K l i n i k a z a l i j e e n j e,

re h a b i l i t a c i j u i p re ve n c i j u
b ol e s t i s rc a i k r v n i h i l a

P r i r u n i k z a b ol
olee s n i k e s
b oll e s t i m a s rc a i k r v n i h i l a
V i k to r Pe r i
P r i r u n i k z a b ol e s n i k e s
b ol e s t i m a s rc a i k r v n i h i l a
V i k to r Pe r i
Autor:
Viktor Peri

Koautori:
Bojan Mileti
Marko Boban
Alenka Brozina
Gordana Lakarin
Marina Njegovan
Alen Rui

Suradnici:
Duko Cerovec
Inge Heim
Mario Ivanua
Mirjana Jembrek-Gostovi
Vladimir Jonke
Verica Kralj
Goran Krstai
Mia Romevi
Hrvoje Vrai
Ana Ljubas

Izdavai:
Hrvatsko kardioloko drutvo

Radna skupina za prevenciju i

rehabilitaciju bolesti srca i krvnih ila

Lektor:
Zoran Licul

Ilustracije:
Milana Stanec - uti

Ovaj edukativni prirunik nastao je zahvaljujui potpori farmaceutske kompanije

Astrazeneca. Astrazeneca nije bila involvirana u razvoj ovog dokumenta i nije utjecala na
njegov znanstveni sadraj
SADRAJ
Uvod ...................................................................................................................................................4
Bolesti srca Ishemijska bolest srca ................................................................................................6
Angina pektoris .................................................................................................................................7
Infarkt srca srani udar ............................................................................................................... 12
Rehabilitacija bolesnika nakon infarkta ....................................................................................... 15
Zatajenje ili poputanje srca .......................................................................................................... 16
Dijabetes (eerna bolest) .............................................................................................................. 19
imbenici vezani uz stil ivota ...................................................................................................... 21
Puenje............................................................................................................................................ 21
Fizika aktivnost ............................................................................................................................ 23
Plan zdrave prehrane ..................................................................................................................... 30
Maslinovo ulje ................................................................................................................................ 31
Sol ................................................................................................................................................... 32
Alkohol............................................................................................................................................ 32
Prekomjerna tjelesna teina .......................................................................................................... 33
Klinika prehrana ........................................................................................................................... 35
Mravljenje kako krenuti ............................................................................................................ 36
Hrana, debljina i energija .............................................................................................................. 37
Kolesterol........................................................................................................................................ 43
Obitelj ............................................................................................................................................. 45
Seks i bolesti srca i krvnih ila....................................................................................................... 45
Srane tegobe u porodici ................................................................................................................ 47
Povieni krvni tlak ......................................................................................................................... 48
Palpitacije ....................................................................................................................................... 49
Srane aritmije ............................................................................................................................... 50
Srani elektrostimulatori i implantabilni kardioverter defibrilatori (ICD)................................. 51
Srani zastoj (arest)........................................................................................................................ 53
Stres ................................................................................................................................................ 53
Anksioznost .................................................................................................................................... 56
Napadaji panike.............................................................................................................................. 57
Fobije .............................................................................................................................................. 57
Depresija ......................................................................................................................................... 59
Problemi sa spavanjem .................................................................................................................. 60
Pretrage/pregledi ........................................................................................................................... 61
Nove tehnologije ............................................................................................................................ 62
Kompjutorizirana tomografija (CT) .............................................................................................. 62
Magnetska rezonancija: sigurna i nezamjenjiva........................................................................... 64
Angioplastika.................................................................................................................................. 65
Aortokoronarno premotenje........................................................................................................ 66
Nekoliko pitanja o sranim premosnicama - CABG ..................................................................... 68
Antiaritmici .................................................................................................................................... 69
Antikoagulansi ............................................................................................................................... 70
Antitrombotici ............................................................................................................................... 71
Beta blokatori ................................................................................................................................. 72
Diuretici (tablete za mokrenje) ..................................................................................................... 73
Nitrati ............................................................................................................................................. 74
Statini ............................................................................................................................................. 75
Drugi lijekovi koji bi mogli pomoi ............................................................................................... 76
Kratka biografija autora ................................................................................................................. 77
 UVOD
Bolesti srca i krvnih ila unato viegodinjim nastojanjima i dalje ostaju vo-
dei uzrok smrtnosti u svijetu. Hrvatska se, unato injenici pripadnosti me-
diteranskim zemljama koje svojim nainom prehrane mogu znaajno utjecati
na smanjenje pobolijevanja od bolesti srca i krvnih ila, naalost ne izdvaja iz
svog geografskog okruenja, pa su, primjerice, u 2010. godini prema podaci-
ma Dravnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (Statistiki godinjak
za 2010.) bolesti srca i krvnih ila bile direktan uzrok 25 631 smrti zbog kar-
diovaskularnih bolesti (KVB) s udjelom od 49,2% u ukupnoj smrtnosti.

Razmiljajui o modernoj kardiologiji, redovito prizivamo asocijacije visoko-

sofisticirane medicine, precizne dijagnostike, vrhunski organiziranih timova
spremnih u najkraem roku izvesti kompleksne zahvate u rjeavanju akut-
nih sranih bolesti. Imamo sree to je takva, vrhunska i skupa interventna
kardiologija godinama sastavni dio zdravstvene skrbi u Republici Hrvatskoj.
Bolesnici s ve razvijenim kardiovaskularnim bolestima u pravilu trajno ko-
riste mnogobrojne lijekove u ijim se malim kapsulama sjedinjuje simbolika
ukupnog ljudskog znanja, kao paradigma suvremene znanosti i vrhunskih
dosega ove civilizacije. Smatra se kako ta visoka tehnologizacija medicin-
ske prakse posljednjeg desetljea postaje glavnim uzrokom zanemarivanja

4
mnogobrojnih jednostavnih i dokazano uinkovitih postupaka prevencije i
lijeenja bolesti srca i krvnih ila koje smo obuhvatili ovim prirunikom.

Nastojali smo napisati prirunik vrlo razumljivim jezikom, popraen je ilu-

stracijama koje pomau bolesniku da u potpunosti razumije prirodu svoje
bolesti i naine njezina lijeenja. Sigurni smo da e ova knjiga postati naim
bolesnicima i njihovim obiteljima vrijedan saveznik i podrka njihovim na-
stojanjima da se suprostave iskuenjima u modernoj prevenciji kardiovasku-
larnih bolesti. elja nam je da Vam itanje ovog prirunika ne predstavlja
napor, da Vam bude ugodno i korisno. Malene kockice napora u promociji
zdravlja, provoenjem na razliitim razinama i sveobuhvatnou mogu dati
nesluene rezultate.

Za danas, za sutra, za nas, nae bake i djedove, za nau djecu.

Viktor Peri

5
 BOLESTI SRCA
Ishemijska bolest srca
Medicinski pojam ishemije dolazi iz grkog jezika gdje heimos oznaava krv,
a is-heimos predstavlja nedostatak opskrbe krvlju. Ishemijska bolest srca
nastaje zbog smanjenog protoka u koronarnim arterijama koje krvlju opsr-
krbljuju srani mii. Namee se logino pitanje: klijetke i pretklijetke su pre-
punjene krvlju, a istu ne mogu direktno koristiti. Suprotno od navedenog,
srce se hrani preko mree arterija i kapilara, kao i ostali organi u tijelu. Dvije
glavne koronarne krvne ile izlaze iz aorte i nose krv bogatu kisikom u sra-
ni mii. Ukoliko doe do akutnog zaepljenja koronarne krvne ile nastaje
infarkt u podruju opskrbe nizvodno od zaepljenja. Najee je ishemijska
bolest srca posljedica vie sistemskih bolesti od kojih je najvanija ateroskle-
roza. Opsrkrba sranog miia krvlju u poetku bolesti naruena je u veim
tjelesnim naporima kada su i potrebe za opskrbom krvi i kisikom vee od
raspoloivih. Djelovanjem ishemije mijenja se metabolizam, graa, funkcija,
struktura i organizacija stanica sranog miia. Duljim trajanjem nedostat-
nog koronarnog krvotoka prirodne obrambene snage u procesu koji se naziva
kondicioniranje omoguuju bolju metaboliku iskoristivost, troe manje kisi-
ka, razvijaju se nove krvne ile na srcu, a cijele rane koje su nastale propada-
njem tkiva u sklopu ishemije. Mehanizmi obrane su iscrpivi, a mogu se ouva-
ti zbrinjavanjem faktora rizika, promjenom ivotnih navika i pridravanjem
preporuene terapije.

PLAK U KORONARNOJ
ARTERIJI

6
Dvije su glavne koronarne arterije: desna, koja opskrbljuje desnu stranu srca
i lijeva, koja sa svojim ograncima zavijenom granom (cirkumflexa) i prednjom
silaznom granom opskrbljuje lijevu stranu srca. Zamislimo ih kao cijevi koje
srcu donose hranu.

Bolest koronarnih krvnih ila posljedica je gomilanja masti i biolokog mate-

rijala u formi aterosklerotskog plaka, koji suava koronarnu ilu.

Kad doe do zaepljenja srce vie ne moe dobiti dovoljno kisika da odrava
funkciju.

Koji su oblici ishemijske bolesti srca ?

angina pektoris
infarkt srca

Vaniji faktori rizika za ishemijsku bolest srca

eerna bolest
dugorono poviene vrijednosti tlaka
poviene vrijednosti triglicerida i razliitih frakcija kolesterola
puenje
kalorijski bogata prehrana uz visok udio nezasienih masnoa i eera
starija dob
debljina
nedostatak tjelesne aktivnosti i sjedilaki nain ivota

Angina pektoris
Angina pektoris oznaava pojavu bolova u prsima koja se javlja kada su potre-
be za koronarnim krvotokom vee od onih koje suene koronarne ile mogu
pruiti. Tegobe nastaju usljed gra sranog miia zbog nedostatka kisika, on
je prolazan i ne ostavlja trajna oteenja.

Simptomi se javljaju kad se Vae srce napree vie nego inae (primjerice ako
trite na posao ili hodate uzbrdo), jer Vae srce ne primi onoliko kisika, koliko
mu je potrebno. Oni neprimjetni razlozi pojave bolova jesu: emocionalni
stres, izloenost hladnoi, vonja automobila, anemija, pojaan rad titne li-
jezde i drugi.

7
 Koji su simptomi angine pektoris?
Bol i stezanje u prsima koja se javlja u naporu ili stresu
Postoje i atipini oblici prezentacije - takozvani anginozni ekvivalenti:
Guenje i zaduha
Vrtoglavice
Krize gubitka svijesti
Pretjerano izraen osjeaj umora

Koji su oblici angine pektoris?

Stabilna
Nestabilna
Vazospastika angina
Sindrom X

Stabilna angina pektoris

Tipine anginozne tegobe javljaju se u poveanim tjelesnim naporima kroz
dulje vremena (vie mjeseci) a obiljeene su nepromijenjenim trajanjem, in-
tenzitetom ili imbenicima provociranja tegoba. Ovakve tegobe nestaju pre-
stankom djelovanja provokativnih faktora.

Nestabilna angina pektoris

Grupu klinikih stanja poznatijih pod nazivom nestabilna angina pektoris
koji su u narodu poznatiji kao predinfarktno stanje ine
Novonastala angina
Tegobe koje se javljaju pri manjim naporima nego ranije kada je angina bila
stabilna moda i godinama
Angina koja se javlja u mirovanju
Angina koja se javlja prilikom leanja, tzv. dekubitalna angina

Vazospastika angina pektoris

Vazospastika angina pektoris nastaje zbog pretjeranog stezanja koronar-
nih ila, primjerice u stresu, te uzrokuje prolazne bolove uslijed ishemije
sranog miia.
Najee se javlja u bolesnica enskog spola. Tona dijagnoza postavlja se na-
kon to se pouzdanom slikovnom pretragom iskljui prisustvo suenja krv-
nih ila na koronarografiji.

Sindrom X
Sindrom x postoji kada se uz klasine simptome koji se javljaju u naporu i
mogu imati EKG ekvivalent, odnosno promjene u elektrokardiogramu,

8
koronarografijom iskljui znaajnije suenje krvnih ila na povrini srca (tzv.
Epikardijalnih koronarnih arterija). Ovaj oblik angine javlja se kada su krvne
ile pretjerano ukopane u srani mii (preduboko u sranom miiu), te se
njegovim kontrakcijama steu i ile, i kada su suene endomiokardijalne ile,
odnosno one koje nastaju na ograncima glavnih koronarnih ila, a ulaze u
dubinu sranog miia.

to moete poduzeti u vezi s anginom pektoris?

1. Uhvatite se u kotac s imbenicima rizika na koje se moe utjecati
Prestanite puiti
Smravite
Zdravo se hranite
Vie vjebajte, barem tri puta tjedno due od 30 minuta
Pravilno uzimajte lijekove za poviene vrijednosti tlaka, eera u krvi,
masnoa

2. Postupno poveavajte razinu fizike aktivnosti.

S vremenom e Va srani mii koristiti manje kisika za istu koliinu
aktivnosti pa ete moi vie toga uiniti prije no to doe do angine.
Tjelesno vjebanje i planirani strukturirani trening stabilnim bolesnici-
ma poboljavaju toleranciju napora, kontrolu simptoma, reguliranje krv-
nog tlaka, povoljno djeluju na remodeliranje sranog miia i krvnih ila,
poboljavaju kvalitetu ivota, smanjuju broj hospitalizacija, te su prepo-
rueni od strane Europskog kardiolokog drutva.

Vane informacije
Nestabilna angina pektoris predstavlja medicinsko hitno stanje,
nalae im bru specijalistiku obradu i hospitalizaciju u intenzivnoj
koronarnoj jedinici koja ima mogunost kontinuiranog praenja EKG,
laboratorijskih nalaza i vitalnih funkcija.
Kako se lijei angina pektoris? Ako Vam je propisan nitroglicerinski
sprej, obino vrijedi savjet da u sluaju bolova u prsima upotrijebite
sprej i priekate 5 minuta. Ako i dalje imate bolove, primijenite istu
dozu nakon 5 minuta, i jo jednom nakon 5 minuta, ako se bol nastavi.
Ako nakon 15 minuta i dalje osjeate bol, ili ako se bol pogora,
pozovite hitnu medicinsku pomo.

9
 3. Nauite se dobro opustiti uz muziku, a zatim te iste tehnike oputanja pri-
mijenite kad nastupi angina. Uvjerite se da ispravno diete, pri emu trebate
koristiti trbune miie, a ne prsni ko.

Dobre Vijesti
Postoje mnoge stvari koje moete uiniti, kako biste anginu stavili pod kon-
trolu, pa ak i kako biste je se rijeili.
Angina je korisno upozorenje da trebate uvesti odreene izmjene u svoj
ivotni stil, kako biste se borili protiv bolesti koronarnih arterija.

Prevencija
to je primarna prevencija ishemijske bolesti srca?
Mjere primarne prevencije imaju za cilj sprijeiti ili to vie odgoditi nasta-
nak sranoilnih bolesti prije nego se pojavi bilo koji od njenih simptoma i
znakova. Uglavnom ukljuuju aktivno djelovanje na imbenike rizika na koje
se moe utjecati. Dodatno, iako postoje imbenici na koje se ne moe voljno
djelovati, poput nasljea, vrlo je vano rano osvjeivanje i prepoznavanje
nepromjenjivih imbenika rizika s ciljem da se individualno procijeni budui
rizik koronarne bolesti i ranije ukljui u programe medicinske prevencije i
kontrole nadlenog lijenika i kardiologa.
Primarna prevencija neobino je vana zbog potencijala veih mogunosti
upravljanja rizicima, odnosno mogunostima lijeenja prije nego to se poja-
ve oteenja i komplikacije bolesti.

Koji su vaniji podaci zbog kojih biste se trebali javiti lijeniku na

kontrolni pregled, ukoliko i nemate nikakvih tegoba?
Vie lanova obitelji boluje od bolesti srca, infarkta, eerne bolesti i po-
vienog krvnog tlaka, pogotovo ukoliko se bilo koja od tih bolesti javila u
mlaoj dobi.
Ukoliko se unato samostalnom trudu i dobrovoljnom poduzimanju mjera
i dalje ne uspijevate boriti s nezdravom prehranom, debljinom, izloenosti
stresu, puenjem ili sjedilakim nainom ivota.

to je znaajno za sekundarnu prevenciju ishemijske bolesti srca?

Mjere sekundarne prevencije su one koje se poduzimaju kada nastupi neki od
oblika ishemijske bolesti srca, primjerice nakon preboljelog infarkta srca. Uz
obavezno preporuljivo aktivno ukljuenje lijenika i dalje podrazumijeva aktiv-
nu borbu protiv svih nabrojenih imbenika rizika, sada intenzivnijeg opsega.
Sekundarna prevencija traje do kraja ivota. to se vie napora uloi vee su
i zdravstvene koristi.

10
Koje su osobitosti lijeenja ishemijske bolesti srca lijekovima?
Lijekovi su nezaobilazan dio lijeenja jer omoguavaju bolju kontrolu simp-
toma bolesti
Usporavaju napredovanje bolesti i pogoranje zdravstvenog stanja
Omoguuju bolju kvalitetu ivota, bolje podnoenje tjelesnih napora, te
smanjuju uestalost ponavljanja bolesti, bolnikog lijeenja i smrti
Periodiki se nalazi uinjene obrade, uinci terapije i koristi od lijeenja pro-
cjenjuju od strane nadlenog lijenika
Ne preporua se prekid terapije na vlastitu ruku iako se ini da je zdrav-
stveno stanje jednako ili bolje od onog prije pojave bolesti

Koje lijekove koristimo za lijeenje ishemijske bolesti srca i kako oni

djeluju?
* lijekovi su navedeni abecednim redom, svrha je upoznavanje imena i djelovanja
najeih lijekova koji se koriste za lijeenje ishemijske bolesti srca.

Antiaritmici (Amiodaron, Carvelol, Cordarone, Concor, Nebilet, Ormidol,

Betaloc Zok) kontroliraju ubrzan rad, nepravilne otkucaje i preskakanje
srca. Nepravilne i prebrze srane kontrakcije smanjuju efikasnost cirkulaci-
je, dovode manje koliine krvi na periferiju i umaraju srce.
Antiishemijski lijekovi (Preductal, Corlentor) na razne naine mijenjaju
metabolizam kardiomiocita i tkiva sa ciljem poveavanja i bolje iskoristi-
vosti manje koliine kisika i metabolita. Koriste se za konzervativnu bolju
kontrolu simptoma angine pektoris i koronarne bolesti koja zahvaa vei
broj ila na srcu.
Antitrombocitni lijekovi (Aspirin, Andol, Cardiopirin, Klopidex, Pigrel,
Plavix, Zyllt, Kogrel) djeluju na krvne ploice - trombocite, koji uzrokuju
gruanje krvi ili pojavu tromba koji moe zatvoriti krvnu ilu.
Antikoagulansi (Martefarin, Pradaxa) djeluju protiv gruanja krvi, na-
stanka ili rasta trombocitnog ugruka u ili. Koriste se za lijeenje trombo-
za i u poremeajima sranog ritma s ciljem spreavanja da ugruak krvoto-
kom dospije u mozak, plua i druga tkiva.
Beta blokatori (Byol, Bisobel, Carvelol, Concor, Nebilet, Nibel, Nebivolol,
Ormidol, Betaloc Zok) djeluju tako da umanjuju uinak na srce koji nastaje
aktivacijom autonomnog ivanog sustava i stresnih hormona. Na taj nain
smanjuju broj otkucaja, poveavaju snagu i izbaeni volumen krvi u poje-
dinanom sranom ciklusu. Beta blokatori odmaraju i tede srani mii,
umanjujui metaboliku potrebu i potronju kisika od strane stanica sra-
nog miia.
Diuretici (Aldactone, Lasix, Furosemid, Torasemid, Tomid) djeluju pri-
marno na bubreg i regulaciju tjelesnih tekuina u krvotoku, pluima i peri-

11
 fernim tkivima (npr. nogama). Na taj nain rastereuju srce, poboljavaju
oteenu funkciju bubrega i omoguavaju bolju kontrolu simptoma.
Inhibitori angiotenzinske konvertaze (Ampril, Gopten, Irumed, Ram-
zid, Tritace, Prexanil) djeluju tako da smanje proizvodnju enzima angioten-
zin konvertaze koji nastaje u bubregu, a djeluje u tkivima i krvnim ilama
mijenjajui tonus ile i izluivanje tekuina.
Kalcijski antagonisti (Amonex, Amlopin, Lacipil, Lercanil, Monopin)
djeluju na razne razrede receptora u stanicama krvnih ila i tkiva koje ima-
ju vezna mjesta za ione kalcija. Time se oputa tonus srca i krvnih ila,
pada arterijski i venski tlak, mijenja se hemodinamika bubrene cirkulacije.
Pojedini kalcijski antagonisti djeluju i na provodni sustav srca regulirajui
brzinu i provoenje impulsa koji pokreu kontrakciju miia
Nitrati (ISMN, Nitrolingual, Olicard, Isocard, Tinidil) djeluju na proizvod-
nju ili funkciju duikove sintetaze (NO) na nain da uzrokuju irenje krvnih
ila, primarno koronarnih ila srca, smanjujui tonus srca i velikih krvnih
ila. Koriste se za olakanje bolova u anginoznom napadu, regulaciju tlaka
i u zatajenju srca.
Sartani (Cozaar, Losartic, Val, Valsacor), djeluju slino inhibitorima angio-
tenzinske konvertaze djelujui na mjesta receptora (AT1, AT2). Koriste se uz
manje razlike podjednako kao i inhibitori angiotenzinske konvertaze.
Statini (Atoris, Atorvox, Crestor, Lescol, Lipex, Protecta, Statex ), djeluju
tako da inhibiraju enzim HmGCoA koji djeluje u sintezi i metabolizmu ma-
snih kapljica i masnoa, smanjujui koliinu masnoa u krvi. Takoer djelu-
ju i na tkiva i krvne ile pleiotropnim viestrukim uincima ime spreavaju
sistemske tetne uinke ateroskleroze.

Vano je znati da navedeni lijekovi snagom nedvojbenih dokaza sma-

njuju pojavu i komplikacije ishemijske bolesti.

Infarkt srca - srani udar

Akutni infarkt srca ili srani udar nastaje zbog potpunog prekida koronar-
nog krvotoka i nedostatka opskrbe krvlju dijela sranog miia, uz posljedi-
cu oteenja i umiranja stanica srca. Najee je posljedica zatvaranja koro-
narnog krvotoka pucanjem aterosklerotskog plaka sastavljenog od mekane
lipidne jezgre (kolesterol i masne kiseline) i bijelih krvnih stanica (leukocita,
makrofaga) u stijenci arterije. Posljedina ishemija (nedostatak krvotoka) i
kisika ukoliko se ne saniraju u dovoljno kratkom periodu dovode do smrti

12
stanica srca. Oiljak zacjeljuje nastankom vezivnog tkiva koje popunjava de-
fekt, ali nije sposoban za kontrakcijsku funkciju.

Koji su simptomi sranog udara?

Iznenadna izrazita mukla bol u prsima, koja se iri u lijevo rame i
ruku
Bol traje > 20 minuta i slabo odgovara na lijekove
Kratkoa daha
Munina, povraanje
Preznojavanje i nelagoda
Umor i nemogunost podnoenja tjelesnih napora
U etvrtini sluajeva simptoma nema ili nisu tipini.

Ukoliko sumnjate da se kod vas ili nekog iz vae okoline jave simpto-
mi koji ukazuju na mogu infarkt srca pozovite hitnu pomo.
Ukoliko ne krvarite i niste alergini odmah savaite 1 tabletu An-
dola ili Aspirina. Doza je 300 mg. Izmjerite krvni tlak ukoliko imate
tlakomjer.

Kako se potvruje dijagno-

za infarkta srca?
Prema Svjetskoj Zdravstvenoj Or-
ganizaciji za infart srca potrebno je
barem 2 od 3 nabrojanih uvjeta:
Tipina bol
Promjene u EKG
Pozitivni nalaz krvnih pretraga

VANO
Nikako ne smijete zanemariti sljedea obiljeja boli u prsi-
ma!
Bol u prsima koja se iri u vrat i lijevu ruku
Mukla, intenzivna, prodorna
Osjeaj kao da vam je netko stavio kamen na prsni ko
Traje vie od 20 minuta
Ne reagira na lijekove
Uzrokuje muninu, osjeaj hladnoe i preznojavanja

13
 Kako se lijei infarkt srca?
Infarkt srca je hitno i po ivot opasno zbivanje zbog kojeg se im prije
morate javiti u najbliu hitnu slubu!
U nespecijaliziranim medicinskim centrima hitnog kontakta obrada snima-
njem EKG, pregledom i mjerenjem tlaka, davanjem lijekova, osiguravanjem
venskog pristupa, pripremom opreme za hitnu defibrilaciju i reanimaciju.
Odmah se primjenjuju antitrombocitni i antiishemijski lijekovi, te se hitno
reguliraju vrijednosti krvnog tlaka i maligni poremeaji sranog ritma.
Ciljevi je odrati hemodinamsku stabilnost bolesnika do transporta u spe-
cijaliziranu ustanovu.
U bolnici se oboljeli zaprima na odjel intenzivne ili koronarne jedinice koji
imaju mogunost stalnog praenja vitalnih funkcija, trajnog praenja sra-
nog rada i ritma, te laboratorijske dijagnostike
Primarni cilj lijeenja u specijaliziranoj ustanovi za vrijeme akutne faze je
to ranije otvaranje zaepljene krvne ile i uspostava to boljeg koronarnog
krvotoka
Revaskularizacija se postie pomou lijekova (tromboliza), perkutane koro-
narne intervencije s ili bez ugradnje stenta.
Kiruka operacija postavljanja premosnica uglavnom se ne koristi u akut-
noj fazi zbog duljeg vremena potrebnog da se postigne optimalni protok
kroz koronarne ile i veeg potencijalnog rizika budui da bolesnici nisu
kvalitetno preoperativno dijagnostiki obraeni. U prvoj fazi od nekoliko
tjedana nakon infarkta postoji povean rizik operativnog lijeenja zbog
vee uestalosti komplikacija
U koronarnoj jedinici nakon postizanja hemodinamske i ritmoloke stabil-
nosti zapoinje se lijeenje lijekovima koji su dokazali da poveavaju du-
gorono preivljenje iz grupa: antitrombocitne i antiagregacijske terapije,
beta blokatora, inhibitora angiotenzinske konvertaze, inhibitora aldoste-
rona, statina.

Koji su u dananje vrijeme rizici i prognoze akutnog infarkta

srca?
Prognoza akutnog infarta srca uvelike ovisi o opim imbenicima
kardiovaskularnog rizika, koje ovdje jo jednom ponavljamo:
Poviene masnoe u krvi
Neregulirana arterijska hipertenzija
Puenje
eerna bolest
Debljina
Sjedilaki ivotni stil i nedovoljna fizika aktivnost

14
 Spol
Dob
Bolest bubrega
Izraenije promjene u EKG
Ranija koronarna bolest i preboljeli stari infarkt srca
Podlonost stresu i burnijem emotivnom reagiranju.

Postakutno lijeenje i rana faza rehabilitacije nakon

infarkta srca
Prva faza rehabilitacije zapoinje odmah nakon akutne faze bolesti
ili kardiokirurkog zahvata, jo u jedinici intenzivnog lijeenja i
nastavlja se na klinikom kardiolokom ili kardiokirurkom odjelu.
Obuhvaa vjebe disanja i razgibavanja u krevetu, potom posjedanje
u krevetu, ustajanje i etnje bolesnika hodnikom. Zapoinje edukacija
bolesnika i obitelji o bolesti i imbenicima kardiovaskularnog rizika.
Kod otpusta se nastoji procijeniti stanje 5-minutnom ergometrijom
sa 50-75 W optereenja. Zabranjuje se puenje i uvodi terapija
sekundarne prevencije.

Rehabilitacija bolesnika nakon infarkta srca

Nastavak rehabilitacije u drugoj fazi moe uslijediti neposredno ili nekoliko
tjedana nakon prve faze. Bolesnik se upuuje u ustanove za stacionarnu ili
ambulantnu rehabilitaciju gdje se provodi druga (konvalescentna) faza. Ova
faza traje 3-5 tjedana u stacionarnoj ili do 8 tjedana u ambulantnoj rehabili-
taciji.
Oblik provoenja kardiovaskularne rehabilitacije (ambulantni / bolniki)
ovisi prije svega o stratifikaciji rizika u bolesnika, ali i o tradicionalnim, fi-
nancijskim, logistikim i drugim imbenicima. Ciljevi ove faze su: unapree-
nje oslabljene ili od ranije slabe tjelesne kondicije, stabilizacija kardiolokog
statusa, redukcija rizika progresije bolesti, psiholoka stabilizacija i priprema
za punu socijalnu reintegraciju s obnavljanjem radnih sposobnosti. U ovoj
fazi sudjeluju kardiolozi, fizijatri, educirane sestre i fizioterapeuti, dijeteti-
ari, psiholozi, a po mogunosti socijalni radnici i specijalisti medicine rada.
Prilikom prijema u bolesnika se reevaluira stanje bolesti, uz selekcioniranje u
skupine razliite teine tjelesnog treninga. Intenzitet, forma i trajanje trenin-
ga je individualizirano prema stanju bolesnika u rasponu od strogo doziranog
individualnog treninga pod kontinuiranim nadzorom, kroz niz kategorija do
skupnog treninga s raznovrsnim odabirom vjebi uz nadzor. Tjelesni trening
u drugoj fazi podrazumijeva vie oblika aktivnosti: vjebe disanja i razgibava-
nja, optereenje na bicikl-ergometru, vjebe u prirodi i etnje trim stazama,

15
 rekreacijsko plivanje, stolni tenis i drugo. Uz rijetke izuzetke, nastoji se vje-
be provoditi u skupini, pod nadzorom fizioterapeuta, eventualno i lijenika,
po potrebi uz EKG monitoring, intervalno, s doziranim poveanjem inten-
ziteta optereenja i trajanja treninga, obino od 15 minuta u poetku do 2
puta po 30 minuta. Tjelesni trening poinje 5-10 minutnim zagrijavanjem,
nastavlja se s 30-ak minuta pune aktivnosti (s intervalnim odmorima) i za-
vrava 5-10 minutnim hlaenjem. Teina vjebi se u pravilu odreuje prema
trenutnoj funkcionalnoj sposobnosti i stupnju rizika.

Zatajenje ili poputanje srca

to je zatajenje srca?
Srce u normalnim uvjetima istiskuje dostatan volumen krvi u periferna tkiva
prilagodbom porasta broja otkucaja, udarnog volumena i tlaka u skladu s pro-
mjenom tjelesne aktivnosti ili stresa. Rad srca inae je dobro usklaen povrat-
nim informacijama iz tkiva s periferije, uglavnom metabolike i respiratorne
naravi. Srano zatajenje predstavlja skup zbivanja kojima je zajedniko obi-
ljeje da srana funkcija pokretanja krvotoka nije dostatna za opsrkbljivanje
potreba perifernih tkiva. Ovisno u stupnju napora ili stresa koji je potreban
da simptomi zatajenja srca postanu oiti, poputanje srca se dijeli na stupnje-
ve od najblaeg koje se javlja u iznimno tekim tjelesnim naporima, do vrlo
tekog oblika koji se javlja ve i u mirovanju.

Zatajenje srca ne znai da je Vae srce prestalo kucati ili da e do toga

uskoro doi, ve da srce jednostavno nije u stanju u tijelo potisnuti
onoliko krvi, koliko mu je potrebno.

to uzrokuje zatajenje srca?

Srano poputanje nastaje kao posljedica nekoliko bolesti koje naruavaju
strukturu ili miinu funkciju srca, a najee su to:

Ishemijska bolest srca

Neregulirana arterijska hipertenzija
Poremeaji ritma
Bolest sranih zalistaka
Pretjerano konzumiranje alkoholnih pia, koje moe direktno otetiti sra-
ni mii i uzrokovati proirenje srca

16
 Uroene abnormalnosti srca ili koronarnih arterija
Virusna infekcija koja oteuje srani mii

Isrcrpljivanje mehanizama prilagodbe srca pretjeranim postepenim troe-

njem dovodi do kroninog sranog zatajenja, a bilo kakvi poremeaji koji iz
funkcije izbace neto manje od pola mase sranog miia ili znaajnije remete
rad sranih struktura, primjerice zalistaka, dovode do akutnog oblika sranog
poputanja. Zatajenje moe nastati i kao posljedica drugih sustavnih bolesti
koje stalnim ubrzanjem krvotoka umanjuju mogunost odmora i oporavka. U
novije vrijeme uz poboljanu dijagnostiku pretraga izdvaja se oblik zatajenja
relaksacijske funkcije srca, koji je predmetom brojnih istraivanja.

Simptomi zatajenja srca

Zatajenje srca moe dovesti do cijelog niza neugodnih simptoma. Vano ga
je rano dijagnosticirati, kako bi mu se usporilo napredovanje. Lijenik moe
napraviti nekoliko pretraga, kako bi se dijagnosticiralo zatajenje srca (RTG -
srca i plua, ultrazvuk srca, laboratorijske pretrage).

Istraivanjima je dokazano da program vjebanja moe pomoi

ljudima sa zatajenjem srca.

etiri razliita stupnja zatajenja srca:

Stupanj 1 - nema simptoma, ak ni kad osoba vjeba
Stupanj 2 - simptomi se pojavljuju samo kad osoba umjereno vjeba ili se
kree (primjerice kod radova u vrtu)
Stupanj 3 - simptomi se pojavljuju kad se osoba tek neznatno kree (primje-
rice u kupovini)
Stupanj 4 - simptomi su prisutni ak i u stanju mirovanja (primjerice kad
osoba sjedi u naslonjau)

17
 Ne tako dobre vijesti
Zatajenje srca ozbiljno je stanje koje se s vremenom pogorava.
U ovom trenutku za njega ne postoji lijek za potpuno izljeenje, ali simpto-
mi se mogu ublaiti i staviti pod kontrolu.
Zatajenje srca u uznapredovalim stadijima ima znaajan utjecaj na kvalite-
tu ivota.

Dobre vijesti
U posljednjih 15 godina dolo je do velikog napretka u lijeenju zatajenja
srca.
Simptome moete kontrolirati, uvedete li neke vane promjene u svoj stil
ivota.
Kombinacija lijekova ili drugih metoda lijeenja (primjerice operativnog
zahvata) moe Vam pomoi da usporite tijek bolesti i poveate kvalitetu
ivota.
Pozitivan stav i zdravi stil ivota ljudima znaajno pomae da se nose sa
zatajenjem srca.
Mnogi ljudi vode ispunjen i sretan ivot bez obzira na zatajenje srca.

Imate li bilo koji od sljedeih simptoma, trebate obavijestiti

lijenika:
Nedostatak zraka i oteano disanje
Otekli glenjevi i stopala (uzrokovani nakupljanjem tekuine)
Izraen osjeaj umora i nemogunost savladavanja tjelesnih napora
Guenje - nedostatak zraka u leeem poloaju zbog ega koristite dodatne
jastuke
Noni kaalj (navedeni simptomi posljedica su nakupljanja tekuine u plu-
ima)
Oticanje trbuha
Izluuju se manje koliine mokrae
Osjeaj preskakanja i nepravilnog rada srca
Dobivanje na tjelesnoj teini >2.5 kg, na dnevnoj razini bez jasnog obja-
njenja

Koji su ciljevi lijeenja sranog poputanja

Poboljanje kontrole simptoma
Poboljanje preivljenja
Poboljanje ukupnog zdravstvenog stanja i kvalitete ivota
Dobra kontrola i regulacija svih imbenika koji izazivaju pogoranje i novo
zatajenje:

18
 Aritmije
Arterijski tlak
Koronarna bolest srca
Lijeenjem povienih vrijednosti masnoa u krvi
Dobra kontrola eerne bolesti ukoliko je bolesnik ima

to sami moete poduzeti u lijeenju zatajenja srca?

Redovito vjebajte i postupno poveavajte svoju fiziku spremu. Uhvatite se u
kotac sa svojim faktorima rizika. To mogu biti puenje, povieni krvni tlak,
kolesterol, loa prehrana i kontrola tjelesne teine.

Izbjegavajte konzumiranje alkohola, kontrolirajte dnevni unos soli

i tekuine.
Nemojte zaboraviti redovito uzimati propisane lijekove. Odlazite
na redovne kardioloke kontrole.
Nemojte zaboraviti na godinje cijepljenje protiv gripe .
Vaite se svaki dan. Ako u 2 dana dobijete vie od 2 kg, obavijestite
svojeg lijenika.
Ako osjetite pogoranje bilo kojeg od Vaih simptoma, odmah to
recite lijeniku.

DRUGA STANJA
Dijabetes (eerna bolest)
Dijabetes (eerna bolest) je poremeaj metabolizma karakteriziran povie-
nom razinom eera u krvi zbog poremeenog izluivanja inzulina, djelovanja
inzulina ili oboje. Inzulin je hormon koji proizvodi guteraa i koji je potreban
za razgradnju glukoze (eera koji se putem krvi prenosi tjelesnim tkivima)
kako bi se proizvela energija.
Postoje dva tipa dijabetesa. Dijabetes tipa 1 nastupa kad guteraa proizvodi
malo inzulina (ili ga uope ne proizvodi). Na taj nain eer koji unesemo hra-
nom iz krvi ne moe prei u miie i druge stanice koje proizvode energiju.
Dijabetes tipa 2 nastupa kad tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina ili kad se
inzulin koje ono proizvodi ne moe pravilno iskoristiti. Navedeno moe biti

19
 povezano s prekomjernom tjelesnom teinom.

Osnovna znaajka dijabetesa je povien eer u krvi koji dugorono

uzrokuje oteenja na brojnim organima: oima, ivcima, bubrezima i
krvnim ilama koja nazivamo kronine komplikacije eerne bolesti.
Ako imate bilo koji od ova dva tipa dijabetesa, iznimno je vano da
drite pod nadzorom razinu eera u krvi.
Dijabetes tipa 2 obino se moe drati pod nadzorom pa ak i
sprijeiti prelaskom na zdravu prehranu, redovitim vjebanjem
i gubitkom prekomjerne tjelesne teine. Neke osobe koje imaju
dijabetes tipa 2 koji ne mogu kontrolirati navedenim mjerama
trebaju uzimati tablete ili injekcije inzulina.
Ako imate dijabetes tipa 1, trebat ete uzimati inzulin do kraja
ivota.
Morate redovito provjeravati razinu eera u krvi. Morat ete
redovito posjeivati i svojeg obiteljskog lijenika, kako biste provjerili
dugorone vrijednosti eera u krvi, krvni tlak, razinu kolesterola i
tjelesnu teinu.

Istina o dijabetesu
Trebali biste prijei na prehranu s malo masti, eera i soli, ali ne morate
jesti nekakvu posebnu hranu za dijabetiare.
Iako imate dijabetes, moete se baviti sportom.
Ako imate dijabetes u porodici, viak kilograma ili niste fiziki aktivni, mo-
gli biste oboljeti od dijabetesa tipa 2.
Trebali biste prijei na zdravu prehranu i paziti na tjelesnu teinu.

Kako prepoznati dijabetes?

Jaka e
esto mokrenje
Izraen umor
Gubitak tjelesne teine
Zamagljen vid
Svrbe oko genitalija
Primijetite li bilo koji od sljedeih simptoma, obavijestite svojeg lijenika.
Trebat ete ostaviti uzorak urina i obaviti krvne pretrage kako biste provjerili
razinu eera koju imate u krvi.

eerna bolest i kardiovaskularne bolesti

Osobe koje boluju od eerne bolesti su 2-4 puta u veoj opasnosti da e obo-

20
ljeti od kardiovaskularne bolesti.
Naime, eerna bolest dovodi do porasta krvnog tlaka i direktnog oteenja
stijenke krvnih ila, poremeaja masnoa u krvi. U konanici, dolazi do ubr-
zanog procesa ateroskleroze, i to tim vie to osoba mlaa oboli od eerne
bolesti.
Stoga je posebno dobra regulacija eerne bolesti osnova sprijeavanja na-
stanka ili ponovne pojave sranog infarkta ili modanog udara.
Vrijednost glikoliziranog hemoglobina od 6,5% uz redovitu kontrolu glukoze
u krvi osnova je sprijeavanja komplikacija bolesti, jer dobra kontrola eerne
bolesti smanjuje rizik od nastanka sranog infarkta i modanog udara za 30
do 50%.

Dobre vijesti
Mogue je kontrolirati simptome dijabetesa i sprijeiti ozbiljne komplika-
cije bolesti
Mogue je sprijeiti razvoj dijabetesa ranom dijagnozom u fazi preddijabe-
tesa i uvoenjem znaajnih promjena u stil ivota.
Uz dobru kontrolu eera u krvi moete normalno ivjeti.

imbenici vezani uz stil ivota

Puenje
Svjetska znanost dokazala je:
Duhanski dim je najvei naruitelj zdravlja i ubojica ljudi.
Godinje obolijeva stotine milijuna osoba zbog posljedica puenja, a vie od
4 milijuna ljudi umire ak oko dvadeset godina ranije od bolesti izazvanih
puenjem.

Puenje izaziva rak plua, guterae,

crijeva, rak usne upljine, grkljana,
jednjaka, poveava uestalost kroni-
ne opstruktivne bolesti plua, bron-
hitisa, sporije cijeljenje ira na elucu
ili dvanaesniku, poveava uestalost
osteoporoze i prijeloma, ubrzava sta-
renje koe i stvaranje bora, a znaajno
poveava uestalost modanog udara i
sranog infarkta, jer sastojci cigareta

21
 direktno oteuju stijenku krvnih ila i ubrzavaju nastanak ateroskleroze.
Rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti tim je vei to osoba poinje pu-
iti u ranijoj ivotnoj dobi. Ako prestanete puiti, vjerojatnost da ete doi-
vjeti srani udar ili da e Vam biti potrebna operacija srca prepolovit e se ve
tijekom prve godine.
Osim duhana, nikotin kao dodatak duhanu direktno poveava krvni tlak i
ubrzava srce.

Nekoliko savjeta koji bi Vam mogli dobro doi

Sjetite se da svaki put kad kaete ne, stjeete dodatnu kontrolu nad pue-
njem.
Zamislite kako su Vaa plua svakim danom sve ia, a arterije sve pro-
hodnije.
Stalno sami sebe nagraujte za napredak koji ste ostvarili. To zaista pomae
Ako se i pokliznete, odmah se vratite na pravi put, zatraite pomo i ponov-
no prestanite puiti. Uspjeti moete, ako se nastavite truditi.
Ako Vam se ini da je prestati puiti nemogue, uporabom zamjenskih pro-
izvoda (flastera dostupnih bez recepta) udvostruit ete vjerojatnost uspje-
ha.
Prije no to ponete koristiti zamjensku nikotinsku terapiju, uvijek se po-
savjetujte s lijenikom.
Redovito vjebajte. Time oslobaate kemikalije koje pomau pri apstinen-
cijskoj krizi.

Dobre vijesti
Prestanete li puiti, uinili ste najvaniju stvar koju ste mogli uiniti da po-
bijedite bolesti koronarnih arterija i smanjite rizik od modanog i sranog
udara, raka, bronhitisa te mnogih drugih bolesti.
Nikad nije prekasno da prestanete puiti.

Da li je puenje nasljedno?
Naravno da nije, ali je u oko etvrtine ljudi dokazan gen kojim se u puaa
poveava sklonost kardiovaskularnim bolestima za oko 4 puta!
Rizik od sranog infarkta vei je u ena puaa, nego li u mukaraca koji pue.
Pasivno puenje u okolini takoer znaajno poveava rizik od sranog in-
farkta.

22
Fizika aktivnost
Suvremeno ivljenje sa sobom nosi neminovno ubrzani tempo ivota, vrlo e-
sto neadekvatnu prehranu, a svakako nedovoljnu fiziku aktivnost, koja vrlo
brzo dovodi do razvoja drugih imbenika rizika za nastanak kardiovaskular-
nih bolesti.
Primjerena fizika aktivnost u osoba oboljelih od kardiovaskularnih bolesti,
ali i u zdravih osoba dovodi do smanjenja i regulacije tjelesne teine, boljeg
kondicioniranja i utreniranosti sranog miia, bolje regulacije krvnog tla-
ka i eerne bolesti, te sniavanja razine masnoa u krvi.
U pravilu se vjeba 5-7x tjedno, dakle svakodnevno ili gotovo svakodnevno
po 30-45 minuta.

Redovita zika aktivnost e

Vam pomoi i da:
izgubite viak kilograma ili odrite
tjelesnu teinu
snizite razinu kolesterola u krvi
snizite krvni tlak i stavite dijabetes
pod kontrolu
ublaite simptome zatajenja srca
bolje spavate, poboljate raspolo-
enje, smanjite stres i anksioznost,
prevladate depresiju, poveate svoju
otpornost na infekcije te sprijeite
dodatne probleme sa srcem u bu-
dunosti.

Jednostavan nain da budete aktivniji

Odaberite sportsku aktivnost u kojoj uivate (bicikl, tenis, pjeaenje...).
Navedeno je garancija ustrajnosti.
Izaberite individualni ili drutveni sport prema Vaem odabiru.
Postavljajte si ciljeve.
Aktivnost smijete poveati tek nakon to 2 dana za redom osjeate da Vam
je suvie lako.
Ako morate stati na neko vrijeme, vratite se na prethodni razinu koju ste si
postavili i za koju mislite da je taman pa ponovno ponite podizati razinu
aktivnosti.
Aktivnost ugradite u svoju dnevnu rutinu. Hodajte ili vozite bicikl na posao
ili kad idete u posjet prijateljima i obitelji. Idite stubama umjesto dizalom ili
pokretnim stepenicama. Iz autobusa izaite jednu stanicu prije. Ako imate

23
 psa, redovito ga vodite u etnju.
Vjebanje ne mora biti skupo. Brza etnja od 30 min jednako je dobra kao i
odlazak u teretanu.

Koja mi koliina aktivnosti nee natetiti?

U vjebanju korisno je mjeriti puls, uz izraunavanje poeljne srane frekven-
cije koja e iznositi tijekom vjebi oko 60-70% maksimalne srane frekvencije
koja se izraunava po formuli 220 - godine ivota

Primjerice: u osobe od 50 godina:

220 - 50 = 170
170 x 0,60 = 102
170 x 0,70 = 119

Dakle, srana frekvencija tijekom vjebanja trebala bi se kretati izmeu 102 i

119/min, ime se postie optimalan uinak na sranoilni sustav.

Sitni trikovi
Test govora - trebali biste moi razgovarati, ali bi Vam trebalo nedo-
stajati daha za pjevanje.
Razgovarajte dok vjebate. Test govora najbolji je nain da procijenite vje-
bate li optimalnim intenzitetom. Kod dobro kondicioniranih tijekom vjebe
nedostatak zraka je neznatan.
Umjereno vjebanje
Tu spada: pranje i usisavanje podova, auta, brzo hodanje, vonja bicikla po
ravnom, sportovi poput stolnog tenisa, tenisa i nogometa na rekreativnoj ra-
zini, sporo tranje, lienje i dekoriranje prostora, ples i vrtlarenje.
Intenzivno vjebanje
To su primjerice natjecateljski sportovi, teak fiziki rad (graevinski ili po-
ljoprivredni radovi), naporni radovi u vrtu, body building, podizanje utega,
maraton, brzo tranje, planinarenje.

Ako ste nekad vozili bicikl, plesali, boali i slino, mogli biste se pokuati po-
novno baviti tom aktivnou, odreujui si tempo koji Vam odgovara i po-
stupno poveavajui razinu fizike spreme. Pokuajte s neim sasvim novim
- recimo joga, Tai-Chi, aerobik u vodi.

24
Plan aktivnosti kod kue
Ako ste se tek vratili iz bolnice ili elite nauiti set vjebi koji moete izvoditi
u zatvorenom, evo nekoliko vjebi koje moete isprobati. Na poetku trebate
posvetiti 30 sekundi svakoj vjebi, a zatim produljiti vrijeme izvoenja, u tre-
nutku kad Vam pojedine vjebe postanu suvie lake (to jest, ako ste napor
ocijenili s manje od 5 na ljestvici od 1 do 10).
Vjebe koje su predstavljene na sljedeim stanicama osmiljene su kao pomo
pri ublaavanju posljedica bolesti koronarnih arterija, ali Vam mogu pomoi i
da se nosite s uincima operacije.

Vjebe izvodite dvaput dnevno u svojem domu. Svaki put kad krenete vje-
bati:
Zagrijte se (primjerice hodajui po kui 1 do 2 minute) prije no to ponete
s vjebanjem, a isto ponovite i nakon to ste zavrili s vjebanjem, kako
biste postupno ohladili miie.
Nakon to ste zavrili s vjebanjem obavezno se istegnite (vidi str. 29.).
Postupno pojaavajte aktivnost. Vjebajte samo onoliko, koliko moete bez
tekoa, a sljedei put pokuajte malo vie.

Broj ponavljanja vjebi

Postoji nekoliko vjebi (vidite sljedee stranice). Zaponite tako to ete
svaku vjebu ponoviti pet puta, osim ako Vam se ini da ne moete toliko
izdrati. U tom sluaju trebate smanjiti broj ponavljanja. Kad Vam se 2 dana
zaredom bude inilo da ih je dosta lako izvesti, svakoj vjebi dodajte po jo
2 ponavljanja.

Ako dodavanjem 2 ponavlja-

nja vjeba postane preteka,
sljedei put svakoj vjebi do-
dajte samo po jedno ponav-
ljanje. Ako Vam se ini da su
neke vjebe lake od drugih,
tim vjebama moete dodati
po 2 ponavljanja, a drugima
samo jedno.

25
 Jeste li spremni?
Vjebe disanja udahnite, zadrite dah, izdahnite

26
27
 Vjebe istezanja

28
Vjebe oblikovanja

Vjebe ravnotee
Brzina kojom izvodite vjebe utjecat e na Va dojam o tome koliko
su teke.

Pokuajte vjebati stalnim ritmom. Kako budete napredovali, moda

ete si htjeli oteati vjebe, tako to ete ubrzati ritam.

Ako Vam neto nije jasno u vezi s vjebama ili Vas neto brine, obrati-
te se svojem fizioterapeutu.

29
 Plan zdrave prehrane
Za ivot naega tijela trebamo sve vr-
ste namirnica koje e sadravati prote-
ine ili bjelanevine, ugljikohidrate ili
eere, lipide ili masti, minerale, vita-
mine i vodu. Bjelanevine grade struk-
turu naih stanica, stvaraju hormone,
daju nam energiju, odravaju miini
status. Ugljikohidrate koristimo za
dobivanje direktne energije i potpo-
mau iskoritavanje bjelanevina.

Lipidi ili masti su glavni proizvoa energije u naem tijelu, omoguuju rad
vitamina topivih u mastima (D,E,K,A) te odvijanje brojnih izmjena tvari u
naem tijelu. No, postoji li ugljikohidratna, proteinska ili lipidna hrana? Kada
govorimo o proteinskim, masnim i krobnim namirnicama, zapravo govori-
mo o namirnicama koje sadre posebno visoki postotak proteina, masti ili
ugljikohidrata.
Naime, svaka namirnica zapravo sadri sve ili gotovo sve ostale sastojke, ali
u manjim omjerima!

Kako izgleda uravnoteeni dnevni obrok?

Omjer Ugljikohidrata : Masti : Proteina - 55 : 30 : 15
Poeljno je smanjivati udio proteina u prehrani s porastom ivotne dobi
Posebice treba paziti na dostatan unos tekuine (6-8 aa vode dnevno)

Primjeri zdrave prehrane?

RIBA 9
Posebno plava riba, kao to su kombri ili sardine.
Plava riba je najbolji izvor omega-3 masnih kiselina, koje Vas tite od proble-
ma sa srcem i zglobovima.
Postavite si cilj da pojedete 2 do 3 porcije plave ribe tjedno (140 g).
VOE I POVRE 9
Pokuajte ih ukljuiti u svaki obrok i meuobrok, kako biste bili sigurni da ste
pojeli najmanje 5 porcija dnevno, ako je mogue i vie!
ITARICE 9
Integralne itarice, mahunarke i tjestenina, grah (bez dodanog eera, ako je
iz limenke), kruh od integralnog brana, smea ria, zobene pahuljice, suhi

30
graak, lea, kus-kus, raeni kruh, chapati (indijski beskvasni kruh), krekeri.

Maslinovo ulje
Neosporna je vrijednost maslinovog ulja i viestoljetno uvjerenje u njegov
uinak na ouvanje zdravlja, lijeenje, pa i djelovanje na ljepotu. Osim toga,
maslinovo ulje je esencijalni sastojak mediteranske prehrane.
Svakako ono ima viestruka djelovanja (usporava starenje - antioksidacijski
uinak, usporava aterosklerozu i smanjuje uestalost kardiovaskularnih bole-
sti, regulira metabolizam i poboljava regulaciju eerne bolesti, djeluje na re-
gulaciju krvnog tlaka, stolice, crijevnih bolesti, titi eluanu sluznicu, jetru,
smanjuje luenje ui uz poticanje une motorike, ime smanjuje nastanak
unih kamenaca, ispituje se djelovanje na sprijeavanje pojave malignih bo-
lesti, djeluje na bre zaratanje rana, koristi se u njezi koe i kose).
U maslinovom ulju dokazane su brojne pozitivne tvari, poput nezasienih
masnih kiselina, vitamin E, ugljikovodici - provitamin A, terpeni - povea-
vaju izluivanje unih soli, steroli - fitosteroli reguliraju crijevnu resorpciju
kolesterola, fenolne tvari - stabilizatori, antioksidansi, itd.
No, ne smijemo zaboraviti da 100 ml maslinovog ulja ima jednaku kalorijsku
vrijednost kao i neko drugo biljno ulje, pa je koliina maslinovog ulja tako-
er znaajan imbenik u regulaciji tjelesne teine, unato brojnim povoljnim
uincima!

Hrana iji unos trebate smanjiti ili ju potpuno

izbaciti!
Iako esto zaboravljamo, u svakodnevnoj upotrebi nalazimo esto i posebno
tetne trans-masne kiseline i hidrogenizirane masnoe u fast food restoranima,
grickalicama i brojnim proizvodima koje svakodnevno koristimo.
No, ne smijemo zaboraviti kako udio masti u dnevnoj prehrani mora biti
uravnoteen i kako, primjerice, unos masti dnevno vie od 37% dnevnih kalo-
rijskih potreba, ak i ako se radi o nezasienim masnim kiselinama, povisuje
rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti.

Nekoliko naina da smanjite unos masnoa

Smanjite koliinu zasienih masnoa, kao to su maslac ili mast.
ee jedite bijelo nego crveno meso i odstranitevidljivu mast.
Hranu pripremajte na aru ili u mikrovalnoj, to manje jedite preno. Ako

31
 morate neto ispriti, koristite malu koliinu maslinovog ulja u teflonskoj
tavi.
Smanjite unos suhomesnatih proizvoda, mesnih proizvoda.
Smanjite unos punomasnog mlijeka na manje od 2,5 dl dnevno.
Probajte polumastan ili nemastan sir. Pokuajte ne rezati debele krike i
postavite si cilj da pojedete manje od 100 g tjedno.
Smanjite unos grickalica, keksa, torti, kolaa, okolade . Pokuajte grickati
voe izmeu obroka, ako Vas uhvati glad.
Jedite nemasne jogurte, svjei sir (posni)
Tjedno ne biste smjeli pojesti vie od 3 jaja, ako se elite hraniti zdravo.

Sol
Sol je postala nezaobilazan dio nae
hrane, iako je proizvod razvoja mo-
dernog ovjeanstva. Uobiajen je
unos soli oko 6 g dnevno (1 ajna
liica). Utvreno je kako smanje-
nje unosa soli na 3 g dnevno moe
smanjiti potrebu za lijekovima za li-
jeenje povienog krvnog tlaka u oko
50% bolesnika.

Smanjenje unosa soli posebice je znaajno u bolesnika u kojih dolazi do po-

putanja srca, zbog posljedino manjeg zadravanja tekuine i rastereenja
organizma bolesnika. U takvih se osoba preporua smanjiti dnevni unos soli
na 1-2 g.

Alkohol: jo dobrih vijesti - ne morate ga se odrei

1 jedinica =
oko 3 dl piva (3,5)
100 ml vina (10)
77 ml proeka/erija (17,5)
25 ml estokih pia (40)

Sigurne granice:
Mukarci = 1-2 jedinice dnevno
ene = 1 jedinica dnevno

Umjerena koliina alkohola nije tetna, osim ako Vas je lijenik upozorio na

32
to da ne mijeate lijekove s alkoholom. Alkohol Vas ak moe i zatititi od
bolesti srca.
Openito se umjerena koliina alkohola - recimo, 1 do 2 jedinice dnevno -
smatra sigurnom za srce. Ipak, konzultirajte se s lijenikom.
Lijenici smatraju kako one koji ne piju ne treba poticati, a one koje piju treba
nauiti kako.
Ako ste pili vie od toga, moda ste tetili svome zdravlju.
Osobe koje puno piju mogu razviti alkoholnu kardiomiopatiju. Takoer moe
imati za posljedicu visoki krvni tlak, bolesti jetara i preuranjenu senilnost.

Trebali biste si postaviti cilj da 2 dana u tjednu ne pijete alkohol.

Jednako dobro moete se zabaviti i s puno manje alkohola u tijelu.

Prekomjerna tjelesna teina

Jeste li znali da danas preko milijardu ljudi u svijetu ima problema s preko-
mjernom tjelesnom teinom, a ak vie od 400 milijuna ljudi moemo oka-
rakterizirati debelima?
A kakvi smo u Hrvatskoj?
Naalost, istraivanja su pokazala kako stanovnici Republike Hrvatske spa-
daju u osobe s najveom tjelesnom teinom u Europi.
Tako ak 80% stanovnika nae zemlje ima prekomjernu tjelesnu teinu, a
vie od treine stanovnika spada u kategoriju debljine!
No, zato spominjemo prekomjernu tjelesnu teinu? Poveana tjelesna teina
ima znaajan utjecaj na ostale faktore rizika, poveavajui uestalost nekih
drugih bolesti poput eerne bolesti, bolesti kostiju i zglobova, malignih bo-
lesti, bolesti plua, ali prije svega poveavajui uestalost i smrtnost od kar-
diovaskularnih bolesti.
Poznavati svoju tjelesnu teinu danas nije stvar pomodarstva, nego brige o
osobnom izgledu i prije svega zdravlju.

Debljina - jedna od bolesti od koje se i dalje vrlo teko lije-

imo
Debljina je danas jedan od najvanijih i (naalost) najtvrdokornijih problema
u ukupnom ouvanju zdravlja, a njen je znaaj posebno istaknut u prevenciji
i dugoronom lijeenju bolesti srca i krvnih ila. Znanstvene su studije i epi-
demioloka praenja pokazali kako debljinu najtee i najneuspjenije lijeimo
u usporedbi sa svim dananjim masovnim bolestima i zdravstvenim rizicima.

33
 Razlozi tome su viestruki, ali je svakako jedan od najvanijih potreba za du-
gotrajnom promjenom navika, poticanjem i odravanjem motivacije i, sva-
kako - edukacijom bolesnika. Ugradnja stentova i brza uspostava normalnog
sranog protoka u akutnom infarktu miokarda, moderni srani stimulatori
(pacemakeri) i ureaji za automatski prekid neeljenih aritmija, pa ak i ure-
aji za modifikaciju naina na koji nae srce izbacuje krv, lijekovi za sniava-
nje masnoa, uspjeni antihipertenzivi i sredstva za odvikavanje od puenja:
sve to danas imamo, ali za uspjeno lijeenje debljine nemamo nita osim
bogatih znanja koja trebamo prenijeti na nae bolesnike.
Procjenu nae uhranjenosti izraavamo tzv. indeksom tjelesne mase koji
izraunavamo uzimajui u obzir tjelesnu visinu i teinu.

BMI=teina(kg) /visina(m)
18,5-25 = normalna tjelesna masa
25-30 = umjerena debljina
30-40 = teka debljina
40 =vrlo teka debljina

Pazite TKO, a ne TO vam govori!

Obzirom da je pitanje prehrane iznimno zanimljivo, da se njime svi ele baviti
i u veini sluajeva misle kako mnogo o tome znaju, nerijetko nailazimo na
umu podataka meu kojima ne moemo razlikovati one koji su zaista vani,
vrijedni i utemeljeni. Ba zato sva atraktivnost prehrambenih tema i njihova
neselektivna medijska istaknutost proizvode negativne rezultate po zdravlje
ope populacije. Sa zdravstvenog stajalita, producirati lai iz podruja medi-
cine i istodobno ih naplaivati na ovaj ili onaj nain - moralno je vrlo upitno,
a po uvjerenju mnogih strunjaka u podruju klinike prehrane i preventivne
medicine, samo je pitanje vremena kada e se ova (grozna) pojava poeti i
zakonski sankcionirati. Ako je kanjivo priati na mobilni telefon u vonji jer
takva praksa poveava rizik od saobraajne nesree i ako je zabranjeno rekla-
mirati duhanske proizvode - zato je onda dozvoljeno plasirati lai o zdravlju,
na njima zaraivati i dugorono proizvoditi nemjerljivu tetu dovodei narod
u zablude? Prisjetite se samo to ste sve uli ili itali o uincima enjaka ili
brusnice, ienju organizma ili zahvatima za sniavanje kolesterola u krvi,
o borovim iglicama koje u rakiji stoje tri mjeseca na suncu i drugim, slinim
sredstvima. Generalno, rije je o ritualnim i potpuno neprovjerenim zahva-
tima za koje se (barem) nadamo da nisu (i nee) biti) tetni. S druge strane, u
novinama moete s vremena na vrijeme proitati o sedmodnevnim dijetama
za usporavanje metabolizma, dijeti kojom mravite bez trunke gladovanja,
dijeti kojom postajete ljepi, mlai, slaete proteine i ugljikohidrate pa za-

34
hvaljujui tim fenomenalnim kombinacijama (iako jedete puno, zapravo
- derete) ipak ponete mraviti... Ovi redom izvrsno grafiki opremljeni i
arenim, krajnje ugodnim fotografijama punim optimizma ilustrirani prilozi
(takoer naalost) nisu utemeljeni na znanstvenim spoznajama. Izuzev to
nalaze vrst temelj u elji izdavaa da privue Va interes i potakne Vau de-
beljukastu ruicu kako bi na kiosku izvukla desetak kuna i tom malom kupo-
vinom nahranila svoju elju za promjenom tijela (i ivota). Baene pare. Ista
stvar je i s internetom - iako Vas prividno ne kota nita, budite svjesni da
mnoge stranice ive od Vaih posjeta, tzv. klikova na temelju kojih naplau-
ju svoj reklamni prostor, pa zarauju od toga kad itate npr. Jogurt - dijetu,
makar Vi i ne pregledavali reklame koje vam istodobno nude. Ne zaboravite
ove napomene - traite pouzdane informacije iz podruja klinike prehrane,
uvijek gledajte tko, a ne to vam govori.

Klinika prehrana
O emu govorimo kada priamo o klinikoj prehrani, kakva je disciplina
u pitanju, ime se ona bavi i to nam moe dati u naporima za ouvanjem
zdravlja - injenice su o kojima se danas vrlo malo zna. Klinika prehrana je
disciplina koja se bavi zdravstvenim (klinikim) utjecajima prehrane. Dakle,
ona primarno ne izuava kemijske sastave i metode proizvodnje hrane (tek
toliko koliko joj za suveren znanstveni pristup treba), ve se bavi traenjem
to pouzdanijih odgovora na pitanja kako pojedini oblici prehrane utjeu na
pojedine zdravstvene aspekte zdravlja i bolesti. Za ilustraciju, postavite li
pred strunjaka koji se bavi klinikom prehranom pitanje Kako prehranom
sniziti masnoe u krvi? dobit ete saeti odgovor temeljen na dostupnim
znanstvenim studijama. A taj e odgovor otprilike biti: U pojedinih bole-
snika, posebno starijih i onih sa znaajno povienim razinama kolesterola u
krvi, prehrana veinom moe tek blago sniziti ukupni i lo (LDL) kolesterol,
te podii onaj dobar (HDL). Oekivana razina smanjenja ukupnog kolesterola
ispravnim odabirom namirnica kree se u rasponima od 13-15 %, a temelji se
na izbjegavanju ovrsnutih ulja (margarina), ivotinjskih masnoa (loj, salo,
mlijene masti), te tropskih (palminog ulja). Meutim, ispravnim hranjenjem
koje je bazirano na maslinovom i drugim netropskim (uljana repica, kukuruz,
suncokret) uljima, vae tijelo moe pored ovog oekivanog, blagog snienja
kolesterola, dobiti druge, znaajne zdravstvene koristi posredovane meha-
nizmima antiaterosklerotskog djelovanja. Unos nezasienih masnoa (ome-
ga-3 masnih kiselina), s druge strane posreduje neke druge, takoer povoljne
uinke. Pored ukupnog djelovanja na dugoroni bolji ishod, smanjenje sra-
nih poremeaja ritma pri primjeni visokih dnevnih doza, ovaj oblik prehrane
(masnoa iz modre ribe, oraasti plodovi) znaajno e utjecati u prvom redu
na smanjenje Vaih triglicerida, a ne primarno na razine kolesterola. Stru-

35
 njak u podruju klinike prehrane, ovdje e Vas potom uputiti da se dodatno,
jo izraenije smanjenje razina kolesterola i triglicerida moe postii drugim
prehrambenim zahvatima: mravljenjem, izbjegavanjem veih koliina alko-
hola i optimalnom regulacijom eera u krvi kod dijabetiara. Cilj ovog pri-
mjera nije da Vam odgonetne neke tajne prevencije kardiovaskularnih bolesti
obzirom da ste o njiima informirani detaljno u drugim dijelovima ovog ud-
benika, nego da Vam ilustrira pristup klinike prehrane. Uz napomenu kako
je u samom primjeru, kao i u svim savjetima koji strunjaci u klinikoj pre-
hrani daju, ba svaka injenica provjerena i da potie iz znanstvenih izvora.
Klinika prehrana postavlja vana pitanja iz djelokruga zdravlja i hranjenja,
provodi znanstvena istraivanja s ciljem pronalaska odgovora na ta pitanja, a
onda utvrene injenice koristi za unapreenje rutinskog rada i poboljanje
navika bolesnika. elite li uti istinu o tome koliko treba dnevno popiti vode?
Moemo li koristiti proteinske prake? to je s izotonikim napicima? Jesu
li tetni zaslaivai? U emu je ( i da li je) smei eer bolji od bijeloga? Ima li
razlika o utjecaju crnog i bijelog vina na nae zdravlje? Kako cimet djeluje na
zdravlje? Pitanjima elimo samo ilustrirati kakve sve odgovore klinika pre-
hrana nudi, ime se i - kako ona bavi. Odgovore na njih, stoga emo ostaviti
za neku drugu priliku.

Mravljenje - kako krenuti?

Poete li u samostalnu potragu za odgovorom na pitanje: Kako smraviti?,
naii ete na bezbroj savjeta upitne pouzdanosti. Nosite li k tome u sebi i
nerazrijeenu zabludu da je debljinu mogue suzbiti promjenom metaboliz-
ma, iako nesvjesni toga, Vi ete traiti nepostojeu aroliju, a naii ete u
veini sluajeva na nepouzdane i neutemeljene injenice kojima e primarni
cilj biti da Vas zabave i da vam neto prodaju, a ne da Vam iskreno pomognu
u uspjenom i zdravom mravljenju.
elite li se zdravo, uspjeno i trajno rijeiti vika kilograma, prije poetka bilo
kakve akcije, morate prihvatiti (barem) dvije injenice. Inae je Va put u mr-
avljenje unaprijed osuen na neuspjeh.

1. Ne postoji arobno sredstvo za mravljenje - ne postoje uinkoviti ajevi,

kreme, masae, gumene gae i magnetske narukvice, ba kao to ne postoje
promjene metabolizma koje e bez Vaeg truda osigurati gubitak kilogra-
ma. Kao kada elite projektirati grijanje ili hlaenje vlastitog doma, pa za taj
poduhvat angairate ininjera, u podruju klinike prehrane postoje strune
metode kojima se moe prilino precizno definirati Va energetski status i
formirati realan plan gubitka kilograma u vremenu - strunjaci Vam mogu
izraditi individualni dijetoterapijski plan mravljenja, izraunati kako ete i
u kom vremenu izgubiti eljeni ili preporueni broj kilograma, odrediti ulogu

36
prehrane i tjelovjebe koji su vrlo varijabilni od osobe do osobe, to da! Sve
drugo - zaboravite.

2. Smraviti je nemogue bez osobne motivacije. Kad razmatramo mravlje-

nje, rije je o relativno dugotrajnom poduhvatu koji se temelji na edukaciji i
ustrajnosti, a u kojem je Vaa motivacija klju. Suoite se s ovom injenicom i
preispitajte sebe. Pokuajte biti realni - ako nemate dovoljno motivacije, obra-
tite se strunjaku. Kliniki psiholozi su educirani da Vam u tome pomognu.
Vjerujte u suvremenu znanost i struku - kao to su piloti aviona trenirani da
Vas uspjeno dovezu do odredita, tako je osoblje koje sudjeluje u timovima
za lijeenje pretilosti trenirano da vam pomogne. Samo - njihovu pomo tre-
bate zatraiti; poetna odluka mora biti Vaa.

Hrana, debljina i energija

Energetski zakon manjeg unosa od
potronje, osnova je svakog mrav-
ljenja. Osigurati zdravu prehranu u
okvirima niskih kalorijskih vrijed-
nosti i pritom sauvati osjeaj sito-
sti, izazov je kojeg moemo zajedno
savladati.

Precizni jelovnici s navodima dnevnih obroka, jednostavni su i sigurni,

obino korisni primjeri za kreiranje vlastitog dnevnog plana hranjenja.
Njihova glavna mana je vremenska ogranienost, individualna neprilagod-
ljivost i niska edukativna mo. U promjeni ishrane, prednost treba dati
osposobljavanju za samostalno kreiranje jelovnika. Poznavanje okvirnih
vrijednosti pojedinih namirnica i temeljne strategije oblikovanja obroka,
osnov su uspjenog pristupa lijeenju debljine. Veina slatkia, kolaa, kek-
sa i gaziranih pia ima vrlo visoki udio eera. Kad osjetite neodoljivu elju
za tim slatkim meuobrocima, pokuajte ih zamijeniti svjeim, sezonskim
ili suenim voem.

37
 Usporedba kalorijskih vrijednosti 100 grama nekih
namirnica:
Cikla, graak svjei, mrkva, luk 35 kcal
Gljive svjee 30 kcal
Gljive suene 300 kcal
Rajica, kupus, kelj, blitva, poriluk, zelena salata 0 kcal
Krumpir 70 kcal
Tjestenina 70 kcal
Nemasni kruh (100 g je oko 2 krike) 220 kcal
Prepeenac (100 g je oko 15 kriki) 340 kcal
Jogurt 0,05 % mlijene masti 35 kcal
Mlijeko 0,9 % mlijene masti 45 kcal
Mlijeko 3,2 % mlijene masti 70 kcal
Svjei posni sir 80 kcal
Edamer 370 kcal
Mozzarella light 170 kcal
Mozzarella 270 kcal
Vrhnje za kuhanje (20 % mlijene masti) 220 kcal
Nemasno meso/riba 200 kcal
Jaje 75 kcal
Jabuka, kruka, narana 40 kcal
Ljenjaci, bademi, kikiriki 450 kcal
okolada 500 kcal
Masni sir 450 kcal
Med 300 kcal
Dem 240 kcal
Dem bez dodanog eera 130 kcal
Keksi Oko 500 kcal
eer 400 kcal
Masnoe (sva ulja, maslac i sl) 900 kcal

38
Hranu rijetko jedemo bez odreene pripreme, pa namirnice
treba usporediti kroz konkretne obroke:
250 g krumpira, kuhanog ili peenog bez ulja 175 kcal
250 g prenog krumpira Oko 1075 kcal
Salata od rajice zainjena octom i solju 0 kcal
100 g kuhane cikle 35 kcal
Salata od rajice zainjena octom, solju i sa 100 g ulja 900 kcal
200 g tjestenine s kuhanim povrem 140 kcal
200 g tjestenine s 200 g vrhnja za kuhanje i 50 g 910 kcal
masnog sira
200 g tjestenine s mesno-masnim umakom Oko 1200 kcal
100 g pileeg odreska s umakom rajice bez ulja 200 kcal
100 g pileeg odreska s umakom od vrhnja i sira Oko 800 kcal
7 kriki prepeenca s namazom od 50 g svjeeg sira 210 kcal
Srednje pecivo s rajicom i 50 g nemasne unke 300 kcal
Srednje pecivo sa sirom, unkom i majonezom Oko 550 kcal
Srednje pecivo s pohanim odreskom, sirom i Oko 1100 kcal
majonezom
Nemasno, isto povrtno pecivo 0 kcal
Povrtno pecivo sa 100 g krumpira/tjestenine i 170 kcal
10 g ulja
Varivo od 300 g graha, 100 g suhog mesa i 1650 kcal
100 g masnoe

Uz izbor namirnica, vrlo je vaan i nain njihove pripreme

Bez toplinske obrade - poeljno je uzimati svjee, temeljito oprano voe i
povre.
Kuhanje - termika obrada u vodi i na pari, najpreporuljiviji su od svih na-
ina obrade hrane.

Peenje - ono nije metoda izbora, ali je prihvatljiva ako se koristi povremeno.
Pei treba sa to manje masnoa, uvijek na papiru za peenje. Odluite li se
dodavati ulje, prelijte ga u maloj koliini po hrani sa zainima (1-2 liice ili
rasprivaem - ulja nikada ne treba lijevati iz boce) i dobro istrljajte dlanovi-
ma prije stavljanja u penicu.

39
 Prenje - neprihvatljivo u svakom ozbiljnom pokuaju mravljenja. Namir-
nice pripravljene u dubokom ulju upijaju velike koliine masnoa i viestruko
poveavaju svoju energetsku vrijednost. Pohanje je uvjerljivo najgori oblik
prenja.
Prema hrani treba imati stav!

Masnoe: bez obzira na razlike u uincima na nae zdravlje, svi oblici istih
masnoa (ulja, krute masti) imaju vrlo slinu kalorinu vrijednost: 900 kcal
na 100 g - za laku orijentaciju 45 kcal po kavenoj liici (5 g), te 140 kcal po
junoj liici (15 g).

Juhe i variva: tradicionalne mesne juhe, zbog znaajnog udjela masnoa, u

pravilu imaju znaajnu kalorinu vrijednost; prednost treba dati nemasnim
povrtnim juhama koje praktiki nemaju energetskog potencijala.

Prilozi: najpoeljnije je kuhano povre; ono nema znaajne kalorine vrijed-

nosti, pa se moe uzimati u eljenim koliinama.

Meso, riba: odmjerene koliine nemasnih odrezaka, spravljene na minimal-

noj koliini masnoe ili bez nje, preporuljiv su dio uravnoteene prehrane;
nemasni odresci u prosjeku imaju oko 210 kcal u 100 g.

Mlijeni proizvodi: nisu zanemarive kalorine vrijednosti pa ih treba kon-

trolirano uzimati dajui prednost onima sa smanjenim udjelom mlijene ma-
sti; iz ove skupine posebno istiemo niskokalorine fermentirane mlijene
proizvode i posni kravlji sir.

Kruh i zamjene: ugljikohidrati u uem smislu posjeduju ogromnu upijajuu

mo, pa uvijek treba razlikovati kruaste proizvode koji su natopljeni masno-

40
ama od onih nemasnih - kalorijska vrijednost je meu njima ogromna. U
odabiru preporuujemo proizvode od integralnog brana jer daju znaajno
vei osjeaj sitosti koji pritom i due traje. Zamjeujete kako jednaka masa
dvopeka daje neto vie energije od kruha, no to ne treba zavarati - prepee-
nac daje znaajno veu zapremninu u istoj teini. Proizvodi od lisnatog tijesta
(savijae, kroasani, piroke i sl.) imaju visok udio masnoa i nisu pogodni za
redukcijske dijete. Slino je i s ipsom, masnim krekerima, ali i pojedinim vr-
stama uljnog kruha.

Slatkii: sinonim su za energetsko bogatstvo; eer u 100 g ima oko 400 kcal,
dok okoladni proizvodi, zbog dodatnog visokog udjela mlijene masti, u 100 g
premauju 550 kcal. Posebna opasnost redukcijskih dijeta su mali obroci slatkog
u razdobljima gladi - oni potiu dodatnu, jo veu glad. Ne moete li bez slatkog,
odaberite povremeno mala pakovanja sladoleda koji ete pojesti uz vei obrok.

Voe: izuzmemo li neto kalorinije primjerke poput banane i smokava (100

g - 90 kcal), suenog voa ( marelice 100 g - 85 kcal), energijom vrlo bogate
orahe, bademe i kikiriki (100 g - 450 kcal), ostalo je svjee voe, zbog niske
energetske vrijednosti i niza pozitivnih uinaka na zdravlje, vrlo prihvatljivo.
Kako 100 g ima oko 40 kcal (jabuka, narana), a 1 kg oko 400 kcal, gotovo da
ga ne trebamo posebno ograniavati.

Pia: u redukciji tjelesne teine, pia ne bi uope smjela imati energetsku vri-
jednost. Piti treba vodu, uz njenu moguu zamjenu nezaslaenom limuna-
dom ili kompotom. Zaslaivai su prihvatljivi, dok pia sa eerom, medom
ili znaajnijom koliinom mlijeka treba tretirati obrokom.

Dnevne potrebe:
Kalorijske okvire za provoenje programiranog mravljenja odreujemo pre-
ma individualnim odrednicama (bazalnim potrebama za energijom, dobi, ak-
tivnostima, moguim prateim bolestima). Obino se odluujemo za 1000,
1200 ili 1500 kcal.

Obroci:
Tijekom dana treba jesti vie puta. Idealan raspored ukljuuje pet obroka: za-
jutrak, doruak, ruak, popodnevni meuobrok i veeru. Ovakvog rasporeda
se nije potrebno strogo pridravati, ve je vano ukupni dnevni unos raspore-
diti u vie serviranja kako bi tijelo kontinuirano dobivalo hranu za energetske
potrebe i odravalo svoje metabolike funkcije u prirodnoj dinamici. Ujutro i
u prvoj polovici dana, potrebno je unositi ugljikohidrate jer se oni koriste za
zadovoljavanje energetskih potreba, dok naveer nisu poeljni u znaajnim

41
 koliinama. Veernji obrok ne bi trebao biti neposredno prije spavanja ve ba-
rem 2 sata ranije; on treba sadravati znatno manje ugljikohidrata od dnevne
prehrane, a neto vie proteina.

Stav prema prehrambenim tvarima:

Uzmemo li u razmatranje pojedine skupine prehrambenih tvari, masnoe ne
bi smjele initi vie od 30 % ukupnog energetskog unosa, proteini oko 20 %,
a ostatak od oko 50% trebali bi dati ugljikohidrati.
Kruh, krumpir i tjestenina primjer su ugljikohidrata. Mlijeko i jogurti sadre po-
djednake udjele proteina, masti i ugljikohidrata, nemasno meso i svjei kravlji
sir preteiti su izvor proteina, a polumasni sirevi s istim udjelima imaju proteine
i masti. Voe uz vodu i neprobavljive tvari ima neto ugljikohidrata, a povre
veinom nema energetski znaajnih tvari, uz iznimku cikle, mrkve, luka, repe,
korabe i graka koji sadre neto kroba, dakle ugljikohidrata. Bjelanjak jajeta
preteno je izvor proteina, a utanjak veinu energije sadri u obliku masti.

Dobre vijesti
Dodatni rizik potpuno e nestati im ostvarite svoju preporuenu teinu.
Svakim izgubljenim kilogramom faktor rizika bit e sve manji.
Manje ete se umarati.
Vjerojatno ete se osjeati bolje i izgledati mlae.
Zdrava prehrana uope ne mora biti restriktivna, moe biti i ukusna.

Regulacija, odnosno smanjenje tjelesne teine imat e niz

pozitivnih uinaka na nae srce!
v cirkulirajueg volumena u krvnim ilama
v udarnog i minutnog volumena srca
v potronje kisika u mirovanju
v sistemskog krvnog tlaka
v srane frekvencije u mirovanju
u poboljanje udarne snage srca

Na poveani rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti

osim tjelesne teine moe nas upozoriti i obujam struka

Povean rizik Visok rizik

Mukarci 94-101 cm 102 cm
ene 80-87 cm 88 cm

42
Kolesterol
Iako se u svakodnevnom ivotu esto govori o kolesterolu kao tihom ubo-
jici koji je jedan od najznaajnijih imbenika u formiranju aterosklerotskog
plaka u krvnim ilama, ne smijemo zaboraviti kako se kolesterol, osim to ga
unosimo hranom, istovremeno normalno stvara u naem tijelu, u jetri. Bez
njega ne moemo, on ini graevni dio membrane naih stanica, sastavni je
dio naih hormona.

Kolesterol je, dakle, proizvod ivotinja, a ne biljaka, i unosimo ga hranom

ivotinjskog porijekla, poput mlijeka, mesa... U naoj krvi se prenosi vezan uz
estice zvane lipoproteini - LDL (engl. low density lipoprotein) i HDL (engl.
high density lipoprotein). Visoka koliina LDL vodi ka poveanju uestalosti
nastanka ateroskleroze i time poveava rizik od nastanka sranog infarkta ili
modanog udara, dok HDL djeluje zatitno odnosei kolesterol iz krvi.

Shodno tome, ciljna vrijednost ukupnog kolesterola u zdravih osoba mora

biti nia od 5 mmol/l, dok u osoba koje boluju od kardiovaskularnih bolesti,
ta vrijednost mora iznositi manje od 4,5 mmol/l, poeljno je 4,0 mmol/l.
S obzirom da LDL poveava mogunost ponovne pojave sranog infarkta,
njegova je poeljna vrijednost manja od 3 mmol/l (u ve bolesnih osoba <2,5
mmol/l).
Istovremeno, HDL e pruati bolju zatitu ukoliko je njegov udio u krvi vei
od 1,2 mmol/l u ena i 1 mmol/l u mukaraca.

Prve europske smjernice o lijeenju dislipidemija iz 2011. godine dodatno ko-

rigiraju vrijednosti i glavnu pozornost usmjeravaju na vrijednost LDL koleste-
rola. Prema njima u bolesnika s vrlo visokim rizikom za sranoilne bolesti (ve
dokazana sranoilna bolest, dijabetes tipa 2, dijabetes tipa 1 s oteenjem cilj-
nih organa, umjereno do jako zatajenje bubrega...) LDL treba biti nii od 1,8
mmol/l odnosno treba ga smanjiti za najmanje 50% od poetne vrijednosti, ako
se spomenuta ciljna vrijednost nikako ne moe postii. U osoba s visokim rizi-
kom za sranoilnu bolest, a to su one sa izraenim jednim imbenikom rizika
(primjerice jako poveanim kolesterolom) valja postii vrijednost LDL niu od
2,5 mmol/l. Osobe s umjerenim rizikom trebaju imati LDL manji od 3,0 mmol/l,
dok oni s niskim rizikom ne zahtijevaju nikakvu intervenciju ili, u sluaju LDL
vieg od 2,5 mmol/l trebaju promijeniti ivotne navike.

Estrogen, enski hormon, podie razinu HDL kolesterola, to je svakako dije-

lom objanjenje za smanjeni rizik od kardiovaskularnih bolesti u ena u pre-
menopauzi.
Iako se godinama zanemarivalo ulogu triglicerida, a upravo oni znaajno ovise

43
 o prehrani i variraju ovisno o ivotnoj dobi ili spolu, danas znamo da triglice-
ridi koje povisujemo neadekvatnom prehranom (posebice slatkiima ili nepri-
mjerenom konzumacijom alkohola) predstavljaju neovisan i znaajan faktor
rizika u nastanku kardiovaskularne bolesti, a u kombinaciji s povienim LDL
kolesterolom, znaajno multipliciraju rizik od nastanka sranog infarkta.

Poeljne vrijednosti masnoa u krvi za zdrave osobe

ukupni kolesterol <5 mmol/l
LDL kolesterol < 3,0 mmol/l
HDL kolesterol >1,2 mmol/l u ena i >1 mmol/l u mukaraca
trigliceridi <1,7 mmol/l

Poeljne vrijednosti masnoa za osobe s preboljelim sra-

nim infarktom
ukupni kolesterol poeljno 4,0 mmol/l
LDL kolesterol < 1,8 mmol/l
HDL kolesterol >1,2 mmol/l u ena i >1 mmol/l u mukaraca
trigliceridi <1,5 mmol/l

Kako sniziti razinu kolesterola u krvi?

Jedite puno voa i povra jer su oni dobar izvor vitamina A, C, i E (poznatih
i kao antioksidansi), koji pomau pri smanjivanju koliine kolesterola.
Smanjite unos zasienih masnoa, kao to su maslac, svinjska mast, pre-
na hrana, crveno meso, sir, punomasno mlijeko, pite, kolai, keksi i torte.
Zamijenite ih jednostruko nezasienim masnoama (primjerice plavnom
ribom, maslinovim ili repinim uljem ili namazima na bazi tih ulja, orasima)
i viestruko nezasienim masnoama (primjerice uljem suncokreta).
Redovito vjebajte. To je jednako vano, kao i prehrana. Poveava razinu
proteinskih nosaa u krvi, koji Vam omoguavaju da se oslobodite vika
kolesterola iz krvotoka.
Ako imate viak kilograma, mravljenjem ete potaknuti sniavanje razine
kolesterola.
Ako Vam razina kolesterola i dalje ostane visoka, bez obzira na Va trud,
moda e Vam propisati lijek za sniavanje razine kolesterola iz skupine
statina. Ti lijekovi djeluju vrlo brzo i u roku od nekoliko tjedana smanjuju
rizik. Ako ne smijete uzimati statine ili oni nisu djelotvorni, lijenik bi Vam
mogao propisati drugi lijek, takozvani fibrat, radi sniavanja razine trigli-
cerida.
Visoke razine kolesterola mogu biti nasljedne. Ako imate povieni kolesterol,
trebali biste provjeriti imaju li ga i Vaa djeca.

44
Obitelj
U bliskoj su vezi oba partnera pogoena kad jedan od njih
sazna da ima bolesno srce.
esto su lanovi obitelji skloniji zabrinjavanju od osobe koja ima problem
sa srcem. Zato biste ovaj prirunik trebali podijeliti sa svojim partnerom ili
najbliima.
Kad se osobe s bolesnim srcem vrate iz bolnice, uobiajeno je da budu pla-
ljive, loe volje ili da im se sve ini beznadno. To moe biti bolno za njihove
obitelji, To obino samo znai da se napokon mogu opustiti i pokazati kako
se zaista osjeaju. Osjeaj tuge i beznaa obino nestaje nakon nekoliko
tjedana.
Parovima i obiteljima koji ive pod istim krovom esto su zajedniki isti
faktori rizika. Zato te faktore ne biste ublaili zajedno? Na taj nain jedan
drugome moete biti podrka.
Mnogi parovi provedu cijeli ivot zajedno, a da si ne kau koliko se zapravo
vole. Bolesti srca i druge ozbiljne bolesti mogu ih jo vie zbliiti jer im omo-
guavaju da shvate koliko su vani jedni drugima.

Seks i kardiovaskularne bolesti

Seks se ni po emu ne razlikuje od drugih oblika vjebanja, niti stvara dodat-
no optereenje za srce. Seksualno uzbuenje i orgazam nee Vam nauditi. U
istraivanju koje je sprovelo Ameriko kardioloko drutvo (American Heart
Association) istaknuto je kako je seksualna aktivnost sa stalnim parterom
ekvivalentna blagoj ili umjerenoj fizikoj aktivnost od 3 do 5 metabolika
ekvivalenta (MET).
Primjeri tjelesnog optereenja izraenog
enog u MET.

45
 Oblik fizike aktivnosti Intenzitet izraen u MET
Umjerena etnja (4,8 km/h) 3 MET
Brza etnja (5,6 km/h) 4 MET
Tenis 5 MET
Koarka 7 MET
Tranje (8 km/h) Aerobic 8 MET
Ples 3 - 7 MET
Umjereno plivanje 6 MET
Vonja bicikla 6 - 10 MET

1 MET - jed. Metabolikog ekvivalenta = 3,5 mlO2 kg/min.

Pitanja koja se sama nameu!

Kad smijem ponovno imati spolne odnose?
Ako Vam je operirano srce, vjerojatno e Vam lijenik preporuiti da priekate
najmanje 4 tjedna, sve dok oba partnera ne ponu osjeati da bi ponovno
mogli voditi ljubav. Upitajte svojeg lijenika za savjet po tom pitanju. Bilo bi
dobro sa seksualnom aktivnou zapoeti u korak sa sve veom uobiajenom
dnevnom fizikom aktivnou. Ako ste operirali srce, morat ete pronai po-
loaj koji Vam je udoban i u kojem ne pritiete prsni ko ili onemoguavate
disanje.

Nezainteresiranost za seks?
Impotencija moe biti i nuspojava nekih lijekova, vano je porazgovarati s
lijenikom o tome.
Inhibitori PDE5 (npr. sildenafil koji je inhibitor ciklikog gvanozin-monofos-
fat-specifinog enzima fosfodiesteraze tipa 5) koriste se za lijeenje erektilne
disfunkcije u pacijenata sa stabilnom kardiovaskularnom boleu i ne treba ih
davati bolesnicima koji uzimaju nitrate (nitroglicerin i slino). Pogrena pre-
dodba da je seksualna aktivnost opasna za sve osobe koje imaju problema sa
srcem moe navesti osobe koje pate od bolesti srca na pretjeran oprez kad je
u pitanju seks ili iskazivanje bilo kakvog oblika fizike njenosti koja bi mogla
dovesti do voenja ljubavi.

46
Jako je vano da objasnite partneru da tobonja nezainteresiranost nije zbog
toga to su se Vai osjeaji promijenili ili zato to vie niste zainteresirani za
njega u seksualnom pogledu.
Seksualna aktivnost se ne preporuuje pacijentima s ozbiljnim sranim bole-
stima dok se stanje ne stabilizira. Kardijalna rehabilitacija i vjebanje mogu
smanjiti rizik komplikacija seksualnih aktivnosti u pacijenata s kardiovasku-
larnim bolestima.

Srane tegobe u obiteljima

Neke su srane tegobe nasljedne:
Poviena razina kolesterola moe biti nasljedna. To se stanje zove hiperko-
lesterolemija.
Moe se staviti pod nadzor te se rizik od zdravstvenih problema koji su ve-
zani uz njega moe smanjiti prelaskom na zdravu prehranu s niskim udje-
lom zasienih masnoa i redovitim vjebanjem.
Ako Vam razina kolesterola u krvi i dalje ostane visoka, lijenik Vam moe
propisati lijek koji sniava razinu kolesterola. Najee se propisuju lijekovi
koji se zovu statini i prepisuju se na recept. (Lipex, Crestor, Sortis, Statex,
Lescol XL i slino).

Neke su srane tegobe posljedica nezdravog naina ivota

obitelji
Djeca iji roditelji pue vjerojatnije e i sama poeti puiti kad budu starija.
Djeca koja se tijekom odrastanja ne hrane zdravo esto odre iste loe pre-
hrambene navike i kad odrastu.
Neke obitelji nisu ba fiziki aktivne. Takve se navike esto stjeu u djetinj-
stvu i nastavljaju u odrasloj dobi.
Viak kilograma esto je obiteljski problem te moe djelomino biti genet-
ski uvjetovan, a djelomino proizlaziti iz neaktivnog stila ivota i nezdrave
prehrane.

47
 to uiniti kad nastupi...
Povieni krvni tlak (hipertenzija)
Gotovo jedna milijarda ljudi irom svijeta boluje od povienog krvnog tlaka.
Krvni tlak ine dvije vrijednosti:
1. Sistoliki tlak - prva vrijednost, via, predstavlja pritisak krvi na stijen-
ku arterija kada ih srce puni krvlju
2. Dijastoliki tlak - druga vrijednost, nia, predstavlja pritisak u arterija-
ma u vrijeme izmeu dva otkucaja srca

Fizioloka varijabilnost krvnog tlaka

djeca i adolescenti imaju znatno nii tlak od odraslih osoba
vrijednosti krvnog tlaka variraju i tijekom dana fizioloki
tlak je obino najvii ujutro, a najnii nou za vrijeme spavanja

Kako je normalno da krvni tlak raste u optereenju, to se tlak mjeri uvijek na-
kon odmora od 5 do 10 minuta. Povien krvni tlak podrazumijeva vrijednost
140/90 mm Hg izmjerenu u tri navrata. Ako imate neku drugu bolest, kao
to je dijabetes, preporuljive su nie vrijednosti krvnog tlaka. Za osobe koje
boluju od kardiovaskularnih bolesti normalna je vrijednost 130/80 mmHg, a
ukoliko postoji i dodatno oteenje bubrega ili osoba boluje od eerne bolesti,
onda je ciljna vrijednost krvnog tlaka 120/80 mmHg.

Koji su uzroci povienog krvnog tlaka?

Toni uzroci nisu poznati, ali su poznati neki imbenici koji mogu pridoni-
jeti nastanku arterijske hipertenzije (povienog krvnog tlaka), kao to su:
puenje, prekomjerna tjelesna teina, nedostatak fizike aktivnosti, korite-
nje prevelike koliine soli u prehrani, prevelika konzumacija alkohola, stres,
starija ivotna dob, nasljee, bubrena bolest, bolesti nadbubrene i titne
lijezde. U veine ljudi s povienim krvnim tlakom (hipertenzijom) tlak je
povien bez posebnog razloga.

48
Postoje li razliite vrste povienog krvnog tlaka?
Esencijalna - idiopatska arterijska hipertenzija - 90-95% oboljelih od arterij-
ske hipertenzije, nepoznat uzrok, povezana je s imbenicima rizika
Sekundarna hipertenzija - manji broj bolesnika (5-10%), poznat je uzrok po-
vienja krvnog tlaka-najee bolesti bubrega, bolesti nadbubrene lijezde,
bolesti titnjae, dijabetes

Na koje simptome moramo posebno obratiti panju?

Glavobolja, umor, smetenost, vrtoglavica, smetnje vida, bol u prsima, oteano
disanje, aritmija, pojava krvi u mokrai mogu biti znaci povienja vrijednosti
krvnog tlaka i oteenja nekog od organa i zahtijevaju brzu lijeniku kontrolu.

Kako dugo emo uzimati lijekove za povieni krvni tlak?

Lijeenje e biti DUGOTRAJNO i mogue DOIVOTNO
Uzimanje lijekova za sniavanje krvnog tlaka samo onda kad ga osjetimo
je potpuno pogrean nain uzimanja lijekova koji moe potencirati nagle
promjene i skokove krvnog tlaka i ubrzati nastanak komplikacija
Najvea je greka prekinuti terapiju kada se krvni tlak normalizira
Nezaobilazan dio u lijeenju arterijske hipertenzije je promjena ivotnih navika.

Ne tako dobre vijesti

Osobe s povienim krvnim tlakom imaju nadprosjean rizik od sranog i
modanog udara, bolesti srca, zatajenja srca i bubrega.

Dobre vijesti
Postoje mnogi lijekovi koji mogu sniziti krvni tlak, ime se umanjuje rizik od
bolesti srca, kapi i drugih posljedica.
Povieni krvni tlak djelomino je rezultat imbenika vezanih uz stil ivota, pa si
moete pomoi tako to ete prestati puiti, to ete redovito vjebati, smanjiti
unos alkohola, izgubiti viak kilograma, unositi manje soli putem prehrane.

Palpitacije
Palpitacija je pojam koji oznaava stanje kad ste svjesni otkucaja svojeg srca.

Obino ete otkucaje primijetiti samo ako Vam je puls ubrzan.

Anksioznost i stres mogu pogorati palpitacije jer adrenalin koji se tada poja-

49
 ano lui poveava sranu frekvenciju.
I naravno, otkucaji srca ubrzat e se kad vjebate. Ako niste u formi, puls
moe ostati ubrzan neko vrijeme i nakon to prestanete vjebati.

Mogli biste to osjetiti, kad ste aktivni ili kad ste pod stresom.
Ponekad biste mogli osjetiti da Vam je srce preskoilo otkucaj ili dodalo ot-
kucaj vie.
To obino nije nita ozbiljno, ali obavijestite svojeg lijenika, ako Vam se ini
da se to esto dogaa.

Ako Vam srce ima razdoblja kad pone ubrzano kucati ili Vam se ini da otku-
caji nisu pravilni, obavijestite svojeg lijenika ili medicinsku sestru.

Kako biste smetnju staviti pod nadzor, moda e Vam biti potrebne dodatne
pretrage ili posebna vrsta lijeka, takozvani antiaritmik.
Imajte na umu da ete utoliko vie primjeivati i brinuti se o svim osjetima,
pa tako i otkucajima vlastitog srca, to vie budete anksiozni.

Srane aritmije
Aritmija je abnormalna srana frekvencija i/ili srani ritam.

Abnormalna srana frekvencija

Ako imate vie od 100 otkucaja u minuti u oputenom stanju, imate ubrzanu
sranu frekvenciju, koja se naziva tahikardija.
Napadaj tahikardije moe trajati nekoliko sekundi, minuta ili sati. Simptomi
ukljuuju lupanje u prsima, zadihanost, bol u prsima, vrtoglavicu i nesvjesticu.
esto nema jasnog uzroka, no ponekad tahikardiju moe izazvati fiziki na-
por, stres, kofein ili alkohol.
Tahikardija moe biti i nuspojava nekih lijekova, kao to su lijekovi protiv
prehlade i astme.
Ako pak imate manje od 60 otkucaja u minuti, imate usporenu sranu fre-
kvenciju, koja se zove bradikardija.
Mnogi ljudi koji su u dobroj fizikoj formi imaju prirodno nisku sranu fre-
kvenciju.
Neki lijekovi koji se koriste pri kontroli povienog krvnog tlaka (primjerice
beta blokatori) takoer sniavaju frekvenciju.

50
Abnormalan srani ritam
Abnormalan srani ritam moe se pojaviti kao komplikacija bolesti srca ili
povienog krvnog tlaka, ili kao nuspojava odreenih lijekova.
Jednom kad ste mu ustanovili uzrok, obino se abnormalan srani ritam
moe staviti pod kontrolu uz pomo lijekova ili jednostavnom implantacijom
pejsmejkera, a ponekad operacijom srca.
U nekim sluajevima srce prestaje djelotvorno kucati ili fibrilira, to je
mogua posljedica sranog udara. Ako se ovo po ivot opasno stanje odmah
pone lijeiti, mogue je povratiti normalan srani ritam uz pomo posebnog
ureaja po imenu defibrilator, koji sranom miiu upuuje elektrook.

Srani elektrostimulatori i implantabilni kardioverter de-

brilatori (ICD)
ELEKTRODE
UGRAENE U VENU
KOJA VODI DO SRCA

ELEKTRODE DEFIBRILATOR
U SRCU UGRAEN
ISPOD KOE

Vae srce ima put kojim alje elektrine impulse, kako bi podesilo sranu fre-
kvenciju i ritam. Kad vjebate, frekvencija srca se poveava, a kad se oputate,
frekvencija se smanjuje.
Bolesti provodnog sustava srca mogu utjecati na te elektrine impulse i dove-
sti do toga da Vam srce kuca prebrzo ili presporo, ili da mu ritam postane ab-
normalan. To je vrlo uobiajena pojava i kod ljudi koji su doivjeli srani udar
ili zatajenje srca. U nekim sluajevima moe biti potrebno ugraditi srani
elektrostimulator ili implantabilni kardioverter defibrilator (ICD).
Oba navedena ureaja imaju pulsni generator koji je po veliini slian kutiji
ibica, a sadri elektroniki sklop u zatvorenoj jedinici. Na pulsni generator
nadovezuju se jedna, dvije ili tri elektrode (odvoda), koje se uvode u srce. Sr-
ani elektrostimulatori i ICD-ovi nadziru ili podravaju sranu frekvenciju i

51
 ritam na nain da alju impulse u srce putem elektroda. Ti su ureaji podeeni
tako da odgovaraju individualnim potrebama. Elektrostimulator srca obino
pomae pri regulaciji otkucaja srca, a ICD se koristi kod ljudi s ozbiljnijim pro-
blemima vezanim uz sranu frekvenciju ili srani ritam, kojima je potreban
elektrook za ponovno uspostavljanje normalne frekvencije ili ritma.

to trebate znati o svojem sranom elektrostimulatoru ili ICD-u

Ljudi s ugraenim elektrostimulatorom ili ICD-om mogu ivjeti
normalno, gotovo bez ikakvih ogranienja.
Ne biste trebali podizati lijevu ruku iznad ramena prvih 6 tjedana
nakon to su Vam ugradili takav ureaj. Meutim, vano je da
nastavite njeno pokretati ruku, kako se ne biste nepotrebno
ukoili.
Ureaj e Vam provjeravati svakih 6 do 12 mjeseci, ovisno o
potrebama, i eventualni e mu nedostaci biti uklonjeni. Treba
naglasiti da su nedostaci iznimno rijetki.
Vano je vratiti se uobiajenim aktivnostima i redovito vjebati.
Svae i druga svakodnevna uzbuenja nee utjecati na rad Vaeg
ureaja.
Izbjegavajte snane magnete ili elektrina polja koja stvara teka
mainerija.
itai barkodova na ulazima u trgovine nee utjecati na rad Vaeg
ureaja, ali nemojte im stajati u neposrednoj blizini dulje vrijeme.
Mobitele treba drati na udaljenosti od najmanje 15 cm od Vaeg
sranog elektrostimulatora ili ICD-a.
Veinom ljudi kojima je ugraen jedan od tih ureaja boluju od
bolesti koronarnih arterija. Ovaj e Vam prirunik biti od pomoi
na nain da Vam prui dodatne informacije.

Specifine informacije o ICD-ima

Aktivira li se Va ICD, on nee nauditi ni Vama, ni osobi koja Vas u tom
trenutku dodiruje.
Neki ljudi kau da su okovi koje proizvodi ICD bolni; drugi pak kau da
uope nisu strani.
Kad bi se ICD aktivirao dok vodite ljubav, on ne bi natetio Vaem partneru
ni Vama.
Ako Vam se aktivirao ICD, moda neko vrijeme neete moi voziti. Recite to
bliskoj osobi i svojem lijeniku.

52
Srani zastoj (arest)
Do sranog zastoja dolazi kad srce iznenada i neoekivano prestane kucati.
Srani se zastoj po mnogoemu razlikuje od sranog udara.
Do sranog zastoja moe doi zbog cijelog niza razloga. Kod sranih bole-
snika rizik od sranog zastoja je vei.

Srce u najveem broju sluajeva prestaje kucati zbog abnormalnog sranog

ritma (aritmije) pri kojem klijetke (velike komore srca) brzo trepere umjesto
da normalno otkucavaju.

Kad srce prestane kucati, krv vie ne moe tei do mozga i drugih velikih
organa u tijelu.
Osoba gubi svijest, esto prestaje disati i ne moe joj se opipati puls.

Osobu sa sranim zastojem treba im prije odvesti u bolnicu. Pozovite

hitnu pomo im prije!

Ako se srani zastoj odmah ne tretira, uz pomo posebnog ureaja po imenu

defibrilator, koji sranom miiu radi ponovnog uspostavljanja normalnog
ritma upuuje elektrook, ishod je obino smrtonosan.
Osobi e, dok eka defibrilator, biti potrebno osnovno oivljavanje/odrava-
nje ivota.
Spoznaja da ste doivjeli srani zastoj moe biti vrlo uznemirujue i emotivno
iskustvo te bi Vam moglo biti od pomoi porazgovarati o svojim osjeajima i
razmiljanjima sa svojim lijenikom ili psihologom.

Osobe koje su preivjele srani zastoj mogu se podvri kirurkom zahvatu

u kojem im se pod kou ugrauje mali ureaj pod imenom implantabilni
kardioverter defibrilator (ICD) (vidi prethodno poglavlje), obino u gor-
njem predjelu prsnog koa, koji slui spreavanju sranih zastoja do kojih bi
eventualno moglo doi u budunosti.

Stres
Stres je u ivotu neminovan i dolazi u mnogim oblicima (ekanje u redu, teak
ispit, automobilska nesrea, bolest i dr). Blagi stres moe biti stimulirajui.
Meutim, previe stresa moe naruiti kvalitetu ivota i zdravlje.

Kad smo pod stresom na organizam proizvodi hormone stresa koji stvaraju

53
 niz fiziolokih promjena (porast krvnog tlaka, ubrzani rad srca, poviena razi-
ne eera u krvi, poveana miina napetost). Na taj nain organizam dobiva
dodatnu energiju i spreman je za reakciju na stres, za bijeg ili borbu.

U situaciji stresa dogaa se sljedee:

STVARAJU SE MISLI O IZOTRAVA SE OSJET

DRUGIM OPASNOSTIMA, VIDA, SLUHA I DODIRA
OSJEAJ STRAHA I ELJA ZA
BIJEGOM

TIJELO SE ZNOJI,
PRESTAJE PROIZVODNJA KAKO BI OHLADILO
SLINE PA SU USTA SUHA MIIE I PRIPREMILO
IH ZA BOLJI RAD

DISANJE POSTAJE UBRZANO SRCE BRE KUCA,

KAKO BI SE POJAALA KAKO BI MIIIMA
OPSKRBA TIJELA KISIKOM DOPREMILO VIE KRVI
TE ORGANIZMU DALO
VIE SNAGE

KRV SE PREUSMJERAVA IZ MIII POSTAJU

ELUCA U GLAVNE MIIE NAPETIJI I SPREMNI SU
NA REAKCIJU

Ovakve promjene su nam godinama u prolosti pomagale da pobjegnemo od

opasnosti i preivimo. Na primjer, ako bismo u prirodi opazili divlju zvijer
takva spremnost organizma bi omoguila da ponemo odmah trati i bjeati.
Iako danas stres uglavnom ne dolazi u obliku divljih ivotinja te nemamo po-
trebu bjeati niti se boriti, nae tijelo reagira na podjednak nain. Primjerice,
svae, frustracije, strah od neuspjeha, razmiljanja o bolesti i smrti potiu
aktivnost hormona stresa te pripadajue promjene u organizmu.
Kad stres prestane (kad pomislimo da je opasnost prola), tijelo se vraa u
normalu/ravnoteu. Meutim, ako je stres dugotrajan opisane promjene
mogu postati trajne i dovesti do iscrpljenosti organizma te pospjeiti razvoj
bolesti.
Koliko e stres djelovati na nas i kakve promjene e izazvati, ovisi o razliitim
faktorima pa tako i o naem pogledu na situaciju (osim ako je ona takvog
intenziteta poput nasilja, silovanja da kod veine ljudi izaziva jake reakcije).
Reakcije na stres e biti manje izraene ukoliko smatramo da emo probleme
savladati bez veih tekoa te imamo osjeaj da nas okolina podrava.

54
Ukoliko imamo negativna razmiljanja o situaciji i osjeamo se bespomono,
nae reakcije e biti izraenije.

Kako umanjiti stres?

Pokuajte bolje upravljati vlastitim vremenom: napravite popis obaveza za
svaki dan i poredajte ih po vanosti.

Vodite uredan ivot:

Regulirajte svoju prehranu po preporukama za srane bolesnike.
Izbjegavajte konzumaciju alkohola.
Prestanite puiti.
Odmarajte.
Redovito se bavite tjelovjebom - ona je jedan od najboljih naina za ubla-
avanje reakcija na stres.
U slobodno vrijeme se nastojte opustiti. Ako ste konstantno u urbi, oti-
ite u etnju bez sata.
Pronaite hobije koji vas vesele.
Vjebe za oputanje miia, masaa, joga mogu pomoi u oputanju tije-
la; sluanje glazbe, humor pomau u oputanju uma.

Pokuajte zaustaviti misli koje uzroku-

ju stres. Ukoliko stalno razmiljate o
brigama i problemima, potiete anksi-
oznost. Postignite dogovor sami sa so-
bom i odredite vrijeme za brige. Npr.
u 10h ujutro ponite brinuti i brinite
sat vremena. Nakon toga sami sebi za-
branite daljnje razmiljanje o problemi-
ma. Ukoliko se misli jave, sauvajte ih
za vrijeme briga za drugi dan.
Zapiite ono to Vas mui. Obino pro-
blemi djeluju neto drugaiji kad su
uhvaeni na papiru nego kad lutaju
po mislima.

Potraite pomo okoline. Nemojte se povlaiti u sebe, druite se s dragim

ljudima, komunicirajte. Na taj nain moete dobiti podrku, savjet, pomo
ili jednostavno zajedniko vrijeme oputanja.

Iskaite ono to osjeate, ne potiskujte! Razgovor o osjeajima, smijehu,

plau... Normalna su ljudska iskustva.

55
 Zdravstvene tekoe takoer predstavljaju stresni ivotni dogaaj te pri spo-
znaji o istima gotovo svatko osjeti odreene promjene na emocionalnom
planu. Bolest esto potakne razmiljanja o njezinom daljnjem razvoju, pro-
mjenama do kojih moe dovesti u svakodnevnim aktivnostima i navikama
te planovima i ciljevima koje smo postavili. Ponekad se uslijed oboljenja mo-
emo osjeati uskraeno za pojedina iskustva ali i manje vrijedno, bezvoljno,
prestraeno. Iako su emocionalne reakcije koje prate bolest najee prola-
znog karaktera, kod odreenog broja oboljelih mogu potrajati i ometati sva-
kodnevno funkcioniranje. Tada zahtijevaju adekvatan tretman.

Anksioznost
Svatko od nas je povremeno zabrinut ili nervozan. Anksioznost je osjeaj koji
veina ljudi ima kad je suoena s prijetnjom, opasnosti ili kad je pod stre-
som. Pokazalo se da otprilike 19% mukaraca i 36% ena nakon preboljelog
infarkta miokarda osjea anksioznost. Ona se moe javiti ako nam predstoji
invazivni medicinski postupak ili oekujemo rezultate pretraga, ako nemamo
dovoljno informacija o bolesti i lijeenju, ukoliko brinemo o daljnjem razvoju
zdravstvenog stanja i moguim posljedicama istog.
Mala razina anksioznosti ima zatitnu ulogu te moe pomoi da se fokusi-
ramo, motiviramo. Meutim, prevelika razina zabrinutosti moe znaajno
oteavati normalno funkcioniranje.

Ljudi koji su visoko anksiozni obino se osjeaju:

prestraeno
zabrinuto
uznemireno
razdraljivo

i mogu imati osjeaj

da gube kontrolu
da e se neto strano dogoditi

Uz opisane emocionalne simptome

anksioznost ima i tjelesne znakove poput:
nedostatka zraka
lupanja srca, ubrzanog rada srca
suhih usta

56
 znojenja
drhtanja
osjeaja stezanja u grlu, tekoa gutanja
vrtoglavica
munine, bolova u trbuhu
stezanja u prsima

Anksioznost se u nekim sluajevima moe manifestirati u obliku paninog

napada i fobije.

Napadaji panike
Paninim napadom nazivamo iznenadnu pojavu osjeaja straha toliko inten-
zivnog da nam se ini da emo imati srani udar, da emo poludjeti ili izgubiti
kontrolu nad sobom. U paninom napadu se javlja i sklop tjelesnih simptoma
(lupanje srca, znojenje, osjeaj guenja, munina, bol u prsima) koje obino
interpretiramo kao zastraujue. Napadi obino kratko traju (rijetko due od
pola sata) te se mogu ponavljati pri emu se esto razvija strah od daljnjih
napada.

Obzirom da znakovi paninog napada nalikuju simptomima nekih ozbiljnih

oboljenja (pa tako i bolesti srca) ponekad ih je teko razlikovati. Ako se bo-
jimo ponavljanja infarkta paralelno se mogu manifestirati tjelesni znakovi
anksioznosti: osjeaj pritiska u prsima, oteanog disanja, lupanja srca. Uko-
liko pomislimo da su ovi simptomi zaista dokaz bolesti srca, strah postaje jo
vei a time jaaju i opisane tjelesne senzacije te se stvara zaarani krug. Bol u
prsima je primjerice jedan od eih razloga zbog kojeg ljudi trae lijeniku
pomo. Kod 20% pacijenata koji s takvim smetnjama dolaze na Hitnu pomo
primarni razlog boli je anksioznost.

Ako primjeujete da ste skloni anksioznosti, dobro je potraiti strunu po-

mo. Struna osoba Vam moe pomoi da tonije interpretirate tjelesne sen-
zacije i da se osjeate bolje.

Fobije
Ponekad odreena iskustva vezana za bolest mogu potaknuti razvoj straha
od visine, zatvorenih prostora, izlaska iz kue. Kad je anksioznost vezana za
takve specifine situacije/dogaaje nazivamo je fobijom. Strah se razvije u
fobiju ukoliko je koliina opasnosti koju pripisujemo situaciji uveana u od-
nosu na realnu opasnost (stanje ekstremnog, iracionalnog straha) te se javlja
potreba za bijegom iz situacije. Na primjer, ako se bojite skuenih, zatvorenih

57
 prostora, ulazak u lift ali i sama pomisao na to u Vama moe izazvati anksio-
znost do razine paninog napada. Kako bi izbjegli taj neugodan osjeaj, vjero-
jatno ete poeti izbjegavati koritenje lifta. Meutim, tako ete sebi uskratiti
priliku da otkrijete kako bi u liftu preivjeli i kako strah koji osjeate moete
prevladati. Fobije esto ograniavaju i oteavaju svakodnevne aktivnosti te se
s njima treba uhvatiti u kotac.

Situaciji koje se bojimo po-

stupno se treba izlagati uz
paralelno prakticiranje tehni-
ka relaksacije kako bi se fizi-
oloki simptomi anksioznosti
ublaili koliko god je mogue.
Za pomo u lijeenju fobije,
obratite se strunoj osobi.

Kako umanjiti anksioznost?

Uz ope preporuke za ublaavanje stresa, na anksioznost moemo djelovati
tehnikama relaksacije. Kad osjetite da ste pod stresom, pronaite mirno mje-
sto gdje se moete opustiti. Pokuajte izbaciti sve misli iz glave, usmjerite se na
mirnou koja vas okruuje. Pokuajte izvesti tehniku dubokog disanja. Duboko
(dijafragmalno) disanje je temelj mnogih tehnika relaksacije pri kojem je svaki
udah popraen dizanjem te sputanjem trbuha - abdomena.

Kada smo anksiozni dolazi do stezanja miia koji nam pomau disati, zbog
ega poinjemo disati sve bre. Kad osjetimo nedostatak zraka, postajemo
jo vie nervozni i prestraeni. Kako anksioznost raste, miii se umaraju to
dovodi do jo jaeg nedostatka zraka i posljedino jo vee anksioznosti.

Dijafragmalno disanje moe pomoi da ritam disanja vratimo u normalu:

1.Poloite jednu ruku na trbuh, u predio pupka
2.Opustite trbune miie
3.Polako i duboko udahnite kroz nos i to vie izbacite trbuh; osjetit ete kako
se ruka na trbuhu pomie na van
4.Dok izdiete zrak, trbuh se sputa i ruka pomie prema dolje
5.Nastavite dok ne primjetite da ste se poeli oputati.

Kako bi lake uvjebali ovakav nain disanja, pokuajte ga najprije izvoditi

leei na leima a nakon toga u sjedeem ili stajaem poloaju.

58
Depresija
Depresija i kardiovaskularna oboljenja su usko povezani. Vie od 30% osoba
koje su preboljele infarkt postane depresivno a depresija pri tom poveava
rizik od ponavljanja infarkta te rizik od smrti.
Simptomi depresivnosti su
osjeaj alosti ili praznine
gubitak volje i interesa za aktivnosti koje su ranije stvarale osjeaj zado-
voljstva
ali i
pesimizam, osjeaj beznaa
osjeaj bezvrijednosti, krivnje
sklonost plau
nemir
razdraljivost, osjeaj ljutnje
znaajne promjene u spavanju i apetitu
umor, gubitak energije
tekoe koncentracije, pamenja
razmiljanja o smrti i samoubojstvu

Mnogi ljudi koji imaju opisane simptome ustruavaju se potraiti pomo

zbog osjeaja srama ili nepovjerenja u uspjenost lijeenja. Vano je znati da
je depresija bolest, a ne znak slabosti ili lijenosti. to ranije zapone lijeenje,
vea je vjerojatnost ozdravljenja. Ono se najee provodi primjenom lijekova
(antidepresiva), psihoterapijom ili kombinacijom navedenog.
Terapijski uinak antidepresiva nastupa nakon 1-3 tjedna njihova uzimanja.
Postoje razliiti antidepresivi i moda e trebati neko vrijeme dok lijenik pro-
nae onaj koji Vama najbolje odgovara. Potrebno je malo strpljenja u lijee-
nju, a sve dileme ili strahove u vezi lijeka koji uzimate razjasnite s lijenikom.

Jedan od oblika psihoterapije koji se pokazao efikasnim u lijeenju depresije

je kognitivno - bihevioralna terapija. U okviru nje, psihoterapeut e Vam po-
moi da prepoznate i izmijenite obrasce ponaanja i razmiljanja (na primjer,
katastrofiziranje, usmjeravanje samo na negativne aspekte situacija) koji
uzrokuju i odravaju depresivnosti.

to moete sami uiniti

Nastojte izbjei stalno razmiljanje o problemima, aktivirajte se! Izradite po-
pis aktivnosti u kojima ste inae uivali i koje e Vas okupirati. Odredite vri-
jeme za svaku aktivnosti i napravite je ak i kad ne vidite smisla u tome. Ne
povlaite se u sebe, razgovarajte o svakodnevnim temama.

59
 Odravajte tjelesnu aktivnost. Zaponite s manje zahtjevnim aktivnostima,
npr. kratkim etnjama te ih postupno pojaavajte do razine koju Vam je pre-
poruio lijenik.

Problemi sa spavanjem
Problemi spavanja su esti kod pacijenata koji su u programu rehabilitacije.
Oni mogu biti izazvani razliitim imbenicima: pojedinim lijekovima, proble-
mima urinarnog trakta, bolovima nakon operativnog zahvata ali i emocional-
nim problemima poput depresije i anksioznosti. Ukoliko ste pred spavanje
skloni razmiljati o problemima i brigama, tijelo se ne moe opustiti. Nastojte
redovito uvjebavati tehnike oputanja a razmiljanja o problemima ostavite
za drugi dan, za vrijeme brige. Prije odlaska u krevet uzmite sat vremena za
oputanje (itajte knjigu, sluajte radio, napravite kupku).

Nastojte izbjegavati:
drijemanje tijekom dana
konzumiranje kave ili aja kasno poslijepodne i naveer
konzumiranje alkohola
vjebanje neposredno prije spavanja
gledanje uzbudljivog TV programa prije spavanja
pretoplu ili prehladnu spavau soba

esto zabrinutost o tome hoemo li zaspati postane glavni razlog nesanice.

Zamislite sljedee: ukoliko ne uspijete zaspati im legnete u krevet moe se
dogoditi da ponete razmiljati o tome kako se neete dovoljno naspavati te
neete moi kvalitetno obaviti obveze koje Vas ekaju. Prolazi Vam kroz gla-
vu kako ete biti umorni i iscrpljeni i pitate se moete li tako natetiti srcu.
Ovakve misli dovode do aktivacije hormona stresa i pojaane budnosti or-
ganizma. Tada se poinju javljati misli o drugim problemima ime dodatno
smanjujete anse za spavanje. Okreete se po krevetu i panino brojite sate
koje ste probdjeli. Obzirom na takvo iskustvo, drugi dan se i prije polaska u
krevet ponete brinuti hoete li moi zaspati.
Ako se prepoznajete u opisanom, postavite si vremensko ogranienje za le-
anje u budnom stanju (npr. pola sata). Kad istekne to vrijeme, ustanite i
radite neto to e Vas zaokupiti sve dok ne osjetite pospanost. Ponavljajte
postupak dok ne zaspete. U poetku e vjerojatno biti teko, ali postupno ete
zamijetiti kako sve lake i bre zaspete.

60
Pretrage/pregledi
U ovom dijelu objanjene su neke od rutinskih pretraga koje moete oekivati
dok ste u bolnici ili kad se vratite iz bolnice, na kontrolnom pregledu.

Auskultacija. Ovaj se pregled sastoji iz oslukivanja srca i plua uz pomo

stetoskopa. Medicinskom osoblju daje dodatne informacije o eventualnim
problemima u srcu i pluima, kao to je nakupljena tekuina ili problemi sa
sranim zaliscima.

Krvne pretrage. Mogu se koristiti radi bre dijagnoze odreenih bolesti srca
i u nadzoru osoba kojima je bolest srca ve dijagnosticirana.

Rendgen plua. Omoguava detaljniji pregled srca i plua. Moe se koristiti i

kako bi se utvrdila eventualna prisutnost tekuine u pluima, koja dovodi do
zadihanosti ili kalja.

Elektrokardiogram (EKG). To je pretraga tijekom koje se biljei elektrina

aktivnost srca, a koja lijeniku prua i dodatne informacije o funkciji srca i
posljedicama prolih sranih udara.

Ehokardiogram (ultrazvuk srca). Ova je pretraga vrlo slina ultrazvuku

koji se radi trudnicama ili ultrazvuku trbuha. Potpuno je bezbolna, ultrazvu-
ni valovi koriste za dobivanje snimke srca.

Test optereenjem ili ergometrija- Test se obino izvodi hodanjem na po-

kretnopokretnoj traci ili vonje bicikle uz snimanje posebnim EKG aparatom.
Dok hodate ili vozite bicikl na monitoru se prati izgled EKG-a, mjeri se krvni
tlak i srana frekvencija. Traka se svake tri minute ubrzava ili se poveava na-
gib te je hodanje sve bre i tee, a srana frekvencija i krvni tlak rastu. Slino
vrijedi i za bicikl ergometriju.
Test je lijenicima potreban, kako bi utvrdili kako se oporavljate fiziki i ima
li znakova angine pektoris.

Koronarografija. Ovaj se pretraga koristi za pronalaenje oboljelih predjela

koronarnih arterija. Uska cjevica, takozvani kateter, navodi se putem arteri-
je u ruci ili nozi i dovodi do srca.

61
 NOVE TEHNOLOGIJE
Srce bez tajni
Nove tehnologije omoguuju nesluen uvid u funkcije, poremeaje i bole-
sti srca s nepovratnim utjecajem na najmasovnije bolesti i uzroke smrtnosti
danas. Koronarna bolest srca vodei je uzrok smrtnosti u Hrvatskoj kao i u
veini razvijenih zemalja, a za pravovremeno i uinkovito lijeenje kljuno je
rano otkrivanje. Traginu injenicu predstavlja to to je u 50-60 posto slua-
jeva, prvi znak bolesti infarkt miokarda, a nerijetko i iznenadna srana smrt
kod bolesnika koji su do tad bili bez ikakvih simptoma. Stoga je svako una-
prijeenje u tom podruju itekako dragocjeno. Nove tehnologije oslikavanja
srca predstavljaju kompjuterizirana tomografija i magnetska rezonancija,
a uveliko su promijenile koncept i razmiljanja o brojnim bolestima, poput
ishemijske bolesti srca, poputanja srca, infarkta, kardiomiopatije, ateroskle-
roze, bolesti zalistaka i sranog ritma, idr. U rukama strunog tima ljudi, nove
tehnologije postaju snaan alat za poboljanja u dijagnostici i lijeenju. Uz
pomo najnovijih generacija ureaja poput spiralnog vieslojnog CT-a, mogu
se razlikovati dijelovi tkiva koji imaju manje od 1 posto razlike u gustoi! Tako
se ulazi u strukture lubanje, srca, krvnih ila i drugih organa, bez potrebe
za invazivnim ili poluinvazivnim dijagnostikim pretragama. S obzirom na
rizike kod pretjerane upotrebe treba rei kako je pretraga CT - om vezana za
srednji do visoki stupanj izlaganja ionizirajuem zraenju.

Kompjutorizirana tomograja (CT)

Koronarografija kompjutoriziranom tomografijom (MSCT koronarografija)
ima sve znaajniju ulogu u dijagnostici koronarne bolesti srca. Najvea po-
tencijalna korist je to oni sluajevi u kojih ta pretraga iskljui bolest srca,
pokazuju visoku razinu vjerodostojnosti, 95 posto. Tako se mogu izbjei dalj-
nja nepotrebna testiranja poput scintigrafije i invazivne kardioloke obrade
koje imaju svoje rizike i komplikacije, a skuplje su i imaju vii stupanj zrae-
nja od MSCT koronarografije. Za snimanje srca i krvnih ila postoje posebni
CT ureaji. Za rad na njima primjenjuju se protokoli Amerikog kardiolokog
i radiolokog udruenja. Metodu primjenjuje vie od 2.000 centara samo u
SAD-u i pokrivena je zdravstvenim osiguranjem u svih 50 drava. Sve ea
je i u ostalim zemljama svijeta, a od 2007. godine izvodi se i u Hrvatskoj.

62
MSCT koronarografija je vrlo brzo postala etablirana metoda u oslikavanju
koronarnih arterija, a kod sumnje na priroenu anomaliju koronarnih arteri-
ja i metoda izbora. S obzirom da se njome izravno prikazuje i stijenka krvnih
ila, CT je nakon unutar ilnog ultrazvuka najosjetljivija metoda za prikaz
aterosklerotskog plaka. Znaajno je osjetljivija od invazivne koronarografije
koja prikazuje samo prohodan lumen krvne ile. Glavno ogranienje je bila
razmjerno visoka doza zraenja, no razvoj tehnologije to je znatno unapri-
jedio. Temeljna uloga MSCT koronarografije je iskljuenje koronarne bolesti
srca kod bolesnika s niskim ili srednjim rizikom, a koji imaju znakove bolesti.
Pacijenti s tipinom klinikom slikom, visokim rizikom za koronarnu bolest i
s jasno pozitivnim testom optereenja imaju indikaciju za klasinu, invazivnu
koronarografiju. Primjena MSCT koronarografije kod bolesnika bez simpto-
ma se ne preporua.

Ogranienja: kalcikati, ekstrasistole, debljina

Metoda ima i svoja ogranienja, poput npr. velike koliine kalcija na koronar-
nim ilama ili kod ubrzane frekvencije srca, ekstrasistola i fibrilacije atrija
jer to ometa procjenu. Optimalni kandidati nisu niti izrazito pretili pacijenti.

63
 Magnetska rezonancija: sigurna i nezamjenjiva
Magnetska rezonancija (MR) je tehnologija koja bolje oslikava meka tkiva
organa, ila, tumora, a slabije kosti ili kalcifikate (npr. aterosklerotski ili dru-
gi). Budui da se ne koristi izvor ionizirajueg zraenja smatra se relativno
sigurnom. Kardiovaskularna magnetska rezonancija (CMR) jedna je od klju-
nih neinvazivnih tehnika u modernoj kardiologiji. Ona je proteklih godina iz
korisne istraivake metode prerasla u kliniki dokazanu, sigurnu i sveobu-
hvatnu dijagnostiku pretragu. Razvoj MR tehnologije omoguuje njenu sve
iru primjenu u raznim podrujima kardiologije, a kardiovaskularna MR nudi
odgovore na brojna, do sada neodgovorena pitanja kliniara. Glavne su joj
prednosti visoka prostorna rezolucija, izvrsna reproducibilnost (pogodna za
praenje bolesnika), nekodljivost, visok stupanj unutranjeg prikaza kontra-
stom, brojne tehnike unutar jedne metode i dr.
Osnovne klinike indikacije za CMR su vrlo opsene, ukljuuju procjenu
brojnih i znaajnih funkcija sranih klijetki, srani volumen i masu, mnoge
funkcije kljune za ishemijsku bolest srca, neishemijske kardiomiopatije, mi-
okarditis, sarkoidozu, bolesti perikarda, priroene bolesti srca, shunt, tu-
more srca, trombe, valvularne greke, bolesti aorte te procjena plunih vena,
emboliju itd. Magnetska rezonanca omoguava karakterizaciju tkiva bolje od
bilo koje dostupne dijagnostike metode. MR srca je ubrzanim tehnolokim
napretkom doivjela brzu ekspanziju u klinikoj primjeni. Nekad istraivaka
metoda postala je dio algoritma u dijagnostici bolesti srca uz daljnju potrebu
za standardizacijom protokola. Neupitni su vanost i znaaj CMR u dijagno-
stici kardiovaskularnih bolesti, kao sastavnice suvremene klinike kardiolgije.

64
Ogranienja
Ogranienja primjene su prisustvo metala u tijelu bilo kao posljedice strada-
nja, bilo medicinske intervencije (proteze, pacemakeri).

Angioplastika
Angioplastika je zahvat koji slui poboljavanju dovoda krvi u srani mii.

Posebna vrsta katetera (tanke cjevice) s

malim balonom na jednom svojem kraju
navodi se kroz arteriju u nozi (ili ruci),
sve do koronarne arterije. Uz pomo
rendgenske kamere balon se postavlja u
sueni dio arterije.

Zatim se balon napuhuje tako da na

arteriju vri dovoljan pritisak da ju ra-
stegne na mjestu gdje ju je koronarna
bolest suzila.

Kardiolog moe odluiti i da unutar ar-

terije postavi malenu metalnu cjevicu
koja se zove stent, kako bi zajamio da e
arterija ostati otvorena nakon angiopla-
stike. Stent je poput skele, koja arteriju
dri otvorenom dok ona samu sebe po-
pravlja, ime se sprjeava njezino ponov-
no suavanje u budunosti.

Pitanja vezana uz angioplastiku

Angioplastiku Vam mogu preporuiti, ako ste doivjeli infarkt miokarda (sr-
ani udar) ili ako se angina pektoris ne moe dovesti pod kontrolu uzimanjem
lijekova, ili ako Va kardiolog smatra da bi Vam taj zahvat bio od koristi.
Angioplastika esto djelotvorno ublaava anginu pektoris, ali nee ukloniti ma-
sne naslage u Vaim arterijama, niti e Vam produljiti ivot. Ako to elite, mora-
te smanjiti svoje faktore rizika pridravajui se savjeta iz ovog Prirunika.

65
 Pitanje / Odgovor

Hoe li me boljeti?
Mogli biste osjetiti bol u prsima kada budu napuhavali baloni, ali to bi
trebalo nestati im iz njega isiu zrak.
Rana bi Vas mogla boljeti nekoliko dana. Lijenik e Vam za to propisati
tablete protiv bolova, ako bude potrebno.
Koliko u vremena biti u bolnici?
Za angioplastiku obino trebate provesti samo jednu no u bolnici.
Kad se mogu vratiti na posao?
Obino se moete vratiti na posao nakon tjedan dana.
Hoe li korist od operacije biti trajna?
Otprilike treina ljudi kojima je napravljena angioplastika treba ponoviti zahvat
u roku od est mjeseci. Uvoenjem stenta mogue je prepoloviti taj rizik.
Ako Vam angioplastika ne pomogne, moda e Vam trebati
aortokoronarno premotenje (CABG).
Je li sigurna?
Ne postoji kirurki zahvat koji je potpuno bez rizika, ali smrtnost je mala.
to trebam uiniti kad se vratim kui?
Postavljajte si ciljeve, kako biste se vratili normalnom nainu ivota i
vjebajte postupno sve vie.
Pratite kako zacjeljuje rana i slijedite upute koje su Vam dali u bolnici.

Aortokoronarno premotenje
(Coronary Artery Bypass Graft - CABG)

Ovo je jo jedan nain da se pobolja dotok krvi u srani mii, koristei drugu
krvnu ilu za preusmjeravanje krvi oko suene arterije.
Postoje dva naina da se to napravi.

Unutarnje mamarne arterije (IMA), koje inae rebra opskrbljuju krvlju,

nalaze se vrlo blizu koronarnih arterija. Ako se zavretak jedne od tih arterija
odvoji i zaije na koronarnu arteriju, premoujui mjesto suenja, mogue je
preusmjeriti dotok krvi.

66
Druga je opcija malo sloenija: iz noge se odstranjuje jedan dio vene, koji se
koristi za zamjenu suenog dijela arterije. Radijalna arterija iz ruke takoer
se moe primijeniti na ovaj nain.

Istina o CABG-u
Ponekad se za aortokoronarno premotenje koristi engleska skraenica
CABG, to se pak ponekad skraeno izgovara i cabbage.
Ugraivanje premosnice sloeni je zahvat te e Vam za oporavak trebati 2 do
3 mjeseca (vrijeme oporavka moe varirati od osobe do osobe).
Nakon operacije mogli biste imati tekoa s pamenjem i/ili koncentracijom.
One obino nestaju u roku od nekoliko mjeseci.

AORTA

LIJEVA
UNUTRARNJA
VENA ARTERIJA
UZETA MAMARIA
S NOGE

SUENJE U
KORONARNOJ
ARTERIJI

Neka Vas ne udi, to ste stalno umorni, posebno naveer. Oporavljanje od

teke operacije jako je zamorna stvar.
Zabrinutost (anksioznost) i tuga (depresija) vrlo su este pojave. Praktine
savjete o tome kako da se suoite s tim problemima moete pronai u ovom
priruniku.

67
 Nekoliko pitanja o sranim premosnicama - CABG
Pitanje / Odgovor

Hoe li me boljeti?
Trebate oekivati bol u miiima i zglobovima, poevi od sredita prsnog
koa, vrata, lea i ruku.
Na mjestu rane, odakle su Vam odstranili venu iz noge ili ruke, mogli biste
osjeati bol, nelagodu ili ukoenost.

Koliko u vremena biti u bolnici?

Za aortokoronarno premotenje obino je potrebno provesti oko tjedan
dana u bolnici.

Kad se mogu vratiti na posao?

Ako nemate fiziki posao, ve radite u uredu ili na slinom radnom mjestu,
moete se vratiti na posao otprilike 2 mjeseca nakon operacije. Ako pak radite
teki fiziki posao, trebat ete priekati najmanje 3 mjeseca prije no to se
vratite na posao. Kad osjetite da ste spremni za posao, raspravite to sa svojim
lijenikom ili fizioterapeutom prije no to donesete bilo kakvu odluku.

Hoe li korist od operacije biti trajna?

CABG je uspjean u 8 od 10 ljudi te ima trenutno i trajno djelovanje protiv
angine pektoris. Ako svoje faktore rizika svedete na najmanju razinu, tako to
ete uvesti potrebne promjene u svoj nain ivota, u znaajnoj mjeri smanjujete
vjerojatnost da ete ikad vie imati bilo kakvih problema.

Je li sigurna?
Ne postoji kirurki zahvat koji je potpuno bez rizika, ali smrtnost nakon
operativnog zahvata u bolnici je mala. Oko 2 od 100 ljudi moglo bi doivjeti
modani udar. Postoji rizik i od dugoronih problema s pamenjem.

to trebam uiniti kad se vratim kui?

Pomno slijedite upute koje su Vam dali u bolnici, u vezi s njegom rane.
Nemojte pritiskati ranu na prsima. Trebat e joj oko 3 mjeseca da u
potpunosti zacijeli.
Ako ozbiljno shvatite upozorenja i uvedete neke znaajne promjene u svoj
stil ivota, kao to je opisano u ovom Priruniku, te ako slijedite program
vjebanja, znaajno ete smanjiti vjerojatnost da e Vam trebati dodatne
operacije u budunosti.

68
Lijekovi
Antiaritmici
Na koji nain antiaritmici mogu pomoi?
Koriste se za lijeenje neujednaenog sranog ritma, tako to kontroliraju
simptome poput neujednaenog ili ubrzanog bila, palpitacija, boli u prsima
i zadihanosti.
Mogu se koristiti i za lijeenje zatajenja srca, poboljanje protoka krvi po
tijelu i spreavanje oticanja u zglobovima i rukama do kojeg dolazi zbog
nakupljanja tekuine.

Kako djeluju?
Usporavaju elektrine impulse u srcu i jaaju otkucaje srca.

Koje su nuspojave lijeenja?

Nuspojave mogu biti sljedee: vrtoglavica, znojenje, munina ili gubitak
apetita, proljev ili povraanje, osjeaj da Vam je srce preskoilo otkucaj,
zadihanost ili nesvjestica.
Amiodaron moe dovesti do toga da Vam koa postane osjetljiva na sunce.
Koristite visoki zatitni faktor i stavite eir, ako morate boraviti pod jakim
suncem.

Koje su mi pretrage potrebne?

Ako uzimate digoksin ili amiodaron, moda ete morati redovito raditi krvne
pretrage. Lijenik e Vam dati savjet u tom pogledu.

Na to trebam paziti?
Odmah prijavite svojem lijeniku eventualne nove simptome ili nuspojave.
Drugi lijekovi mogu poveati ili smanjiti djelotvornost antiaritmika, tako
da uvijek provjerite s ljekarnikom ili lijenikom prije no to se odluite
uzeti bilo koji lijek na recept ili bez njega, ukljuujui vitamine i biljne
lijekove.

Primjeri antiaritmika
verapamil
digoksin
amiodaron
dizopiramid
propafenon
flekainid

69
 Antikoagulansi
Na koji nain antikoagulansi mogu pomoi?
Mogu biti korisna terapija nakon sranog udara ili operacije srca jer
smanjuju rizik od stvaranja ugruaka u venama u nogama ili srcu, posebno
ako ste imali problema sa sranim ritmom.

Kako djeluju?
Oni razrjeuju krv, tako da se ne zgruava toliko lako.

Koje su nuspojave lijeenja?

Najozbiljnija nuspojava antikoagulansa je krvarenje, koje je obino
posljedica toga to je krv postala prerijetka pa dozu lijeka treba jako paljivo
pratiti.
Mogli biste primijetiti da lake dobivate modrice i da Vam porezotine tee
zacjeljuju.
Ako stalno imate problema sa sranim ritmom ili sa sranim zaliscima,
moda e Vam antikoagulansi trebati doivotno.

Koje su mi pretrage potrebne?

Trebat e Vam redovite krvne pretrage, kako biste bili sigurni da uvijek uzimate
ispravnu dozu.

Na to trebam paziti?
Ako se modrice i krvarenja odjednom pogoraju, odmah obavijestite svojeg
lijenika.
Dok uzimate varfarin, ne biste smjeli uzimati Aspirin, osim ako Vam ga
lijenik nije izriito propisao.
Uvijek pitajte svojeg lijenika ili ljekarnika, prije no to zaponete ili
prestanete uzimati neki drugi lijek (ukljuujui lijekove bez recepta i biljne
lijekove), ako uzimate varfarin jer oni mogu utjecati na dozu varfarina koja
Vam je potrebna.
Nemojte piti sok od brusnica niti jesti brusnice jer one mogu pojaati uinak
varfarina i dovesti do krvarenja.

Primjeri antikoagulansa
varfarin

70
Antitrombotici
Na koji nain antitrombotici mogu pomoi?
Oni znaajno smanjuju rizik od sranog udara ili kapi. Ako i doe do sranog
udara, oni mogu ograniiti eventualnu tetu za Vae srce.
Aspirin je lijek koji se najee koristi na ovaj nain.

Kako djeluju?
Oni spreavaju da Vam se krv lako zgruava. To smanjuje vjerojatnost da e
ugruak zaepiti bolesnu arteriju i prouzroiti srani udar.

Koje su nuspojave lijeenja?

Veinom je antitrombotike potrebno uzimati svaki dan do kraja ivota.
Mogu prouzroiti probavne smetnje pa ih je najbolje uzimati nakon jela
(primjerice aspirin). Nemojte uzimati vie od propisane doze. Ako imate
problema sa eludcem, moda e Vam trebati dodatne tablete koje tite
eluanu stijenku.

Koje su mi pretrage potrebne?

Nikakve.

Na to trebam paziti?
Ovi su lijekovi djelotvorni samo, ako ih svaki dan uzimate kako je propisano.
Ako osjetite bol u elucu, zujanje u uima, ako Vas jako boli glava ili mokrite
krv, obavijestite svojeg lijenika.
Ako su Vam potrebni bilo kakvi drugi lijekovi, obavezno to raspravite
sa svojim lijenikom ili ljekarnikom.

Primjeri beta blokatora

acetilsalicilna kiselina
klopidogrel
dipiridamol

71
 Beta blokatori
Na koji nain beta blokatori mogu pomoi?
Oni sniavaju krvni tlak te usporavaju i ujednauju sranu frekvenciju.
Pomau pri kontroli simptoma kao to su bolovi u prsima i angina pektoris.
Umanjuju vjerojatnost da ponovno doivite srani udar.
Ako imate zatajenje srca, beta blokatori mogu sprijeiti da se ono pogora.

Kako djeluju?
Oni blokiraju efekte adrenalina i, usporavanjem srane frekvencije, dovode
do toga da se srani mii manje napree.

Koje su nuspojave lijeenja?

Nuspojave mogu biti: umor, vrtoglavica ili oamuenost, hladne ruke i
stopala, hripavost (ove bi lijekove trebali izbjegavati, ako ste imali problema
s astmom), none more i oteana erekcija.
Obino se problemi s nuspojavama mogu ublaiti smanjivanjem doze lijeka
ili promjenom tipa beta blokatora, nakon to se posavjetujete s lijenikom
ili fizioterapeutom.

Koje su mi pretrage potrebne?

Lijenik ili sestra e Vam moda htjeti pratiti krvni tlak, nakon to promijenite
dozu lijeka.

Na to trebam paziti?
Ne smijete naglo prestati uzimati beta blokatore jer bi to moglo dovesti
do izraenih simptoma angine pectoris. Zbog toga si uvijek osigurajte
dostatnu zalihu lijeka.

Primjeri beta blokatora

atenolol
bisoprolol
metoprolol
karvedilol

72
Diuretici (tablete za mokrenje)
Na koji nain diuretici mogu pomoi?
Koriste se za uklanjanje vika vode koji se moe nakupiti u tijelu i prouzroiti
oticanje zglobova ili zadihanost.
Neki se diuretici mogu koristiti u lijeenju povienog krvnog tlaka i
zatajenja srca.

Kako djeluju?
Oni djeluju na bubrege i omoguuju Vam da kroz urin izbacujete viak soli
i vode.

Koje su nuspojave lijeenja?

Vjerojatno ete morati ee odlaziti u toalet, pa i nou.
Nuspojave mogu biti umor ili slabost, grevi u miiima, munina i seksualni
problemi.

Koje su mi pretrage potrebne?

Prije no to se odluite uzeti bilo koji lijek na recept ili bez njega, raspravite to sa
svojim lijenikom ili ljekarnikom jer neki od njih mogu utjecati na djelotvornost
diuretika.
Ako imate problema s jetrima ili bubrezima ili ako imate giht, upitajte lijenika
prije no to ponete uzimati diuretike.
Lijenik e Vam moda htjeti pratiti krvni tlak i napraviti rutinske krvne
pretrage.

Na to trebam paziti?
Ako osjetite pretjeranu e, jaku vrtoglavicu ili smetenost ili zujanje u
uima, odmah se obratite lijeniku.

Primjeri beta blokatora

furosemid
bumetanid
bendroflumetiazid
spironolakton

73
 Nitrati
Na koji nain nitrati mogu pomoi?
Koriste se kako bi anginu pektoris ili zadihanost drali pod kontrolom.

Kako djeluju?
Uglavnom djeluju na nain da oputaju vene koje krv dovode u srce. Time se
smanjuje koliina krvi koja se vraa u srce pa se srani mii manje napree.
Ovi lijekovi mogu dovesti i do oputanja arterija, posebno koronarnih
arterija, ime se poboljava dotok krvi u srce.

Koje su nuspojave lijeenja?

Nuspojave mogu nastupiti u obliku glavobolje ili vrtoglavice pri stajanju.
Glavobolje obino reagiraju na tablete protiv bolova, a esto nestaju nakon
prvog tjedna

Koje su mi pretrage potrebne?

Nikakve

Na to trebam paziti?
Ako Vam se napadi angine pektoris pogoraju, obino vrijedi savjet da
upotrijebite sprej i poekate 5 minuta. Ako i dalje imate bolove, primijenite
istu dozu nakon 5 minuta pa opet nakon 5 minuta.
Ako nakon 15 minuta i dalje osjeate bol, ili ako se bol u meuvremenu
pogorala, pozovite hitnu pomo i obavijestite svog lijenika.
Redovito provjeravajte datum isteka valjanosti na nitroglicerinskom spreju,
posebno, ako ga ne koristite esto.

Primjeri beta blokatora

gliceril trinitrat (nitroglicerin) sprej ili tablete
izosorbid mononitrat
izosorbid dinitrat

74
Statini
Na koji nain statini mogu pomoi?
Ako imate bolest srca, oni smanjuju rizik da ete doivjeti srani udar ili da
e Vam biti potrebna operacija srca.
Ako nemate bolest srca, ali Vam prijeti rizik da ju dobijete, oni pomau
smanjiti taj rizik primjerice, ako imate dijabetes ili povienu razinu
kolesterola u krvi, bez obzira to ste poduzeli sve to ste mogli da
promijenite svoju prehranu.
Statini djeluju vrlo brzo i smanjuju rizik u roku od nekoliko tjedana.

Kako djeluju?
Smanjuju koliinu kolesterola koji proizvode Vaa jetra.

Koje su nuspojave lijeenja?

Nuspojave su mogue u obliku umora, bolova u miiima, povraanja,
proljeva i glavobolje.

Koje su mi pretrage potrebne?

Trebat e Vam krvne pretrage, kako biste pratili uinak lijeka na razinu
kolesterola.
Ako krvne pretrage ukau na to da statin dovodi do upale miia ili jetra,
vjerojatno ete morati prestati uzimati lijek ili ete ga morati promijeniti.

Na to trebam paziti?
Eventualne bolove u miiima odmah prijavite lijeniku jer oni mogu biti
prvi znak ozbiljne nuspojave.
Moda ete trebati izbjegavati grejp i sok od grejpa jer, ako uzimate odreeni
tip statina, ta kombinacija moe uzrokovati ozbiljne nuspojave.

Primjeri beta blokatora

simvastatin
pravastatin
atorvastatin
rosuvastatin

U ovom Priruniku nema dovoljno prostora da navedemo stotine dostupnih

lijekova, kao ni nove lijekove koji stalno izlaze na trite.
Ako su Vam propisali tablete koje nisu navedene na ovim stranicama, upitajte
svojeg lijenika, ljekarnika ili fizioterapeuta emu slue.

75
 Drugi lijekovi koji bi mogli pomoi
Protiv puenja
Ako Vam je teko prestati puiti, postoji cijeli niz zamjenskih nikotinskih
sredstava (primjerice vakaa, flastera, inhalatora), dostupnih na recept ili
bez njega.
Budete li koristili neki od ovih proizvoda, udvostruit ete si ansu da
uspijete u svojoj namjeri.
Uvijek pitajte lijenika prije no to ponete s primjenom bilo kakve
zamjenske nikotinske terapije.

Antidepresivi za depresiju
Uobiajeno je da se, nakon to saznate da imate bolesno srce, osjeate
potiteno. Taj osjeaj moe se pojaviti u rasponu od povremene tuge ili
plaljivosti do krajnjeg oaja.
Ako Vam se nakon mjesec dana ini da su se ti osjeaji dodatno pogorali,
trebali biste to rei svojem lijeniku. On bi Vam mogao propisati antidepresiv
koji Vam moe biti od pomoi.

Problemi s erekcijom
Uvrijeeno je vjerovanje da je seksualna aktivnost opasna za srane
bolesnike: upravo ta pogrena predodba moe uzrokovati probleme s
erekcijom. Impotencija moe biti i nuspojava nekih lijekova pa je vano
porazgovarati s lijenikom o tome, prije no to prestanete uzimati bilo kakav
lijek. Masne naslage mogu se nakupiti na arterijama koje penis opskrbljuju
krvlju, ime se smanjuje dotok krvi i oteava erekcija. Porazgovarajte sa
svojim lijenikom, koji e Vam dati savjet i propisati lijekove koji se bez
opasnosti mogu uzimati u kombinaciji s drugim lijekovima za srce koje
koristite.

Vae je srce ve na dobrom putu da se oporavi. Cijeljenje traje nekoliko tje-

dana, a nakon sranog udara ostaje samo oiljak.
Ako su Vam propisali trombolitike - lijekove koji razbijaju ugruke - ugru-
ak se vjerojatno ve otopio i nestao.
Ako niste primili trombolitike, prirodni razbijai ugruaka iz Vaeg tijela
uklonit e ga tijekom sljedeih nekoliko tjedana. U meuvremenu, on Vam
vie ne moe nauditi.
Vie o bolestima koronarnih arterija moete saznati u prvom dijelu Prirunika.

76
Kratka biograja autora
Doc. dr. sc. Viktor Peri, dr. med., roen je 1967. u Rijeci, specijalizaciju iz
interne medicine stekao je 1999., a uu specijalizaciju iz podruja kardiologije
2009 godine. Od tada trajno djeluje kao specijalist interne medicine-
kardiolog u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju bolesti plua, srca
i reumatizma Thalassotherapia Opatija.
Od 1999. do 2008. voditelj je Slube za neinvazivnu kardioloku dijagnostiku,
od 1999. do 2008. pomonik ravnatelja za medicinska pitanja, a od 2008. do
danas predstojnik Klinike za lijeenje, rehabilitaciju i prevenciju bolesti srca i
krvnih ila i zamijenik ravnatelja Bolnice.
U strunom radu, uz trajnu edukaciju u vrhunskim europskim kardiolokim
institucijama (Kardioloki institut Sveuiline bolnice u Bologni, Sophia
Antipolis Heart House u Nici, Hammersmith Hospital u Londonu,
Univerzitetska bolnica u Essenu), niz godina samostalno djeluje u
sveobuhvatnoj neinvazivnoj kardiolokoj dijagnostici s posebnim naglaskom
na transtorakalnoj i transezofagusnoj ehokardiografiji. Pod vodstvom doc. dr.
sc. Viktora Peria, kardioloka djelatnost Thalssotherapije Opatija, znaajno
je unaprijedila opseg i kvalitetu usluga, stekla prepoznatljivost u strunim
krugovima, uz poseban naglasak na razvoj novih slubi, meu kojima se istie
osnivanje Kardiolokog odjela s jedinicom intenzivnog lijeenja, te centra za
oslikavanje u kardiologiji uvaanjem novih dijagnostikih metoda: magnetske
rezonancije srca i vieslojne kompjuterizirane CT angiografije. Bogata
je dosadanja aktivnost doc. dr. sc. Viktora Peria u javnozdravstvenim
akcijama popularizacije mjera prevencije kardiovaskularnih bolesti, dok
se posebno istiu i predsijedanja organizacijskim odborom tri hrvatska
ehokardiografska simpozija s meunarodnim sudjelovanjem, te sudjelovanje
u organizacijskim i znanstvenim odborima niza strunih i znanstvenih
skupova Hrvatskog kardiolokog drutva. Uz bogat ukupan struni rad u
kardiologiji, osobno aktivno sudjelovanje na nizu strunih i znanstvenih
skupova, doc. dr. sc. Viktor Peri posjeduje i viegodinje nastavno iskustvo
iz podruja kardiologije ostvareno u sklopu kolegija Interne medicine na
Medicinskim fakultetima u Rijeci i Osijeku, kao i znaajne znanstveno-
istraivake rezultate. Od 2008. obnaa funkciju predstojnika Katedre za
rehabilitacijsku medicinu Medicinskog fakulteta Sveuilita u Rijeci. Pored
elemenata navedenih u ivotopisu, valja naglasiti da je doc. dr. sc. Viktor
Peri aktivan lan Hrvatskog kardiolokog drutva, lan njegovog Upravnog
odbora i predsjednik Radne skupine za prevenciju i rehabilitaciju bolesti srca
i krvnih ila Hrvatskog kardiolokog drutva.

77
K l i n i k a z a l i j e e n j e,
re h a b i l i t a c i j u i p re ve n c i j u
b ol e s t i s rc a i k r v n i h i l a