cijelu godinu stalno proirivana novim akordima
harmonijska analiza primjera iz literature iz razdoblja baroka, klasike I
romantizma
442
Ishodi pouavanja:
- ovladati vjetinama razvijanja tonalitetnih odnosa u dijatonici I spajanja
obraenih akorada pismeno I na klaviru
- raspoznati I protumaiti tonalitetne I akordike odnose analizom djela iz
glazbene literature baroka, klasike I romantizma
Ispitni zahtjevi:
Pismeno*:
3) izrada dijatonske modulacije u udaljeni tonalitet
Usmeno**:
1) sviranje kadence
2) sviranje ifriranog basa (instrumentalisti) ili soprana (teoretiari) na
klaviru
3) sviranje dijatonske modulacije na klaviru
* U pismenom dijelu ispita uenici instrumentalnih odjela izrauju dva od tri

navedena zadatka uz obvezatni zadatak br. 1 slobodno se opredjeljuju za
** U usmenom dijelu ispita uenici instrumentalnih odjela sviraju dva od
tri navedena zadatka- uz obvezatni zadatak br. 1 slobodno se opredjeljuju za
*** Kolokvij
Dio ispitnih zahtjeva moe se rasteretiti kolokvijem koji se odrava tijekom

kolske godine.
IV. razred
NASTAVNI SADRAJI
neakordiki tonovi
analiza Bachovih korala
modulativni stavak uz bogatu primjenu neakordikih tonova
modulativni soprani I neifrirani basovi uz primjenu dijatonskih
modulacija
kromatika i alteracija
443
stabilne i labilne alteracije
alterirani akordi dijatonskog i kromatskog tipa
sekundarne dominante
kromatska srodnost akorda
kromatske modulacije
kromatske sekvence
napuljski sekstakord i modulacije pomou napuljskog sekstakorda
alterirani akordi kromatskog tipa: poveani sekstakord, kvintsekstakord,
terckvartakord
ostali alterirani akordi - informativno
enharmonijske modulacije pomou enharmonijske zamjene i
enharmonijske promjene akorda
modulativni soprani I neifrirani basovi uz primjenu kromatskih I
enharmonijskih modulacija
analiza primjera iz literature iz razdoblja klasike I romantizma
kadenca razvojno kroz cijelu godinu stalno proirivana novim akordima
informativno: suvremena harmonija, jazz harmonija
Ishodi pouavanja:
- ovladati vjetinama razvijanja tonalitetnih odnosa u dijatonici, kromatici
I enharmoniji te spajanja obraenih akorada pismeno I na klaviru
- raspoznati I protumaiti tonalitetne I akordike odnose analizom djela iz
glazbene literature klasike I romantizma
Ispitni zahtjevi:
Pismeno*:
3) izrada modulacije (kromatske, enharmonijske ili pomou napuljskog
sekstakorda)
Usmeno**:
1) sviranje kadence
2) sviranje ifriranog basa (instrumentalisti) ili soprana (teoretiari) na
klaviru
3) sviranje modulacije na klaviru (kromatske, enharmonijske ili pomou
napuljskog sekstakorda)
* U pismenom dijelu ispita uenici instrumentalnih odjela izrauju dva od
444
tri navedena zadatka uz obvezatni zadatak br. 1 slobodno se opredjeljuju za
** U usmenom dijelu ispita uenici instrumentalnih odjela sviraju dva od
tri navedena zadatka- uz obvezatni zadatak br. 1 slobodno se opredjeljuju za
*** Kolokvij
Dio ispitnih zahtjeva moe se rasteretiti kolokvijem koji se odrava tijekom

kolske godine.
Metodike napomene:
- praktina izrada (skupna ili samostalna) glazbenih cjelina uz primjenu
dotad obraenih izraajnih sredstava pismeno I na klaviru
- improvizacija *
* Tijekom godine se povrmeno provodi postupak improvizacije. Njime se
vjeba harmonijsko - melodijska okretnost, osvjetava logika harmonijskog
izraavanja te potie kreativnost. Improvizacija je ponekad slobodna a
ponekad ima zadane elemente.
- analiza glazbene literature*
* Povremeno uenici zajedniki analiziraju skladbe iz repertoara svoje
individualne instrumentalne nastave ili nastave zbornog pjevanja. Na taj
nain teorijska nastava daje temelj tumaenju i interpretaciji glazbe koju
izvode.
NASTAVNI PREDMET
POLIFONIJA
Cilj:
Stei znanja i vjetine potrebne za razumijevanje, tumaenje i izvoenje
polifonih glazbenih djela te praktino izraavanje u stilu vokalne i
instrumentalne polifonije.
Zadaci:
- stvoriti slunu predodbu glazbe u polifonom i homofonom slogu
- razvijati melodijski nain miljenja te sposobnost spontanog I svjesnog
melodijskog izraavanja
- teorijski i praktino upoznati polifone kompozicijske postupke
- usvojiti elemente stila vokalne i instrumentalne polifonije te ih
primjenjivati u izradi polifonog vieglasja
445
- upoznati osnovne glazbene oblike vokalne i instrumentalne polifonije
- razvijati analitiko miljenje na temelju zvukovnog predloka ili
glazbenog zapisa
- sticati znanja o drutveno povijesnom, glazbeno teorijskom te
izvodilakom aspektu vieglasne glazbe
I. razred
NASTAVNI SADRAJI
Vokalna polifonija:
- znaajke melodijske linije vokalne polifonije
- Fuxove vrste kontrapunkta
- slobodni dvoglasni vokalni stavak
- stilske znaajke vokalne polifonije (notacija, metrika, ritam, stari naini,
stari kljuevi, izvodilaki sastavi)
- kratak pregled povjesnog razvoja vieglasja
Instrumentalna polifonija:
- znaajke instrumentalne polifonije
- slobodni dvoglasni instrumentalni stavak
- dvoglasna imitacija: vokalna i instrumentalna
- dvostruki kontrapunkt
- dvoglasni kanon (konani i beskonani)
- upoznavanje i analiza oblika vokalne (kanon, motet, madrigal, misa) i
instrumentalne polifonije (kanon, invencija, fuga)
Ishodi uenja:
- ovladati znanjima potrebnim za spoznavanje i praktino izraavanje u
stilu vokalne ili instrumentalne polifone u dvoglasju
- sluno razlikovati polifono i homofono vieglasje razliitih stilova,
razdoblja i glazbenog izraza
- razlikovati polifone stilove na osnovi slune i teorijske analize
- stei vjetinu samostalnog kontrapunktiranja na zadanu melodiju u
dvoglasju te vjetinu izrade slobodnog dvoglasnog stavka u stilu
vokalne ili instrumentalne polifonije
- praktino ovladavati polifonim kompozicijskim postupcima u dvoglasju
- stei vjetinu samostalne izrade malih polifonih oblika na zadanu temu
(kanon, imitacija)
446
- uz pomo nastavnika izraditi vlastitu dvoglasnu fugu (minimalno
ekspoziciju s meustavkom)
Ispitno gradivo:
Pismeno*:
1) izraditi floridus na zadani c.f.
2) izraditi dvoglasni beskonani kanon na zadanu temu
Usmeno:
1) pitanja iz cjelokupnog gradiva
2) izvedba vlastite dvoglasne fuge (ekspozicija s meustavkom)
*Uenici instrumentalnih odjela u pismenom dijelu ispita biraju jedan od dva

zadatka.
III. razred
NASTAVNI SADRAJI
Troglasna vokalna polifonija:

- pregled povijesnog razvoja vokalne polifonije
- stari naini i gradnja melodijske linije u starim nainima
- odnos melodije i suzvuka u troglasnom polifonom stavku
- Fuxove vrste kontrapunkta u troglasju

Ishodi uenja:
stilu vokalne polifonije u troglasju
troglasju
Ispitni zahtjevi:
Pismeno:
1) na zadani c.f. izraditi u troglasju jedan glas u IV. ili V. Fuxovoj vrsti
Usmeno:
1) analiza pismenog ispita
447
IV. razred
NASTAVNI SADRAJI
Troglasna polifonija:
- kombinacije Fuxovih vrsta kontrapunkta u troglasju
- izarada floridusa na zadani c.f. u troglasju
- slobodni troglasni stavak u vokalnoj polifoniji
- slobodni troglasni stavak u instrumentalnoj polifoniji
- troglasna imitacija
- trostruki kontrapunkt u oktavi
- troglasni kanon: konani i beskonani
- troglasna fuga, invencija
- troglasni motet, madrigal
- analiza polifone literature renesanse i baroka
- informativno: suvremena polifonija
Ishodi uenja:
stilu vokalne ili instrumentalne polifonije u troglasju
- razlikovati polifone stilove na osnovi slune i teorijske analize
troglasju te vjetinu izrade slobodnog troglasnog stavka u stilu vokalne
ili instrumentalne polifonije
- praktino ovladavati polifonim kompozicijskim postupcima u troglasju
- stei vjetinu samostalne izrade malih polifonih oblika na zadanu temu
(kanon, imitacija) u troglasju
- uz pomo nastavnika izraditi vlastitu troglasnu fugu (minimalno
ekspoziciju s meustavkom) ili troglasni motet (minimalno dva do tri
stiha)
Ispitni zahtjevi:
Pismeno*:
1) izraditi dva floridusa na zadani c.f.
2) izraditi troglasni beskonani kanon na zadanu temu
Usmeno:
1) analiza pismenog dijela ispita
2) izvedba vlastite troglasne fuge (ekspozicija s meustavkom) ili moteta
*Jedan od ispitnih zahtjeva pismenog dijela ispita moe se obaviti na
448
kolokviju tijekom kolske godine.
Uenici instrumentalnih odjela u pismenom dijelu ispita biraju jedan od dva

zadatka.
Metodika objanjenja za predmet polifonija (I., III., IV.):

- praktina izrada (skupna ili samostalna) glazbenih cjelina u stilu vokalne
ili instrumentalne polifonije*
*U prvoj godini uenja vokalna se polifonija obrauje u duru i molu a u
slijedee dvije godine uenja u starim nainima.
- improvizacija: vokalna, instrumentalna i vokalnoinstrumentalna*
*Tijekom godine se kontinuirano provodi postupak improvizacije te on
razvojno prati sadraje. Njime se vjeba melodijska okretnost, osvjetava
logika vokalnog izraavanja te potie kreativnost. Improvizacija je ponekad
slobodna a ponekad ima zadane elemente.
- analiza polifonih skladbi*
*Povremeno uenici zajedniki analiziraju polifone skladbe iz repertoara
svoje individualne instrumentalne nastave. Na taj nain teorijska nastava daje
temelj tumaenju i interpretaciji glazbe koju sviraju.
NASTAVNI PREDMET
ANALIZA GLAZBENIH OBLIKA
Cilj:
- razviti uenikove muzikalne sposobnosti osvjetavanjem suodnosa
sadraja i oblika glazbenog djela radi njegova boljeg razumijevanja,
interpretacije i stvaranja
Zadaci:
- senzibilizirati uenika na estetske zakonitosti u oblikovanju glazbenog
djela s obzirom na ulogu pojedinih glazbenih sastavnica
- razvijati komunikacijske vjetine uenika, njihov pisani i usmeni izraz
- poticati kreativne sposobnosti uenika, muzikalnim i stilski dosljednim
tumaenjem glazbenog djela te skladanjem vlastitih skladbi
- razvijati apstraktni nain miljenja uoavanjem sadraja dijelova oblika,
njihov meusobni odnos i odnos svakog pojedinog prema cjelini
449
III. razred
NASTAVNI SADRAJI
I. Znaajke polifonih oblika

- asimetrija
- neprekidnost toka (lanano nadovezivanje dijelova, izbjegavanje
istodobne kadence, motorika)
- samostalnost glasova
II. Polifone tehnike
- imitacija
- tehnika cantus firmusa
- obrtajni kontrapunkt
- spajanje kontrastnih tema
III. Polifoni oblici
- kanon
- invencija
- fuga
- oblici slobodne polifonije (toccata, fantazija, preludij)
- barokna suita (barokni dvodijelni oblik)
- koralni preludiji, koralne fantazije, koralne fuge
- kontrapunktske varijacije, koralne varijacije
Ishodi uenja:
- znati odrediti suodnos sadraja i oblika te evolutivni princip gradnje
polifonih glazbenih oblika
- znati odrediti vanjsku i unutarnju strukturu oblika
- analizirati, usporediti, razlikovati te klasificirati glazbena djela prema
tipovima njihovih oblika
- znati povijesni razvoj polifonih glazbenih oblika
Ispitni zahtjevi:
Pismeni dio
- analizirati polifono glazbeno djelo u pisanom obliku
Usmeni dio
- odgovoriti na zadano pitanje iz svladane nastavne grae
450
IV. razred
NASTAVNI SADRAJI
I. Znaajke homofonih oblika

simetrija
cezure, zastoji
vodei glas i pratei
sadrajne cjeline:
- motiv (promjene motiva)
- tema,
- figuracije i pasae
II. Postupci rada s motivom
- ponavljanje
- variranje
- proirenje
- saimanje
- dijeljene (raspad)
formalne cjeline:
- dvotakt
- reenica
- perioda (nepravilnosti u grai reenice i periode)
III. Homofoni oblici
- oblici pjesme
jednostavni oblik pjesme: mala i velika
- dvodijelna pjesma
- prijelazni oblik dvodijelne pjesme
- trodijelna pjesma
sloeni oblik pjesme
- menuet i scherzo te romantine minijature u oblicima pjesme, solo
pjesma
- sonatni oblik i sonatni ciklus (sonata, simfonija, koncert, komorna
djela)
- oblici ronda
- ornamentalne i karakterne varijacije
Ishodi uenja:
- znati odrediti suodnos sadraja homofonih glazbenih oblika
- znati odrediti vanjsku i unutarnju strukturu oblika
- analizirati, usporediti, razlikovati te klasificirati glazbena djela prema
451
tipovima njihovih oblika
- znati povijesni razvoj homofonih glazbenih oblika
Ispitni zahtjevi:
Pismeni dio
- analizirati homofono glazbeno djelo u pisanom obliku
Usmeni dio
- odgovoriti na zadano pitanje iz svladane nastavne grae
Metodika objanjenja za analizu glazbenih oblika (III. i IV. razred):

- analizirati oblik glazbenih djela deduktivnim putem iz notnog zapisa
- analizirati oblik glazbenih djela induktivnim putem sluanjem izvedbe
- samostalni rad uenika (analize, referati, projekti)
- aktivni grupni i samostalni rad na nastavi
NASTAVNI PREDMET
POVIJEST GLAZBE
Cilj:
Cilj predmeta je irenje interesa uenika te produbljivanje njihovih znanja
o klasinoj glazbi uz istovremeno razvijanje osobnih ukusa i stavova
koji e ih oblikovati kao budue reproduktivce, produktivce, pedagoge,
znanstvenike ili obrazovanu publiku.
Zadaci:
razvijati sposobnosti:
- percipiranja, razlikovanja te opisivanja sastavnica glazbe
- usmenog te pismenog izraza uenika
- samostalnog nalaenja i odabira informacija
usvajati znanja o:
- sastavnicama glazbe
- odabranim djelima klasine glazbe i njihovim skladateljima
- slijedu glazbenih stilova u opem povijesnom kontekstu
odgajati:
- naviku praenja kulturnih zbivanja uz razvijanje kritikog naina
razmiljanja
452
- otvorenost stavova uenika te toleranciju prema razliitosti u bilo
kojem pogledu
- sposobnost voenja argumentiranih diskusija
- poticati razvoj osobnih ukusa i stavova, individualni umjetniki
senzibilitet
- poticati radoznalost i kreativnost
I. razred
NASTAVNI SADRAJI
- vrste i funkcije glazbe (narodna/tradicijska, popularna, klasina, jazz,

musical...)
- sastavnice glazbenog djela
- odabrana djela klasine glazbe
- odabrani skladatelji klasine glazbe
- kazaline predstave i koncerti klasine glazbe s osvrtima i kritikama
*eljeni emocionalni odnos uenika u prvoj se godini ostvaruje izbjegavanjem

uobiajenog kronolokog pristupa programu ve nastavni sadraj odabire
nastavnik prema interesima uenika i literaturi s kojom su se oni kao svirai
ve susretali (anketa na poetku godine).
Odabrane skladbe mogue je okupiti tematski, poput: plesovi kroz stoljea,
suita u baroku i romantizmu, virtuozna djela, programna glazba, simfonija ili
koncert kroz stoljea, jazz, muzical, opera itd.
Ishodi uenja:
- sluno izdvojiti, razlikovati te opisati sastavnice glazbe
- prepoznati sluana djela klasine glazbe
- usvojiti osnovne informacije o odabranim skladateljima
- usvojiti nazive i kronoloki slijed stilova klasine glazbe
- povezati obraene skladatelje i skladbe sa pripadajuim stilovima
- upoznati knjige (udbenike, leksikone, enciklopedije itd.) te ostale izvore
podataka (internet, asopise) te nauiti izdvojiti bitne informacije
- samostalno sakupiti grau te prezentirati pripremljeni rad o odabranoj
temi
- prisustvovati odreenom broju kazalinih predstava i koncerata te napisati
komentare
453
Ispitni zahtjevi:
Pismeni dio:
- pitanja iz svladane nastavne grae (nekoliko kolokvija tijekom kolske
godine)
Usmeni dio:
- nakon presluanog glazbenog primjera iz neke od obraenih skladbi
uenici opisuju specifine glazbene sastavnice, govore o njezinom
skladatelju i stilu kojemu pripada
II. razred
NASTAVNI SADRAJI
- kronoloko upoznavanje razvoja glazbene umjetnosti od prethistorije do

polovine XVIII. stoljea:
- glazbena kultura velikih starih civilizacija (Egipat, Kina, Indija itd) te
starih Grka i Rimljana
- glazba srednjeg vijeka (gregorijanski koral, jednoglasna svjetovna
glazba, ars Antiqua - ars nova), renesansa i barok
- odabrana djela navedenih stilova i njihovi skladatelji
- hrvatski skladatelji i skladbe usporedo s ostalim svjetskim pokretima i
stilovima
- proces nastajanja tonaliteta i harmonijskog miljenja
- preklapanje stilova, tj. raanje novog stila za vrijeme trajanja starog
(prijelaz renesanse u barok)
- vitalnost pojedinih glazbenih oblika te njihova preobrazba u razliitim
glazbenim stilovima (gregorijanski koral i njegova primjena u vieglasnoj
glazbi, razvoj moteta u ars antiqui, renesansi i baroku, sonata u baroku,
bekoj klasici i romantizmu itd.)
Ishodi uenja:
- usvojiti nazive i kronoloki slijed navedenih stilova glazbe
- usvojiti osnovna znanja o glazbenim sastavnicama glazbe srednjeg vijeka,
renesanse i baroka te ih sluno prepoznati i opisati
- prepoznati sluana djela
454
temi
komentare
Ispitni zahtjevi:
Pismeni dio:
godine)
Usmeni dio:
- sluni primjer iz neke od obraenih skladbi od srednjeg vijeka do baroka
(uenici opisuju specifine glazbene sastavnice, govore o njezinom
skladatelju i stilu kojemu pripada)
- pitanje iz svladane nastavne grae cijele godine (osloboeni uenici s
ukupnom ocjenom 5 iz pismenog dijela ispita, tj. kolokvija)
III. razred
(*uenici instrumentalnih odjela imaju tjedno jedan sat manje nastave)
NASTAVNI SADRAJI
- kronoloko upoznavanje razvoja glazbene umjetnosti od polovine XVIII.

stoljea do konca XIX. stoljea:
- pretklasika opera buffa, dekadencija opere serie, raanje simfonije
- beka klasika stavci sonatnog ciklusa i instrumentalni ciklus,
reforma opere
- Ludwig van Beethoven
- romantizam nove i stare vrste, nacionalna opera
- hrvatski skladatelji i njihove skladbe usporedo sa ostalim svjetskim
pokretima i stilovima, a ne kao pojave odvojene u nacionalnu glazbenu
povijest
- preklapanje stilova, tj. raanje novog stila za vrijeme trajanja starog
(prijelaz baroka u beku klasiku, uz istovremeno postojanje pretklasike,
tj. rokokoa)
- vitalnost pojedinih glazbenih oblika te njihova preobrazba u razliitim
glazbenim stilovima (sonata u baroku, bekoj klasici i romantizmu,
455
razvoj opere, simfonije itd.)
Ishodi uenja:
- usvojiti nazive i kronoloki slijed navedenih stilova
usvojiti osnovna znanja o glazbenim sastavnicama pretklasike, klasike i
romantizma te ih sluno prepoznati i opisati
- prepoznati sluana djela*
- usvojiti osnovne informacije o odabranim skladateljima*
temi*
komentare o njima
*Uenici instrumentalnih odjela upoznati e manji broj skladatelja i djela te

rjee prezentirati svoje radove.
Ispitni zahtjevi:
Pismeni dio:
godine)*
Usmeni dio:
- sluni primjer iz neke od obraenih skladbi od pretklasike do romantizma
(uenici opisuju specifine glazbene sastavnice, govore o njezinom
skladatelju i stilu kojemu pripada)*
*Uenici instrumentalnih odjela imati e manji broj pitanja na pismenom i

manje glazbenih primjera na usmenom ispitu.
IV. razred
NASTAVNI SADRAJI
- kronoloko upoznavanje razvoja glazbene umjetnosti konca XIX. stoljea
456
te glazbe XX. stoljea:
- verizam u operi, impresionizam, pluralizam stilova XX. stoljea (stilovi
i tehnike)
- hrvatski skladatelji i njihove skladbe usporedo sa ostalim svjetskim
pokretima i stilovima, a ne kao pojave odvojene u nacionalnu glazbenu
povijest
- vitalnost pojedinih glazbenih oblika te njihova primjena u XX. stoljeu
- koncerti, kazaline predstave ili izlobe s djelima XX. stoljea (Muziki
biennale)
Ishodi uenja:
- usvojiti nazive i osobine navedenih stilova
- usvojiti osnovna znanja o glazbenim sastavnicama impresionizma i stilova
20. stoljea te ih sluno prepoznati i opisati
- uoiti potrebu drugaijeg slunog i emocionalnog pristupa novoj glazbi
- prepoznati sluana djela
temi
komentare
Ispitni zahtjevi:
Pismeni dio:
godine)
Usmeni dio:
- sluni primjer iz neke od obraenih skladbi verizma, impresionizma ili
XX. stoljea (uenici opisuju specifine glazbene sastavnice, govore o
njezinom skladatelju i stilu kojemu pripada)
Metodika objanjenja za predmet povijest glazbe I IV

Navedeni postupci provode se u svim godinama uz prilagoavanje
postepenom poveavanju uenikih kompetencija i razliitim nastavnim
457
sadrajima:
- sluati*, gledati ili izvoditi glazbena djela
-a ktivni grupni rad na nastavi uz upotrebu razliitih izvora informacija
- pripremljena samostalna izlaganja uenika (skupine uenika)
- korelacija s ostalim umjetnikim podrujima (gledanje reprodukcija
umjetnikih djela ili itanje odabranih odlomaka iz knjievnih djela,
gledanje odlomaka iz filmova ili serija o glazbi)
- grupna priprema za predstave i koncerte
- diskusija o izvedbama djela
*Napomena uz sluanje:
Povijest glazbe I
Prva godina povijesti glazbe vana je zbog stvaranja pozitivnog emocionalnog
odnosa tj. motivacije uenika prema predmetu kao i prema klasinoj glazbi.
Ovdje se primjenjuje jedan od vanih funkcionalnih metodikih principa:
od doivljaja prema osvjetavanju. Sluanje glazbe na poetku je uglavnom
emocionalno uz razgovore o doivljaju, izvanglazbenim asocijacijama tj.
vlastitom stavu prema pojedinom djelu. U ovakvim razgovorima jako je vaan
nastavnikov pristup koji uenicima doputa iskrenost i ak potpuno negativan
stav prema nekim djelima klasinog repertoara. Tako se kod uenika stvara
ozraje povjerenja i omoguuje iskreno, demistificirano prihvaanje klasine
glazbe. Postepeno u sluanje uvodimo lagane analitike zadatke i osvjetavamo
pojedine sastavnice glazbe kako bismo produbili mogunost shvaanja i
interpretacije glazbe.
Povijest glazbe III
Zbog razvoja velikih ciklikih oblika kroz stilove beke klasike i romantizma,
te zbog pojave skladatelja sa brojnim i opsenim opusima u treoj je godini
potrebno jo vie vremena posvetiti sluanju glazbe. Budui da uenici TO
imaju jedan sat tjedno vie nego uenici instrumentalnih odjela oni e moi
sluati vei broj djela. Isto tako oni e ee moi samostalno izlagati o
odabranim temama.
U etvrtoj je godini potrebno posvetiti posebnu pozornost pripremi sluanja
pojedinih djela glazbe XX. stoljea. Uenici se sada susreu s glazbom na koju
ne mogu primjeniti stare metode sluanja utemeljene na osjeaju tonaliteta i
njegovih odnosa, jer pomou njih samo ustanovljuju nedostatak tonaliteta,
harmonije, konsonance, melodije i poznate glazbene logike.
Pojavu atonaliteta i emancipacije disonance potrebno je uklopiti u kontekst
drutveno-povijesnih okvira i razvoja drugih umjetnosti. Takoer je vano
stvoriti iskustvo sluanja takve glazbe - tj. tijekom kolske godine viestruko
sluati odabrana djela (makar i djelomino) kako bi se nadiao poetni dojam
458
odbojnosti i kroz prepoznavanje specifinih elemenata stvorio novi nain
sluanja.
NASTAVNI PREDMET
METODIKA SOLFEGGIA
Cilj:
- upoznati uenike s planom i programom Funkcionalne muzike
pedagogije
- razlikovati metode, metodologije i tehnike poduavanja solfeggia
- stei praktina iskustva
Zadaci:
- potaknuti interes uenika za pedagoki rad
- usmjeriti uenike na promiljanje o nastavnom procesu
- razvijati kritiki stav uenika prema nastavnim sadrajima (sposobnost
analize, usporedbe i sinteze)
III. razred
NASTAVNI SADRAJI
- plan i program FMP od glazbenog vrtia do srednje kole

- korelacije u sadrajima teoretske i instrumentalne nastave
- Funkcionalna metoda u nastavi solfeggia
- udbenik Elly Bai Sedam nota sto divota
- istoimeni tonalitet
- fonomimika
- metrika ritam
- promjene solmizacijskih slogova
- igra kao motivacija
- doivljaj prije osvjetavanja
- improvizacija: svjesna i spontana
- sinkretizam cjelovitost djejeg izraza emocionalnost i motorinost
- likovno i literarno izraavanje na glazbeni doivljaj
459
Ispitni zahtjevi:
PRAKTINI DIO:
- odrati ogledni sat u I. razredu solfeggia osnovne glazbene kole po
Funkcionalnoj muzikoj metodi uz priloenu pismenu pripravu
USMENI DIO:
- analiza oglednog sata
- razgovor o sadrajima iz svladane nastavne grae
IV. razred
NASTAVNI SADRAJI
- udbenik u rukopisu Elly Bai Sve ljestvice miljenice za drugi razred

solfeggia osnovne glazbene kole
- nastavni program solfeggia i teorije u svim razredima osnovne glazbene
kole
- brojalice - doivljaj i osvjetavanje ritma kroz brojalice
- metodike igre s ciljem utvrivanja sadraja solfeggia i poticanja mate
i kreativnosti
- kratak pregled metoda solfeggia
Guido Aretinski
Tonic Solfa
Tonika DO
Apsolutna metoda
Kodaly metoda
Orff
Dalcrose
Galen-Paris-Cheve
Ishodi pouavanja:
- znati posebnosti Funkcionalne muzike pedagogije
- osposobiti uenike da osmisle nastavni sat, da ga realiziraju i analiziraju
- osvjestiti probleme u nastavi solfeggia te znati pronalaziti rjeenja
- osposobiti uenike da kritiki analiziraju i usporeuju metodike
principe
- uspostaviti emocionalni odnos uenika sa razredom
460
Ispitni zahtjevi:
PRAKTINI DIO:
- odrati ogledni sat u II. razredu solfeggia osnovne glazbene kole po
Funkcionalnoj muzikoj metodi uz priloenu pismenu pripravu
USMENI DIO:
- analiza oglednog sata
- razgovor o sadrajima iz svladane nastavne grae
Metodika objanjena za predmet metodika (III. i IV. razred):

- predavanja
- razgovor
- hospitiranje nastave solfeggia osnovne glazbene kole
- praktini rad
- samostalni rad uenika (analize, referati, projekti)
- aktivni grupni i samostalni rad na nastavi
NASTAVNI PREDMET
DIRIGIRANJE I
II. razred
Cilj:
Cilj predmeta je sticanje znanja i razvijanje vjetina potrebnih za
razumijevanje, tumaenje i izvoenje glazbenih djela te za voenje
razliitih vokalnih, instrumentalnih ili vokalno-instrumentalnih sastava.
Zadaci:
iriti znanja iz podruja:
- dirigiranja
- glazbenog stila i interpretacije
- poznavanja instrumenata i vokala
razvijati vjetine:
- dirigentske tehnike i komunikacije s ansamblom
Sadraji:
- psiholoke osnove dirigentskog izraza
- dirigentske tehnike (taktiranje kao osnovica dirigiranja, vrste taktova,
dranje dirigenta, dranje ruku, pokreti vodoravno i okomito, iz
461
zapea, lakta, ramena)
- karakteristike i znaenje pokreta s obzirom na znaajke muzike
(figure taktiranja u umjerenom , polaganom i brzom tempu, taktiranje
sloenih mjera, poetak na raznim dobama mjere, korone, sinkope,
promjene tempa, promjene dinamike, rubato, fraziranje)
Ishodi uenja
- usvojiti znanja o razliitim notnim zapisima, glazbenim stilovima i
interpretaciji
- usvojiti osnove dirigentske tehnike
- dirigirati jednostavne skladbe za vokalne sastave ili komorne
instrumentalne sastave
Ispitni zahtjevi:
1. Prepoznavanje i praktina izvedba niza kratkih muzikih isjeaka
odabranih iz cjelokupnog gradiva koji sadre odreene tehnike
probleme
2. a) praktina izvedba (dirigiranje) jednostavnije vokalne skladbe ili
b) praktina izvedba jednog stavka skladbe pisane za gudaki orkestar
(uz etveroruno sviranje na klaviru)
DIRIGIRANJE II
III. razred
Cilj:
Cilj predmeta je proirivanje znanja i nastavak razvijana vjetina
potrebnih za razumijevanje, tumaenje i izvoenje glazbenih djela te za
voenje razliitih vokalnih, instrumentalnih ili vokalno-instrumentalnih
sastava.
Zadaci: (iste)
iriti znanja iz podruja:
- dirigiranja
- poznavanja instrumenata i vokala
razvijati vjetine:
- dirigentske tehnike i komunikacije s ansamblom
- razvijati predodbu o izvedbi pojedine skladbe
462
Sadraji:
- psiholoke osnove dirigentskog izraza
- dirigentske tehnike
Ishodi uenja
- usvojiti znanja o razliitim notnim zapisima orkestralnih djela, o
glazbenim stilovima i interpretaciji
- ovladati dirigentskim tehnikama
- dirigirati skladbe za vokalne, komorne sastave te simfonijski orkestar
Ispitni zahtjevi:
1. praktina izvedba (dirigiranje) jedne vokalne polifone kompozicije
2. praktina izvedba (dirigiranje) jednog stavka orkestralne kompozicije
(dirigiranje mogue uz klavir etveroruno ili u suradnji s
instrumentalnim ansamblima)
Metodika objanjenja za dirigiranje I i II:

- odreivantiproblematiku dirigentskog pokreta natemeljuslune
identifikacije glazbenih parametara (mjera, tempo, karakter itd.) unutar
odlomaka iz djela orkestralne glazbe (svirano na glasoviru)
- odreivati problematiku dirigentskogpokreta na temelju unutarnje
zvune predodbe predloenogglazbenog teksta (glasovirske obrade
orkestralne glazbe)
- raditi na jednostavnoj vokalnoj partituri (dirigiranje isviranje)
- raditi na manjem instrumentalnom stavku komornog gudaeg sastava iz
razdoblja pretklasike ili klasike
- potivati stilske karakteristike izvoenja muzike razliitih razdoblja
(renesansa, barok, klasika, romantizam)
NASTAVNI PREDMET
SVIRANJE PARTITURA I
II. razred
Cilj:
Cilj predmeta je stjecanje znanja i razvijanje vjetina potrebnih za itanje,
razumijevanje, tumaenje i izvoenje glazbenih djela.
463
Zadaci:
- iriti znanja iz podruja notnog zapisa, glazbenog stila i interpretacije
- razvijati vjetine itanja i sviranja skladbi razliitih notnih zapisa
NASTAVNI SADRAJI
- sviranje skladbi razliitih zapisa (na dva crtovlja violinski i bas klju):
dvoglasne ili troglasne polifone zborske skladbe za razliite glasove,
etveroglasne skladbe za mjeoviti zbor polifonog ili homofonog sloga,
glasovirski izvadak jednostavnih orkestralnih partitura; (na tri crtovlja,
kombinacije violinskog i bas kljua, transpozicija dionice tenora): troglasne
i etveroglasne, polifone i homofone zborske skladbe za razliite glasove;
(na etiri i vie crtovlja, kombinacije kljueva, transpozicija dionice tenora,
alt klju): skladbe za mjeoviti zbor, komorne instrumentalne skladbe (do
4 dionice) koje imaju dionicu viole, obrade orkestralnih djela za glasovir
etveroruno
Ishodi uenja:
- usvojiti znanja o razliitim notnim zapisima, glazbenim stilovima i
interpretaciji
- stei vjetinu sviranja jednostavnih skladbi za vokalne sastave ili komorne
instrumentalne sastave zapisanih na dva, tri i etiri crtovlja u raznim
kombinacijama kljueva (violinski, bas i alt C-klju)
Ispitni zahtjevi:
- praktina izvedba (sviranje) jednostavnije vokalne skladbe ili jednog
stavka skladbe pisanezagudaki komorni sastav (etveroruno sviranje
na glasoviru)
- a vista sviranje krae skladbe zapisane na dva ili tri crtovlja uz primjenu
alt kljua
NASTAVNI PREDMET
SVIRANJE PARTITURA II
III. razred
Cilj:
Cilj predmeta je proirivanje znanja i nastavak razvijana vjetina
potrebnih za iitavanje, (razumijevanje), tumaenje i izvoenje glazbenih
djela.
464
Zadaci:
- iriti znanja iz podruja:
- notnog zapisa
- razvijati vjetine:
- itanja i sviranja sloenijih skladbi razliitih sastava i notnih zapisa
- razvijati predodbu o optimalnoj izvedbi pojedine skladbe

NASTAVNI SADRAJI
Sviranje skladbi razliitih sastava i notnih zapisa:
- na dva crtovlja (klavirski izvadak orkestralnih partitura)
- na etiri i vie crtovlja (kombinacije kljueva, transpozicija dionice
tenora, alt, sopran i tenor C-kljuevi, transponirajui instrumenti)
- skladbe za mjeoviti zbor (uz klavirsku pratnju)
- komorne instrumentalne skladbe
- jednostavne skladbe za simfonijski orkestar

Ishodi uenja:
- usvajanje znanja o razliitim notnim zapisima orkestralnih djela, o
glazbenim stilovima i interpretaciji
- sviranje skladbi za vokalne sastave ili komorni te simfonijski orkestar
zapisanih na dva, tri i etiri notna sistema u raznim kombinacijama
kljueva (violinski, bas i alt C-klju)
- upoznavanje i uvjebavanje izvoenja razliitih C- kljueva,
transponirajuih instrumenata
Ispitni zahtjevi:
sviranje jednog stavka orkestralne kompozicije
a vista sviranje etveroglasnih vokalnih skladbi zapisanih u starim
kljuevima
Metodika objanjenja za sviranje partitura I i II:

- postepeno poveavati sloenost notnih zapisa (od 2 do 4 i vie crtovlja)
- upoznavati stilske karakteristike izvoenja muzike razliitih razdoblja
(renesansa, barok, klasika, romantizam)
- sloenije instrumentalne partiture svirati etveroruno
- postepeno upoznavati i uvjebavati izvoenje razliitih C-kljueva,
transponirajuih instrumenata te smjetaja instrumenata u partituri
- izmjenjivati sviranje nauenih skladbi sa sviranjem a vista
- uvjebavati izvoenje samostalnog fraziranja te uoavati i
interpretativno naglaavati pojedine dionice
465
SKUPNO MUZICIRANJE
NASTAVNI PREDMET
ORKESTAR (I IV razreda)
Cilj:
Cilj nastave orkestra je njegovanje skupnog muziciranja, upoznavanje
orkestralne literature te sticanje znanja i vjetina potrebnih za iitavanje,
razumijevanje i izvoenje orkestralne glazbe
Zadaci:
- razvijati pozitivan osjeaja prema glazbi kroz uitak zajednikog
muziciranja
- stei vjetine i znanja potrebna za sviranje u orkestru
- teiti kvalitetnoj zajednikoj intonaciji, tonskom oblikovanju te
zajednikoj stilskoj interpretaciji odreene skladbe
- upoznati uenike s dirigentskim kretnjama i razvijanje sposobnosti
praenja istih
- razvijati sposobnosti tolerancije i meusobnog sluanja i uvaavanja
- razvijati sposobnosti prilagoavanja vlastitoj dionici i orkestru u cjelini
a) GUDAKI ORKESTAR (I IV )
NASTAVNI SADRAJI
J. S. Bach: Air iz 3. orkestralne suite u D-duru BWV 1068
B. Britten: Jednostavna simfonija
G. Caccini: Ave Maria
A. Corelli:Boini Concerto grosso u g-molu op.6, br.8
P. I. ajkovski: Elegija
P. I. ajkovski: Andante cantabile
E. Elgar: Elegija op.58
G. F. Hndel: Glazba za kraljevski vatromet
A. Ivani: Simfonija u G-duru
M. Kelemen: Mala glazba za gudae
L. Mozart: Djeja simfonija u C-duru
W. A. Mozart: Divertimento u F-duru KV 138
H. Purcell: Suita Razrijeeni gordijski vor
O. Respighi: Antiki napjevi i plesovi
L. Sorkoevi: 3. simfonija u D-duru
G. Ph. Telleman: Don Quijote suita
466
A. Vivaldi: 1. simfonija u C-duru
A. Vivaldi: 2. simfonija u G-duru
A. Vivaldi: Koncert za dvije violine, violonelo i orkestar u d-molu
A. Vivaldi: Koncert za orkestar Alla rustica
Ishodi uenja:
Upoznati osnovna pravila sviranja u gudakom orkestru.
Postii sposobnost zajednikog izvoenja odreene skladbe.
Savladati praenje dirigentskih kretnja.
Intonacijska, ritmika i tonska sigurnost i ujednaenost.
Ispitni zahtjevi:
Uenici ne polau ispit, konana ocjena donosi se temeljem praenja rada
uenika tijekom nastavne godine.
b) HARMONIKAKI ORKESTAR (I IV razreda)*
NASTAVNI SADRAJI
A. Vidakovi: Fantazija i fuga
F. Dugan: Toccata ( arr.M.Futa-Homen)
L. Boellman: Gotska suita
M. Seiber: Preludij i fuga
J. S. Bach: Adagio
J. S. Bach: Preludij i fuga u C.duru
A. Klobuar: Diptih
A. Klobuar: Tri stavka za harmonikaki orkestar
I. Josipovi: Ditiramb
Z. Tanodi: Tri stavka za harmonikaki orkestar
B. Starc: Kauboj i indijanac
B. Starc: Scherzo br. 2
I. Shamo: Dnjeparski valcer
W. Zolotarjov: Rondo Capriccioso
F. Dobler: Romanca
P.Trojan: Europska suita
J. Derbenko: Koralni preludij
J. Derbenko: Ruska minijatura
Ch. Bach: Simfonija in B
A. Dvorak: Slavenski plesovi br 8 i 10
J. Brahms: Maarski plesovi br 5 i 6
E. Grieg: Norveki plesovi br. 1 i 2 (arr M. Futa- Homen)
467
F. Mendelssohn: Jesenja pjesma
A. Piazzola: Five tango sensations- Fear
A. Piazzola: Melodia in La
A. Piazzola: Novi tango
G. Bolzoni: Menuet
Ishodi uenja:
- postii pozitivan osjeaj prema glazbi kroz uitak zajednikog
muziciranja
- stei vjetine i znanja potrebnih za sviranje u orkestru
- upoznati literaturu za harmonikaki orkestar, te poznavati i realizirati
dirigentske upute
- svirati skladbe razliitih stilskih razdoblja za harm. orkestar kao i one uz
glas ili neki od puhakih, gudakih instrumenata
- upoznati skladbe za udaraljke kao dio harmonikakog orkestra
- nastupati na koncertima i natjecanjima
Ispitno gradivo:
Konana ocjena donosi se na temelju zalaganja i uspjeha u radu na
nastavnim sadrajima i obveznim javnim nastupima tijekom cijele
nastavne godine.
* Napomena: ukoliko u srednjoj koli nema dovoljno uenika za

harmonikaki orkestar, uenici pod obvezno pohaaju nastavu zbora.
c) PUHAKI ORKESTAR (I IV )
NASTAVNI SADRAJI
J. S. Bach: Korali
I. Berlin: White Christmas
L. Bernstein: Simfonijski plesovi iz Prie sa zapadne strane
P. I. ajkovski: Ples klaunova
P. I. ajkovski: Berceuse
A. Dvork: Andante alla Marcia iz Simfonije br. 4
D. Elfman: The Simpsons
G. F. Hndel: Glazba za kraljevski vatromet
G. Holst: Suita u Es-duru
T. Hugens: Pavana in blue
J. Jacobs-W.Casey: Briljantin
N. R. Korsakov: Bumbarov let
468
H. Mancini: Baby elephant walk
H. Mancini: Pink Panther theme
W. A. Mozart: Mala nona muzika KV 525
W. A. Mozart: Ave verum
A. Piazolla:Adios Nonino
A. Piazolla:Libertango
B. Smetana: Ples komedijaa iz Prodane nevjeste
T. Susato: Rondo
Trad.:Amazing Grace
Trad.:Celtic air and Dance
Trad.:Pat-a-Pan
Trad.: A Festive Christmas
A. Vivaldi:Zima
Ishodi uenja:
Upoznati osnovna pravila sviranja u puhakom orkestru.
Stei vjetine i znanja potrebnih za sviranje u orkestru.
Postii sposobnost zajednikog izvoenja odreene skladbe.
Savladati praenje dirigentskih kretnji.
Intonacijska, ritmika i tonska sigurnost i ujednaenost.
Ispitni zahtjevi:
Uenici ne polau ispit, konana ocjena donosi se temeljem praenja
radauenikatijekom nastavne godine.
d) GITARISTIKI ORKESTAR (I IV)*
NASTAVNI SADRAJI
Literatura:
Leo Brouwer: Acerca Del Cielo, el Aire y la Sonrisa (Doberman-Yppan)
Leo Brouwer: Cuban Landscape with Rain (Doberman-Yppan)
Roland Dyens: Ct sud (Lemoine)
Celso Machado: Danas populares brasileiras (Lemoine)
Celso Machado: Modinha brasileira (Lemoine)
Splitski plesovi (trad, arr. agalj)
Jorge Cardoso: Cueca (arr. agalj)
Scott Joplin: The Strenouos Life; Bethena; The Ragtime Dance
(arr. agalj)
J. R. Cisneros: Homenaje a Raul Borges (arr. agalj)
469
Ishodi uenja:
Stei vjetine i znanje potrebno za sviranje u orkestru.
Upoznati literaturu za gitaristiki orkestar.
Nauiti rati s dirigentskim uputama.
Nastupati na koncertima i natjecanjima.
Ispitni zahtjevi:
Uenici ne polau ispit ve se konana ocjena temelji na praenju
njihovog rada tijekom cijele nastavne godine.
* Napomena: ukoliko u srednjoj koli nema dovoljno uenika za sastav

gitaristikog orkestra, uenici pod obvezno pohaaju nastavu zbora.
Metodika objanjenja za rad s gudakim, gitaristiki i harmonikakim

orkestrom:
(I. IV.)
- posebne probe individualnih dionica
- zajednike probe
- rjeavanje problema od globalne razine ka detaljima
- rad na muzikom izraavanju (stil, forma, karakter skladbe; iz ega
proizlazi fraziranje, dinamika, agogika...) uz sluanje uputa dirigenta
NASTAVNI PREDMET
ZBOR (I. IV. razreda)
Cilj:
Cilj nastave zbora je njegovanje vieglasnog pjevanja, upoznavanje
zborske literature te sticanje znanja I vjetina potrebnih za iitavanje,
razumijevanje I izvoenje vieglasne vokalne I vokalnoinstrumentalne
glazbe.
Zadaci:
- upoznati, prouiti I izvoditi razliita djela iz zborske literature
- razvijati vjetinu kultiviranog pjevanja
- razvijati svijest o elementima izvedbe kod velikog izvodilakog
tijela (dorada pojedinanih dionica, sluanje ostalih I uspostavljanje
suradnikih odnosa pri zajednikom muziciranju, potivanje
dogovorene interpretacije) te uvjebavati pojedine elemente izvedbe
- sticati iskustvo zajednikog muziciranja I javnih nastupa.
470
NASTAVNI SADRAJI
Zborske sklabe
Odabir programa, odreivanje vrste I sastava zbora ( enski, mjeoviti)
te broja dionica u njemu, ovisi o trenutnoj brojnosti i sastavu uenika te
vokalnoj dozrelosti pojedinaca u njoj. Nastava zbora povremeno u rad
ukljuuje skladbe pogodne za vjebanje uenika-dirigenata te tako u
korelaciji s predmetom dirigiranje zbor poslui kao poligon- vjebalite
za praktini dio nastave dirigiranja.
Na osnovi tih premisa voditelj zbora odabire primjerenu literaturu za
rad. Izbor konkretnih skladbi treba u edukativnnom smislu biti irok, u
radnom smislu uenicima poticajan te svakako mogu (ostvarljiv) u smislu
ovladavanja I koncertnog izvoenja. Stoga bi odlike odabranog repertoara
trebale biti:
1. stilska raznovrsnost skladbi (skladbe iz razdoblja renesanse, baroka,
klasike, romantizma, XX stoljea, skladbe domaih autora)
2. zastupljenost oba vieglasna sloga (polifone i homofone skladbe)
3. karakterna raznovsrsnost skladbi (skladbe razliitog ugoaja, a time I
razliitih vokalnih zahtjeva)
4. raznovrsnost izvodilakog sastava (skladbe a capella, skladbe za zbor I
soliste, skladbe uz pratnju jednog ili vie instrumenata, skladbe uz pratnju
gudakog orkestra).
Vjebe vokalne tehnike

Pored glazbenih djela u nastavu treba ukljuiti i, ovisno o programu,
prilagoditi izbor vjebi vokalne tehnike koje su ciljano usmjerene na
odreene segmente vokalne problematike (zapjev tona, zavretak tona,
pravilno disanje, oblikovanje vokala i konsonanata, irenje glasovnog
raspona, vjebanje dikcije, dinamike, agogike, fraziranja, pokretljivosti
glasa itd.).
Ishodi pouavanja:
- ovladati vlastitim vokalnim izraavanjem do mjere svjesnog
oblikovanja tona ili fraze
- ovladati odreenim brojem djela do razine poznavanja djela u cjelini I
cjelovite izvedbe
- ovladati odreenim brojem djela do razine doraenosti za javni nastup
Ispitni zahtjevi:
Uenik ne polae ispit iz ovog nastavnog predmeta ve nastavnik
zakljuuje ocjenu. Ocjenjivanje I vrednovanje postignua uenika poiva
471
iskljuivo na iskazanom aktivnom interesu tijekom godine i njegovu
doprinosu ukupnoj uspjenosti javnih nastupa zbora.
Metodika objanjenja
1. Vei dio skladbi godinjeg repertoara zbora namijenjen je javnom
izvoenju zbog svoje glazbene kvalitete te primjerenosti zboru i prigodi.
Jedan, pak, dio skladbi ne izvodi se javno.
Rad na njima vaan je iz vie razloga: zbog njihove vokalne korisnosti,
upoznavanjka vokalner literature, uvaavanja elja uenika itd.
2. Na nastavi zbora doivljaj glazbenog fenoma (kao vaan motivacijski
faktor) predstavlja zaetak rada na problematici. Stoga, upoznavanje
neke zborske skladbe kree od ukupne zvune slike i slunog iskustva
cjeline. Vjetinama steenim na solfeggiu uenici pjevaju djelo odmah
vieglasno, uz podrku klavira, nekoliko puta za redom s tendencijom
da steknu uvid u tempo i karakter djlela. Premda je ovakva zvune slika
povrna i nedoraena, ona daje osjeaj poznavanja cjeline i poticaj doradi
detalja po dionicama to e uslijediti.
3. Doraivanje pojedinih dionica uvijek se odvija uz prisustvo ostalih
glasova. Tako svi pjevai stiu slunu predodbu linija s kojima e pri
zajednikom pjevanju doi u suradnike odnose.
Takoer, upute o detaljima oblikovanja i izvoenja jedne dionice uvijek
podrazumijevaju pojanjenja o zvuenju te dionice u kontekstu cjeline pa
imaju vanost za sve pjevae.
NASTAVNI PREDMET
KOMORNA GLAZBA (I. - IV. razreda)
Cilj:
Razvoj uenikovih glazbenih sposobnosti u kontekstu skupnog
muziciranja i upoznavanje razliite literature komorne glazbe
Zadaci:
- poticati socijalizaciju uenika
- senzibilizirati uenika za skupni rad i meusobno uvaavanje
- razvijati kreativnost
- razvijati percepciju, memoriju, koncetraciju
- razvijati uenikovo razumijevanje glazbe
472
a) za uenike gudakog odjela
NASTAVNI SADRAJI
A. Corelli: Trio sonate op.2 (1-12) i op.3 (1-12)
G. F. Hndel: Trio sonate
G. Ph. Telemann: Sonata u F-duru
J. Haydn: Glasovirska trija
J. Haydn: Gudaki kvarteti
W. A. Mozart: Glasovirska trija
W. A. Mozart: Gudaki kvarteti
M. Glinka: Elegija
F. Schubert: Kvartet u Es-duru
F. Mendelssohn-Bartholdy: Trio u d-molu
R. Matz: Balada
F. Lhotka: Valcer
B. Bjelinski: Trio za flautu, violonelo i glasovir
Ishodi uenja:
- sposobnost zajednikog izvoenja odreene skladbe
- intonacijska, ritmika i tonska sigurnost i ujednaenost
- sposobnost tolerancije i meusobnog sluanja i uvaavanja
Ispitni zahtjevi:
- rad na individualnim dionicama
- sluanje cjeline bez prekidanja
- komentar odsviranog uz uvaavanje pojedinanih stavova
proizlazi fraziranje,
b) za uenike puhakog odjela
NASTAVNI SADRAJI
B. Bjelinski:Trio za flautu, klavir i violonelo
J. Boismortier:6 sonata op. 7, vol 1 i vol 2
G. Donizetti: Trio za flautu, fagot i klavir
473
J.S. Bach: Flauta i gitara, Suita u d molu
J.Haydn: London trios za dvije flaute i violonelo
W. A. Mozart: 6 duets, vol 1 i vol 2
J.J. Quantz: 6 duets op. 2, vol 1 i vol 2
E. Bozza: Jour d t a le montagne za etiri flaute
H. Gossec: Gavotte za etiri flaute
G.Ph. Telemann: Koncert za etiri flaute
Twelve Mozart Duets (saksofon duet)
F. Mendelssohn: Concert Piece No. 2, d mol za dva klarineta i klavir
W. A. Mozart: Divertimento No. 1 za etiri klarineta
J. Haydn: Divertimento (duhaki kvartet)
W. A. Mozart: Divertimento (duhaki tio)
Ishodi uenja:
- sposobnost zajednikog izvoenja odreene skladbe
- intonacijska, ritmika i tonska sigurnost i ujednaenost
- sposobnost tolerancije i meusobnog sluanja i uvaavanja
Ispitni zahtjevi:
proizlazi fraziranje,
- sluati i analizirati snimke te odlaziti na koncerte
c) za uenike gitaristikog odjela
NASTAVNI SADRAJI
Literatura:
Giovanni Battista Marella: Suita u A-duru (Universal Edition)
Joaquin Turina: Danses gitanes op. 55 (Tokos)
John W. Duarte: Variations on a French nursery song (Brben)
Celso Machado: Quatre Ponteios Brsiliennes (Lemoine)
474
Celso Machado: Modinha brasileira (Lemoine)
J. S. Bach: Osam malih preludija i fuga BWV 553-560 (arr. A. agalj)
Leo Brouwer: Cuban Landscape with Rain (Les Editions Doberman)
Leo Brouwer: Cuban Landscape with Rumba (Ricordi)
Joaquin Turina: Danzas gitanas, op. 55 (arr. agalj)
Celso Machado: Danas populares brasileiras (Lemoine)
eljko Brkanovi: Pjesmarica
Ivo Josipovi: Allegro Minimo
Anelko Klobuar: Preludij, arioso i fuga
Sanda Majurec: Trio
Adalbert Markovi: Tri osorske impresije
Miroslav Mileti: Suite du Bourdon
Kreimir Seletkovi: Quick-suite; Quartetto
Vlado Sunko: Iekivanje i dolazak
Tomislav Uhlik: Quartetto Concertante
Ishodi uenja:
- upoznati literaturu i stilove koji nisu dovoljno zastupljeni u solistikoj
literaturi
- stei smisao za suradnju i komunikativnost
- stei vjetine i znanje potrebno za izvoenje komorne glazbe
Ispitni zahtjevi:
Uenik ne polae ispit i ne ocjenjuje se, ve se njegov razvoj prati tijekom
nastavne godine putem rada na nastavnim sadrajima te obveznih javnih
nastupa.
proizlazi fraziranje, dinamika, agogika...) uz upute nastavnika
475
d) za uenike harmonikakog odjela
NASTAVNI SADRAJI
Nastavni program prilagoava se sastavu skupine.To mogu biti dvije ili
vise harmonika ili kombinacije harmonike i nekog drugog instrumenta.
Uenici unutar skupine mogu bit razliite dobi, intelektualne zrelosti,
tehnike spreme i razliitih osobnih interesa. Program se prilagoava
i specifinostima odreene nastavne godine (planiranje koncerata,
gostovanja, natjecanja).
M. Seiber: Preludij i fuga u a- molu

W. Jacobi: Fantazija za flautu i orkestar
Piazzola: Meditango
Piazzola: Libertango
Piazzola: Adios Nonino
Piazzola: Che tango, che
Piazzola: Close your eyes and listen
G. F. Handel: Passacaglia
Klobuar: Preludij
Klobuar: Partita za orgulje (arr. Mirela Buchberger Karlo )
F. Angelis: Romanca ( arr Mirela Buchberger Karlo )
G. enderjov: Koncertna suita
D. ostakovi: Galop
G. P. Telemann: Sonata
J. S. Bach: Badineri ( iz h- mol suite )
J. S. Bach: Preludij i fuga C-dur (arr Slavko Magdi)
W. Russ- Plotz: Kurzgeschichten
J. Lochter: Tango- Triade
H. Boll- Impressionen fur Akkordeon duo
H. Quakernack: Suite for two
K. Schwaen: Perpetum mobile
F. Pils: Varijacije na temu Bratec Martin
J. Sands: Latin Moods
L. Boellman: Gotska suita
Ishodi uenja:
- stei vjetine i znanja potrebna za sviranje u komornom sastavu.
- svirati originalne skladbe i obrade skladbi razliitih stilskih razdoblja iz
klasine i popularne literature.
- postii to bolji zvuni i vizualni dojam
476
- pripremiti ansambl za javne nastupe i natjecanja
Ispitni zahtjevi:
Uenici ne polau ispit ve se prati njihov rad tijekom cijele nastavne
godine.
- uvjebavati dionice pojedinano i zajedno
- analizirati sviranu literaturu (stil, forma, nain interpretacije,
artikulacija)
- usklaivati mijeh
- usklaivti registare
e) za uenike teorijskog odjela
NASTAVNI SADRAJI
Izbor skladbi iz klasine i popularne literature te tradicijske glazbe odabrane
prema interesima uenika.
T. Susato: Mohrentanz
T. Susato: Ronde
C. de Sermisy: Tante que vivrai
Anonimus 16.st.: Tourdion
G. Rasponi: Spagnoletta
J. S. Bach: Wie Schn leuchtet der Morgenstern
L. Mozart: Djeja simfonija
L. Sorkoevi: Andante iz II. simfonije u D-duru
E. Grieg: Peer Gynt suita
G. Faure: Pavana
O. Respighi: Stare arije i plesovi za lutnju
A. Piazzolla: Ave Maria
B. Ban/P. Jagui/A. Kutrak/M. omoi: Peripetije oko juhice od
mrkvice
Tradicionalna (Engleska): I saw three ships
Tradicionalna (Irska): The Gentle Maiden
Tradicionalna (Irska): Morning Has Broken
Tradicionalna (Meimurje): Vuprem oi
Tradicionalna (Wales): Nyth y Gwcw
477
Tradicionalna (SAD): As I went down in the river to pray
Francuska boina: Noel ancien
Ukrajinska boina (arr. D. Legin): Carol of the bells
M. Lean: Prva je vura
S. Myers: Cavatina
Ishodi pouavanja:
- stei vjetine i znanja potrebna za komorno muziciranje
- osloboditi matu i kreativnost u stvaranju glazbe
- stei iskustvo skupnog muziciranja te usvojiti vanost meusobne
komunikacije
Ispitni zahtjevi:
Konana ocjena donosi se na temelju zalaganja i uspjeha u radu na
nastavnim sadrajima i javnim nastupima tijekom cijele nastavne godine.
Metodika objanjanja:
- muzicirati u razliitim izvoakim kombinacijama
- istraivati raznolikost zvukovnih mogunosti kroz spontanu i svjesnu
melodijsku, ritamsku i meloritamsku improvizaciju
- aranirati skladbe datim zvukovnim mogunostima (glas, instrumenti,
novootkriveni zvukovi i umovi)
3. FAKULTATIVNA NASTAVA
NASTAVNI PREDMET
OSNOVE GLAZBENE INFORMATIKE
- skupna nastava -
Cilj:
Pripremiti i osposobiti uenike samostalnoj i kreativnoj primjeni raunala
u kreiranju notnog zapisa glazbe od jednostavnijih vokalnih do raznih
instrumentalnih partitura u tradicionalnom notnom pismu.
Zadaci:
- primijeniti uslune i primjenske programe u glazbenoj nastavi
- upoznati i primijeniti raunalne programe za notografiju
478
Nastavni sadraji:
- operacijski sustav raunala, usluni i primjenski programi, program za
obradu teksta
- programi za notografiju
- instrumentalne, vokalne partiture i vokalno-instrumentalne partiture,
partiture komorne glazbe
- notni pravopis
Ishodi pouavanja:
- usvojiti mogunosti raunalne obrade notnog teksta
- usvojiti pravila notnog pravopisa
Ispitni zahtjevi:
Uenik treba samostalno izraditi minimalno dvije partiture: jednu vokalnu
i jednu instrumentalnu te je prezentirati uz izvedbu.
- samostalno kreirati notni zapis u programu za notografiju
- usporeivati razna izdanja notnog teksta
- aktivni grupni rad na nastavi uz upotrebu razliitih izvora informacija
NASTAVNI PREDMET
TRADICIJSKA I POPULARNA GLAZBA
- skupna nastava
Cilj:
Cilj je nastavnog predmeta predstaviti djeci primjere razliitih glazbi,
senzibilizirati ih za vlastitu tradicijsku kulturu te tradicijske kulture drugih
naroda i potaknuti ih na kritiko sluanje i razmiljanje o bilo kojoj glazbi.
Ujedno se nastoji potaknuti razvoj tolerancije za razliito upoznavanjem
drugih glazbi i kultura.
Nastavni sadraji:
- upoznavanje s etnomuzikologijom i ostalim znanstvenim disciplinama
vezanim uz tradicijsku i suvremenu kulturu i glazbu (primjerice
etnologija, antropologija, muzikologija)
- upoznavanje i prepoznavanje hrvatske tradicijske kulture: glazbe,
plesova i obiaja
479
- vokalna glazba: primjeri iz Hrvatske te drugih kultura
- instrumentalna glazba: primjeri iz Hrvatske te drugih kultura uz
klasifikaciju glazbenih instrumenata
- upoznavanje s tradicijskom kulturom drugih naroda (europskih i
van europskih: izbor u dogovoru s uenicima), ali i sa suvremenim
glazbenim izriajima koji su u vezi sa tradicijskom kulturom
- suvremeni glazbeni trendovi
Ishodi uenja:
- senzibilizirati uenike za vlastitu tradicijsku kulturu, ali i za tradicijsku
kulturu drugih naroda
- senzibilizirati ih za razliita suvremena glazbena izraavanja te ih
potaknuti na kritiko razmiljanje
- potaknuti razvoj tolerancije za razliito
- razviti kritiki odnos prema razliitim glazbama
Ispitni zahtjevi:
- sluno prepoznavanje glazbenih primjera iz tradicijske kulture Hrvatske
uz objanjenje
- poznavanje karakteristika pojedinih podruja u Hrvatskoj
- sluno prepoznavanje glazbenih primjera drugih tradicijskih kultura
(koje su obraene na nastavi) uz objanjenje
- prepoznavanje suvremenih glazbenih trendova
- uenike upoznati sa tradicijskom kulturom vlastitog kraja uz pomo
audio i vizualnih primjera
- razviti i poticati matu i kreativnost u izvedbi vlastitih tradicijskih
pjesama i plesova
- potaknuti elju i potrebu za istraivanjem glazbe bilo kojeg prostora
putem individualnih izlaganja o pojedinim temama
- poticati aktivno sluanje glazbenog djela te potaknuti razgovor o
slinostima i razlikama glazbi razliitih kultura
- aktivirati interes za svoju i tuu tradiciju te senzibilizirati uenike
za razliitosti (uz koritenje video i audio materijala)
- potaknuti razmiljanje o suvremenom glazbenom stvaralatvu
480
NASTAVNI PREDMET
VJEBE IZ KOMPOZICIJE
- skupna nastava -
Napomena: s obzirom na individualni pristup uenik moe fakultativno

odabrati predmet tijekom sve etiri godine i prekinuti pohaanje kada eli
Cilj:
Razvoj uenikovih sposobnosti i vjetina te usvajanje znanja potrebnih za
razumijevanje, tumaenje i stvaranje glazbe; razvoj muzikalne, senzibilne,
kreativne linosti.
Zadaci:
- upoznavati glazbu kroz kreativni in stvaranja
- iriti unutarnji zvukovni prostor
- razvijati osjeaj za glazbenu formu i za vrijeme u glazbi
- razvijati vlastiti zvukovni jezik
- upoznavanti razne tehnike skladanja
- razvijati vjetinu zapisivanja zvuka predoenog u unutarnjem sluhu
- upoznavati ortografiju
- upoznavati instrumentaciju
Nastavni sadraji (od I IV)

(ovise o individualnim interesima i sposobnostima uenika)
- skladanje manjih glazbenih oblika: dvodijelne i trodijelne jednostavne
i sloene pjesme, dvodijelnog baroknog oblika, raznih vrsta varijacija,
slobodnih oblika (preludij, toccata, fantazija) ili stvaranje vlastitih
slobodnih oblika
- skladanje za razne instrumente solo, instrumnentalne, vokalne ili
vokalno instrumentalne ansamble (dabir instrumenta ili ansambla za
koji ce se skladati ovisi o mogunosti izvedbe)
- skladanje navedenih formi raznim tehnikama skladanja (dodekafonija,
minimalizam, stvaranje ritamske partiture s neretrogradnim ritmovima i
dodanim vrijednostima)
- stvaranje veih instrumentalnih ili vokalno instrumentalnih formi
(klasinih ili slobodnih ) ili glazbene predstave na nain grupnog rada
- programna glazba skladanje slobodnih glazbenih formi uz predloak
odn. izvanglazbeni sadraj posuen iz knjievnosti, slikarstva i dr.
481
Ispitni zahtjevi
- uenici se prate i ocjenjuju tijekom cijele kolske godine na obveznim
produkcijama na kojima se izvode njihove skladbe
- tijekom godine potrebno je napisati najmanje dvije skladbe trajanja oko
pet minuta
Ishodi uenja
- upoznati i usvojiti zadane glazbene oblike na nain prepoznavanja te
samostalnog oblikovanja istih
- upoznati i usvojiti zakonitosti instrumenata za koje se sklada
- upoznati i usvojiti zadanu tehniku skladanja
- sluati glazbu
- razgovarati i planirati nastanak djela tijekom svih faza skladanja
- izvoditi vlastite skladbe
- improvizirati
NASTAVNI PREDMET
KLAVIRSKA UMJETNOST
- skupna nastava -
Cilj
Cilj predmeta je pruiti uenicima drugog ili treeg razreda srednje kole
klavirskog odjela osnovne informacije potrebne za formiranje zrelijeg
individualnog pristupa u izvedbi klavirskih kompozicija te potaknuti
znatielju i potrebu za daljnjim samostalnim istraivakim radom.
Zadaci:
- razvijati umijee analitikog sluanja glazbe usmjereno na karakteristike
izvedbe djela
- razvijati senzibilitet za glazbene sastavnice( tempo, dinamiku, agogiku,
oblikovanje tona, voenje melodije) kao glavne elemente izvedbe djela,
ovisno o stilskim karakteristikama kompozicije i linosti interpreta
- razvijati svijest o potrebi formiranja vlastitog stava u izvedbi
kompozicije
- izgraivati estetiki sustav vrijednosti
- razvijati potrebu za samostalnim istraivakim radom
482
NASTAVNI SADRAJI
Klavir i ostali instrumenti s tipkama
- naini nastanka tonova na pojedinim instrumentima s tipkama, te
usporedba s klavirom
- razvoj mehanike klavira ( beka i engleska mehanika)
- moderni instrumenti kao eventualni nasljednici klavira (klavinova)
Klavirska literatura
- upoznavati klavirsku literaturu sluanjem izvedbi kompozicija uz
praenje notnog teksta
- upoznavati klavirsku literaturu putem samostalnog izvoenja
- upoznati notni tekst( urtext, redakcije)
- sagledati utjecaj stilskih razdoblja i njihove osnovne karakteristike
- razgovarati o najznaajnijim kompozitorima koji su pisali za klavir i
pregled temeljnih djela klavirske literature
- istaknuti ulogu klavira u literaturi za komorne sastave
Interpretacija
- pojam interpretacije
- odnos prema notnom tekstu i mogunostima razliitog tumaenja
- tzv. standardna izvodilaka praksa, te pojava velikih pijanista koji
pokuavaju promovirati neke nove stavove
- sluanje, razgovor i pokuaj pronalaenja razlika u izvoenju iste
kompozicije u izvedbama raznih pijanista
Najpoznatiji svjetski pijanisti

- upoznavanje s najpoznatijim imenima pijanizma
- sluanje njihovih interpretacija
- trajni zapisi na nosae zvuka
- uloga i odgovornost izvoaa prilikom praizvedbe nove kompozicije
- razgovor o koncertima i razmjena dojmova
Najznaajnije klavirske kole

- upoznati uenike s imenima najznaajnijih klavirskih pedagoga,
utemeljiteljima klavirskih kola
- dati kratak pregled razvoja klavirske pedagogije u Hrvatskoj
Razdoblje od 20. stoljea nadalje

- istaknuti utjecaj avangarde
- upoznati novi naini dobivanja zvuka na klaviru , te novi naini zapisa
483
- Muziki biennale Zagreb
Ispitni zahtjevi:
Godinju ocjenu zakljuuje predmetni nastavnik nakon praenja rada
uenika tijekom cijele kolske godine (u koju ukljuuje aktivnost na
nastavi i interes za samostalno istraivanje).
Ishodi uenja:
- sluno prepoznati postojanje razlika u izvoenju iste kompozicije u
izvedbama raznih pijanista
- pokuati usmeno objasniti svoje zapaanje kroz argumentiranu i
demokratinu diskusiju
- uoiti razlike u razliitim notnim izdanjima iste kompozicije
- samostalno izvesti dio kompozicije zapisane suvremenom notacijom
- samostalno pripremiti osvrt na posjeeni klavirski koncert
- komparativno sluati klavirske kompozicije
- gledati i prouavati notna izdanja
- argumentirana i demokratina diskusija
- samostalna izlaganja uenika ili grupe uenika
- samostalno izvoditi kompozicije
- pratiti klavirske koncerte, novinske lanke
NASTAVNI PREDMET
BLOKFLAUTA - za uenike teorijskog odjela
- skupna nastava -
Cilj:
Upoznati mogunosti primjene ovog instrumenta u radu s djecom
predkolskog uzrasta.
Zadaci:
- istraiti mogunosti instrumenta i ovladati tehnikom sviranja
- objasniti metodiki redoslijed uenja sviranja blokflaute
NASTAVNI SADRAJI
V. Kondres: kola za blokflautu
H. Kaestner-L. Lechner: Leichte Spielstcke aus dem 17. und 18.
484
Jahrhundert
H. G. Weiler: Alte deutche Tnze
H. Bodenmann: Kleine Werke grosser Meister fr zwei Sopran-
Blockflten
djeje i tradicijske pjesmice
Ishodi pouavanja:
- usvojiti vjetine i znanja potrebna za sviranje blokflaute
- samostalno koristiti sredstva izraza i tehnike
- osvojiti metodiki redoslijed uenja sviranja blokflaute
Ispitni zahtjevi:
- jedna skladba iz razdoblja renesanse ili baroka uz klavirsku pratnju
- jedna djeja ili tradicijska pjesmica sa ili bez klavirske pratnje
- jedna skladba za komorni sastav blokflauti
Metodike objanjenja:
- solistiki i komorno svirati autentine skladbe renesanse i baroka te
djeje i tradicijske pjesmice sa ili bez klavirske pratnje
- povezivati s predmetom komornog muziciranja u cilju obogaivanja
vieglasne izvedbe i drugim instrumenti
NASTAVNI PREDMET
KOMORNA GLAZBA
(za uenike klavirskog odjela i odjela za solo pjevanje)
- skupna nastava -
Cilj:
Stei iskustvo skupnog muziciranja.
Zadaci:
- razvijati vjetinu i usklaenost skupnog muziciranja
- razvijati komunikaciju i socijalizaciju uenika
- razvijati kreativnost
- usklaivati umjetnike individualnosti u procesu skupnog stvaranja
glazbe
485
a) za uenike klavirskog odjela - klavirski duo
NASTAVNI SADRAJI
J. Ch. Bach: Tri sonate
M.Clementi: Sonate, ed. Peters (izbor lakih)
W. A. Mozart: Originalne kompozicije I i II sv. K.V. 358, K.V. 381,
K.V. 401
W. A. Mozart: Sonate, ed. Peters (lake)
W. A. Mozart: II. fantazija u f-molu
L. van Beethoven: Njemaki plesovi, ed. Peters 4399.
L.van Beethoven: Sonata op.6 u D-duru, 3 Mara op.45, Varijacije u
C-duru, Varijacije u D-duru (sve bez oznake op.)
Diabelli: Sonatine op. 24, op. 54, op.58, op. 60 (original 4-runo),
Sonates mignonnes op. 150, Rondeau militaire, Sonate op. 32, op. 33,
op.37, Sonate op.38, op.73
F. Schubert: Plesovi (valceri, Laendleri), Fantazija u f-molu op.103
R. Schumann: Kinderball op.130, Pour petits et grands enfants op.85
C.M. von Weber: 6 komada op.10, 8 komada op.60
F. Chopin: Varijacije u D-duru
J. Brahms: Uspomene iz Rusije
J. Brahms: Valceri op. 39 (laki) Universal ed.
J. Brahms: Maarski plesovi, Walzer op.39
A. Dvrak: Slavenski plesovi op. 46 (e-mol)
E. Grieg: Norveki plesovi op.35
M. Moszkowski: Novi panjolski plesovi op.65, panjolski plesovi op.12
G. Bizet: Jeux denfants
G. Faur: Dolly suita
C. Saint- Sans: Scherzo op.87
C. Auric: 5 Bagatella
E. Satie: Trois morceaux en forme de poire
C. Debussy: Petite suite, Marche cossaise, Six Epigraphes antiques
S. Rahmanjinov: 6 dua op.11
I. Stravinski: Trois pices faciles (main gauche), Cinque pices faciles
(main droite)
S. Barber: Souvenirs op.28
H. Aoshima: Mon pre loie (Suite pour piano quatre mains)
C. Chovn: Danses Roumaines
S. epi: Allegretto za klavir 4-runo
A. Klobuar: Sonatina za klavir 4-runo
M. Reiser: Polka
486
Obrade za klavir etveroruno:
J. Haydn: Izbor - Simfonije Hob 86, Hob 95, Hob 97
W. A. Mozart: Mala nona muzika
W. A. Mozart: Simfonije (klavirski izvadak), g-mol K.V.550 I. st., C-dur
K.V. 551 (Jupiter) I. i II. st.
L. van Beethoven: V. simfonija, I. st. (Ed. Peters)
B. Britten: Simple simphony
C.M. von Weber: Poziv na ples op. 65 (Ricordi)
P. I. ajkovski: Oraar (balet, pojedini stavci - izbor)
Literatura za dva klavira:

M. Clementi: Sonate
W.A. Mozart: Allegro KV 426
Sonata KV 448 u D-duru
F. Schubert: Andante variato op.84
Rondo u A-duru op.107
F. Chopin: Rondo u op.73
F. Mendelssohn: Allegro brillant op.92
Andante tranquillo con variazioni op.83
C. Saint- Sans: Scherzo op.87
E. Chabrier: Tri romantina valcera
C. Debussy: Lindaraja (1901), En blanc et noir ( 1915), Printemps (1887,
arr. za 2 kl. 1904), Prelude lAprs-midi dun Faune ( arr. za 2 kl.)
S. Rahmanjinov: Suita op. 17 ( 1901), Rapsodija na rusku temu op.5
I. Stravinski: Sonata za dva klavira ( 1943-44) ( 3 stavka, zahtijeva
manje virtuoziteta od koncerta za 2 kl. )
B. Bartok: Sonata za dva klavira i udaraljke ( 1937)
E. Elgar: Varijacije op. 36 ( arr. za 2 kl. W. McNaught)
D. Milhaud ( 1892-1974): Scaramouche, op. 165b, Kentuckiana, op.
287, Le Bal Martiniquais, op. 249, Les Songes, op. 237, Carnaval a
nouvelle-orleans, op. 275, La Libertadora, op. 236 a, Le Boeuf sur
le Toit, op. 58a ( arr. za 2 kl.)
F. Poulenc: Capriccio daprs le bal masqu
S. Barber: Souvenirs op.28
M. Infante: Suita za dva klavira op.15
A. Arenski: Suita za dva klavira op.15
Ispitni zahtjevi:
Uenik ne polae ispit i ne ocjenjuje se, ve se njegov razvoj prati tijekom
nastavne godine putem rada na nastavnim sadrajima te obveznih javnih
487
nastupa.
Ishodi uenja:
- usavravati sposobnost sluanja svog vlastitog zvuka i traenje zajednikog
- mogunost upoznavanja literature i stilova koji nisu dovoljno zastupljeni
u solistikoj literaturi
- razvijati uenikovu socijalizaciju, komunikativnost i smisao za suradnju
- stjecati znanja i vjetine potrebna za izvoenje komorne glazbe
- doivljavati ljepote druenja uz glazbu
- razvijati sposobnost tolerancije i meusobnog uvaavanja.
- nastavni sadraj prilagoditi razliitoj dobi uenika, njihovoj tehnikoj i
glazbenoj sposobnosti, razini njihove intelektualne i mentalne zrelosti
te specifinosti njihovih osobnih interesa i njihovoj meusobnoj
usklaenosti
- rad na individualnim dionicama: nastojati da svaki uenik samostalno
pripremi svoj dio materijala, takoer i ono to svira njegov koleg(ic)a.
- sluati cjeline bez prekidanja
- rad na muzikom izraavanju uz nastavnikovu demonstraciju na
instrumentu
- koristiti audio i video zapise
b) za uenike pjevanja
Napomena:
Predvieno je u 3. i 4. srednje, kad uenici ve donekle usvoje osnove
vokalne tehnike. Uglavnom se obrauju dueti i terceti uz pratnju klavira i
gitare ili kombinacije glasa i veeg instrumentalnog sastava.
NASTAVNI SADRAJI
Stari majstori (Monte Verdi, Rossi, Handel, Paisiello, Cherubini)
Mozart (dueti i ansambli)
Dueti romantizma (Schumann Mendelsohn, Brahms)
488
Ishodi uenja:
- stei vjetine i znanja potrebna za pjevanje u komornom sastavu
- pjevati originalne skladbe i obrade skladbi razliitih stilskih
razdoblja iz klasine i popularne literature
- postii to bolji zvuni i vizualni dojam
- pripremiti komorni sastav za javne nastupe
Ispitni zahtjevi:
Uenici ne polau ispit ve se prati njihov rad tijekom cijele nastavne
godine.
Metodika objanjanja:
- ostvariti skladno vieglasje individualnim pristupom svakom ueniku
- razviti osjeaj za zajedniku komunikaciju i sukladni pristup
umjetnikom djelu
NASTAVNI PREDMET
METODIKA INSTRUMENTALNE NASTAVE
(za uenike klavirskog, gudakog, duhakog,
harmonikakog i gitaristikog odjela)
- skupna nastava
Cilj:
- upoznati uenike s planom i programom Funkcionalne muzike
pedagogije
- stei praktina iskustva
Zadaci:
- potaknuti interes uenika za pedagoki rad
- usmjeriti uenike na promiljanje o nastavnom procesu
- razvijati kritiki stav uenika prema nastavnim sadrajima (sposobnost
analize, usporedbe i sinteze)
NASTAVNI SADRAJI
1. Poetna nastava
- upoznti uenika s programom Osnovne glazbene kole
- prvi sat instrumenta
489
- tehnika sluanja
- rad na tonu: prvi glazbeni zadaci
- oblikovanje nastavnog sata
- samostalni rad uenika
- itanje vista
2. Upoznavanje odreene instrumentalne literature
- upoznavanje instrumentalne literature u irem smislu, kao bitan
preduvjet za dobro planiranje napretka uenika, koji treba biti temeljen
na stvaranju indiviualnog programa za svakog pojedinca, a ne na
objektivnom poveanju tekoa.
3. Tumaenje notnog teksta
- odnos prema instruktivnim i autorskim izdanjima
Tumaenje znakova u notnom tekstu na temelju njihove
viefunkcionalnosti:
a) verbalnih
b) grafikih
c) brojanih
4. Razvijanje kritikog odnosa prema izvoenju
- na temelju sluanja ploa, audio i video snimaka
- na temelju uenikih izvoenja
- na temelju posjete koncertima
Provoenje ovog programa iskljuuje oblike predavanja kao nain rada.
Provodi se kroz aktivno sudjelovanje sluaa, dijalog, zvune testove, rad
s uenicima i slino, kako bi se potakla aktivnost uenika u muzikom i
metodikom miljenju i donoenju zakljuaka.
Ishodi uenja:
- osposobiti uenika za praktinu izvedbu oglednog sata
- postii kod uenika razumijevanje tijeka nastavnog procesa i
senzibilizaciju za rad s djecom.
Ispitni zahtjevi:
- odrati ogledni sat uz priloenu pismenu pripravu
- komentari i diskusija o odranom satu
Provoenje ovog programa iskljuuje oblike predavanja kao nain
rada. Provodi se kroz aktivno sudjelovanje sluaa, dijalog, diskusije,
demonstracije, zvune testove i to je najvanije, kroz rad s uenicima
kao aktivnim sudionicima, kako bi se kod uenika potakla:
490
- samostalnost pri kreiranju individualne glazbene estetike
- metodiko-didaktiko miljenje
- pozitivan stav prema pedagogiji
- plemenit i s ljubavlju protkan odnos prema ueniku, neovisno o
njegovim glazbenim sposobnostima.
NASTAVNI PREDMET
KLAVIR*
* (sluanje predmeta je dvije ili etiri godine,
to ovisi o mogunostima kole)
- individualna nastava -
NASTAVNI SADRAJI
Uenici kojima je to prvi kontakt s klavirom poinju s nekom od klavirskih
kola (preporuuje se kola A. Nikolajeva), nadopunjujui je s drugom
literaturom iz programa klavira predvienog za I. etapu osnovne kole.
U nastavku valja slijediti program glavnog predmeta klavira za osnovnu
kolu, te ga prilagoditi mogunostima i tempu napredovanja svakog
pojedinog uenika.
TEHNIKE VJEBE
ETIDE
C. Czerny: Erster Lehrmeister op. 559
H. L. Ch. Duvernoy: Etide op. 176
H. Lemoine: Etida op. 37
E. F. Gnesina: Male etida
C. Gurlitt: Male melodijske etide za poetnike
Etide i drugih autora odgovarajue teine
UVOD U POLIFONIJU
Skladbe autora XVII. i XVIII. stoljea
K. M. Kunz: 200 kratkih kanona
J. S. Bach: Knjiica za Annu Magdalenu Bach
491
SONATINE
J. Vanhal, I. J. Pleyel, J. Schnitt, T. Hasslinger,
W. A. Mozart, L. van Beethoven, J. L. Dussek, F. Kuhlau, A. Diabelli,
M. Clementi,
B. Bjelinski, R. Matz, M. Mileti, M. Cipra, I. Lhotka-Kalinski
SKLADBE AUTORA XIX. i XX. STOLJEA

B. Bartk: Mikrokosmos I.
A. Goedicke: 60 lakih kompozicija op. 36.
C. Franck: Tualjka lutke
A. Greanjinov: Djeji album op. 98.
H. Rowley: Djeji komadi
S. Majkapar: 12 listova iz albuma op. 16
D. Kabalevski: 24 lake kompozicije op. 39
15 kompozicija za djecu
D. ostakovi: Za najmlae
C. M. Scott: Kutija igraaka
M. Tajevi: Za male
I. Zajc: Dvije mazurke
R. Matz: Moj prvi nastup
- I. Lhotka-Kalinski: Iverje
Lepo moje Zagorje
Meimurje malo
S. ulek: Malo pa nita
E. Bai: Groteskna suita
Ispitni zahtjevi:
Na godinjem ispitu svake godine uenik svira tri skladbe raznih stilskih
razdoblja, razliitih tehnikih i muzikih zahtjeva.
Ishodi uenja:
- snalaziti se na klaviru i koordinirati lijevu i desnu ruke
- mogunost samostalnog itanja i izvoenja notnog teksta
- mogunost primjene ve steenih znanja na specifinosti klavirskog
zvuka i izraza
- sluanje uenika bez prekidanja
492
- komentar odsviranog uz uvaavanje uenikovih stavova
- rad na muzikom izrazu uz nastavnikovu demonstraciju na instrumentu
NASTAVNI PREDMET
EMBALO
Napomena: fakultativni premet u 3. i 4. godini srednje glazbene kole
Cilj:
Razvoj i proirivanje uenikovih sposobnosti izvoenja i spoznaja o
instrumentu izrazito vezanog za glazbeno - stilsko razdoblje baroka te
takoer za glazbu 20. i 21. stoljea.
Zadace predmeta:
- postavka embalistikog naina dodirivanja tipaka
- proiriti i povezati znanja i vjetine ostalih predmeta i instrumenata
koje uenik pohaa i svira (npr. harmonija, polifonija, glazbeni oblici,
povijest glazbe, klavir, gitara, harmonika itd.)
- upoznavati specifinosti baroknog stila
- razvijati vjetinu sviranja generalbasa
-upoznavati mehaniku i odravanje embala (ugodba, promjena peraca,
ica itd.)
NASTAVNI SADRAJI
- ovise o individualnim interesima i sposobnostima uenika
J. Ch. De Chambonnires: suite; L. Couperin: suite; F. Couperin: Pices

de clavecin; Engleski virdinalisti: skladbe iz Fitzwilliam Virginal
Book;
J. S. Bach: dvoglasne i troglasne invencije, Francuske suite; D. Scarlatti:
Sonate
- svirati generalbas unutar komornog ansambla ili orkestra po programu

sukladnom programu nastave komorne glazbe i orkestra tekue godine
- improvizacija
493
Ispitni zadaci
- uenici se prate i ocjenjuju tijekom cijele kolske godine na
produkcijama na kojima izvode gore navedene skladbe
- program ispita na kraju godine: jedna kraa skladba 17. st, jedna suita
ili najmanje cetiri stavka suite, jedna sonata D. Scarlattija
- jedna do dvije skladbe za solo embalo moe se zamijeniti adekvatnom
glazbenom formom komorne glazbe (generalbas)
Ishodi uenja
- upoznati i usvojiti tehniku sviranja na embalu
- upoznati embalo sa svim svojim zakonitostima i karakteristikama
(nain dobivanja zvuka, odravanje instrumenta, njegovo
funkcioniranje u vremenu i prostoru)
- upoznati i usvojiti barokni stil
- upoznati i usvojiti odlike glazbenih oblika koji se izvode
- upoznati i usvojiti harmonijsko instrumentacijske zakonitosti te
improvizaciju izvoenja generalbasa
- sluati snimke glazbenih djela u izvedbi relevantnih izvoaa
- improvizirati na instrumentu
NASTAVNI PREDMET
ORGULJE
Napomena: fakultativni premet u 3. i 4. godini srednje glazbene kole
Cilj:
irenje uenikove glazbeno instrumentalne percepcije, sa posebnim
naglaskom na irenje orguljske svirake literature, kao i upoznavanje
realnog povijesnog okruenja nastanka orguljskih skladbi, a danas esto
izvaanih na suvremenim instrumentima sa tipkama. Upoznavanje i
znanje bitnih detalja konstrukcije orgulja kao i uvjetovanje, od strane
istog, izvedbi konkretnih djela.
Zadaci:
- Prikazati glazbu vremena renesanse, baroka, predklasike, romantizma te
20. stoljea
494
- iriti kvalitetnu percepciju skladateljskih i izvoakih stilova
- Savladati bitne tehnike osnove sviranja na orguljama
- Razviti vlastiti interpretacijski stil
- Razviti vjetinu prilagodbe orguljanja sa razliitou pojedinih orgulja
- Razviti vjetinu prilagodbe orguljanja sa akustikim svojstvima prostora
- Upoznati raznolike naine povijesnog orguljskog zapisa (manuskripti,
faksimili)
- Upoznati naine odabira tonskih registara na orguljama
- Upoznati osnovne aspekte orguljske improvizacije
NASTAVNI SADRAJI
- Ovise o individualnim interesima i sposobnostima uenika
- Izvedba orguljskih djela visoke renesanse, baroka, predklasike,
romantizma i 20. stoljea
- Izvedba djela visoke renesanse i baroka iz manuskripata i faksimila
- Samostalna tonska registracija, tj. kvalitetan odabir zveih orguljskih
registara prilikom izvedbe djela, a s obzirom na razdoblje u kojem je
nastalo
- Izvedba skladbi za pedal solo kao spefian oblik skladanja za orgulje
Ishodi uenja
- upoznati i usvojiti vjetinu izvedbe orguljskih djela
- upoznati i usvojiti specifinisti orguljskog muziciranja u prostoru crkve
ili komornom prostoru
- upoznati i usvojiti tehnike specifinosti izvedbe orguljskih djela
- upoznati i savladati nain kreiranja tonske registracije prilikom izvedbe
Ispitni zadaci
- uenici se prate i ocjenjuju tijekom cijele kolske godine na obveznim
produkcijama na kojima izvode skladbe iz orguljske literature
- tijekom godine potrebno je kvalitetno ovladati barem petorima
orguljskim skladbama u trajanju od najmanje 5 minuta
- sluati snimke izvedbi renomiranih orguljaa
- analizirati kopije manuskripata i faksimila, uz diskusiju
- improvizirati
495
NASTAVNI PREDMET
KONTRABAS*
- individulna nastava -
*(mogunost sluanja predmeta dvije ili etiri godine)
I. razred
NASTAVNI SADRAJI
L. Streicher: Mein musizieren auf dem Kontrabass, I. i II. svezak
J. Novosel: kola za kontrabas, I. svezak
N. Prosenik: Deset etida
J. Novosel: etrdeset malih etida (III. dio kole)
F. Simandl: Trideset etida
J Galliard: Sonata
Marcello: est sonata
Libon: 12 etida
J. Hrabe: I. i II. svezak etida
J. E. Stroch: Etide (I. dio)
J. Novosel: est capriccia
Vivaldi: Sonata br.3 u h-molu
Giovannino: Sonata I.
Ljestvice s trozvucima kroz jednu ili dvije s rastavljenim akordima
Ishodi uenja:
- razviti sposobnost izvoenja djela uz koritenje osnovnih poteza
gudalom
- savladati temeljne poteze gudala
- savladati osnove vibrata
- stei osnovno znanje o oblikovanju glazbene fraze
Ispitni zahtjevi:
- jedna ljestvica kroz jednu ili dvije s rastavljenim akordima
- jedna etida
- jedna sonata (2 stavka)
- jedna kraa skladba uz pratnju klavira
496
II. razred
NASTAVNI SADRAJI
L. Streicher: Mein musizieren auf dem Kontrabass, II. i III. svezak
J. Novosel: kola za kontrabas, I. i II. svezak
Libon: 12 etida
J. Hrabe: Etide, I. i II. dio
J. E. Stroch: Etide I. dio
J. Galliard: Sonata
Giovannino: Sonata I. i II.
A. Vivaldi: Sonata br.3 u h-molu
G. Ph. Teleman: Sonata u h-molu
S. Koussevitzky: Chanson triste
K. Dumitresku: Seljeki ples
F. Simandl: 30 etida
J. Novosel: 40 malih etida (III. dio kole)
Ljestvice kroz jednu, dvije ili tri oktave s rastavljenim akordima
Ishodi uenja:
- sviranje uz prirodno, slobodno i skladno kretanje obje ruke u raznim
poloajima
- savladati nove poteze gudala
- stei sposobnost izvoenja djela tonski, ritmiki, intonativno i
dinamiki muzikalno oblikovano
- nauiti osnovne ukrase
Ispitni zahtjevi:
- jedna ljestvica kroz dvije ili tri oktave s rastavljenim akordima
- jedna etida
- cijela sonata
- jedna kraa skladba uz pratnju klavira
497
III. razred
NASTAVNI SADRAJI
L. Streicher: Mein musizieren auf dem Kontrabass, II., III. i IV. svezak
J. Novosel: kola za kontrabas, I., II. i III. svezak
J. E. Stroch: Etide I. i II. dio
M. Gregora: 7 etida
Libon: 12 etida
A. Vivaldi: Sonata br.3 u h-molu
D. Dragonetti: Koncert za kotrabas u A-duru
J. S. Bach: 1. stavak iz suite za violonelo (obrada za kontrabas)
J. Golob: Tri minijature
J. Galliard: Sonata
Giovannino: Sonata I. i II.
orkestralne dionice
S. Koussevitzky: Valse
F. Farkas: Nepdal Sonatina
Ishodi uenja:
- savladati tehnike elemente lijeve i desne ruci
- uvrstiti poznate poteze gudala te savladati nove
- svladati pizzicato s dranjem gudala
498
Ispitni zahtjevi:
- jedna etida
- cijela sonata
- prvi stavak koncerta
IV. razred
NASTAVNI SADRAJI
L. Streicher: Mein musizieren auf dem Kontrabass III., IV. i V. svezak
J. Novosel: kola za kontrabas, II. i III. svezak
J. E. Stroch: Etide I. i II. dio
F. Simandl: 9 velikih etida
M. Gregora: 7 etida
J. S. Bach: stavci iz I., II. ili III. suite za violonelo (obrada za kontrabas)
D. Dragonetti: Koncert za kotrabas u A-duru
K. D. von Dittersdorf: Koncert za kontrabas u E-duru
orkestralne dionice
S. Koussevitzky: Valse
J. Golob: Tri minijature
F. Farkas: Nepdal Sonatina
E. Nanny: Capricci
J. Novosel: Romanca
B. Poradovsky: Romanca
499
Ishodi uenja:
- stei osjeaj za dinamiku, ljepotu tona, istou intonacije i ritmiku
preciznost
- savladati ostale prirodne i umjetne flageolette
- savladati poloaje na palaniku
- savladati osnovne znaajke interpretacije djela iz razliitih stilskih
razdoblja
Ispitni zahtjevi:
- jedna etida
- cijela sonata
- koncert po izboru
- prvi stavak iz Bachovih suita za violonelo ili jedan stavak barokne
sonate
- sluanje uenika bez prekidanja
- komentar odsviranog uz uvaavanje uenikovih stavova
- rad na muzikom izrazu uz nastavnikovu demonstraciju na instrumentu
- sviraka suradnja uenika i nastavnika na dva kontrabasa
NASTAVNI PREDMET
PJEVANJE*
- individualna nastava
* Plan i program fakultativnog predmeta solo pjevanje temelji se na

nastavnim sadrajima prvih dviju godina pjevanja kao glavnog predmeta
(pogledati u plan i program odjela za pjevanje).
500
POTREBNA STRUNA
PREDMET
SPREMA
INDIVIDUALNA NASTAVA
Diplomirani glazbenik - klavirist;

Klavir
profesor klavira
Diplomirani glazbenik - violinist;
Violina
profesor violine
Diplomirani glazbenik - violist;
Viola
profesor viole
Diplomirani glazbenik - violonelist;
Violonelo
profesor violonela
Diplomirani glazbenik - kontrabasist;
Kontrabas
profesor kontrabasa
Diplomirani glazbenik - flautist;
Flauta
profesor flaute
Diplomirani glazbenik - oboist;
Oboa
profesor oboe
Diplomirani glazbenik - klarinetist;
Klarinet
profesor klarineta
Diplomirani glazbenik - saksofonist;
Saksofon
profesor saksofona
Diplomirani glazbenik - truba;
Truba
profesor trube
Diplomirani glazbenik - fagotist;
Fagot
profesor fagota
Diplomirani glazbenik - gitarist;
Gitara
profesor gitare
Diplomirani glazbenik - harmonika;
Harmonika
profesor harmonike
Diplomirani glazbenik - pjeva;
Solo pjevanje
profesor solo pjevanja
Diplomirani glazbenik klavirist;
Korepeticija
profesor klavira
501
TEORIJSKA NASTAVA
Profesor glazbeno-teorijskih predmeta

Solfeggio Diplomirani glazbenik kompozitor;
profesor kompozicije
Harmonija Diplomirani glazbenik kompozitor;

Polifonija Diplomirani glazbenik kompozitor;
Metodika solfeggia Profesor glazbeno-teorijskih predmeta

Analiza glazbenih oblika Diplomirani glazbenik kompozitor;
Diplomirani glazbenik muzikolog;

Povijest glazbe
profesor povijesti glazbe

Sviranje partitura Diplomirani glazbenik dirigent;
profesor dirigiranja

Dirigiranje Diplomirani glazbenik dirigent;
profesor dirigiranja
Diplomirani glazbenik flautist;

Blok flauta profesor flaute
Profesor glazbeno-teorijskih predmeta*
Profesor glazbene kulture*
Diplomirani glazbenik muzikolog;

profesor povijesti glazbe
Tradicijske glazbe
Diplomirani glazbenik
etnomuzikolog
502
Diplomirani glazbenik klavirist;
Klavirska umjetnost
profesor klavira
Osnove glazbene informatike Profesor glazbeno-teorijskih predmeta
Diplomirani glazbenik kompozitor;

Vjebe iz kompozicije
SKUPNO NUZICIRANJE
Diplomirani glazbenik dirigent;

Zbor profesor dirigiranja

Orkestar profesor dirigiranja
Diplomirani glazbenik - instrumentalist
Komorna glazba za Diplomirani glazbenik dirigent;

instrumentaliste profesor dirigiranja
Diplomirani glazbenik - instrumentalist

Komorna glazba za TO profesor dirigiranja
Profesor glazbeno-teorijskih predmeta*
*uz uvjet poznavanja FMP
503
PREDMET PROSTORNI UVJETI I OPREMA
INDIVIDUALNA NASTAVA
Uionica do 25 m2 s dva klavira

ili s klavirom i pianinom, ormar za
Klavir
nototeku, radni stol, vjealice za
garderobu
Uionica do 15 m2, pianino, ormar

Violina za intrumentarij i nototeku, radni stol,
ogledalo, vjealice za garderobu
Uionica do 15 m2 pianino, ormar za

Viola nototeku, radni stol, ogledalo, vjealice
za garderobu
Uionica do 15 m2 pianino, ormar za
Violonelo instrumentarij i nototeku, radni stol,
vjealice za garderobu
Uionica do 15 m2 pianino ili klabvir,
Kontrabas ormar za nototeku, radni stol, vjealice
za garderobu
Uionica do 15 m2 pianino ili klavir,
ormar za instrumentarij i nototeku,
Flauta
ogledalo, radni stol, vjealice za
garderobu
Uionica do 15 m2 pianino, ormar
Oboa za nototeku, radni stol, vjealice za
garderobu
Klarinet ormar za nototeku, radni stol, vjealice
za garderobu
Saksofon ormar za nototeku, radni stol, vjealice
za garderobu
504
Truba ormar za nototeku, vjealice za
garderobu
Fagot ormar za nototeku, radni stol, vjealice
za garderobu
Uionica do 15 m2, ormar za
Gitara instrumentarij i za nototeku, radni stol,
Uionica do 15 m2, ormar za
Harmonika instrumentarij i nototeku, radni stol,
Solo pjevanje ormar za nototeku, radni stol, ogledalo
i vjealice za garderobu
Uionica do 20 m2 , pianino ili klavir,
Korepeticija ormar za nototeku, radni stol, vjealice
za garderobu
TEORIJSKA NASTAVA
Standardna kolska uionica veliine

od 20-30m2, pianino ili klavinova,
Solfeggio emajlirana ploa s crtovljem
flomasterima, muzika linija, TV,
DVD, ormar, radni stol, vjealice za
garderobu
emajlirana ploa s crtovljem
Harmonija
garderobu
505
emajlirana ploa s crtovljem
Polifonija
garderobu
kolska uionica od 15-20 m2, pianino

ili klavinova, emajlirana ploa s
Metodika solfeggia crtovljem i flomasterima, TV, DVD s
pripadajuim ormarom te vjealice za
garderobu
emajlirana kolska ploa s crtovljem
Analiza glazbenih oblika
garderobu
emajlirana kolska ploa s crtovljem i
Povijest glazbe flomasterima, fonoteka, muzika linija,
TV, DVD te LCD projektor s platnom,
raunalo, ormar, radni stol te vjealice
za garderobu
Sviranje partitura ili klavir, ormar za nototeku, radni stol,

Dirigiranje ili klavir, ormar za nototeku, radni stol,
ogledalo, vjealice za garderobu
kolska uionica veliine od 20 m2,
Blok flauta
pianino ili klavinova, ormar, radni stol,
506
emajlirana kolska ploa s crtovljem i
Tradicijske glazbe flomasterima, fonoteka, muzika linija,
TV, DVD te LCD projektor s platnom,
raunalo, ormar, radni stol te vjealice
za garderobu
kolska uionica do 20 m2, pianino
ili klavir, emajlirana ploa s crtovljem,
Klavirska umjetnost flomasteri, muzika linija , TV, DVD,
radni stol, ormar te vjealice za
garderobu
kolska uionica do 15 m2, klavinova,
Osnove glazbene informatike radni stol, raunalo, ormar te vjealice
za garderobu
Standardna kolska uionica do 20
m2, pianino ili klavir, muzika linija,
Vjebe iz kompozicije
emajlirana ploa s crtovljem, TV,
DVD, ormar te vjealice za garderobu
SKUPNO MUZICIRANJE
kolska dvorana , pianino ili klavir,

Zbor ormar za nototeku te vjealice za
garderobu
kolska dvorana, pianino ili klavir,
Orkestar ormar za nototeku, stalci za note te
kolska uionica do 30m2, pianino,
Komorna glazba za
klavir ili klavinova, ormar te vjealice
instrumentaliste
za garderobu
kolska uionica do 30m2, pianino,
Komorna glazba za TO klavir ili klavinova, ormar te vjealice
za garderobu
507
508
srednje kole za klasini balet
Zagreb, 2008.
509
510
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
ODJELA ZA KLASINI BALET
SADRAJ
I. STRUKTURA NASTAVNIH SADRAJA 512
II. TABLICA NASTAVNOG PLANA 517
III. NASTAVNI PROGRAM 517
I RAZRED
Klasini balet 517
Karakterni plesovi 522
Narodni plesovi 525
Glasovir 525
II RAZRED
Klasini balet 526
Narodni plesovi 535
Povijest plesa 535
Glasovir 536
III RAZRED
Klasini balet 536
Povijesni plesovi 543
Moderni balet 544
Klasina podrka (Pas de deux) 545
Povijest plesa 546
IV RAZRED
Klasini balet 546
Moderni balet 548
Klasina podrka (Pas de deux) 549
Povijest plesa 552
511
I. STRUKTURA NASTAVNIH SADRAJA
1. KLASINI BALET
Plesni i glazbeni predmeti koji se ue u srednjoj koli pripremaju visoko
kvalificiranog plesaa klasinog baleta, sjedinjujui profesionalnu tehniku
izvoenja s isto tako visokom umjetnikom izvedbom, bazirajui se na
savladanim predmetima u osnovnoj koli.
Usvajanje plesne tehnike klasinog baleta, formiranje profesionalnih
navika, daljnje razvijanje koordinacije pokreta, izraajnosti i umjetnike
individualnosti buduih baletnih umjetnika (plesaa).
Tijekom I i II razreda srednje kole usvajaju se i spajaju tei tehniki
koraci uz daljnji razvitak muzikalnosti i plesne izraajnosti te umjetnike
individualnosti.
Tijekom III i IV razreda srednje kole utvruje se i zaokruuje savladani
program, virtuozni tehniki elementi uz daljnje razvijanje individualnosti
uenika.
Ukupno baletno kolovanje ne bazira se iskljuivo na usvajanju tehnike
klasinog baleta, ve na formiranju buduih umjetnika osposobljenih za
tehnike i umjetnike aktivnosti za baletni ansambl svakog profesionalnog
kazalita.
Strukovni modul za dravnu maturu duan je pokazati savladanu plesaku
kulturu i sve svoje profesionalne mogunosti, a ukljuuje predmete: klasini
balet, pas de deux, karakterne plesove, moderni balet.
Obvezna praksauenikaukazalitudopunjavaradna klasinom baletuu
razredu. Nastavnik jeduanpratitikako uenici provode praksu, te s njima u
razredu usavravati pokrete nune za izvoenje scenskog materijala koji im je
povjeren.
2. KLASINA PODRKA (PAS DE DEUX)

Klasina podrka (Pas de deux) u baletnom obrazovanju je posebna
disciplina plesanja u paru. Tijekom uenja ovog predmeta uenik mora
svladatitehniku podrke i usvojiti navike scenskih odnosa meu partnerima.
Predmet se javlja u nastavnom programu III i IV razreda srednje kole,jer
od uenika zahtjeva visoko tehniko znanje, tj. vladanje svim elementima
klasinog baleta osnovne i srednje kole, kao i odgovarajuu tjelesnu snagu
uenika od 16 do 18 godina starosti.
Program rada bazira se na slijedeim pokazateljima:

- uzrast uenice i uenika
- fizike i profesionalne mogunosti uenika (mukih polaznika)
512
- stupanj spremnosti uenica s obzirom na savladanu tehniku rada na
vrhovima prstiju (pica)
- kod postepenog oteavanja i usvajanja kolskih plesno glazbenih
kombinacija posebno nadareni uenici prelaze na izvoenje plesnih dueta
iz predstava klasinog nasljea i suvremenog repertoara
- kod uenja dueta iz klasinog repertoara uenike je obvezno upoznati s
odreenom povijesnom epohom, stilom, glazbom i koreografskim pismom
velikih koreografa
- odabir glazbene pratnje osobito je vaan, jer su od poetka uenja svi
koraci vezani za glazbene predloke odreenih baleta
- s obzirom na sve navedeno doputene su izmjene u redosljedu uenja
koraka iz programa (dizanje partnerice, skokovi, rad partnerice na prstima)
gdje je posebno vaan umjetniki i znalaki nivo pedagoga
- program ovog predmeta ne moe biti dogma svaki nastavnik u liku
umjetnika i pedagoga mora dati svoju glazbenu i scensku izraajnost
- u svrhu izbjegavanja prevelikih napora za izrazito nadarene uenike
mora postojati usaglaenost izmeu duetnog plesa i scenske praktike
(sudjelovanje u baletnom repertoaru HNK, koncerti, natjecanja i ostaloj
javnoj djelatnosti).
3. KARAKTERNIPLESOVI
Karakterni plesovi zauzimaju istaknuto mjestou plesnom odgoju mladog
plesaa, pred kojeg se postavljaju sve vei tehniki i izvoaki zadaci. Pravilnim
usvajanjem nastavnog plana i programa karakternih plesova, ta velika i
znaajna grana plesne umjetnosti s osnovom na nacionalnim plesnim izrazima,
nije vie nepoznanica kolovanom mladom plesau, te e jes razumijevanjem
i lakoom interpretirati na pozornici.
Nastava karakternih plesova usmjerena je da:

- uenika osposobi za scensko izvoenje karakternih plesova,
- uenika upozna s bitnim karakteristikama, osebujnou i
specifinostima karakternih plesova,
- kod uenika razvije sposobnost brzog prilagoavanja i razlikovanja
raznorodnih karaktera nacionalnih plesova,
- uenika dovede do uoavanja i plesnog oblikovanja osnovnog karaktera
odreenog nacionalnog plesa.
Nastava karakternih plesova obuhvaa sljedee sadraje:
1. Posebnu plesnu tehniku:
513
- osnovnu tehniku dranja, stavova i pozicija tipinih za karakter
pojedinih plesova,
- tehniku spremnost za izvoenje pojedinih plesova,
- osnove za usavravanje daljnje tehnike bravuroznosti toliko
svojstvene karakternim plesovima.
2. Osnovne plesne elemente nacionalnih plesova sistematizirane prema
vrstama.
3. Oblikovanje osnovnih plesnih elemenata u plesne cjeline s
karakteristinim plesnim figurama u prostornom kretanju, upoznavati
uenike skarakterom pojedinih nacionalnih plesova Dobro razraenai
usvojena tehnika strana plesova omoguuje pravilno scensko
izvoenje, kao i individualnu interpretaciju.
Program karakternih plesova razraen je na osnovi pet nastavnih godina:

jedna nastavna godina uosnovnojkoli (IV razred), te etiri nastavne godine u
srednjoj koli (I, II, III i IV razred).
4. POVIJESNI PLESOVI
Povijesni plesovi zajedno s karakternim plesovima i ostalim plesnim
predmetima, daju zaokruenu cjelinu u odgoju mladog plesaa.
Uenici svladavaju povijesne plesove XVI, XVII, XVIII i XIX stoljea.
Poznavanje i vrednovanje kulturne batine ovjeanstva, te razvojnog
puta umjetnosti, a posebno glazbenoplesne umjetnosti daje buduem mladom
baletnom umjetniku sigurnu osnovu za pristup i shvaanje umjetnikih djela
baletne umjetnostiiumjetnosti uope, kao i stvaralaki impuls u samostalnom
osmiljavanju umjetnikih djela.
Zadatak nastave povijesnih plesova je usmjeren da:

- uenika osposobi za scensko izvoenje povijesnih plesova
- uenika upozna sa stilskim karakteristikama
- uenika dovede do samostalnog uoavanja stilskih kvaliteta i stilske
interpretacije plesova pojedinih povijesnih razdoblja
Nastava povijesnih plesova obuhvaa sljedee sadraje:
1. Posebnu plesnu tehniku
2. Osnovne plesne elemente sistematizirane po vrstama
3. Oblikovanje osnovnih plesnih elemenata u plesnecjelines karakteristinim
plesnim figurama i prostornim kretanjem
4. Izuavanje odreenih plesnih primjera na temelju izvornih zapisa
514
5. Upoznavanje s orginalnim plesovima iz tradicionalnogopernog i baletnog
repertoara.
Program nastave povijesnih plesova razraen je na osnovi dvogodinjeg
uenja, tj. jedna nastavna godina u osnovnoj koli i jednu nastavna godina
u srednjoj koli, po dva sata tjedno (u III razredu osnovne kole i III razredu
srednje kole).
5. NARODNI PLESOVI
Narodni plesovi su predmet u kojem se uenici upoznaju s plesnim zonama,
plesnim karakteristikama i folklornim obiajima na podruju Republike
Hrvatske.
Tijekom dvogodinjeg svladavanja i usvajanja programa u srednjoj koli,
uenici eusvojiti principizvoenjanarodnih plesovaHrvatske,i djelomino
plesovenacionalnih manjina. Nataj nain e se kod uenika razviti sposobnost
tehnikog i stilskog naina interpretacije narodnih plesova potrebnih prilikom
scenskog izvoenja opernog i baletnog repertoara domaih skladatelja.
6. MODERNI BALET
Nastava modernog baleta odvija se u III i IV razredu srednje kole, tj u
posljednje dvije godine kolovanja kada su uenici ovladali osnovnom plesnom
tehnikom to im omoguuje da lake i bre usvoje pokrete i stil suvremenog
plesa, a razvijene interpretativne sposobnosti daju smisao svakom plesnom
koraku. Bogatstvo pokreta modernog baleta nije sistematizirano, strukturirano
u jedinstven sistem, koji bi se poput klasinog baleta predavao po razraenim
metodskim jedinicama. Suvremeni ples razvijao se sumirajui rezultate mnogih
koreografskih linosti iji se rezultati ne mogu svesti pod jedan zajedniki ni
formalni niti stilski nazivnik.
Raznorodni autorski stilovi i pristupi pokretu - od nastavljanja akademskog
plesa u formi neoklasike do potpune negacije klasine manire - odreuju
specifian program nastave kojim bi bili obuhvaeni pojedini stvaraoci ija
djela nude pogodan i instruktivan plesni materijal. Izvadci iz koreografskih
cjelina odabirali bi se prema tipu i interpretativno-tehnikim sposobnostima
odreene generacije uenika, kao i prema odnosu broja enskih i mukih
uenika. Nastavni program mogao bi se primijenjivati fleksibilno prema
zahtjevima pojedine koreografije tako da bi, u sluaju potrebe veeg broja
izvoaa, uenici III i IV razreda mogli raditi istovremeno na zajednikom
zadatku.
Predznanje uenika steeno na satovima klasinog baleta olakavalo bi
usvajanje novih pokreta oslanjajui se na ve razvijeni kinestetini osjeaj,
naviku oslukivanja reakcija vlastitoga tijela te sposobnost njegove predodbe
515
u prostoru. Tu treba dodati i sposobnost lakog usvajanja razlika izmeu
pojedinih pokreta i poloaja. Izazov za uenike predstavlja koritenje znanja
steenog na polju akademskog plesa u procesu usvajanja vjetina i navika
novih pokreta kojima tek predstoji redukcija do odreenog sistema.
Kako bi uenici stekli to potpuniji uvid u repertoar modernog plesnog
izraza izbor autora mora obuhvatiti europske, amerike stvaraoce te koreografe
koji su djelovali redovito na domaoj kazalinoj sceni. Od stranih autora
zastupljeni su Doris Humphry, Jose Limon, Martha Graham, Alvin Ailey,
Carolyn Carson-Nicolais, Merce Cunningham, Jerome Robbins, Peter Gros,
George Balanchine, Jennifer Muller, Pina i Pio Mlakar.
Koreografi Pina i Pio Mlakar svojim opusom uklapaju se u najinventivnija
europska kretanja izmeu dva svjetska rata nalazei poticaje u bogatoj batini
izvornog narodnog plesa. Upravo primjena etno tradicije u kreiranju modernog
plesnog izraza rezultirala je vrlo zanimljivim koreografskim rjeenjima koja
mogu biti vrlo koristan edukativni materijal za budue plesae.
Od domaih autora opus Milka parembleka, stalno prisutan na naoj
baletnoj pozornici, nezaobilazan je plesni materijal koji mora biti zastupljen u
nastavnom programu modernog pokreta. Pojavom sve veeg broja najmlaih
koreografa nastavni program mora se redovito upotpunjavati i to odabirom
najzanimljivih i najkreativnijih ostvarenja. Kod toga treba nastojati da najnovije
koreografije pruaju uenicima i osnovna znanja o mogunostima koritenja
efekata filmskog ili video materijala u kombinaciji s plesom na pozornici.
Nezaobilazno nastavno pomagalo za nastavu modernog baleta predstavlja
bogata zbirka video zapisa najraznovrsnijeg plesnog repertoara.
7. GLASOVIR
Viegodinjim uenjem glasovira uenici stjeu znanja i vjetine sviranja
glasovira. Razvijaju vlastitu muzikalnost i interpretaciju koja e im pomoi u
shvaanju i razumijevanju glazbe, te plesnom oblikovanju i izrazu.
516
II. TABLICA NASTAVNOG PLANA
ODJEL ZA KLASINI BALET
Tjedni broj sati

Nastavni predmet
1r. 2r. 3r. 4r.
1. Klasini balet 12 12 12 12
2. Karakterni plesovi 2 2 2 2
3. Povijesni plesovi - - 2 -
4. Narodni plesovi 1 1 - -
5. Moderni balet - - 2 2
6. Klasina podrka ( Pas de deux) - - 2* 2*
7. Povijest plesa - 1 1 1
8. Glasovir 1 1 - -
UKUPNO STRUNI DIO 16 17 21 19
* Nastava iz predmeta klasina podrka (pas de deux) izvodi se kada su u III. i

IV. razredu srednje kole upisani i muki polaznici.
Ukoliko istih nema, uenice svladavaju solo varijacije i enske varijacije iz
pas de deuxa.
III. NASTAVNI PROGRAM
I. RAZRED
KLASINI BALET
Poetak uenja pirouettes sa razliitih i kompliciranih preparationa na
mjestu, s kretanjem i po dijagonali.
Usvajanje tehnike pirouettes na vrhovima prstiju (pica).
Usvajanje tehnike toursa u velikim pozama i na polu prstima.
Uvoenje teih i sloenijih oblika adagia paralelno sa usvajanjem novih
koraka, a posebno izborom glazbene pratnje i promjenama tempa unutar
kombinacija.
Artikulacija sata se sve vie bazira na vjebama na sredini i ubrzavanjem
tempa.
517
KORACI UZ TAP
1. Double rond de jambe en lair en dehors et en dedans na cijelom
stopalu, na poluprstima i s zavretkom u demi-plie.
2. Flic-flac en tournant en dehors et en dedans iz poze u pozu na 45.
3. Battements developpes:
a) tombes en face i u pozama, zavrava prstima na podui na 90
b) s balancee.
4. Grand temps releve en dehors et en dedans na cijelom stopalu i na
poluprstima.
5. Grands battements jetes:
a) na poluprstima
b) balancoir (naprijed i natrag)
c) passe na 90
d) developpes (meki battements) na poluprstima.
6. Poluokret en dehors et en dedans iz poze u pozu kroz passe na 45 i
90 na poluprstima i s plie-releve.
7. Okret fouette en dehors et en dedans na 1/8, 1/4 i 1/2 kruga, s nogom
podignutom naprijed ili natrag na 90:
a) na cijelom stopalu
b) na poluprstima
c) s plie-releve, zavrava na poluprstima
d) s poluprstima, zavrava u demi-plie.
8. Pola tour en dehors et en dedans s pliereleve, s nogom istegnutom
naprijed i natrag na 45 i 90.
9. Pirouette en dehors et en dedans, poevi s otvorenom nogom naprijed,
u stranu i natrag na 45.
10. Pirouette en dehors et en dedans s temps releve.
11. Flic s pirouette en dehors et en dedanspoevi s otvorenom nogom u II
poziciji na 45.
12. Pirouette tirebouchon en dehors et en dedans poevi iz V pozicije i iz
poze u pozu na 90.
13. Tour fouette na 45 en dehors et en dedans.
KORACI NA SREDINI
1. Battements fondus en tournant en dehors et en dedans za 1/4 kruga.
2. Battements frappes en tournant en dehors et en dedans za 1/8 i 1/4
kruga prstima i na podu na 30.
518
3. Battements double frappes en tournant en dehors et en dedans za 1/8 i
1/4 kruga, prstima na podu i na 30.
4. Battements battus sur le cou-de-pied naprijed i natrag en face i u
epaulement.
5. Flic-flac en tournant en dehors et en dedans sa zavretkom u V i IV
poziciju.
6. Rond de jambe en lair en dehors et en dedans:
a) double, na cijelom stopalu, na poluprstima i s zavretkom u demi-
plie
b) en tournant na cijelom stopalu
b) na 90 na cijelom stopalu (1-2).
7. Battements developpes:
a) tombes en face i u pozama, zavrava prstima na podu (pique) i na
90
b) ballottes.
8. Demi-rond i rond de jambe developpes en dehors et en dedans enface
i iz poze u pozu na poluprstima, na demi-plie i s plie-releve.
9. Tour lent en dehors et en dedans u velikim pozama:
a) na demi-plie
b) iz poze u pozu (bez rada i s radom korpusa).
10. Grand temps releve en face en dehors et en dedans.
11. Grands battements jetes na poluprstima.
12. Grands port de bras preparation za tours u velikim pozama.
13. Grand fouette en face s coupekorakom, zavrava u attittude effacee, I
i II arabesque.
14. Battements divises en quarts.
15. Temps lie par terre s pirouette en dehors et en dedans.
16. Okreti en dehors et en dedans iz poze u pozu kroz passe na 45 i 90 s
plie releve.
17. Pirouettes en dehors et en dedans sa II, IV i V pozicijom (2 okreta).
18. Pirouettes en dehors et en dedans s temps releve (1-2 okreta).
19. Pirouettes en dehors et en dedans s temps saute po V poziciji i s pas
echappe po II i IV poziciji (1-2 okreta).
20. Pirouettes en dehors s nogom u poloaju sur le cou-de-pied i u pozi
attitude na 45 naprijed jedan po jedan za redom (2-4), ne postavljajui
nogu u V poziciju.
21. Pirouettes sur le cou-de-pied et pirouette tire-bouchon en dehors et en
dedans s grand-plie po I i V poziciji.
519
22. Pirouette tire-bouchon en dehors et en dedans sa V i IV pozicije (1-2
okreta).
23. Tours fouettes na 45.
24. Tour en dehors et en dedans u svim velikim pozama sa IV i II pozicije.
25. Pirouettes en dehors s deggage po dijagonali (4-8).
26. Pirouettes en dedans s coupe-korakom po dijagonali (pirouettes-pique,
4-8).
27. Tours chaines (816).
SKOKOVI (ALLEGRO)
1. Entrachat-quatre s kretanjem.
2. Royale s kretanjem.
3. Pas assemble en tournant za 1/4 okreta.
4. Pas brise naprijed i natrag.
5. Pettit pas jete battu.
6. Pas jete ferme u svim pravcima I pozama.
7. Pas ballotte (prstima na pod).
8. Pas failli naprijed i natrag.
9. Sissonne fondu.
10. Grande sissonne ouverte u svim pravcima i pozama (s kretanjem).
11. Sissonne ouverte par developpe en tournant en dehors et en dedans,
otvarajui nogu u stranu na 45.
12. Grande sissonne tombe u svim pravcima i pozama.
13. Pas ballonne battu u stranu, bez kretanja i s kretanjem.
14. Rond de jambe en lair en dehors et en dedans.
15. Grand pas assemble u stranu i naprijed u poloaju epaulement izV
pozicije, coupe-koraka, pas glissade, sissonne tombe, developpe-tombe
naprijed.
16. Grand pas jete naprijed u pozama attitude croisee, III i I arabesques, iz
V pozicije, coupe-korakom, pas glissade.
17. Grand pas de chat.
18. Grand temps lie naprijed i natrag.
19. Temps leve u pozi na 90.
20. Pas cabriole na 45 naprijed i natrag sa coupe-koraka, pas glissade
sissonne tombe.
21. Temps glisses (klizajue kretanje naprijed i natrag na demi-plie), u
pozama I, II i III arabesque.
22. Sissonne simple en tournant en dehors et en dedans.
520
23. Pas emboites en tournant s kretanjem u stranu i po dijagonali (4-6).
24. Tour en lair s 2 okreta (muki polaznici).
KORACI NA VRHOVIMA PRSTIJU (PICA)

1. Petits pas jetes en tournant za 1/2 okreta s kretanjem u stranu.
2. Pas de bourree suivi u svim pravcima i po krugu.
3. Pas couru u raznim pravcima.
4. Sissonne ouverte na 45 en tournant en dehors et en dedans za 1/4 i 1/2
okreta.
5. Grande sissonne ouverte u svim pravcima i pozama s kretanjem.
6. Pas tombe iz poze u pozu na 90.
7. Rond de jambe en lair en dehors et en dedans.
8. Okreti fouette en dehors et en dedans za 1/8 i 1/4 kruga iz poze u pozu
s nogom podignutom na 45 i 90.
9. Grands battements jetes u svim pravcima i pozama.
10. Releves na jednu nogu u svim pozama na 45 i 90 s kretanjem
naprijed (2-4).
11. Soutenu en tournant en dehors et en dedans za 1/2 i cijeli okret, poevi
od poze na 45 s demiplie.
12. Pas glissade en tournant s kretanjem u stranu i po dijagonali (ne manje
8).
13. Pirouettes en dehors et en dedans iz V pozicije s zavretkom u pozi na
podu.
14. Pirouettes en dehors et en dedans iz V i IV pozicije s pas tombe (1-2
okreta).
15. Pirouettes en dehors iz V pozicije jedan po jedan za redom (ne manje
8).
16. Tours fouettes na 45 (ne manje 4).
17. Pirouettes en dehors s deggage po dijagonali (4-8).
18. Pirouettes en dedans s coupekorakom po dijagonali (pirouettes
piques,
4-8).
19. Tours chaines (4-8).
20. Skokovi na vrhovima prstiju: pas emboites sur le cou-de-pied na
mjestu i s kretanjem.
521
KARAKTERNI PLESOVI
Daljnje upoznavanje sa tehnikom izvoenja karakternih plesova omoguuje
proirivanje broja i teine osnovnih koraka, te vjebi kod tapa i na sredini.
Proiruje se krug plesnih elemenata baziranih na ve usvojenoj tehnikoj
spremnosti i bogatstvo koordinacije pokreta.
Razvijajui snagu i izdrljivost uenika, omoguuje se izvoenje veih i
zahtjevnijih plesnih kombinacija.
KORACI UZ TAP
1. Demi i grand plie po otvorenim i zatvorenim pozicijama.
2. Battement tendu sa zaokretom bedra radne noge.
3. Flic-flac.
4. Pas tortille (jednostavni i klizei).
5. Rond de jambe par terre s okretom potporne noge.
6. Rond de pied s okretom potporne noge.
7. Njihaljka.
8. Veriovoka (Passe sa skokom).
9. Sputanje na rist.
10. Battement fondu (radi se na 45, na releve na potpornoj nozi i s
poskokom potporne noge).
11. Okreti:
a) mirni okretpo V otvorenoj pozicijiu demi plie, soutenu en
tournant
b) okret na jednoj nozi en dehors i en dedans, a druga noga je na
passe.
12. Battement developpe s dvostrukim udarom pete potporne noge.
13. Grand battement jete s tombe-coupe.
14. Cabriol s istegnutim nogama (poinje se uiti licem tapu).
PLESOVI NA SREDINI
RUSKI SCENSKI PLES (BRZI)
1. Pokreti rukama s maramicama.
2. Pokloni.
3. Udaraki korak:
a) udaraki korak s poskokom na jednoj nozi, i odmah slijedi
dvostrukiudar pete i cijelog stopala druge nogena mjestu, s
kretanjem naprijed, i s okretom
522
b) udaraki korak samo udaramo tri puta stopalima (desnim, lijevim,
desnim)
c) udarakikorak (peta, prsti, cijelo stopalo), mali korak naprijed
s petom, gdje se prelazi na prste i odmah slijedi udarac cijelim
stopalom druge noge.
4. Harmonika(istodobni okreti obastopala iz I slobodne pozicije u I
zatvorenu poziciju i obratno s kretanjem u stranu).
5. Veriovoka (neprestani prijenosi oputenih nogu od naprijed prema
natrag po slobodnim pozicijama s micanjem na cijelim stopalima:
a) s poskocima
b) Bez poskoka
c) s udarima (s jednim udarcem, i s dva udarca)
6. Golubec:
a) za redom
b) na poluprstima
7. Prisjatke (muki korak).
POLJSKI NARODNI PLES KRAKOWIAK

1. Pozicije nogu.
2. Pozicije ruku.
3. Pretopi:
a) preskok na cijelo stopalo, zatim slijedi udar cijelog stopala lijeve
noge u I zatvorenu poziciju
b) preskok na cijelo stopalo i slijede dva udarca stopala po I
zatvorenoj poziciji
4. Klju:
a) Jednostruki
b) Dvostruki
5. Kesane (flic-flac; prsti-peta), izbacivanje noge naprijed s udarom
pete i zatim slijedi vraanje noge s udarom poluprstima po podu.
6. Cval:
a) Klizei gallop
b) galop s poskokom
c) korak s poskokom i podizanjemjedne noge naprijed savinute u
koljenu
7. Korak s izbacivanjem jedne noge naprijed gdje ujedno slijedi skok s
obje savinute noge.
523
8. Golubec (podbijanje istegnute noge otvorene u stranu u paralelnom
poloaju):
a) po podu s kretanjem u stranu
b) na 35 na malom skoku, na mjestu, i s kretanjem u stranu, i s
okretom.
9. Pas debasque (preskok s noge na nogu po V slobodnoj poziciji s dva
prestupanja).
10. Saskoci u I i II zatvorenu poziciju na poluprstima i u demi plie.
MAARSKI SCENSKI PLES

1. Osnovni korak.
2. Korak s udarom.
3. Balance:
a) na efface
b) na croisee
4. Udarci dlanovima.
5. Golubec (podbijanje):
a) golubec s kretanjem u stranu
b) golubec en tournant
6. Saut de basque.
7. Veriovoka s kretanjem prema natrag.
8. Zavravanje Klju:
a) Jednostruko
b) Dvostruko
PANJOLSKI SCENSKI PLES

1. Pozicije nogu.
2. Pozicije ruku.
3. Port de bras.
4. Pas ballance.
5. Koraci:
a) dugaki koraci u demi plie s kretanjem naprijed
b) Pas de basque, ali po zatvorenim pozicijama
6. Udaranje sa stopalima po zatvorenoj poziciji.
7. Pas glissade.
8. Saskoci:
a) u I zatvorenu poziciju na cijelo stopalo sistegnutim koljenima
b) u I i IV zatvorenu poziciju na cijelo stopalo u demi plie
524
c) u I i IV zatvorenu poziciju i V slobodnu pozicijuna poluprstima u
demi plie.
9. Kruni pregibi tijela, stojei na jednoj ispruenoj nozi, a druga noga je
na pique naprijed ili natrag.
NARODNI PLESOVI
1. MEIMURSKI PLESOVI
- Igrajte nam japa
- Falila se Jagica
- Baro oj Barica
- Lepe nae senokoe
- Kuritari
2. SLAVONSKI PLESOVI
- apove
- Mista
- Povraanac
- Ajd na lijevo
- Kolo
3. PRIGORSKI PLESOVI
- Polka
- Drme
4. BUNJEVAKI PLESOVI
- Rokoko
- Momako kolo
GLASOVIR
III godina nastave glasovira
Izvoaki sadraj - kroz sviranje kompozicija raznih skladatelja i stilova

uenici razvijaju i usvajaju osnovne inioce izvoenja.
Tehnike vjebe koriste se prema potrebi za razvijanje tehnike sviranja i
savladavanje tehnikih problema.
525
- Literatura:
Zbirka Nikolajev
Kompozicije majstora XIX-XX stoljea (po izboru nastavnika)
Skladbe starih hrvatskih skladatelja XVIII stoljea iz Dubrovnika i
otoka Krka
P.I. ajkovski: Album za mlade
Ivo Lhotka-Kalinski: Stari dalmatinski plesovi
L. van Beethoven: Njemaki plesovi
Kabalevski: Album za mlade
Blagoje Bersa: Na nain starih
- Provjera znanja:
Tri kompozicije razliitih stilskih razdoblja
II. RAZRED
KLASINI BALET
Obavezno utvrivanje preenog gradiva iz I razreda srednje kole.
Usvajanje toursa u velikim pozama sa raznih, ali zadanih preparationa.
Daljnji rad na kombinacijama pirouettes i toursa na mjestu, s kretanjem i
po dijagonali na poluprstima i na vrhovima prstiju (pica).
Savladana tehnika izvoenja velikih skokova iz prethodnog razreda daje
mogunost razvijanja i usvajanja novih zahtjeva u allegru.
Odabir glazbene literature i izmjenjivanje ritma u adagiu, te ostalim
dijelovima sata razvijaju kod uenika umjetniku interpretaciju.
KORACI UZ TAP
a) saut
b) na 90 en face i s zavretkom u pozi.
2. Battements s brzim demi-rond en dehors eten dedans i en dedans et en
dehors.
3. Port de bras (s radom korpusa) u pozama na 90.
4. Flic-flac en tournant en dehors et en dedans, iz poze upozu na 90.
5. Grands battements jete s okretom fouettes en dehors eten dedans za 1/4
i 1/2 kruga (priprema za grand fouette en tournant).
526
6. Pirouettes en dehors et en dedans s temps releve i poevi s otvorenom
nogom u II poziciji na 45 (2 okreta).
7. Pirouettes en dehors et en dedans s zavretkom u poze na 45 i 90 (1-2
okreta).
8. Pirouettes tire-bouchon en dehors et en dedans s zavretkom u velike
poze (1-2 okreta).
9. Tours fouettes na 90 iz poze u pozu.
KORACI NA SREDINI
1. Petits battements sur le cou-de-pied en tournant en dehors et en dedans
na cijelom stopalu i na poluprstima.
a) en tournants s releve na poluprstima i na poluprste
b) na 90 na poluprstima (1-2) i s zavretkom u poze.
3. Flic-flac en tournant en dehors et en dedans iz poze u pozu na 45.
4. Naklon i podizanje tijela u I arabesque.
6. Grand temps releve en tournant en dehors et en dedans za 1/4, 1/2 i
cijeli okret.
7. Grands battements jete:
a) passe na 90
b) developpes (mekibattements) na poluprstima
c) balancee a la seconde u I i V poziciju.
8. Grand fouette en effacee naprijed i natrag.
9. Grand fouette en tournant en dedans u III arabesque.
10. Grand temps lie s pirouette tire-bouchon en dehors et en dedans s
demi-plie i grand plie.
11. Pirouettes en dehors et en dedans s V, II i IV pozicije i s temps releve
sa zavretkom u poze na 45 i 90 i s prstima na pod u demi-plie (2
okreta).
12. Pirouettes en dehors et en dedans, poevi iz poze na 45 i 90 i
zavravajui u IV I V poziciju (1-2 okreta).
13. Pirouettes en dehors et en dedans iz V, II i IV pozicije, zavravajui na
koljeno (muki polaznici).
14. Pirouettes en dehors et en dedans (2 okreta) i tire-bouchon (2 okreta) s
grand plie iz I i V pozicije.
15. Tours en dehors et en dedans u svim velikim pozama iz IV iII
pozicije.
527
16. Tours en dehors et en dedans u svim velikim pozama s tombe, coupe-
korakom i s temps saut, pas echappe iz II i IV pozicije (1-2 okreta).
17. Tours en dehors et en dedans u velikim pozama s plie-releve za 1/2
okreta za redom (2-4).
18. Grands pirouettes a la seconde en dehors za redom (8 - muki
polaznici) individualno.
19. Preparation za tour en dehors et en dedans u velikim pozama s grand
plie i produenjem u tour lent.
20. Tours chaines (16).
SKOKOVI (ALLEGRO)
1. Pas jete fondu.
2. Pas brise desus-desous.
3. Pas ballotte na 45 i 90.
4. Sissonne ferme batue (muki polaznici).
5. Sissonne ouverte batue (muki polaznici).
6. Double ronds de jambe en lair saute en dehors eten dedans.
7. Pas soubresaut.
8. Pas echappe s entrechat-six sa II pozicijom.
9. Entrechat-six.
10. Grand pas assemble en tournant s kretanjem u stranu s coupe-korakom
i s kretanjem po dijagonali naprijed i natrag s coupekorakom, pas
chasse.
11. Sissonne simple en tournant en dehors et en dedans (2 okreta, muki
polaznici individualno).
12. Sissonne ouverte en tournant za 1/2 okreta en dehors et en dedans u
svim pozama na 45.
13. Sissonne ouverte par developpe en tournant en dehors et en dedans u
svim pozama na 45.
14. Sissonne tombe en tournant en dehors et en dedans en face i u pozama.
15. Temps lie saute en tournant en dehors et en dedans.
16. Grand pas jete naprijed u svim pozama i svim pravcima.
17. Pas jete passe na 45 i 90 naprijed i natrag s coupe-korakom, pas
couru, sissonne tombe.
18. Grand jete pas de chat.
19. Pas de ciseaux na 45.
20. Pas cabriole na 45 naprijed i natrag s coupe-korakom, pas glissade,
sissonne tombe.
528
21. Grand fouette en face iz poze u pozu.
22. Petits pas jetes en tournant za 1/2 okreta s kretanjem u stranu i po
dijagonali.
23. Grand pas jete en tournant za 1/2 okreta s croise na croise s tombe
coupe natrag.
24. Tour enlair s prijenosom noge natrag pod koljeno sa zavretkom u IV
poziciju en face et efface (muki polaznici).
KORACI NA VRHOVIMA PRSTIJU (PICA)

2. Double rond de jambe en lair en dehors et en dedans.
3. Releves na jednu nogu u svim pozama na 45 i 90.
4. Grand fouette en effacee s coupe-korakom, zavrava u pozi attitude
effacee I i II arabesque.
5. Grand fouette en effacee naprijed i natrag.
6. Renverse en croisee en dehors.
7. Pirouettes en dehors et en dedans iz IV i V pozicije (2 okreta).
8. Pirouettes en dehors iz V pozicije s kretanjem naprijed po dijagonali.
9. Pirouettes en dehors s nogom u poloaju sur le cou-de-pied i u pozi
attitude na 45 naprijed po jedan za redom ne postavljajui nogu u V
poziciju (4-8)
10. Tours fouettes (4-8).
11. Tour en dedans u velikim pozama a la seconde, attitude, arabesque, s
coupekorakom, pas tombe.
12. Tours chaines (8-16).
13. Pas emboites en tournant, s kretanjem u stranu i po dijagonali.
14. Skokovi na vrhovima prstiju: temps leve sur le cou-de-pied naprijed i
natrag en face i u pozama attitude croisee et efface na 45 s kretanjem.
KARAKTERNI PLESOVI
Vjebe uz tap i na sredini pospjeuju i produbljuju tehniku izvedbu kod
uenika.
Naueni plesni elementi se sumiraju, povezuju i klasificiraju prema
karakteru i stilu odreenog plesa.
Uenici savladavaju plesanje u paru, gdje je bitan odnos partnera u plesu,
te njihova meusobna komunikacija i koordinacija pokreta.
529
KORACI UZ TAP
1. Grand plie po I, II i V otvorenoj poziciji s naklonom tijela.
2. Battement tendu jete balancoire s klizanjem potpornenoge u demi plie.
3. Osmica kruno klizanje prstom po podu naprijed i natrag,
ukljuujui i koordinaciju ruku.
4. Pas tortille okreti stopala sa skokom na potpornoj nozi.
5. Demi plie na potpornoj nozi, s postepenim okretom koljena radne noge
iz zatvorenog poloaja kroz passe u otvoreni poloaj. Istodobno radimo
i naklon tijela s pokretima ruke.
6. Veriovoka klizanje radne noge po potpornoj (do passe) i istodobno
skok na potpornoj nozi.
7. Mali zamasi od potpornog zgloba:
a) lepeza s poskokom na poluprstima potporne noge
b) u otvorenompoloaju s dva zamaha poluprstima slobodnog
stopala s akcentom od sebe, naprijed, u stranu i natrag (double
flic).
8. Grand battement jete:
a) spadanjem na radnu nogu i dva udarca poluprstimai cijelim
stopalom potporne noge za redom, naprijed, u stranui natrag
b) s demi rond i isto padanjem na radnunogu i dva udarca
poluprstima i cijelim stopalom potporne noge
c) kare naizmjenini zamasi naprijed.
9. Battement developpe sa skokom na potpornoj nozi, naprijed,u stranu i
natrag.
10. Pirouette dva okreta na jednoj nozi, a druga nogajena zatvorenom
passe:
a) na ispruenoj potpornoj nozi en dehors i en dedans
b) u demi plie en dedans
11. Revoltaide u skoku prijenos noge kroz drugu podignutu nogu na 45
(uenici stoje licem tapu).
12. Obertas raznoka natrag u grand-plie na potpornoj nozii poluokret
za radnom nogom (koja je natrag), te slijedi poza s tom istom nogom
na petu (muki korak).
13. Golubec udaranje noge otvorene u stranu na 45 u zatvorenom
poloaju (to je mali skok i radi se licem tapu).
530
PLESOVI NA SREDINI
POLJSKI SCENSKI PLES MAZURKA
1. Pozicije ruku u paru.

2. Priprema za okretanje u paru:
a) s pozom gdje je rist naprijed
b) s pozom na cijelo stopalo naprijed
3. Dos a dos okreti u paru lice-lea s razliitim koracima.
4. Sputanje na koljeno (muki korak):
a) s korakom
b) s pas tombe
c) i sa skokom na dvije noge.
5. Voenje djevojke za ruku u razliitim smjerovima,
naprijed, natrag, i oko partnera.
6. Okreti djevojke za jednu ruku.
7. Okretanje u paru zatvoreni okreti.
8. Golubec udaranje noge otvorene u stranu na 45 u
zatvorenom poloaju (mali skok).

1. Poloaji i pozicije ruku u paru.
2. Battement developpe naprijed u demi plie s korakom i otrim
izbacivanjem stranje noge.
3. Priprema za okretanje u paru:
a) poza s izbacivanjem prednje noge naprijed, koja jena cijelom
stopalu
b) poza s ispruenom nogom natrag (ispruenim ristom).
4. Dos ados (okreti u paru) skoracimanareleve i pristavljanje nogu u I
zatvorenu poziciju.
5. Sputanje na koljeno:
a) s velikim zamahom ispruene noge naprijed ukljuujui i skok
b) sa saskokom na dvije noge.
6. Okret djevojke oko partnera za jednu ruku, en dedans.
7. Okret u paru, zatvoreni okret (en dedans).
8. Golubec udaranje noge otvorene u stranu na 45 (noga jeu
zatvorenom poloaju) s drugom nogom mali skok.
531
1. Korak iroki koraci prema natrag u demi plie.
2. Pasglissade na demi plie - korak u stranu s klizeim dolaskom druge
noge u V otvorenu poziciju naprijedna cijelo stopalo u demi plie.
3. Pasbalance iroki korak naprijedsazamahom noge, i slijede dva
prestupanja po III slobodnoj poziciji u demi plie:
a) s dizanjem na poluprste na jednoj nozi
b) sa skokom na jednoj nozi.
4. Pas de basque:
a) korak naprijed u demi plie i dolaskom druge noge ispruenim
stopalom naprijed; radimo korak na tu nogu kojaje naprijed na
poluprste, a druga noga dolazi u V slobodnu poziciju natrag,
takoer na poluprste
b) korak naprijedu demi plie i dolaskom drugenoge ispruenim
stopalom naprijed, i slijede dva koraka istou kretanju prema
naprijed
5. Sissonneouverte skok sa dvije noge na jednu; u doskoku jedna noga
ide u demi plie, a druga noga se otvori u stranu na 45, pozicije su
otvorene.
6. Dosa dos poze meu partnerima lice-lea s razliitim koracima.
7. Sputanja na koljeno mekano i otro:
a) s korakom
b) sa skokom (s jedne ili dvije noge)
8. Kruni pokreti tijela uenici su na koljenima.
ISTONI STILIZIRANI PLES

1. Pozicije i poloaji ruku.
2. Valovitipokretiruku ruke se iz osnovnog poloaja laktovima diu do
III pozicije i na istinain sputaju do poetnog poloaja.
3. Valovitipokreti ruku ispred tijela ruke suu prvoj pozicijii valovitim
pokretima idu na lijevu i na desnu stranu; paralelni poloaj ruke se dri
konstantno.
4. Vjebanogu noge su u V zatvorenoj poziciji i polako se sputaju do
grand plie, s time da se koljena lagano okreu na desnu i lijevu stranu.
5. Kruni pokreti ruku oko glave radi se s jednom ili dvije ruke. Prsti
su ispod brade i zglobom se poinje ruka dizati kraj obraza doiznad
glave, gdje se vrlo lagano prenese nadrugu stranu i spusti do poetnog
poloaja.
532
6. Kruni pokreti s dvije ruke oko glave radi se na isti nain kaos jednom
rukom,samo to se ruke dodiruju sa srednjim prstima.
7. Zmija ruke su u ravnini II pozicije, dlanovi su okrenuti premadolje,
valovito kretanje zapoinje s prstima jedne ruke i postepeno prelazi na
drugu.
8. Pas balance iroki korak naprijed na en face, a druga noga dolazi sa
stopalom do koljena potporne noge, noge su u zatvorenom poloaju,
a nakon toga noge rade dva mala koraka po slobodnojV poziciji na
releve. Pas balance se moe napraviti i s attitudes.
9. Koraci na ispruenim nogama i na poluprstima.
RUSKI NARODNI PLES

1. Drobni korak (akcentirani korak): lagano klizanje naprijed na cijelo
stopalo jedne noge u demi plie. Druga noga se skraenim stopalom
die do lista potporne noge. Poslije dolazi do akcentiranih koraka (tri) s
cijelim stopalima, a dalji korak radimo s drugom nogom.
2. Akcentiranikorak peta-prsti korak radimo naprijed, natrag i oko
sebe. Lagani akcentirani korak lijevom nogom koja udara cijelim
stopalom po podu. Desna noga se odljepljuje od poda i dolazi do lijeve
noge. Na prvu 1/16 desna noga udara petom po V zatvorenoj poziciji,
a na drugu 1/16 udara poluprstima po istoj poziciji, i tu se teina tijela
prenosi na desnu nogu, a lijeva noga se lagano die od poda i opet
slijedi korak na lijevu nogu. Radi se u demi plie.
3. Harmonika: poetni poloaj je u normalnoj poziciji. Istodobno
seprsti na desnom stopalu zatvaraju, apetaide u stranu, dok se peta
lijeve noge takoer zatvara prema unutra. Slijedi okretanje desne noge
na peti prema van, a poluprsti lijeve noge takoer se okreu na van.
Koljena su malo smekana.
4. Zmija: poetni poloaj je u I zatvorenoj poziciji, i cijelovrijeme
ostaje ta pozicija. Noge se na petama okreu na desno i idu pete.
5. Kretanje naprijed i natrag s izlaskom noge na efface: poetni poloaj
noge su u III poziciji croisee, ruke na struku: lagano klizanje s
poskokom naprijed u toku 2. Lijeva noga je u plie, a desna noga kroz
mali developpe ide na 45 naprijed. Korak na desnu nogu, a lijeva noga
laganim udarcem cijelog stopala dolazi do III pozicije natrag. Kasnije
se korak radi uobrnutom smjeru. Moe se raditi i na criosee.
6. Veriovoka (uzastopne promjene nogu):
533
a) otvorena demi plie i malo klizanje naprijed lijevom nogom, a
desna noga se die ispruenim stopalom do sredine lijevoglista
i prelazi natrag, isputa se laganim udarom cijelog stopala u III
poziciju natrag
b) s prijelazom jedne noge na drugu poetak je isti kao i s
otvorenom veriovokom; jedino dolazi do dva naizmjenina
udara cijelim stopalima s lijevom I desnom nogom u III poziciji
c) po zatvorenim pozicijama - poetni poloaj je u I zatvorenoj
poziciji. Desna noga se izbacuje naprijed na 15 i istodobno
se lijeva noga pomakne malo prema naprijed. Slijedi
saginjanjedesne noge u koljenu i ona dolazi sa svojim stopalom
do lijeve strane potporne pete.
7. Kaalka(ljuljanje): poetni poloaj nogeje u I zatvorenoj poziciji.
Desnu nogu bacamo naprijed, a lijeva noga je u demi plie. Desna noga
kao da gura lijevu nogu koja se u koljenu sagiba prema natrag, i opet
lijeva noga koja je bila straga gurne i izbaci desnu nogu, i korak se
ponavlja.
8. Mjaik (klatno): sve je isto kao prethodnikorak, samo to lijeva noga
ne gura desnu nogu, nego se ona izbaci naprijed na 15 i od naprijed
gura i izbacuje desnu nogu prema natrag.
9. Udarci dlanovima po nogama:
a) muki korak poetni poloaj u poluotvorenoj I poziciji, aruke su
u II poziciji i stoji seen face. Zatim slijedi korak u stranu desnom
nogom, a lijeva noga se visoko baca naprijed u visoki attitudes, i
tijelo se okree prema toki 8. Desna ruka se energino sputa iz
II pozicije prema dolje i udarivi zgloblijeve noge ide na vrh, i
korak se dalje radi drugom nogom
b) trikoraka i udar rukom sve isto kao pod a), samo prije udara
radimo tri naizmjenina koraka. Koraci se mogu raditi prema
naprijed i prema natrag
c) udar po zglobu noge natrag radi se korak naprijed na
desnunoguu toku 3, na cijelo stopalo ili poluprste. Lijeva noga
se die na attitudes natrag. Ruke su u III poziciji, desna noga
ostaje, a lijeva ruka udara po zglobu lijeve noge.Slijedi korak
lijevenoge naprijed, a tijelo je ve krenulo u toku 5, desna noga
se die u attitudes, tijelo se okrene u toku 7 I opet udar po desnoj
nozi koja je na attitude
534
d) tri koraka naprijed s udarom ruke tri koraka prema naprijed
(naizmjenino), i udar rukom po zglobu noge koja je na attitude
natrag.
10. Prisjatke (poskoci u demi i grand plie):
a) lagani poskok u grand plie, slijedi lagani poskok na lijevu nogu u
demi plie, a desna noga se ispruuje u stranu na petu
b) lagani poskok u grand plie, poskok na poluprste, koljena se
pribliuju, a pete su okrenute prema van; trei poskok je na peti
po irokoj II poziciji.
NARODNI PLESOVI
1. STARI SPLITSKI PLESOVI

- Monfrina
- altin polka
2. BARANJSKI PLESOVI
- Rane
- Jabuice
- Todore
- Kolo
3. LIKI TANAC
- Tanac
4. POSAVSKI PLESOVI
- Staro sito
- Drme
POVIJEST PLESA
1. Porijeklo plesa
2. Ples u prvobitnoj drutvenoj zajednici
3. Razvoj plesa u starim civilizacijama (Egipat, Palestina, Perzija, Indija,
Kina, Japan)
4. Ples u Staroj Grkoj (obredni plesovi, ratniki plesovi, obiajni plesovi,
radni plesovi, imitativni plesovi, gozbeni plesovi, ekstatini plesovi,
plesovi u grkom kazalitu)
5. Plesna kultura srednjeg vijeka (ples u ranom srednjem vijeku, dvorski
plesovi XII, XIII, XIV i XV stoljea)
535
6. Plesna kultura renesanse: dvorski plesovi u XVI stoljeu
7. Plesna kultura baroka: dvorski plesovi u XVII stoljeu.
GLASOVIR
IV godina nastave glasovira
Izvoaki sadraj - kroz sviranje kompozicija raznih skladatelja i stilova

uenici razvijaju i usvajaju osnovne inioce izvoenja.
Tehnike vjebe koriste se prema potrebi za razvijanje tehnike sviranja i
savladavanje tehnikih problema.
- Literatura:
Zbirka Nikolajev
Kompozicije majstora XIX-XX stoljea (po izboru nastavnika)
Skladbe starih hrvatskih skladatelja XVIII stoljea iz Dubrovnika i
otoka Krka
P.I. ajkovski: Album za mlade
Antun Dobroni: Dalmatinski plesovi
L. van Beethoven: Njemaki plesovi
E. Grieg: Lirski komadi
- Provjera znanja:
etiri kompozicije razliitih stilskih razdoblja
III. RAZRED
KLASINI BALET
Tehniko uporite bazira se na razliitim i zadanim vidovima okreta na
vrhovima prstiju i sa kretanjem po krugu.
Usvajanje velikih skokova daje mogunost njihovog uvoenja u sve plesne
kombinacije, posebno u adagiu i radu na vrhovima prstiju (pica).
Istovremeno se razvija umjetnika osobnost uenika.
KORACI UZ TAP
1. Grands battements jetes avec demi-rond et rond dejambe en dehors et
en dedans.
2. Pirouettes en dehors et en dedans, poevi iz velike poze (1-2 okreta).
536
KORACI NA SREDINI
2. Tours lents en dehors eten dedans u svimpozamana poluprstima.
3. Flic-flac en tournant iz poze u pozu na 90.
4. Grand fouette en tournant en dehors et en dedans.
5. Renverse en croisee en dehors et en dedans.
6. Pirouettes en dehors et en dedans iz V, II i IV pozicije (2-3 okreta za
uenice; 3-5 okreta za muke polaznike).
7. Pirouettesendehorset en dedans s pasechappe po II i IV poziciji s
temps saute po V poziciji (2-3).
8. Pirouettes en dehors et en dedans, iz poze u pozu na 45 i 90 (1-2
okreta).
9. Tour en dehors et en dedans u velikim pozama s petit et grand temps
releve.
Tours en dehors et en dedans u velikim pozama s pliereleve (po jedan
10. okret za redom 2-4), poinjui iz raznih preparationa (2 okreta).
11. Prijelaz iz tours en dehors et en dedans u velikim pozamana pirouettes
en dehors et en dedans.
12. Tours en dehors et en dedans u velikim pozama s grand-plie.
13. Grandes pirouettes a la seconde en dehors (8-16), muki polaznici,
individualno.
14. Grandes pirouettes en dehors et en dedans a la second sa petit temps
saute poskoni (muki polaznici).
SKOKOVI (ALLEGRO)
1. Pas brise naprijed i natrag en tournant za1/4okretas kretanjem po
krugu.
2. Petits pas jetes battus en tournant za 1/2 kruga s kretanjem u stranu.
3. Sissonne fermee battus u svim pravcima i pozama.
4. Sissonne ouverte battue u svim pravcima i pozama.
5. Grand pas assemble battu en tournant.
6. Grand sissonne renverse en dehors et en dedans.
7. Grand sissonne ouverte en tournant en dehors et en dedans s kretanjem
u svim pozama.
8. Grand sissonne ouverte par developpe en tournant en dehors et en
dedans s zavretkom u svim pozama.
537
9. Grand sissonne tombee en tournant en dehors et en dedans en face i u
pozama.
10. Grand temps lie saute en tournant et en dedans.
11. Rond de jambe en lair saute na 90 en dehors et en dedans.
12. Pas jete passe s izbacivanjem noge u stranu i zavretkom u poze
croisee et effacee naprijed i croisee natrag.
13. Grand pas jete u pozu arabesque s kretanjem po krugu spas glissade,
pas couru.
14. Grand pas jete renverse en dehors et en dedans.
15. Pas jete ballotte (pas zephir).
16. Pas de ciseaux.
17. Pas jete entrelace na effacee et croisee po dijagonali.
18. Grand pas de basque.
19. Pas cabriole fermee u svim pravcima I pozama.
20. Grand pas cabriole naprijed i natrag u svim pozama s coupe-korakom,
pas glissade i sissonne tombe.
21. Grand fouette saute en effacee.
22. Grand fouette cabriole u pozi I i II arabesque effacee, u III i IV
arabesque s kretanjem po dijagonali.
23. Saut de basque u stranu i po dijagonali s coupe-korakom, pas chasse.
24. Grand pas jete en tournant s croise na croise s tombe-coupe natrag.
25. Pasjete par terre et pas jete en lair en tournant u I arabesque po
dijagonali.
26. Tours sissonne tombe na efface et croise po dijagonali za redom.
27. Pas de chat en tournant.
DODATNI SKOKOVI ZA MUKE POLAZNIKE
1. Pas echappe s entrachat-six iz V i II pozicije.

2. Grand pas assemble entrachat-six de vole.
3. Grand sissonne soubresaut.
4. Pas cabriole za redom s kretanjem po dijagonali u pozi i I arabesque
(4-8).
5. Sissonne tombe en tournant s kretanjem naprijed 2 okreta
(fakultativno).
6. Grand pas jete en tournant za redom po dijagonali.
7. Tours en lair s zavretkom u IV poziciju en face et en effacee (2
okreta) s zavretkom na jedno koljeno (2 okreta), individualno.
538
VJEBE NA VRHOVIMA PRSTIJU (PICA)
2. Grand rond de jambe en lair en dehors et en dedans.
3. Grande sissonne ouverte u I i IV arabesque i drugim pozama na 90 sa
klizeim odskokom naprijed.
4. Renverse en croise en dehors et en dedans.
5. Grand fouette en tournant en dehors et en dedans iz poze u pozu na
90.
6. Pirouettes en dehors et en dedans sa raznim preparationima (2 okreta).
7. Tours fouettes na 45.
8. Tours en dehors et en dedans u velikim pozama iz IV pozicije, coupe
korakom, pas tombe.
9. Tours en dehors et en dedans u velikim pozama s plie-releve za redom.
10. Pas glissade en tournant po krugu.
11. Pirouettes en dedans s coupekorakom po krugu (pirouettes-piques).
12. Pirouettes en dehors s deggage par developpe u pozu efface, croisee et
ecarte naprijed na 90 s kretanjem po dijagonali.
13. Tours chaines po krugu (individualno).
SKOKOVI NA VRHOVIMA PRSTIJU (PICA)

1. Temps leve sur le cou-de-pie i u pozama attitude croisee et efface s
kretanjem i en tournant.
2. Pas de chat.
3. Pas ballonne saut na mjestu, s kretanjem i en tournant.
KARAKTERNI PLESOVI
Usavrava se tehnika u prijanjim plesnim vjebama uz tap i kombinacijama
i plesovima zastupljenim na sredini dvorane.
Taj proireni krug plesnih elemenata, baziran na vrstoj tehnikoj podlozi,
daje mogunost za profesionalno scensku interpretaciju plesnih cjelina.

1. Osnovni korak mazurke pas galla s korakom i okretima na dvije noge
u V otvorenoj poziciji.
2. Osnovni korak mazurke pas galla natrag.
3. Okretanje u paru na van (en dehors).
539
4. Sputanje na koljeno s izbacivanjem ispruene nogenaprijed, s
istodobnim klizanjem potporne noge (muki korak).
5. Raznoka natrag u grand plie na potpornoj nozi en face i poluokret s
pozom u demi plie, a druga noga je ispruena na petu (muki korak
obertas).
6. Obertas u paru s prijenosom djevojke kroz ispruenu nogu.

1. Battement developpe naprijed:
a) iz skoka sa skupljenim nogama
b) iz skoka s dva udara unutranjim stranama stopala
c) iz golubca s podbijanjem noge otvorene ustranuna 45 u
skoku.
2. Velikigolubec (podbijanje noge otvorene u stranu u zatvorenom
poloaju na 90, a s drugom nogom u skoku).
3. Prijenosi djevojaka:
a) podizanjem za struk
b) za prekriene ruke.
4. Pirouette okreti djevojke za prekriene ruke:
a) s korakom
b) za prekriene ruke
5. Prijenos noge preko ispruene druge noge na90 u skoku (muki
korak).
TALIJANSKI SCENSKI PLES TARANTELLA

1. Pozicije i poloaji ruku u paru.
2. Mala izbacivanja radne noge od zgloba potporne noge naprijed s
istodobnim poskokom potporne noge u demi plie:
a) u otvorenim pozicijama: na mjestu s kretanjemnaprijed i s
okretom
b) lepeza na mjestu i s kretanjem u stranu.
3. Pasdechat mali skok s odbacivanjemnoguod koljena natrag.
4. Mala prolazna izbacivanja naprijednatrag u otvorenim pozicijama i
suprotnim klizanjima potporne noge u demi plie.
5. Dos a dos s razliitim koracima.
6. Okreti na unutra (en dedans) s kretanjem po ravnoj liniji i po krugu:
a) na dvije noge u V otvorenoj poziciji na poluprstina u demi plie
(soutenu en tournant)
540
b) s korakom na jednu nogu, a druga noga je s ispruenim stopalom
iz zgloba u otvorenom poloaju.
7. Okreti uparu prema unutra i prema van (en dedans ien dehors) s
razliitim koracima.
8. Skok djevojke sa skupljenim nogama na nogu partnera.

1. Naklon i pregibanje tijela na koljenu ilinogom ispruenom natrag.
2. Neprestana prestupanja s poluokretom u IV zatvorenoj poziciji na
poluprste u demi plie.
3. Poskoci na poluprste u demi plie s neprestanom promjenom noge po
IV zatvorenoj poziciji.
4. Skok naprijed s izbacivanjem nogu do koljena natrag (pas de chat).
5. Pas de basque:
a) Kruno gibanje noge ispred tijela s kretanjem prema naprijed
b) s korakom i krunim klizanjem druge noge ispred tijela, kretanje
je prema natrag.
6. Kruno kretanje noge na 45 i 90 od naprijed prema natrag i obrnutos
istodobnim nagibom tijela i okretom s tri prestupanja prema van ili
prema unutra (renverse en dedans):
a) u demi plie
b) s dizanjem na poluprste jedne noge
c) sa skokom na jednoj nozi.
CIGANSKI SCENSKI PLES

1. Pozicije i poloaji nogu.
2. Pozicije i poloaji ruku.
3. Pokreti prstima ruku:
a) Zamasi
b) meki trzaji iz zgloba ruke
4. Pokreti rukama:
a) Kruni prijelazi ruku od ramena u razliite poloaje, mirne i otre
b) zamasi od ramena
5. Pokreti ramena:
a) na gore i na dolje
b) naprijed, natrag mekani pokreti
6. Koraci:
541
a) mekani klizei koraci s kretanjem prema naprijed i natrag
b) tri klizea koraka naprijed i slijedi klizanje ili poskok na jednoj
nozi i istodobno podizanje druge noge od koljena natrag u
zatvorenom poloaju
c) tri klizea koraka natrag i klizanjeili poskok na jednoj nozi
s istodobnimpodizanjemdrugenoge naprijed u slobodnom
poloaju
d) korak natrag u demi plie s istodobnim izbacivanjem druge
ispruene noge naprijed na 45 u slobodnom poloaju, idva
koraka natrag na niske poluprste, na mjestuili skretanjem natrag
e) korak naprijed na poluprste u slobodnom poloaju i s okretom
noge u zatvoreni poloaj, te istodobnim odvoenjem druge
sagnute noge u stranu u zatvoreni poloaj
f) korak u stranu po II potpuno zatvorenoj pozicijina poluprste, sa
slijedeim prijelazom nogu i prekrieni poloajpo V otvorenoj
poziciji.
7. Neprestana prestupanja na visokim poluprstima po V zatvorenoj
(ravnoj) poziciji na mjestu i s okretom.
8. Sputanje na koljeno:
a) na jedno
b) na dva
c) na jedno iz skoka sa sklopljenim nogama (muki korak).
9. Nagibi tijela:
a) Natrag s ispadom naprijed.
b) Kruni, stojei na jednom koljenu.
10. Mali udarci poluprstima po podu s akcentom prema sebi:
a) u ravnom poloaju naprijed na poluprstima i na poskocima
b) u otvorenom poloaju naprijed, u stranu, na poluprstima i na
poskocima
c) uotvorenompoloaju naprijed i s gibanjem noge u zatvoreni
poloaj natrag, i s istodobnim poskokom na drugojnozi i
poluokretom tijela.
11. Poskoci s udarcima unutranjih strana stopala s pauzom uII zatvorenoj
(ravnoj) poziciji na visokim poluprstima.
12. Skokovi:
a) veliki - sa skupljenim nogama u ravnom poloaju (muki korak)
b) mali s izbacivanjem sagnutih nogu u stranu u ravnom poloaju s
malim okretom bedra.
542
POVIJESNI PLESOVI
Nastavnik e, u izboru plesova iz nastavnog programa,obratiti panju na

obradu:
1. originalne koreografije znamenitih koreografa iz opera i baleta
tradicionalnog kazalinog repertoara
2. poznatije plesove stvorene i zabiljeene u prolim stoljeima, a koji su
sastavni dio baletne literature
3. koreografije povijesnih plesova u vlastitoj obradi.
XVI STOLJEE
1. Reverence dame.
2. Pozdrav poklon kavalira.
3. Branl jednostavni, dvojni, i dvojni s reprizom.
4. Veseli (seljaki) branl.
5. Farandola.
6. Bourree.
7. Pavane.
8. Volta.
XVII STOLJEE
1. Reverence.
2. Allemande (kraj XVI poetak XVII stoljea).
3. Menuet.
4. Courant.
5. Romaneska.
XVIII STOLJEE
1. Reverence i poklon.
2. Menuet brzi.
3. Gavotta.
4. Francuska gigga.
5. Rigaudon.
6. Poloneza XVIII stoljea.
7. Sarabanda.
543
XIX STOLJEE
1. Reverence i poklon.
2. Poloneza.
3. Balna mazurka.
4. Valcer (rastvorena kombinacija).
5. Allemande (valcer u troje dvije dame i kavalir).
6. Gavotte.
7. Ekocez.
MODERNI BALET
Nastava modernog baleta odvija se u III i IV razredu srednje kole, tj.
u posljednje dvije godine kolovanja, kada je uenik u stanju jasno usvojiti
pristup temeljima suvremenih plesnih tehnika, i odgovoriti sam sebi na neka
osnovna pitanja: to te tehnike razlikuje od klasine tehnike; to te tehnike
imaju zajednikogs klasinom tehnikom; koje su razlike i slinosti suvremenih
tehnika; itd.
Nastavni program modernog baleta treba obuhvatiti i domae autore ija
ostvarenja ine osnovu domaeg baletnog repertoara te predstavnike najmlae
generacije, koji su se ve afirmirali do te mjere da postaju nezaobilazan moment
u suvremenom dogaanju plesne umjetnosti.
Programnastave odredio bi samo autore, dok bi se naslovi plesnih brojeva
odabirali prema tipu, i interpretativno tehnikim sposobnostima odreene
generacije uenika, kao iprema odnosu broja mukih i enskih uenika.
Budui da neke koreografije zahtijevaju i vei broj izvoaa, uenici III
i IV razreda srednje kole mogu raditizajedno na istom nastavnom zadatku.
Naravno, u nekim se situacijama moe i odstupiti od tako zamiljenog
programa.
Od svjetski poznatih i cijenjenih autora u nastavnom programu zastupljeni
su ameriki i europski autori: Doris Humphrey, Jose Limon, Martha Graham,
Peter Goos, George Balanchine, Merce Cunningham, Jerome Robbins, Alvin
Ailey, Carolyn Carson-Nicolais, Jennifer Muller. Od domaih autora najvaniji
su: Pina i Pio Mlakar, i Milko paremblek.
Ovim izborom autora osigurao bi se uvid u najrazliitije pristupe
suvremenom plesnom izrazu izmeu njegove dvije ekstremne suprotnosti: od
G. Balanchina (kao direktnog nastavka i obogaenja klasinog baleta), do M.
Graham (kao predstavnika ideje o totalnoj negaciji klasinog baleta).
Koreografi Pina i Pio Mlakar svojim opusom uklapaju se u europska
kretanja baletne kreativnosti izmeu dva svjetska rata, a posebno su znaajni
544
radi svog odnosa prema nacionalnom folkloru, kojeg na stvaralaki osebujan
nain koriste u svojim kreacijama. Milko paremblek, kao i Maurice Bejart,
nastavljaju se na tradicionalan ples, ali svakizasebno nastoje stvoriti vlastiti
plesni oblik, kroz koji izraavaju probleme svijeta u kojem ive.
Kao vano i neophodno potrebno nastavnopomagalo zaovaj predmetje
videoteka s vlastitim fondombaletnih i plesnih predstavai filmova navedenog
repertoara.
KLASINA PODRKA (PAS DE DEUX)
Parterne podrke:
Podrka dvjema rukama za struk:
1. Releve.
2. Vezni i pomoni koraci: pas glissade, pas balance.
3. Developpe, grand ronde de jambe, passe, grand port de bras.
4. Male i velike poze.
5. Okreti.
6. Tours lent (promenade).
7. Pirouette:
a) iz IV pozicije
b) iz V pozicije
c) en dehors iz poze croissee
d) iz poze I arabesque
e) sa koraka, s tombe, s preparation degage
f) a la seconde na 90 iz IV pozicije
8. Podrka s padajuih poza i poloaja.
Podrke za ruke:
1. Okreti.
3. Pirouette.
Podrka jednom rukom:

1. Okreti.
545
3. Pirouette.
POVIJEST PLESA
1. Dvorski i drutveni plesovi u XVIII stoljeu

2. Drutveni plesovi u XIX i XX stoljeu
3. Razvoj kazalino profesionalnog baleta
4. Dvorski balet
5. Razvoj baleta u XVII stoljeu (J.B. Lully, P. Beauchamp, G. Pecourt,
N. Blondy, J. Ballon)
6. Razvoj baleta u XVIII stoljeu (L. Dupre, F. Prevost, Camargo,
M. Salle), reforma baleta u rokokou (J.G. Noverre, J. Dauberval,
G. Angiolini, Vestris, Gardel)
7. Razvoj baleta u romantizmu (C. Blasis, J. Perrot, M. Taglioni, C. Grisi,
F. Elssler, F. Cerrito, A.M. Saint Leon, L. Grahn).
IV. RAZRED
KLASINI BALET
Utvrivanje i usavravanje prijeenog gradiva daje mogunost razvijanja
stilske i tehnike osobnosti izvoenja u plesnim kombinacijama: adagia,
allegra i rada na vrhovima prstiju.
Ovladavanje stilskim specifinostima daje mogunost izvoenja varijacija
iz profesionalnog baletnog repertoara na glazbu osebujnog i razliitog
karaktera.
U radu s posebno nadarenim uenicima usavriti tehniki najsloenije
pokrete.
KORACI NA SREDINI
1. Renverse en ecarte en dedans.
2. Grandes pirouettes en dehors a la seconde na podskok-petits temps
sautes (muki polaznici).
3. Tours en dehors et en dedans u velikim pozama po 2 okreta za redom.
4. Tours chaines po krugu.
546
SKOKOVI (ALLEGRO)
1. Grand pas assemble entrachat-six-de vole.
2. Grande sissonne soubresaut.
3. Double rond de jambe en lair saute en dehors et en dedans na 90.
4. Pas jete entrelace po krugu (individualno).
5. Grand fouette saute en tournant en dehors et en dedans.
6. Saut de basque po krugu.
7. Grand temps leve de vole a la seconde en tournant en dedans s coupe -
korakom, pas chasse.
8. Grand pas jete en tournant na effacee et croisesa tombe-coupe naprijed
i natrag.
9. Pas jete par terre et pas jete en lair en tournant u I arabesque po krugu.
MUKI POLAZNICI
1. Grande sissonne ouverte battus u svim pozama.
2. Double pas cabriole.
3. Pas cabriole za redom po dijagonali u pozama I i III arabesque i s
okretom za 1/4 kruga.
4. Grand pas assemble en tournant (2 okreta, individualno).
5. Grand fouette cabriole et battu.
6. Grande sissonne ouverte par developpe en tournant, en dehors et en
dedans s zavretkom u svim pozama (2 okreta).
7. Saut de basque s zadravanjem u velikoj pozi.
8. Saut de basque (2 okreta, individualno).
9. Grands pas jete en tournant po krugu (individualno).
10. Sissonne tombee en tournant en dehors s kretanjem naprijed (2 okreta).
11. Tours en lair s zavretkom na jedno koljeno (2 okreta).
12. Tours en lair za redom (2 plus 2 okreta, individualno).
13. Revoltade s zavretkom u I i III arabesque (individualno).
VJEBE NA VRHOVIMA PRSTIJU (PICA)

1. Grand fouette en tournant en dehors et en dedans iz poze u pozu na
90.
2. Tours en dehors et en dedans u velikim pozama i sa raznim
preparationima (2 okreta).
3. Razliite kombinacije pirouettes et tours en dehors et en dedans po
dijagonali i po krugu.
547
4. Tours fouettes na 45 (16-32, individualno).
SKOKOVI NA VRHOVIMA PRSTIJU (PICA)

1. Pas coupe sur le cou-de-pie za redom sa kretanjem.
2. Rond de jambe en lair saute s kretanjem po dijagonali.
KARAKTERNI PLESOVI
Osobita panja posveuje se plesnim cjelinama, a od uenika se zahtjeva
tehnika i stilska zrelost, te posebno osobna intrepretacija.
Inzistira se na komunikaciji s partnerom, radu u ansamblu i savladavanju
prostora pozornice.
Time je uenik u potpunosti spreman savladati sve zadane originalne
koreografije karakternih plesova iz repertoara klasinog baleta i opera
profesionalnih kazalinih kua.
SCENSKI PLESOVI:
1. Poljski
2. Maarski
3. Talijanski
4. panjolski
5. Ciganski
6. Istoni
KARAKTERNI - NARODNI PLESOVI:

1. Ruski narodni
2. Ukrajinski narodni
3. Poljski narodni
4. Maarski narodni
5. panjolski narodni
MODERNI BALET
Nastava modernog baleta u etvrtom razredu srednje kole istovjetna
je sadraju nastave prethodne godine. U praksi to znai nastavak uenja i
usvajanja stilskih razlika i karakteristika pojedinih koreografskih kreacija, te
njihovo praktino uvjebavanje kako bi uenici to bolje i kvalitetnije savladali
specifinosti interpretacijesuvremenog baletnog izraza.
548
Nastavni program modernog baleta treba obuhvatiti i domae autore ija
ostvarenja ine osnovu domaeg baletnog repertoara te predstavnike najmlae
generacije, koji su se ve afirmirali do te mjere da postaju nezaobilazan moment
u suvremenom dogaanju plesne umjetnosti.
Programnastave odredio bi samo autore, dok bi se naslovi plesnih brojeva
odabirali prema tipu, i interpretativno tehnikim sposobnostima odreene
generacije uenika, kao iprema odnosu broja mukih i enskih uenika.
Budui da neke koreografije zahtijevaju i vei broj izvoaa, uenici III
i IV razreda srednje kole mogu raditizajedno na istom nastavnom zadatku.
Naravno, u nekim se situacijama moe i odstupiti od tako zamiljenog
programa.
Od svjetski poznatih i cijenjenih autora u nastavnom programu zastupljeni
su ameriki i europski autori: Doris Humphrey, Jose Limon, Martha Graham,
Peter Goos, George Balanchine, Merce Cunningham, Jerome Robbins, Alvin
Ailey, Carolyn Carson-Nicolais, Jennifer Muller. Od domaih autora najvaniji
su: Pina i Pio Mlakar, i Milko paremblek.
Ovim izborom autora osigurao bi se uvid u najrazliitije pristupe
suvremenom plesnom izrazu izmeu njegove dvije ekstremne suprotnosti: od
G. Balanchina (kao direktnog nastavka i obogaenja klasinog baleta), do M.
Graham (kao predstavnika ideje o totalnoj negaciji klasinog baleta).
Koreografi Pina i Pio Mlakar svojim opusom uklapaju se u europska
kretanja baletne kreativnosti izmeu dva svjetska rata, a posebno su znaajni
radi svog odnosa prema nacionalnom folkloru, kojeg na stvaralaki osebujan
nain koriste u svojim kreacijama. Milko paremblek, kao i Maurice Bejart,
nastavljaju se na tradicionalan ples, ali svakizasebno nastoje stvoriti vlastiti
plesni oblik, kroz koji izraavaju probleme svijeta u kojem ive.
Kao vano i neophodno potrebno nastavnopomagalo zaovaj predmetje
videoteka s vlastitim fondombaletnih i plesnih predstava,i filmova navedenog
repertoara.
KLASINA PODRKA (PAS DE DEUX)
Podrke u zraku:
Mali skokovi i srednja podizanja do visine grudi i ramena:
1. Skokovi s podrkom dvjema rukama za struk:
a) changement de pied
b) pas assemble
549
c) sissonne s zavravanjem u pozu I arabesque
2. Skokovi s podrkom za obje ruke i kombiniranje prilaza:
a) grand assemble s podrkom uenice zajednu ruku, a druga se
podupire o njen bok
b) grand assemble oko uenika s podrkom uenice za dvije ruke
c) jete entrelace s podrkom uenice jednom rukom za ruku, a druga
ruka s podupiranjem za dijafragmu
d) prijelaz uenice iz poze attitude effacee u vodoravni poloaj na
ruke uenika.
3. Skokovi s podrkom jedne ruke:
a) pas sissonne u pozu I arabesque s podrkom za zapee, i jednom
rukom
b) grand fouette saute s podrkom jednom rukom za ruku.
4. Srednja podizanja:
a) iz padajueg poloaja
b) iz poze I arabesques
c) lastavica na bedrima uenika
d) I arabesques na bedrima uenika
e) ribica s podrkom za ruku
5. Nepuni okret na rukama s podbacivanjem u zrak I arabesques.
6. Skokovi na rukama partnera:
a) jete entrelace na rukama uenika s zavravanjem u ribici
b) skok na ruke uenika s zavravanjem u vodoravni poloaj na
leima
c) grand fouette saute na rukama uenika s zavravanjem u pozi
ribica
d) grand jete na rukama uenika s fiksiranjem poze u poletu
e) skok uenice s treeg prilazana ruke uenika s zavravanjem u
pozu ribica.
Veliki skokovi i podizanje na grudi i ramena:

1. Dizanje na grudi i ramena:
a) podizanje uenice na grudi i rame s zavravanjem u sjedei
poloaj
b) podizanje uenice na rame s zavravanjem u poloaj attitude
allonge
c) podizanje uenice na rame s podrkom za obje ruke
d) podizanje uenice na rame s zavravanjem na leni poloaj
550
e) podizanje uenice s zavravanjem u poloaju koljenom na
ramenu
2. Skokovi na grudi i ramena:
a) skok uenice na rame u lenom poloaju (leima podu)
b) skok uenice na rame s zavravanjem u sjedei poloaj
c) skok uenice na rame s zavravanjem u lastavicu
d) skok uenice na rame s zavravanjem u sjedei poloaj s
podrkom na obje ruke
e) skok uenice na rame (u zavrnoj pozi uenica stoji koljenom na
ramenu)
f) jete entrelace na rame s podrkom za obje ruke
g) jete entrelace na rame s podrkom uenici jednom rukom pod
dijafragmu, a drugom za oba njezina bedra
h) skok uenice na rame s zavravanjem u pozu lastavica
i) saut de basque na grudi uenika
j) saut de basque na rame uenika
3. Razliiti prijelazi s ramens u pozu ribice, i iz poze ribice na rame:
a) prijelaz uenice s ramena u pozu ribice
b) prijelaz uenice s ramena u pozu ribice s okretom u zraku
c) prijelaz uenice iz poze ribice u pozu lastavica na rame
(s okretom).
Podizanja:
Podrke za vrijeme velikih skokova s podbacivanjem i fiksiranjem poza na
rukamaistegnutim u zraku, s okretima u zraku i bez okreta:
1. Veliki skokovi s podrkom dvjema rukama za struk:
a) grand jete u pozu I arabesque
b) grand jete en tournant u pozi attitude
c) grand pas de basque
d) jete entrelace u zraku s podrkom za struk
2. Podizanje s fiksiranjem poze na istegnutim nogama u zraku:
a) podizanje uenice s podrkom na dnu lea
b) podizanje uenice u pozi I arabesque (s mjesta)
c) podizanje uenice u pozi III arabesque (s treih prilaza)
d) podizanje uenice u pozi IV arabesque s grand fouette saute
e) podizanje uenice u pozi lastavica s treeg prilaza
551
f) saut de basque uenice s zavravanjem u sjedei poloaj na
istegnutim rukama uenika
g) grand jete uenice u pozi I arabesque s fiksiranjem poze na
istegnutim rukama uenika u zraku.
3. Podizanja s fiksiranjem poze na istegnutim rukama u zraku:
a) podizanje uenice s podrkom na dnu lea
b) podizanje uenice u sjedeem poloaju
c) saut de basque uenice s zavravanjem u sjedei poloaj na jednoj
ruci uenika
d) grandjete uenice u pozi attitude effacee s fiksiranjem poze na
jednoj ruci uenika.
4. Podbacivanje s promjenom poze u zraku s okretom i bez okreta:
a) podbacivanje uenice u pozi I arabesque s zavretkom u pozi
ribica s okretom
b) podbacivanje uenice u pozi III arabesque s zavravanjem u pozi
ribica s okretom
c) podbacivanje uenice u pozi IV arabesque s zavravanjem u pozi
ribica s nepunim okretom
d) podbacivanje uenice u pozi lastavica s zavravanjem u pozi
ribica s punim okretom
e) double tour uenice u vodoravnom poloaju (dvije ribice).
POVIJEST PLESA
1. Razvoj baleta u Rusiji (J.B. Lande, C. Didelot, M. petipa, E. Cecchetti)

2. Balet u XX stoljeu (S. Djagiljev i baletna trupa Ruski balet, M.
Fokin)
3. Balet u Francuskoj (S. Lifar, R. Petit, M. Bejart)
4. Balet u Engleskoj (M. Rambert, N. de Valois, F. Ashton)
5. Balet u SAD (G. balanchine, J. Robbins)
6. Novi smjerovi u plesnoj umjetnosti (I. Duncan, M. Graham, E.J.
Dalcroze, R. von Laban).
552
U STVARANJU NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA
ODJELA ZA KLASINI BALET
SUDJELOVALI SU:
KLASINI BALET Tatjana Luci ari

KARAKTERNI PLESOVI Tatjana Luci ari
Tatjana Maruni Brcko
POVIJESNI PLESOVI Tatjana Luci ari
Tatjana Maruni Brcko
NARODNI PLESOVI Ivan Dabac
MODERNI BALET Vinja Hrbud Popovi
KLASINA PODRKA (PAS DE DEUX) Tatjana Luci ari
POVIJEST PLESA Lidija Treec Bobetko
GLASOVIR Anelka Azinovi
Marijan Sivo
KOORDINATOR PRI IZRADI
NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA Anelka Azinovi
553
554
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
ODJELA ZA NARODNE PLESOVE
SADRAJ:
I. STRUKTURA NASTAVNIH SADRAJA 556
II. TABLICA NASTAVNOG PLANA 561
III. NASTAVNI PROGRAM 562
I RAZRED
Narodni plesovi 562
Klasini balet 563
Narodni napjevi 565
Solfeggio 566
Povijest glazbe i plesa 566
Tambure 567
II RAZRED
Narodni plesovi 568
Klasini balet 569
Narodni napjevi 571
Solfeggio 571
Tambure 572
III RAZRED
Narodni plesovi 573
Narodni napjevi 578
Glazbeni i plesni folklor 579
Likovni folklor 581
Tambure 582
IV RAZRED
Narodni plesovi 582
Narodni napjevi 586
Glazbeni i plesni folklor 587
Osnove koreografije 588
555
I. STRUKTURA NASTAVE I NASTAVNIH SADRAJA
1. NARODNI PLESOVI - kao glavni predmet u obrazovanju uenika ovog

usmjerenja, za osnovni cilj ima zadatak uenike osposobiti za:
- scensko izvoenje narodnih plesova Republike Hrvatske i nacionalnih
manjina,
- razvijanje uinkovitih sposobnosti brzog prilagoavanja i diferenciranja
raznorodnih karaktera narodnih plesova,
- razvijanje sposobnosti egzaktnog tehnikog izvoenja i stilskog naina
interpretacije, kao i sposobnost samostalnog stvaralatva u domeni
plesnog folklora.
U prvoj godini uenja obrauju se narodni plesovi Republike Hrvatske
i nacionalnih manjina (osnovne napomene o podrijetlu, starosti i pojavi
narodnih plesova). Obrauju se takoer i plesne zone (osnovne karakteristike i
najtipiniji plesni primjeri): Alpska, Panonska, Dinarska i Jadranska zona.
U drugoj godini uenja obrauju se plesne zone na podruju Republike
Hrvatske (detaljna obrada): Alpska, Panonska, Dinarska i Jadranska zona.
U treoj godini uenja obrauju se plesne zone na podruju Republike
Hrvatske i nacionalnih manjina: Panonska, Dinarska Jadranska i Alpska
zona.
U etvrtoj godini uenja obrauju se sve plesne zone na podruju
Republike Hrvatske i nacionalnih manjina. Takoer se ponavljaju i utvruju
obraeni plesni primjeri, te ih se oblikuje u koreografske cjeline. Ponavljaju se
i utvruju i cjelovite koreografije iz repertoara Ansambla narodnih plesova i
pjesama Hrvatske - LADO.
U okviru ovakvog programa gradivo treba prilagoavati mogunostima
upisanih polaznika kole, a sve ovisi o broju mukih i enskih polaznika, te
njihovim psihofizikim sposobnostima.
2. NARODNI NAPJEVI kao nastavni predmet, priprema uenike za tri

razliita zadatka u njihovom buduem profesionalnom radu:
1. pjevanje uz izvoenje narodnih plesova,
- predmet narodni napjevi slijedi potrebe literature u koreografijama (kroz
sve etiri godine obrazovanja), s tim da svakog uenika-pjevaa osposobi za
izvoenje to razliitijih pjevakih zadataka;
2. solo pjevanje i pjevanje u manjim sastavima, te u zboru,
- predmet narodni napjevi se bavi posebnim tehnikim problemim, kod
solo pjevanja: snaga tona, izjednaena boja tona u cijelom registru, njegovanje
posebnosti svakog solo pjevaa i izbor programa prema specifinostima, te
prirodnim osobinama glasa i afinitetu pjevaa;
556
3. samostalno svladavanje postavljenih pjevakih zadataka i poduku
pjevaa amatera;
- upoznavanje uenika s nainom uenja, pamenja i uvjebavanja
pojedinih popjevki (jednoglasnih i vieglasnih), spoznavanje pravog karaktera
popjevke i s time izbor pravog naina izvoenja.
3. KLASINI BALET kao predmet u obrazovanju plesaa narodnih

plesova, ui se tijekom dvije godine, u cilju ovladavanja osnova klasine
baletne plesne tehnike.
Zadatak nastave je pravilna postava tijela, glave, nogu, muskulature lea,
te odnos plesaa u plesnom prostoru.
Inzistiranje na izvoenju pravilnih baletnih koraka razviti e i omoguiti
dobre skokove, a okreti na dvije i jednoj nozi s radom glave razviti e smisao i
mogunosti za sve vrste okreta u narodnim plesovima. Odreeni tipovi koraka,
omoguiti e razvoj raspona i mekoe nogu u svim smjerovima. Pravilna
postava stopala, te rad na poluprstima uz usvajanje dobro postavljenog tijela,
sprijeiti e anatomske deformacije (npr.: sputena stopala, iskrivljenje
kraljenice, probleme sa zglobovima, i sl.).
Osim toga, budui plesa narodnih plesova nauiti e terminologiju
klasinog baleta, i moi e pratiti sva dostignua baletne tehnike i repertoara,
isto kao to plesa klasinog baleta tijekom kolovanja ovladava i upotrebljava
elemente i koreografije iz bogate batine narodnih plesova.
4. KARAKTERNI PLESOVI - zauzimaju istaknuto mjesto u plesnom

odgoju mladog plesaa, pred kojeg se postavljaju sve vei tehniki i izvoaki
zadaci. Pravilnim usvajanjem nastavnog programa karakternih plesova, ta
velika i znaajna grana plesne umjetnosti s osnovom na nacionalnim plesnim
izrazima, nije vie nepoznanica kolovanom mladom plesau, te e je s
razumijevanjem i lakoom interpretirati na pozornici.
Nastava karakternih plesova usmjerena je da:
- uenika osposobi za scensko izvoenje karakternih plesova,
- uenika upozna s bitnim karakteristikama, osebujnou i
specifinostima karakternih plesova,
- Kod uenika razvije sposobnost brzog prilagoavanja i razlikovanja
raznorodnih karaktera nacionalnih plesova,
- uenika dovede do uoavanja i plesnog oblikovanja osnovnog
karaktera odreenog nacionalnog plesa.
Nastava karakternih plesova obuhvaa sljedee sadraje:
1. Posebnu plesnu tehniku:
557
- osnovnu tehniku dranja, stavova i pozicija tipinih za karakter
pojedinih plesova,
- tehniku spremnost za izvoenje pojedinih plesova,
- osnove za usavravanje daljnje tehnike bravuroznosti toliko
svojstvene karakternim plesovima.
2. Osnovne plesne elemente nacionalnih plesova sistematizirane prema
vrstama.
3. Oblikovanje osnovnih plesnih elemenata u plesne cjeline s
karakteristinim plesnim figurama u prostornom kretanju, upoznavati
uenike s karakterom pojedinih nacionalnih plesova. Razraena i
usvojena tehnika strana plesova omoguuje pravilno scensko
izvoenje, kao i individualnu interpretaciju.
4. Orginalne plesove iz tradicionalnog baletnog i opernog repertoara:
P.I.ajkovski: Labue jezero, Oraar, Trnoruica, A.Borodin:
Knez Igor Polovjecki plesovi, itd.
5. POVIJEST GLAZBE I PLESA kao teoretski predmet upoznaje

uenike s:
- porijeklom glazbe i plesa od prvobitne drutvene zajednice i daljnjim
razvojem ovih grana umjetnosti kroz smjenu drutveno- ekonomskihi
politikih ureenja, tijekom vremenskih i stilskih razdoblja, sve do
sadanjih vremena.
- objanjava fenomen glazbe i plesa kao primarnih umjetnosti drutvenih
potreba i umjetnikog izraza ljudske civilizacije
- stilskim karakteristikama pojedinih povijesnih epoha, uvjetovanih
razliitim drutveno-ekonomskim odnosima i poretkom, kulturom,
tradicijom, religijom, te njihovim odgovarajuem izrazu u glazbi, plesu,
i likovnim umjetnostima.
- da bi se uenici upoznali s karakteristinim primjerima
glazbenog i plesnog materijala pojedinih stilskih razdoblja, kao
vano i neophodno nastavno pomagalo za ovaj predmet, kola
utemeljuje vlastiti fond video snimaka glazbenog i plesnog
repertoara.
6. GLAZBENI I PLESNI FOLKLOR kao predmet upoznaje uenike sa:

- arolikou folklorne glazbe, te njenom povezanou s glazbenom
kulturom odreenog vremena i prostora,
- osnovnim elementima analize folklorne glazbe i njenih stilova u
Hrvatskoj,
558
- obredima i obiajima koji su vezani za hrvatski prostor,
- razvojem instrumenata u Hrvatskoj, te vezama instrumentalnog
repertoara s plesnim repertoarom,
- pregledom rasprostranjenosti odreenih glazbala u Hrvatskoj, kao i
razvojem instrumentarija i razliitih vrsta tipinih za pojedine krajeve
Hrvatske,
- najvanijim zbirkama folklorne glazbe i s bogatstvom glazbenih
primjera,
- formama i stilovima plesova unutar plesnih zona.
Sav materijal koji se obrauje treba potkrijepiti sa to vie notnih i zvunih
zapisa (ozvuiti sliku) pojedine zone radi to zornijeg prikaza. Takoer treba
koristiti fotografije narodnih nonji i instrumenata radi vizualnog doivljaja.
7. LIKOVNI FOLKLOR upoznaje uenike sa:

- narodnim nonjama po zonama na podruju Republike Hrvatske
- arhitekturom do najjednostavnijeg znaka na nonji
- dijelovima nonji, obuom, oglavljem i nakitom
- ostacima staroslavenske batine
- utjecajima europske kulture raznih stilskih razdoblja (gotika, renesansa,
barok, rokoko)
- utjecajima osmanlijske kulture
- uz opis nonji daje se i prikaz naina ivota naeg naroda i potrebe
za likovnim izraavanjem u raznim tehnikama i raznim materijalima
(nonje, drvo, keramika i sl.).
Gradivo je organizirano prema Etnografskoj podjeli Hrvatske: Panonska,
Dinarska i Jadranska zona i njihove karakteristike.
8. SOLFEGGIO: u svemu slui razumijevanju i osvjetavanju rada i

doivljaja narodnih napjeva. Zato predmet solfeggio teoretski i praktiki
priprema uenika pjevaa za brzo i uspjeno svladavanje svih moguih tekoa
i zamki u bilo kojem glazbenom elementu tijekom uenja i izvoenja solo
popijevki ili vieglasnog napjeva. To su: razliite mjere, ritmovi, intonacija
unutar razliitih tonaliteta i ljestvica; poznavanje: tempa, dinamikih oznaka,
agogike, glazbenih oblika, te sluno prepoznavanje osnovnih akordikih
funkcija u instrumentalnoj pratnji ili u vokalnom vieglasju.
Uenika osposobljava za pjevaa folklornih pjesama i napjeva u
profesionalnim i amaterskim ansamblima.
559
- prepoznavanje sluhom i teoretski tonske rodove dur i mol, i ljestvice koje
im pripadaju, te izvoenje narodnih popijevki u razliitim ljestvicama i
premetima, uz svjesno intoniranje karakteristinih tonova,
- poznavanje ritmova, mjera, oznaka tempa, dinamike, glazbenih oblika,
koji se javljaju u narodnim popjevkama,
- prepoznavanje dur i mol trozvuka i dominantnog etverozvuka.
9. OBVEZNI INSTRUMENT - TAMBURE ui se kroz tri godine

kolovanja.
U prvoj godini uenja zapoinjemo s osnovnom teorijom glazbe i osnovama
tamburakog muziciranja. Na kraju godine uenici polau ispit s individualnim
gradivom.
U drugoj godini uenja uenici nastavljaju proirivati znanje iz teorije
glazbe, te svladavati vjetinu sviranja svih tamburakih instrumenata.Godinji
ispit sastoji se od dva dijela: u prvom pokazuju individualno usvojeno gradivo
i sposobnosti muziciranja na raznim tamburakim instrumentima, a u drugom
sposobnosti skupnog muziciranja (jednostavnije kompozicije).
U treoj godini uenja dovravaju se teorijske spoznaje o teoriji glazbe, a
teite je na svladavanju tehnike sviranja (svaki uenik treba svladati sviranje
svih tamburakih instrumenata) i na upoznavanju tamburake literature (kako
one folklornog tipa koja je uglavnom vezana uz ples, tako i jednostavnijih
autorskih kompozicija pisanih za tamburake orkestre).
10. OSNOVE KOREOGRAFIJE svojim sadrajem osposobljava

uenike za prouavanje plesnog i glazbenog materijala na terenu, ispitivanje,
zapisivanje i selektiranje prouene grae.Uenici se upoznaju sa plesnim
pokretima, plesnim pismom, odreivanjem stila pojedinog plesnog podruja.
Upoznaju se sa zakonima scene i kompozicije, te se na osnovu steenog znanja
osposobljavaju za postavljanje manjih i veih koreografskih cjelina
560
II. TABLICA NASTAVNOG PLANA
ODJEL ZA NARODNE PLESOVE
Tjedni broj sati

Nastavni predmet
1r. 2r. 3r. 4r.
STRUKOVNI DIO PROGRAMA
1. NARODNI PLESOVI 9 9 9 9
NARODNI NAPJEVI -
2. 2 2 5 5
tehnika pukog pjevanja
3. SOLFEGGIO (s osnovama ritma) 2 2 --- ---
4. OSNOVE KLASINOG BALETA 2 2 --- ---
5. KARAKTERNI PLESOVI --- --- 2 2
6. GLAZBENI I PLESNI FOLKLOR --- --- 2 2
7. POVIJEST GLAZBE I PLESA 1 1 1 1
8. LIKOVNI FOLKLOR --- --- 1 ---
9. OSNOVE KOREOGRAFIJE --- --- --- 1
10. OBVEZNI INSTRUMENTtambure 2 2 2 ---
UKUPNO STRUNI DIO : 18 18 22 20
561
III. NASTAVNI PROGRAM
I. RAZRED
NARODNI PLESOVI
1. Plesovi Prigorja: Sukako

Drme
Polka
Drobniica
U svim plesovima obraditi osnovne elemente sa jednom ili vie varijacija,
vjebati ples sa pjevanjem, te prikazati manje ili vee koreografske cjeline.
2. Posavski drme:
Obraditi osnovne elemente plesa na desnoj i lijevoj nozi sa varijacijama, te
prikazati manje koreografske cjeline.
3. Balun: Prebiranje
etnja
Vrtet
Valcat
vjebati ples sa pjevanjem, te prikazati cjeloviti koreografski zapis prof.
Zvonka Ljevakovia.
4. Plesovi Baranje: Rane

Jabuice
Todore
Sitne bole
okako kolo
vjebati ples sa pjevanjem, te prikaz manje ili vee koreografske cjeline.
5. Plesovi Slavonije I: Oj, rastiu

apove
Mista
Drme
562
6. Plesovi Konavala: Oko krinje nevjestine
Obraditi osnovne elemente, vjebati ples sa pjevanjem, oblikovati u manje
ili vee koreografske cjeline.
7. Plesovi Dragania: Derite se cipelice

ebeika
Djevojaki drme
arda
Stara polka
Draganika polka
Draganiki drme
Obraditi osnovne elelmenate, oblikovati u manje ili vee koreografske
cjeline.
KLASINI BALET
KORACI UZ TAP
1. Postava tijela.
2. Postavljanje stopala i ruku.
3. Pozicije nogu: I, II, III i V pozicija.
4. Pripremni poloaj ruku i formiranje ake.
5. Pozicije ruku: 1, 2 i 3 pozicija.
6. Demi plie po I, II, III i V poziciji.
7. Prvi port de bras.
8. Battement tendu:
a) iz I pozicije u stranu, naprijed i natrag
b) s demi plie iz I pozicije u stranu, naprijed i natrag
c) s oputanjem pete u II poziciju
d) s demi plie u II poziciju bez prijelaza, i s prijelazom s potporne
noge
e) passe par terre
9. Usvajanje pojmova en dehors i en dedans.
10. Demi rond de jambe par terre en dehors i en dedans.
11. Battement tendu jete iz I pozicije u stranu, naprijed i natrag.
12. Rond de jambe par terre en dehors i en dedans po tokama.
563
13. Poloaj noge sur le cou-de-pied naprijed i natrag (obuhvatni za
battement frappe).
14. Battement frappe u stranu, naprijed i natrag, vrhom prstiju na pod.
15. Battement tendu plie soutenu u stranu, naprijed i natrag.
16. Grand plie po I, II i V poziciji.
17. Releve na poluprstima po I, II i V poziciji spruenih nogu i s demi plie.
18. Preparation za rond de jambe par terre en dehors i en dedans.
19. Poloaj noge sur le cou-de-pied naprijed (uvjetni za battement fondu).
20. Battement fondu u stranu, naprijed i natrag, vrhom prstiju na pod.
21. Battement releve lents na 45 u stranu, naprijed i natrag iz I pozicije.
22. Battement soutenu u stranu, naprijed i natrag, vrhom prstiju na pod.
23. Battement releve lents na 90 u stranu, naprijed i natrag (leima tapu).
24. Grand battement jete u stranu, naprijed iz I pozicije.
25. Poluokreti po V poziciji od i ka tapu:
a) s pruenih nogu
b) s demi plie
26. Nagibi tijelom naprijed, u stranu i natrag.
KORACI NA SREDINI
1. Vjebe na podu:
a) za rad i elastinost stopala, te razvijanje rista
b) za otvaranje i raspon nogu
c) za razvijanje trbunih i lenih miia
2. Vjebe za ake i ramena.
3. Vjebe glavom:
a) nakloni i otkloni glave
b) okreti glavom
4. Razni oblici reveransa.
5. Pozicije ruku: pripremni poloaj, I, II i III pozicija.
6. Demi plie po I, II i V poziciji.
7. Battement tendu:
a) iz I pozicije u stranu, naprijed i natrag
b) s demi plie iz I pozicije u stranu, naprijed i natrag
c) s demi plie u II poziciju (bez prijelaza, i s prijelazom s potporne
noge)
8. Razni oblici port de bras bez rada tijela.
9. I i III port de bras en face.
564
10. Releve na poluprstima po I, II i V poziciji s demi plie i s ispruenim
nogama.
11. Okreti na dvije noge po V poziciji.
12. Upoznavanje s pojmom epaulment, croisee, effacee i ecartee.
SKOKOVI (ALLEGRO)
1. Tramplini.
2. Temps saute po I, II i V poziciji.
3. Pas echappe u II poziciji.
4. Changement de pieds.
5. Pas balance.
NARODNI NAPJEVI
Sadraj rada:
1. Pjevanje grlom i glavom.
2. Pravilno uzimanje i koritenje daha.
3. Izgovor teksta.
4. Izvoenje lakih sloenih mjera (i rukama).
5. Trikordi; frigijski mol i dur (teorijski i pjevajui).
6. Ljestvice: dur i mol, istarska ljestvica.
7. Sukako; Krii, krii tiek - Prigorje
8. Oj, mladosti, najmilije doba - Posavina
9. Kad sam bio malo manji - Istra
10. Rane; Narasla je kopriva;
Ej, svem u svitu oi zavarati;
Poskoice u kolu - Baranja
11. Oj, rastiu; apove; Mista;
Poskoice u kolu; Tri jetrve - Slavonija
12. Polegala trava detela - Hrvatsko Zagorje
Literatura: Vokalne partiture iz programa Ansambla narodnih plesova i

pjesama Hrvatske LADO i popijevke iz knjige
M. Magdalenia: Solfeggio I i II.
565
SOLFEGGIO
Sadraj rada:
1. Poznavanje glazbene abecede u svim oktavama.
2. itanje tonova u violinskom i basovom kljuu u opsegu pjevakih
dionica.
3. Jednostavne (jednodobna, dvodobna, trodobna mjera) i sloene mjere
(etverodobna i esterodobna) uz izvoenje rukama radi razlikovanja
tekih i lakih doba.
4. Podjela dobe na dva, tri i etiri dijela, i kombinacije.
5. Oznake tempa: Allegro, Andante, Adagio.
6. Motiv (kao glava teme i kao gradivo za reenicu), fraza, mala i velika
reenica, dvostruka reenica, mala i velika perioda.
7. Dinamike oznake: forte, piano, mf, mp.
8. Izvoenje jednostavnih narodnih popjevki u kojima je prisutno gore
navedeno gradivo.
9. Dur i mol trozvuk, dominantni etverozvuk ( teorijski i sluno
prepoznavanje).
10. Agogike oznake: accellerando, ritenuto.
11. Ljestvice: poznavanje karakteristika dur i mol (prirodni i harmonijski)
ljestvica, glavni stupnjevi ljestvica.
12. Poznavanje opsega pjevakih glasova (i pismeno).
Literatura: M.Magdaleni: Solfeggio, I i II knjiga,

T. Adami: Solfeggio, I i II knjiga,
A. Markovi: 555 odabranih primjera za Solfeggio.
POVIJEST GLAZBE I PLESA
1. Glazbena i plesana kultura prvobitne drutvene zajednice,

2. Glazbena i plesna kultura starih istonih civilizacija,
3. Glazbena i plesna kultura stare Grke,
4. Glazbena i plesna kultura srednjeg vijeka,
5. Glazbena i plesna kultura renesanse,
6. Dvorski plesovi XVII. stoljea,
7. Dvorski i drutveni plesovi XVIII. stoljea,
8. Drutveni plesovi XIX. stoljea,
9. Drutveni plesovi XX. stoljea.
566
TAMBURE
Sadraj rada:
1. Dijelovi i dranje tambura.
2. Postava desne i lijeve ruke.
3. Sviranje po slobodnim icama.
4. Razmjetaj tonova na hvataljci.
5. Ton g1 i d1, ritam Ta i Ta-a.
6. Ton a1, ritam Tate, etvrtinska stanka.
7. Ton h1 i postava trzalice.
8. Ton c2 i legato luk.
9. Predvjebe za trzanje i ligatura.
10. Ton e1 i f1, polovinka s tokom.
11. Trzanje, cijela nota, non legato.
12. Ton c1, C-dur ljestvica.
13. Ton a i h (mali), portato.
14. Prstomet u intervalu kvarte, korona.
15. Ton g (mali), osminska stanka.
16. Povisilica, ton f#1, G-dur ljestvica.
17. Dinamika (piano, forte), ritam Taa-te.
18. Najdublji tonovi na tamburi e, f, fis (mali), predtakt.
19. Ton b1, b (mali), razrjeilica, F-dur ljestvica.
20. Ritam ta-te, staccato, legato, i non legato.
21. Dinamike promjene: p, mf, f, crescendo i decrescendo.
22. Skladbe i etide za godinji ispit.
Literatura: Bradi/Leopold: kola za tambure I kvartnog G-sustava

(udbenik za uenja Tambura za 1i 2 razred osnovne glazbene
kole).
567
II. RAZRED
NARODNI PLESOVI
1. Plesovi Meimurja: Raca plava po Dravi

Lepa moja pisana nedelja
Igrajte nam japa
Meimurski lepi deki
opka tanc
Falila se Jagica
Lepe nae senokoe
Kuritari
Idemo vam japa dime
vjebati ples sa pjevanjem, te prikazati vee koreografske cjeline.
2. Plesovi Like: Paun

Liko kolo
Tanac
3. Plesovi Valpova: ita

Todore
Obraditi osnovne elemente sa vie varijacija, prikazati cjeloviti koreografski
zapis prof. Zvonka Ljevakovia.
4. Bunjevako momako kolo: Malo bunjevako kolo

Veliko bunjevako kolo
U svim plesovima obraditi osnovne elemente sa jednom ili vie varijacija, te
prikazati manje ili vee koreografske cjeline.
5. Stari splitski plesovi:Monfrina

etvorka
altin polka
Obraditi osnovne elemente te prikazati cjeloviti koreografski zapis gosp.
Branka egovia.
568
6. Pokupski svatovski drme
Obraditi osnovne elemente s vie varijacija te prikazati manje koreografske
cjeline.
7. Plesovi Slavonije II: Mista

Bearac
Ajd na livo
Povraanac
Taraban
U svim plesovima obraditi osnovne elemente, vjebati ples s pjevanjem,
prikazati cjeloviti koreografski zapis gosp. Mikaia.
8. Plesovi Zagorja II: Jurjevo je, Jurjevo

Stara polka
Zagrebaka polka
KLASINI BALET
KORACI UZ TAP
1. Pozicije nogu: IV pozicija.
2. Demi plie i grand plie u IV poziciji.
3. Battement tendu:
a) iz V pozicije u stranu, naprijed i natrag
b) s demi plie iz V pozicije u stranu, naprijed i natrag
4. I i III port de bras kao zavretak uz razliite vjebe.
5. Battement tendu jete:
a) s demi-plie iz I i V pozicije u stranu, naprijed i natrag
b) pique u stranu, naprijed i natrag
c) Balancoir
6. Battement frappe u stranu, naprijed i natrag na 30.
7. Battement fondu u stranu, naprijed i natrag na 45.
8. Battement soutenu u stranu, naprijed i natrag na 45.
9. Battement releve lents na 90 u stranu, naprijed i natrag.
10. Grand battement jete u stranu, naprijed i natrag, i pointes.
11. Battement retire (podizanje noge iz V pozicije u poloaj sur le cou-de-
pied i passe, te vraanje u V poziciju naprijed ili natrag).
569
12. Battement developpe:
a) u stranu, naprijed i natrag
b) passe u svim pravcima
13. Rond de jambe en lair en dehors i en dedans na 45.
14. Petit battement sur le cou-de-pied (ravnomjernim prijenosom noge i s
akcentom naprijed i natrag).
15. Flic naprijed i natrag na cijelom stopalu i s podizanjem na poluprste.
16. Pas coupe na cijelom stopalu i na poluprstima.
17. Pas tombe na mjestu, druga noga u poloaju sur le cou-de-pied.
18. Releve na poluprstima u IV poziciji, noga koja radi je u poloaju sur le
cou-de-pied.
19. Pas de bourree simple (s promjenom nogu, stajati licem ka tapu).
KORACI NA SREDINI
Vjebe se rade en face i u epaulement.
1. Osnovne poze: croisee, effacee i ecartee naprijed i natrag, te I i III
arabesque vrhom prstiju na pod.
2. Demi plie po IV poziciji.
3. Grand plie po I, II i V poziciji.
4. Battement tendu:
a) u malim i velikim pozama
b) double u II poziciji
5. Battement tendu jete iz I i V pozicije u stranu, naprijed i natrag.
6. Demi rond i rond de jambe par terre en dehors i en dedans.
7. Battement releve lents iz I pozicije u stranu, naprijed i natrag na 45o.
8. II port de bras.
9. Temps lie par terre naprijed i natrag.
10. Poluokret na dvije noge po V poziciji s promjenom nogu, a radi se s
pruenim nogama, i s demi plie.
SKOKOVI (ALLEGRO)
1. Temps saute po IV poziciji.
2. Grand changement de pied.
3. Petit changement de pied.
4. Grand pas echappe u IV poziciju.
5. Sissonne ferme u stranu.
6. Changement de pied en tournant za , 1/2 i cijeli okret (muki razred).
570
NARODNI NAPJEVI
Sadraj rada:
1. Proirivanje opsega pojedinih pjevaa.
2. Izvoenje vie tonova na jedan slog.
3. Izjednaavanje boje pojedinih dionica.
4. Ispjevavanje suglasnika.
5. Izvoenje teih sloenih mjera potrebnih u literaturi koja se obrauje.
6. Alikvotni niz - nastanak i raspored tonova
7. Tetrakordi: dur i mol (dorski), orijentalni, lidijski, frigijski.
8. Elementi glazbenog djela: mjera, ritam tempo, harmonija.
9. Tica vuga, Raca plava po Dravi
Lepa moja pisana nedelja, Igrajte
nam japa, Meimurski lepi deki
Falila se Jagica, Baro,oj, Barica
Lepe nae senokoe - Meimurje
10. Paun pase, Oj, oj Otocu - Lika
11. Ajmo igrat - Dubrovako primorje
12. Janki je dojahal, Igrajte nam muikai
- Hrvatsko Zagorje
13. Ja malena - Posavina
Literatura: Vokalne partiture iz programa Ansambla Lado i popijevke

iz knjige M. Magdalenia: Solfeggio I i II.
SOLFEGGIO
Sadraj rada:
1. Sloene nepravilne mjere - uz izvoenje rukama, i razlikovanje tekih i
lakih doba.
2. Podjela doba na pet i est dijelova (triola na pola dobe, kvintola), a
prema primjerima koji se obrauju.
3. Oznake tempa brojkom (MM=72, MM=60, ITD.).
4. Glazbeni oblici - prema tome kakvi se javljaju u primjerima.
5. Dominantni etverozvuk - prepoznavanje sluhom i teorijski.
6. Poznavanje sve tri vrste mol ljestvica.
571
Literatura: M.Magdaleni: Solfeggio, I i II knjiga,
T. Adami: Solfeggio, I i II knjiga,
A. Markovi: 555 odabranih primjera za Solfeggio.
I. BAROK ( XVII. i prva polovina XVIII. stoljea):

a) razvoj opere,
b) instrumentalna glazba,
c) glavni predstavnici (J.S. Bach, G.F. Handel),
d) razvoj baleta,
e) balet u XVII. i XVIII. stoljeu (J.B.Lully, J.G. Noverre i
sljedbenici,
Camarrgo, M. Salle),
II. KLASIKA ( druga polovina XVIII. stoljea):
a) instrumentalna glazba,
b) glavni predstavnici (J. Haydn, W.A. Mozart, L.van Beethoven).
TAMBURE
Sadraj rada:
1. Ton d2 i a1 u IV stisnutom poloaju.
2. Ton g#1, prirodna, harmonijska i melodijska a-mol ljestvica.
3. Rastavljeni akordi a-mola, dinamika: pp, ff, ritam Ta-tea.
4. Ritam Tafatefe, e-mol ljestvica u II poloaju s rastavljenim akordima,
ton d#1, c#1 i c#2.
5. Akordi G-bugarije: C, G, F dur.
6. elo u F-kljuu: tonovi c, d, e, f i g.
7. Dvoosminska mjera, e1 u IV poloaju, dinamika mp, mf, akordi
G-bugarije: D, D7 i G7.
8. Troosminska mjera, ritam Ta-tefe, V poloaj, tenuto, tonovi f1, es1, b1.
9. elo od c-c1, d-mol ljestvica, akordi na G-bugariji u a-mol ljestvici i
kadenza u a-molu.
10. Ritam Tafa-te, etveroosminska mjera, ton e2 u V poloaju.
11. elo od G-c1, artikulacija, akordi G-bugarije u F-dur ljestvici i cadenza
u F-duru.
12. D-dur ljestvica, VI poloaj.
572
13. Dvopolovinska mjera, elo u IV poloaju.
14. VII poloaj, melodoja na bugariji od h-c2.
15. B-dur ljestvica, tropolovinska mjera.
16. F-dur ljestvica kroz dvije oktave, tri serije hvatova dur akorda na
G-bugariji.
17. elo od E-f1 u F-kljuu, tri serije hvatova mol akorda na G-bugariji.
18. Povieni alterirani tonovi C-dura, tri serije hvatova dur septakorda na
G- bugariji.
19. Snieni alterirani tonovi C-dura, elementi interpretacije.
20. Skladbe i etide za godinji ispit.
21. Skladbe za priredbu (zajedniko muziciranje).
Literatura: Bradi/Leopold: kola za tambure I kvartnog G-sustava

(udbenik za uenja Tambura za 1i 2 razred osnovne glazbene
kole).
III. RAZRED
NARODNI PLESOVI
1. Drmeari Zagorski plesovi: Repa

Ajnzerica
Judin polka
Drme
vjebati ples sa pjevanjem, te prikazati vee koreografske cjeline.
2. Krki tanac: Na skok

Po tancu
Va kui
Veros
U svim plesovima obraditi osnovne elemente s varijacijama, prikazati
manje ili vee koreografske cjeline.
3. Plesovi Posavine: Tanec

Staro sito
Duec
Drme
573
4. Baranjska etva: Konja

Rukovetanje
Vezanje
Kolo
Obraditi elemente poljodjelskih radova uz pjevaku pratnju, plesne
elemente kola sa varijacijama te prikazati manje ili vee koreografske
cjeline.
5. Katarina zlata ki ( plesovi iz Istre ):

Prebiranje
Vrtet
Valcat
Sedam pai
vjebati ples uz pjevanje i fukanja (vik), te prikazati manje ili vee
koreografske cjeline.
6. Plesovi Trogira: oti

Kvadrilja
U svim plesovima obraditi osnovne elemente te prikazati cjeloviti
koreografski zapis gosp. B. egovia.
7. Lino (dalmatinsko kolo poskoica)

Obraditi plesne elemente s vie varijacija, vjebati ples uz pratnju kolovoe
ili bez njega, te prikazati cjeloviti koreografski zapis prof. Z. Ljevakovia.
8. Plesovi iz Bosne Travnik:

Nimo kolo
Pleti kolo
Poigrajte bile none
Trusa
vjebati ples sa pjevanjem, te prikazati manje ili vee koreografske cjeline..
9. Plesovi otoka Silbe: Silbenski tanac

Kvatro pai
574
oti
Postolina
Boem
Obraditi osnovne elemente, te spojiti u manje ili vee koreografske
cjeline.
KARAKTERNI PLESOVI
U prvoj godini uenike upoznajemo s predmetom, ito kroz postavu tijela,

nogu, rukuiglave, vjebajui uz tap i na sredini dvorane. Uese jednostavni
koraci karakternih (narodnih i scenskih) plesova i vjebe koje razvijaju
koordinaciju.
U prvoj godini uenja zastupljeni su sljedei plesovi:

1. Ruski narodni ples (spori)
2. Poljski scenski ples Mazurka
3. Maarski narodni ples - Horomurkos.
KORACI UZ TAP
1. Pozicije nogu:
a) pet otvorenih pozicija (kao i u klasinom baletu) I, II, III, V i IV
pozicija
b) pet zatvorenih pozicija:
I zatvorena pozicija stopalo jedno do drugog (dodiruju se
unutranjim stranama)
II zatvorena pozicija noge postavljene paralelno, a meu
njima je razmak od jednog stopala
III zatvorena pozicija noge postavljene jedna do druge,
samo to je peta jedne noge na sredini
stopala druge noge
IV zatvorena pozicija noge su postavljene jedna ispred
druge, a meu njima je razmak jednog
stopala
V zatvorena pozicija noge su postavljene po pravoj liniji,
tj. prsti stranje noge dodiruju petu
prednje noge
575
c) pet slobodnih pozicija poloaj tih pet pozicijaje izmeu
zatvorenih i otvorenih pozicija nogu
2. Razliiti prijelazi nogu iz pozicije u poziciju:
a) klizanjem stopala po podu
b) Izbacivanjem noge na 35 (jete)
c) okretanjem stopala
3. Pozicije i poloaji ruku:
a) est pozicija:
1, 2, i 3 pozicija istovjetne su 1, 2, i 3poziciji ruku u
klasinom baletu
4 pozicija ruke su postavljene na struku. Palac je iza
tijela, a ostala etiri prsta su postavljena
naprijed, jedan do drugoga
5 pozicija ruke su prekriene ispred tijela. Prsti su
zajedno ipostavljeni su malo iznad jednog i
drugog lakta,
a dlanovi su okrenuti prema dolje
6 pozicija obje ruke su savijene ulaktovima i dodiruju
prstima zatiljak, a dlanovi su okrenuti prema
naprijed
b) pripremni poloaj i dva osnovna poloaja:
pripremni poloaj obje ruke slobodno oputene kraj tijela
1 osnovni poloaj obje ruke okrugle u laktovimai otvorene
u stranu izmeu pripremnog poloaja i 2
pozicije, a dlanovi su lagano okrenuti prema
gore
2 osnovni poloaj obje ruke okrugle u laktovima i otvorene u
stranu na visini 3 i 2 pozicije, a dlanovi
lagano okrenuti prema vrhu.
4. Priprema za poetak vjebe (preparation).
5. Demi i grand plie u I, II, IV i V otvorenim i zatvorenim pozicijama:
a) Lagani
b) Otri
6. Battement tendu:
a) s dizanjem pete potporne noge
b) s dizanjem potporne noge u demi plie
c) sprijelazom s prsta na petu i opet na prste (taj battementtendu
moemo raditi s udarom ili dvostrukim udarom cijelog stopala u
III poziciji)
576
d) s izlaskom noge na petu
(Svi oblici battement tendu rade se naprijed, u stranu i natrag).
7. Battement tendus jete:
a) klasini oblik battement tendu jete
b) sa sputanjem pete potporne noge
c) s demi plie na potpornoj nozi
d) sa skraenim stopalom (prsti-peta-prsti u zraku)
8. Rond de jambe par terre:
a) ispruena potporna noga
b) na demi plie
9. Rond de pied:
a) ispruena potporna noga
b) na demi plie
10. Pas tortille s udarom i bez udara.
11. 11. Srednji battement ili priprema za flic-flac: jednostavni oblik (od
sebe k sebi) u stranu na 25
12. Veriovoka pass:
a) na cijelom stopalu
b) na releve
13. Grand battement jete:
a) s demi plie na potpornoj nozi
b) s dizanjem potporne noge na poluprste
14. Vjebe za razvijanje plastike i koordinacije pokreta ruku.
SREDINA
RUSKI PLES SPORI
1. Osnovni poloaji i pozicije ruku u ruskom plesu.
2. Jednostavni port de bras (ruski).
3. Pas balance.
4. Obini korak.
5. Vuei ili klizei korak.
6. Promjenjiv korak.
7. Korak u stranu (upadanje).
8. Udarajui korak.
9. Pritop klju.
10. Korak naprijed s udarom pete.
577
1. Pozicija ruku.
2. Pozicija nogu.
3. Port de bras ruku.
4. Klju (udar petama):
5. Pas ballance (korak u stranu s dva prestupanja po slobodnoj III
poziciji).
6. Pas de bourre (iz strane u stranu u laganom plie po I zatvorenoj
poziciji).
MAARSKI NARODNI PLES HOROMURKOS

1. Pozicije nogu.
2. Pozicije ruku.
3. Postava u paru.
4. Klju.
5. Vrtnja.
6. Koordinacija u paru.
NARODNI NAPJEVI
Sadraj rada:
1. Pjevanje solo i u grupi.
2. Interpretiranje solo popjevke (dinamika, agogika).
3. Najmanje mogue troenje daha pri pjevanju.
4. Ispjevavanje teksta u brzim pjesmama.
5. Alikvotni niz, te akordi i alteracije, odnosno ljestvice koje iz njega
proizlaze.
6. Tonalne funkcije: tonika, dominanta, subdominanta.
7. Ukrasi: predraz, praler.
8. Elementi glazbenog djela:melodija kao glazbeni oblik,
dinamika,agogika.
9. Ljestvice: dorska, frigijska, lidijska, miksolidijska.
10. Oj, slaviu, - Dalmacija Trogir
11. Dumboko je more, - Primorje Krk
12. Oj, rastiu; Mista; Bearac; Hajd na livo;
Povraanac, - Slavonija
578
13. Tanec; Staro sito;Precveli su plavi
tulipani; Oj, Savice, - Posavina
14. Mi idemo ljeljo; Ovdi nama kau;
Aj, men je dika ii u kraljice;
Aj, ajde noga za nogama, - Slavonija
15. U selu, u selu kolo igralo, - Dubrovako Primorje
16. Zaspal Janko, - Zagorje
17. Oj, Lovran, - Istra
18. Podiglo se malo etovanje, - Dalmacija Lastovo
19. Pjesme zapadne Hercegovine.
Literatura: Vokalne partiture iz programa Ansambla narodnih plesova

i pjesama Hrvatske LADO i popijevke iz knjige M.
Magdalenia: Solfeggio I i II.
I. ROMANTIZAM (prva polovina XIX. stoljea):

a) njemaki romantiari (F. Schubert, C.M. von Weber, R. Schumann,
F. Mendelson),
b) romantiki balet (C. Blasis, J. Perrot, M. Taglioni, C. Grisi, F.
Elssler, F. Cerrito, L. Grahn, Saint Leon),
II. PROGRAMNA GLAZBA:
a) H. Berlioz,
b) F. Liszt,
III. BALET U RUSIJI:
a) M. Petipa,
b) E. Cecchetti,
IV. WAGNEROVA OPERNA REFORMA
GLAZBENI I PLESNI FOLKLOR
Sadraj rada:
1. Tonski sistemi koje susreemo u Hrvatskoj folklornoj glazbi:
- klasini dur i mol
- starocrkveni modusi
579
- melodija u okviru tetrakorda
- pentatonika
- istarska ljestvica
2. Znaenje pojma FOLKLOR.
3. Pojam folklora: glazbeni i plesni folklor. Uz definiciju folklora treba
obraditi pojmove: tradicija, evolucija, kontinuitet, variranje, selekcija.
4. Povezanost folklora sa srodnim naukama: etnomuzikologija,
muzikologija, etnologija, etnografija.
5. Folklor sela i grada (vrijednost folklora): melografija i melografi.
6. Nai najistaknutiji folkloristi:
- Franjo Ksaver Kuha
- Boidar irola
- Vinko ganec
7. Motivi narodnih pjesama:
- ivotni ciklus
- godinji ciklus
- dnevni ciklus
8. Plesne zone na podruju Hrvatske (obraditi openito):
- Alpska
- Panonska
- Dinarska
- Jadranska
9. Uz pojedine plesne zone obraditi pojmove:
- Koleda
- Krojes
- Ojkanje
- Dodolske pjesme
- Advent.
10. Obrada obreda i obiaja na prostoru Hrvatske:
- Badnjak i Boi
- Obiaj sa slamom
- Zelenilo
- Sveta tri kralja
- Svijenica
- Dan Sv.Valentina
- Poklade
- Karneval
- Cvjetnica
580
- Uskrs
- Jurjevski ophodi
- Spasovo
- Duhovi
- Ljelje
- Buari.
LIKOVNI FOLKLOR
UVOD U LIKOVNI FOLKLOR - NARODNA UMJETNOST

s posebnim naglaskom na narodne nonje
1. PANONSKA ZONA (razrada nonji):
- okolica Zagreba (estine)
- Hrvatsko zagorje
- Kupinec Bratina
- Jamnica
- okolica Karlovca
- Hrvatska posavina (Martinjska Ves, okolica Sunje)
- Podravina
- Meimurje
- Slavonija (Slavonski Brod, Okolica akova, i dr.)
2. DINARSKA ZONA:
- Lika
- Ravni kotari
- Bukovica
- Sinjska krajina, Vrlika
- Poljica
3. JADRANSKA ZONA:
- Istra
- Kvarnerski otoci: Pag, Cres, Susak
- Novi Vinodloski
- Srednja Dalmacija: Vodice, ibenik, Split
- Metkovi
- Dubrovnik (Konavle)
Literatura: Radau/Ribari: Narodne nonje Hrvatske,

Serija knjiga Hrvatskog sabora kulture (Zagorje, Posavina,
Slavonija, itd.)
581
TAMBURE
U treoj godini uenja nastavnog predmeta Tambure, uenici se usavravaju

u vjetini sviranja svih vrsta tamburakih instrumenata, te se navikavaju na
orkestralno muziciranje.
Repertoar e ovisiti o svirakim i tehnikim mogunostima uenika,
suradnji s ostalim predmetima vezanim uz narodnu glazbu, i izboru uenika i
nastavnika (pjesme i plesovi pojedinih folklornih regija Hrvatske).
Literatura: Narodne pjesme i plesovi, starogradske pjesme, kompozicije

iz tamburake literature naih kompozitora u aranmanima
prilagoenim uenikim sposobnostima muziciranja.
IV. RAZRED
NARODNI PLESOVI
1. Podravski svati: Preko Drave

Beljevina
Drme
Ples s ropecom
Moldovan
U svim plesovima obraditi osnovne elemente, vjebati ples s pjevanjem,
te prikazati cjeloviti koreografski zapis dr. I. Ivanana.
2. Vrliko kolo: Uvodni hodni korak

Osnovni poskoni korak, korak u paru - dizanje
partnerice
Visoki - spori korak, enski napredni korak,
enska etvorka
Muka etvorka sa skokom
Napredni brzi korak s naglaskom
Obraditi osnovne elemente sa jednom ili vie varijacija, vjebati ples sa
pjevanjem, te prikazati manje ili vee koreografske cjeline.
3. Slavonske kraljice: Ophodi

Kolo sa samicom
Veliko kolo
582
Obraditi obiaje ophoda s prateim pjevanjem, te plesne elemente kola sa
sabljama, te prikazati cjeloviti koreografski zapis prof. Z. Ljevakovia.
4. Lino Hercegovina
Obraditi osnovne elemente u vie varijacija, vjebati ples sa pjevanjem, te
prikazati manji ili vei koreografski zapis.
5. Plesovi Korduna: Dobar veer mili gosti

Stupako
Sremica koli
Prevarant
Seko Jelo
Svirako kolo
6. Plesovi Zlarina: Igra kola u dvadesetdva

Vrti mi se moja suknjo tanka
Oj, Zlarine, misto na srid mora - etnja,spori,
brzi i kombinirani korak
Obraditi osnovne elemente u vie varijacija, vjebati ples sa pjevanjem, te
prikazati manji ili vei koreografski zapis.
7. Bunjevaki plesovi Na veliko prelo:

Cupanice
Rokoko
Gajdako kolo
Mazurka
Momako kolo
Srdim se duo
Veliko kolo
Obraeni osnovni elementi plesa u vie varijacija, vjebanje plesa s
pjevanjem, te prikaz veeg ili manjeg koreografskog zapisa.
8. Plesovi Korule: Vrtajica polka

Dva passa
Obraeni osnovni elementi te spajanje u manje ili vee koreografske cjeline.
583
9. Plesovi zapadne Hercegovine:
Trusa
Bokulja
evica
Isto kolo
U svim plesovima obraeni osnovni elementi sa jednom ili vie varijacija,
vjebanje plesa sa pjevanjem, te prikaz manje ili vee koreografske cjeline.
10. PRIKAZ TO VEEG BROJA CJELOVITIH KOREOGRAFSKIH

ZAPISA S PJEVANJEM ZA ZAVRNI ISPIT.
KARAKTERNI PLESOVI
Vjebe uz tap i na sredini zahtjevaju veu sloenost. Plesne kombinacije

zahtjevaju razvijeniju kombinaciju kod uenika. Pri kraju nastavne godine
uenice i uenike upoznajemo s najjednostavnijimkoracima u paru.
U drugoj godini uenja karakternih plesova zastupljeni su sljedei plesovi:

1. Ruski narodni ples (brzi)
2. Poljski narodni ples Krakowiak
3. Maarski scenski ples
4. panjolski scenski ples (elementarno)
KORACI UZ TAP
1. Demi i grand plie po otvorenim i zatvorenim pozicijama.
2. Battement tendu sa zaokretom bedra radne noge.
3. Flic-flac.
4. Pas tortille.
5. Njihaljka.
6. Sputanje na rist.
7. Battement developpe.
8. Cabriol s istegnutim nogama (poinje se uiti licem tapu).
SREDINA
RUSKI SCENSKI PLES (BRZI)
1. Pokreti rukama s maramicama.
584
2. Pokloni.
3. Udaraki korak:
a) udaraki korak s poskokom na jednoj nozi, i odmah
slijedidvostruki udar pete i cijelog stopala druge nogena mjestu,
s kretanjem naprijed, i s okretom
b) udaraki korak samo udaramo tri puta stopalima (desnim, lijevim,
desnim)
4. Veriovoka (neprestani prijenosi oputenih nogu od naprijed prema
natrag po slobodnim pozicijama s micanjem na cijelim stopalima:
a) s poskocima
b) bez poskoka
c) s udarima (s jednim udarcem, i s dva udarca)
5. Golubec:
a) za redom
b) na poluprstima
6. Prisjatke (muki korak).
POLJSKI NARODNI PLES KRAKOWIAK

1. Pozicije nogu.
2. Pozicije ruku.
3. Pretopi:
a) preskok na cijelo stopalo, zatim slijedi udar cijelog stopala lijeve
noge u I zatvorenu poziciju
b) preskok na cijelo stopalo i slijede dva udarca stopala po I
zatvorenoj poziciji
4. Klju:
a) jednostruki
b) dvostruki
5. Kesane (flic-flac; prsti-peta), izbacivanje noge naprijed s udarom
pete i zatim slijedi vraanje noge s udarom poluprstima po podu.
6. Korak s izbacivanjem jedne noge naprijed gdje ujedno slijedi skok s
obje savinute noge.
7. Saskoci u I i II zatvorenu poziciju na poluprstima i u demi plie.

1. Pozicije ruku.
2. Pozicije nogu.
585
3. Port de bras.
4. Klju (udar unutranjim stranama peta).
5. Pas ballance.
6. Osmica kretnja rukom ili rukama na kraju koraka ili kombinacije.

1. Pozicije nogu.
2. Pozicije ruku.
3. Port de bras.
4. Koraci u demi-plie s kretanjem naprijed.
5. Pas glissade.
6. Kruni pregibi tijela, stojei na jednoj ispruenoj nozi, a druga noga je
na pique naprijed ili natrag.
NARODNI NAPJEVI
Sadraj rada:
1. Vjeto odravanje intonacije u vieglasnom a cappella pjevanju.
2. Disanje uz ples.
3. Uenje cijelog programa napamet.
4. Tonalne funkcije: tri glavne i dominanta dominante.
5. Ukrasi: glissando i gruppetto.
6. Ljestvice: balkanska, pentatonska.
7. Alteracije: povieni etvrti stupanj, povieni prvi stupanj, i snieni esti
stupanj.
8. Sako leto ima nekaj novoga, Oj,
sonece, Preko Drave, Beljevina,
Lepa naa Janica, Zbogom ostanite,
Lepa Anka - Podravina
9. Ej, ito ela, Tri jetrve ito ele, Ej,
ito vozu - Baranja (etva)
10. Mi smo rekle zapivati ode - Dalmatinska Zagora - Vrlika
11. Igra kolo u dvadesetidva, Vrti mi se
moja suknjo tanka, Oj, Zlarine misto
na srid mora - Dalmacija - Zlarin
12. Kolo igra, tamburica svira, Cupanice,
Srdim se duo - Baka - Bunjevci
586
13. Sunce za goru, Repa,Gore sonece,
Lepi Juro kres naloil, Dobri denek - Zagorje
14. Stade sunce,Poigrajte bile none, Pleti
kolo - Bosna - Travnik
15. Ladarke
Literatura: Partiture iz programa Ansambla narodnih plesova i pjesama

Hrvatske LADO, M. Magdaleni: Solfeggio I i II knjiga.
I. GLAZBENA STRUJANJA U XX. STOLJEU:

II. BALET U XX. STOLJEU:
a) S. Djagiljev i Ruski balet,
b) I. Dancan,
c) M. Graham,
d) E. Balanchine,
e) J.E. Dalcroze,
f) R. von Laban.
GLAZBENI I PLESNI FOLKLOR
Sadraj rada:
1. Plesne zone na podruju Hrvatske (detaljna razrada):
- Alpska
- Panonska
- Jadranska
- Dinarska
2. Obrada pojedinih podruja Hrvatske koja se uklapaju u etiri plesne
zone:
- Istra
- Prigorje
- Hrvatsko zagorje
- Meimurje
- Podravina
- Posavina
- Slavonija
587
- Baranja
- Lika
- Kvarnersko otoje
- Dalmacija i otoci.
3. Bitne zajednike crte za pojedinu zonu:
- geografski smjetaj
- utjecaj susjednih plesnih podruja i folklora susjednih
naroda na pojedinu zonu
- specifinosti unutar svake zone
- osnovne karakteristike pleas
- glazbeni sastavi za pratnju pleas
4. Glazbeni instrumenti - openita podjela (smisao podjele je da pojedini
izrazi i termini koji se tijekom obrade gradiva usvoje mogu primjeniti
na instrumente pojedinih zona):
- idiofoni instrumenti
- membranofoni instrumenti
- kordofoni instrumenti
- aerofoni instrumenti
5. Hrvatska narodna glazba:
1. Podjela po tonskim odnosima:
a) Istra i Kvarner
b) Dinarsko podruje
c) Dalmatinski otoci
d) Slavonija i Baranja
e) Meimurje i Podravina
f) Hrvatsko Zagorje
2. Vokalna glazba:
3. Instrumentalna glazba
4. Vokalno instrumentalna glazba
5. Glazbena pratnja narodnih plesova.
Iz predmeta Glazbeni i plesni folklor pie se maturalna radnja. Temu

izabire sam uenik u suradnji s nastavnikom.
OSNOVE KOREOGRAFIJE
1. Obrada pojmova:
- koreografija,
588
- etniki,
- etnologija,
- etnografija,
- folklor,
- folkloristika.
2. Plesni pokreti:
- koraci, stil, geste
- okreti po formi
- plesna pisma
3. Za postavljanje koreografije potrebno je:
I. Poznavanje autentinog materijala
- to ispitivati na terenu (imena plesova, znaenje
tih imena i starost pojedinog plesa)
- Kada se plee
- Gdje i na kojim mjestima se izvodi ples
- Da li je ples vezan uz narodne obiaje
- Tko sve plee i tko je najbolji plesa u selu
- Kako seljaci ue ples
- Zabrane plesova i zapreke njihovu izvoenju
- Drutvena uloga narodnih plesova
- Lijepo i runo pri plesu
- Red na plesnim zabavama
- Zapovjednik plesa (odnosno kolovoa)
- Instrumentalna glazba uz ples
- Pjesma uz ples
- Praznovjerice uz ples
- to se danas plee (gdje i kada)
- Opis pojedinih plesova
- Mjesta u kojima su vrena kazivanja i imena
kazivaa
II. Doivljaj narodne umjetnosti na terenu.
III. Prenoenje vlastitog doivljaja na scenu.
IV. Poznavanje zakona scene i kompozicije:
- scenska dinamika
- princip scenske ravnotee
- princip scenske perspektive
- princip kontrasta
589
V. Stvaranje, uvjebavanje i odravanje pojedine
koreografije.
Literatura: Narodne pjesme i plesovi, starogradske pjesme, kompozicije

iz tamburake literature naih kompozitora u aranmanima
prilagoenim uenikim sposobnostima muziciranja.
U STVARANJU NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA

ODJELA ZA NARODNE PLESOVE
SUDJELOVALI SU:
NARODNI PLESOVI Ivan Dabac

KLASINI BALET Tatjana Luci-ari
KARAKTERNI PLESOVI Tatjana Luci-ari
GLAZBENI I PLESNI FOLKLOR Ivan Dabac
SOLFEGGIO Vlasta Faist-Maras
NARODNI NAPJEVI Vlasta Faist-Maras
Ivan Dabac
OSNOVE KOREOGRAFIJE Ivan Dabac
LIKOVNI FOLKLOR Ivanka Bakra
TAMBURE Marijan Sivo
POVIJEST GLAZBE I PLESA Lidija Treec-Bobetko
KOORDINATOR PRI IZRADI
NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA Anelka Azinovi
590
srednje kole
suvremene plesne umjetnosti
Zagreb, 2008.
591
SADRAJ
Uvod 593
Uvjeti upisa 594
Pripremni razred
NASTAVNI PLAN 595
NASTAVNI PREDMETI:
Ples 595
Ritmika 600
Funkcionalna tjelesna tehnika 603
Klasini balet 605
Glazbena umjetnost 609
Glasovir 611
I IV razred
NASTAVNI PLAN:
Zajedniki opeobrazovni predmeti 616
Plesa suvremenog plesa 617
Plesa edukacijskog smjera 618
NASTAVNI PREDMETI:
Ples Laban 619
Ritmika 633
Suvremena plesna tehnika 643
Klasini balet 652
Narodni plesovi 664
Scenska praksa 668
Glazbena umjetnost 669
Glasovir 679
Kinetografija 686
Povijest plesa 688
Anatomija 691
Osnove koreografske kompozicije 693
Metodika suvremenog plesnog odgoja 699
Pedagogija 705
Potrebna struna sprema 708

Prostorni uvjeti i oprema 709
Autori 710
592
SUVREMENA PLESNA UMJETNOST
UVOD
Nastavni plan i program Srednje kole suvremene plesne umjetnosti ima

odgovornu zadau da nastavi neprekinutu polustoljetnu tradiciju odgoja i
obrazovanja temeljenu na europskom modernom plesu, a istovremeno preko
svih faza razvoja modernog i suvremenog plesa tijekom 20. stoljea, odgovori
na izazove dananjeg vremena.
Osnivanjem kole za ritmiku i ples (danas kola suvremenog plesa
A. Maleti) 1954. godine zaivio je nastavni plan i program baziran na
jedinstvenom spoju principa pokreta i plesa R. Labana s idejama kreatora
ritmike J. Dalcrozea koji je napisala, metodoloki razradila i prilagodila Ana
Maleti. Polivalentno zamiljen program godinama je osposobljavao izvoae,
stvaraoce i pedagoge na podruju plesa i ritmike, suvremene plesne umjetnosti
i rehabilitacije pokretom.
Sadanji plan i program odgovara razvoju umjetnikog obrazovanja
i sukladno dananjim zahtjevima plesne struke obrazuje uenike za dva
zanimanja:
- plesa suvremenog plesa, kroz razvijanje njegovih kreativnih sposobnosti,
sposobnosti kritikog miljenja te razvoja vjetina i postignua u plesnoj
tehnici neophodnih za zvanje plesa suvremenog plesa.
Uenici koji zavre smjer plesa suvremenog plesa budui su voditelji i
plesai u profesionalnim ansamblima suvremenog plesa, koreografi, predavai
scenskog pokreta na Muzikoj i Kazalinoj akademiji ili nastavljaju svoje
plesno kolovanje na visokim plesnim kolama u inozemstvu, odnosno na
umjetnikim akademijama u zemlji gdje im njihovo plesno znanje pomae u
zvanju glumca, glumca-lutkara, redatelja, dramaturga i sl.
- plesa edukacijskog smjera, koji se osim razvijanja kreativnih sposobnosti,
sposobnosti kritikog miljenja i razvijanja vjetina i postignua u plesnoj
tehnici, upuuje u koreografska i pedagoka znanja.
Neophodnost ovakvog edukacijskog zvanja opravdava injenica
nepostojanja obrazovne vertikale na podruju plesne umjetnosti to srednju
kolu suvremene plesne umjetnosti ini jo uvijek jedinim mjestom stjecanja
osnovnih znanja suvremenog odgojnog plesa i ritmike temeljem kojih se
postaje plesni pedagog ili rehabilitator pokretom (osobito u djece oteena
sluha). Stoga se oekuje da e uenici edukacijskog smjera kao budui plesni
pedagozi predkolske i kolske djece, rehabilitatori pokretom, voditelji
kraih programa, odgajatelji u predkolskim ustanovama, uitelji razredne i
izborne nastave, nastaviti kolovanje na Uiteljskom fakultetu, Edukacijsko-
593
rehabilitacijskom fakultetu, Katedri za fonetiku i etnologiju Filozofskog
fakulteta, Kineziolokom fakultetu i sl..
UVJETI UPISA
U Srednju kolu suvremene plesne umjetnosti uenici se upisuju putem

audicije nakon zavrene osnovne umjetnike kole ije je podruje rada ritmika
i ples ili zavrenog pripremnog razreda.
Pripremni razred upisuju oni uenici koji nisu pohaali etverogodinju
osnovnu umjetniku kolu, ali su drugdje stjecali plesno znanje i ele upisati
srednju kolu. Programski je koncipiran tako da u jednoj godini obradi
kompletno gradivo osnovne kole.
Nain i uvjeti provjere znanja na audiciji ureeni su Pravilnikom o
polaganju audicije.
Uenici upisuju etverogodinji srednjokolski program za stjecanje
zanimanja:
- plesa suvremenog plesa
- plesa edukacijskog smjera.
Prve dvije godine uenici pohaaju zajedniki program (struni i
opeobrazovni).
Nakon uspjeno zavrene druge godine uenici se odluuju za jedan od
dva ponuena programa na temelju postignutih rezultata u prethodne dvije
godine.
594
NASTAVNI PLAN
PRIPREMNOG RAZREDA
STRUNI PREDMETI
Redni
PREDMETI Broj sati tjedno
broj
1. PLES 4
2. RITMIKA 2
FUNKCIONALNA TJELESNA
3. 4
TEHNIKA
4. KLASINI BALET 4
5. GLAZBENA UMJETNOST 2
6. GLASOVIR 1 + 1*
KOREPETICIJA 7
* Za one uenike koji nemaju prethodna znanja iz navedenog nastavnog predmeta
PREDMET
PLES
PRIPREMNI RAZRED
Broj sati tjedno: 4
Predmet se temelji na promiljanju i uenju o modernom odgojnom plesu

Rudolfa Labana koje je Ana Maleti razvila u prepoznatljivu metodu.
Okosnicu programa ini 16 Labanovih tema odgojnog plesa koje se razvijaju
vertikalno, a horizontalno nadopunjuju i isprepliu te svojim sadrajima djeluju
na cjelovit razvoj i osobnost uenika odgojem tijela i duha. To su:
I. tema: Svijest o tijelu u pokretu
II. tema: Spoznaja Vremena i Jaine kao elemenata ritma
III. tema: Spoznaja Prostora
595
IV. tema: Spoznaja Toka pokreta
V. tema: Prilagodba i suradnja s partnerom
VI. tema: Tijelo kao instrument plesnog izraza
VII. tema: Osnovne izraajne akcije eforti
VIII. tema: Radni pokreti i ritmovi rada
IX. tema: Spoznaja oblika pokreta
X. tema: Prijelazi izmeu efort-akcija
XI. tema: Prostorna harmonija
XII. tema: Sukladnost izmeu eforta i prostora
XIII. tema: Elevacija
XIV. tema: Buenje osjeaja za skupinu
XV. tema: Grupne formacije
XVI. tema: Ples kao umjetnost: plesna kompozicija i koreografski oblici
CILJ PREDMETA
Cilj predmeta je objedinjavanje odabranih nastavnih sadraja obraivanih
iz istog predmeta tijekom etverogodinje osnovne kole sa zadaom
- razvijanja kinestetikog senzibiliteta,
- ostvarivanja osvijetenog odnosa prema tijelu u pokretu,
- osvjeivanja unutarnjih doivljaja koji nastaju u tijelu u pokretu,
- razvijanja izraajnosti pokreta i plesa,
- proirivanja znanja o tijelu kao instrumentu umjetnikog izraza,
- poticanja na kreativno izraavanje, komuniciranje i stvaranje putem
plesnog pokreta,
- razvijanja sposobnosti oblikovanja zadanih sadraja pokretom i plesom,
- obogaivanja plesnog rjenika
- razvijanja koncentracije i pamenje te opservacije, analize i evaluacije
pokreta.
SADRAJ PREDMETA
I. TEMA
1. Buenje kinestetikog osjeta kretanjem itavog tijela i pojedinih
dijelova tijela.
2. Podjela tijela na glavu, trup i udove te ovladavanje njihovim
funkcionalnim i izraajnim mogunostima u pokretu.
3. Simetrija i asimetrija tijela u mirovanju i kretanju unutar tijela, s
partnerom i u skupini.
4. Naelo stabilnosti i labilnosti: labilnost u funkciji prijelaza poloaja.
5. Razvijanje vjetine podupiranja teine tijela pri kontaktu s partnerom.
596
II. TEMA
Spoznaja subjektivnog osjeaja za Jainu i Vrijeme kao faktore pokreta:
1. Razvijanje osjeaja za trajanje pokreta:
- kratkotrajno i dugotrajno kao suprotne kvalitete Vremena
2. Razvijanje osjeaja za snagu pokreta:
- lagano i snano kao suprotne kvalitete Jaine
- funkcija disanja pri realizaciji kvaliteta Jaine
- protunapetost u pokretu
3. Stupnjevanje suprotnih kvaliteta faktora pokreta Jaina i Vrijeme.
III. TEMA
1. Spoznaja prostora cijelim tijelom (prodirati, ispunjavati, obuhvaati,
odbijati prostor).
2. Razvijanje osjeaja za veliinu pokreta.
3. Razvijanje osjeaja za osnovnu prostornu orijentaciju u odnosu na
vlastito tijelo.
4. Spoznaja osobnog i opeg prostora.
5. Spoznaja razina prostora.
6. Prirodne zone pojedinih dijelova tijela te obrat u njihovu koritenju.
7. Razvijanje osjeaja za trodimenzionalnost prostora:
- neizravno i izravno kretanje kao suprotne kvalitete faktora pokreta
Prostor
8. Prostorni putovi po tlu.
9. Razvijanje osjeaja za preorijentaciju i promjenu fronte.
10.Spoznaja trodimenzionalnosti prostora u akcijama udaha i izdaha:
- prostorne akcije
11. Razvijanje osjeaja za usmjerenu panju u prostoru fokus.
IV. TEMA
1. Razvijanje osjeaja za tijelo u kretanju i mirovanju kroz odvijanje
pokreta, kontinuitet i prekid pokreta.
2. Artikulacija fraze pokreta u skladu s disanjem te artikulacija duljih
fraza pokreta.
3. Razvijanje osjeaja za odvijanje pokreta:
- slobodan i vezani tok pokreta kao suprotne kvalitete faktora pokreta
Tok
4. Simultano i sukcesivno odvijanje pokreta.
5. Sukladnost Toka pokreta s kvalitetama faktora Vrijeme, Jaina i
Prostor.
6. Impuls, njihaj i zamah kao elementi slobodnog toka pokreta.
597
V. TEMA
1. Razvijanje panje i osjeaja za kretanje s partnerom.
2. Rad s partnerom i skupinom:
- imitacija
- voenje i slijed pokreta
- istovjetno i suprotno kretanje
VII TEMA
1. Razvijanje mogunosti kombinacija slijedeih faktora:
- Jaina i Vrijeme
- Prostor i Vrijeme
- Jaina i Prostor
IX. TEMA
1. Spoznaja osnovnih linija i formi koje tijelo pokretom oblikuje u
prostoru (ravne, uglate, krune, spiralne i vijugave).
2. Spoznaja oblika tijela u mirovanju i kretanju (strijela, zid, kugla i
vijak).
XII. TEMA
1. Sukladnost kvaliteta pokreta i prostora:
- prirodne kvalitete prostornih akcija
Napomena:
VI. TEMA koja se bavi tijelom kao instrumentom plesnog izraavanja
integrirana je u sve navedene nastavne sadraje predmeta.
ISHODI UENJA
Ovladavanje i svjesno koritenje obraenih sadraja obzirom na faktore:
Prostor, Vrijeme, Jaina i Tok .
Svjesna primjena kombinacija navedenih faktora u svrhu postizanja
izraajnosti u pokretu i plesu.
Postignue izraajnog i osvijetenog tijela koje ostvaruje komunikaciju
pokretom s partnerom i skupinom.
Ovladavanje vjetinom improvizacije na teme iz obraenih sadraja.
Ovladavanje vjetinom oblikovanja obraenih sadraja pokretom.
Ovladavanje muzikalnom, jasnom i preciznom plesnom izvedbom.
Sposobnost opservacije i analize pokreta te samoprocjene i argumentirane
procjene postignua drugih.
598
METODIKE NAPOMENE
Pri obradi gradiva I. teme moe se koristiti voenje pokreta iz razliitih
dijelova tijela te izolirano kretanje iz pojedinih zglobova.
Pri uspostavi odnosa izmeu dijelova tijela oni mogu biti taktilni i zvuni
kontakti unutar vlastitog tijela, s partnerom ili u manjoj skupini. Isti se
odnosi mogu razvijati kroz naprednije oblike dodirivanjem, hvatanjem,
pribliavanjem, obuhvaanjem, ispreplitanjem.
Razvijanje subjektivnog osjeaja za jainu i vremensko odvijanje pokreta
povezati s prirodnom osnovom u udahu i izdahu.
Prostor se moe istraivati prodiranjem, ispunjavanjem, obuhvaanjem,
odbijanjem;
veliina pokreta kao malo-veliko, prueno-zgreno, raireno-skupljeno,
blizu-daleko, prema tijelu-od tijela.
Prostorna orijentacija razvija se kroz osjeaj gore-dolje, desno-lijevo,
naprijed-nazad.
Prostorni putovi: ravni, uglati, zaobljeni, kruni, spiralni, vijugavi.Niz tema
vezanih uz izraajnost pokreta moe se obraditi u kontaktu s partnerom ili
rekvizitom; kao doivljaj pruanja jaeg ili slabijeg otpora s partnerom ili
grupom.
Prostorna preorijentacija moe se odvijati u smjeru kazaljke na satu ili
obratno za 3/4 kruga, 1/8 kruga, 3/8 kruga i td.
Pri obradi nastavnih sadraja vano je naglasak dati na jedno podruje uz
stalno proimanje s ostalim podrujima.
Vano je poticati slobodan pristup obradi gradiva, osvjetavati unutarnji
doivljaj, poticati izraajnost i kreativnost.
MEUPREDMETNI SUODNOSI
Suodnos sadraja s predmetom RITMIKA:
Suodnos sadraja s predmetom SUVREMENA PLESNA TEHNIKA:
PROVJERA ZNANJA I UMIJEA

Provodi se:
- formativno (tijekom kolske godine)
- sumativno (na kraju polugodita i na kraju nastavne godine)
- komisijski (godinji ispit)
Godinji ispit izvodi se pred komisijom koju ine predmetni nastavnik,
sustrunjak i voditelj Strunog vijea plesnih pedagoga kole.
Za zakljunu ocjenu uzimaju se u obzir formativna, sumativna i
599
komisijska ocjena.
Individualno i skupno praenje napretka uenika te provjera znanja,
sposobnosti i vjetina provodi se:
a) teorijski (usmeni ispit)
b) praktino ( prezentacija zadataka iz obraenog gradiva)
samostalni zadaci uenika
etide nastavnika
zajednika ostvarenja nastavnika i uenika
PREDMET
RITMIKA
PRIPREMNI RAZRED
Broj sati tjedno: 2
CILJEVI I ZADACI
Razvijanje odnosa izmeu glazbenog i plesnog obrazovanja kroz
osposobljavanje uenika za plesno izvoenje, plesno oblikovanje, analizu i
kritiko vrednovanje sastavnica glazbe.
Prepoznavanje, usvajanje i kreativno oblikovanje pokretom, metra,
metrikog ritma, tempa, dinamike i glazbenih oblika.
Razvijanje sposobnosti oblikovanja ritamsko-plesnih cjelina pokreta
temeljenih na subjektivnom osjeaju za ritam.
Razvijanje sposobnosti ritamske improvizacije pokretom.
Razvijanje sposobnosti panje, koncentracije, pamenja i preciznosti
izvoenja ritamsko-glazbenih zadataka.
Razvijanje sposobnosti koordinacije pokreta unutar tijela.
Razvijanje muzikalnosti u pokretu i plesu kroz sluanje, analiziranje i
plesno oblikovanje odabranih glazbenih primjera.
PRIPREMNI RAZRED
SADRAJ PREDMETA
Vrijeme kao faktor kretanja:
- subjektivni i objektivni odnos prema vremenu odvijanja pokreta
- vremenski kontrasti (kratkotrajno-dugotrajno) u subjektivnom osjeaju
- stupnjevanje vremena unutar ritma ili cjeline pokreta (accelerando i
ritardando u glazbi)
600
Jaina kao faktor kretanja:
- subjektivan i objektivan osjeaj odnos prema jaini izvoenja
- kontrasti snano-lagano u subjektivnom osjeaju
- stupnjevanje jaine pokreta unutar ritma ili cjeline pokreta (crescendo i
decrescendo u glazbi)
Tok kao faktor kretanja:
- subjektivni i objektivni odnos prema za kontinuitet i prekid pokreta
METAR
Obrada dvodobne, trodobne i etverodobne mjere.
RITAM
Obrada notnih vrijednosti, ritamskih figura i ritamskih kombinacija
obradjenih u gradivu osnovne kole:
Notne vrijednosti:
Ritamske figure:
Ritamske kombinacije:
- sa esnaestinama
- sinkope
Pauze:
Odnos mjere i ritma.
GLAZBENI OBLICI
Obrada motiva, fraze, glazbene reenica (mala i velika), glazbene perioda
(mala i velika) dvodijelne pjesma i kanona pokretom.
ISHODI UENJA
Precizno ovladavanje osnovnim glazbenim sastavnicama (metar, ritam oblik,
melodija, dinamika).
Ovladavanje vjetinom kreativnog oblikovanja ritamsko-plesnih cjelina
temeljenih na subjektivnom i objektivnom osjeaju za ritam.
Sposobnost ritamskog oblikovanja glazbenih sadraja koji potiu razliite
emotivne doivljaje.
601
Svjesna i precizna koordinacija pokreta unutar tijela.
Ovladavanje vjetinom ritamske improvizacije pokretom.
Sposobnost brzog i preciznog usvajanja ritma.
METODIKE NAPOMENE
METAR:
- spontano kretanje u dvo, tro i etverodobnoj mjeri kroz doivljaj teze i arze
(povezati s dahom).
- ostvarenje navedenih mjera pljeskanjem, ishodavanjem i istovremenim
taktiranjem i ishodavanjem.
RITAM:
- obrada notnih vrijednosti, ritamskih figura i ritamskih kombinacija u
pokretu uz glazbenu pratnju, upotrebu udaraljki, glasa, zvunih kontakata i
koritenja razliitih rekvizita.
ODNOS MJERE I RITMA:

- ostvaruje se u koordinaciji pljeskanja i ishodavanja, te u pokretu unutar
tijela plesaa, para ili grupe.
GLAZBENI OBLICI:
- oblikuju se samostalno, u paru ili grupi . Realizacija moe biti uz pratnju
iz glazbene literature (korepeticija i/ili glazba s nosaa zvuka) , kao i bez
pratnje, uz koritenje razliitih udaraljki, rekvizita, upotrebe umova, zvuka
i glasa.
PROVJERA ZNANJA
Provodi se:
Godinji ispit izvodi se pred komisijom koju ine predmetni nastanik,

Za zakljunu ocjenu uzimaju se u obzir formativna, sumativna i komisijska
ocjena
602
Individualno i skupno praenje uenika te provjera znanja, sposobnosti i
vjetina provodi se
- pismenom provjerom znanja
- praktino (prezentacija zadataka iz obraenog gradiva)
-samostalni zadaci uenika
PREDMET
FUNKCIONALNA TJELESNA TEHNIKA
PRIPREMNI RAZRED
Broj sati tjedno: 4
Funkcija ovog nastavnog predmeta pripremnog razreda jest priprema

opih tjelesnih funkcija djece za srednjokolsku plesnu edukaciju, saetim
ekstremitetom ali pojaanim intenzitetom elemenata sadraja etverogodinjeg
programa istog nastavnog predmeta osnovnokolskog plesnog odgoja.
ZADACI
- pravilna postava tijela u stavu: leei, stojei, sjedei
- pravilna postava tijela u kretanju
- pravilna uporaba disanja
- osvjeivanje pojedinih dijelova tijela i njihova funkcija
- osvjeivanje odnosa izmeu pojedinih dijelova tijela (konekcije)
- opa tjelesna pripremljenost: gipkost, brzina, izdrljivost, jaina,
koordinacija i ravnotea
- osvjeivanje odnosa: osobni prostor opi prostor
CILJ
- razvijen kinestetiki osjeaj
- prihvaanje vlastita tijela kao jedinstvenog izraajnog instrumenta
- prihvaanje partnera i skupine umeusobnoj ovisnosti
- osvjeivanje i izgraivanje tijela kao plesnog instrumenta
Ekstenzija, fleksija i rotacija, kao osnovne kinetike funkcije tijela temelj su:
- vjeba za pravilnu postavu tijela u leeem, sjedeem, stojeem poloaju
- vjeba za razgibavanje pojedinih dijelova tijela: vrata, trupa (od ramenog
obrua do zdjelinog pojasa) te rukusa akama i nogu sa stopalima
- vjebe za istezanje i jaanje pojedinih skupina miia tijela
603
VJEBE NA MJESTU KROZ RAZINE PROSTORA
- svjestan poetak uenja plesnih pozicija (otvorene i paralelne) kroz
vjeebe u raznim razinama prostora kao temelj vertikalne postave tijela
- osvjeivanje simultanih i sukcesivnih gesta ruku i nogu
- upotreba plesnih pozicija kao priprema za postavu tijela u okretu i skoku
u visokoj razini te geste radne noge u srednjoj razini
RAVNOTENI POLOAJI
- u simetrinim i asimetrinim stavovima
- na vie toaka uporita s postupnim smanjivanjem do jedne toke
- ispad u sve smjerove prostora
- razliite kombinacije okreta i gesta nogu u srednjoj i visokoj razini na
jdnoj toki uporita
- uvoenje stabilnog i labilnog kroz tehniki aspekt impulsa, njihaja i
zamaha trupa, ruku i nogu u otvorenim i paralelnim pozicijam
LOKOMOCIJA I ELEVACIJA
Razliite kombinacije koraka, trka, gesta, ispada, okreta, skoka i pada s
obzirom na.
- razine prostora
- smjer kretanja
- promjena fronte
- prostorne puteve
obogaene tehnikim aspektom impulsa, njihaja i zamaha.
Obavezni satovi uenika te sekvence i koreografije nastavnika.
Provodi se:

ocjena
vjetina provodi se
- samostalni zadaci uenika
604
PREDMET
KLASINI BALET
PRIPREMNI RAZRED
Broj sati tjedno: 4
CILJEVI I ZADACI
- usvajanje osnovnih principa, vjetina kretanja i elemenata klasinog
baleta uz pomo praktinih vjebi
- razvijanje tjelesnih sposobnosti i stjecanje novih vjetina u svrhu
poboljanja tehnike pripremljenosti uenika za zvanje plesa
suvremenog plesa
- upoznavanje klasinog baleta kao vrste plesne umjetnosti
PRIPREMNI RAZRED
vjebe uz tap
1. Male i velike poze crois i effac s nogom na piqu i s nogom oslonca u
demi-pli i 2. arabesque
2. Pozicije nogu - 1., 2., 3., 5. i 4. pozicija
3. Pozicije ruku- pripremna, 1., 3. i 2. pozicija
4. Demi-pli:
a) Licem tapu iz 1., 2., 5. i 4. Pozicije
b) Bokom tapu iz 1., 2., 5. i 4. pozicije s rukom u pripremnoj poziciji, a
kasnije u 2. poziciji (s port de bras)
5. Grand-pli:
a) Licem tapu iz 1., 2., 5. i 4. Pozicije
b) Grand-pli bokom tapu iz 1., 2., 5. i 4. pozicije s rukom u pripremnoj
poziciji, a kasnije u 2. poziciji (s port de bras)
6. Battement tendu:
a) Simple licem i bokom tapu iz 1. i 5. pozicije u svim smjerovima
b) S demi-pli licem i bokom tapu iz 1. i 5. pozicije u svim smjerovima
c) Pour le pied licem i bokom tapu iz 1. i 5. pozicije u svim smjerovima
d) Pass par terre
e) S demi-pli u 2. poziciju bez prijenosa teine s noge oslonca licem i
bokom tapu
7. Battement tendu jet:
a) Simple licem i bokom tapu iz 1. i 5. pozicije u svim smjerovima
b) Piqu licem i bokom tapu iz 1. i 5. pozicije u svim smjerovima
c) Battement balanoire
605
d) S demi-pli 1. i 5. poziciji, licem i bokom tapu
8. Demi-rond de jambe par terre en dehors i en dedans, licem i bokom
tapu s rukom u pripremnoj poziciji, a kasnije u 2. poziciji
9. Demi-rond de jambe en dehors i en dedans na 45 licem i bokom tapu
10. Rond de jambe par terre en dehors i en dedans:
a) Licem i bokom tapu
b) S nogom oslonca u demi-pli
11. Temps relev par terre en dehors i en dedans, licem i bokom tapu s
rukom u pripremnoj poziciji, a kasnije s pratnjom ruke
12. Pli soutenu 1. i 5. pozicije, licem i bokom tapu u svim smjerovima
13. Poloaj sur le cou-de-pied, naprijed, obuhvatni i natrag
14. Battement fondu:
a) Licem i bokom tapu na piqu u svim smjerovima
b) Licem i bokom tapu na 45 u svim smjerovima
15. Battement soutenu iz 5. pozicije licem i bokom tapu s pratnjom ruke u
svim smjerovima
16. Battement frapp:
a) Licem i bokom tapu na piqu u svim smjerovima
17. Battement double frapp :
a) Licem i bokom tapu na pique u svim smjerovima
18. Petit battement licem i bokom tapu s ravnomjernim prijenosom noge
19. Pas coup:
a) Na cijelom stopalu, licem i bokom tapu
b) Na poluprstima, licem i bokom tapu
20. Pas tomb na mjestu s drugom nogom u poloaju sur le cou-de-pied
21. Battement relev lent, licem i bokom tapu na 45 u svim smjerovima
22. Rond de jambe en lair licem i bokom tapu na 45 en dehors i en
dedans
23. Battement retir
24. Battement dvelopp licem i bokom tapu u svim smjerovima
25. Grand battement jet:
a) Iz 1. pozicije licem i bokom tapu u svim smjerovima
b) Iz 5. pozicije licem i bokom tapu u svim smjerovima
26. Relev na poluprste iz 1., 2., 5. i 4. pozicije
27. Polu-okret na dvije noge iz 5. pozicije s ispruenih nogu i iz demi pli
en dehors i en dedans
28. Nagib tijela nazad i u stranu licem i bikom tapu
29. Port de bras 1., 2. i 3.
606
30. Pas de bourre licem tapu
31. Pas balanc licem tapu
Vjebe NA sredini
1. Male i velike poze crois i effac naprijed i nazad s ispruenom nogom
oslonca i u demi-pli i 1., 2., 3. i arabesque
2. Pozicije ruku - pripremna,1.,2.,3.
3. Demi-pli iz 1., 2., i 5. pozicije en face
4. Grand-pli iz 1., 2., 5. pozicija en face
5. Battement tendu:
a) Simple iz 1. i 5. pozicije u svim smjerovima en face
b) S demi-pli u 1. i 5. poziciji u svim smjerovima en face
c) S demi-pli u 2. poziciji s prijenosom teine s noge oslonca i bez
prijenosa teine en face
d) Pour le pied iz 1. i 5. pozicije u svim smjerovima en face
e) Pass par terre en face
a) Iz 1. i 5. pozicije u svim smijerovima en face
b) S demi-pli u 1. i 5. poziciji u svim smjerovima en face
c) Piqu iz 1. i 5. pozicije u svim smjerovima en face
7. Demi-rond de jambe par terre en dehors i en dedans en face
8. Rond de jambe par terre en dehors i en dedans en face
9. Temps relev par terre en dehors i en dedans en face
10. Pli-soutenu iz 1. i 5. pozicije u svim smjerovima en face
11. Relev lent na 45 u svim smjerovima en face
12. Battement frapp na piqu u svim smjerovima en face
13. Pas de bourre
14. Port de bras - 1. 2. 3.
15. Temps li par terre naprijed i nazad
16. Rvrence
Allegro
1. Temps saut iz 1. 2. 5. pozicije
2. Changement de pieds
3. Pas chapp u 2. poziciju
4. Pas glissade
5. Pas chass
607
ISHODI UENJA
Nakon obrazovnog razdoblja uenici bi morali savladati slijedee cijeline:
- svijest o pojedinim dijelovima tijela, skupinama miia, disanju u
mirovanju i kretanju
- pojam paulement, poze crois i effac
- postava korpusa, potporne i radne noge
- poetne forma battement
- forme rond de jambe par terre
- postava ruku u vjebama licem tapu, bokom tapu i na sredini prostora
- jednostavne vrste pas de bourre i pas balanc
- tehnika odraza i doskoka u elementima allegra
- upoznavanje tehnike okreta na dvije noge
- elementarna koordinacija pokreta razliitih dijelova tijela, koncentracija i
preciznost izvoenja
- koordinacija u sloenim kombinacijama i osjeaj za tijelo u prostoru
- postava glave u vjebama licem tapu, bokom tapu i na sredini prostora
- adekvatna reakcija tijela na glazbenu pratnju
- osnove baletne terminologije
PROVJERA ZNANJA I UMJEA

Provodi se:
ocjena.
sposobnosti i umijea provodi se:
a) teorijski
b) praktino
608
PREDMET
GLAZBENA UMJETNOST
PRIPREMNI RAZRED
Broj sati tjedno: 2
CILJ I ZADACI
Razviti kod uenika znanja i vjetine potrebne za razumijevanje ritamskih,
teorijskih i intonativnih primjera koji e posluiti pri upoznavanju i analizi
glazbenih djela.
Razviti osjeaj za glazbene sastavnice na slijedeim podrujima:
- oblik i struktura glazbenog djela
- osjeaj za kretanje melodije
- dur i mol u glazbi i plesu
- puls, metrika i ritam u glazbi i plesu
- tempo, dinamika, agogika
Cilj glazbenih oblika je upoznavanje uenika sa zakonitostima strukture
glazbenih djela u razliitim glazbenim oblicima, od najmanjih glazbenih
cjelina do sloenih homofonih i polifonih struktura.
Razvijati percepciju, koncentraciju i memoriju.
Razvijati kulturne navike uenika uz aktivno sudjelovanje u plesnim i
glazbenim dogaajima.
PRIPREMNI RAZRED
SADRAJ PREDMETA
MJERE
Dvodobna (2/8, 2/4, 2/2); trodobna (3/8, 3/4, 3/2); etverodobna (4/8, 4/4,
4/2);
sloene mjere (6/8 i 9/8)
RITAM
Notne vrijednosti: i
njihove pauze:
609
- jednolinijski i dvolinijski ritmovi
- augmentacija i diminucija
- ritamske vjebe i zadaci od motiva do dvodijelne pjesme (8 ili 16 taktova)
- priprema ritamskih zadataka za nastavu predmeta ritmika
GLAZBENI OBLICI
Motiv, fraza, glazbena reenica, reenini niz, glazbena perioda, dvodijelna
pjesma i kanon.
SLUANJE GLAZBE I DIKTAT

- ritamski diktat (cjeline od 8 taktova) - usmeni i pismeni
- sluanje i analiza primjera male i velike glazbene periode, dvodijelne
pjesme i kanona
Popis glazbenih djela i tema za analizu obraenih glazbenih oblika:

V. Lisinski: Ljubav i zloba (tema)
J. Runjanin: Lijepa naa
L. van Beethoven: 9. simfonija (tema Oda radosti)
J. S. Bach: Menuet u G-duru
L. upanovi: Stari ples
Popis literature:
A. Markovi: 555 izabranih tema
R. Matz: Vjebe za solfeggio i diktat, I, II, III
I. Boli: Prirunik za solfeggio za III, IV, V razred
ISHODI UENJA
Osposobiti uenike da proitaju obraene ritamske kombinacije, zapiu
diktatom i izvedu u pokretu.
Sposobnost izvoenja jednolinijskih i dvolinijskih ritmova u koordinaciji
lijeve i desne ruke istodobno.
Sposobnost samostalne izrade ritma u zadanoj glazbenoj formi.
610
Svladavanje itanja notnog teksta i bez instrumenta.
Svladavanje terminologije i principa metrike, ritma, dinamike, tempa, agogike
te glazbenih oblika.
PROVJERA ZNANJA
Provodi se:

ocjena

vjetina provodi se
PREDMET
GLASOVIR
PRIPREMNI RAZRED
Broj sati tjedno: 1 + 1*
UVOD
Programom nastave glasovira uenici stjeu znanja i vjetine ovladavanja
i sluenja instrumentom. Zbog neprekidnog stvaralakog proimanja glazbene
i plesne umjetnosti ovaj je program neodvojiv dio strukovnog i umjetnikog
obrazovanja buduih plesaa, koreografa i plesnih pedagoga.
Uenjem glasovira razvija se analitiki duh, koordinacija pokreta, apstraktno
razmiljanje i praktino se primjenjuju teoretska znanja (prepoznavanje raznih
stilskih razdoblja u glazbi i glazbenih oblika) steena u nastavi predmeta
Glazbena umjetnost u koli suvremenog plesa.
611
CILJ I ZADACI PREDMETA
1. - ovladavanje tehnikama sviranja glasovira
- memoriranje novog glazbenog materijala
- formalna analiza sviranih djela
- razvijanje muzikalnosti i izraajnosti
2. Ovladavanje temeljima improvizacije:
- improvizacija kao glazbeni efekt kojim se potie pokret
- improvizacija malih glazbenih formi s jednostavnom melodijom i ritmom.
Ovim se nainom uenici osposobljavaju da nakon zavretka srednje kole
analitiki pristupaju glazbenom djelu i da u suradnji s korepetitorom odabiru
odgovarajuu glazbenu literaturu za realizaciju odreenih nastavnih programa,
a po potrebi i samostalno upotrijebe instrument.

Provojera znanja provodi se:
- komisijski (godinji ispit)*
Provjera znanja provodi se uzimajui u obzir:
- izvoenje tehnikih elemenata
- razvitak glazbenog pamenja
- napredak u svladavanju zahtjevnijih elemenata
- razvitak individualne izraajnosti
sustrunjak te voditelj Strunog vijea glazbenih pedagoga kole.
ocjena.
PRVA GODINA UENJA

Nastavni sadraj
a) Smjetaj kod glasovira, dranje tijela, postava ruku i prstiju, artikulacija
prstiju
b) Osnovne vrste udara: legato, non legato, staccato, portato
c) Tehnike vjebe s transpozicijama
d) Fraziranje, dinamike oznake

1. C-dur i a-mol ljestvice kroz 2 oktave paralelno i u protupomaku i
trozvuci s obratima rastavljeno i istodobno kroz 1 oktavu
612
2. Matz-aban: Osnovna kola za klavir 1. dio, vjebe A,B,C i E
3. Matz-aban: Osnovna kola za klavir 2. dio, od 1. - 60. vjebe, izbor
4. Nikolajev: kola sviranja na klaviru, izbor
5. B. Zori: Abeceda klavira
6. I. Thomson: Moderni kurs klavira
7. L. Fletcher: Poetnica za glasovir
8. Herv/Pouillard: Mthode pour piano, dbutants
9. Hajdu: Mlijeni put
Razvijanje harmonikog (akordskog) znanja

- osnove biljeenja, itanja i sviranja akorada u popularnoj i jazz glazbi:
dur i mol kvintakordi
ISHODI UENJA
- itanje nota u violinskom i bas kljuu
- sviranje sa 2 ruke zajedno: 2 ruke paralelno (unisono); svaka ruka
razliito (svaka dionica za sebe)
- poznavanje vrsta tehnike: non legato, legato, staccato
- izvoenje dinamike (pp, p, mp, mf, f, ff, crescendo i decrescendo)
- fraziranje
- sviranje u zadanom tempu
- memoriranje jednostavnih glazbenih sadraja uz pomo analize i
analogije
- izvoenje djela u cjelini
PROVJERA ZNANJA I UMIJEA*

Na kraju kolske godine uenik polae komisijski ispit na kojem mora
odsvirati najmanje dvije kompozicije iz gore navedenog popisa.
DRUGA GODINA UENJA GLASOVIRA
NASTAVNI SADRAJ
1. Dur i mol ljestvice do 3 predznaka paralelno i u protupomaku kroz 2

oktave, pripadajui trozvuci s obratima rastavljeno i istodobno kroz
1 oktavu
1a. Osnove biljeenja, itanja i sviranja akorada u popularnoj i jazz glazbi:
kvintakordi i dominantni septakordi
2. Tehnike vjebe s transpozicijama:
613
- Matz-aban 1. dio
- Schmitt op. 16
3. Matz-aban: 2.dio - zavriti
Nikolajev: izbor vjebica
4. Etude: Duvernoy op 176, izbor
5. Sonatine: izbor najlakih
6. Kompozicije 19. i 20. stoljea: izbor
7. Kompozicije domaih autora: izbor
- Matz-aban: 3.dio
- R. Matz: Moj prvi nastup
- M. Cipra: Suita za pet prstiju desne ruke
- B. Bjelinski
- P. Dumii
- P. Gotovac
Preporuka: skupno muziciranje (etveroruno i esteroruno; kompozicije po

izboru nastavnika).
ISHODI UENJA
- usavravanje vrsta tehnike: non legato, legato, staccato
- fraziranje i agogika
- razumijevanje tonaliteta i transpozicija; poznavanje, biljeenje,
itanje i sviranje akorada
- svjesno memoriranje glazbenih sadraja potpomognuto poznavanjem
tonaliteta i akorada

odsvirati najmanje dvije kompozicije:
-1 etida (Duvernoy, Lemoine ili lake etide drugih autora)
-1 stavak sonatine (izbor: prve sonatine: Vanhall, Dussek, Kuhlau) ili
1 kompozicija kompozitora 19.-20. stoljea, ukljuujui i domae autore
614
PRIPREMNI RAZRED
*1. Uenici koji se upisuju u pripremni razred bez predznanja glasovira tj.
koji nisu pohaali neku glazbenu ili plesnu kolu, duni su u pripremnom
razredu pohaati dvostruku satnicu (2x45 tjedno) nastave glasovira, kako
bi u jednoj godini svladali dvogodinji program i tako u 1. razredu srednje
kole nastavili s 3. godinom uenja glasovira.
2. Uenicima koji upisuju pripremni razred s predznanjem glasovira, tj. koji su
pohaali neku glazbenu ili drugu plesnu kolu, odredit e se duina nastavka
uenja glasovira odlukom komisije.
615
NASTAVNI PLAN
ZAJEDNIKI OPEOBRAZOVNI PREDMETI
ZANIMANJE - PLESA SUVREMENOG PLESA

- PLESA EDUKACIJSKOG SMJERA
RAZRED
Redni BROJ SATI TJEDNO
NASTAVNI PREDMET
broj
I. II. III. IV
1. Hrvatski jezik 4 4 3 3
2. Strani jezik 3 3 3 3
3. Likovna umjetnost 1 1 1 1
4. Psihologija 2
5. Filozofija 2
6. Povijest 2 2 1 1
7. Zemljopis 2 1
8. Matematika 2 2
9. Biologija 2 2 2 2
10. Fizika/ Kemija 2
11. Informatika 2
12. Etika/Vjeronauk 1 1 1 1
UKUPNO 19 18 13 13
FAKULTATIVNI PREDMETI
II. strani jezik (obavezno engleski

1. 2 2 2 2
ako isti nije prvi)
2. Fizika, Kemija 2 2 2
3. Latinski jezik 2 2
4. Matematika 2 2
5. Sociologija, Logika 2 2
Nastavni programi opeobrazovnih predmeta prema: Okvirni nastavni
616
programi opeobrazovnih predmeta u srednjim kolama, Glasnik Ministarstva
prosvjete i porta Republike Hrvatske, posebno izdanje, broj 11, Zagreb, lipanj
1997. i Nastavni programi za gimnazije Klasa: 602-03/94-01-109, Ur.broj:
532-02-2/2-94-01, Zagreb, 2. oujka 1994.
NASTAVNI PLAN
STRUNI PREDMETI
ZANIMANJE - PLESA SUVREMENOG PLESA
RAZRED
NASTAVNI PREDMET
broj
PR. I. II. III. IV
1. PLES 4
2. PLES-LABAN 4 4 4 4
3. RITMIKA 2 2 2 1 1
FUNKCIONALNA TJELESNA
4. 4
TEHNIKA
SUVREMENA PLESNA
5. 4 4 4+2 4+2
TEHNIKA
6. KLASINI BALET 4 4 4 4+2 4+2
7. NARODNI PLESOVI 2
8. SCENSKA PRAKSA 2 3
9. GLAZBENA UMJETNOST 2 2 2 1 1
10. GLASOVIR 1+1 1 1
11. KINETOGRAFIJA
12. POVIJEST PLESA 1 1
13. ANATOMIJA 1
OSNOVE KOREOGRAFSKE
14. 2
KOMPOZICIJE
METODIKA SUVREMENOG
15.
PLESNOG ODGOJA
16. PEDAGOGIJA
KOREPETICIJA 7 7 7 9 9
617
NASTAVNI PLAN
STRUNI PREDMETI
ZANIMANJE - PLESA EDUKACIJSKOG SMJERA
RAZRED
NASTAVNI PREDMET
broj
PR. I. II. III. IV
1. PLES 4
2. PLES-LABAN 4 4 4 4
3. RITMIKA 2 2 2 2 2
FUNKCIONALNA
4. 4
TJELESNA TEHNIKA
SUVREMENA PLESNA
5. 4 4 4+2 4+2
TEHNIKA
6. KLASINI BALET 4 4 4
7. NARODNI PLESOVI 2
8. SCENSKA PRAKSA
9. GLAZBENA UMJETNOST 2 2 2 2 2
10. GLASOVIR 1+1 1 1
11. KINETOGRAFIJA 2
12. POVIJEST PLESA 1 1
13. ANATOMIJA 1
OSNOVE KOREOGRAFSKE
14. 2 2
KOMPOZICIJE
METODIKA
15. SUVREMENOG PLESNOG 2+1
ODGOJA
16. PEDAGOGIJA 2
KOREPETICIJA 7 7 7 3 4
618
PREDMET
PLES LABAN
Zanimanje: - plesa suvremenog plesa

- plesa edukacijskog smjera
Razred 1. 2. 3. 4.
Broj sati tjedno 4 4 4 4
Predmet Ples Laban temelji svoje nastavne sadraje na uenju i filozofiji

Rudolfa Labana (1879-1958) koji je tragao za univerzalnim zakonitostima
pokreta te ih klasificirao u tri grane moderne umjetnosti pokreta. Dvije od njih
predstavljaju okosnicu nastavnih sadraja ovog predmeta:
a) prostorna harmonija ili koreutika koja istrauje odnose tijela i prostora
b) dinamika struktura pokreta ili eukinetika koja istrauje eforte kao temelj
izraajnosti pokreta i plesa
Tijekom sve etiri godine kolovanja sadraji predmeta razvijaju se kroz tri
podruja koja obuhvaaju temeljne sastavnice svakog pokreta, a to su njegova
tjelesna artikulacija, prostorna organizacija te kvaliteta.
Okosnica sadraja su 16 Labanovih tema pokreta, s naglaskom na temama
izdvojenim u svakoj godini uenja. Sadraji tema se tijekom kolovanja
vertikalno razvijaju te meusobno horizontalno nadopunjuju.
I. tema: Svijest o tijelu u pokretu
II. tema: Spoznaja Vremena i Intenziteta kao elemenata ritma
III. tema: Spoznaja Prostora
IV. tema: Spoznaja Toka pokreta
V. tema: Prilagodba i suradnja s partnerom
VI. tema: Tijelo kao instrument plesnog izraza
VII. tema: Osnovne izraajne akcije eforti
VIII. tema: Radni pokreti i ritmovi rada
IX. tema: Spoznaja oblika pokreta
X. tema: Prijelazi izmeu efort-akcija
XII. tema: Sukladnost izmeu eforta i prostora
XIV. tema: Buenje osjeaja za skupinu
XVI. tema: Ples kao umjetnost: plesna kompozicija i koreografski oblici

619
CILJ PREDMETA
Temeljna zadaa predmeta je razvijanje osvijetenog i misleeg tijela
u pokretu i plesu to se manifestira kinestetikom svjesnou, preciznou
prostorne namjere te izraajnou. Zbog specifinog metodolokog pristupa
Ane Maleti koji razvija vjetinu improvizacije i sposobnost oblikovanja
zadanih sadraja pokretom, predmet Ples Laban potie kreativnost uenika.
Osim plesnog obrazovanja uenika, stjecanja vjetina te razvijanja njihovih
stvaralakih sposobnosti, cilj predmeta je razvijanje sposobnosti kritikog
miljenja prema uenju i filozofiji o umjetnosti pokreta i plesa Rudolfa
Labana.
Budui da predmet daje konceptualnu okosnicu za razumijevanje,
promatranje, analizu i opisivanje pokreta i plesa u svim njegovim pojavnostima,
on nuno doprinosi postignuima uenika u ostalim predmetima bitnim za
obrazovanje suvremenog plesaa, kao to su plesne tehnike (suvremene i
baletna) i koreografska kompozicija.
Zbog svega navedenog, potrebno je naglasiti vanost interaktivne uloge
predmeta u cjelokupnom nastavnom programu kole.
ZADACI
Ostvarivanje osvijetenog odnosa prema tijelu u pokretu i plesu.
Spoznavanje i ostvarivanje jasne prostorne namjere u pokretu i plesu.
Spoznavanje unutarnjih poticaja i stavova koji odreuju kvalitativni odnos
prema faktorima pokreta: Prostor, Vrijeme, Jaina i Tok.
Razvijanje dinaminosti/izraajnosti pokreta i plesa.
Razvijanje vjetine strukturirane improvizacije u pokretu i plesu.
Poticanje kreativnosti kod uenika.
Razvijanje sposobnosti oblikovanja zadanih sadraja pokretom.
Razvijanje svijesti o vanosti filozofije i uenja Rudolfa Labana kao
ishodita svjesnog pristupa pokretu u suvremenoj plesnoj umjetnosti.
Razvijanje sposobnosti usmjerenog praenja pokreta i plesa na principima
Labanovog uenja.
Razvijanje sposobnosti analitikog pristupa pokretu i plesu na principima
Labanovog uenja.
620
I. RAZRED
SADRAJ PREDMETA
Okosnica sadraja su sljedee Labanove teme:

II., III., IV., VI., VII., IX., XI., XII., XIII.
PODRUJE - PROSTOR
1. Razvijanje kinestetikog osjeta za vertikalnu, horizontalnu i sagitalnu
dimenziju:
- obzirom na osobni prostor
- obzirom na opi prostor
2. Razvijanje kinestetikog osjeta za 6 smjerova pripadajuih dimenzija:
gore-dolje; lijevo-desno / kriano-otvoreno; naprijed-natrag
3. Razvijanje kinestetikog osjeta za 6 prostornih akcija (dizanje-sputanje;
zatvaranje-otvaranje; povlaenje-prodiranje):
- svjesna artikulacija unutarnje prostorne namjere
4. Razvijanje kinestetikog osjeta za protunapetost u dimenzijama
5. Uspostavljanje 3-dimenzionalnog kria kao temeljnog sustava prostorne
orijentacije s ishoditem u centru tijela:
- artikulacija dimenzionalne skale desnom i lijevom stranom tijela
6. Povezivanje dimenzionalnih smjerova:
- centralno
- periferno
7. Oblikovanje oktaedra pokretom
8. Obrambeni karakter dimenzionalne skale:
- artikulacija skale zamasima
- artikulacija skale osmicama
9. Dvosmjernost i prostorni akord
PODRUJE - TIJELO
1. Artikulacija 6 osnovnih tjelesnih akcija u dimenzionalnim smjerovima:
a) geste
b) koraci
c) lokomocija
d) skokovi
e) okreti
f) mirovanje
2. Stabilni karakter dimenzionalne skale
3. Konture koje tijelo ocrtava u prostoru pri centralnom i perifernom
621
povezivanju smjerova: ravne, uglate, zaobljene
4. Oblik tijela: strjelica
PODRUJE - EFORT
Faktori pokreta Prostor, Jaina, Vrijeme i Tok:
nasuprotni stavovi prihvaanja ili odupiranja kao izraz unutarnjeg poticaja na
pokret.
1. imbenik kretanja Prostor kao odraz spoznaje o mogunostima
orijentiranja i usmjeravanja panje na trodimenzionalnost prostora:
kvalitete neizravno - izravno
2. imbenik kretanja Jaina kao unutarnja namjera prihvaanja ili
odupiranja djelovanju sile tee:
kvalitete lagano - snano
3. imbenik kretanja Vrijeme kao unutarnja spremnost na donoenje odluke
obzirom na protok vremena:
kvalitete dugotrajno/sporo - kratkotrajno/iznenadno
4. imbenik kretanja Tok kao odraz unutarnjeg prihvaanja ili
neprilagoivanja odvijanju pokreta:
kvalitete slobodno - vezano
5. Sukladnost prostornih akcija i kvaliteta
6. Kombinacije faktora Jaina - Vrijeme Prostor:
- 8 osnovnih efort akcija
ISHODI UENJA
Ovladavanje trima podrujima (Prostor-Tijelo-Efort) omoguuje
manifestiranje kinestetike svjesnosti u pokretu i plesu.
Precizno koritenje usmjerene panje/fokusa u dimenzionalnoj prostornoj
orijentaciji.
Svjesna primjena unutarnje prostorne namjere u prostoru-oktaedru.
Svjesna uporaba kombinacija imbenika Prostor, Jaina i Vrijeme u
svrhu postizanja izraajnosti u pokretu i plesu.
Postignue izraajnog tijela koje ostvaruje komunikaciju i odnos s
prostorom-oktaedrom te s ostalim plesaima i gledaocima.
Ovladavanje jasnoom plesne izvedbe:
a) koordinacija i preciznost pokreta u dimenzionalnoj orijentaciji,
b) osvijeten odnos prema prostoru-oktaedru te prema drugim plesaima
i gledaocima,
c) svjesna uporaba obraenih eforta u svrhu postizanja dinaminosti/
izraajnosti pokreta.
Ovladavanje vjetinom strukturirane improvizacije na teme iz obraenih
622
sadraja.
Sposobnost uinkovitog i sigurnog koritenja tijela kao instrumenta
plesnog izraza.
Ovladavanje strunom plesnom terminologijom i njena primjena pri
usmjerenom praenju i analizi pokreta.
Sposobnost samoprocjene i argumentirane procjene postignua drugih.
OPE METODIKE NAPOMENE

Pri obradi nastavnih sadraja potrebno je:
Proimati sva tri podruja (Prostor-Tijelo-Efort).
Poticati kombinaciju centralnog i perifernog povezivanja smjerova u
svrhu ostvarivanja to povezanijih fraza pokreta u oktaedru.
Poticati slobodan pristup kvalitetama i teksturi pokreta u svrhu
osvjetavanja unutarnjeg doivljaja bitnog za izraajnost pokreta i plesa.
- preciznost u realizaciji ritma pokreta
- osjeaj za motiv, frazu i sekvencu pokreta
Suodnos sadraja s predmetom GLAZBENA UMJETNOST:
- mogunost prepoznavanja i uporabe strukture jednostavnih glazbenih
oblika (reenica, perioda, dvodijelni i/li trodijelni oblik, kanon)
- naglaavanje trodimenzionalnosti disanja
- svjesna uporaba pravilne postave tijela
- uinkovita, sigurna i vjeta uporaba kontrole tijela u pokretu i plesu
- svjesna uporaba centra tijela pri povezivanju dimenzionalnih smjerova
- svjesna artikulacija pokreta iz dijelova tijela ili itavog tijela pri
svladavanju plesnih sadraja
- uporaba zajednike strune terminologije
II. RAZRED
SADRAJ PREDMETA

VI., VII., IX., X., XI., XII., XIII.
623
PODRUJE - PROSTOR
1. Razvijanje kinestetikog osjeta za istodobni utjecaj triju prostornih
akcija
2. Razvijanje kinestetikog osjeta za 4 prostorne dijagonale:
- obzirom na osobni prostor
- obzirom na opi prostor
3. Razvijanje kinestetikog osjeta za 8 smjerova pripadajuih prostornih
dijagonala:
- visoko-desno-naprijed; visoko-lijevo-naprijed; visoko-lijevo-natrag;
visoko-desno-natrag
- nisko-desno-naprijed; nisko-lijevo-naprijed; nisko-lijevo-natrag; nisko-
desno-natrag
4. Uspostavljanje 4-dijagonalnog kria kao sustava prostorne orijentacije s
ishoditem u centru tijela:
- artikulacija prostornih dijagonala desnom i lijevom stranom tijela
5. Protunapetost u prostornim dijagonalama
6. Karakter dijagonalne skale: mobilnost i labilnost
7. Tri naina izvoenja dijagonalne skale
8. Oblikovanje kubusa:
- povezivanje dijagonalnih smjerova uzdu bridova kubusa
- povezivanje dijagonalnih smjerova poprijeko ploha kubusa
- povezivanje dijagonalnih smjerova kroz sredite kubusa
9. Stabilnost dimenzionalne i labilnost dijagonalne prostorne orijentacije
PODRUJE - TIJELO
1. Stabilnost i labilnost
2. Artikulacija 6 osnovnih tjelesnih akcija u dijagonalnoj skali:
a) geste
b) koraci
c) lokomocija
d) skokovi
e) okreti
f) mirovanje
3. Padovi u dijagonalne smjerove
5. Oblik tijela: vijak
PODRUJE - EFORT
1. Prijelazi izmeu 8 efort akcija:
624
- promjena kvalitete unutar 1 faktora kretanja
2. Prijelazi izmeu 8 efort akcija:
- promjena kvaliteta unutar 2 faktora kretanja
3. Kontrastni parovi eforta:
- promjena kvaliteta unutar 3 faktora kretanja
4. Prirodni smjetaj eforta u kubusu
5. Povezivanje eforta:
- po bridovima kubusa
- po dijagonalama ploha kubusa
- kroz sredite kubusa
ISHODI UENJA
Precizno koritenje usmjerene panje/fokusa u dijagonalnoj prostornoj
orijentaciji.
Svjesna primjena unutarnje prostorne namjere obzirom na 6
dimenzionalnih i 8 dijagonalnih smjerova.
Svjesna uporaba prijelaza izmeu osnovnih efort akcija u svrhu
postizanja izraajnosti u pokretu i plesu.
prostorom-kubusom, kao i s prostorom-oktaedrom te s ostalim plesaima
i gledaocima.
a) koordinacija i preciznost pokreta u dijagonalnoj orijentaciji,
b) koordinacija i preciznost pokreta pri prelaenju iz dimenzionalne u
dijagonalnu orijentaciju,
c) osvijeten odnos prema prostoru-kubusu i prostoru-oktaedru,
d) svjesna uporaba prijelaza izmeu obraenih eforta u svrhu postizanja
dinaminosti/izraajnosti pokreta.
sadraja.
plesnog izraza.
625
svrhu ostvarivanja to povezanijih fraza pokreta u kubusu.
Poticati kinestetiki doivljaj stabilnosti dimenzionalne orijentacije i
labilnosti dijagonalne orijentacije putem to eih prijelaza iz jedne
orijentacije u drugu.
Poticati razliku u doivljaju kubusa eforta u osobnom prostoru obzirom
na opi prostor.
- ostvarenje dva eforta na principu dvodioninosti unutar tijela
- mogunost prepoznavanja i uporabe strukture ronda
- uinkovita, sigurna i vjeta uporaba kontrole tijela pri prelaenju iz
stabilnog u labilno
III. RAZRED
SADRAJ PREDMETA

IV., VI., IX., X., XI., XIII.
PODRUJE PROSTOR
1. Uspostavljanje vertikalnog plana ili plana vrata:

- meusobni odnos vertikalne i horizontalne dimenzije
2. Obiljeje vertikalnog plana:
- razvijanje kinestetikog osjeta za dvodimenzionalnu napetost u
kontekstu pripadajuih primarnih i sekundarnih prostornih akcija
3. Artikulacija vertikalnog plana jednom stranom tijela:
- centralno
626
- periferno
- dijametralno
4. Uspostavljanje horizontalnog plana ili plana stola:
- meusobni odnos horizontalne i sagitalne dimenzije
5. Obiljeje horizontalnog plana:
6. Artikulacija horizontalnog plana jednom stranom tijela:
- centralno
- periferno
- dijametralno
7. Uspostavljanje sagitalnog plana ili plana kotaa:
- meusobni odnos sagitalne i vertikalne dimenzije
8. Obiljeje sagitalnog plana:
9. Artikulacija sagitalnog plana jednom stranom tijela:
- centralno
- periferno
- dijametralno
10. Uspostavljanje 6-dijametralnog kria kao sustava prostorne orijentacije
s ishoditem u centru tijela:
- oblikovanje ikosaedra
11. Slobodno povezivanje dijametralnih smjerova:
- obzirom na prostorne razine
- obzirom na primarnu prostornu namjeru/akciju
- obzirom na ciklinu izmjenu smjerova
12. Oblikovanje ikosaedra:
- harmonini principi ikosaedralnih skala
13. Periferne standardne skale:
- artikulacija primarne skale jednom stranom tijela
- krivulje primarne skale
14. Uspostavljanje numerikih odnosa obzirom na os primarne skale.
15. Periferno povezivanje parnih smjerova primarne skale:
- artikulacija ekvatorijalne skale
PODRUJE - TIJELO
1. Artikulacija 6 osnovnih tjelesnih akcija u planovima:
a) geste
b) koraci
627
c) lokomocija
d) skokovi
e) okreti
f) mirovanje
2. Sukladnost planova i pripadajuih tjelesnih akcija:
- vertikalni plan sa skokovima i padovima
- horizontalni plan s okretima
- sagitalni plan s lokomocijom
4. Oblik tijela: zid
PODRUJE - EFORT
1. Faktor kretanja Tok kao odraz unutarnjeg osjeaja za sputano ili
nesputano odvijanje pokreta:
kvalitete vezano - slobodno
2. Kombinacije 2 faktora kretanja: nepotpuni eforti
- Jaina + Vrijeme
- Prostor + Tok
- Prostor + Vrijeme
- Jaina + Tok
- Tok + Vrijeme
- Prostor + Jaina
3. Razvijanje svijesti o osobnim efort obrascima:
- poticanje na primjenu ostalih kombinacija kvaliteta
4. Klasifikacija fraziranja kvaliteta pokreta:
- 8 vrsti fraziranja
ISHODI UENJA
Precizno koritenje usmjerene panje/fokusa u dijametralnoj prostornoj
orijentaciji.
Svjesna primjena unutarnje prostorne namjere obzirom na 6
dimenzionalnih, 8 dijagonalnih i 12 dijametralnih smjerova.
Svjesna uporaba kombinacija dvaju faktora pokreta kao rezultat
prepoznavanja unutarnjih stanja/stavova, a u svrhu postizanja vee
izraajnosti u pokretu i plesu.
Sposobnost prepoznavanja pojedinih vrsti fraziranja kvaliteta pokreta.
628
prostorom-kubusom, s prostorom-oktaedrom te s prostorom-ikosaedrom,
kao i s ostalim plesaima i gledaocima.
a) koordinacija i preciznost pokreta u dijametralnoj orijentaciji,
b) koordinacija i preciznost pokreta pri prelaenju iz dimenzionalne ili
dijagonalne u dijametralnu orijentaciju i obratno,
c) osvijeten odnos prema prostoru-ikosaedru,
d) svjesna uporaba nepotpunih eforta,
e) svjesna uporaba fraziranja u svrhu postizanja vee dinaminosti/
izraajnosti pokreta.
sadraja.
plesnog izraza.

svrhu ostvarivanja to povezanijih fraza pokreta u planovima prostora.
Poticati kinestetiki doivljaj prevladavajue dimenzionalne napetosti
u pojedinom planu putem naglaavanja pripadajue primarne prostorne
akcije.
Upoznati uenike s tabelom numerikih odnosa primarne skale,
ekvatorijalne skale i planova.
Ikosaedralne skale oblikovati svjesnom uporabom harmonijskih principa
ikosaedralnih skala.
Broj nepotpunih eforta kao i broj kombinacija kvaliteta odabrati i obraditi
po slobodnom izboru. (Pri tome se preporua koritenje vjebenice V.
Maleti Dinaminost plesa: Efort i fraziranje.)
- mogunost prepoznavanja i uporabe strukture teme s varijacijama
629
- uinkovito, sigurno i vjeto koritenje povezanosti unutar tijela
Suodnos sadraja s predmetom
OSNOVE KOREOGRAFSKE KOMPOZICIJE:
- strukturirano i smisleno kretanje u prostoru
- razvoj motiva
- strukturiranje sekvenci i plesne kompozicije
- osjeaj za grupu tijekom izvoenja plesne kompozicije

IV. RAZRED
SADRAJ PREDMETA

VI., IX., X., XI., XIII.
PODRUJE PROSTOR
1. Ikosaedralne skale:
- artikulacija osovinske skale jednom stranom tijela
2. Uspostavljanje numerikih odnosa obzirom na os osovinske skale.
3. Transverzalno povezivanje smjerova osovinske skale:
- integracija utjecaja dimenzionalnog karaktera i dijagonalnog nagiba
- artikulacija 3 vrste kosina
4. Strme kosine:
- obiljeje strmih kosina obzirom na prevladavajui utjecaj vertikalne
dimenzije
- 2 grupe strmih kosina
5. Plone kosine:
- obiljeje plonih kosina obzirom na prevladavajui utjecaj horizontalne
dimenzije
- 2 grupe plonih kosina
6. Lebdive kosine:
- obiljeje lebdivih kosina obzirom na prevladavajui utjecaj sagitalne
dimenzije
- 2 grupe lebdivih kosina
7. Ikosaedralne skale:
- transverzalne standardne skale (A i B)
630
8. Artikulacija A skale jednom stranom tijela.
9. Trodjelno fraziranje A skale.
10. Dvodjelno fraziranje A skale:
- ritam iljaka
- ritam voluta
11. Artikulacija B skale jednom stranom tijela.
PODRUJE - TIJELO
1. Artikulacija 6 osnovnih tjelesnih akcija u dijametralnim smjerovima i
njihovom transverzalnom povezivanju:
a) geste
b) koraci
c) lokomocija
d) skokovi
e) okreti
f) mirovanje
2. Artikulacija transverzala kao ekstenzije, djelomine kontrakcije i
ponovne ekstenzije.
3. Sukladnost obiljeja kosina i pripadajuih tjelesnih akcija:
- strme kosine sa skokovima i padovima
- plone kosine s okretima
- lebdive kosine s lokomocijom
4. Utjecaj karaktera skala na pripadajue oblike tijela.
PODRUJE - EFORT
1. Kombinacije 3 faktora kretanja (s obveznim faktorom Tok):
porivi i ugoaji
- Jaina + Vrijeme + Tok
- Prostor + Vrijeme + Tok
- Prostor + Jaina + Tok
2. Odvijanje fraziranja:
- uzastopno
- istodobno
- preklapajue
ISHODI UENJA
Svjesna primjena unutarnje prostorne namjere obzirom na svih 27
prostornih smjerova.
631
Svjesna uporaba kombinacija triju faktora pokreta kao rezultat
prepoznavanja unutarnjih poriva, a u svrhu postizanja vee izraajnosti u
pokretu i plesu.
Sposobnost prepoznavanja i svjesne uporabe vrsti fraziranja i njihovog
odvijanja.
prostorom-ikosaedrom, kao i s ostalim plesaima i gledaocima.
a) koordinacija, preciznost i osvijeten odnos tijela i prostora
b) svjesna uporaba razliitih kombinacija kvaliteta
e) svjesna uporaba odvijanja fraziranja u svrhu postizanja vee
dinaminosti/izraajnosti pokreta.
sadraja.
Sposobnost uinkovitog i sigurnog koritenjea tijela kao instrumenta
plesnog izraza.

Ikosaedralne skale oblikovati svjesnom uporabom harmonijskih principa
ikosaedralnih skala.
Upotpuniti tabelu numerikih odnosa u ikosaedralnoj prostornoj
orijentaciji.
Artikulirati B skalu u odnosu prema A skali (parovni odnos; odnos dviju
skupina; odnos solo-skupina).
Fraziranje kvaliteta i odvijanje fraziranja analizirati gledanjem video i
DVD snimki.
Korelacija sadraja s predmetom RITMIKA:
- ostvarenje tri eforta na principu trodioninosti unutar tijela
Korelacija sadraja s predmetom SUVREMENA PLESNA TEHNIKA:
- uinkovito, sigurno i vjeto koritenje povezanosti unutar tijela u svrhu
izvoenja ikosaedralnih skala
632
Korelacija sadraja s predmetom
OSNOVE KOREOGRAFSKE KOMPOZICIJE:
- Voenje i organizacija rada u skupini
- Integracija glasova, rijei, reenice, teksta u plesne zadatke

Provodi se:
- sumativno (na krju polugodita i nakraju nastavne godine)
ocjena.
b) praktino (prezentacija zadataka iz obraenog gradiva)
samostalni zadaci uenika
etide nastavnika
zajednika ostvarenja nastavnika i uenika
Provjera znanja ukljuuje:
- predmetna podruja Tijelo, Prostor, Efort
- vjetinu strukturirane improvizacije
- samostalne zadatke uenika
PREDMET
RITMIKA
Razred 1. 2. 3. 4.

Razred 1. 2. 3. 4.
633
CILJEVI I ZADACI
Razvijanje odnosa izmeu glazbenog i plesnog obrazovanja kroz
osposobljavanje uenika za plesno izvoenje, plesno oblikovanje, analizu i
kritiko vrednovanje sastavnica glazbe.
Prepoznavanje, usvajanje i kreativno oblikovanje pokretom, metra,
metrikog ritma, tempa, dinamike i glazbenih oblika.
Razvijanje sposobnosti oblikovanja ritamsko-plesnih cjelina pokreta
temeljenih na subjektivnom osjeaju za ritam.
Razvijanje sposobnosti ritamske improvizacije pokretom.
Razvijanje sposobnosti panje, koncentracije, pamenja i preciznosti
izvoenja ritamsko-glazbenih zadataka.
Razvijanje sposobnosti koordinacije pokreta unutar tijela.
Razvijanje muzikalnosti u pokretu i plesu kroz sluanje, analiziranje i
plesno oblikovanje odabranih glazbenih primjera.
I RAZRED
SADRAJ PREDMETA
METAR
Sloene mjere: 5/8, 7/8, 9/8 , realizirane kroz tri naina izvoenja te u
njihovim kombinacijama:
- naglasci mjere
- struktura mjere
- ritam predloka
GLAZBENI OBLICI
Motiv, fraza i sekvenca u pokretu obraeni kroz subjektivni i objektivni
odnos prema trajanju i jaini pokreta.
Trodijelna pjesma
RITAM
Jednostavni oblik dvolinijskog ritma u kombinacijama:
- pojedinac grupa
- par
- dvije grupe
ISHODI UENJA
Sluno prepoznavanje i ritamska realizacija motiva, fraze i sekvence u
pokretu.
634
Sposobnost izvoenja dvolinijskog ritma u koordinaciji lijeve i desne ruke
, gornje i donje zone tijela u pljeskanju i ishodavanju ritma te njegova
realizacija u pokretu.
Jasno prepoznavanje sloenih mjera te sposobnost njihovog kreativnog
oblikovanja u pokretu.
Muzikalnosti u plesu i pokretu.
Vjetina ritamske improvizacije.
procjene drugih.
METODIKE NAPOMENE
Motiv u ritmu i glazbi: - augmentacija i diminucija
- dinamiki kontrasti
- motiv izveden retrogradno (unatrag)
- intervencije u ritmu motiva
Sekvenca pokreta: ritamska varijacija zadane sekvence
Realizacija motiva, fraze i sekvence pokreta na subjektivnom nivou davanje
poticaja za pronalaenje razliitih mogunosti oblikovanja u subjektivnom
osjeaju za trajanje i jainu izvoenja. Realizacija samostalno, u paru i gupi.
Dvolinijski ritam: koordinacija ishodavanja i pljeskanja gornje i donje
dionice unutar tijela.
Sloene mjere: realizacija u pokretu na predhodno navedena tri naina, te u
njihovim kombinacijama. Koritenje udaraljki, zvunih kontakata i glasa.
Trodijelna pjesma: u pokretu uz glazbenu pratnju ili bez pratnje kao ritamski
zadatak. Pri realizaciji obratiti panju na razliku A i B dijela u dinamici,
tempu i kvalitetama pokreta.
Cjelokupno gradivo moe se realizirati na predloak iz glazbene literature te
uz ritamski ili metriki predloak. Primjeri mogu biti izvedeni i u tiini.
II RAZRED
SADRAJ PREDMETA
RITAM
Pauze razliitog trajanja unutar sekvence ritmiziranog kretanja - realizacija
stanke u pokretu u odnosu na
- vrijeme,
- jainu i
- prostor kao faktore kretanja.
635
Izvoenje ritma pojedinim dijelovima tijela.
Sloeniji oblici sinkopiranog ritma:
sinkope kroz dvije, tri ili etiri dobe.
Sloeniji oblik dvolinijskog ritma:
- unutar tijela u koordinaciji gornje i donje zone tijela.
- unutar para i grupe.
GLAZBENI OBLICI
Rondo (mogunosti izbora):
- s dvije teme,
- s tri teme,
- proireni rondo,
- sonatni rondo
ISHODI UENJA
Sposobnost realizacije pauze u kretanju s obzirom na brojne mogunosti

koje se javljaju pri njezinom ostvarenju unutar svakog pojedinog faktora
kretanja.
Svjesno i precizno izvoenje ritma pojedinim (izoliranim) dijelovima tijela.
Pravilna i precizna realizacija sloenijih oblika sinkopa u pokretu.
Sposobnost izvoenja dvolinijskog ritma u koordinaciji desne i lijeve
ruke, pljeskanju i ishodavanju ritma. Sposobnost kreativnog oblikovanja te
precizna realizacija dvolinijskog ritma unutar gornje i donje zone tijela.
Sposobnost kreativnog oblikovanja ronda kao ciklikog glazbenog oblika.
Vjetina ritamske improvizacije pokretom.
Muzikalnost u plesu i pokretu.
METODIKE NAPOMENE
Mogunostiostvarivanja pauze u odnosu prema faktoru:

a/ JAINE:
- zadrani, jaki intenzitet, iza stanke nastavlja se kretanje u istoj jaini
- potpuni prekid snanog kretanja, u pauzi se deava preokret koji izaziva
promjenu raspoloenja
- skupljanje snage za vrijeme stanke, porast intenziteta koji poput
eksplozije izbija u slijedeem pokretu
- zadrana laka, unutarnja napetost
636
- poputanje jaeg intenziteta, priprema za vrijeme stanke za blai nastavak
kretanja
- predah iza kojeg se kretanja nastavlja prijanjim intenzitetom
b/ VRIJEME:
- nagli, iznenadni prekid toka pokreta
- dulji predah, unutarnja priprema za nastavak kretanja
- kratki zastoj, iekivanje ili trenutani predah
c/ PROSTOR:
- orijentiranje prije kretanja u odabrani smjer
- uoavanje cilja prema kojem se kree u slijedeem pokretu
- priprema za prijelaz iz izravnog u neizravno kretanja ili obratno
Izvoenje ritma pojedinim dijelovima tijela moe u kasnijoj fazi rada

posluiti kao uvod u dvolinijski ritam spajanjem pojedinih linija (npr. ruke i
noge).
Dvolinijski ritam moe se realizirati na zadani predloak iz glazbene
literature ili kao samostalno oblikovani ritamski primjer uz pulsaciju mjere
(neutralna glazbena podloga ili zvuk udaraljki).
Rondo: obratiti panju na drugaiju realizaciju tema s obzirom na elemente
eforta, prostora te razliite mogunosti odnosa izmeu solo plesaa, para i
grupe.
Nastavnim planom predvieno je da od III srednje uenici upisuju jedan od
dva smjera: plesni odjel ili edukacijski odjel.
Nastava predmeta Ritmika razlikuje se u kvantitativnom i kvalitativnom
obliku:
1. tjedni fond sati: edukacijski odjel 2 sata tjedno, plesni odjel 1 sat tjedno
2. opseg sadraja koji se obrauju: sadraji Plesakog odjela dio su
sadraja Edukacijskog odjela koji su proireni i detaljnije razraeni
zbog savladavanja ireg opsega teoretsko-praktinih znanja potrebnih
edukatorima plesa.
637
III RAZRED
Zanimanje: plesa edukacijskog smjera
SADRAJ PREDMETA
RITAM
Sukcesivno voenje ritma kroz pojedine dijelove tijela.
Fragmentarno voenje ritma kroz pojedine dijelove tijela.
Diminucija i augmentacija zadanog ritma.
Trolinijski ritam u kombinacijama: pojedinac grupa, unutar trojke, u donosu
pojedinac grupa, koritenjem vokala kao 3. dionice.
Sloeniji primjer trolinijskog ritma izvedenog unutar tijela uz koritenje
razliitih zona tijela, te vokala ili rekvizita kao tree dionice.
GLAZBENI OBLICI
Tema s varijacijama kao primjer iz glazbene literature i/ili ritamski primjer
teme s varijacijama.
ISHODI UENJA
Svjesno i precizno izvoenja ritma na dva razliita naina: sukcesivno i
fragmentarno.
Precizno ritamsko oblikovanje i izvedba diminucije i augmentacije u pokretu.
Precizna izvedba trolinijskog ritma u bilo kojoj od navedenih kombinacija, te
kreativna primjena kombinacije u izvoenju primjera.
Sposobnost kreativnog oblikovanja i plesne izvedbe teme s varijacijama -
primjer iz glazbene literature.
Sposobnost kreativnog oblikovanja teme s varijacijama kao ritamskog
primjera, te njena plesna izvedba.
METODIKE NAPOMENE
Kod diminucije i augmentacije obratititi panju da se pri ritamskoj
transpoziciji kretnje prilagode obzirom na veliinu, razinu, prostor i kvalitetu
pokreta.
Kod trolinijskog ritma, bez obzira na to da li radimo na jednostavnijim ili
sloenijim primjerima, poticati istraivanje odnosa ritamskih dionica obzirom
638
na kvalitete pokreta.
Tema s varijacijama primjer iz literature: poticati kreativnost na
doivljajnoj razini, te izvedbu s razraenim nijansama dinaminosti pokreta
te principa prostorne harmonije.
Tema s varijacijama ritamski primjer: poticati oblikovanje teme s
varijacijama u samostalnim i/ili grupnim zadacima uenika na nain da
se razvija preciznost izvoenja te koncepta u oblikovanju teme i njenih
varijacija.
III RAZRED
Zanimanje: plesa suvremenog plesa
SADRAJ PREDMETA
Sukcesivno voenje ritma kroz pojedine dijelove tijela.
Fragmentarno voenje ritma kroz pojedine dijelove tijela.
Sloeniji primjer trolinijskog ritma izvedenog unutar tijela uz koritenje
razliitih zona tijela, te vokala ili rekvizita kao tree dionice.
Tema s varijacijama kao primjer iz glazbene literature.
ISHODI UENJA
Svjesno i precizno izvoenja ritma na dva razliita naina: sukcesivno i
fragmentarno.
Precizna izvedba trolinijskog ritma u bilo kojoj od predhodno navedenih
kombinacija, te kreativna primjena kombinacije u izvoenju primjera.
Sposobnost kreativnog oblikovanja i kvalitetne plesne izvedbe teme s
varijacijama - primjer iz glazbene literature.
METODIKE NAPOMENE
Obratiti pozornost na preciznost pri izvedbi ritma na dva naina: sukcesivnim
slijedom kretnji, odnosno fragmentarnim slijedom zbog sloenosti
koordinacije pokreta.
Kod trolinijskog ritma poticati kreativno oblikovanje dionica, istraivanje
odnosa ritamskih dionica i strukturiranje izvedbe.
Tema s varijacijama primjer iz literature: poticati kreativno oblikovanje na
doivljajnoj razini, te izvedbu s razraenim nijansama dinaminosti pokreta,
639
te principa prostorne harmonije.
IV RAZRED
Zanimanje: plesa edukacijskog smjera
SADRAJ PREDMETA
Objedinjavanje znanja iz prethodnih razreda:
Mogunosti izbora izmeu RITAMSKIH zadataka
- imitacija i kanon
- sloene mjere
- sloeniji oblici sinkopiranog ritma
- dvolinijski i/ili trolinijski ritmovi
GLAZBENI OBLICI
- sonatina ili sonatni oblik,
- fuga primjeri iz glazbene literature.
ISHODI UENJA
Svjesno i precizno izvoenje u imitaciji i kanonu.
oblikovanja u pokretu.
Precizna izvedba dvolinijskog ili/i trolinijskog ritma u bilo kojoj od
predhodno navedenih kombinacija, te sposobnost njegovog kreativnog
oblikovanja i plesne izvedbe.
Sposobnost kreativnog oblikovanja i plesne izvedba sonatine ili sonatnog
oblika, te fuge - primjeri iz glazbene literature.
METODIKE NAPOMENE
Obratiti pozornost na preciznost pri izvedbi ritma, te pravilnih izmjena
pulsacije mjere kod primjera s mjerama.
Sloene mjere: realizacija u pokretu na tri naina, te u njihovim
kombinacijama. Koritenje udaraljki, zvunih kontakata i glasa.
Primjeri sinkopiranih ritmova mogu se pronai u glazbenoj literaturi, mogu
640
biti sastavni dio drugih veih zadataka (imitacija, kanon, sonatina i sonatni
oblik, fuga) ili mogu nastati na nastavi kao samostalni ili grupni zadaci.
Kod dvolinijskog i/ili trolinijskog ritma, bez obzira na to da li radimo na
jednostavnijim ili sloenijim primjerima poticati istraivanje odnosa meu
dionicama obzirom na kvalitete pokreta.
Sonatina ili sonatni oblik primjer iz literature: poticati oblikovanje na
doivljajnoj razini.
Fuga primjer iz glazbene literature: formalno analizirati glazbeni
oblik, memorirati dionice te ih precizno oblikovati obzirom na njihovu
komplementarnost.
IV RAZRED
Zanimanje: plesa suvremenog plesa
SADRAJ PREDMETA
Objedinjavanje znanja iz prethodnih razreda:
Mogunosti izbora izmeu RITAMSKIH ZADATAKA
- imitacija i kanon
- sloene i/ili mjeovite mjere
- sloeniji oblici sinkopiranog ritma,
- dvolinijski i/ili trolinijski ritmovi.
GLAZBENI OBLICI
- fuga
ISHODI UENJA
oblikovanja u pokretu. Jasno prepoznavanje mjeovitih mjera te sposobnost
njihovog preciznog izmjenjivanja pri realizaciji u pokretu.
Precizna izvedba dvolinijskog i/ili trolinijskog ritma u bilo kojoj od
predhodno navedenih kombinacija, te kreativna primjena kombinacija u
izvoenju primjera.
Sposobnost kreativnog oblikovanja i plesna izvedba
sonatine ili sonatnog oblika, te fuge primjeri iz literatuire.
Vjetina ritmike improvizacije pokretom.
641
METODIKE NAPOMENE
Sloene mjere: realizacija u pokretu napredhodno navedena tri naina, te u
njihovim kombinacijama. Koritenje udaraljki, zvunih kontakata i glasa.
Primjeri sinkopiranih ritmova mogu se pronai u glazbenoj literaturi, mogu
biti sastavni dio drugih veih zadataka (imitacija, kanon, sonatina i sonatni
oblik) ili mogu nastati na nastavi kao samostalni ili grupni zadaci..
Kod dvolinijskog i/ili trolinijskog ritma( bez obzira na to da li radimo na
jednostavnijim ili sloenijim primjerima) poticati na razliite mogunosti
oblikovanja dionica obzirom na kvalitete pokreta.
Sonatina ili sonatni oblik primjer iz literature: poticati oblikovanje na
doivljajnoj razini, te izvedbu s razraenim formalnim dijelovima navedenog
oblika.
Fuga primjer iz glazbene literature: formalno analizirati glazbeni
oblik, memorirati te precizno oblikovati dionice obzirom na njihovu
komplementarnost.
*METODIKE NAPOMENE (za 3. i 4. godinu uenja u Plesakom smjeru)

Primjeri trebaju biti prilagoeni svojom duljinom izvedbi nastave od jednog
sata tjedno, kako bi bili u cijelosti i kvalitetno obraeni.
PROVJERA ZNANJA
Provodi se:
- komisijski(godinji ispit)
ocjena
vjetina provodi se praktino (prezentacija zadataka iz obraenog gradiva)
- etide nastavnika
- zajednika ostvarenja nastavnika i uenika
642
PREDMET
SUVREMENA PLESNA TEHNIKA

Razred 1. 2. 3. 4.
UVOD
Naziv nastavnog predmeta u sebi krije itavu povijest moderne,
postmoderne i suvremene plesne umjetnosti a nastavni sadraji sinteza su
sistema i metodologija odabranih plesnih tehnika koje su na tijelo plesaa
imale razliite zahtjeve. Tako u nastavnim sadrajima prepoznajemo elemente
Graham, Nicolais, Cunningham, Limn, J. Mller, Release tehnike, kao i
sistema Yoge, Pilatesa i drugih holistikih pristupa neophodnih za osvjetavanje
veza unutar i izmeu pojedinih dijelova tijela.
Predmet, od temeljnog znaenja u Srednjoj koli suvremene plesne
umjetnosti, fleksibilno je zamiljen i podvrgnut stalnim mijenama koje
neminovno donosi suvremena plesna umjetnost, bilo da se uenik koluje za
plesaa izvoaa ili e odabrati edukacijski smjer.
CILJ PREDMETA
- usvajanje fundamentalnih principa pokreta u kontekstu modernih i
suvremenih tehnika i njihovih rjenika
- razvijanje ope tjelesne pripremljenosti u sukladnosti sa temeljnim
zahtjevima modernih i suvremenih tehnika (fleksibilnost, koordinacija,
snaga i izdrljivost, brzina)
- razvijanje sposobnosti brzog i detaljnog usvajanja i pamenja plesnih fraza
i sekvenci
- razvijanje muzikalnosti i osjeaja za organsko i metriko fraziranje pokreta
razvijanje izraajnosti pokreta
- razvijanje osjeaja za scensku izvedbu
- izgraivanje umjetnike osobnosti

643
I. RAZRED
SADRAJ PREDMETA
VJEBE ZAGRIJAVANJA U LEEEM I SJEDEEM POLOAJU

a) vjebe disanja - za poticanje svjesnog doivljaja unutarnjeg
trodimenzionalnog prostora
- za osvjetavanje organske uloge disanja kao poticaja za pokret
b) vjebe za svjesnu upotrebu CENTRA tijela
- vjebe snage u predjelu abdomena za aktiviranje centra tijela
- vjebe ekstenzije i fleksije s naglaskom na centar tijela kao ishodite
pokreta (skupljanje-irenje)
- vjebe ekstenzije i fleksije s naglaskom na centar tijela kao sredite i
veza u protu napetostima
c) vjebe za zdjelicu
- kontrakcije
- rotacije
- izolacije
d) vjebe za kraljenicu
- uspostava odnosa GLAVA-REPI kroz vjebe ekstenzija,
artikulacija i rotacija kraljenice
e) vjebe gornjih ekstremiteta
- uspostava odnosa LOPATICA-LAKAT-AKA kroz vjebe
ekstenzija, fleksija i rotacija ruku
f) vjebe donjih ekstremiteta
- uspostava odnosa SJDNE KOSTI-PETE i KUK-KOLJENO-
STOPALO kroz fleksije, ekstenzije i rotacije stopala i itavih nogu
g) vjebe snage, stabilnosti i izdrljivosti
- koritenje teine tijela upotrebom izmjene koliina i kombinacija
uporinih toaka na tlu (sklek, svijea, poloaj
VJEBE PRAVILNE POSTAVE TIJELA U STOJEEM POLOAJU
USPOSTAVA ODNOSA:
- sjedne kosti - pete kroz vjebe unjeva u paralelnim i otvorenim
pozicijama
- kuk-koljeno-stopalo kroz vjebe gestova, njihaja i zamaha nogu u
paralelnim i otvorenim pozicijama
- glava-repi kroz vjebe mobilnosti torza (nagibi, njihaji, zamasi) s
centrom teita u vertikalnoj osi
644
- lopatica-lakat-aka kroz vjebe gestova, njihaja i zamaha ruku
- vjebe prijenosa teina te centralnih i perifernih ispada kroz upotrebu
paralelnih i otvorenih pozicija nogu
- vjebe ravnotee na 2 i jednoj nozi s centrom teita u vertikalnoj osi
(puno stopalo i poluprsti)
- vjebe za skokove i okrete s centrom teita u vertikalnoj osi kroz
upotrebu otvorenih i paralelnih poziciju nogu
VJEBE KROZ PROSTOR

- integracija tehnikih elemenata kroz prostorno kretanje
- upotreba kombinacija koraka, trka, skokova, okreta i padova s centrom
teita u vertikalnoj osi
- upotreba svih triju prostornih razina i osnovnih prostornih akcija
VJEBE ISTEZANJA I OPUTANJA

- istezanje kraljenice, abdomena, prsnog koa, ramenog obrua te ruku i
nogu
- oputanje zdjelice i kukova
ISHODI UENJA
1. Znanja o mogunostima kretanja pojedinih dijelova tijela i njihovom
meusobnom odnosu i povezanosti
2. Svjesna upotreba pravilne postave tijela u sjedeem, leeem i stojeem
poloaju
3. Svjesna primjena centrirane raspodjele teine pri izvoenju vjebi u
paralelnim i otvorenim pozicijama na dvije ili jednoj nozi oslonca s
trupom u vertikalnoj osi
4. Vjetina izvoenja centralnih, perifernih te vezanih i slobodnih (ispadi)
prijenosa teina s trupom u vertikalnoj osi
5. Efikasno izvoenje unjeva, kvalitete elastinog (odbijajueg) fraziranja
i padova s trupom u vertikalnoj osi prolazei kroz sve tri razine prostora
6. Efikasno izvoenje sukcesivnih i simultanih gestova nogu do 90 s
trupom u vertikalnoj osi, na punom stopalu noge oslonca
7. Efikasno izvoenje njihaja udovima, na dvije ili jednoj nozi oslonca s
istovremenim vertikalnim poloajem torza
8. Efikasno izvoenje njihaja torzom sa svjesnom upotrebom aktivnog
centra tijela s centrom teita u vertikalnoj osi
9. Demonstriranje sloenijih oblika lokomocije (trk, vrtnja) i elevacije
(skokovi) te kombinacije istih sa istovremenim stremljenjem trupa u
vertikalnu os
645
II. RAZRED
SADRAJ PREDMETA
VJEBE ZAGRIJAVANJA U LEEEM I SJEDEEM POLOAJU

PODRUJE PROSTOR
a) VJEBE DISANJA
- za poticanje svjesnog doivljaja utjecaja i iskoristivosti disanja u odnosu
tijela s tlom tj. Na prolaz energije kroz tijelo prema tlu i obrnuto (stabila-
labila)
b) VJEBE ZA SVJESNU UPOTREBU CENTRA TIJELA
- za aktiviranje centra tijela u potpori i kontroli zdjelice te slabinskog dijela
lea pri sekvencioniranju dijagonalnih akcija kroz itavo itavo tijelo
c) VJEBE ZA ZDJELICU
- za posvjetavanje moguih odnosa centra teita s tlom u svrhu stabile i
labile
d) VJEBE ZA KRALJENICU
- rotacije (vijak, spirala) u svrhu aktiviranja veze unutarnjih miia
izmeu gornjeg i donjeg dijela tijela u kontralateralnim opozicijama i
dijagonalnim protunapetostima
e) VJEBE SNAGE STABILNOSTI I IZDRLJIVOSTI
- primanjem i davanjem teine upotrebom izmjene koliina i kombinacija
uporinih toaka tijela o tlo i tijela o tijelo (rad u paru)
f) STRUKTURIRANE SEKVENCE NA PODU
- integracija tehnikih elemenata u svrhu zagrijavanja kroz doivljaj
organskog sekvencioniranja istih u pokretu
VJEBE PRAVILNE POSTAVE TIJELA U STOJEEM POLOAJU

- vjebe primjene disanja pri izvoenju razliitih vjebi u stojeem poloaju
(unjevi, ravnotea, kvaliteta elastinog fraziranja odbijanac)
- vjebe uspostave kontralateralnih veza izmeu gornjeg i donjeg dijela
tijela kroz aktivan centar tijela s centrom teita u vertikali dok je jedna
strana tijela stabilna a druga mobilna (npr. gestovi)
- vjebe aktiviranja centra tijela pri premjetaju centra teita iz prostorne
vertikale u prostorne dijagonale u svrhu potpore i kontrole slabinskog
dijela lea (u ravnotei, ispadima, padovima)
- vjebe mobilnosti torza (torzije, nagibi, njihaji) s centrom teita u
vertikali u kombinaciji s unjevima, prijenosima teine, ispadima i
ravnoteom te gestovima, njihajima i zamasima udova
646
- vjebe mobilnosti torza unutar prostornih dijagonala (ekstenzije, nagibi,
torzije, njihaji)
VJEBE KROZ PROSTOR

- vjebe lokomocije: koraci, trk skokovi, okreti i padovi s centrom teita
u prostornoj vertikali i prostornim dijagonalama u kombinaciji s ve
obraenim mogunostima mobilnosti torza uz pravilno disanje
- vjebe protunapetosti za prijelaz iz stabilnog i labilno
- vjebe upotrebe sloenijih izmjena fronte unutar tehnike sekvence
- upotreba 3-ju prostornih razina s naglaskom na uestalu izmjenu visoke i
niske (skok-pad)

- kombinirane u leeem, sjedeem i stojeem poloaju
ISHODI UENJA
1. Svjesna uporaba protunapetosti kroz povezanost sa centrom tijela za
uspostavu ravnotee na jednoj toci uporita
2. Efikasno izvoenje centralnih, perifernih te vezanih i slobodnih prijenosa
teine u kombinaciji sa rotacijom (vijak) i dijagonalnim protunapetostma
unutar torza
3 Efikasno izvoenje unjeva, kvalitete elastinog (odbijajueg) fraziranja
i padova u kombinaciji sa rotacijom unutar torza, prolazei kroz sve tri
razine prostora
4. Vjetina brze promjene smjera kretanja (sloenija uporaba fronte) i
efikasno koritenje fokusa u prostornoj orijentaciji
5 Efikasno izvoenje simultanih i sukcesivnih gestova udovima vezanog
slobodnog toka do 90 u kombinaciji sa rotacijama unutar torza, na
punom stopalu noge oslonca
6. Efikasno izvoenje njihaja udovima, na dvije ili jednoj nozi oslonca u
kombinaciji sa rotacijom unutar torza
7. Efikasno izvoenje njihaja torzom u kombinaciji s istovremenom
rotacijom u dijagonalnim orijentacijama unutar torza
8. Kontrola i svjesna upotreba protunapetosti unutar tijela za prijelaz iz
stabilnog u mobilno (ispad, trk, vrtnja, okret) ili labilno (pad)
647
III. RAZRED
SADRAJ PREDMETA
VJEBE ZAGRIJAVANJA NA PODU SAMOSTALNO I U PARU

- strukturirane sekvence pokreta koje slue zagrijavanju itavog tijela,
aktiviranje krvoilnog, ivanog i dinog sustava te kotano-zglobno-
miinog sustava za pokretanje, koritenjem sile tee i pravilnog naina
disanja
VJEBE U STOJEEM POLOAJU

- vjebe primjene disanja pri izvoenju tehnikih elemenata u svrhu bolje
tenosti u odvijanju pokreta vane za postizanje bolje mobilnosti:
- unjeva i kvalitete odbijajueg fraziranja (bounce-rebounce)
- njihaja, gestova i zamaha
- suspenzija ravnotee i ispada
- skokova i doskoka
- vjebe aktiviranja centra tijela pri premjetaju trupa iz vertikalnog
poloaja u horizontalni i sagitalni, zbog potpora i kontrole slabinskog
dijela lea u svrhu boljeg skvencioniranja pokreta kroz itavo tijelo u
prostornim planovima
- vjebe mobilnosti trupa s poloajem u vertikalnoj, horizontalnoj i
sagitalnoj osi:
- artikulacija kraljenice
- artikulacija zdjelice
- uspostava odnosa glava-repi (nagibi, njihaji, ekstenzije, rotacije)
- vjebe uspostave istovremene stabilnosti jedne strane tijela te mobilnosti
druge u vertikalnom, horizontalnom i sagitalnom planu (gestovi, njihaji i
zamasi udova)
VJEBE KROZ PROSTOR

- vjebe lokomocije i koraci, trk, skokovi, okreti i padovi u kombinaciji sa
stremljenjem, nagibima te njihajima trupa u prostornim planovima
- vjebe integracije disanja unutar sekvence pokreta u svrhu boljeg
doivljaja razliitih mogunosti fraziranja
648
ISHODI UENJA
1. Primjena znanja o pravilnoj postavi tijela u kretanju unutar prostornih
planova
2. Efikasno izvoenje centralnih, perifernih te vezanih i slobodnih prijenosa
teine u kombinaciji s kretanjem trupa u prostornim planovima
3. Efikasno izvoenje unjeva, kvalitete odbijajueg (elastinog)
fraziranja i padova upotrebom triju razina prostora u kombinaciji s
nagibima, njihajima i stremljenjem trupa unutar prostornih planova
4. Efikasno izvoenje sukcesivnih i simultanih gestova nogu iznad 90 u
kombinaciji sa nagibima torza
5. Efikasno izvoenje njihaja udovima i trupom u prostornim planovima
6. Demonstriranje tehniki zahtjevnih akcija unutar sukladnih planova:
- skokovi i padovi u vertikalnim planu
- okreti u horizontalnom planu
- koraci i trk u sagitalnom planu
7. Efikasna upotreba disanja pri izvoenju tehnikih vjebi i pri fraziranju
pokreta unutar sekvence
IV. RAZRED
SADRAJ PREDMETA
VJEBE ZAGRIJAVANJA NA PODU

- Strukturirane sekvence pokreta koje slue zagrijavanju sustava organa
za pokretanje, kroz unutarnju vizualizaciju tijela te upotrebom tehnikih
elemenata i znanja iz funkcionalne anatomije
- Tehniki elementi kontakt improvizacije (rad s partnerom) koji
ukljuuju prijenos teine, protunapetost, oslonac, pad , suspenziju,
podrku
STRUKTURIRANE SEKVENCE U STOJEEM POLOAJU I KROZ

PROSTOR:
a) VJEBE POSTAVE TIJELA

- vizualizacija aktivnog oblika osam unutar trupa u svrhu
trodimenzionalnog dinamikog osjeaja
- vizualizacija anatomske povezanosti pojedinih zglobova za uspostavu
temeljnih veza odreenih dijelova tijela u pokretu
649
b) VJEBE POVEZANOSTI (CONNECTIONS) UNUTAR TIJELA (u svrhu
cjelovitosti i koordinacije
c) VJEBE IZRAIVANJA TEHNIKIH ELEMENATA U SLOENIJIM

KOMBINACIJAMA
I. - Primjenom izvedbenih elemenata; akcija-reakcija unutar tijela, volumen,
Fokus, ritmizacija, fraziranje
II.- Upotrebom miine aktivnosti i artikulacije zglobova kroz elemente:
- GROUNDING (prizemljenje)
(povezanost s tlom)
- MOMENTUM
Iskoristivost tzv. Pozitivnog trenutka u pokretu pri djelovanju
gravitacijske sile u svrhu elastinog rastereenog istezanja
(suspenzije) ili preusmjerenja pokreta
- AMORTIZACIJA
Ublaavanje snage udarca (impalet) pri padu tj. pri kontaktu tijela s
podlogom (pod ili partner)
ISHODI UENJA
1. Efikasna upotreba disanja u svrhu funkcionalnosti i izraajnosti pokreta
te pravilne raspodjele energije
2. Primjena znanja o pravilnoj postavi tijela i o povezanostima
(connections) unutar tijela
3. Primjena znanja o principima funkcionalne anatomije u pokretu
4. Efikasno koritenje motorikog stereotipa kroz miino sekvencioniranje
u izvoenju vjebi i sekvenca
5. Vjetina izvoenja sloene koordinacije uz efikasno koritenje fokusa,
fraziranja i ritmizacije pri izvoenju vie akcija istovremeno
a) gestovi, njihaji i zamasi udovima u kombinaciji s:
- prijenosima teine
- ispadima
- skokovima
- vrtnjama
b) nagibi, njihaji i rotacije trupa u kombinaciji s:
- gestovima, njihajima i zamasima udova
- ispadima
- prijenosima teine
- skokovima
- vrtnjama
650
c) skokovi u kombinaciji s:
- hodom ili trkom
- vrtnjom
d) vrtnja u kombinaciji s:
- hodom
- trkom
METODIKE NAPOMENE
Gradivo suvremenih plesnih tehnika u zavrnoj godini plesno-umjetnikog
obrazovanja sadri varijacije ve obraenih elemenata proteklih nastavnih
godina ali s naglaskom na individualan istraivaki pristup uenika, na nain
da ih se motivira primjenjivati gradivo kroz uvid, unutar svojih maksimalnih
mogunosti. Realizacija programa temeljila bi se na upotrebi tehnikih vjebi
i sekvenca, koje bi se izmjenjivale i nadograivale prema potrebama uenika
u svrhu izvjebavanja to boljeg zapamivanja i to bre primjene usvojenih
elemenata unutar sloenijih plesnih struktura.

Provodi se:
- sumativno (na krju polugodita i nakraju nastavne godine)
ocjena.
prezentacija prethodno pripremljenog i uvjebanog materijala
Vrednovanje postignua provodi se u slijedeim predmetnim podrujima:
- tehniki elementi
- integracija tehnikih elemenata u prostornom kretanju
- sprimjena tehnikih elemenata u struktuiranoj improvizaciji
651
PREDMET
KLASINI BALET
Razred 1. 2. 3. 4.
Zanimanje: - plesa edukacijskog smjera
Razred 1. 2. 3. 4.
Broj sati tjedno 4 4
CILJEVI I ZADACI
- usvajanje osnovnih principa, vjetina kretanja i elemenata klasinog
baleta uz pomo praktinih vjebi
- razvijanje tjelesnih sposobnosti i stjecanje novih vjetina u svrhu
poboljanja tehnike pripremljenosti uenika za zvanje plesa
suvremenog plesa
- upoznavanje klasinog baleta kao vrste plesne umjetnosti
PRVI RAZRED
VJEBE UZ TAP
1. Male i velike poze cart naprijed i nazad i 4. arabesque na piqu, na
istegnutoj nozi i na demi-pli. Male i velike poze crois i effac i 1., 2. i
3. arabesque na 45.
Kasnije se poze unose u razliite vjebe.
2. Battement tendu:
a) S demi-pli u 4. poziciji bez prijenosa teine
b) S demi-pli u 2. I 4. poziciji s prijenosom teine
c) Double
d) U svim malim i velikim pozama
3. Battement tendu jet u svim malim i velikim pozama
4. Demi-rond de jambe na 90 en dehors i en dedans, na cijelom stopalu en
face
5. Rond de jambe na 45 en dehors i en dedans na cijelom stopalu en face
6. Battement fondu:
a) U pozama na piqu i na 45
b) S pli-relev na cijelom stopalu en face i u pozama
652
c) Double na cijelom stopalu en face i u pozama
7. Battement soutenu s podizanjem na poluprste na piqu i na 45 u svim
smjerovima en face i u pozama
8. Battement frapp na poluprstima u svim smjerovima en face
9. Battement double frapp na poluprstima u svim smjerovima en face
10. Petit battement s akcentima naprijed i nazad na cijelom stopalu i na
poluprstima
11. Flic-flac naprijed i nazad na cijelom stopalu i na poluprstima
12. Pas tomb s kretanjem noge koja radi u poloaju sur le cou-de-pied
prstima na pod i na 45
13. Rond de jambe en lair en dehors i en dedans bokom tapu
14. Petit temps releve en dehors i en dedans licem i bokom tapu
15. Battement relev lent:
a) Bokom tapu na 90 u svim smjerovima
b) U pozama
16. Battement dvelopp:
a) Bokom tapu u svim smjerovima en face
b) Attitudes
c) Pass na 90 po 1. poziciji
a) Bokom tapu
b) Point u svim smjerovima
18. Port de bras:
a) S nagibom tijela u stranu bokom tapu
b) 3. port de bras na poluprstima u 1. i 5. poziciji
c) U paulement s istegnutom nogom naprijed ili nazad i u demi-pli
d) S istegnutom nogom naprijed ili nazad i u demi-pli s prijenosom
teine s noge oslonca
e) 5. port de bras u 5. poziciji
19. Relev na poluprstima s nogom koja radi u poloaju sur le cou-de-pied i
na 45
20. Poluokret en dehors i en dedans s promjenom noge oslonca na cijelom
stoplau
21. Soutenu en tournant en dehors i en dedans za kruga poevi prstima
na pod ili na 45
22. Okret fouett en dehors i en dedans:
a) Za i jednu polovinu kruga s nogom na piqu i ispruenom nogom
oslonca
b) Iz poze u pozu na piqu
c) Na 45 (fakultativno)
653
23. Priprema za pirouette iz 5. pozicije en dehors i en dedans
VJEBE NA SREDINI
1. Mala i velika poza cart i 4. arabesque s nogom na piqu sa
istegnutom nogom oslonca i u demi-pli. Male i velike poze crois i
effac i 1., 2. i 3. arabesque s nogom na 45
2. Demi i grand pli iz 4. pozicije
3. Battement tendu:
a) Double u 2. Poziciji
b) U demi-pli u 4. poziciji bez prenosa teine i sa prijenosom teine en
face i paulement
a) U malim i velikim pozama
b) Balanoire en face
c) Piqu u svim smjerovima u pozama
5. Demi-rond de jambe na 45 en dehors i en dedans en face
6. Battement soutenu prstima na pod i na 45 u svim smjerovima
7. Battement fondu:
a) Na piqu u svim smjerovima en face
b) Na 45 u svim smjerovima en face
8. Battement frapp na 30 u svim smjerovima en face
9. Battement double frapp:
a) Na piqu u svim smjerovima en face
b) Na 30 u svim smjerovima en face
10. Petit battement s ravnomjernim prijenosom noge en face
11. Pas coup na cijelom stopalu
12. Pas tomb s kretanjem noge koja radi u poloaju sur le cou-de-pied
13. Priprema za rond de jambe en lair en face
14. Relev lent na 90 u svim smjerovima en face
15. Battement retir (podizanje nogu iz 5. pozicije u poloaj sur le cou-de-
pied i pass vraanje u 5. poziciju naprijed ili nazad)
16. Grand battement jet iz 1. i 5. pozicije u svim smjerovima en face
17. Port de bras:
a) S nagibom tijela u stranu
b) 1., 2. i 3. port de bras s nagibom i gibanjem tijela s nogom
istegnutom naprijed ili nazad
18. Relev na poluprste u 1., 2. i 5. poziciji s istegnutom nogom i iz demi-
pli
19. Okretanje na dvije noge u 5. poziciji na poluprstima na jednom mjestu
654
20. Okret fouett en dehors i en dedans za i kruga prstima na pod i 45
21. Priprema za tours chans
22. Priprema za pirouette iz 5. i 4. pozicije en dehors i en dedans
23. Temps li par terre naprijed i nazad s gibanjem tijela nazad i u stranu
ALLEGRO
1. Saut iz 4. pozicije
2. Changement de pied za i kruga
3. Grand changement de pied
4. Pas chapp po 4. poziciji
5. Echapp po 4. poziciji u paulement crois i effac
6. Grand chapp po 2. i 4. poziciji en face i u paulement crois i effac
7. Pas assembl (s otvorenjem noge naprijed i nazad) en face
8. Sissone simple u malim pozama
9. Pas balanc
10. Petit pas chass u svim smjerovima en face i u malim pozama
11. Pas de basque naprijed
12. Sissone ferme:
a) U stranu en face
b) Naprijed (fakultativno)
13. Pas de chat
ISHODI UENJA
- postava korpusa i nogu, vertikalna osovina i aplomb
- poetne forme battement predviene sadrajima
- rond de jambe par terre
- demi i grand rond de jambe na 45
- priprema za rond de jambe en lair
- pozicije ruku jednostavne vrste ports de bras
- poze cart, 1. i 2. arabesque
- jednostavne vrste pas de bourre, pas balanc
- tehnika odraza i doskoka u jednostavnim elementima allegra (skokovi sa
2 dvije noge na dvije)
- tehnika okreta na dvije noge, prijenos teine tijela kao priprema za
pirouette
- priprema za fouett
- jednostavno kombiniranje elemenata gradiva
- prepoznavanje i ispravno interpritiranje jednostavnih glazbenih oblika
655
DRUGI RAZRED
VJEBE UZ TAP
1. Battement pour batterie
2. Rond de jambe na 90 en dehors i en dedans na cijelom stopalu
3. Battement fondu:
a) Na poluprstima en face
b) Double na poluprstima en face
c) S pli-relev na cijelom stopalu en face i na poluprstima
4. Battement soutenu na 90 na cijelom stopalu en face
5. Battement frapp:
a) U pozama na piqu i na poluprstima
b) Sa zavretkom na demi-pli s cijelog stopala i s poluprsta en face
c) S relev na poluprstima en face
a) U svim pozama na piqu na 30 i na poluprstima
b) Sa zavretkom u demi-pli s cijelog stopala i na poluprstima en face
c) S relev na polu-prste en face
7. Petit battement:
a) S akcentima naprijed i nazad na cijelom stopalu i na poluprstima u
paulement
b) S pli-relev na cijelom stopalu i na poluprstima s akcentom naprijed i
nazad en face
8. Flic-flac:
a) Na cijelom stopalu en face
b) S podizanjem na poluprste
9. Rond de jambe en lair en dehors i en dedans sa zavretkom u demi-pli
10. Relev lent u svim smjerovima na 45 en face i u pozama na poluprstima
a) U pozama
b) Na demi-pli u svim smjerovima en face
12. Demi-rond de jambe dvelopp en dehors i en dedans na cijelom stopalu
en face
a) U pozama
b) Point u pozama
c) Pass par terre sa zavretkom na piqu naprijed i nazad en face
14. Port de bras:
a) 5. Port de bras s istegnutom nogom na piqu naprijed ili nazad
b) 4. Port de bras
15. Pas de bourre dessus-dessous
656
16. Poluokret en dehors i en dedans s promjenom noge oslonca na
poluprstima
17. Okret na dvije noge u 5. poziciji s promjenom nogu poevi s istegnutim
nogama i s demi-pli
18. Soutenu en tournant en dehors i en dedans za cijeli okret poevi prstima
na podu i na 45
19. Okret fouett en dehors i en dedans iz poze u pozu na 45
20. Pirouette iz 5. pozicije en dehors i en dedans
21. Priprema za pirouette iz 2. pozicije en dehors i en dedans
Vjebe na sredini
1. Male i velike poze cart naprijed i nazad i 4. arabesque na 45
2. Battement tendu balanoire u pozama
3. Demi-rond de jambe na 90 en dehors i en dedans en face
4. Rond de jambe na 45 en dehors i en dedans en face
5. Battement fondu:
a) U pozama
b) S pli-relev en face
c) Double en face
6. Battement soutenu na 90 u svim smjerovima en face
7. Battement frapp u malim i velikim pozama na piqu i na 30
8. Battement double frapp u malim i velikim pozama na piqu i na 30
9. Petit battement:
a) S ravnomjernim prijenosom u paulement
b) S akcentima naprijed i nazad
10. Flic naprijed i nazad na cijelom stopalu
11. Pas coup na poluprstima
12. Rond de jambe en lair en dehors i en dedans en face
13. Relev lent na 90 u pozama
14. Battement dvelopp u svim smjerovima en face
15. Grand battement:
a) U pozama
b) Point u svim smjerovima en face i u pozama
16. Relev na poluprstima u 4. poziciji en face i u pozama crois i effac
17. Port de bras:
a) 5. Port de bras u 5. poziciji
b) 4. Port de bras s nogom na piqu
18. Poluokret na dvije noge u 5. poziciji s promjenom nogu poevi s
istegnutim nogama i demi-pli
19. Soutenus en tournant en dehors i en dedans za kruga poevi s
657
20. Okret fouett en dehors i en dedans prstima na podu i na 45 iz poze u
pozu
21. Pirouette iz 5. i 4. pozicije en dehors i en dedans
22. Tours chans
Allegro
1. Pas chapp u 2. i 4. poziciji sa zavretkom na jednu nogu u poloaju
sur le cou-de-pied naprijed i nazad
2. Pas assembl na crois i effac
3. Double-pas assembl
4. Petit pas jet en face
5. Pas glissade u maloj pozi
6. Temps lev s nogom u poloaju sur le cou-de-pied
7. Sissone ferme u svim smjerovima
8. Sissone ouverte par dvelopp na 45 na mjestu
9. Pas de basque naprijed
ISHODI UENJA
- zavretak izuavanja razliitih vrsta battements, dizanje na poluprste
potporne noge
- demi i grand ronds de jambe na 90
- ronds de jambe en lair en dehors i en dedans
- sloenije vrste port de bras
- poze attitude, III i IV arabesque
- sloenije vrste pas de bourre, flic-flac
- elementi allegra sa dvije noge na dvije sa prethodnim izdvajanjem jedne
noge iz ishodnog poloaja
- jednostavni skokovi sa dvije noge na jednu, jednostavni kombinirani
skokovi
- tehnika okreta na jednoj nozi en dehors
- fouett sa radnom nogom na 45
TREI RAZRED
VJEBE UZ TAP
1. Demi-rond de jambe na 45 en dehors i en dedans na poluprstima
2. Rond de jambe na 45 en dehors i en dedans na poluprstima
3. Battement fondu:
a) U pozama na poluprstima
658
b) Double u pozama na poluprstima
c) S pli-relev na cijelom stopalu i na poluprstima en face i u pozama
d) S pli-relev et demi-rond de jambe na 45 en dehors i en dedans na
cijelom stopalu en face
4. Battement soutenu na 90:
a) U pozama na cijelom stopalu
b) En face na poluprstima
5. Battement frapp:
a) Sa zavretkom u demi-pli u pozama, na cijelom stopalu i na
poluprstima
b) S relev na poluprstima u pozama
a) S zavretkom u demi-pli u pozama, na cijelom stopalu i na
poluprstima
b) S relev na poluprstima u pozama
7. Petit battement s pli-relev na cijelom stopalu i na poluprstima s
akcentom naprijed i nazad i u pozama
8. Flic-flac en tournant en dehors i en dedans za kruga i cijeli okret
(fakultativno)
9. Rond de jambe en lair en dehors i en dedans s pli-relev
10. Relev lent na 90 u svim smjerovima, en face i u pozama, na
poluprstima
a) U demi-pli u svim smjerovima u pozama
b) U svim smjerovima na poluprstima en face
c) Pass na 90 na poluprstima
d) Pouchet
12. Grand rond de jambe dvelopp en dehors i en dedans na cijelom
stopalu en face
a) Pass par terre sa zavretkom na piqu naprijed i nazad u pozama
b) Dvelopp na cijelom stopalu
14. Port de bras
15. Pas de bourre ballot
16. Okret fouett en dehors i en dedans na 90
17. Pirouette en dehors i en dedans iz 2. pozicije
18. Priprema za pirouette en dehors i en dedans iz 4. pozicije sa zavretkom
u 5. i u 4. poziciju
659
VJEBE NA SREDINI
1. Male i velike poze crois, effac i cart naprijed i nazad i 1., 2., 3. i 4.
arabesque na 45 i nogom oslonca istegnutom i u demi-pli
2. Demi i grand-pli s port de bras
3. Battement tendu en tournant za kruga, en dehors i en dedans
4. Battement tendu jet en tournant za kruga, en dehors i en dedans
5. Demi i rond de jambe na 45 u pozama
6. Rond de jambe na 90 en face
7. Battement fondu:
a. S pli-relev u pozama
b. Double u pozama
c. S pli-relev i demi-rond na 45 en face
8. Battement soutenu na 90 u pozama na cijelom stopalu
9. Battement frapp:
a. Sa zavretkom na demi-pli en face i u pozama
b. Na poluprstima
a. Sa zavretkom u demi-pli en face i u pozama
b. Na poluprstima
11. Petit battement:
a. S akcentima naprijed i nazad u paulement
b. S pli-relev na cijelom stopalu
12. Flic-flac na cijelom stopalu en face
13. Petit temps relev en dehors i en dedans en face
14. Relev lent na 90 u pozama i u demi-pli
a. U pozama
b. Pass en face i u pozama
c. S demi-pli i s prijelazom s noge na nogu en face
16. Demi-rond de jambe dvelopp en dehors i en dedans en face
17. Temps li na 90 s prijelazom na cijelo stoplao
18. Grand battement jet pass par terre sa zavretkom na piqu naprijed i
nazad en face
19. Port de bras:
a. 5. Port de bras s istegnutom nogom na piqu naprijed ili nazad
b. 6. Port de bras
20. Pas de bourre:
a. Dessus-dessous en face
b. Simple en tournant en dehors i en dedans
21. Okret na dvije noge u 5. poziciji na poluprstima poevi s istegnutim
660
nogama i s demi-pli
22. Soutenu en tournant za cijeli okret poevi na piqu i na 45
23. Priprema i pirouette iz 2. i 4. pozicije en dehors i en dedans
24. Pas glissade en tournant en dehors i en dedans za kruga i cijeli okret
(fakultativno)
ALLEGRO
1. Temps saut iz 5. pozicije s kretanjem u svim smjerovima i en tournant
2. Pas chapp en tournant za i kruga
3. Pas jet:
a. Sa zavretkom u maloj pozi
b. S pomakom sa zavretkom sur le cou-de-pied
4. Pas assembl s pomakom
5. Sissone ouverte par dvelopp u malim pozama
6. Sissone tombe en face
7. Pas ballonn u svim smjerovima na mjestu i s kretanjem
8. Pas chapp battu
ISHODI UENJA
- raznovrstno kombiniranje battements, primjena u drugim vjebama
- demi i grand rond de jambe na 45 na poluprstima
- rond de jambe en lair na poluprstima
- grand rond de jambe jet na 90
- potpuno koritenje pozicija ruku i ports de bras u razliitim
kombinacijama elemenata kod tapa i na sredini
- potpuno koritenje poza klasinog baleta u adagio
- pas de bourre i flic-flac en tournant
- sloeniji skokovi sa dvije noge na jednu, kombiniranje skokova srednje
teine
- tours en dehors i en dedans sa preparation degag
- tenhika okreta na jednoj nozi en dedans
- fouett sa radnom nogom na 90
- poetak izuavanja tours lents
ETVRTI RAZRED
VJEBE UZ TAP
1. Demi-rond de jambe na 45 en dehors i en dedans na demi-pli
2. Demi i rond de jambe na 90 en dehors i en dedans na poluprstima
661
3. Battement fondu:
a. S pli-relev et demi-rond de jambe na 45 iz poze u pozu
b. Na 90 en face na cijelom stoplau
4. Battement soutenu na 90 u pozama na poluprste
5. Battement double frapp s okretom za i kruga
6. Battement battu sur le cou-de-pied naprijed i nazad en face i u
paulement
7. Rond de jambe en lair:
a. Na poluprstima
b. S pli-relev i relev na poluprstima
8. Battement relev lent en face i u pozama:
a. S pli-relev
b. S pli-relev i demi-rond de jambe en face i iz poze u pozu
a. U sve smjerove na poluprstima i u pozama
b. S pli-relev en face i u pozama
c. S pli-relev i demi-rond de jambe en face i iz poze u pozu
d. Ballott
10. Demi i grand rond de jambe dvelopp:
a. Na poluprstima en face
b. U demi-pli
11. Grand rond de jambe jet en dehors i en dedans
a. Dvelopp s podizanjem na poluprste
b. Balanoire
13. Okret fouett na 90:
a. S pli-relev zavravajui na poluprstima
b. S zavretkom u demi-pli
c. En tournant
14. Tours za i kruga en dehors i en dedans
VJEBE NA SREDINI
1. Battement tendu en tournant en dehors i en dedans za i kruga
2. Battement tendu jet en tournant en dehors i en dedans za i kruga
3. Demi i rond de jambe na 90 u pozama
4. Rond de jambe per terre en tournant za , i kruga
5. Battement fondu:
a. Pli-relev tomb
b. Na 90 en face na cijelom stoplau
6. Battement frapp na poluprstima
662
7. Battement double frapp na poluprstima
8. Petit battement na poluprstima ravnomjerno sa zadravanjem i akcentom
naprijed i nazad
9. Rond de jambe en lair sa zavretkom u demi-pli
10. Battement relev lent:
a. U 1., 2., 3. i 4. arabesque
b. U pozi cart naprijed i nazad
11. Battement dveloppe:
a. U 1., 2., 3. i 4. arabesque
b. U pozi cart
12. Grand rond de jambe dvelopp en dehors i en dedans en face
13. Temps li na 90 s prijelazom na poluprste
14. Tours lents en dehors i en dedans
15. Grand battement jets:
a. Pass par terre u pozama
b. Dvelopp
16. 5. Port de bras s demi-pli u 4. poziciju i s nogom istegnutom na podu
na demi-pli
17. Pas de bourre:
a. Dessus-dessous en tournant
b. Ballott
18. Pirouette iz 2. I 4. pozicije
19. Priprema za tours en dehors i en dedans iz 4. i 2. pozicije la seconde
attitude i arabesque
ALLEGRO
1. Pas chapp battu sa zavretkom na jednoj nozi
2. Entrechat-quatre
3. Royal
ISHODI UENJA
- konana virtuoznost i brzina battementa
- demi i grand rond de jambe na 90 na poluprstima
- grand rond de jambe jet iznad 90
- potpuno koritenje port de bras u elementima allegra
- uvrtavanje poza klasinog baleta u allegro
- sve vrste veznih elemenata na sredini
- skokovi sa jedne noge na drugu, tee kombinirani skokovi
663
- rotacijska ravnotea za postizanje viestrukih okreta sa radnom nogom na
coup- de-pied, dgag, attitude, arabesque
- tours lents u svim pozama klasinog baleta

Provodi se:
ocjena.
a) teorijski
b) praktino
PREDMET
NARODNI PLESOVI

Razred 1. 2. 3. 4.
Broj sati tjedno 2
CILJ PREDMETA:
Primarni cilj predmeta je stjecanje teorijskih i motorikih znanja uenika
iz podruja narodnih plesova i mogunostima njihove primjene u smislu
podizanja i ouvanja svijesti o narodnoj tradiciji Hrvatske.
Pruiti uenicima mogunost stjecanja osnovnih znanja, vjetina i navika
potrebnih za prilagodbu novim motorikim aktivnostima, postizanje odreene
razine motorikih postignua, kao i osposobljavanje uenika za racionalno
provoenje slobodnog vremena, posebno aktivnim odmorom.
664
ZADAE PREDMETA:
- poznavanje posebnosti plesnih zona narodnih plesova RH
- analiza i usporedba plesova razliitih plesnih zona (slinosti i razlike)
- usvajanje fonda motorikih informacija nunih za sadrajnije provoenje
slobodnog vremena i razvijanje specifinih radnih sposobnosti, razvijanje
sposobnosti za vrhunsko stvaralatvo motorikim izrazom prema
individualnim znaajkama nadarenih pojedinaca, teorijsko-praktino
osposobljavanje uenika za permanentnu primjenu odgovarajue plesne
strukture kao dijela kulture ivljenja.
NASTAVNI SADRAJI:
- Razvoj plesa
- Kulturno-povijesne znaajke hrvatskih narodnih plesova
- Europski plesni utjecaji
- Plesni obiaji (o zapisivanju i nazivima plesova, kada i gdje se pleu,
ples u svadbi, zabrane i smetnje, kolovoe i zapovjednici plesova, pjesma
i svirka uz ples)
- Plesne zone:
- alpska ( Podravina, Meimurje, Hrvatsko zagorje, Prigorje, Istra )
Podravina
1. drme
2. beljevina
3. ples z ropecom
4. ena ila na gosti
5. moldovan
Meimurje
1. raca plava
2. lepe nae senokoe
3. dola sam vam japa dimo
4. klinek stoji pod oblokom
5. faljila se Jagica
6. kuritari ples sa eirima
Hrvatsko zagorje
1. Jelica kolce vodila
2. ajnzerica
3. rote
4. ena ila u gosti
5. polka
6.pod mostec
665
Prigorje
1. krii, krii tiek
2. polka
Istra (mih)
balun 1. etnja
2. pribiranje
3. okretanje
- panonska ( bunjevaki plesovi, Baranja, Slavonija, Posavina )
bunjevaki plesovi (narodni plesovi Hrvata u Vojvodini)
1. djevojako kolo
2. srdim se duo
3. mazuljka (oj divojko garava)
4. rokoko
5. bunjevako momako kolo
Baranja
1. rane
2. sitne bole
3. jabuice
4. okako kolo
5. kolo u dvi strane
Slavonija
1. hajd na livo
2. oj rastiu unjati
3. mista
4. drme
5. kalendara
6. ire
7. presjekaa
8. ita
Posavina
1. staro sito
2. repa
3. duec
4. drme
- dinarska ( Lika, Vrlika )
Lika
1. hrvatski tanac (danguba)
2. kolo
Vrlika
1. etano kolo
666
2. ples u paru
- jadranska (Split, otok Krk, otok Korula, Dubrovnik-poskoica
(lino)
Split
1. monfrina
2. polka
Krk(sopile)
1. krki tanac
Korula
1. vrtajica
2. dva passa (quatro pai, soti ili siebenschritt)
3. manfrina
Dubrovnik-poskoica (ljerica)
1. figura mana
2. okreti
3. krilo
4. figura prekid
- Scenska primjena folklora

- Hrvatsko tradicijsko narodno ruho

Provodi se:
- formativno ( tijekom kolske godine )
- sumativno ( na kraju polugodita i na kraju nastavne godine )
- komisijski ( godinji ispit )
- godinji ispit izvodi se pred komisijom koju ine predmetni nastavnik,
ocjena.
a) teorijski ( usmeni ispit )
b) praktino ( prezentacija zadataka iz obraenog gradiva )
667
PREDMET
SCENSKA PRAKSA
Razred 1. 2. 3. 4.
Nastavni predmet Scenska praksa uenicima prua mogunost rada u

profesionalnom plesnom projektu
- kao plesaa u ve izvedenom plesnom projektu
- kao plesaa koji sudjeluje u stvaranju novog plesnog projekta
CILJEVI I ZADACI
- stjecanje iskustva rada u profesionalnim uvjetima
- razvijanje osjeaja za scensku izvedbu
- upoznavanje rada sa razliitim autorskim linostima
- usvajanje razliitih plesnih vokabulara
- razvijanje sposobnosti brzog i detaljnog usvajanja i pamenja plesnih fraza i
sekvenci
- razvijanje izraajnosti i umjetnike osobnosti uenika
NASTAVNI SADRAJI
Nastavni sadraj odnosno projekt na kojem e se raditi odreuje se Godinjim
planom i programom kole, a predlae ga predava koji je profesionalni plesni
umjetnik iz zemlje ili inozemstva.

Provodi se:
Za zakljunu ocjenu uzimaju se u obzir sumativna i komisijska ocjena.
sposobnosti i vjetina provodi se: praktino ( prezentacija zadataka iz
obraenog gradiva )
668
PREDMET
GLAZBENA UMJETNOST
Razred 1. 2. 3. 4.
Razred 1. 2. 3. 4.
Predmet glazbena umjetnost svojim sadrajem usko je povezan s programom

predmeta ritmike jer priprema znanja iz zadanih ritamskih struktura
i glazbenih oblika. Povezan je i s programom predmeta glasovir, jer
izvedbom i analizom malih formi nauenih na nastavi glasovira prezentiraju
i analiziraju forme i osnovna modulativna kretanja na nastavi glazbene
umjetnosti.
Mnogi uenici koji polaze strukovne kole nemaju u svom programu
glazbenu umjetnost kao predmet.
Uenici koji polaze ope gimnazije, uz zadane glazbene oblike u ovoj koli,
svoje ope znanje iz povijesti glazbe prezentiraju referatom o glazbenom
razdoblju ili skladatelju ije se djelo analizira pa se time postie vea
informiranost o djelu i skladatelju.
CILJ I ZADACI
Razviti kod uenika znanja i vjetine potrebne za razumijevanje ritamskih,
teorijskih i intonativnih primjera koji e posluiti pri upoznavanju i analizi
glazbenih djela.
Razviti preciznost ritamskog izvoenja.
Razviti memoriju pri pamenju i zapisivanju ritamskih cjelina.
Razviti osjeaj za glazbene sastavnice na slijedeim podrujima:
- oblik i struktura glazbenog djela
- osjeaj za kretanje melodije
- dur i mol u glazbi i plesu
- tempo, dinamika i agogika
Razviti osobnost djeteta.
Razviti estetski sustav vrijednosti.
669
Poticati matu i kreativnost u suglasju glazbe i plesa.
Razvijati percepciju, koncentraciju i memoriju.
Razvijati upornost u svladavanju gradiva.
Razvijati kulturne navike uenika uz aktivno sudjelovanje u plesnim i
glazbenim dogaajima.
1. RAZRED
SADRAJ PREDMETA
MJERE
Sve jednostavne i sloene mjere
RITAM
- ritamske kombinacije:
- jednolinijski i dvolinijski ritmovi

- ritamske vjebe i zadaci od motiva do velike reenice
- realizacija na vie naina
- priprema ritamskih zadataka za nastavu predmeta ritmika
GLAZBENI OBLICI
Dvodijelna pjesma:
a) mala i velika
b) osnovnog i prijelaznog tipa
Trodijelna pjesma:
a) mala i velika
b) sloena trodijelna pjesma
c) menuet
d) scherzo
INTONACIJA I GLAZBENA PISMENOST

- izbor malih glazbenih oblika iz glazbene literature
- intoniranje primjera i analiza (formalna, tonalna i teoretska: tempo,
dinamika, alteracija i modulacija)
- modulacija u gornju dominantu i paralelni mol

a) sluanje glazbe uz analizu nauenih glazbenih oblika
b) ritamski diktati
670
Popis glazbenih djela i tema za analizu obraenih glazbenih oblika:
W. A. Mozart: Koncrt za violinu u A-duru
I. M. Jarnovi: Rondo iz Dueta za dvije violine
R. Schumann: Koncert za glasovir u a-molu
F. Chopin: Fantazija u A-duru
L. van Beethoven: 9. simfonija
D. de Severac: Trodijelna pjesma
Trodijelna pjesma:
R. Schumann: Pjesmica
W. A. Mozart: Larghetto - primjer za pjevanje
A. Borodin: Knez Igor - tema za pjevanje
Popis literature:
A. Markovi: 555 izabranih tema - dvodijelne i trodijelne pjesme
I. Goli: 999 tema za solfeggio
ISHODI UENJA
Osposobiti uenike da proitaju obraene ritamske kombinacije, zapiu
diktatom i izvedu u pokretu.
Osposobiti uenike da sluanjem glazbenog djela prepoznaju glazbenu formu
- dvodijelnu ili trodijelnu pjesmu te unutar ovih cjelina i periode, a takoer i
slijediti modulaciju iz A u B dio analiziranih skladbi.
Suradnja s nastavnicima glasovira: uenici sviraju i analiziraju pripremljene
klavirske skladbe trodijelnog oblika na satovima glazbene umjetnosti
(tonalitet, mjera, glazbeni oblik i modulacija).
METODIKE NAPOMENE
Sloene mjere:
Realizacija na vie naina. Dvolinijski ritmovi unutar para, grupe i
individualno. Uvjebavanje augmentacije i diminucije na malim cjelinama.
Trodijelna pjesma (mala i velika)
Uenici samostalno biraju kompozicije koje ue na nastavi glasovira te ih
predstavljaju na satovima glazbene umjetnosti uz formalnu analizu.
Analiza djela iz glazbene literature uz notni predloak.
PROVJERA ZNANJA
Provjera znanja vri se po zavretku obrazovne cjeline (mjeseno, kvartalno,
na kraju polugodita i na kraju kolske godine).
Provjera se vri pismeno i usmeno.
Odabir glazbenih djela za sluanje i analizu treba prepustiti nastavniku.
671
2. RAZRED
SADRAJ PREDMETA
MJERE
Sve jednostavne i sloene (mjeovite) mjere
RITAM
Ritamske kombinacije (sve do sada obraene i nove)
- Sloene mjere
- Jednolinijski i dvolinijski primjeri
- Trolinijski primjeri - trea linija je glas ili toptaj
- Taktiranje primjera
- Izrada i priprema ritamskih primjera za satove ritmike
- Ritamski rondo - realizacija na ritmici uz udaraljke
GLAZBENI OBLICI
- Rondo
- Couperinov rondo
- Klasini rondo
- Sonatni rondo

- Melodija i ritam (melodija zadana, ritam slobodan)
- Couperinov rondo: eteoci
- Starocrkvene ljestvice: izlaganje uenika kroz referat. Primjena
starocrkvenih ljestvica u narodnoj batini Meimurja, Hrvatskog Zagorja i
Podravine.
- Vokalize i narodni napjevi u dorskoj, frigijskoj, lidijskoj i miksolidijskoj
skali

a) Sluanje ronda i ciklikih glazbenih djela i samostalnih skladbi uz analizu.
(izbor nastavnika)
b) Ritamski diktati jednolinijski i dvolinijski
- Jednolinijski diktat i izrada druge linije po invenciji i sposobnosti uenika
(izvedba na ritmici)
- Suradnja s predmetom glasovir - uenici izvode i analiziraju rondo s
epizodama
672
- Suradnja s predmetom narodni plesovi
Pjesme:
- etala se lipa Jana - urevac
- Jedna majka - Meimurje
Popis literature:
A. Markovi: 555 izabranih tema
I. Goli: 999 izabranih tema
T. Adami: Stari naini
Popis ronda za sluanje i analizu:
W.A Mozart: Rindo u a-molu KV 511
W.A. Mozart: Sonata za klavir u C-suru KV 545 (3. stavak: Rondo)
L. van Beethoven: Sonata za klavir G-dur op.49 br.2 (rondo s epizodama)
L. van Beethoven: Sonata za klavir op. 49 br.1 u G-duru (3. stavak: Rondo)
L. van Beethoven: Sonata za klavir op. 14 br.1
ISHODI UENJA
Osposobiti uenike za zapisivanje i izvoenje sloenih ritamskih kombinacija
- jednolinijskih i dvolinijskih ritmova.
Osposobiti uenike za odabir i analizu glazbene forme ronda iz opusa
klasine glazbe koje e realizirati na nastavi ritmike i plesa.
3. RAZRED
Zanimanje: plesa - edukacijski smjer
SADRAJ PREDMETA
MJERE
RITAM
- Jednolinijski, dvolinijski i trolinijski primjeri

- Izrada i priprema za satove ritmike
- Tema s varijacijama - ritam
673
GLAZBENI OBLICI
Tema s varijacijama
a) ornamentalne varijacije
b) karakterne varijacije
c) polifone varijacije
Suita
a) barokna suita
b) moderna suita

- R. Matz: Sonatina D-dur 2. stavak - tema i 5 varijacija (pjevanje i analiza)
- Melodija i ritam (zadaci nastavnika i radovi uenika): zadanoj melodiji
osmisliti
ritam

- Sluanje glazbenih djela uz analizu
- Niz ritamskih i melodijskih diktata
Popis varijacija za sluanje i analizu:

W. A. Mozart: Sonata za klavir u A-duru KV 331 (1. stavak)
F. Schubert: 2. simfonija u B-duru (2. stavak)
L. van Beethoven: Varijacije op. 34
L. van Beethoven: Sonata op. 57 (2. stavak)
l: van Beethoven: Diabelli varijacije op. 120
B. Britten: Varijacije na Purcellovu temu
Referat i izlaganje uenika na temu Polifonija, J. S. Bach i Goldberg

varijacije (polifonija i homofonija u pokretu - satovi ritmike)
Sluanje: J. S. Bach: Goldberg varijacije (izbor)
Popis suita za sluanje i analizu:

- barokna suita:
J. S. Bach: Suita za cello solo (c-mol, d-mol, D-dur, Es-dur...)
F. Hndel: Suita za embalo
J. S. Bach: Suita za gitaru
C. Saint-Sans: Karneval ivotinja
C. Debussy: More
N. Devi: Istarska suita
E. Grieg: Holdberg suita; Peer Gynt i drugo
674
ISHODI UENJA
Osposobiti uenike za izvoenje i zapisivanje ritamskih kombinacija kroz
dvolinijske i trolinijske zadatke koristei glas ili zvunu pratnju unutar jedne
linije.
Odabir i analiza teme s varijacijama i suite za potrebe nastave ritmike i plesa.
Augmentacija i diminucija zadanih primjera.
Izrada ritamskih primjera u formi teme s varijacijama
METODIKE NAPOMENE
Kod izrade ritamskih promjena paziti na komplementarnost ritamskih linija i
preciznost u izvedbi.
Pri izboru glazbe i analizi poticati na odabir vrijednih glazbenih djela.
Odabrano djelo paljivo analizirati - obratiti pozornost na osobitost teme i
nain njezinih promjena - varijacija.
Sve elemente prenijeti i osmisliti u pokretu.
3. RAZRED
Za razliku od edukacijskog odjela (2x45 tjedno), plesaki odjel ima 1x45

tjedno.
Svi zahtjevi ostaju isti kao i za edukacijski odjel osim to se izostavlja suita
za sluanje i analizu.
SADRAJ PREDMETA:
MJERE
RITAM
Ritamske kombinacije
GLAZBENI OBLICI
Tema s varijacijama (ornamentalne ili ukrasne varijacije)
ANALIZA GLAZBENOG DJELA

W. A. Mozart: Sonata za glasovir KV 331
675
ISHODI UENJA
Osposobiti uenike za izvoenje dvolinijskih ritmova (izvedba u paru i
individualno).
Pripremanje zadataka za satove ritmike.
METODIKE NAPOMENE
Kod izrade ritamskih primjera paziti na komplementarnost ritamskih linija i
preciznost izvedbe.
Preporuka za sluanje i analizu: izbor djela iz klasinog opusa.
4. RAZRED
Zanimanje: plesa - edukacijski smjer
SADRAJ PREDMETA
MJERE
2. RITAM
- Ritamske kombinacije (sve do sada obraene i nove)
- Sloene mjere
Jednolinijski, dvolinijski i trolinijski primjeri s dodavanjem glasa i toptaja.
- Taktiranje
- Izrada ritamskih malih formi za potrebe nastave ritmike. Ritamski zadaci
imaju ulogu repetitorija glazbene pismenosti (ritam, melodija, mjera,
ritamske kombinacije, dinamika, agogika, tempo, crescendo i decrescendo)
GLAZBENI OBLICI
- Sonata kao ciklus (sonatni oblik)
- Preludij i fuga

- W. A. Mozart: Sonatina u C-duru - pjevanje i analiza (klasini sonatni
oblik)
- Intoniranje primjera iz 555 izabranih tema A. Markovia ili tema iz
glazbenih djela uz formalnu i teoretsku analizu.
- Melodija i ritam, zadani primjeri i izrada ritma na zadanu melodiju
676
Razvoj sonate i stavci (izlaganje uenika putem referata)
Primjeri:
W.A. Mozart: Sonata za klavir u F-duru KV 332
W.A. Mozart: Sonata za klavir u G-duru KV 283
W.A. Mozart: Sonata za klavir u C-duru KV 545
(U diktatu ubrojiti sve ritamske kombinacije i figure obraene tijekom
kolovanja).
Preludij i fuga
Sluanje i analiza
J.S. Bach: Fuga u g-molu BWV 578
J.S. Bach: Fuga u C-duru BWV 564
J.S. Bach: Fuga u c-molu BWV847 (troglasna)
UENIKI RADOVI ZA NASTAVU RITMIKE

1. Sloene mjere (velika perioda)
2. Jednolinijski primjeri (dvodijelna pjesma osnovnog tipa)
zadatak: note s tokom i sinkopa
3. Jednolinijski primjeri (dvodijelna pjesma prijelaznog tipa)
zadatak: triole ili pauze
4. Dvolinijski primjeri (velika perioda) i izvedba unutar tijela
5. Trolinijski primjer - glas kao trea linija (oblik po izboru)
6. Polifonija u glazbi i plesu (izrada kanona)
METODIKE NAPOMENE
- Obratiti pozornost na preciznost izvoenja ritma
- Poticati samostalno stvaralatvo u izradi malih ritamskih oblika
- Primjenjivati sva teoretska znanja u radu s uenicima (i na nastavi
metodike)
- Razumjeti i doivjeti vee glazbene forme - sonatni oblik kao ciklus,
sonatni oblik, te preludij i fugu.
ISHODI UENJA
Na kraju 4.razreda srednje kole uenici su ovladali potrebnim vjetinama u
podruju ritma, glazbenih oblika, glazbene pismenosti i osnovama intonacije.
Sluanjem i analizom vrijednih glazbenih djela osposobljeni su odabrat,
analizirati i plesno osmisliti obraene glazbene forme.
677
4. RAZRED
SADRAJ PREDMETA
MJERE
RITAM
Sve ritamske kombinacije do sada nauene.
Jednostavne i sloene mjere
Sinkopirani ritmovi
Dvolinijski i trolinijski ritmovi
GLAZBENI OBLICI
Sonatni oblik ili fuga
SLUANJE GLAZBE
W. A. Mozart: Sonata za klavir KV 545
J. S. Bach: Fuga BWV 578
METODIKE NAPOMENE
Obratiti pozornost na precizno izvoenje ritmova.
Poticati samostalno stvaralatvo uenika izradom malih glazbenih oblika koji
e biti izvedeni na satovima ritmike.
NAPOMENE:
Nastavnim planom predvien je 1 sat tjedno to uvjetuje obujam gradiva
kako bi predvieni nastavni sadraji bili u cijelosti i kvalitetno obraeni.
METODIKE NAPOMENE - OPE

Pri izvedbi ritamskih promjena obratiti pozornost na preciznost izvedbe, bilo
da je zadatak jednolinijski, svolinijski ili trolinijski ritam. Izvoditi zadatak
unutar grupe, u paru ili individualno.
Kod izrade ritamskih zadataka uenicima poticati da ritam oblikuju iz
pokreta, odnosno da povezuju znanja iz predmeta glazbena umjetnost i
predmeta ritmika.
Kod obrade melodijskih cjelina obratiti pozornost na fraziranje, dinamiku i
kadence (zato se obrauju primjeri i teme iz glazbene literature.)
678
Kod sluanja glazbe i analize glazbenih djela prirediti notni predloak,
upoznati strukturu sluanog djela prvo u cjelini, a potom i po njegovim
sastavnicama.
PREDMET
GLASOVIR

Razred 1. 2. 3. 4.
UVOD
Programom nastave glasovira uenici stjeu znanja i vjetine ovladavanja
i sluenja instrumentom. Zbog neprekidnog stvaralakog proimanja glazbene
i plesne umjetnosti ovaj je program neodvojiv dio strukovnog i umjetnikog
obrazovanja buduih plesaa, koreografa i plesnih pedagoga.
Uenjem glasovira razvija se analitiki duh, koordinacija pokreta, apstraktno
razmiljanje i praktino se primjenjuju teoretska znanja (prepoznavanje raznih
stilskih razdoblja u glazbi i glazbenih oblika) steena u nastavi predmeta
Glazbena umjetnost u koli suvremenog plesa.
CILJ I ZADACI PREDMETA

1. - Ovladavanje tehnikama sviranja glasovira
- Memoriranje novog glazbenog materijala
- Formalna analiza sviranih djela
- Razvijanje muzikalnosti i izraajnosti
2. Ovladavanje temeljima improvizacije:
- improvizacija kao glazbeni efekt kojim se potie pokret
- improvizacija malih glazbenih formi s jednostavnom melodijom i ritmom.
Ovim se nainom uenici osposobljavaju da nakon zavretka srednje
kole analitiki pristupaju glazbenom djelu i da u suradnji s korepetitorom
odabiru odgovarajuu glazbenu literaturu za realizaciju odreenih nastavnih
programa, a po potrebi i samostalno upotrijebe instrument.
679
Prvojera znanja provodi se:

Provjera znanja provodi se uzimajui u obzir:
- izvoenje tehnikih elemenata
- razvitak glazbenog pamenja
- napredak u svladavanju zahtjevnijih elemenata
- razvitak individualne izraajnosti
sustrunjak te voditelj Strunog vijea glazbenih pedagoga kole.
ocjena.
PRVA GODINA UENJA
NASTAVNI SADRAJ
a) Smjetaj kod glasovira, dranje tijela, postava ruku i prstiju, artikulacija
prstiju
b) Osnovne vrste udara: legato, non legato, staccato, portato
c) Tehnike vjebe s transpozicijama
d) Fraziranje, dinamike oznake

1. C-dur i a-mol ljestvice kroz 2 oktave paralelno i u protupomaku i
trozvuci s obratima rastavljeno i istodobno kroz 1 oktavu
2. Matz-aban: Osnovna kola za klavir 1. dio, vjebe A,B,C i E
3. Matz-aban: Osnovna kola za klavir 2. dio, od 1. - 60. vjebe, izbor
4. Nikolajev: kola sviranja na klaviru, izbor
5. B. Zori: Abeceda klavira
6. I. Thomson: Moderni kurs klavira
7. L. Fletcher: Poetnica za glasovir
8. Herv/Pouillard: Mthode pour piano, dbutants
9. Hajdu: Mlijeni put
Razvijanje harmonikog (akordskog) znanja

- osnove biljeenja, itanja i sviranja akorada u popularnoj i jazz glazbi:
dur i mol kvintakordi
680
ISHODI UENJA
- itanje nota u violinskom i bas kljuu
- sviranje sa 2 ruke zajedno: 2 ruke paralelno (unisono); svaka ruka
razliito (svaka dionica za sebe)
- poznavanje vrsta tehnike: non legato, legato, staccato
- fraziranje
- memoriranje jednostavnih glazbenih sadraja uz pomo analize i
analogije

odsvirati najmanje dvije kompozicije iz gore navedenog popisa.
DRUGA GODINA UENJA GLASOVIRA
NASTAVNI SADRAJ
1. Dur i mol ljestvice do 3 predznaka paralelno i u protupomaku kroz 2
oktave, pripadajui trozvuci s obratima rastavljeno i istodobno kroz 1
oktavu
1a. Osnove biljeenja, itanja i sviranja akorada u popularnoj i jazz glazbi:
kvintakordi i dominantni septakordi
2. Tehnike vjebe s transpozicijama:
- Matz-aban 1. dio
- Schmitt op. 16
3. Matz-aban: 2.dio - zavriti
Nikolajev: izbor vjebica
4. Etude: Duvernoy op 176, izbor
5. Sonatine: izbor najlakih
6. Kompozicije 19. i 20. stoljea: izbor
- Matz-aban: 3.dio
- M. Cipra: Suita za pet prstiju desne ruke
- B. Bjelinski
- P. Dumii
- P. Gotovac
681
izboru nastavnika).
ISHODI UENJA
- usavravanje vrsta tehnike: non legato, legato, staccato
itanje i sviranje akorada
- svjesno memoriranje glazbenih sadraja potpomognuto poznavanjem
tonaliteta i akorada

odsvirati najmanje dvije kompozicije:
- 1 etida (Duvernoy, Lemoine ili lake etide drugih autora)
- 1 stavak sonatine (izbor: prve sonatine: Vanhall, Dussek, Kuhlau) ili 1
kompozicija kompozitora 19.-20. stoljea, ukljuujui i domae autore
TREA GODINA UENJA GLASOVIRA
NASTAVNI SADRAJ
1. Sve dur i mol ljestvice s trozvucima i etverozvucima, istodobno i
rastavljeno kroz 2 oktave
1a. Sviranje kadenci
1b. Biljeenje,itanje i sviranje akorada u popularnoj i jazz glazbi:
obrati kvintakorda i septakorda
2. Tehnike vjebe:
Schmitt op.16 s ritmikim varijantama i transpozicijama
3. Etude: izbor
- Duvernoy op. 176
- Lemoine op. 37
4. Polifone kompozicije: izbor
- Kompozicije autora 17. i 18. stoljea svezak 1a
- J.S. Bach: Male kompozicije
5. Sonatine: izbor
6. Kompozicije autora 19. i 20. stoljea - izbor
682
- I.Lhotka Kalinski: Iverje
- M. Cipra, B. Bjelinski, P. Gotovac

izboru nastavnika).
ISHODI UENJA
- usavravanje slunih i manualnih vjetina
- usavravanje vrsta tehnike: non legato, legato, staccato, portato
- fraziranje, agogika
itanje i sviranje akorada i njihovih obrata
- prepoznavanje oblika i struktura glazbenih djela
- svjesno memoriranje glazbenih sadraja razumijevanjem oblika
i harmonijske strukture glazbenih djela koja se obrauju
- usavravanje interpretacije razliitih glazbenih stilova

odsvirati najmanje dvije kompozicije iz gradiva, te jednu kompoziciju
obiljeenu akordima popularne ili jazz glazbe.
- 1 etida
- 1 polifona kompozicija ili 1 stavak sonatine ili 1 kompozicija
kompozitora 19.-20. stoljea, ukljuujui i domae autore
- 1 kompozicija obiljeena akordima
ETVRTA GODINA UENJA GLASOVIRA
NASTAVNI SADRAJ
1. Dur i mol ljestivice kroz 3 oktave s trozvucima i etverizvucima,
sviranje kadenci
1a. Biljeenje, itanje i sviranje akorada u popularnoj i jazz glazbi:
nonakordi
1b. Uvod u improvizaciju
683
2. Tehnike vjebe:
- Hanon: Pianista virtuoz (s ritmikim varijantama)
3. Etude - izbor:
- Lemoine op. 37
- Czerny op. 849
4. Polifone kompozicije:
- J.S. Bach: Male kompozicije (tee), 12 malih preludija
5. Sonatine - izbor:
- Clementi, Kuhlau, Dussek, Diabelli
6. Kompozicije autora 19. i 20. stoljea:
- Schumann: Jugend album
- ajkovski: Album za mlade
- Majkapar: Minijature
- Kabalevski: 24 lake kompozicije
- I.Lhotka Kalinski: Iverje, Meimurje malo
- L. upanovi: Male forme za male ruke
- R. Matz: Suita za djecu
- I. Lang: Galop (etveroruno)
8. Glazbeni oblici:
- vlastiti rad uenika: motiv, dvotaktna fraza, mala i velika glazbena
reenica, mala i velika perioda

izboru nastavnika).
ISHODI UENJA
- usavravanje slunih i manualnih vjetina
- usavravanje vrsta tehnike: non legato, legato, staccato, portato
itanje i sviranje akorada i njihovih obrata
- prepoznavanje oblika i struktura glazbenih djela
- svjesno memoriranje glazbenih sadraja razumijevanjem oblika
i harmonijske strukture glazbenih djela koja se obrauju
- usavravanje interpretacije razliitih glazbenih stilova
- improvizacija: motiv, fraza, glazbena reenica, glazbena perioda
684
odsvirati najmanje tri kompozicije iz gradiva te jednu kompoziciju obiljeenu
akordima popularne ili jazz glazbe:
- 1 etida
- 1 polifona kompozicija
- 1 stavak sonatine ili 1 kompozicija kompozitora 19.-20. stoljea,
ukljuujui i domae autore
- 1 kompozicija obiljeena akordima
*Ukoliko uenik nastupi na godinjoj produkciji, odsviranu kompoziciju ili

kompozicije nije duan ponoviti na godinjem ispitu.
PRVI RAZRED SREDNJE KOLE
1. Uenici koji su redovno zavrili nau osnovnu kolu, nastavljaju s

programom tree godine uenja glasovira u 1. razredu srednje kole i tako
sa zavretkom 2. razreda zavravaju cjelokupni etverogodinji program
nastave glasovira.
2. Uenici koji zbog godina ivota produuju za jednu godinu osnovno
umjetniko kolovanje, u 1. razredu srednje kole nastavljaju sa programom
4. godine uenja glasovira i tako zavravaju etverogodinji program nastave
glasovira sa zavretkom 1. razreda srednje kole.
685
PREDMET
KINETOGRAFIJA
Razred 1. 2. 3. 4.
Broj sati tjedno 2
kola suvremenog plesa Ane Maleti nastala je na principima uenja

Rudolfa Labana. Jedan od posljednjih projekata koje je Rudolf Laban zapoeo
i ostavio svojim uenicima da ga dovre bilo je razvijanje svrsishodnog i
loginog plesnog pisma. Labanotacija je danas najraireniji oblik plesne
notacije, te postoji tendencija da se sve znaajnije baletne i plesne predstave
notiraju i pohrane u Centralnoj knjinici u New Yorku. Predmet se pouava
u treoj godini srednje kole u trajanju od nastavnih sati (dva puta tjedno) te
ukljuuje teoretsku i praktinu nastavu.
CILJEVI I ZADACI
- nauiti osnovne principe labanotacije i primijeniti ih loginim
zakljuivanjem prilikom uenja novog gradiva
- osposobiti uenike za zapisivanje vlastitih plesnih zamisli i iitavanje
tuih koreografskih uradaka
- povezati nauene sadraje s primjerima iz klasinog baleta, povijesnih
plesova i jednostavnijim primjerima suvremene plesne tehnike (na primjer
Limn)
SADRAJ PREDMETA
- upoznavanje s labanotacijskim znakovljem i osnovnim informacijama
potrebnim za razumijevanje i opisivanje pokreta: smjer, prostorne razine
(labanotacijskim simbolima), te vremenskog trajanja i dijela tijela koje se
kree (labanotacijskim crtovljem)
- prepisivanje i izvoenje jednostavnih koraka u svim smjerovima i
prostornim razinama, razliitog vremenskog trajanja u razliitim mjerama
- gestovi ruku u svim smjerovima i prostornim razinama, razliitog
vremenskog trajanja u razliitim mjerama, te pravilo centralnog i
perifernog izvoenja
- gestovi nogu u svim smjerovima i prostornim razinama, razliitog
vremenskog trajanja u razliitim mjerama, te pravilo korak-gest, te znak
zadravanja
686
- zapisivanje razliitih duina koraka, te kvrenja i pruanja udova
- zapisivanje svih pet vrsta skokova, zapisivanje skokova kroz prostor, te
uvoenje crtice-akcije
- zapisivanje okreta, odreivanje stupnjeva i smjera rotacije, zapisivanje
gestova nogu prilikom okreta, zapisivanje ishodanih okreta i zakrivljene
putanje, odreivanje i zapisivanje fronte
- zapisivanje skokova u okretu
- kretanje trupa, glave te pojedinih zglobova
- prostorni planovi, shematska reprezentacija plesa na pozornici za jednog
ili vie plesaa, te oznaavanje ulazaka i izlazaka s pozornice.
ISHODI UENJA
- poznavanje osnovnog labanotacijskog znakovlja
- prepoznavanje i itanje s lista jednostavnih labanotacijskih primjera koji
sadre korake, gestove ruku i nogu te skokove i okrete
- samostalno oblikovanje, pisanje i izvedba jednostavnih sekvenci sa gore
navedenim sadrajem, te koritenje skokova kroz prostor
- itanje i sastavljanje prostornih planova za jednostavne sekvence i krae
vlastite koreografske kompozicije na temelju gore navedenih elemenata
- itanje i pisanje labanotacijskih primjera koji, osim gore navedenih
vjetina koriste i skok u okretu, te kretanje iz pojedinih dijelova tijela,
trupa i glave.

Provodi se:
ocjena.
a) teorijski (pismeno)
b) praktino
687
PREDMET
POVIJEST PLESA

Razred 1. 2. 3. 4.
CILJEVI I ZADACI
- Stjecanje znanja o znaenju i ulozi plesa u povijesti ljudskog drutva
- Poznavanje temeljnih stilova i razdoblja plesne umjetnosti od prethistorije
do kraja XX stoljea
- Poznavanje autora i izvoaa koji su obiljeili odreeno razdoblje plesne
umjetnosti
- Poznavanje osnovnih teorijskih radova znaajni za razvoj plesne
umjetnosti
- Razumijevanje konteksta nastajanja moderne plesne umjetnosti
- Razumijevanje veza i odnosa izmeu plesne i drugih umjetnosti
- Razumijevanje plesa kao kazaline i vizualne umjetnosti
- Mogunost komparativne analize razliitih stilova i autorskih linosti
- Razvoj kritikog miljenja
TREI RAZRED
BROJ SATI TJEDNO: 1
NASTAVNI SADRAJI
- plesovi prethistorije osnovna podjela
- plesovi Starih civilizacija - ples u starom Egiptu
- ples u antikoj Grkoj (uloga plesa u razvoju kazalita)
- ples u starom Rimu (razvoj pantomime)
- ples u Indiji, staroj Kini i Japanu
- ples u Srednjem vijeku
- ples u crkvi i odnos crkve prema plesu
- osnovna podjela i vrste plesova ( epidemijski, narodni, gradsko-
cehovski, dvorski)
- dvorski plesovi
688
- Dvorski ples u razdoblju Renesanse i Baroka
- razvoj drutvenog plesa prema umjetnikom
- zbornik plesova
- suita
- dvorski balet
- razvoj baleta na dvoru Louis-a XIV i osnivanje Kraljevske baletne
akademije
- Povijest baleta
- traktati
- XVII stoljee, XVIII stoljee, XIX stoljee
- Drutveni ples u XIX i XX stoljeu
ISHODI UENJA
- uoavanje veze plesne umjetnosti prethistorije i kasnijih razdoblja
- uoavanje slinosti i razlika plesova Starih civilizacija i njihov znaaj u
razvoju kazaline umjetnosti
- osvjetavanje znaaja plesne umjetnosti Srednjeg vijeka
- osvjetavanje veze drutvenog i umjetnikog plesa kroz razvoj dvorskog
plesa
- kompetentno faktografsko ovladavanje odabranim autorskim linostima,
izvoaima i teoretiarima baletne umjetnosti do kraja XIX stoljea
- sposobnost uoavanja veza i odnosa meu vremenski i prostorno
udaljenim pojavama i povijesti plesne umjetnosti do kraja XIX stoljea

ETVRTI RAZRED
BROJ SATI TJEDNO: 1
NASTAVNI SADRAJI:
RAZVOJ UMJETNIKOG PLESA U XX STOLJEU

- Ruski balet ( Diagilev, Fokin, Niinski, Balanchin)
- Pretee i utemeljitelji modernog plesa: L. Fuller, I. Duncan
- Moderni ples u Americi: Ruth Saint Denis, M Graham, D. Humprey
- Moderni ples u Europi: J. Dalcroze, R. Laban, M. Wigman, K. Joos
- M. Cunningham razlika izmeu njegovog koncepta i tradicionalnog
modernog plesa
- Postmoderni ples
- Razvoj novih plesnih tehnika (Taylor, Nikolais, Limn, Hawkins)
689
- Razvoj modernog plesa u Europi (R. Cohan, C. Carlson, P. Bausch, S.
Linke)
- Razvoj modernog plesa u Hrvatskoj
- generacija izmeu I. i II. svjetskog rata
- prva poslijeratna generacija
- poetak sustavnog kolovanja (osnivanje kole za ritmiku i ples)
- druga generacija
ISHODI UENJA
- kompetentno faktografsko ovladavanje odabranim autorskim linostima,
izvoaima i teoretiarima plesne umjetnosti XX stoljea
- poznavanje drutvenih i umjetnikih pojava i procesa vanih za nastajanje
moderne plesne umjetnosti
- sposobnost kompetentne analize razliitih pravaca modernog plesa
- uoavanje i shvaanje razloga nastajanja postmodernog plesa i veze s
likovnim umjetnostima i glazbom tog vremena
- razumijevanje konteksta nastajanja moderne plesne umjetnosti u
Hrvatskoj
- sposobnost uoavanja veza i odnosa izmeu razliitih autorskih linosti,
pojava i procesa u suvremenoj plesnoj umjetnosti
- sposobnost uoavanja veza izmeu suvremene plesne, kazaline, likovne i
drugih umjetnosti

Provodi se:
- formativno ( tijekom kolske godine )
ocjena.
c) teorijski ( usmeni i pismeni ispit, seminarski radovi )
690
PREDMET
ANATOMIJA

Razred 1. 2. 3. 4.
Broj sati tjedno 1
CILJ PREDMETA
Stei osnovna znanja o grai i funkciji ovjejeg tijela kao cjeline, upoznati
grau i funkciju sustava organa za pokretanje, krvoilnog i dinog sustava
kao osobito vanih sustava za bavljenje plesom.
ZADACI
Usvojiti spoznaje o osnovnoj grai i funkciji ovjejeg tijela. Razviti
sposobnost uoavanja fiziolokih procesa, osobito u sustavu organa za
pokretanje, krvoilnom i dinom sustavu. Razumjeti opa naela i procese
kod pojaanih zahtjeva za organizam, kao to je pojaana fizika aktivnost
kod plesa. Povezati i primijeniti steena znanja pri plesu.
NASTAVNI SADRAJI
Kotani sustav - graa i vrste kostiju, rast i razvoj kostiju, funkcija i
organizacija kostura,
kosti glave i trupa, kosti udova
Sustav zglobova - graa zglobova, vrste i mehanika zgloba, glavni
zglobovi tijela
Miini sustav - vrste i graa miia, rad miia, osobine i podjela , miia
po funkciji,
najvaniji miii tijela
Srce i krvoilni sustav - izgled i graa srca, fiziologija rada srca, krvni
optok, krv
Dini sustav - gornji dini putovi, donji dini putovi, fiziologija disanja
Probavni sustav - graa i funkcija probavnog sustava
Urinarni sustav graa i funkcija urinarnog sustava
Spolni sustav graa i funkcija spolnog sustava ene
ivani sustav podjela ivanog sustava, sredinji ivani sustav,
refleksni luk
691
Sustav osjetila receptori i opi osjeti, uho, oko, koa
ISHODI UENJA
- usvojiti spoznaje o osnovnoj grai i funkciji ovjejeg tijela
- razviti sposobnost uoavanja fiziolokih procesa, osobito u sustavu organa
za pokretanje, krvoilnom i dinom sustavu
- razumjeti opa naela i procese kod pojaanih zahtjeva za organizam, kao
to je pojaana fizika aktivnost kod plesa
- povezati i primijeniti steena znanja pri plesu.
METODIKE NAPOMENE
Uenika motivacija pokree se primjenom suvremenih strategija pouavanja
zasnovanih na metodama kritikog miljenja, aktivnog i suradnikog uenja,
a uz upotrebu pomagala kao to su modeli, prozirnice, pripremljeni tekstovi i
drugi materijali za uenike, ukljuujui samoevaluaciju.
Obaveze uenika:
- redovito polaenje nastave
- aktivno sudjelovanje i problemski pristup temama
- uredno voenje biljeaka (nema udbenika) portfolio

Provodi se:
ocjena.
b) praktino
692
PREDMET
OSNOVE KOREOGRAFSKE KOMPOZICIJE
Razred 1. 2. 3. 4.
Broj sati tjedno 2
Razred 1. 2. 3. 4.
CILJ PREDMETA
Cilj predmeta je osposobljavanje uenika za oblikovanje koreografske
kompozicije te kompetentno koritenje znanja o koreografskom procesu u
teorijskom i izvoakom obliku.
ZADACI
Upoznavanje osnovnih elemenata koreografske kompozicije.
Osposobljavanje za praktinu primjenu principa oblikovanja
koreografske kompozicije kroz samostalno oblikovanje zadataka iz
obraenih nastavnih sadraja.
Razvijanje sposobnosti samostalnog i organizacijskog rada s drugim
uenicima kroz procese koreografiranja.
Poticanje kreativnosti kod uenika.
Razvijanje sposobnosti usmjerenog praenja i analize koreografske
kompozicije.
Ovladavanje strunom terminologijom.
693
III. RAZRED
SADRAJ PREDMETA
MOTIV
Podjela motiva
- Motiv unutar tijela (kao kretnja, fokus, zvuni kontakt, glas)
- Motiv izvan tijela kao dio vee koreografske kompozicije (glazba, objekt,
formacija plesaa, prostorni poloaj, drugo)
Razvoj motiva
- Unutar tijela: tempo, ritam, intenzitet, tok, stanka, redoslijed, prostor-kroz
tijelo, drugo
- U skupini (kao prenoenje i preuzimanje motiva): odmah ili postupno,
povremeno ili za stalno, potpuno ili djelomino, daljnji razvoj motiva
SASTAVLJANJE I STRUKTURIRANJE SEKVENCI

Izvorita plesnog vokabulara:
- dijelovi tijela, oblici, ritam, oponaanje ivog bia (ljudskog karaktera ili
ivotinje), neto drugo (prijedlozi uenika)
Prostorni ustroj:
- razina, fronta, prostorna tendencija, prostorni plan
Intenzitet izvoenja:
- snano, lagano (izdvojeno, u kombinaciji, varijante snanog ili laganog)
Vremensko-ritamska organizacija:
- ritam, repetitivnost, fraziranje (pauza i suspenzija)
Matematiki ustroj:
- reverzibilnost
STRUKTURIRANJE KOREOGRAFSKE KOMPOZICIJE

Glazbeni oblici:
- AB, ABA, rondo, tema s varijacijama
Kreiranje fokalnog sredita
Matematike kombinacije
Slobodni odabiri
POZORNICA
Planovi pozornice:
- prednji, sredinji i stranji plan.
Vanost odreenih pozicija na pozornici
694
OBJEKT NA SCENI
Vrste objekta:
- odjea, kulisa, predmeti, dio tijela, druga osoba
Objekt kao sekundarno obiljeje koreografije:
- kao poticaj za stvaranje zvune kulise
- kao uporabni predmet
- kao element scenografije
Objekt kao tema, izvor i poticaj za koreografsku kompoziciju:
- doslovno i preneseno znaenje objekta
- odnos prema objektu
Doslovnost i metaforinost na sceni i u drugim oblicima umjetnosti

ISHODI UENJA
- Sposobnost primjene razliitih tehnika razvijanja motiva.
- Sposobnost prepoznavanja motiva unutar koreografske kompozicije.
- Sposobnost oblikovanja plesnih fraza i sekvenci.
- Sposobnost integriranja objekta u koreografsku kompoziciju.
- Ovladavanje strukturiranim i smislenim kretanjem u prostoru.
- Osvijeten osjeaj za grupu i druge plesae tijekom izvoenja
koreografske kompozicije.
- Razvijen osjeaj odgovornosti i tolerancije u radu s drugim uenicima.
- Sposobnost usmjerenog praenja i analize koreografske kompozicije.

Provodi se:
Za zakljunu ocjenu uzimaju se u obzir formativna, sumativna i
komisijska ocjena.
a) teorijski (provjera biljeaka uenika te njihovih pisanih analiza osobnih
zadataka i zadataka drugih uenika)
- solo zadaci uenika
- skupni zadaci uenika
695
METODIKE NAPOMENE
Gledanje ivih izvedbi, video ili DVD izvedbi vrijednih koreografskih
ostvarenja domaih i stranih koreografa.
Ilustracija zadataka na, za to posebno odabranim, video primjerima
IV. RAZRED
SADRAJ PREDMETA
ELEMENTI KOREOGRAFSKE KOMPOZICIJE

Koreografija
Izvedba
Kostimi
Svjetla
Scenografija
Objekti
Drugo (multimedija, druge umjetnosti)
DINAMIKA KOREOGRAFSKE KOMPOZICIJE

Grupna:
- Razvijanje osjeaja za energiju skupine obzirom na faktore pokreta
prostor (razina, oblik, fronta, prostorna usmjerenost) i vrijeme (tempo,
duina trajanja odreene situacije).
- Akcija-reakcija
Individualna:
Akcija-reakcija
Prijelazi izmeu scena:
pretapanje, rez, nagli prekid, stiavanje i pojaavanje dinamike.
Dinamika dramaturkog razvoja:
rastua-jenjavajua, rastua, jenjavajua, linearno nizanje scena,
kaskadni model, knjievni model.
ANALIZA KOREOGRAFSKE KOMPOZICIJE

Promatranje cjeline, elemenata, detalja.
Bitni i manje bitni elementi za analizu te kako ih zamijetiti unutar
pojedine koreografske kompozicije.
Razlikovanje opisa od kritikog pristupa.
696
RAZLIITE UPOTREBE I PRISTUPI GLAZBI I ZVUKU
Glazba i zvuk kao osnovni poticaj za oblikovanje koreografske
kompozicije.
Koreografska kompozicija kao poticaj za komponiranje glazbe i
oblikovanje zvune kulise.
Razvijanje stava i odreivanje odnosa prema glazbi: podravanje glazbe,
suprotstavljanje (kontriranje) glazbi, superponiranje, preoblikovanje,
ignoriranje.
ODABIR TEME
Izvor teme
Sadraj teme: konkretno - apstraktno
Primjerenost teme dobi uenika
SCENSKI (NE)GOVOR MOGUNOSTI UPORABE TEKSTA

Tekst kao polazite ili inspiracija za ostvarenje koreografske kompozicije:
slog, rije, reenica, stih, drugo
Tekst u funkciji ritma ili glazbe (nesemantinost):
stvaranje zvune kulise pomou teksta
Tekst kao prenositelj znaenja:
interakcija teksta i pokreta
ORGANIZACIJA KOREOGRAFSKOG RADA

Priprema: odabir i oblikovanje teme, odabir plesaa, odabir radnih
metoda, plan proba (samostalni rad uenika)
Proces: rad uenika s drugima
Prezentacija: predstavljanje gotove koreografske kompozicije publici
ISHODI UENJA
Sposobnost uoavanja i prepoznavanja elemenata koreografske
kompozicije.
Sposobnost usmene i pisane analize koreografske kompozicije.
Sposobnost kompetentne uporabe glazbe i zvuka u koreografskoj
kompoziciji.
Sposobnost organizacije procesa koreografiranja.
Sposobnost voenja i organizacije rada u skupini i sa skupinom.
Sposobnost odabira tema iz razliitih izvorita.
Sposobnost integracije teksta u koreografsku kompoziciju.
697
Provodi se:
ocjena.
a) teorijski (provjera biljeaka uenika te njihovih pisanih analiza osobnih
zadataka i zadataka drugih uenika; pisani ispit)
- solo zadaci uenika
- skupni zadaci uenika
METODIKE NAPOMENE
Gledanje ivih izvedbi, video ili DVD izvedbi vrijednih koreografskih
ostvarenja domaih i stranih koreografa.
Ilustracija zdataka na, za to posebno odabranim, video primjerima.
698
PREDMET
METODIKA SUVREMENOG PLESNOG ODGOJA
Razred 1. 2. 3. 4.
Broj sati tjedno 3
Nastavni predmet Metodika suvremenog odgojnog plesa sastoji se od

teorijskog dijela i vjebi. Kroz teorijski dio uenici usvajaju sadraje esnaest
tema teorije umjetnosti pokreta R. Labana, osmiljenih za primjenu u odgojno
- obrazovne svrhe. U praktinom dijelu nastave uenici vjebaju izvoenje
nastave po metodi A. Maleti i piu pripreme za izvoenje nastavnog sata, koju
je osmislila autorica programa. Praktini rad se temelji na osam osnovnih tema,
iji su sadraji prema Labanovom miljenju dovoljni za rad s predkolskim i
osnovnokolskim uzrastom djece.
CILJ PREDMETA
Cilj predmeta je osposobiti uenike za izvoenje nastave suvremenog odgojnog
plesa.
ZADACI
- stjecanje osnovnih znanja i vjetina u planiranju, organiziranju i izvoenju
nastave suvremenog odgojnog plesa
- upoznavanje s Labanovim uenjem o odgojnom plesu
- primjena Labanovog uenja u nastavi odgojnog plesa po metodi Ane
Maleti
- razvijanje kreativnog pristupa Labanovim temama odgojnog plesa,
- razvijanje sposobnosti svjesnog integriranja pomonih tema u glavnu
temu sata
- upoznavanje s nainom pisanja priprema za izvoenje nastavnog sata,
- stjecanje praktinog iskustva u voenju nastavnog sata,
- razvijanje vjetine verbalne komunikacije s uenicima,
- poticanje zanimanja uenika za pedagoko zvanje.
699
NASTAVNI SADRAJI
OSNOVNE TEME
I. tema - Svijest o vlastitom tijelu u pokretu

II. tema - Spoznaja vremenskog trajanja i jaine pokreta kao elemenata
ritma
III. tema - Spoznaja prostora i prostorne orjentacije
IV. tema - Tok pokreta
V. tema - Prilagoavanje partneru i suradnja u skupini
VI. tema - Tijelo kao instrument u plesu
VII. tema - Spoznaja osnovnih izraajnih akcija
VIII. tema - Radni ritmovi i plesovi rada
I. tema - Svijest o vlastitom tijelu u pokretu

- karakteristine kretnje pojedinih dijelova tijela
- spoznaja o mogunostima kretanja pojedinih dijelova tijela i itavog tijela
- razvijanje kinestetikog osjeaja za kretanje pojedinih dijelova tijela i
itavog tijela
Nastavne jedinice za izvoenje vjeba:

- naini kretanja tijela prostorom (lokomocija)
- izraajni pokreti ruku ( geste )
- kretanje prostorom voeno pojedinim dijelovima tijela
- kontakti i podupiranja (unutar vlastitog tijela i u radu s partnerom)
- stavovi ( simetrini i asimetrini )
- prenoenje karakteristinih kretnji pojedinih dijelova tijela na druge
djelove tijela
II. tema - Spoznaja vremenskog trajanja i jaine pokreta kao elemenata ritma
- kretanje u subjektivnom osjeaju u odnosu prema faktoru pokreta
Vrijeme
- kretanje u subjektivnom osjeaju u odnosu prema faktoru pokreta Jaina
- kretanje u objektivnom doivljaju u odnosu prema faktoru pokreta
Vrijeme
- kretanje u objektivnom doivljaju u odnosu prema faktoru pokreta
Jaina

- svjesno kretanje brzo - polagano
700
- svjesno kretanje snano - lagano
- svijesno izvoenje njihaja, impulsa i zamaha s pravilnim naglascima
III. tema - Spoznaja prostora i prostorne orjentacije

- tijelo u osobnom prostoru
- tijelo u opem prostoru

- doivljaj prostora u odnosu na vlastito tijelo - blizu - daleko
- doivljaj prostora prodiranjem, dijeljenjem, obuhvaanjem i
ispunjavanjem
- osnovni smjerovi kretanja prostorom - naprijed, natrag - gore, dolje -
desno,
lijevo
- izravni i neizravni prostorni putevi u opem i osobnom prostoru
- prostorne razine
- prostorne zone tijela
IV. tema - Tok pokreta

- kinestetiki osjeaj za tijelo u kretanju i mirovanju
- slobodni i vezani tok pokreta
- izvoenje pokreta u slijedu iz zgloba u zglob (sukcesivno)
- izvoenje pokreta iz nekoliko zglobova istovremeno (simultano)
- isprekidano i povezano izvoenje pokreta
- stvaranje cjelina pokreta (motiv, fraza sekvenca)

- kretanje u slobodnom i vezanom toku pokreta
- simultano odvijanje pokreta
- sukcesivno odvijanje pokreta
- isprekidano izvoenje pokreta
- povezano izvoenje pokreta
- stvaranje cjelina pokreta - zastoj i prekid toka pokreta u odnosu na
faktore pokreta Prostor, Vrijeme, Jaina
V. tema - Prilagoavanje partneru i suradnja u skupini

- mogunosti meusobnih odnosa u kretanju plesaa u paru i skupini

- voditi i slijediti kretanje u radu s partnerom i skupinom
701
- pitanje i odgovor oblikovani pokretom
- imitacija u radu s partnerom
- istovjetno i suprotno kretanje
- zrcalno kretanje
VI. tema - Tijelo kao instrument u plesu

- osnovni principi tjelesne tehnike: - pravilna postava tijela
- pravilno izvoenje pokreta
- pravilno disanje
- opa tjelesna pripremljenost

- pravilna postava tijela u stavu i kretanju te odnos izmeu pojedinih
dijelova
tijela (konekcije)
- ravnotea na jednom ili vie uporita (u simetrinim i asimetrinim
poloajima
u tri razine prostora)
- prijenos teine tijela preko poluunja i preko poluprstiju
- vjetina prijelaza poloaja
- artikulacija pet vrsti skokova (pravilan odraz, let i doskok)
- vrtnje i okreti
VII. tema - Spoznaja osnovnih izraajnih akcija

- buenje i razvijanje osjeaja za osnovne izraajne akcije eforte

- umovi i zvukovi kao poticaj za buenje i razvijanje osjeaja za
izraajnost pokreta
- glazba kao poticaj za buenje i razvijanje osjeaja za izraajnost pokreta
- tekst kao poticaj za buenje i razvijanje osjeaja za izraajnost pokreta
- radnje kao poticaj za buenje i razvijanje osjeaja za izraajnost pokreta
- unutranja stanja i raspoloenja ovjeka kao poticaj za buenje i
razvijanje osjeaja za izraajnost pokreta
VIII. tema - Radni ritmovi i plesovi rada

- radni pokreti
- efort ritmovi rada
702
- oponaanje poslova u kui, u dvoritu, na polju, na brodu i sl. (radni pokreti
u dvodobnoj i trodobnoj mjeri)
- umovi i zvukovi koji nastaju tijekom rada kao zvuna pratnja radnim
pokretima
- plesna stilizacija radnih pokreta
TEME NADGRADNJE
Kroz nastavne sadraje IX, X, XI, XII, XIII, XIV, XV i XVI teme, koje
ine proirenje i nadgradnju osnovnih tema uenici e proiruju spoznaju o
suvremenom odgojnom plesu i stjeu osnovna znanja o umijeu oblikovanja
koreografske kompozicije.
IX. Tema - Spoznaja oblika koje pokretima opisujemo oko tijela i oblika
koje vlastitim tijelom modeliramo u prostoru
X. tema - Prijelazi izmeu effort - akcija
XI. tema - Kretanje kinesferom po zakonitostima prostorne harmonije
XII. tema - Meusobno proimanje oblika i sadraja
XIII. tema - Elevacija
XIV. tema - Buenje osjeaja za rad u grupama
XV. tema - Grupne formacije
XVI. tema - Pokret kao ples i ples kao umjetnost
ISHODI UENJA
- poznavanje sadraja 16 Labanovih tema
- sposobnost planiranja, organiziranja i izvoenja nastavnog sata
suvremenog odgojnog plesa
- sposobnost odgojnog djelovanja kroz nastavu suvremenog odgojnog plesa
- kreativna suradnja s nastavnikom korepetitorom
- primjena steenih znanja iz predmeta Glazbena umjetnost i ritmika
pri izboru glazbe i zvune kulise za potrebe nastavnog procesa i za
javne nastupe

Provodi se:
703
ocjena.
a) teorijski (usmeni i pisani ispit)
b) praktino izvoenje nastavnog sata na izabranu temu, prema prethodno
napisanoj pripremi u dogovoru s predmetnim nastavnikom
METODIKE NAPOMENE
Teorijska i praktina znanja koja uenici stjeu kroz nastavu metodike treba
povezati sa znanjima i vjetinama koja su uenici usvojili tijekom kolovanja
u osnovnoj i srednjoj koli te ih povezati u zaokruenu cjelinu spoznaja o
suvremenom plesu.
U praktinom dijelu nastave uenici u poetku prisustvuju nastavi u
razrednim odjelima osnovne kole, a kasnije samostalno vode nastavu. Koje e
nastavne jedinice biti obraene na satima kojima uenici prisustvuju i onima
koje uenici samostalno vode, treba unaprijed dogovoriti sa nastavnikom
metodike. Za svaki sat na kojemu samostalno izvode nastavu, uenici moraju
prirediti pripremu za sat. Prije izvoenja sata koji e se temeljiti na odreenoj
pripremi, uenik u suradnji s nastavnikom metodike ispravlja pripremu i daje joj
konani oblik. Predloene metodske jedinice za praktine vjebe u pojedinim
temama mogu se nadopunjavati novima sukladno broju i predznanjima uenika
u razrednom odjelu ili obrazovnoj skupini. U teorijskom dijelu treba koristiti
razne oblike rada u nastavi da se uenike potakne na to vee zalaganje u
procesu stjecanja novih znanja. Za vrijeme praktinog rada pojedinog uenika,
ostali uenici obrazovne skupine ili razrednog odjela su takoer prisutni i
biljee svoja zapaanja, koja na sljedeem satu obrazlau.
SUOODNOSI S OSTALIM PREDMETIMA

Nastavni predmet Metodika suvremenog plesnog odgoja uspostavlja tijesne
suodnose sa svim predmetima koje obuhvaa Nastavni program za osnovnu i
srednju kolu suvremenog plesa Ane Maleti.
Uenike se osposobljava da kroz odgojno-obrazovni rad prenose znanja i
vjetine usvojene tijekom kolovanja.
704
PREDMET
PEDAGOGIJA
Razred 1. 2. 3. 4.
Broj sati tjedno 2
CILJ PREDMETA:
Stei osnovna znanja o pedagogiji kao znanosti i odgojno-obrazovnoj
djelatnosti. Razvijati kod uenika vjetinu komuniciranja i empatinost, te
samostalnost u radu i sposobnost za timski rad. Razvijati kod uenika svijest o
vanosti odgoja i obrazovanja u plesnom stvaralatvu, senzibiliziranje uenika
za bavljenje plesnom pedagogijom te potrebu za cjeloivotnim uenjem.
ZADACI
- upoznati uenike s cjelovitim sustavom pedagogijske znanosti (razvijanje
pozitivnog djelovanja u raznim poslovima i zanimanjima)
- usvojiti osnovne pedagoke pojmove, zakonitosti, oblike i naine
djelovanja
- upoznavanje zakonitosti odgojno-obrazovnog procesa ( posebno
praktinog djelovanja u razliitim ivotnim dobima odgajanika i
ivotnim sredinama i specifinostima u razvoju)
- razvijanje humanih meuljudskih odnosa
- povezivanje uenikih iskustava iz ivota, primjerima iz prakse
- osposobljavanje za samostalnost u radu i timski rad
- razvijanje vjetine komuniciranja
- nauiti uenike uiti i razvijati pozitivan stav prema cjeloivotnom
uenju
NASTAVNI SADRAJI
Odgoj i pedagogija - pojam i fenomen odgoja, definicija i temeljna obiljeja
odgoja; faktori razvoja linosti mo i granice odgoja, pojam pedagogije,
sustav pedagogijske znanosti i pedagogijske discipline, pedagogija i njen razvoj
- presjek kroz povijest, cilj i svrha odgoja, opi i posebni zadaci odgoja
Organizacija i provoenje odgoja - meuljudski odnosi temelj odgojnog

procesa, empatija, metode i obliciodgojnog rada, imbenici odgoja, odgojni
principi (naela) i njihova primjena u praksi, interakcija i komunikacija u
razredu (ne)verbalna, osobine i tipovi odgajatelja, ples i odgoj
705
Odgojna podruja intelektualni, moralni, tjelesni, estetski i radni odgoj
Odgojno djelovanje u odnosu prema ivotnoj dobi i posebnostima u

razvoju - predkolska pedagogija,njezin predmet i posebnosti; kolska
pedagogija, njezin predmet i posebnosti; andragogija, njezin predmet i
posebnosti; specijalna pedagogija ciljevi i zadae odgojnog rada s osobama
s posebnostima u razvoju, oblici i metode rada s osobama: oteena vida,
oteena sluha, oteena glasa i govora, socioemocionalnim odstupanjima,
tjelesno invalidnim, mentalno retardiranim, s autizmom; cjeloivotno
obrazovanje
ISHODI UENJA
- usvojiti spoznaje o sustavu pedagogijske znanosti (razviti pozitivno
djelovanje u raznim poslovima i zanimanjima)
- usvojiti osnovne pedagoke pojmove, zakonitosti, oblike i naine
djelovanja
- upoznati zakonitosti odgojno-obrazovnog procesa ( posebno praktinog
djelovanja u razliitim ivotnim dobima odgajanika i ivotnim sredinama
i specifinostima u razvoju)
- razviti sposobnost uspostavljanja humanih meuljudskih odnosa
- povezati uenika iskustava iz ivota sa sadrajima nastavnog predmeta
- biti sposoban za samostalnost u radu i timski rad
- razviti vjetine komuniciranja
- nauiti uiti i razviti pozitivan stav prema cjeloivotnom uenju
METODIKE NAPOMENE
Uenika motivacija pokree se primjenom suvremenih strategija pouavanja
zasnovanih na metodama kritikog miljenja, aktivnog i suradnikog uenja,
a uz upotrebu pomagala kao to su pripremljeni tekstovi i drugi materijali za
uenike, ukljuujui samoevaluaciju.
Obaveze uenika:
- redovito polaenje nastave
- aktivno sudjelovanje i problemski pristup temama
- uredno voenje biljeaka (nema udbenika) portfolio
- pretraivanje literature (obvezne i po izboru)
- obrada jedne teme - seminarski rad

Provodi se:
706
ocjena.
b) praktino
707
POTREBNA STRUNA SPREMA
NASTAVNI PREDMETI:
Ples - plesa suvremenog plesa s umjetnikom scenskom praksom ili

zavrenim studijem (Umjetniki, Kinezioloki, Pedagoki-drutvenog
usmjerenja )
Ples-Laban - plesa suvremenog plesa s umjetnikom scenskom praksom
ili zavrenim studijem (Umjetniki, Kinezioloki, Pedagoki-
drutvenog usmjerenja
Ritmika - plesa suvremenog plesa s umjetnikom scenskom praksom
ili zavrenim studijem (Umjetniki, Kinezioloki, Pedagoki-
drutvenog usmjerenja
Funkcionalna tjelesna tehnika - plesa suvremenog plesa s umjetnikom
scenskom praksom
Suvremena plesna tehnika - diplomirani plesa ili plesa suvremenog plesa s
umjetnikom scenskom praksom
Klasini balet - plesa klasinog baleta
Narodni plesovi - profesor (zavren odgovarajui studij: Kinezioloki,
Pedagoki-drutvenog usmjerenja) sa umjetnikom
scenskom praksom u narodnim plesovima
Scenska praksa - profesionalni umjetnik, plesa ili koreograf
Kinetografija - plesa suvremenog plesa sa zavrenom specijalizacijom u
kinetografiji
Osnove koreografske kompozicije - plesa suvremenog plesa s umjetnikom
koreografskom scenskom praksom
ili zavrenim studijem (Umjetniki,
Pedagoki-drutvenog usmjerenja
Metodika suvremenog odgojnog plesa plesa suvremenog plesa sa
Uiteljskim ili Filozofskim
fakultetom
Glazbena umjetnost - profesor teorijskih glazbenih predmeta, profesor glazbene
umjetnosti
Povijest plesa - profesor (zavren odgovarajui studij: Pedagoki-drutvenog
usmjerenja, Umjetniki)
Anatomija - doktor medicine koji radi u nastavi
Pedagogija - dipl. pedagog
Glasovir - profesor klavira
Korepeticija - profesor klavira, profesor glazbene umjetnosti
708
PROSTORNI UVJETI I OPREMA
NASTAVNI PREDMETI:
Ples
Ples-Laban
Ritmika
Funkcionalna tjelesna tehnika
Suvremena plesna tehnika
Klasini balet
Narodni plesovi
Scenska praksa
Kinetografija
Osnove koreografske kompozicije
Metodika suvremenog odgojnog plesa
Plesna dvorana cca 80 -100 m2 osvijetljena prirodnim svjetlom, suha i

zrana, potrebne visine s vibrirajuom podlogom obloena plesnim podom
s ogledalima na jednom zidu i ugraenim tapovima. U pripadajuu opremu
spadaju glasovir odnosno pianino, CD player sa zvunicima, kolska ploa, i
ormari za udaraljke i stol i stolica za nastavnika.
NASTAVNI PREDMETI:
Glazbena umjetnost
Povijest plesa
Anatomija
Pedagogija
Kinetografija
Osnove koreografske kompozicije
Metodika suvremenog odgojnog plesa
Uionica za grupnu nastavu opremljena klupama, stolicama, glasovirom

(samo za Glazbenu umjetnost), kolskom ploom, CD playerom , grafoskopom
s pripadajuim platnom, televizorom, VHS i DVD playerom.
NASTAVNI PREDMET:
Glasovir
Uionica za individualnu nastavu s pripadajuim instrumentom
709
AUTORI NASTAVNOG PROGRAMA
NASTAVNI PREDMETI AUTORI

PLES Jasmina Zagrajski Vukeli
PLES-LABAN Ivanica Jankovi, prof. mentor
RITMIKA Tanja Ivani, Ira Biani,
Jasmina Zagrajski Vukeli
FUNKCIONALNA TJELESNA TEHNIKA Adrijana Barbari Pevek
Hilari Strugar, Renata Vranekovi
SUVREMENA PLESNA TEHNIKA Nataa Jurii,
Adrijana Barbari Pevek,
Renata Vranekovi
KLASINI BALET Oksana uljat, Ksenija Faber
NARODNI PLESOVI Damir Vui, prof.
SCENSKA PRAKSA Normela Krei-Vrkljan, prof.
GLAZBENA UMJETNOST urica Kubik Vlahovi, prof.
Sanja Podnar, prof.
GLASOVIR Vlasta Barle Krajcer, prof., ore Manojlovi, prof.,
Lada Menac, prof.
KINETOGRAFIJA Jasna imek Tarbuk
POVIJEST PLESA Normela Krei-Vrkljan, prof.
ANATOMIJA Dr.med. Biserka Marn, prof. mentor
OSNOVE KOREOGRAFSKE
KOMPOZICIJE Nensi Lazi
METODIKA SUVREMENOG
PLESNOG ODGOJA Jelena Vrdoljak, prof. savjetnik
PEDAGOGIJA Zlata imunovi, prof.
UREDILE I PRILAGODILE: Tanja Ivani, Ivanica Jankovi,

Normela Krei-Vrkljan, Lada Menac
Prijepis: urica Stoi
710
za srednju plesnu kolu
za zvanje scenski plesa
Zagreb, 2008.
711
SADRAJ
1. UVOD ............................................................................................ 713
2. NASTAVNI PLAN ........................................................................ 715
3. NASTAVNI PROGRAMI
Redovita nastava
Tehnika klasinog baleta ................................................................... 716

Tehnika suvremenog plesa ................................................................. 727
Suvremeni ples ................................................................................... 734
Narodni plesovi i obiaji ................................................................... 748
Jazz dance .......................................................................................... 751
Step .................................................................................................... 761
Ritmika i glazba ................................................................................ 764
Povijest plesa ..................................................................................... 785
Anatomija ......................................................................................... 787

Izborna nastava
Scenska praksa ................................................................................. 789

Osnove vokalne tehnike .................................................................. 790
Osnove scenskog govora ................................................................. 793
Metodika ......................................................................................... 795
Fakultativna nastava
Plesna radionica .............................................................................. 800
4. AUTORI ..................................................................................... 800
712
UVOD
Plesno obrazovanje umjetniki je odgojno-obrazovni proces koji objedinjuje

tjelesne, emotivne i intelektualne sposobnosti uenika. Tijekom kolovanja
obrazuje se umjetnika linost s razvijenim sposobnostima izraavanja
pokretom.
Nakon zavrenog etvrtog razreda srednje kole i poloenog zavrnog
ispita uenici stjeu IV. stupanj strune spreme i zvanje SCENSKI PLESA.
Cilj obrazovanja u srednjoj plesnoj koli jest osposobljavanje tijela
kao instrumenta plesnog izraavanja. To podrazumijeva razvoj motorikih,
afektivnih i kognitivnih sposobnosti uenika. Naglasak na razvoju pojedinih
sposobnosti varira u skladu s ciljevima pojedinih nastavnih predmeta. U prvom
razredu naglasak je vie na razvoju motorikih i afektivnih, a u manjem opsegu
kognitivnih sposobnosi.Tijekom godina kolovanja taj se odnos mijenja u skladu
s psihofizikim sazrijevanjem uenika, da bi se u etvrtom razredu omjer sva tri
podruja sposobnosti izjednaio. Osim propisanih nastavnih sadraja u svim se
nastavnim predmetima velika pozornost pridaje stvaralatvu uenka, koji kroz
samostalno oblikovane manje plesne cjeline ili koreografke skice primjenjuju
usvojena znanja na nov i drugaiji nain, istrauju nove mogunosti plesnog
izriaja, te tako zadovoljavaju svoju potrebu za kreativnou. Svladavanjem
nastavnih sadraja redovite, izborne i fakultativne nastave uenici stjeu iroko
plesno obrazovanje, koje im omoguava aktivno ukljuivanje u suvremenu
plesnu scenu, plesnu pedagogiju i terapiju pokretom. Uenici su po zavretku
kolovanja osposobljeni za nastavak obrazovanja na postojeim plesnim
akademijama.
Srednja kola traje etiri godine.
Nastavni sat u pravilu traje 45 minuta. Nastava svih predmeta izvodi se kao
skupna nastava u razrednim odjelima ili obrazovnim skupinama. Nastava je
organizirana kao redovita i izborna nastava.
kola moe omoguiti zavravanje srednje kole u vremenu kraem
od propisanog za uenike koji se istiu znanjem, sposobnostima i vjetinama.
Iznimno nadareni uenici mogu tijekom jedne kolske godine zavriti dva
razreda.
kola moe organizirati nastavu i polaganje ispita iz pojedinih predmeta
ili cjelokupnog programa za pojedinu godinu kolovanja i za kandidate starije
od 18 godina.
U prvi razred srednje kole u pravilu se upisuju uenici temeljem
Svjedodbe o zavrenoj osnovnoj plesnoj koli i poloene audicije.
Nadareni kandidati koji nisu imali mogunost pohaanja osnovne plesne
kole pohaaju pripremni razred u kojem stjeu znanja i vjetine potrebne za
713
polaganje audicije. Iznimno nadareni kandidati, za koje ispitno povjerenstvo
utvrdi da imaju znanja i vjetine potrebne za uspjeno svladavanje nastavnog
programa prvoga razreda srednje kole, nakon uspjeno poloene audicije
upisuju prvi razred srednje kole.
U prvi razred srednje kole mogu se upisati svi kandidati koji uspjeno
poloe audiciju.
Usvojenost gradiva u pravilu se pokazuje u obliku javnog sata i ispita.
Uenike tijekom nastavne godine prati i ocjenjuje predmetni nastavnik, a na
kraju nastavne godine i trolana komisija. Svrha javnog sata jest stjecanje
scenskog iskustva, a ispita provjeravanje znanja i vjetina. Ocjenu na
polugoditu daje predmetni nastavnik, a na kraju nastavne godine trolano
ispitno povjerenstvo koje ine predmetni nastavnik i dva sustrunjaka.
Sastavni dio cjelokupnog obrazovanja jest javna djelatnost kole koja se
ostvaruje javnim nastupima uenika na kolskim predstavama, natjecanjima,
plesnim susretima, u TV emisijama i na gostovanjima u gradovima izvan
sjedita kole.
714
NASTAVNI PLAN
REDOVITA NASTAVA
NASTAVNI PREDMET PR I II III IV

TEHNIKA KLASINOG BALETA 5 5 5 5 5
TEHNIKA SUVREMENOG PLESA - 5 5 5 5
SUVREMENI PLES 8 4 4 4 4
NARODNI PLESOVI I OBIAJI 2
JAZZ DANCE 3 3
STEP 2 2
RITMIKA I GLAZBA 4 2 2 2 2
POVIJEST PLESA 1
ANATOMIJA 2
UKUPNO 17 18 18 21 22
Nastavni predmet Suvremeni ples izvodi se uz klavirsku korepeticiju u pripremnom

razredu 4 sata tjedno, a u srednjoj koli 2 sata tjedno.
Nastavni predmeti Tehnika klasinog baleta, Ritmika i glazba te Narodni plesovi i

obiaji izvode se uz klavirsku korepeticiju u potpunosti.
IZBORNA NASTAVA

SCENSKA PRAKSA 3 3 4 4
OSNOVE VOKALNE TEHNIKE 2 - -
OSNOVE SCENSKOG GOVORA - 2 -
METODIKA - - 3
FAKULTATIVNA NASTAVA

PLESNA RADIONICA 2 2 2 2
715
NASTAVNI PREDMET
TEHNIKA KLASINOG BALETA
UVOD
Naziv nastavnog predmeta: Tehnika klasinog baleta

Trajanje nastavnog predmeta: 4 godine
Oblik nastave: skupna nastava
Nastavni predmet Tehnika klasinog baleta podrazumijeva stupnjeviti

sustav usvajanja nastavnih sadraja odnosno razliitih koraka klasinog baleta
kroz etiri godine. Poinje se od jednostavnijih koraka i kombinacija u prvoj
godini, pa sve do zahtjevnijih koraka i sloenijih kombinacija u etvrtoj godini,
prema naelu postupnosti i kontinuiteta.
Zadaa ovoga predmeta jest doprinoenje tehniki kvalitetnijoj izvedbi
nastavnih sadraja drugih predmeta. Osnovni koraci klasinog baleta osnova
su nastavnog predmeta u svakoj nastavnoj godini, no dodaju im se teina i
preciznost pri izvoenju te se postupno razvija koordinacija razliitih dijelova
tijela pri izvoenju koraka. Taj sustav precizno razraenih vjebi pomae pri
pravilnom i preciznom izvoenju koraka te razvija koncentraciju i plesnost.
U nastavi se vodi naelom primjerenosti dobi i sposobnostima plesaa,
potujui individualne razlike i predispozicije.
Cilj je usvajanje osnovnih elemenata tehnike klasinog baleta, upoznavanje
s baletnom umjetnou i pridonoenje tehnikoj kvaliteti plesaa.
PRIPREMNI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
Koraci uz tap:
pozicije nogu: I, II, III i V
pozicije ruku: pripremna, prva, trea i druga
demi pli: po I, II, III i V poziciji
grand pli: po I, II, III i V poziciji
relev na poluprstima na ispruenim nogama: po I, II, III i V poziciji
battement tendu u stranu, naprijed i natrag iz I pozicije:
sa pruene noge i iz demi pli
s oputanjem pete u II poziciju
s demi pli u II poziciju
716
pass par terre
battement tendu jet u stranu, naprijed i natrag iz I pozicije
piqu
pojam smjerova en dehors i en dedans
demi rond de jamb par terre i rond de jamb par terre:
na pruenoj nozi
na demi pli
prparation za rond de jamb par terre
poloaj noge sur le cou-de-pied: uslovni, obuhvatni i natrag
battement fondu: u stranu, naprijed i natrag
prstima na pod (piqu) i na 45
battement frapp: u stranu, naprijed i natrag
prstima na pod (piqu) i na 30
battement relevs lent na 45 iz I pozicije u stranu, naprijed i natrag
pass u svim pravcima
battement retir
grand battement jet iz I pozicije u stranu, naprijed i natrag
battement tendu pli soutenu u stranu, naprijed i natrag
battement soutenu na piqu
savijanje tijela natrag (licem tapu)
I i III port de bras kao zavretak vjebi
Koraci na sredini:
pozicije ruku: pripremna, prva, trea i druga
poklon
demi pli: po I, II i V poziciji
grand pli: po I, II i V poziciji
battement tendu u stranu, naprijed i natrag iz I pozicije:
pass par terre
battement tendu jet u stranu, naprijed i natrag iz I pozicije
demi rond de jamb par terre en dehors i en dedans
prparation za rond de jamb par terre
battement frapp na piqu
battement fondu na piqu
battement soutenu na piqu
battement relev lent na 45
I i II port de bras
relevs na poluprstima: I, II i V pozicija
pas polke en face
717
Skokovi allegro:
temps lev saut po I, II i V poziciji
changement de pieds
pas echapp u II poziciju
petit pas chass (en face)
ISHODI POUAVANJA
Na razini vjetina
dranje tijela, nogu, ruku i glave u otvorenom poloaju nogu licem tapu
i u sredini prostora
otvaranje nogu ( en dehors )
poloaj tijela (paulements)
poze crois i effac
prijelazi ruku iz poloaja u poloaj
podizanje na poluprste i sputanje u poetni poloaj
priprema za skok, skok i doskok
poluokrat na dvije noge uz tap
prijenosi teine tijela
geste nogu na 90 u svim smjerovima
PROVJERA ZNANJA I VJETINA

tijekom nastavne godine napredak uenika prati i ocjenjuje predmetni
nastavnik.
Ispit
svi uenici razrednog odjela izvode zadane vjebe koje obuhvaaju
sve nastavne sadraje predviene nastavnim programam za pripremni
razred
PRVI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
Koraci uz tap:
pozicije nogu: IV
demi pli: po IV poziciji
grand pli: po IV poziciji
relev na poluprstima na ispruenim nogama: po IV poziciji
battement tendus u stranu, naprijed i natrag iz V pozicije:
s oputanjem pete u II poziciju
718
s demi pli u II poziciju
pour le pied
battement tendus jet u stranu, naprijed i natrag iz V pozicije
double piqu
balanoire
demi rond de jamb na 45
petit battement sur le cou-de-pied s ravnomjernim prijenosom teine
battement double frapp: u stranu, naprijed i natrag
battement relev lent na 90 iz V pozicije u stranu, naprijed i natrag
battement devellop u stranu, naprijed i natrag
grand battement jet iz V pozicije u stranu, naprijed i natrag
battement soutenus na 45
savijanje tijela (port de bras) u stranu
III port de bras
poluokret iz V pozicije na dvije noge na poluprste
pas de bourre simple (licem tapu)
flick naprijed i natrag na cijelom stopalu
pas coup na cijelom stopalu
pas tomb na mjestu
Koraci na sredini:
male i velike poze croise, efface, ecart, I i III arabesque
demi i grand pli iz V pozicije u epaulement
battement tendus u stranu, naprijed i natrag iz V pozicije:
en face i u paulement
double po II poziciji
battement tendus jet u stranu, naprijed i natrag iz V pozicije
en face i u paulement
jet piqu
demi rond de jamb par terre i rond de jamb par terre na pli
battement frapps na 30
petit battement sur le cou-de-pied s ravnomjernim prijenosom teine
battement fondus na 45
battement soutenus u paulement
battement devellop en face
grand battement jet en face iz I i V pozicije
III port de bras
temps li par terre naprijed i natrag
Skokovi allegro:
719
pas assambl
sissone simple (pred kraj nastavne godine)
sissone ferm u stranu
grand changement de pieds
petit changement de pieds
grand pas chapp na II poziciju
pas chass u svim smjerovima
ISHODI POUAVANJA
Na razini vjetina
svjesno izvoditi pokrete pojedinih dijelova tijela i itavog tijela
precizno izvoditi korake uz tap i u sredini prostora
postii bolju koordinaciju pokreta nogu, ruku, glave i tijela
postii bolju izraajnost izvedbe pokreta
obogatiti plesni rjenik

nastavnik.
Ispit
svi uenici razrednog odjela izvode zadane vjebe koje obuhvaaju sve
nastavne sadraje predviene nastavnim programam za prvi razred
DRUGI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
Koraci uz tap:
male i velike poze croise, efface, ecart, II arabesque u razliitim
vjebama
grand pli s port de bras (samo rade ruke)
battement tendus:
double (s dvojnim oputanjem pete u II poziciju)
pour batterie
s demi pli u IV poziciju
rond de jamb:
na 45 na cijelom stopalu
demi rond na 45 na demi pli
battement fondus:
720
pli relev na cijelom stopalu
double fondus
battement frapp, double frapp i petit battement na poluprstima
battement relev lents: u pozama
battement devellopp: u pozama
rond en lair na 45
grand battement: pointes en face
battement soutenus na 90 en face
flick-flack en face
III port de bras s prstima naprijed i natrag
poluokret na dvije noge en dehors i en dedans na pruenim nogama i iz
demi pli
okret na dvije noge (cijeli krug) iz V pozicije na pruenim nogama
okret fouett za prstima na pod
prparation za pirouette iz V pozicije en dehors
pirouette iz V pozicije en dehors
Koraci na sredini:
demi i grand pli iz IV pozicije en face i paulement
battement fondus u paulement na 45 (male i velike poze)
flick naprijed i natrag
pas coup na cijelom stopalu
pas tomb na mjestu
rond de jamb en lair
pas de bourre simple, pas de bourre de ct i pas de bourre ballott
(na effac i croise)
okret na dvije noge po V poziciji
battement relev lent u paulement na 90
battement devellop u paulement na 90
grand battement jet u paulement
port de bras s nagibom tijela u stranu
temps li par terre s port de bras
poza II arabesque
prparation za pirouette iz V, II i IV pozicije
pirouette iz V i II pozicije
Skokovi allegro:
temps lev saut po IV poziciji
temps saut s pomakom
721
pas echapp u IV poziciju (u paulement)
pas echapp u II poziciju sa zavretkom na jednu nogu
pas glissade
sissone simple en face i u pozama
petit pas jet en face
sissone ferm u svim smjerovima
pas emboite na cou-de-pied
changement de pied en tournant za kruga
ISHODI POUAVANJA
Na razini vjetina

nastavnik.
Ispit
nastavne sadraje predviene nastavnim programam za drugi razred
TREI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
Koraci uz tap:
battement fondus s pli relev i demi rond na 45
battement soutenus na 90 u pozama
battement frapp i double frapp sa zavretkom u demi pli
petit battement sur le cou-de-pied s akcentom naprijed i natrag
flic-flack:
na relev
en tournant za kruga
pas tomb s poluokretom
rond de jamb en lair sa zavretkom na demi pli
battement relev lents i battement devellop s dizanjem na poluprste
722
grand battement jet pass par terre sa zavretkom na piqu naprijed i
natrag
pirouettes iz V pozicije en dedans
cijeli okret iz V pozicije iz demi pli
okret fouett prstima na pod za kruga
Koraci na sredini:
grand pli s port de bras (samo ruke)
battement tendus en tournant za kruga
battement tendus jet balanoire en face i u pozi
demi rond de jamb na 45 i rond na 45 na cijelom stopalu
battement fondus:
double u paulement
battement frapps i double frapps sa zavretkom u demi pli
flick-flack en face
pas coup i pas tomb
battement relevl lents i battement devellop u demi pli
temps li na 90 s prijelazom na cijelo stopalo
grand battement jet s pass par terre (kroz I poziciju) sa zavretkom na
piqu
III port de bras s nogom naprijed ili natrag na demi pli
okret na dvije noge po V poziciji iz demi pli
pas jet fondu s kretanjem naprijed
pirouettes iz V i II pozicije en dedans, iz IV pozicije en dehors i en
dedans
pas glissade en tournant za i cijeli okret
Skokovi allegro:
pas assambl s otvaranjem noge naprijed i natrag
pas balanc
sissone ouvert u svim smjerovima
pas emboite na 45 na mjestu
changement de pied en tournant za kruga
pas echapp en tournant za i kruga
pas echapp battu
sissone tomb
entrechat-quatre
royal
723
ISHODI POUAVANJA
Na razini vjetina

nastavnik.
Ispit
nastavne sadraje predviene nastavnim programam za trei razred
ETVRTI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
Koraci uz tap:
battement fondus:
na 90
na poluprstima
battement double frapp s okretom za i kruga
petit temps relev en dehors i en dedans
rond en lair
s pli relev
na poluprstima
battement relev lent i battement devellop en face i u pozama:
na poluprstima
s pli releve
s demi rond s promjenom poze
battement devellop ballott
grand rond de jamb jet en dehors i en dedans
okret fouett za i kruga s nogom na 45 na cijelom stopalu i na
poluprstima
soutenu en tournant en dehors i en dedans za i cijeli okret
flick-flack en tournant (cijeli krug) en dehors i en dedans
724
Koraci na sredini:
battement tendus en tournant za kruga
battement tendu jet en tournant za i kruga
battement fondus:
s pli relev na cijelom stopalu
na 90
rond en lair sa zavretkom u demi pli
temps li na 90 s prijelazom na poluprste
V port de bras
pas de bourre simple i pas de bourre balott en tournant
okret fouett za , i kruga iz poze u pozu na piqu
soutenus en tournant
prparation za tour en dehors i en dedans iz II i IV pozicije u velikim
pozama
pirouette iz V, II i IV pozicije en dehors i en dedans (2 okreta)
Skokovi allegro:
petit pas jet sa zavretkom u maloj pozi
double pas assambl
pas assambl battu
pas assambl s kretanjem en face i u pozi
grand sissone ouver
ballon
pas de basque
pas de chat
grand pas emboite
ISHODI POUAVANJA
Na razini vjetina
precizno izvoditi sve pokrete obraene kroz nastavne sadraje predviene
programom
725
nastavnik.
Ispit
nastavne sadraje predviene nastavnim programam za etvrti razred
METODIKE NAPOMENE
Nastavni sadraji predmeta Tehnika klasinog baleta u uskoj su vezi s ostalim
nastavnim predmetima, pa se prije svega mora voditi rauna o usklaenosti
i potrebama odnosno nastavnim planovima svih predmeta. Voditelji trebaju
unaprijed provesti planiranje. Najbolje je dogovarati mjesene korekcije.
Temeljna metoda za usvajanje nastavnih sadraja Tehnike klasinog baleta
jest metoda demonstracije, uz pomonu metodu usmenog izlaganja.
U programu predmeta Tehnika klasinog baleta sustavno su, od lakih
prema teima, izloeni osnovni elementi klasinog baleta. Koraci se najprije
ue uz tap, a potom se prenose na sredinu dvorane gdje se osobita pozornost
daje dranju itavog tijela, a posebno ruku. Postupnim dodavanjem pokreta
ruku i glave u vjebama kod tapa, a zatim i na sredini, postupno se sve vie
razvija koordinacija pokreta cijeloga tijela.
U svakom se razredu, usporedno s usvajanjem novih pokreta, mora utvrivati
i ponavljati i cijelo prethodno usvojeno gradivo. To se postie sustavnim
ukljuivanjem obraenog gradiva u sve sloenije kombinacije pokreta.
Uenike treba poticati na ponavljanje te raditi na izdrljivosti i volji za
prevladavanjem tekoa. Takoer ih treba usmjeriti prema samovrednovanju i
kritikom odnosu prema radu skupine, odnosno razviti individualnu plesaku
svijest i svijest pripadnosti ansamblu.
Glazba, to jest korepeticija, vano je pomono sredstvo za razumijevanje
pokreta, pa se stoga velika pozornost mora posvetiti usklaenosti glazbe sa
stupnjem nastave. Nastavnik i korepetitor moraju pomno odabrati glazbu. Pri
izboru posebna se pozornost mora obratiti tome da glazba odgovara plesnim
kombinacijama - stoga je glazbu potrebno iz godine u godinu obogaivati i
njezin sadraj proirivati. Preporuuje se uvrstiti glazbu iz poznatih baleta.
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA

Tijekom svih godina uenja koristit e se glasovir, a po potrebi i sredstva za
reprodukciju zvuka (CD player ili kasetofon) te mediji sa zvunim i slikovnim
zapisom.
726
SUODNOSI S OSTALIM PREDMETIMA
Nastavni sadraji predmeta Tehnike klasinog baleta u uskoj su vezi sa
sadrajima ostalih nastavnih predmeta, pa se prije svega mora voditi rauna
o usklaenosti i potrebama, odnosno nastavnim planovima svih predmeta.
Voditelji moraju unaprijed provesti planiranje najbolje je dogovarati mjesene
korekcije.
NASTAVNI PREDMET
TEHNIKA SUVREMENOG PLESA
UVOD
Naziv nastavnog predmeta: Tehnika suvremenog plesa

Nastavni predmet Tehnika suvremenog plesa podrazumijeva usvajanje

nastavnih sadraja koji osposobljuju tijelo kao instrument izraavanja u plesnoj
umjetnosti. U radu na nastavnim sadrajima ovoga predmeta od najvee je
vanosti primijeniti naela postupnosti, sistematinosti i kontinuiteta. Tijekom
kolovanja uenici e stei izvoake vjetine potrebne scenskom plesau.
Nauit e osnovne vrste pokreta i naine kretanja prostorom. Ravnotea, geste,
skokovi, okreti, padovi u pojedinanom izvoenju i u razliitm kombinacijama
u plesnim sekvencama, osnova su ovoga predmeta. U svakoj nastavnoj godini
dodaje se teina te zahtijeva vea preciznost i vjetina izvoenja.
U etvrtom razredu uenici e se upoznati s razliitim stilovima suvremenih
plesnih tehnika.
Cilj ovog predmeta jest osposobiti tijelo plesaa za izvedbu razliitih
stilova suvremenog plesa.
PRVI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
Vjebe na podu:
vjebe za ugrijavanje vrata, ramena, aka, kukova, koljena i stopala
vjebe za istezanje vrata, ramenog pojasa, ruku, lea, nogu i prepona
(otvorene i zatvorene pozicije)
vjebe za jaanje trbune muskulature i muskulature ruku
727
Vjebe u sredini prostora:
uanj:
poluuanj (demi pli) i duboki uanj (grandi pli) u svim
paralelnim i otvorenim pozicijama
ravnotea:
u poluunju na poluprstima obje noge
na poluprstima potporne noge s vertikalnom osi tijela, radna noga
na passu
na punom stopalu potporne noge, radna noga na passu zatvoreno te
s naglim otvaranjem radne noge pass u stranu
na poluprstima potporne noge, radna noga na passu zatvoreno te s
naglim otvaranjem radne noge na pass u stranu
na cijelom stopalu potporne noge (razvijanje radne noge iznad 90
s hvatom ruke)
na cijelom stopalu potporne noge s nagibom tijela i gestom noge
geste:
simultani i sukcesivni gest noge na 90 u svim smjerovima na
ispruenoj nozi, u poluunju i na poluprstima potporne noge
skokovi:
na mjestu u paralelnoj i otvorenoj prvoj i drugoj poziciji
s odrazom s dvije noge i doskokom na dvije noge s okretom za
360
s odrazom s jedne noge i doskokom na istu nogu s okretom za 360
s odrazom s jedne noge i doskokom na drugu nogu s okretom za
360
s odrazom s jedne noge i doskokom na drugu nogu kroz prostor
Skokovi se izvode na mjestu i kroz prostor.
okreti:
na poluprstima potporne noge oko vertikalne osi tijela za 360,
radna noga u raznim poloajima
za 360 po pravcu (estar)
kombinacija estara i okreta za 360
kombinacija okreta i gesta nogu
kombinacija okreta i kotrljanja
kombinacija okreta i skoka
ispadi:
s cijelog stopala i s poluprstiju potporne noge u sve smjerove, iz
zatvorene i otvorene pozicije nogu
padovi:
u stranu, prema natrag i prema naprijed
728
Svi elementi obraeni tijekom sata izvode se na mjestu i kroz prostor,
samostalno i u kombinacijama.
ISHODI POUAVANJA
Na razini vjetina:
izvesti poluuanj i duboki uanj iz svih paralelnih i otvorenih pozicija
odravati ravnoteu u poluunju na poluprstima obje noge, na
poluprstima potporne noge s vertikalnom osi tijela te na cijelom stopalu
potporne noge, radna noga iznad 90 s hvatom ruke
izvesti geste nogu na 90
izvesti skokove s okretom za 360
izvesti skokove s jedne noge na drugu nogu kroz prostor
pravilan odraz i doskok
izvesti okret za 360
izvesti okret za 360 po pravcu (estar)
izvesti ispad
svjesno izvoditi pokrete itavog tijela i pojedinih dijelova tijela
preciznoi izvoditi pokret
izvesti bolju koordinaciju pokreta
izvesti bolju izraajnost pokreta

nastavnik.
Ispit
solistiki izvesti samostalno sastavljenu plesnu cjelinu temeljenu na
nastavnim sadrajima obraenim tijekom nbastavne godine.
Izvesti dvije skupne koreografije koje je pripremio nastavnik.
DRUGI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
Vjebe za ugrijavanje, istezanje i jaanje miia vrata, ramenog pojasa, ruku,
aka, struka, lea, nogu i stopala izvode se u sredini u stojeem poloaju, u
raznim kombinacijama.
Vjebe u sredini prostora:

uanj: poluuanj (demi pli) i duboki uanj (grandi pli) u svim
paralelnim i otvorenim pozicijama s kontrakcijom tijela
729
ravnotea:
labilna na poluprstima potporne noge
na poluprstima potporne noge u poluunju, s nagibom gornjeg
dijela tijela
na poluprstima potporne noge u poluunju, radna noga na 90
geste:
simultani i sukcesivni gest nogu iznad 90 u svim smjerovima na
ispruenoj nozi, u poluunju i na poluprstima potporne noge
attitude naprijed i nazad na 45
skokovi:
s odrazom s dvije noge i doskokom na jednu nogu, s nagibom tijela
s odrazom s jedne noge i doskokom na drugu nogu, kroz prostor s
promjenom
fronte i smjera
okreti:
na poluprstima ispruene potporne noge oko vertikalne osi tijela za
540
na poluprstima ispruene noge, radna noga na attitude na 45
kombinacija dvaju razliitih okreta, svaki za 360
pad:
kombinacija skoka i pada
Svi elementi obraeni tijekom sata izvode se na mjestu i kroz prostor,

samostalno i u kombinaciji, pazei pritom na preciznost izvoenja i na njihovu
izraajnu kvalitetu.
ISHODI POUAVANJA
Na razini vjetina:
izvesti poluuanj i duboki uanj iz svih paralelnih i otvorenih pozicija
s kontrakcijom tijela
odravati ravnoteu u poluunju na poluprstima potporne noge s
nagibom gornjeg dijela tijela
odravati labilnu ravnoteu
izvesti geste nogu iznad 90
izvesti skokove s dvije noge na jednu nogu s nagibom tijela
730
izvesti skokove s jedne na drugu nogu kroz prostor s promjenom fronte
i smjera
izvesti kombinacije skoka i pada
svjesno izvesti pokrete itavog tijela i pojedinih dijelova tijela
poboljati koordinaciju pokreta
postii bolju izraajnost pokreta

nastavnik.
Ispit
TREI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
Vjebe za ugrijavanje, istezanje i jaanje miia vrata, ramenog pojasa, ruku,
aka, struka, lea, nogu i stopala izvode se u sredini u stojeem poloaju, u
raznim kombinacijama.
uanj:
poluuanj (demi pli) i duboki uanj (grandi pli) u svim paralelnim
i otvorenim pozicijama s kontrakcijom tijela te gestama ruku
ravnotea:
na poluprstima ispruene potporne noge s nagibom gornjeg dijela
tijela
na poluprstima ispruene potporne noge, radna noga iznad 90
geste nogu:
simultani i sukcesivni gest nogu iznad 90 u svim smjerovima na
ispruenoj nozi, u poluunju i na poluprstima potporne noge s
nagibom tijela
attitude naprijed i nazad na 90
skokovi:
s jedne noge na istu nogu s okretom za najmanje 360 (radna noga
na 90)
s jedne noge na drugu oko horizontalne osi tijela
731
s osloncem na ruku
okreti:
na poluprstima ispruene potporne noge za 360 s nagibom tijela
attitude naprijed i nazad, radna noga na 90
na poluprstima ispruene potporne noge za 720 oko vertikalne osi
tijela
kombinacija dvaju razliitih okreta
pad:
kombinacija skoka i pada (skok pad skok)
kombinacija skoka, okreta i pada
Svi elementi obraeni tijekom sata izvode se na mjestu i kroz prostor, samostalno
i u kombinaciji, pazei pritom na istou izvoenja kao i na njihovu izraajnu
kvalitetu.
ISHODI POUAVANJA
Na razini vjetina:
izvesti poluuanj i duboki uanj iz svih paralelnih i otvorenih
pozicija s kontrakcijom tijela te gestama ruku
odravati ravnoteu na poluprstima ispruene potporne noge s nagibom
gornjeg dijela tijela
odravati ravnoteu na poluprstima ispruene potporne noge, radna noga
iznad 90
izvesti geste nogu iznad 90 s nagibom tijela
izvesti skokove s odrazom s jedne noge i doskokom na istu nogu, s
okretom za najmanje 360, radna noga na 90
izvesti skokove s odrazom s jedne noge i doskokom na drugu nogu kroz
prostor, s okretom oko horizontalne osi tijela
izvesti skokove s osloncem na ruku
izvesti kombinaciju skok pad skok
poboljati u koordinaciju pokreta
postii bolju izraajnost pokreta
obogatiti plesnog rjenika
732
nastavnik.
Ispit
ETVRTI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
Nastavni sadraji predmeta Tehnika suvremenog plesa u etvrtom razredu
predstavljat e nadgradnju na usvojena osnovna znanja plesne tehnike, a
obuhvaat e rad na stilovima razliitih suvremenih plesnih tehnika. Nastavni
sadraji bit e odreeni na poetku svake kolske godine, u dogovoru s
nastavnikom pojedinog plesnog stila za koji se kola u toj nastavnoj godini
bude odluila. U skladu s materijalnim mogunostima kole, angairat e se
vanjski suradnici koji svojim znanjem i iskustvom mogu stilski nadograditi
usvojena znanja uenika.

nastavnik.
Ispit
METODIKE NAPOMENE
Nastavni sadraji predmeta Tehnika suvremenog plesa prethode ostalim
predmetima, pa se mora voditi rauna o usklaenosti s nastavnim sadrajima
ostalih predmeta pokreta. U tom je smislu potrebna suradnja nastavnika i
planiranje nastavnih jedinica.
Temeljna metoda za usvajanje nastavnih sadraja ovog nastavnog predmeta
jest metoda demonstracije, uz pomonu metodu usmenog izlaganja. Uenike
treba poticati na ponavljanje i vjebanje preciznosti izvoenja pokreta, to e
pridonijeti usavravanju izvoake vjetine i obogaivanju plesnog rjenika
uenika plesaa te razviti izvoake sposobnosti u razliitim stilovima
suvremenih plesnih tehnika. Uenike treba usmjeriti prema samovrednovanju
i kritikom odnosu prema radu skupine. Treba razviti individualnu plesaku
733
svijest i svijest pripadnosti ansamblu.
Glazba koja se koristi u nastavi, bilo da je rije o korepeticiji ili glazbi
s nosaa zvuka, svojim tonskim materijalom i stilom mora pomoi boljem
svladavanju nastavnih sadraja.

Tijekom svih godina uenja koristit e se glasovir, CD player te mediji sa
zvunim i slikovnim zapisom.

Nastavni predmet Tehnika suvremenog plesa uspostavlja suodnose s
predmetima Tehnika klasinog baleta, Suvremeni ples, Jazz dance, Step te
Ritmika i glazba, koji su sastavni dijelovi Nastavnog plana i programa.
NASTAVNI PREDMET
SUVREMENI PLES
UVOD
Naziv nastavnog predmeta: Suvremeni ples

Nastavni sadraji nastavnog predmeta Suvremeni ples uspostavljaju

stupnjevit sustav obrazovanja od pripremnog razreda do zavretka etvrtog
razreda srednje kole. Stupnjevitost se ostvaruje uspostavljanjem primjerenih
sadrajnih i spoznajnih razina u okomitom slijedu od pripremnog do etvrtog
razreda. Pri tome se ostvaruju naela postupnosti i kontinuiteta. Nastavni
sadraji se s godinama upotpunjuju novim sadrajima i izvode se na nov i
sloeniji nain. Nastavni sadraji predmeta Suvremeni ples u pripremnom
razredu temelje se na sadrajima osam osnovnih Labanovih tema.
Nastavni predmet Suvremeni ples u srednjoj koli temelji se na Labanovom
uenju o prostornoj harmoniji i izraajnosti pokreta (Koreutika i Eukinetika).
Nastavni sadraji ine izbor iz esnaest tema Labanovog uenja o usklaenosti
sadraja i oblika umjetnosti pokreta:
734
I. tema: Svijest o svom tijelu u pokretu
II. tema: Spoznaja vremenskog trajanja i dinamike kao elemenata ritma
III. tema: Spoznaja prostora i prostorne orijentacije
IV. tema: Tok pokreta
V. tema: Rad s partnerom
VI. tema: Tijelo kao instrument u plesu
VII. tema: Spoznaja osnovnih izraajnih akcija
VIII. tema: Radni ritmovi i plesovi rada
IX. tema: Spoznaja oblika tijela u prostoru
X. tema: Prijelazi izmeu effort akcija
XII. tema: Proimanje oblika i sadraja
XIV. tema: Skupni ples
XV. tema: Skupne formacije
XVI. tema: Ples kao umjetnost: plesna kompozicija
Cilj ovog predmeta jest obogatiti izvoaku vjetinu uenika plesaa i osposobiti
tijelo kao instrument za izvedbu razliitih stilova suvremenog plesa.
PRIPREMNI RAZRED
Nastavno podruje: SUVREMENI PLES
NASTAVNI SADRAJI
I. tema:
osvjeivanje kinestetikog osjeaja i upoznavanje s mogunostima
kretanja pojedinih dijelova tijela i itavog tijela
karakteristine kretnje pojedinih dijelova tijela i njihovo prenoenje na
druge dijelove tijela
kontakti i podupiranja
osvjeivanje izraajnih kretnji ruku (geste kao dopuna izraajnosti
pokreta) i ramena
pronalaenje novih mogunosti dodira, hvata i podupiranja
osvjeivanje simetrije i asimetrije unutar tijela, para i skupine
osvjeivanje stabilnosti i labilnosti stavova
II. tema:
razvijanje subjektivnog i objektivnog osjeaja za brzinu i jainu pokreta
kroz dinamike i vremenske kontraste
735
stupnjevanje brzine i jaine pokreta u subjektivnom osjeaju
razvijanje osjeaja za prirodni naglasak impulsnih pokreta
III. tema:
doivljaj prostora u odnosu na vlastito tijelo (blizu daleko)
upoznavanje s mogunou prodiranja, dijeljenja, obuhvaanja i
ispunjavanja prostora
osvjeivanje izravnih i neizravnih prostornih putova kretanjem opim
prostorom
osvjeivanje pokreta gornjih i donjih dijelova tijela (zone)
osvjeivanje kretanja u prostornim razinama
upoznavanje s osnovnim smjerovima u prostoru (naprijed natrag, gore
dolje, desno lijevo)
osvjeivanje trodimenzionalnosti prostora (osnovne prostorne akcije)
IV. tema:
povezano i isprekidano kretanje
osvjeivanje izmjeninosti toka i zastoja pokreta
osvjeivanje dramatskog znaenja prekida toka pokreta
osvjeivanje osjeaja za simultani i sukcesivni slijed pokreta
sekvence slobodnog i vezanog tijeka pokreta s dinamikim obiljejima
snage i lakoe
oblikovanje cjeline pokreta osvjeivanjem pojmova poetni stav i
zavrna kretnja
oblikovanje cjeline pokreta u subjektivnom i objektivnom osjeaju
dinamike i vremena u kojima e biti primijenjeno steeno znanje o
tijeku, zastoju i prekidu tijeka pokreta
V. tema:
razvijanje osjeaja za razgovor pokretom u paru : pitanje i odgovor, zrcalno
kretanje
svi oblici razgovora i suradnje pokretom (u paru, pojedinac i skupina,
dvije ili vie skupina)
pomona tema ostalim temama
VI. tema:
pomona tema svim ostalim temama, jer je detaljno razraena u nastavnom
podruju Plesna tehnika
VII. tema:
razvijanje kinestetikog osjeaja za osnovne izraajne kvalitete pokreta
zvuk, um i ton kao poticaj za razvijanje kinestetikog osjeaja za osnovne
izraajne akcije
primjena usvojenih znanja o osnovim izraajnim akcijama kao dopuna
ostalim temama
736
VIII. tema:
prenoenje radnih pokreta neobinih zanimanja u stilizirane plesne
cjeline
ISHODI UENJA
Na razini vjetina uenici e biti osposobljeni:
za svjesno kretanje itavog tijela i pojedinih dijelova tijela
za svjesno kretanje u objektivnom i subjektivnom doivljaju brzine i
jaine pokreta
za svjesno kretanje prostornim smjerovima i prostornim razinama
za razgovor pokretom u svim oblicima u radu s partnerom i u skupini
za izraajno izvoenje pokreta
za stvaranje plesnih cjelina na zadanu temu ili temu po izboru uenika
za izvoenje duljih plesnih cjelina koreografija
za javni nastup

samostalno oblikovane plesne cjeline solo ili u paru, na zadanu temu
izvoenje samostalno oblikovane plesne cjeline za par ili manju skupinu
na temu po izboru uenika
izvoenje dviju koreografija koje je pripremio nastavnik
Nastavno podruje: PLESNA TEHNIKA
NASTAVNI SADRAJI
vjebe za pravilno dranje tijela u leeem, sjedeem i stojeem poloaju
vjebe istezanja i jaanja pojedinih miinih skupina
vjebe za poboljanje pokretljivosti pojedinih dijelova tijela
Geste nogu:
leei poloaj na leima
simultana gesta u stranu i naprijed (tendu) s usporednim i otvorenim
poloajem noge
simultana i sukcesivna gesta na visinu 45 s usporednim i otvorenim
poloajem noge
simultana i sukcesivna gesta na visinu 90 u smjer naprijed (s
usporednim i otvorenim poloajem nogu) i u stranu (s otvorenim
poloajem nogu)
737
simultana i sukcesivna gesta na visinu vie od 90
leei poloaj na trbuhu
simultana gesta noge (tendu) u stranu i natrag s usporednim i
otvorenim poloajem noge
simultana gesta noge natrag i u stranu na visinu 30 (s usporednim i
otvorenim poloajem nogu)
leei poloaj na boku
simultana i sukcesivna gesta na visinu 90 (s usporednim i otvorenim
poloajem nogu)
stojei poloaj uz tap i u sredini prostora
simultana gesta (tendu) u stranu, naprijed i natrag s usporednim i
otvorenim poloajem noge
simultana i sukcesivna gesta do visine 45 u stranu, naprijed i natrag
(s usporednim i otvorenim poloajem nogu)
simultana i sukcesivna gesta na 90 naprijed s usporednim i otvorenim
poloajem nogu (potporna noga pruena i u poluunju) i u stranu s
otvorenim poloajem nogu
unjevi:
na podu u leeem i sjedeem poloaju
privlaenje koljena (pli) u usporednom i otvorenom poloaju nogu
u stojeem poloaju uz tap i na sredini prostora
poluuanj (demi pli) i duboki uanj (grand pli) iz prvog i drugog
usporednog i otvorenog poloaja nogu
Kretanje kroz prostor (lokomocija):
kolutanje
kotrljanje
hod
plesni hod, hod na poluprstima
koraci
prikljuni korak na cijelom stopalu s usporednim i otvorenim
poloajem nogu u smjeru naprijed, u stranu i natrag
kriani korak
trk
prema naprijed i unatrag
plesni trk
Prijenos teine tijela:
prenoenje teine tijela preko poluprstiju s usporednim i otvorenim
poloajem nogu
prenoenje teine tijela kroz poluuanj
ispad izveden simultanom kretnjom itavog tijela s cijelog stopala i
738
poluprstiju potporne noge s okomitom osi tijela, kojemu prethodi gesta
noge (na 45). Ispad se izvodi u smjer naprijed i u stranu s usporednim i
Skokovi (elevacija):
skokovi s odrazom i doskokom na dvije noge
skok s odrazom i doskokom na istoj nozi poskok (s usporednim i
otvorenim poloajem radne noge, s okretom za 180 i 360)
skok s odrazom na jednoj nozi i doskokom na drugu nogu galopni skok
(s usporednim i otvorenim poloajem obje noge, unatrag, s okretom za
180 i 360)
skokovi s odrazom i doskokom na dvije noge iz prvog i drugog usporednog
i otvorenog poloaja (tramplin, saut)
saut s okretom za 180 i 360 iz prvog i drugog usporednog i otvorenog
poloaja
izbor uenja drugih vrsta skokova prema mogunostima uenika
Okreti:
ishodani okret za 90 na cijelom stopalu kojemu prethodi promjena smjera
panje u smjer okretanja
prekrieni okret za 360
okret na poluprstima potporne noge oko okomite osi tijela za 180 izveden
s pripremom kroz poluuanj
okret na poluprstima potporne noge oko okomite osi tijela
Ravnotea:
odravanje ravnotee na vie toaka uporita
odravanje ravnotee na poluprstima obje noge u usporednom i otvorenom
poloaju nogu
odravanje ravnotee na cijelom stopalu potporne noge
odravanje ravnotee na jednom uporitu s okomitom osi tijela i s nagibom
tijela
odravanje ravnotee na poluprstima obje noge u poluunju
odravanje ravnotee na poluprstima potporne noge
odravanje ravnotee na cijelom stopalu potporne noge uz gestu radne
noge iznad 90 (uz pomo hvata rukom)
ISHODI UENJA
Na razini vjetina:
osvijestiti okomitu os tijela
pravilno disati
izvesti plesni hod
739
izvesti prikljuni i kriani korak s usporednim i otvorenim poloajem
nogu
izvesti klizei trk
izvesti poluuanj i dubokog uanj s usporednim i otvorenim poloajem
nogu na sredini postora
izvesti simultani gest noge (tendu) u svim smjerovima s usporednim i
izvesti geste nogu u stojeem poloaju na sredini prostora na 45 i 90
pravilno izvesti prijenos teine tijela preko poluprstiju i kroz poluuanj,
ispad
odravati ravnoteu na jednom uporitu (na jednoj nozi) s nagibom tijela,
na poluprstima obje noge u poluunju i na poluprstima potporne noge
izvesti ishodani okret
izvesti prekrieni okret za 360
izvesti okret na jednoj nozi s ravnom osi tijela za 360
izvesti skokove s okretom za 360
izvesti pravilan odraz i doskok
izvesti skokove: saut iz prve usporedne i otvorene pozicije, poskok i
galopni skok
svjesno kretanje itavog tijela i pojedinih dijelova tijela (razvoj
kinestetikog osjeta)
pravilno dranje tijela u tri poloaja i u kretanju prostorom
samostalno oblikovanje malih cjelina pokreta iz zadanih elemenata
stei iskustvo na javnim nastupima

nastavnik.
Ispit
nastavnim sadrajima obraenim tijekom nastavne godine.
izvesti dvije skupne koreografije koje je pripremio nastavnik.
740
PRVI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
Prostorna harmonija
Dimenzionalna skala:
stremljenja u smjerove skale raznim dijelovima tijela
zamasi u smjerove skale raznim dijelovima tijela
osmice izvedene raznim dijelovima tijela
ravnotee na jednom uporitu
koraci
skokovi
okreti i obrati okreta
skokovi u okretu i njihovi obrati
Improvizacije:
povezivanje smjerova skale u slijedu, prolazei kroz centar tijela i
zaobilazei centar tijela
obrat dimenzionalne skale u slijedu, prolazei kroz centar tijela i zaobilazei
centar tijela
povezivanje smjerova skale i njenog obrata s naglaskom na jedan smjer
(ravnoteom, gestom noge, skokom, okretom, skokom u okretu)
modulacije u smjerovima dimenzionalne skale (povezivanje rotacijom
tijela stanka u prostoru)
kombinacije istodobnog povezivanja vie smjerova skale centralnim
prostornim putem (prostorni akordi pokreta)
kombinacije istodobnog povezivanja vie smjerova skale perifernim
prostornim putem (prostorni akordi pokreta)
povezivanje smjerova skale razliitim rasponom stremljenja u odreeni
smjer
povezivnje smjerova skale razliitim dijelovima tijela s neprekidnim
pomacima kroz prostor
analiza plesnih primjera obraenih nastavnih jedinica
Planovi prostora:
stremljenja u smjerove planova raznim dijelovima tijela
opis planova nagibima trupa
opis planova gestama nogu
opis planova gestama ruku
koraci
zamasi
skokovi
741
okreti
skokovi u okretu
Improvizacije:
povezivanje smjerova planova u kombinacijama sukcesivnog i simultanog
naina izvoenja pokreta
povezivanje smjerova planova centralnim prostornim putem, preko
dijametara pojedinih planova
osmice u plohama i dijametrima planova
istovremeno povezivanje smjerova razliitih planova, razliitim dijelovima
tijela, dijametralno ili periferno, ili kombinacijom oba prostorna puta
povezivanje smjerova planova s naglaskom na jedan smjer (ravnoteom,
gestom noge, skokom, padom, okretom, skokom u okretu)
povezivanje smjerova planova s naglaskom na jedan smjer u odnosu na
faktore pokreta dinamika, vrijeme i tok
Izraajnost:
osnovne izraajne akcije efforte, ukomponirati u sve navedene naine
izvoenja dimenzionalne skale i planova prostora
ISHODI POUAVANJA
poboljati kinestetiki osjet za tijelo u kretanju
svjesno kretanje opim i osobnim prostorom
svjesno kretanje u prostornoj orijentaciji Dimenzionalne skale i Planova
prosrora
razvijati afektivne, kognitivne i motorike sposobnosti kroz
improvizaciju
nauiti kritiki analizirati plesne primjere
postii bolju izraajnost izvedbe pokreta svjesnim koritenjem osnovnih
izraajnih akcija efforta

nastavnik.
Ispit
742
DRUGI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
Prostorna harmonija
Primarna skala:
stremljenja u smjerove skale raznim dijelovima tijela
opis skale gestama ruku
opis skale nagibima trupa
opis skale gestama nogu
koraci
skokovi
okreti
skokovi u okretu
krivulje primarne skale izvedene raznim dijelovima tijela
zamasi u krivuljama skale
Improvizacije:
improvizacije u izvoenju obrata primarne skale raznim dijelovima tijela
improvizacije u izvoenju obrata krivulja primarne skale
krivulje izvedene s naglaskom poetnog smjera skokovima, okretima ili
padovima
krivulje izvedene s naglaskom zavrnog smjera ravnoteama, padovima
ili okretima
povezivanje smjerova skale s naglaskom na jedan smjer u odnosu na
Dijagonalna skala:
osvjeivanje pojma dijagonalne osi tijela, stremljenjem u smjerove skale
raznim dijelovima tijela
opis skale gestama ruku
opis skale nagibima trupa
koraci
opis skale gestama nogu
zamasi izvedeni raznim dijelovima tijela
ravnotee na jednom uporitu (labilna ravnotea)
skokovi
okreti
skokovi u okretu
padovi
Improvizacije:
improvizacija u prostornim dijagonalama (razvijanje osjeaja za
743
dijagonalnu orijentaciju u opem prostoru i u kinesferi)
tri naina izvoenja dijagonalne skale centralnim prostornim putem
modulacije u dijagonalama (prelaenje iz jedne u drugu dijagonalu
rotacijom tijela oko dijagonalne osi)
kretanje unutar dijagonala razliitim rasponom stremljenja u odreeni
smjer, razliitim dijelovima tijela
kombinacije istodobnog povezivanja vie smjerova razliitih dijagonala,
centralnim prostornim putem (prostorni akordi pokreta)
kombinacije istodobnog povezivanja vie smjerova razliitih dijagonala
perifernim prostornim putem (prostorni akordi pokreta)
kombinacije istodobnog povezivanja vie smjerova razliitih dijagonala s
prevagom jednog smjera labila, padovi i skokovi
povezivanje smjerova skale s naglaskom na jedan smjer u odnosu na
analize razliitih primjera obraenih nastavnih jedinica
Izraajnost:
osnovne izraajne akcije efforti ukomponirane u sve navedene naine
izvoenja primarne i dijagonalne skale
ISHODI POUAVANJA
poboljati kinestetiki osjet za tijelo u kretanju
svjesno kretanje opim i osobnim prostorom
svjesno kretanje u prostornoj orijentaciji Primarne i Dijagonalne skale
razvijati afektivne, kognitivne i motorike sposobnosti kroz
improvizaciju
nauiti kritiki analizirati plesne primjere
postii bolju izraajnost izvedbe pokreta svjesnim koritenjem osnovnih
izraajnih akcija efforta

nastavnik.
Ispit
744
TREI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
Prijelazi izmeu effort akcija:

promjena kvalitete pokreta mijenjanjem jednog, dva ili tri faktora
kretanja
Ples i emocije:
upoznavanje s effortima ljudskih stanja i emocija
negativno obiljeena stanja i emocije
pozitivno obiljeena stanja i emocije
mimika lica kao odraz izraajnosti pokreta
Ples i osjeti:
pokreti i kretanje koji proizlaze iz dodira tijela s razliitim materijalima
(pod, odjea, zrak)
pokreti i kretanje koje proizlazi iz osjeta razliitih mirisa i okusa
Kontakt improvizacija (duo, trio, skupina):
voenje tueg tijela prostorom razliitim dijelovima tijela
prijenosi teine tijela partnera, pasivni i aktivni
zajedniko kretanje prostorom u kontaktu s drugom osobom, obostranim
pritiskom dijelova tijela, odgurivanjem, povlaenjem
ISHODI POUAVANJA
Na razini vjetina uenici e:
proiriti i produbiti usvojena osnovna znanja o effortu
napraviti pomak u izraavanju pokretom vlastitih osjeajnih stanja
bolje prepoznati i svjesno upotrijebiti efforte proizale iz razliitih osjeta
bolje suraivati u plesu u dvoje i u skupini
proiriti rjenik pokreta

Tijekom cijele godine predmetni nastavnik prati i vrednuje proces i napredak
uenika, temeljem ega e uenika ocijeniti na polugoditu. Na kraju nastavne
godine uenik polae ispit pred ispitnim povjerenstvom.
Ispit:
solistiko izvoenje plesne cjeline, temeljeno na nastavnim sadrajima
obraenim tijekom nastavne godine
izvoenje plesne cjeline u paru, temeljeno na nastavnim sadrajima
skupna koreografija koju je sastavio nastavnik, temeljeno na nastavnim
sadrajima obraenim tijekom nastavne godine
745
ETVRTI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
Neuobiajeni naini kretanja:
kretanje prostorom voeno pomacima kraljenice u razliitim
smjerovima
kretanje prostorom voeno pomacima zglobova nogu
kretanje prostorom voeno pomacima zglobova ruku
kretanje prostorom rotacijama kukova i ramena, do podruja blokade i
preko podruja blokade, prilagoavanjem ostatka tijela
voenje pokreta iz pojedinih dijelova tijela po principu domina, impulsno
voeno kretanje periferijom tijela (izvan ravnotee)
kretanje koje proizlazi iz razliitih ogranienja tijela (zatvorene oi,
svezane ruke, dranje objekta)
tijela razliitih oblika, u kontaktu i odvojeno
tijela u razliitim prostornim orijentacijama, u kontaktu i odvojeno
Dinaminost plesa :
tijela razliitih izraajnih kvaliteta, u kontaktu i odvojeno
izvoenje plesnih cjelina djelominom ili potpunom promjenom (elemenata
efforta), njezinih djelova
Tijelo u prostoru u solistikom kretanju:
prostorni putevi
razine prostora
fronte
planovi pozornice
simetrija i asimetrija tijela u odnosu na planove pozornice
udaljenost od rubova pozornice i udaljenost od publike
Tijelo u prostoru u kretanju skupine:
prostorni putevi
razine prostora
fronte
planovi pozornice
simetrija i asimetrija skupine plesaa u odnosu na planove pozornice
udaljenost od rubova pozornice i udaljenost od publike
ISHODI POUAVANJA
nauiti nove mogunosti voenja tijela prostorom
proiriti i produbiti usvojena osnovna znanja o plesu u paru i u skupini
stei vee iskustvo u solistikom izvoenju plesnih cjelina
stei vee iskustvo u plesanju u skupini
746
napraviti pomak u izraavanju pokretom vlastitih osjeajnih stanja
proiriti rjenik pokreta
stei vee iskustvo u sastavljanju plesnih cjelina za solista, par i skupinu
nauiti znalaki promatrati i ispravno vrednovati plesne cjeline

Tijekom cijele godine predmetni nastavnik prati i vrednuje napredak uenika,
temeljem ega e ocijeniti uenika na polugoditu. Na kraju nastavne godine
uenik polae ispit pred ispitnim povjerenstvom.
Ispit:
solistiko izvoenje plesne cjeline, temeljeno na nastavnim sadrajima
izvoenje plesne cjeline u paru ili u troje, temeljeno na nastavnim
sadrajima obraenim tijekom nastavne godine
izvoenje skupne koreografije koju je sastavio nastavnik, temeljeno
na nastavnim sadrajima obraenim tijekom nastavne godine
METODIKE NAPOMENE
U nastavnim sadrajima nastavnog podruja Suvremeni ples nema precizno
zadanih pokreta, ve se teme obrauju potpuno slobodno. Svakom je nastavniku
ostavljeno da odabere one pokrete i naine kretanja kojima e, po njegovom
miljenju, uenicima najbolje pribliiti propisane nastavne sadraje.
U pripremi za izvoenje nastavnog sata potrebno je slijediti didaktike
principe. Temeljna metoda rada jest metoda spontanog kretanja improvizacija.
Pomone metode su metoda demonstracije i metoda razgovora. Improvizacijom
nastavni e se sadraji kroz sve etiri godine obogaivati i produbljivati.
Samostalnim sastavljanjem plesnih cjelina razvijat e se kreativnost uenika.
Uenici e kroz improvizaciju razvijati i usavravati svoje izvedbene
sposobnosti, u tehnikom i stilskom pogledu.
Pri obradi nastavnih sadraja treba ispreplitati sadraje Prostorne harmonije
i Izraajnosti, kako bi se postigla svjesna uporaba tijela kao instrumenta.
Uenike treba poticati na kretanje u svim nauenim smjerovima kinesfere i
opeg prostora, to e pridonijeti usavravanju izvoake vjetine i obogaenju
plesnog rjenika uenka plesaa.
Kako bi se kod uenika razvio smisao za vrednovanje umjetnikih plesnih
sadraja. Preporua se da uenici aktivno promatraju i iznose svoja opaanja o
izvedbi samostalnog sastava drugih uenika iz razrednog odjela.
U nastavnim sadrajima nastavnog podruja Plesna tehnika temeljna je
metoda demonstracije, a pomona je metoda usmenog izlaganja. Vjebe uz
tap na ispitu se ne izvode, jer one predstavljaju razvojne stupnjeve uenja.
747
Nastavni sadraji predmeta Suvremeni ples izvode se u trajanju od 90
minuta (blok sat). Nastavni sadraji nastavnog podruja Plesna tehnika izvode
se neposredno prije nastavnih sadraja nastavnog podruja Suvremeni ples.
Korepetitor i uitelj plesnih predmeta moraju odabrati glazbu koja odgovara
nastavnim sadrajima.Glazbeni primjeri svojim tonskim materijalom i
ritamskom strukturom moraju potaknuti uenike na bolje i potpunije usvajanje
nastavnih sadraja. Potrebno je odabrati glazbene primjere koje e uenici
moi otplesati u originalnom tempu.
Pri izboru glazbenih predloaka osobito je vano primjenjivati didaktiki
princip primjerenosti dobi uenika.

Tijekom svih godina uenja u plesnoj e se dvorani koristiti glasovir,
sredstva za repodukciju zvuka (CD player ili kazetofon) te mediji sa zvunim
i slikovnim zapisom.

Nastavni predmet suvremeni ples uspostavlja suodnose sa svim predmetima
Nastavnog plana i programa, to u konanici pridonosi cjelovitom obrazovanju
plesaa.
NASTAVNI PREDMET
NARODNI PLESOVI I OBIAJI
UVOD
Naziv nastavnog predmeta: Narodni plesovi i obiaji

Trajanje nastavnog predmeta: 1 godina
U suvremenim scenskim djelima ples, pjevanje i gluma esto se isprepliu.

Scena trai viestruko obrazovanu osobu, osposobljenu kroz nekoliko scenskih
umjetnosti.
Kroz nastavne sadraje nastavnog predmeta Narodni plesovi i obiaji uenici
e stei osnovna znanja vezana uz bogatstvo hrvatske nacionalne batine te
upoznati narodne plesove, obiaje i izvornu narodnu pjesmu i glazbu Republike
Hrvatske.
Nastava se u pravilu izvodi kao skupna nastava.
748
Zadaa ovog predmeta jest proiriti i obogatiti izvoake vjetine uenika
plesaa i osposobiti ga za viestruko kvalitetno obrazovanog scenskog
plesaa.
PRVI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
Praktini dio nastave
Plesovi alpske zone:

Istra (prebiranje, vrtet, valcat, tararankanje)
Prigorje (drme)
Zagorje (rote, polka, drme)
Meimurje (Faljila se Jagica, Igrajte nam japa, Lepe nae senokoe,
Baro, oj Barice, Kuritari, Doli smo vam japa dimo...). Meimurje
pripada djelomino alpskoj, a djelomino panonskoj zoni
Plesovi panonske zone:
Posavina (drme, etnja, duec, sito, vrtnje)
Slavonija (drme, kolo, bearac)
Baranja (drme, kolo, poskoice)
Podravina (drme, ples s ropekom)
Plesovi dinarske zone:
Vrlika (kolo)
Lika (etano i skakano kolo)
ibensko i zadarsko zalee (kolo)
Plesovi jadranske zone:
Split (manfrina, bal na kri, pritilica, altin-polka, etvorka)
Trogir
Dubrovnik (kolo poskoica lino)
otok Krk (prebiranje, vrtnje, tanac)
Teorijski dio nastave
definicija i vrijednost folklora
narodni obiaji i tradicija
plesna i glazbena obiljeja plesnih zona Hrvatske
tradicijska glazbala plesnih zona Hrvatske
ISHODI POUAVANJA
znati plesati narodne plesove obraene kroz nastavne sadraje
znati pjevati narodne napjeve uz izvoenje plesova
749
postii bolje dranje tijela
postii bolju kondiciju
Na razini znanja uenici e:
usvojiti osnovna znanja o narodnim obiajima, plesovima te izvornoj
pjesmi i glazbi svoje domovine Hrvatske

Predmetni nastavnik e tijekom nastavne godine pratiti napredak uenika
u usvajanju nastavnih sadraja te e temeljem toga dati ocjenu na polugoditu.
Na kraju nastavne godine uenici polau ispit pred trolanim ispitnim
povjerenstvom koje daje zavrnu ocjenu.
Zavrni ispit sastoji se od pisanog i praktinog dijela. U pisanom dijelu
ispita uenici piu sastav o narodnim obiajima hrvatskog sela. U praktinom
dijelu ispita uenici pleu nauene narodne plesove.
METODIKE NAPOMENE
Osnovna nastavna metoda jest metoda demonstracije, uz pomonu metodu
promatranja. Osobito je vano slijediti didaktiki princip individualizacije
nastave. Kako bi cilj ovog predmeta u potpunosti bio ostvaren, nuno je tijekom
kolovanja uenicima omoguiti i posjeivanje nastupa hrvatskih amaterskih
folklornih ansambala te profesionalnog folklornog ansambla Lado.

prostor s ogledalima
ploa (kreda / flomasteri)
notna literatura
literatura s fotografijama narodnih obiaja, nonji i tradicijskih glazbala
nosai zvuka
DVD player / video
audio i video zapisi narodnih napjeva i plesova

Nastavni predmet Narodni plesovi i obiaji uspostavlja suodnose s
predmetima Suvremeni ples, Ritmika i glazba i Osnove vokalne tehnike te u
konanici proiruje izvedbene sposobnosti scenskog plesaa.
750
NASTAVNI PREDMET
JAZZ DANCE
NAZIV NASTAVNOG PREDMETA: Jazz dance

TRAJANJE NASTAVNOG PREDMETA: 2 godine
OBLIK NASTAVE: skupna nastava
Nakon Prvog svjetskog rata uslijedila je drutvena revolucija, koja odbija

obiaje i vrijednosti prijanjih generacija. Ples postaje manje formalan, a glazba
koja izbija u prvi plan jest jazz glazba. Jazz je glazba crnaca, koji su europsku
glazbu obogatili afrikim ritmovima. Za jazz su karakteristine sinkope, a
svaki dobar jazz u sebi mora sadravati i swing. Meu prvim plesovima, koji
su se plesali na jazz bili su: charleston, step i foxtrot, jitterbug, boogie woogie
i swing. Mijeanjem baleta i gore navedenih plesova formirao se stil plesa koji
se prvobitno zvao stage dancing, a kasnije je preimenovan u jazz dance.
Glavna karakteristika jazz dancea su izolacije. U izolacijama svaki dio tijela
radi svoj pokret izoliran jedan od drugoga.
Jazz dance se danas izvodi na sve vrste glazbe, a povezan je i sa svim
plesnim tehnikama. Tako postoji jazz ballet, koji se uglavnom temelji na
klasinom baletu (tendu, battement, attitude, itd.), zatim modern jazz, koji
se temelji na pojedinim ili svim tehnikama suvremenog plesa (Graham,
Cunningham, Horton). Preteom jazz dancea kakvog danas poznajemo smatra
se Horton (po Lesteru Hortonu).Znaajnu ulogu u izvoenju stila jazz dancea,
igra muzikalnost i ritminost svakog plesaa. Razvijanjem pop glazbe razvili
su se razliiti stilovi jazz danca, kao to su funky jazz, MTV jazz itd.
Da bi uenici postali svestrani scenski plesai, njihove izvedbene
sposobnosti potrebno je upotpuniti tehnikom i izraajnou jazz dancea. Jazz
dance se uvodi u treoj godini, jer zahtijeva zrelost i suvereno vladanje plesnom
tehnikom, kako bi se naglasak stavio na stilski razvoj plesaa.
Predmet Jazz dance podrazumijeva usvajanje nastavnih sadraja, odnosno
jazz koraka i kombinacija, kreui od jednostavnih koraka u prvoj godini
uenja do sloenijih koraka i kombinacija u drugoj godini uenja. Nastavni
sadraji nastavnog predmeta Jazz dance temelje se na kombinaciji Matt Matox
i Horton plesne tehnike. Kroz dvije godine rada na ovoj tehnici uenici e
razviti i proiriti svoje izvedbene plesake sposobnosti. Kontinuiranim radom
te postupnim razvijanjem i dodavanjem raznih elemenata uenici e plesne
uloge izvoditi tehniki vjetije, prirodnije i izraajnije.
751
TREI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
Nastavni sadraji se nadovezuju na ranije usvojena znanja u drugim
nastavnim predmetima te im se dodaju stilaska obiljeja Jazz-dancea.
vjebe istezanja na podu, sredini i na tapu, s naglaskom na kontrakcijama

pojedinih dijelova tijela
Pozicije nogu:
prva zatvorena
druga zatvorena
kombinacije postavljanja nogu (npr. u drugoj poziciji lijeva noga pruena,
a desna pli ili obrnuto; ili lijeva zatvorena, desna u okomici na nju,
rotacija stopala i koljena za 90)
Pli:
demi pli u prvoj i drugoj zatvorenoj poziciji
grand pli u prvoj i drugoj zatvorenoj poziciji
Relev:
relev u prvoj i drugoj zatvorenoj poziciji
Battement tendu simple:
battement tendu simple u zatvorenoj poziciji (naprijed, strana i nazad)
Battement tendu jet:
battement tendu jet simple, u zatvorenoj poziciji (naprijed, strana i
nazad)
Grands battements jets pointes:
grands battements jets pointes na 45 (naprijed i nazad)
Pass:
pass zatvorenoj poziciji
Battement devellop:
devellop u zatvorenoj poziciji (naprijed i nazad)
Pirouette:
priprema u pli, iz zatvorene pozicije vrtnja en dehors u pli (zatvoreni
pas)
priprema u pli, iz zatvorene pozicije vrtnja en dedans u pli (zatvoreni
pas)
Skokovi u mjestu:
skok s odrazom s dvije noge i doskokom na dvije noge u prvoj i drugoj
zatvorenoj poziciji
752
skok s odrazom s dvije noge i doskokom na jednu nogu u zatvorenoj
poziciji
skok s odrazom s jedne noge i doskokom na drugu nogu u zatvorenoj
poziciji
Pozicije ruku (jazz pozicije):
iste pozicije ruku, prva, druga i trea
igre koordinacije (canon)
Pas chass:
u pliu u zatvorenoj poziciji kretanje prema naprijed (desna i lijeva
strana)
u pliu u zatvorenoj poziciji kretanje unatrag (desna i lijeva strana)
u pliu u zatvorenoj poziciji (naizmjence desna pa lijeva strana) kretanje
prema naprijed i unatrag
Kick bal:
radna noga naprijed i u stranu, kick na 45
smjer kretanja od i na potpornu nogu (radna noga radi kick)
Change:
prema natrag, u stranu i naprijed
Pas de bourre:
u pliu prema naprijed
u pliu prema natrag
Chanes (tours chanes dbouls):
priprema za chane u pliu u lijevo, u zatvorenoj poziciji
priprema za chane u pliu u desno, u zatvorenoj poziciji
vrtnja za pola kruga na jednu stranu za 180, povrat na drugu stranu za
180 (mijenjanje smjerova), u zatvorenoj poziciji
puna vrtnja za 360, u desno i u lijevo, u zatvorenoj poziciji
Poskok:
skok s odrazom s jedne noge i doskokom na istu nogu prema naprijed,
radna noga zatvorena na poloaju pass
skok s odrazom s jedne noge i doskokom na istu nogu u stranu, radna
noga zatvorena na poloaju pass
Grand jet battement:
grand jet battement u dalj, nisko, paralelno s podom, desna
grand jet battement u dalj, nisko, paralelno s podom, lijeva
grand jet battement u dalj, nisko, paralelno s podom, naizmjence desna,
lijeva
Pas de chat:
priprema, skok i doskok u zatvorenoj poziciji
priprema, skok i doskok u zatvorenoj poziciji, desna noga devellop,
753
doskok na lijevu nogu
priprema, skok i doskok u zatvorenoj poziciji, lijeva noga devellop,
doskok na desnu nogu
Izolacije:
glava: na uho lijevo i desno, naprijed i nazad, obrazom lijevo i
desno
ramena: gore, dolje, pola kruga prema naprijed, pola kruga prema nazad,
kruenje prema naprijed (360), kruenje prema nazad (360)
torzo: desno centar; lijevo centar; naprijed centar; nazad centar;
krug po svim tokama (npr. desno, naprijed, lijevo, nazad)
bokovi: lijevo centar; naprijed centar; nazad centar; krug po svim
tokama (npr. desno, naprijed, lijevo, nazad)
Kombinacije u prostoru:
Treba koristiti razne kombinacije svih gore navedenih elemenata. Teina
kombinacija ovisi o prethodno usvojenim znanjima uenika.
Kao primjer, jedna od jednostavnijih kombinacija: touch, step, pas de
bourre, kick bal, change, kick bal, change, chass, chass; ili: change,
battement, step, touch naprijed i strana.
to je vie obraenog gradiva, kombinacije su due.
Napomena: svi elementi trebaju se izvoditi u vie razliitih tempa (adagio;

allegro).
ISHODI POUAVANJA
znati izvesti demi pli i grand pli u prvoj i drugoj zatvorenoj poziciji
nogu
znati izvesti relev u prvoj i drugoj zatvorenoj poziciji nogu
znati izvesti battement tendu simple u zatvorenoj poziciji (naprijed,
strana i nazad)
znati izvesti battement tendu jet simple
znati izvesti grand battements jets pointes na 45i 90
napraviti pomak u izvoenju grand battements jets pointes na180
znati izvesti pass u zatvorenoj poziciji
znati izvesti devellop u zatvorenoj poziciji (naprijed i nazad)
znati izvesti pirouette en dehors i en dedans
znati izvesti skok s odrazom s dvije noge i doskokom na dvije noge
znati izvesti skok s odrazom s dvije noge i doskokom na jednu nogu
znati izvesti skok s odrazom s jedne noge i doskokom na drugu nogu
napraviti pomak u tehnikoj i stilskoj izvedbi plesa
754
usvojiti predviene jazz korake
napraviti pomak u izvoenju jazz kombinacija kroz prostor
poboljati tjelesnu kondiciju
samostalno sastavljati plesne sekvence u jazz stilu

Nastavnik e tijekom nastavne godine pratiti napredovanje uenika u
svladavanju nastavnih sadraja i temeljem toga ocijeniti uenika na kraju oba
polugodita. Na kraju nastavne godine uenici polau ispit pred trolanim
ispitnim povjerenstvom.
Ispit
samostalno sastavljene plesne kompozicije u manjim skupinama (troje,
etvero), na glazbu po izboru uenika
izvesti jednu skupnu koreografiju koje je pripremio nastavnik.
ETVRTI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
Nastavni sadraji se nadovezuju na ranije usvojena znanja u drugim
nastavnim predmetima te im se dodaju stilaska obiljeja Jazz-dancea.
vjebe istezanja na podu, sredini i na tapu, s naglaskom na kontrakcijama

pojedinih dijelova tijela
Pozicije nogu:
trea zatvorena pozicija
etvrta ztvorena pozicija
kombinacije postavljanja nogu (npr. u etvrtoj poziciji lijeva noga pruena,
desna pli ili obrnuto; ili lijeva zatvorena, desna u okomici na nju, rotacija
stopala i koljena za 90)
Pli:
demi pli u treoj i etvrtoj zatvorenoj poziciji
grands pli u treoj i etvrtoj zatvorenoj poziciji
Relev:
relev u treoj i etvrtoj zatvorenoj poziciji
Grand battements jets pointes:
grand battements jets pointes na 90, u trenutku kada radna noga doe u
poziciju od 90, treba zadrati dvije ili vie doba i zatim povui na pointes
(naprijed i nazad)
grand battements jets pointes na 90, u trenutku kada radna noga doe u
poziciju pointes, treba zadrati dvije ili vie doba, a zatim je naglo dii na
90 te polagano sputati na pointes (naprijed i nazad)
755
Rond de jambe par terre:
rond de jambe par terre, en dehors: priprema prva zatvorena pozicija,
potporna noga u pliu, radna noga iz prve zatvorene pozicije kree na pas,
kroz devellop, spusti se na piqu naprijed, rond de jambe par terre
rond de jambe par terre, en dedans: priprema prva zatvorena pozicija,
potporna noga u pliu, radna noga iz prve zatvorene pozicije kree na pas,
kroz devellop, spusti se na piqu naprijed, rond de jambe par terre
Rond de jambe en lair:
rond de jambe en lair (45), en dehors: priprema prva zatvorena
pozicija, potporna noga u pliu, radna noga iz prve zatvorene pozicije
kree na pas, kroz devellop naprijed, radna noga ostaje na 45, rond
iznad poda na 45
rond de jambe en lair (45), en dedans: priprema prva zatvorena
pozicija, potporna noga u pliu, radna noga iz prve zatvorene pozicije
kree na pas, kroz devellop natrag, radna noga ostaje na 45, rond iznad
poda na 45
Attitude:
attitude u zatvorenoj poziciji (naprijed, strana i nazad), lijeva i desna
noga
attitude u zatvorenoj poziciji (naprijed, strana i nazad), potporna noga u
pliu
Tour lent:
tour lent u zatvorenoj poziciji, en dehors: potporna noga u zatvorenoj
poziciji i u pliu, radna noga u zatvorenom attitudeu naprijed. Vrtiti tour
lent (pomicanje za etvrt kruga) dok se ne doe u poetnu poziciju (treba
prijei put od 360)
tour lent u zatvorenoj poziciji, en dedans: potporna noga u zatvorenoj
poziciji i u pliu, radna noga u zatvorenom attitudeu naprijed. Vrtiti tour
prijei put od 360)
tour lent u zatvorenoj poziciji, en dehors: potporna noga u zatvorenoj
poziciji i u pliu, radna noga u zatvorenom attitudeu u stranu. Vrtiti tour
prijei put od 360)
Pirouette:
vrtnja en dehors u pliu, zatvoreni pass, priprema u pliu, u drugoj
zatvorenoj poziciji
vrtnja en dedans u pliu, zatvoreni pass, priprema u pliu, u drugoj
zatvorenoj poziciji
dvostruka pirueta en dehors: priprema u pliu, zatvoreni pass, iz
756
zatvorene pozicije prvi krug izvesti u pliu, drugi krug podii na visoki
relev
dvostruka pirueta en dedans: priprema u pliu, zatvoreni pass, iz
zatvorene pozicije prvi krug izvesti u pliu, drugi krug podii na visoki
relev
Pirouette u raznim kombinacijama (npr. u desno en dehors, priprema i vrtnja u

pliu: jedna pirouette, zatim priprema, opet jedna pirouette pa opet priprema,
dvostruka pirouette i zavriti u poetnoj poziciji).
Skokovi u mjestu:
skok s odrazom s dvije noge i doskokom na dvije noge, za etvrt kruga
45, iz prve i druge zatvorene pozicije
skok s odrazom s dvije noge i doskokom na dvije noge, za pola kruga
skok s odrazom s dvije noge i doskokom na dvije noge, za pola kruga
skok s odrazom s dvije noge i doskokom na dvije noge, za cijeli krug
360, pritom se noge savinute u koljenima povuku u zrak tako da pete
dodirnu bedra (iz prve i druge zatvorene pozicije)
skok s odrazom s dvije noge i doskokom na dvije noge. U zraku obje noge
postaviti u zatvorenu etvrtu poziciju (iz prve zatvorene pozicije)
postaviti u drugu otvorenu poziciju (iz prve zatvorene pozicije)
skok s odrazom s dvije noge i doskokom na dvije noge. U zraku obje
noge postaviti u zatvorenu etvrtu poziciju u poloaj attitudea (iz prve
zatvorene pozicije)
postaviti u drugu otvorenu poziciju u poloaj attitudea (iz prve zatvorene
pozicije)
Pas chass:
chass u skoku, kretanje prema naprijed, pojedinano desna i lijeva
strana
chass u skoku, kretanje unazad, pojedinano desna i lijeva strana
chass u skoku naizmjence desna i lijeva strana, kretanje prema naprijed
i unazad
Pas de bourre:
pas de bourre u okretu za 180 prema naprijed, u pliu
pas de bourre u okretu za 180 prema natrag, u pliu
757
Chanes (tours chanes dbouls):
chane u skoku za 360
Poskok:
skok s odrazom s jedne noge i doskokom na istu nogu u stranu (bono),
nakon odraza u zraku povui i potpornu nogu u poziciju paraleno prema
radnoj nozi, radna noga zatvorena na poloaju pass
skok s odrazom s jedne noge i doskokom na istu nogu prema naprijed.
Radna noga pruena u stranu na 90. Nakon odraza potporna noga se
povue u zrak u otvorenu poziciju, stopalom do visine bedra radne noge
Pas glissade:
glissade kao skok u dalj u stranu, izvodi se nisko, paralelno s podom,
radna noga preko poda u stranu na visini 45, potporna noga (odskona)
ne odvaja se od poda nego klizi po podu. Kretanje je bono
glissade kao skok u dalj prema naprijed, izvodi se nisko, paralelno s
podom, radna noga preko poda prema naprijed na visini 45, potporna
noga (odskona) se ne odvaja od poda, nego klizi po podu. Kretanje je
prema naprijed
Pas de chat:
pas de chat u okretu za 180. Priprema, skok i doskok u zatvorenoj
poziciji
pas de chat u okretu za 180 uz istovremeno izvoenje dvellopa.
Priprema, odraz i doskok u zatvorenoj poziciji. Jedna noga u skoku izvodi
dvellop; doskok je na drugu nogu
Kontrakcije:
kontrakcija ake
kontrakcija rebara
kombinacija kontrakcija pri izvoenju nekih od gore navedenih
elemenata
Tilt:
tilt u kombinaciji s gore navedenim elementima: attitude, grand battements
jets i tour lent. Ovisno o tome gdje se radna noga nalazi, nagib tijela:
suprotno od radne noge, 45 i 90
Kombinacije u prostoru:
Treba koristiti razne kombinacije svih gore navedenih elemenata. Teina
kombinacija ovisi o prethodno usvojenim znanjima uenika.
Na primjer: dva puta chane, pas de bourre, kick bal, change, chass
u skoku, chass, step, step, pas de bourre u okretu za 180 prema natrag,
pirouette en dehors, zavriti u poziciji attitude, radna noga naprijed, potporna
u pliu.
to je vie obraenog gradiva, kombinacije su due.
758
Napomena: svi elementi trebaju se izvoditi u vie razliitih tempa (adagio;
alegro) i razliitih mjera (4-etvrtinska; 3-etvrtinska).
ISHODI UENJA
znati treu i etvrtu zatvorenu poziciju nogu
znati izvesti demi pli i grand pli u treoj i etvrtoj zatvorenoj poziciji
nogu
znati izvesti relev u treoj i etvrtoj zatvorenoj poziciji
znati izvesti grand battements jets pointes (90)
znati izvesti rond de jambe par terre, en dehors i en dedans prema naprijed
i prema natrag
znati izvesti rond de jambe en lair (45), en dehors i en dedans kroz
devellop
znati izvesti attitude u zatvorenoj poziciji nogu
znati izvesti tour lent u zatvorenoj poziciji nogu en dehors i en dedans
znati izvesti dvostruku pirouette en dehors i en dedans u raznim
kombinacijama
znati izvesti skok s odrazom s dvije noge i doskokom na dvije noge za
45, 180 i 360
znati izvesti pas chass u skoku
znati izvesti pas de bourre u okretu za 180 prema naprijed i prema
natrag
znati izvesti chane u skoku za 360
znati izvesti poskok u stranu i prema naprijed s radnom nogom na poloaju
pass i pruenom u stranu na 90 u raznim kombinacijama
znati izvesti glissade kao skok u dalj u stranu i prema naprijed
znati izvesti pas de chat u okretu za 180 uz istovremeno izvoenje
dvellopa
znati izvesti kontrakcije ake i rebara u raznim kombinacijama
znati izvesti tilt u raznim kombinacijama s drugim elementima
napraviti pomak u izvoenju grand jeta
napraviti pomak u izvoenju kombinacija kroz prostor

Nastavnik e tijekom nastavne godine pratiti napredovanje uenika u
svladavanju nastavnih sadraja i temeljem toga ocijeniti uenika na kraju oba
polugodita. Na kraju nastavne godine uenici polau ispit pred trolanim
ispitnim povjerenstvom.
759
Ispit
samostalno sastavljene plesne kompozicije u manjim skupinama (troje,
etvero), na glazbu po izboru uenika
izvesti jednu skupnu koreografiju koje je pripremio nastavnik.
METODIKE NAPOMENE
U sklopu nastave Jazz dancea vano je uenike upoznati s razvojem jazz
dancea kroz povijest te s istaknutim predstavnicima tog plesnog stila.
Kontinuiranim radom, mnogobrojnim ponavljanjima u raznim
kombinacijama, uenici se pripremaju za sljedei, tehniki i stilski zahtjevniji
element. Bitno je da se vjebe vezuju jedna na drugu, tako da postupno obrauju
svaki dio tijela. Vjebe se izvode u vie razliitih tempa (adagio, allegro).
Postavljene vjebe ponavljaju se jedno polugodite. Novo postavljanje
vjebi slijedi tek u drugom polugoditu. Kombinacije u prostoru mijenjaju se
ee.
Nastavnik zadaje sve elemente i kombinacije vjebi. Svaku vjebu pokazuje
vie puta, s potpunim ralanjivanjem elemenata. Treba imati na umu da je
svaki uenik drugaiji, pa tako i pristupi moraju biti prilagoeni svakom od
njih.
Jedanput u dva tjedna uenici od nauenih elemenata sami oblikuju plesne
cjeline koje zajedniki analiziraju i vrednuju.

CD player
udaraljke
video zapisi

Nastavni predmet Jazz dance uspostavlja suodnose s nastavnim predmetima
Tehnika klasinog baleta, Tehnika suvremenog plesa, Suvremeni ples, Step i
Ritmika i glazba, koji su sastavni dijelovi Nastavnog plana i programa.
760
NASTAVNI PREDMET
STEP
UVOD
Naziv nastavnog predmeta: Step

Predmet Step podrazumijeva usvajanje nastavnih sadraja, odnosno step

koraka i kombinacija. Kroz dvije se godine od jednostavnih koraka u prvoj
godini uenja postupno dolazi do sloenijih koraka i kombinacija u drugoj
godini uenja. Kroz dvije godine uenici e upoznati glazbene sastavnice
(mjere, ritmove, glazbene oblike) i prilagoavanje step koraka i kombinacija
zadanoj mjeri, ritmu i glazbenom obliku.
Zadaa ovog predmeta jest svladavanje osnovnih step koraka, osnovnih
step kombinacija, samostalno kombiniranje koraka i sekvenci koraka te
nadopunjavanje ritma glazbe novim instrumentom, tj. stepom; nadalje,
osvjeivanje kontra-ritma, paralelnog ritma i samostalno stvaranje ritmike
kompozicije bez glazbene podloge.
TREI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
Step koraci
ball tap
hill tap
flat tap
ball step
hill step
flat step
ball beat
hill beat
flat beat
step
stomp
stamp
hop
leap
761
toe step
shuffle
shuffle step
shuffle ball change
flap
flap step
flap hill
irish hop
buffalo
Kombinacije:
Od nauenih koraka sastaviti i uvjebati razliite kombinacije u didaktikim
primjerima nastavnika i samostalno sastavljenim primjerima uenika.
ISHODI POUAVANJA
Na razini vjetina :
nauiti step korake predviene nastavnim programom
savriti izvoenje ritma
svladati kretanje u razliitim mjerama
razviti osjeaj za brzinu izvoenja
upoznati rad stopala
napraviti pomak u odravanju ravnotee
napraviti pomak u tehnikoj izvedbi plesa
samostalno sastavljati plesne sekvence

Nastavnik e tijekom godine pratiti napredak uenika u svladavanju
nastavnih sadraja i temeljem toga uenika ocijeniti. Na kraju nastavne godine
uenici polau ispit pred ispitnim povjerenstvom.
Ispit:
solistiko izvoenje plesnih cjelina temeljenih na nastavnim sadrajima
obraenim tijekom nastavne godine koje su uenici samostalno
oblikovali
izvoenje skupne koreografije koju je pripremio predmetni nastavnik
762
ETVRTI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
Na koracima nauenima u prvoj godini uenja stepa nastavljamo rad na tehniki
boljoj izvedbi (glasnoa, istoa, preciznost i brzina udarca) te prelazimo na
tee kombinacije koraka.
waltz clog
Suzy que
padl roll
brush
spenk
rif
time step
Kombinacije:
Od nauenih koraka sastaviti i uvjebati razliite kombinacije u didaktikim
primjerima nastavnika i samostalno sastavljenim primjerima uenika.
ISHODI POUAVANJA
nauiti step korake predviene nastavnim programom
usavriti izvoenje ritma
svladati kretanje u razliitim mjerama
razviti bolji osjeaj za brzinu izvoenja
usavriti rad stopala
usavriti odravanje ravnotee
tehniki usavriti plesnu izvedbu
samostalno sastavljati plesne sekvence

Nastavnik e tijekom godine pratiti napredak uenika u svladavanju
nastavnih sadraja i temeljem toga uenika ocijeniti na polugoditu. Na kraju
nastavne godine uenici polau ispit pred ispitnim povjerenstvom koje donosi
zakljunu ocjenu.
Ispit:
solistiko izvoenje plesnih cjelina temeljenih na nastavnim sadrajima
obraenim tijekom nastavne godine koje su uenici samostalno
oblikovali
izvoenje skupne koreografije koju je pripremio predmetni nastavnik
763
METODIKE NAPOMENE
U sklopu nastave stepa vano je upoznati uenike s razvojem stepa kroz
povijest te s osnovnim pravcima: irski step, crnaki step, military step i dr.
Struktura sata: sat poinje specifinim treningom gdje za svaki korak
postoji zasebna vjeba. Nakon savladanih pojedinanih koraka prelazi se na
usvajanje sloenijih sekvenci koraka uz glazbu i bez nje.
Temeljna metoda za usvajanje nastavnih sadraja stepa jest metoda
demonstracije, uz pomonu metodu usmenog izlaganja te koritenja video
zapisa, analize i vrednovanja. Za uspjenije svladavanje gradiva preporua se
nastavu organizirati u blok sat.

CD, video zapis, cipele za step.

Nastavni sadraji predmeta Step u uskoj su vezi s predmetima razliitih
plesnih tehnika te ritmike i glazbe, koji su sastavni dio Nastavnog plana i
programa.
NASTAVNI PREDMET
RITMIKA I GLAZBA
UVOD
Naziv nastavnog predmeta: Ritmika i glazba

Ples i glazba oduvijek su usko povezani. Umjetniki ples razlikuje se od

spontanog i amaterskog po svjesnoj uporabi svih elemenata koji se koriste
pri umjetnikoj izvedbi. Kako se umjetniki ples najee odvija uz glazbu,
potrebno je osigurati razumijevanje glazbe i osvjeivanje njenih sastavnica
umjesto spontanog doivljaja glazbenog zbivanja, svojstvenog svim ljudima.
764
Slijedom uenja vicarskog muzikologa E. J. Dalcerozea, steenim
vjetinama, razvijanim sposobnostima, doivljajima i pojmovima osvijetenima
u glazbenom dijelu predmeta, u plesnom dijelu predmeta dodaje se prostorna
dimenzija i pokret, intenzivira emocionalni i kognitivni doivljaj glazbe te
sveukupno dovodi na vii stupanj osvijetenosti u odnosu na vlastito tijelo i
prostor oko njega.
Kako u obrazovanju scenskog plesaa nije prijeko potrebno potpuno
glazbeno opismenjivanje na onaj nain na koji to radi sustav glazbenih
kola obrazujui glazbenike (poglavito u smislu ekstenziteta svih glazbenih
sastavnica), problematika svladavanja intonacije obuhvatit e upoznavanje
meloritamskog zapisa i poetno svladavanje intonativnih odnosa, s ciljem
podrke predmetu Vokalna tehnika i snalaenja pri radu s predlokom notnog
teksta. Stoga se kao ishod pouavanja u dvogodinjem programu ne oekuje
samostalno pjevanje zahtjevnijih primjera vista.
Suodnosi (korelacije) izmeu plesnog i glazbenog obrazovanja prijeko su
potrebni, jer su im sadraji zajedniki: glazbeni puls, metar, ritam, glazbeni
oblik, tempo, dinamika, artikulacija izvoenja, agogika, slog, sluenje
udaraljkama i vlastitim tijelom (bodypercussion) za realizaciju metroritamske i
izraajne sastavnice glazbe. Ostale sastavnice glazbe ostvaruju uske korelacije
s predmetom Suvremeni ples, dok aktivno muziciranje pjevanjem i sluanje
glazbe mogu osigurati jednako bliske suodnose s predmetom Narodni
plesovi.
Nastavna podruja Ritmika i Glazba sadrajno se prepliu u predmetima
bavljenja metroritamskim odnosima, glazbenim oblicima i fakturom glazbe.
Stoga je intenzivno povezivanje nastavnih sadraja predmeta Glazba s
nastavnim sadrajima predmeta Ritmika logian put ka njihovom temeljitom
spoznavanju. To omoguuje koordiniran i intenzivan rad i uenika i uitelja
i kvantitativno rastereuje uenika, a istovremeno omoguava kvalitetan
interdisciplinaran pristup i rad.
Sadraj, njegov intenzitet i ekstenzitet u ovom nastavnom predmetu
orijentiran je na upoznavanje sastavnica glazbe te na osvjeivanje onih
sastavnica koje slue srednjem obrazovanju scenskog plesaa, dok e u
pripremnom razredu najvea pozornost biti posveena metroritamskoj
sastavnici glazbe kao njenoj najizraenijoj komponenti u plesu, a slijedit e
je glazbeni oblici, dinamika, tempo, slog (faktura), artikulacija izvoenja i
agogika.
U provedbi programa naglasak je potrebno staviti na ostvarivanje korelacije
nastavnog podruja Ritmika s nastavnim podrujem Glazba te na uspostavi
korelacije izmeu nastavnog podruja Glazba i nastavnog predmeta Narodni
plesovi, prema potrebama tog predmeta.
765
PRIPREMNI RAZRED
Nastavno podruje: RITMIKA
NASTAVNI SADRAJI
Glazbeni puls i metar:
spontano kretanje u dvodobnom, trodobnom i etverodobnom metru
kretanje po glazbenom pulsu
teza i arza u dvodobnom, trodobnom i etverodobnom metru
ozvuenje tekih doba u dvodobnom, trodobnom i etverodobnom metru
taktiranje dvodobnog, trodobnog i etverodobnog metra
Ritam:
notne vrijednosti i stanke
obraene pojedinano u spontanom kretanju i
prekidu kretanja u raznim kombinacijama
podjela dobe na dva i etiri jednaka dijela:
pamenje i izvoenje zadanih ritamskih kombinacija temeljenih na
usvojenim notnim vrijednostima i pauzama (stankama), koracima i u
plesnom pokretu
izvoenje ritamskih primjera koracima i u plesnom pokretu, samostalno
sastavljenih od usvojenih notnih vrijednosti (cjelina od 4 takta
dvodobnog, trodobnog i etverodobnog metra)
Ritamske kombinacije ( = doba):

stanka kroz pola dobe:
triola (podjela dobe na tri jednaka dijela)
stanka u trioli:
sinkopa kroz etiri i dvije i jednu dobu:
pamenje i izvoenje, koracima i u plesnom pokretu, zadanih ritamskih
kombinacija temeljenih na usvojenim notnim vrijednostima i ritamskim
obrascima:

izvoenje ritamskih primjera, koracima i u plesnom pokretu, samostalno
766
sastavljenih od usvojenih ritamskih obrazaca (cjelina od 8 taktova
dvodobnog, trodobnog i etverodobnog metra)
Glazbeni oblici:
mala glazbena reenica, mala glazbena perioda, velika glazbena reenica,
velika glazbena perioda
glazbeni motiv, glazbena fraza
mala dvodijelna i mala trodijelna pjesma
Svi glazbeni oblici izvode se u plesnom pokretu.
Glazbeni slog:
homofonija: odnos melodije i pratnje oblikovan pokretom i izveden u paru
ili u dvije skupine
polifonija: kanon oblikovan pokretom i izveden u paru ili u dvije skupine
ISHODI POUAVANJA
Na razini vjetina uenici e biti osposobljeni:
izvoditi metar koracima i u spontanom kretanju
izvoditi notna trajanja i stanke u spontanom kretanju i prekidu kretanja
zapamtiti zadani ritam i izvesti ga u plesnom pokretu
zapamtiti ritmove iz glazbenih primjera i izvesti ih u plesnom pokretu
samostalno sastaviti ritamske primjere i izvesti ih u plesnom pokretu
izvesti kanon kao jednostavni oblik polifonije u plesnom pokretu
istovremeno izvoditi melodiju i pratnju u plesnom pokretu, u paru ili dvije
skupine
izvesti malu dvodijelnu i malu trodijelnu pjesmu u plesnom pokretu

solistika izvedba samostalno sastavljenog ritamskog primjera u
etverodobnom metru u obliku male glazbene periode koja u svojoj
ritamskoj strukturi sadri sve obraene ritamske kombinacije. Izvedbu
primjera u plesnom pokretu uenik upotpunjuje udaraljkom po vlastitom
izboru. Prije plesne izvedbe uenik izvodi ritam svog primjera koracima,
uz istovremeno taktiranje metra
izvedba plesne cjeline u obliku kanona u koreografiji nastavnika, na
glazbeni primjer ili uz zvunu kulisu
izvedba plesne cjeline, na glazbeni primjer ili uz zvunu kulisu, u obliku
male trodijelne pjesme u koreografiji nastavnika
767
Nastavno podruje: GLAZBA
NASTAVNI SADRAJI
Uenici e:
doivjeti, upoznati i usvojiti pojam glazbenog pulsa
doivjeti, upoznati, usvojiti i razlikovati pojam i pojavu dvodobnog,
trodobnog i etverodobnog metra
upoznati i usvojiti pojam takta i etvrtinske mjere
upoznati i usvojiti relativnost mjere te u dvodobnoj, trodobnoj i
etverodobnoj etvrtinskoj, osminskoj i polovinskoj mjeri itati i svirati
usvojene ritamske obrasce
upoznati sloene mjere (dvodobnu, trodobnu i etverodobnu)
upoznati i usvojiti notne vrijednosti i stanke (pauze):
upoznati i usvojiti ritamske obrasce ( = doba):

ritamske obrasce s pauzom tijekom podjele dobe na etiri dijela:
ternarnu podjelu dobe i ritamke obrasce s pauzom tijekom:
sinkopu kroz etiri, dvije i jednu dobu:

te varijante:

upoznati druge kombinacije usvojenih ritamskih
obrazaca s ligaturom izmeu dvije dobe:
usvojiti pojmove predtakta i uzmaha

doivjeti, osvijestiti, prepoznavati, imenovati i pravilno primjenjivati
pojmove povezane s izvoenjem glazbe: dinamika (fortissimo, forte,
mezzoforte, mezzopiano, piano, pianissimo, crescendo, descrescendo),
tempo (najmanje tri pojma iz kategorija brzog, umjerenog i polaganog
tempa), arikulacija (staccato, legato) uz aktivno muziciranje pjevanjem po
sluhu ili uz aktivno sluanje glazbe
768
sluanjem upoznavati glazbena djela, poglavito repodukcije djela iz
sadraja predmeta Suvremeni ples, u svrhu korelacije nastavnih sadraja
meu predmetima
upoznati i usvojiti glazbene oblike male i velike glazbene reenice, male i
velike glazbene periode, male dvodijelne pjesme, male trodijelne pjesme,
uoavati glazbenu frazu i motiv, temeljem aktivnog muziciranja pjevanjem
po sluhu ili sluanjem glazbe
aktivnim muziciranjem u kanonu biti uvedeni u poetnu polifoniju
uoavati fakturu glazbe, odnos melodije i pratnje te homofoniju i
polifoniju tijekom aktivnog muziciranja pjevanjem po sluhu ili sluanjem
glazbe
ISHODI POUAVANJA
Uenici e biti osposobljeni:
pratiti glazbeni puls ili metar te ih ozvuiti udaraljkama ili vlastitim
tijelom
prepoznati i razlikovati dvodobni, trodobni i etverodobni metar
ritamske primjere u etvrtinskoj, osminskoj ili polovinskoj mjeri koji
sadre usvojene ritamske vrijednosti/obrasce samostalno itati ritamskim
slogovima i odsvirati na udaraljkama (ili ritam ozvuiti vlastitim tijelom),
u skupinama dvoglasno/troglasno ili u kanonu
prepoznati i samostalno zapisati usvojena notna trajanja i ritamske
obrasce
ritamske primjere samostalno transkribirati iz mjere u mjeru
tijekom pjevanja ili sluanja glazbe uoiti, prepoznati i svjesno primijeniti
usvojene pojmove koji se odnose na glazbeno izvoenje s podruja tempa,
dinamike, agogike i artikulacije te se njima sluiti u rjeniku
sluno prepoznavati i razlikovati usvojene glazbene oblike te uoavati
manje cjeline: dvotaktnu frazu i motiv
sluno razlikovati homofoni od polifonog glazbenog sloga
PROVJERA ZNANJA I VJETNA

samostalno itanje ritamskog primjera ritamskim slogovima vista u
etvrtinskoj, polovinskoj i osminskoj mjeri
samostalno sviranje ritamskog primjera na nain bodypercussioninga ili
udaraljkama u etvrtinskoj, polovinskoj i osminskoj mjeri
samostalno zapisivanje metroritamske fraze (diktat)
transkribiranje ritamskog primjera iz mjere u mjeru
poznavanje i svjesna primjena usvojenog glazbenog nazivlja te poznavanje
obraenih glazbenih oblika i glazbenog sloga
769
Odvija se kontinuirano tijekom aktivnog sudjelovanja uenika u nastavnom
procesu.
PRVI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
Glazbeni puls, metar i ritam:
pauza (stanka) tijekom podjele dobe na etiri dijela ( = doba):
sinkopa kroz dvije dobe ( = doba):
Glazbeni oblici:
rondo
Glazbeni oblik se izvodi u plesnom pokretu na odgovarajui glazbeni primjer.
Glazbeni slog:
homofonija: odnos melodije i pratnje u instrumentalnim skladbama,
izveden u plesnom pokretu
polifonija: samostalno razvijanje glazbenih dionica u instrumentalnom
dvoglasnom glazbenom primjeru, izvedeno u plesnom pokretu
ISHODI POUAVANJA
Na razini vjetina uenici e znati:
prepoznati, samostalno sastaviti i plesno oblikovati ritamske primjere
sa stankom tijekom podjele dobe na etiri dijela te usvojenim oblicima
sinkopa kroz dvije dobe
prepoznati glazbeni oblik ronda i izvesti ga u plesnom pokretu koji zorno
prikazuje osobine glazbenog oblika
prepoznati homofone skladbe i izvesti ih u plesnom pokretu koji zorno
prikazuje odnos melodijskog glasa i njegove pratnje
prepoznati polifone skladbe i izvesti ih u plesnom pokretu koji zorno
prikazuje samostalnost dionica i njihovo kretanje

i usvojenost nastavnih sadraja, te e temeljem toga na kraju polugodita i na
kraju nastavne godine ocijeniti uenika.
770
ISPIT:
solistika izvedba samostalno sastavljenog i u pokretu osmiljenog
ritamskog primjera sa stankama tijekom podjele dobe na etiri dijela i
usvojenim sinkopa kroz dvije dobe
skupna plesna izvedba glazbenog primjera u obliku ronda
NASTAVNI SADRAJI
Uenici e:
njegovati ve steena znanja i vjetine
nadograivati usvojena znanja o relativnosti mjere te u dvodobnoj,
trodobnoj i etverodobnoj etvrtinskoj, osminskoj i polovinskoj mjeri
itati i svirati usvojene ritamske obrasce i kombinacije, jednoglasno i
dvoglasno u skupinama
jednostavnije ritamske primjere izvoditi uz istovremeno ozvuavanje
pulsa i ritma
upoznati, usvojiti i primijeniti pojmove diminucija i augmentacija
upoznati kombinacije usvojenih ritamskih obrazaca s ligaturom izmeu
dvije dobe ( = doba):
doivjeti, prepoznavati, imenovati i pravilno primjenjivati pojmove

povezane s izvoenjem glazbe s podruja dinamike, tempa, arikulacije i
agogike uz aktivno muziciranje pjevanjem po sluhu ili uz aktivno sluanje
glazbe; nastaviti s obogaivanjem glazbenog pojmovnika
meu predmetima
upoznati i usvojiti glazbeni oblik sloene pjesme, temeljem aktivnog
muziciranja pjevanjem po sluhu ili sluanjem glazbe
uoavati fakturu glazbe, odnos melodije i pratnje te homofoniju i polifoniju
tijekom aktivnog muziciranja pjevanjem po sluhu ili sluanjem glazbe
upoznati notno crtovlje i note u G-kljuu u opsegu g G2
upoznati C-dur ljestvicu, usvajati tonske odnose unutar C-dur tonaliteta i
ujedno razvijati osjeaj za tijek i kretanje melodije
771
ISHODI POUAVANJA
tijelom
ritamske primjere u etvrtinskoj, osminskoj ili polovinskoj mjeri koji
sadre usvojene ritamske obrasce samostalno itati ritamskim slogovima i
odsvirati na udaraljkama (ili ritam ozvuiti vlastitim tijelom) u skupinama
dvoglasno/troglasno ozvuavajui ritam, a u jednostavnijim primjerima za
ritam i puls
prepoznati i samostalno zapisati usvojene ritamske kombinacije
sluno prepoznavati i razlikovati usvojene glazbene oblike
svjesno intonirati usvojene tonske odnose unutar C-dur tonaliteta
otpjevati meloritamski primjer samostalno (optimalna razina zahtjeva) ili
uz pomo (minimalna razina zahtjeva)
uti, zapamtiti i prepoznati zadanu melodijsku frazu u okviru usvojenih
tonaliteta te je zapisati samostalno (optimalna razina zahtjeva) ili uz
pomo nastavnika (minimalna razina zahtjeva)

pjevanje meloritamskog primjera
samostalno zapisivanje melodijske cjeline (diktat)

procesu.
772
DRUGI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
pauza (stanka) tijekom podjele dobe na tri dijela:
upoznavanje i usvajanje sloenih mjeovitih mjera:

kao metrika kombinacija 3+2 i 2+3, izvedena u plesnom pokretu
kao metrika kombinacija 3+2 i 2+3, izvedena u plesnom pokretu
kao metrika kombinacija 2+3+2 ili 2+2+3 (4+3) ili 3+2+2 (3+4),
izvedena u plesnom pokretu
kao metrika kombinacija 2+2+3+2 (4+3+2) ili 2+2+3+3, izvedena u
plesnom pokretu
kao metrika kombinacija 2+3+2+2+3 (2+3+4+3), izvedena u
plesnom pokretu
Glazbeni oblici:
tema s varijacijama
Glazbeni oblik se izvodi u plesnom pokretu na odgovarajui glazbeni primjer.
Glazbeni slog:
homofonija: odnos melodije i pratnje u intrumentalnim skladbama, izveden
u plesnom pokretu
polifonija: samostalno razvijanje glazbenih dionica u troglasnom
instrumentalnom glazbenom primjeru, izvedeno u plesnom pokretu
ISHODI POUAVANJA
prepoznati, samostalno sastaviti i plesno oblikovati primjere u obraenim
sloenim mjeovitim mjerama
prepoznati temu s varijacijama i izvesti je u plesnom pokretu koji zorno
prikazuje glazbeni oblik i karakter djela
773
ISPIT:
solistika plesna izvedba primjera u jednoj od usvojenih sloenih
mjeovitih mjera upotpunjeno koritenjem udaraljki
skupna plesna izvedba glazbenog primjera u obliku teme s varijacijama
NASTAVNI SADRAJI
Uenici e:
odravati ve usvojena znanja i vjetine
jednostavnije ritamske primjere izvoditi uz istovremeno ozvuavanje
pulsa i ritma
i sl.
izvoditi jednostavnije dvoglasne (dvolinijske) ritamske primjere
upoznati mjetovite sloene mjere (metrike kombinacije: 3+2, 2+3;
2+2+3 ili 4+3, 3+2+2 ili 3+4, 2+3+2) te primjere mjeovitih sloenih
i mjera
agogike, uz aktivno muziciranje pjevanjem po sluhu ili uz aktivno sluanje
meu predmetima
upoznati i usvojiti viestavani glazbeni oblik suite i sonatnog oblika,
temeljeno na iskustvu sluanjem glazbenih primjera
uoavati fakturu glazbe, odnos melodije i pratnje te homofoniju i polifoniju,
774
nadograditi znanja o glazbenim pismu shodno potrebama gradiva s
podruja intonacije
upoznati a-mol ljestvicu, usvajati tonske odnose unutar a-mol tonaliteta i
ujedno razvijati osjeaj za tijek i kretanje melodije
upoznati i usvojiti pojam trozvuka, stvarati zvunu predodbu dur i mol
kvintakorda te intervala m. i v. 3
ISHODI POUAVANJA
tijelom
ritamske primjere u jednostavnoj, sloenoj etvrtinskoj, osminskoj ili
polovinskoj mjeri koji sadre usvojene ritamske obrasce samostalno
itati ritamskim slogovima i odsvirati na udaraljkama (ili ritam ozvuiti
vlastitim tijelom) u skupinama dvoglasno/troglasno ozvuavajui ritam, u
jednoglasnim pimjerima ozvuiti ritam i puls istovremeno
svjesno intonirati usvojene tonske odnose unutar a-mol tonaliteta
pomo nastavnika (mininalna razina zahtjeva)
sluno razlikovati dur i mol tonalitete, dur i mol kvintakorde, interval
velilke i male terce

775

procesu.
TREI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
diminucija i augmentacija u glazbenom primjeru izvedene plesnim
pokretom
dvodioniki (dvolinijski) ritam u samostalno sastavljenim ritamskim
primjerima u dvodobnoj, trodobnoj i etverodobnoj mjeri, izveden plesnim
pokretom u paru ili dvije skupine
Glazbeni oblici:
suita
Od viestavanog djela kao to je suita u plesnom pokretu izvodi se nekoliko
stavaka glazbenog primjera, razliitih karakterom.
Glazbeni slog:
homofonija: odnos melodije i pratnje u vieglasnim vokalnim ili vokalno-
instrumentalnim skladbama, izveden u plesnom pokretu
polifonija: samostalno razvijanje glazbenih dionica u glazbenom
primjeru fughette, izvedeno u plesnom pokretu
ISHODI POUAVANJA
prepoznati, samostalno sastaviti i plesno oblikovati dvolinijski ritam te ga
izvesti u plesnom pokretom u paru ili dvije skupine
prepoznati suitu i izvesti je u plesnom pokretu koji zorno prikazuje glazbeni
oblik i karakter djela
776
ISPIT:
izvedba samostalno sastavljenog i u plesnom pokretu osmiljenog
dvolinijskog ritma, u paru ili u dvije skupine
skupna plesna izvedba glazbenog primjera polifonije (fughetta)
NASTAVNI SADRAJI
Uenici e:
jednoglane ritamske primjere izvoditi uz istovremeno ozvuavanje pulsa
i ritma
izvoditi jednostavnije dvoglasne (dvolinijske) ritamske primjere

samostalno
agogike, uz aktivno muziciranje pjevanjem po sluhu ili uz aktivno sluanje
meu predmetima
upoznati i usvojiti viestavani glazbeni oblik suite, temeljeno na iskustvu
sluanjem glazbenih primjera
777
upoznati ljestvice s jednim predznakom, usvajati tonske odnose unutar dur
i mol tonaliteta i ujedno razvijati osjeaj za tijek i kretanje melodije, te
nadograivati znanja o glazbenom pismu prema porebama predvienog
gradiva s podruja intonacije
ISHODI POUAVANJA
tijelom
vlastitim tijelom) u skupinama dvoglasno/troglasno ozvuavajui ritam,
a u jednostavnijim primjerima za ritam i puls istovremeno ili samostalno
izvesti dvoglasni (dvolinijski) ritamski primjer
svjesno intonirati usvojene tonske odnose unutar predvienih tonaliteta
pomo nastavnika (mininalna razina zahtjeva)

778
procesu.
ETVRTI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
kombinacije ritamskih obrazaca s ligaturama izmeu dvije dobe
dvodioniki (dvolinijski) ritam unutar tijela u samostalno sastavljenim
ritamskim primjerima u dvodobnoj, trodobnoj i etverodobnoj mjeri,
izveden plesnim pokretom
Glazbeni oblici:
sonatni oblik
Sonatni oblik izvodi se u plesnom pokretu na glazbeni primjer stavka
sonatine ili sonate.
Glazbeni slog:
homofonija: odnos melodije i pratnje u vokalnim ili vokalno-
instrumentalnim skladbama, izveden u plesnom pokretu
polifonija: samostalno razvijanje glazbenih dionica u glazbenom
primjeru vieglasne vokalne ili vokalno-instrumentalne skladbe,
izvedeno u plesnom pokretu
ISHODI POUAVANJA
samostalno sastaviti i plesno oblikovati dvolinijski ritam istovremenom
izvedbom obje dionice kretanjem tijela
prepoznati sonatni oblik i izvesti ga u plesnom pokretu koji zorno prikazuje
glazbeni oblik i karakter djela

779
ISPIT:
solistika izvedba samostalno sastavljenog i u pokretu osmiljenog
dvolinijskog ritamskog primjera istovremenom izvedbom obje dionice
tijelom
skupna izvedba sonatnog oblika plesnim pokretom
NASTAVNI SADRAJI
Uenici e:
itati i svirati usvojene ritamske obrasce i kombinacije
ritamske primjere izvoditi uz istovremeno ozvuavanje pulsa i ritma
izvoditi dvoglasne (dvolinijske) ritamske primjere, u skupinama i
pojedinano
dvije i tri dobe ( = doba):

povezane s izvoenjem glazbe s podruja dinamike, tempa, arikulacije
i agogike, uz aktivno muziciranje pjevanjem po sluhu ili uz aktivno
sluanje glazbe; nastaviti s obogaivanjem glazbenog pojmovnika shodno
koritenim glazbenim djelima
meu predmetima
upoznati i usvojiti sonatni oblik, temeljeno na iskustvu sluanjem glazbenih
primjera
upoznati ljestvice ukljuivo s dva predznaka, usvajati tonske odnose
unutar dur i mol tonaliteta i ujedno razvijati osjeaj za tijek i kretanje
melodije, te nadograivati znanja o glazbenom pismu prema porebama
predvienog gradiva s podruja intonacije
780
ISHODI POUAVANJA
tijelom
vlastitim tijelom), u skupinama dvoglasno/troglasno ozvuavajui ritam,
te samostalno izvesti dvoglasni (dvolinijski) ritam
te nadograivati znanja glazbenog pisma prema porebama predvienog
gradiva podruja intonacije
svjesno intonirati usvojene tonske odnose unutar predvienih tonaliteta
uti, zapamtiti i prepoznati zadanu meloritamsku frazu u okviru
usvojenih tonaliteta te je zapisati samostalno (optimalna razina zahtjeva)
ili uz pomo nastavnika (mininalna razina zahtjeva)

samostalno zapisivanje meloritamske cjeline (diktat)

procesu.
781
METODIKE NAPOMENE
Nastavni sadraji nastavnog podruja Ritmika obrauju se nakon to su
prethodno obraeni na nastavi Glazbe. Neophodna je stoga uska suradnja
nastavnika nastavnog podruja Ritmike s nastavnikom nastavnog podruja
Glazbe u pogledu zajednikog odabiraprimjera i skladbi koje e se koristiti u
nastavi Ritmike.
Tehnika preciznost izvoenja koraka pri ishodavanju notnih vrijednosti
nije glavna zadaa nastavnog podruja Ritmika, ali je uenike potrebno
upozoravati na nepravilnosti u izvoenju. Prilikom plesnog izvoenja glazbenih
oblika treba nastojati postii najveu moguu preciznost.
Osvjeivanje glazbenog pulsa i metra:

hodanje po glazbenom pulsu
sluanje tekih doba za vrijeme kretanja prostorom
ozvuavanje tekih doba na razne naine
hodanje u skladu s pulsom i ozvuavanje teke dobe pljeskom
izvoenje glazbenog metra koracima (teka doba u poluunju, laka na
poluprstima)
Izvoenje notnih vrijednosti
Pri ishodavanju zadanog ritma, notna vrijednost za jednu dobu izvodi se
kao plesni korak. Notne vrijednosti dulje od jedne dobe izvode se kroz
poluuanj, a krae na poluprstima.
Stanka u glazbi izvodi se kao prekid kretanja i potpuno mirovanje.
Osvjeivanje ritma:
pamenje ritma u spontanom kretanju uz glazbu i izgovaranje neutralnim
slogom
pamenje ritma u spontanom kretanju uz glazbu i ostvarenje ritma
izgovaranjem neutralnim slogom te ozvuavanje pljeskanjem
izvoenje ritma koracima uz pljeskanje i izgovaranje ritamskih slogova
Triola se izvodi s malo istaknutijim prvim dijelom ternara, u poluunju.
Sinkopa se izvodi poluunjem na teem dijelu ritamskog obrasca, u skladu
s metrikim pomakom.
Uvjebavanje ritma:
istovremeno hodanje po glazbenom pulsu i pljeskanje ritma
istovremeno ishodavanje metra i pljeskanje ritma
istovremeno ishodavanje ritma i ozvuavanje metra pljeskom
istovremeno ishodavanje ritma uz taktiranje mjere
U sluaju da se ritamski primjer izvodi bez glazbene pratnje, obvezno je u

pripremnom programu ozvuiti glazbeni puls, a u srednjokolskom programu
782
metar. Kod samostalno sastavljenih uenikih ritamskih primjera korepetitor
e po potrebi, u dogovoru s nastavnikom Ritmike, uglazbiti ritam. Osim
usvajanja novih znanja i vjetina, kontinuirano e se njegovati i prethodno
usvojena znanja i vjetine.
Kod obrade glazbenih oblika potrebno je posebnu pozornost posvetiti
pravilima tvorbe glazbenih oblika, to mora biti vidljivo i u koreografiji.
Kod obrade viestavanih djela poput suite treba odabrati nekoliko stavaka
razliitih karakterom. Ovisno o vrsti glazbenog oblika treba koristiti sva
znanja o prostoru, dinamici, vremenu i toku pokreta, to predstavlja nastavne
sadraje predmeta Suvremeni ples, pa u tom smislu ta dva nastavna predmeta
koreliraju.
Glazbeni primjeri koji se koriste u nastavnom podruju Ritmika svojim
glazbenim obiljejima i ritamskom strukturom moraju odgovarati nastavnim
sadrajima koji se obrauju i pomoi njihovom potpunijem usvajanju. Potrebno
je paziti na izbor tempa u glazbenom primjeru radi njegove plesne izvedbe
koja ne smije bitno odstupati od izvorno predvienog tempa skladbe.
Pri izboru glazbe za rad na glazbenom slogu potrebno je tijekom etiri
godine obuhvatiti razliita stilska razdoblja te narodnu glazbu.
U nastavi je, osim primjera i koreografija koje plesno oblikuje nastavnik,
prisutno i ueniko stvaralatvo, u obliku stvaranja i plesnog oblikovanja
ritamskih primjera.
Kako bi se uenicima omoguila raznolikost doivljaja zvuka, u nastavi
se mogu koristiti udaraljke i zvuna kulisa. Da bi se uenici u jednakoj mjeri
upoznali s instrumentalnom i vokalnom glazbom poeljno je, gdje god je to
mogue, koristiti primjere vokalnih ili vokalno-instrumentalnih skladbi.
Osnovna svrha nastavnog podruja Glazba jest glazbena aktivnost
uenika: glazbeni doivljaj izvoenjem i sluanjem te stvaranje glazbenog
iskustva na kojemu e se temeljiti osvjeivanje.
U radu na razvijanju osjeaja za glazbeni puls i metar te na usvajanju
ritamskih vrijednosti i obrazaca, pjevanja ili sluanja glazbe uenici e
ozvuiti puls ili metrike odnose, a kasnije i ostinato ritamske obrasce, sluei
se vlastitim tijelom kao instrumentom (bodypercussion) ili udaraljkama s
neodreenom visinom tona, pod vodstvom nastavnika. Mogua je i uporaba
udaraljki s odreenom visinom tona kao pratnja pjesmama; tako se potie
glazbena aktivnost uenika te obogauje i intenzivira glazbeni doivljaj.
Uenici e ritamske primjere itati ritamskim slogovima, svirati na
udaraljkama ili bodypercussioningom, poglavitno na onima kojima se slue u
plesnom dijelu predmeta: jednoglasno i u skupinama vieglasno.
Glazbeni primjeri koji e se koristiti u nastavnom podruju Ritmika
prethodno e biti obraeni s aspekta nastavnog podruja Glazba i zapameni.
783
Uenici e upoznati i usvojiti glazbene oblike iskustveno, na pjesmama
koje e pjevati ili na djelima koja e sluati.
Popijevke e se uiti po sluhu, uz naknadno predoavanje notnog teksta,
kako bi uenici mogli grafiki pratiti kretanje melodije uz istovremeni doivljaj
njenog kretanja tijekom izvoenja, kako je ve uobiajeno kod amaterskog
pjevanja.
Sadraji s podruja svjesnog svladavanja intonacije poetne su razine, pa se
kao ishod oekuje razlikovanje durskog i molskog tonskog roda i dijatonike te
upoznavanje tonaliteta i ljestvica ukljuivo s jednim predznakom, kao podrka
predmetu Vokalna tehnika.
Sluanje glazbe treba biti aktivno i kritiko, jer uenik na taj nain ima
mogunost istovremeno upoznati i upamtiti glazbeno djelo, upoznati i uoiti
njegove sastavnice, obogatiti osobno glazbeno iskustvo, donositi vlastite
prosudbe i izgraivati stavove.
Mijenjanje vrste doivljaja tijekom svladavanja istog sadraja pridonijet e
zadravanju pozornosti, produljiti razdoblje koncentracije, poticati aktivnost
uenika te pridonositi stupnju njihove motiviranosti.
SUODNOSI (KORELACIJE) S DRUGIM NASTAVNIM PREDMETIMA

Nastavni predmet Ritmika i glazba uspostavlja suoodnose sa sljedeim
nastavnim predmetima Nastavnog plana i programa: Suvremeni ples,
Scenska praksa, Narodni plesovi, Jazz dance, Step, Osnove vokalne tehnike
i Metodika.

Tijekom svih godina uenja:
Ritmika
Za nastavu ritmike u plesnoj dvorani potrebno je osigurati: glasovir, udaraljke
i sredstva za reprodukciju zvuka (CD player, kazetofon, mediji s tonskim
zapisima).
Glazba
Uz kajdanke i plou neophodna su i sredstva za reprodukciju zvuka (CD
player, kazetofon te mediji s tonskim zapisima), glasovir i udaraljke.
Udaraljke ne trebaju biti propisane vrstom, ve je potrebno voditi rauna
da to budu instrumenti na kojima se zahtijevani ritam moe izvesti kvalitetno
i precizno, a koje ujedno raznolikou obogauju iskustvo izvoenja, s
naglaskom na koritenju onih udaraljki na kojima je vjetina sviranja i uporaba
primijenjena i u plesnom dijelu predmeta.
784
Minimalno je potrebna zbirka (melo)ritamskih primjera i popijevaka ili
unaprijed pripremljeni primjeri nastavnika koje e uenici koristiti tijekom
nastave, a koji sadre predvieno metroritamsko i meloritamsko gradivo.
Mogua je i uporaba suvremene tehnologije, npr. raunala, pripadajueg
projektora s platnom za projiciranje i sl., ovisno o osposobljenosti nastavnika
i mogunostima kole.
NAS TAV N I P R E D M E T
POVIJEST PLESA
NAZIV NASTAVNOG PREDMETA: Povijest plesa

TRAJANJE NASTAVNOG PREDMETA: 1 godina
Nastavni predmet Povijest plesa podrazumijeva usvajanje znanja o

iskonskoj povezanosti plesa sa ivotom ovjeka. Nastavni sadraji obuhvaaju
spoznaje o praplesu , prate ples kroz povijesni razvitak ljudskog drutva, te
njegovu ulogu u ivotu pojedinca i itave drutvene zajednice na razliitim
razvojnim stupnjevima ljudske civilizacije, od predpovijesnog razdoblja do
suvremenosti.
Cilj ovog predmeta je upoznati uenike s razvojem plesne umjetnosti u
povijesnom kontekstu
razvoja ljudske civilizacije, kako bi objedinivi sva steena znanja, napravili
poveznicu s ulogom i znaenjem plesa danas.
ETVRTI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
Ples u predpovijesti
Ples u starim civilizacijama:
Egipat
Indija
Kina
Japan
Grka
Razvoj drutvenog plesa od srednjeg vijeka do danas
Razvoj kazalinog plesa:
balet
785
moderni ples
postmoderni ples
suvremeni ples
Razvoj Jazz-a
Razvoj Stepa
ISHODI POUAVANJA
Na razini znanja uenici e:
usvojiti znanja o ulozi i razvoju plesa kroz povijesni razvitak
ovjeanstva
usvojiti znanja o razvoju drutvenog i kazalinog plesa
usvojiti znanja o razvoju Jazz-a i Stepa
prepoznati stilska obiljeja plesa
znati upotrijebiti steanja znanja u svom buduem profesionalnom
radu
PROVJERA ZNANJA i VJETINA

i usvojenost nastavnih sadraja te e temeljem toga na polugoditu i na kraju
nastavne godine dati zavrnu ocjenu.
METODIKE NAPOMENE
Osnovna nastavna metoda jest metoda usmenog izlaganja. Pomone
su metoda promatranja i metoda improvizacije. Osobito je vano slijediti
didaktiki princip zornosti i individualizacije nastave. Kako bi cilj ovog
predmeta u potpunosti bio ostvaren, preporua se uenicima omoguiti posjete
muzeima, kazalinim i kino predstavama.

DVD player / video
slikovni materijali
literatura s tematikom iz povijesti plesa

Nastavni predmet Povijest plesa uspostavlja suodnose sa svim ostalim
predmetima Nastavnog plana i programa.
786
NASTAVNI PREDMET
ANATOMIJA
UVOD
Naziv nastavnog predmeta: Anatomija

Nastavni predmet Anatomija sastavni je dio cjelokupnog plesnog

obrazovanja. Savladavajui nastavne sadraje uenici stjeu znanja o sustavu
za kretanje ljudskog tijela.
Nastavni sadraji iz predmeta Anatomija temelje se na spoznajama o grai
kostiju, zglobova i miia koji ine sustav za kretanje ljudskog tijela. Stjecanje
osnovnih znanja iz anatomije pomoi e plesaima u boljem razumijevanju
funkcije kotano-zglobnog sustava u kretanju ovjejeg tijela prostorom,
u nainu izvoenja pojedinih pokreta te u spoznaji o tome koji su miii i
zglobovi odgovorni za pojedine pokrete. Uz navedeno, uenici e dobiti uvid
u najee ozljede koje su usko vezane uz ples, kao i uvid u njihovo lijeenje
i prvu pomo.
NASTAVNI SADRAJI
uvod u anatomiju (dijelovi ovjejeg tijela, ravnine tijela, stav i dranje
tijela te konstitucija)
osteologija (vrste i graa kosti, razvoj kotanog sustava, kosti glave, kosti
trupa, kosti gornjih udova, kosti donjih udova)
sindezmologija (vrste i graa zglobova, zglobovi: rame, lakat, kuk, koljeno
i stopalo)
miologija (vrste i graa miia, miii gornjih udova, miii donjih
udova)
ozljede i sindromi prenaprezanja (najee plesake ozljede i sindromi
prenaprezanja)
prva pomo
ISHODI POUAVANJA
Nakon uspjeno svladanog nastavnog gradiva iz predmeta Anatomija uenici
e poznavati:
dijelove ovjejeg tijela
ravnine tijela
stav i dranje tijela te konstituciju
787
vrste i grau kostiju
razvoj kotanog sustava
kosti glave
kosti trupa
kosti donjih udova
kosti gornjih udova
vrste i grau zglobova
zglobove: rame, lakat, kuk, koljeno i stopalo
vrste i grau miia
miie gornjih udova
miie donjih udova
plesake ozljede kotano-zglobnog sustava
najee sindrome prenaprezanja
prvu pomo
PROVJERA ZNANJA
Provjera usvojenih znanja obavljat e se u obliku testa na kraju polugodita i
na kraju nastavne godine.

anatomski atlas
model ovjejeg kostura

Nastavni predmet Anatomija uspostavlja suodnose s nastavnim predmetima:
Tehnika klasinog baleta, Tehnika suvremenog plesa, Suvremeni ples i
Metodika.
788
NASTAVNI PROGRAMI IZBORNE NASTAVE
NASTAVNI PREDMET
SCENSKA PRAKSA
UVOD
Naziv nastavnog predmeta: Scenska praksa

Plesni, glumaki i vokalni predmeti obuhvaeni nastavnim planom osnova

su za oblikovanje scenskog plesaa. Kroz nastavne sadraje nastavnog
predmeta Scenska praksa tijekom etiri godine usavravanja u plesnim,
glumakim i vokalnim vjetinama uenik e se razviti u scenskog plesaa.
Na nastavi scenske prakse objedinjuju se sva znanja steena u nastavi svih
ostalih nastavnih predmeta obuhvaenih planom i programom. Cilj nastavnog
predmeta Scenska praksa jest osposobiti uenike za stvaranje i izvoenje
tematski i sadrajno raznolikih predstava.
NASTAVNI SADRAJI
izbor tema za scenski nastup predstavu
izbor glazbe za scenski nastup
proces koreografiranja
izbor odgovarajue scenografije
izbor odgovarajue kostimografije
prostorna proba
proba uz glazbu
vokalna proba
glumaka proba
scenska proba s rasvjetom
generalna proba
ISHODI POUAVANJA
svladati predvieni plesni dio programa
svladati pjevaki dio programa
svladati glumaki dio programa
simultanim koritenjem scenskih elemenata ovladati scenskim jezikom i
postii snalaenje u mehanizmu predstave
789
Nastavnik e tijekom nastavne godine pratiti napredak uenika u svladavanju
nastavnih sadraja i temeljem toga uenike ocijeniti na polugoditu i na kraju
nastavne godine.
METODIKE NAPOMENE
Nastavni predmet Scenska praksa ostvaruje se uskom suradnjom pedagoga
i uenika, posebice u koreografiranju, polazei od improvizacije, preko izbora
odgovarajuih pokreta do konanog izbora pokreta koji najbolje oslikavaju
temu koreografije i njenog uvjebavanja. Veliku pozornost treba posvetiti
usklaivanju plesnog, pjevakog i glumakog dijela predstave, kako bi se
dobila zaokruena cjelina.
U nastavi se treba voditi naelom primjerenosti dobi uenika i mogunostima
plesaa, potujui individualne razlike i predispozicije pojedinih uenika.
Cilj uenja predmeta jest postii poznavanje i razumijevanje jezika pokreta
u spoju s pjevanjem i glumom te osposobiti plesaa da ih samostalno razumije
i koristi.

Tijekom svih godina uenja koristit e se glasovir, CD player, mediji sa
zvunim i slikovnim zapisom i pomagala uvjetovana potrebama pojedine
predstave.

Nastavni predmet Scenska praksa uspostavlja suodnose sa svim
predmetima Nastavnog plana i programa.
NASTAVNI PREDMET
OSNOVE VOKALNE TEHNIKE
Naziv nastavnog predmeta: Osnove vokalne tehnike

UVOD
Scena trai viestruko obrazovanu linost, osposobljenu kroz nekoliko scenskih
umjetnosti.
790
Kroz nastavne sadraje nastavnog predmeta Osnove vokalne tehnike, koji
su prilagoeni potrebama obrazovanja plesaa, uenici e stei osnovna znanja
i vjetine pjevanja na sceni, to e im kao scenskim plesaima otvoriti nove
mogunosti igranja razliitih uloga u predstavama kazalinog repertoara.
Nastava se u pravilu izvodi kao skupna nastava, ali e uenici i pojedinano
vjebati pred ostalim uenicima razrednog odjela ili obrazovne skupine. Kroz
nastavne sadraje uenici e savladati disanje, dikciju, artikulaciju i dranje
tijela te tako ovladati vjetinom pjevanja na sceni.
Zadaa ovog predmeta jest proirti i obogatiti izvoake vjetine uenika
plesaa i osposobiti ga za viestruko kvalitetno obrazovanog scenskog
plesaa.
TREI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
svladavanje vokalne tehnike
odabir jedne do tri pjesme iz poznatih mjuzikala
obrada pjesme
obrada pjesme u prostoru
obrada pjesme i rad na mimici lica
obrada pjesme u prostoru uz mimiku lica, pokrete tijela i ruku te kretanje
u prostoru
obrada pjesme i govornitvo (gluma)
objedinjavanje u koreografiji
ISHODI POUAVANJA
znati pravilnije disati
postii bolju izraajnost mimike lica
imati pravilniji zapjev
postii bolju artikulaciju pjevanja s kretanjem tijela i mimikom lica

i usvojenost nastavnih sadraja te e temeljem toga na kraju polugodita i
nastavne godine dati zavrnu ocjenu.
791
ETVRTI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
nastavak rada na svladavanju vokalne tehnike
odabir dvije do etiri pjesme iz poznatih mjuzikala
obrada pjesama
obrada pjesama u prostoru
obrada pjesama i nastavak rada na mimici lica
obrada pjesama u prostoru uz mimiku lica, pokrete tijela i ruku te kretanje
u prostoru
rad na spajanju pjesama i govornitva (gluma)
objedinjavanje u koreografiji
ISHODI POUAVANJA
znati pravilno disati
postii bolju izraajnost mimike lica
imati pravilniju dikciju
postii bolju artikulaciju pjevanja s kretanjem tijela i mimikom lica

u usvajanju nastavnih sadraja te e temeljem toga na polugoditu i na kraju
nastavne godine dati ocjenu.
METODIKE NAPOMENE
Osnovna nastavna metoda jest metoda demonstracije, a pomone metode
su metoda promatranja i metoda improvizacije. Osobito je vano slijediti
didaktiki princip zornosti i individualizacije nastave. Kako bi cilj ovoga
predmeta u potpunosti bio ostvaren, nuno je uenicima tijekom kolovanja
omoguiti javne nastupe pred publikom.

notna literatura
nosai zvuka
audio i video zapisi glazbenih brojeva iz kazalinih predstava
glasovir

Nastavni predmet Osnove vokalne tehnike uspostavlja suodnose s
792
predmetima Ritmika i glazba, Osnove scenskog govora i Scenska praksa te u
konanici proiruje izvedbene sposobnosti scenskog plesaa.
NASTAVNI PREDMET
OSNOVE SCENSKOG GOVORA
UVOD
NAZIV NASTAVNOG PREDMETA: Osnove scenskog govora

TRAJANJE NASTAVNOG PREDMETA: 1 godina

Scena trai viestruko obrazovanu linost, osposobljenu kroz nekoliko scenskih
umjetnosti.
Kroz nastavne sadraje nastavnog predmeta Osnove scenskog govora, , koji
su prilagoeni potrebama obrazovanja plesaa, uenici e stei osnovna znanja
i vjetine govorenja na sceni, to e im kao scenskim plesaima otvoriti nove
mogunosti igranja razliitih uloga u predstavama kazalinog repertoara.
Nastava se u pravilu izvodi kao skupna nastava, ali e uenici i pojedinano
vjebati pred ostalim uenicima razrednog odjela ili obrazovne skupine. Kroz
nastavne sadraje uenici e svladati disanje, dikciju, artikulaciju i dranje
tijela te tako ovladati vjetinom scenskog govora.
Zadaa ovog predmeta jest proirti i obogatiti izvoake vjetine
uenika plesaa i osposobiti ga za viestruko kvalitetno obrazovanog
scenskog plesaa.
TREI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
vjebe disanja
vjebe mimike lica (oputanje, izraajnost)
obrada pjesme, rad na dikciji
obrada pjesme u prostoru
obrada pjesme i rad na mimici lica
obrada pjesme u prostoru uz mimiku lica, pokret tijela i ruku te kretanje
u prostoru
obrada jednog proznog dijela, rad na dikciji
793
obrada proznog dijela u prostoru
obrada proznog djela i rad na mimici lica
obrada proznog djela u prostoru uz mimiku lica, pokret tijela i ruku te
kretanje u prostoru
izvoenje zadanih ulomaka iz kazalinih predstava
ISHODI POUAVANJA
znati pravilno disati
postii bolju izraajnost mimikom lica
imati pravilniju dikciju
postii bolju artikulaciju govora s kretanjem tijela i mimikom lica

i usvojenost nastavnih sadraja te e temeljem toga na kraju nastavne godine
dati zavrnu ocjenu.
METODIKE NAPOMENE
Osnovna nastavna metoda jest metoda demonstracije, a pomone su metoda
promatranja i metoda improvizacije. Osobito je vano slijediti didaktiki
princip zornosti i individualizacije nastave. Kako bi cilj ovog predmeta u
potpunosti bio ostvaren, nuno je uenicima tijekom kolovanja omoguiti
posjete kazalinim predstavama i javne nastupe pred publikom.

kvalitetni literarni tekstovi (poezija i proza)
nosai zvuka
audio zapisi brojeva iz kazalinih predstava

Nastavni predmet Osnove scenskog govora uspostavlja suodnose s
predmetima Scenska praksa, Suvremeni ples i Ritmika i glazba te u konanici
proiruje izvedbene sposobnosti scenskog plesaa.
794
NASTAVNI PREDMET
METODIKA
UVOD
Naziv nastavnog predmeta: Metodika

Oblik nastave: skupna nastava i pojedinani praktini rad
Nastavni predmet Metodika sastoji se od teorijskog i praktinog dijela.

Kroz teorijski dio uenici usvajaju sadraje esnaest tema teorije umjetnosti
pokreta R. Labana, osmiljenih za primjenu u odgojno-obrazovne svrhe. U
praktinom dijelu nastave uenici vjebaju izvoenje nastave po metodi A.
Maleti i pisanje pripreme za izvoenje nastavnog sata koju je osmislila J.
Vrdoljak. Praktini rad temelji se na osam osnovnih tema iji su sadraji, prema
Labanovom miljenju, dovoljni za rad s predkolskim i osnovnokolskim
uzrastom djece.
Cilj ovog predmeta jest osposobiti uenike za izvoenje nastave suvremenog
odgojnog plesa. Usvajajui nastavne sadraje predmeta Metodika uenici e
nauiti osnovne pojmove pedagogije i didaktike; usvojit e sadraje esnaest
Labanovih tema odgojnog plesa; nauit e pisati pripreme za izvoenje
nastavnog sata; stei e praktino iskustvo u izvoenju nastave u razredu;
znat e odabrati teme za koreografije i odgovarajuu glazbu ili zvunu kulisu
primjerenu dobi uenika.
ETVRTI RAZRED
NASTAVNI SADRAJI
Osnovni pojmovi ope pedagogije i didaktike:
pedagogija i njezin predmet
posebni zadaci odgoja odgojna podruja
didaktika i njezin predmet
J. A. Komensky
didaktiki trokut
didaktiki principi
nastavni sat
oblici rada u nastavi
ope i struno obrazovanje
nastavni plan
nastavni program
795
Osnovne teme Labanovog odgojnog plesa
I. tema: Svijest o svom tijelu u pokretu

Teorijski dio nastave: kroz sadraje I. teme uenici ue koje su karakteristine
kretnje pojedinih dijelova tijela te na koji se nain razvija kinestetiki osjeaj
za pokrete nogu, ruku, trupa i glave.
Praktini dio nastave: pisanje priprema za nastavni sat i praktini rad.
Nastavne jedinice za praktini rad:
naini kretanja tijela prostorom (lokomocija)
izraajni pokreti ruku (geste)
kretanje prostorom voeno pojedinim dijelovima tijela (glava, laka toka,
rame ...)
kontakti i podupiranja (unutar vlastitog tijela i u radu s partnerom)
stavovi (simetrini i asimetrini)
prenoenje karakteristinih kretnji pojedinih dijelova tijela na druge
dijelove tijela
II. tema: Spoznaja vremenskog trajanja i jaine pokreta kao elemenata
ritma
Teorijski dio nastave: kroz sadraje II. teme uenici ue o kretanju u vlastitom
(subjektivnom) osjeaju za trajanje (tempo) i jainu (dinamiku) pokreta, o
kretanju uvjetovanom vanjskim mjerilima (objektivnom) za trajanje i jainu
pokreta te o prirodnim naglascima pokreta.
kretanje u subjektivnom osjeaju faktora pokreta Vrijeme
kretanje u subjektivnom osjeaju faktora pokreta Jaina
kretanje u objektivnom doivljaju faktora pokreta Vrijeme
kretanje u objektivnom doivljaju faktora pokreta Jaina
svjesno izvoenje njihaja, impulsa i zamaha s pravilnim naglascima
III. tema: Spoznaja prostora i prostorne orijentacije
Teorijski dio nastave: kroz sadraje III. teme uenici stjeu znanja o vlastitom
prostoru (kinesfera) i odnosu tijela prema prostoru koji ih okruuje (opi
prostor).
doivljaj prostora u odnosu na vlastito tijelo: blizu daleko
doivljaj prostora prodiranjem, dijeljenjem, obuhvaanjem i
ispunjavanjem
osnovni smjerovi kretanja prostorom: naprijed natrag, gore dolje,
desno lijevo
796
prostorni putevi na tlu: ravni, zaobljeni
izravni i neizravni prostorni put
prostorne razine
IV. tema: Tok pokreta
Teorijski dio nastave: kroz nastavne sadraje IV. teme uenici stjeu znanja
o kinestetikom osjeaju za tijelo u kretanju i mirovanju, o nainu izvoenja
pokreta u slijedu iz zgloba u zglob (sukcesivno) i izvoenju pokreta iz nekoliko
zglobova istovremeno (simultano), o isprekidanom i povezanom izvoenju
pokreta te o stvaranju cjelina pokreta (motiv, fraza, sekvenca).
kretanje u slobodnom i vezanom toku pokreta
kretanje iz vie zglobova istovremeno (simultano)
slijed kretnje iz zgloba u zglob (sukcesivno)
isprekidano izvoenje pokreta
povezano izvoenje pokreta
stvaranje cjeline pokreta zastoj i prekid toka pokreta u odnosu na faktore
pokreta Prostor, Jaina i Vrijeme
V. tema: Prilagoavanje partneru i suradnja u skupini
Teorijski dio nastave: kroz nastavne sadraje V. teme, koji se bave
meuodnosima plesaa u plesu u paru i u skupini, uenici stjeu znanja o
socijalnoj vrijednosti te teme.
razgovor pokretom u obliku pitanja i odgovora
razgovor pokretom oponaanjem pokreta drugog plesaa (imitacija)
razgovor pokretom kretanjem suprotnim od kretanja drugog plesaa
razgovor pokretom kretanjem poput slike u zrcalu u odnosu na kretanje
drugog plesaa
VI. tema: Tijelo kao instrument u plesu
Teorijski dio nastave: kroz nastavne sadraje VI. teme uenici ue na koji
nain pripremiti pojedine dijelove tijela za pravilno izvoenje razliitih vrsta
pokreta, kako pravilno izvoditi razliite vrste pokreta te kako pravilno disati.
odravanje ravnotee tijela u razliitim simetrinim i asimetrinim
poloajima na jednom ili vie uporita u tri razine prostora
prenoenje teine tijela preko poluprstiju i preko poluunja
vjetina prijelaza iz jednog poloaja tijela u prostoru u dugi poloaj
pravilan odraz, let i doskok u izvedbi skokova
797
vjetina okretanja oko vertikalne osi tijela
VII. tema: Spoznaja osnovnih izraajnih akcija
Teorijski dio nastave: kroz nastavne sadraje VII. teme uenici ue na koji
nain razvijati kinestetiki osjeaj za osnovne izraajne akcije efforte.
umovi i zvukovi kao poticaj za buenje i razvijanje osjeaja za
izraajnost pokreta
glazba kao poticaj za buenje i razvijanje osjeaja za izraajnost pokreta
tekst kao poticaj za buenje i razvijanje osjeaja za izraajnost pokreta
radnje kao poticaj za buenje i razvijanje osjeaja za izraajnost pokreta
unutranja stanja i raspoloenja ovjeka kao poticaj za buenje i razvijanje
osjeaja za izraajnost pokreta
VIII. tema: Radni ritmovi i plesovi rada
Teorijski dio nastave: kroz nastavne sadraje VIII. teme uenici stjeu znanja
o effort-ritmovima pojedinih radnji.
oponaanje poslova u kui, u dvoritu, na polju, na brodu i sl.
umovi i zvukovi koji nastaju tijekom rada kao zvuna pratnja radu
plesna stilizacija radnih pokreta
Teme nadgradnje Labanovog odgojnog plesa
Kroz nastavne sadraje IX., X., XI., XII., XIII., XIV., XV. i XVI. teme, koje
ine proirenje i nadgradnju osnovnih tema, uenici e proiriti spoznaju o
suvremenom plesu i stei osnovna znanja o umijeu koreografiranja.
IX. tema: Spoznaja oblika koje pokretima opisujemo oko tijela i oblika koje
vlastitim tijelom modeliramo u prostoru
X. tema: Prijelazi izmeu effort-akcija
XI. tema: Kretanje kinesferom po zakonitostima prostorne harmonije
XII. tema: Meusobno proimanje oblika i sadraja
XIV. tema: Skupni ples
XVI. tema: Pokret kao ples i ples kao umjetnost, plesna kompozicija
ISHODI POUAVANJA
Uenici e biti osposobljeni za izradu pripreme i izvoenje nastavnog sata
suvremenog odgojnog plesa s razliitim dobnim skupinama. Znat e izabrati
glazbu i zvunu kulisu te teme za koreografije primjerene uzrastu, za potrebe
nastavnog procesa i za javne nastupe. Svojim e radom znati odgojno djelovati
798
na svestrani razvoj uenika.

Provjera teorijskog i praktinog znanja obavlja se praenjem napretka
uenika tijekom itave nastavne godine.
Na kraju polugodita i na kraju nastavne godine teorijsko znanje provjerava
se u obliku ispita. Na ispitu na polugoditu uenici odgovaraju sadraje
Labanovih tema obraenih tijekom prvog polugodita. Iz praktinog dijela
nastave uenici moraju na zadanu temu prirediti jednu pripremu za izvoenje
nastavnog sata.
Na ispitu na kraju nastavne godine uenici odgovaraju sadraje Labanovih
tema obraenih tijekom drugog polugodita. Iz praktinog dijela nastave
uenici moraju prirediti jednu pripremu na temu po osobnom izboru i izvesti
nastavni sat koji e se temeljiti na prireenoj pripremi.
METODIKE NAPOMENE
Teorijska i praktina znanja koja uenici stjeu kroz nastavu Metodike treba
povezati sa znanjima i vjetinama koja su uenici usvojili tijekom kolovanja
u osnovnoj i srednjoj koli te ih povezati u zaokruenu cjelinu spoznaja o
suvremenom plesu.
U praktinom dijelu nastave uenici u poetku prisustvuju nastavi u
razrednim odjelima osnovne kole, a kasnije samostalno vode nastavu. S
nastavnikom metodike treba unaprijed dogovoriti koje e nastavne jedinice
biti obraene na satima kojima uenici prisustvuju, kao i na onima koje uenici
samostalno vode. Za svaki sat na kojemu samostalno izvode nastavu, uenici
moraju prirediti pripremu za sat. Prije izvoenja sata koji e se temeljiti na
odreenoj pripremi, uenik u suradnji s nastavnikom metodike ispravlja
pripremu i daje joj konani oblik. Predloene metodske jedinice za praktine
vjebe u pojedinim temama mogu se nadopunjavati novima, sukladno broju i
predznanjima uenika u razrednom odjelu ili obrazovnoj skupini. U teorijskom
dijelu treba koristiti razne oblike rada u nastavi, kako bi se uenike potaknulo
na to vee zalaganje u procesu stjecanja novih znanja. Za vrijeme praktinog
rada pojedinog uenika, ostali uenici obrazovne skupine ili razrednog odjela
takoer su prisutni i biljee svoja zapaanja koja na sljedeem satu obrazlau.
SUOODNOSI S OSTALIM PREDMETIMA

Nastavni predmet Metodika uspostavlja suodnose sa svim predmetima
nastavnog plana i programa. Ona povezuje tijekom kolovanja usvojena
znanja i vjetine i osposobljava uenike za prenoenje tih znanja kroz odgojno-
obrazovni rad.
799
NASTAVNI PROGRAMI FAKULTATIVNE NASTAVE
PLESNA RADIONICA
Nastavni sadraji ovog predmeta odredit e se na poetku svake nastavne

godine, a pratit e suvremena dogaanja u tekuoj kalendarskoj godini. U
skladu s materijalnim mogunostima kole upoljavat e se vanjski suradnici
koji svojim znanjima i iskustvom mogu proiriti i obogatiti usvojena znanja
uenika.
Nastava e se odravati seminarski, prema dogovoru s nastavnikom
vanjskim suradnikom koji e prije poetka rada predoiti svoj plan i program
rada.
AUTORI PROGRAMA PRIPREMNOG RAZREDA
SUVREMENI PLES: Jelena Vrdoljak i Aleida Viduka

RITMIKA I GLAZBA: Jelena Vrdoljak, Aleida Viduka i Ana Miljak
TEHNIKA KLASINOG BALETA: Tamara Babi i Ana Genzi
AUTORI PROGRAMA SREDNJE KOLE
TEHNIKA KLASINOG BALETA: Tamara Babi i Ana Genzi

TEHNIKA SUVREMENOG PLESA: Ana Vesel Kriaj
SUVREMENI PLES: Jelena Vrdoljak, Nensi Ukrainczyk i Tanja Stipevi
NARODNI PLESOVI: Kristina tefiek
JAZZ DANCE: Kornelija Kosanovi i Ana Vesel Kriaj
STEP: Jasminka Zajec
RITMIKA I GLAZBA: Jelena Vrdoljak i Ana Miljak
POVIJEST PLESA: Jelena Vrdoljak
OSNOVE VOKALNE TEHNIKE: Blaenka Blaini
OSNOVE SCENSKOG GOVORA: Nadica Rocco
PLESNA RADIONCA: Jelena Vrdoljak
SCENSKA PRAKSA: Ana Vesel Kriaj
ANATOMIJA: Ozren Vrdoljak
METODIKA: Jelena Vrdoljak
800

1 Nastavni Plan I Program Za Srednje Glazbene I Plesne Skole

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

1 Nastavni Plan I Program Za Srednje Glazbene I Plesne Skole

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Nastavni planovi i programi

za srednje glazbene i plesne kole

Odluka o donoenju Nastavnog plana i programa za

Nastavni plan i program za srednju glazbenu kolu (7. - 298. str.)

Nastavni plan i program

Nastavni plan i program srednje kole suvremene plesne

Nastavni plan i program za srednju plesnu kolu za zvanje

Nastavni plan - glazbenik instrumentalist ....................................... 11

Sudjelovali u izradi nastavnog plana i programa

Od ostalih grana umjetnosti glazba se razlikuje, izmeu ostalog, i po tome to ima

2. CILJEVI I ZADAE ODGOJA I OBRAZOVANJA

Cilj je glazbenoga odgojno-obrazovnog sustava da odgojem i obrazovanjem profe-

U srednjoj glazbenoj koli ue se sljedea glazbala: glasovir, embalo,

Temeljni predmeti struke su:

PRVI PRIPREMNI RAZRED

INTONACIJA - MELODIJSKI ODNOSI

DRUGI PRIPREMNI RAZRED

INTONACIJA - MELODIJSKI ODNOSI

INTONACIJA - MELODIJSKI ODNOSI

d) poliritmika (unakrsni ritam)

INTONACIJA - MELODIJSKI ODNOSI

INTONACIJA - MELODIJSKI ODNOSI

INTONACIJA - MELODIJSKI ODNOSI

Etide (najmanje 8 etida)

Skladbe 17. i 18. stoljea (najmanje jedna skladba)

Skladbe 19. i 20. stoljea (najmanje tri skladbe)

Skladbe hrvatskih skladatelja (najmanje jedna skladba)

Etide (najmanje est etida)

Skladbe 17. i 18. stoljea (najmanje jedna skladba)

Skladbe 19. i 20. stoljea (najmanje tri skladbe)

Etide (najmanje est etida)

Skladbe 17. i 18. stoljea (najmanje jedna skladba)

Skladbe 19. i 20. stoljea (najmanje tri skladbe)

Skladbe hrvatskih skladatelja ( najmanje jedna skladba )

Etide (najmanje etiri etide)

Polifone skladbe (najmanje tri skladbe)

Skladbe klasike - sonate i koncerti

Skladbe 19. i 20. stoljea (najmanje dvije skladbe)

Skladbe hrvatskih skladatelja (jedna skladba)

PROGRAM ZAVRNOG ISPITA

Glazbenik teorijskog smjera i glazbenik orgulja trebali bi nastaviti s

Etide (najmanje tri etide)

Sonatine (najmanje jedna sonatina)

2. Etide (najmanje etiri etide)

Polifone skladbe (najmanje dvije skladbe)

Sonatine i varijacije (najmanje jedna sonatina ili varijacije)

Skladbe 19. i 20. stoljea i hrvatskih skladatelja (najmanje dvije skladbe)

3. Polifone skladbe (najmanje dvije skladbe)

Sonatine (najmanje jedna sonatina)

Skladbe skladatelja 19., 20. st. i hrvatskih skladatelja

Etide (najmanje etiri etide)

Sonatine i sonate, varijacije (najmanje dvije skladbe)

Skladbe skladatelja 19. i 20. stoljea i hrvatskih skladatelja

KOMORNA GLAZBA GLASOVIRSKI DUO

Jedna vea skladba skladatelja 17. stoljea.

PRVI PRIPREMNI RAZRED

PRVI PRIPREMNI RAZRED

DRUGI PRIPREMNI RAZRED

PRVI PRIPREMNI RAZRED

DRUGI PRIPREMNI RAZRED

PRVI PRIPREMNI RAZRED

DRUGI PRIPREMNI RAZRED

PRVI PRIPREMNI RAZRED