MOVARA GROMIELJ

Gromielj je movarna oblast povrine 830 hektara u ataru semberskog Velinog Sela. Od
2011. godine je posebni zatieni rezervat prirode sa vie od 400 rijetkih biljnih vrsta, od kojih
su neke na crvenoj listi ugroenih biljaka u Evropi. Ovdje je registrovano i 90 vrsta ptica.
Gromielj je jedno od rijetkih sauvanih nizijskih tresetita, ali za sada se ne zna ta je
Laketia vir - slatkovodni izvor iezlog Panonskog mora, utihli gejzir ili rua podzemnih voda
rijeka Drine i Save. Prastara vrsta: Mjetani su je oduvijek zvali Mrguda i znali su da ivi u
Laketia viru. No, nije se znalo da je to rijetka vrsta ribe, zatiena svim evropskim i svjetskim
konvencijama. Vrsta Umbra krameri stara je oko 25 miliona godina i potie iz vremena
Panonskog mora. Godine 2008. Je zvanino pronaena u Gromielju, a potom i nauno
evidentirana u jedinom njenom stanitu u Bosni i Hercegovini. Umbra crameri za sada
privlai mnoge naunike, a mogla bi i brojne turiste. Ova riba spada u red najstarijih
kimenjaka na planeti. Dostie duinu od 15 centimetara, a teinu do 30 grama. Nastanjuje
movarne i vegetacijom bogate vode specifinog ph sastava i zamuljenog dna. Dvodihalica je
i izvan vode moe ostati i deset sati, a u zamuljenom tlu i mnogo due. Ima je u rezervatu
Zasavica u susjednoj Srbiji, na nekim lokalitetima u Hrvatskoj, Slovakoj, Maarskoj, Bugarskoj
i Rumuniji. U Laketia viru njena populacija je izuzetno brojna i vea je od svih do sada
poznatih u Evropi. Rijetke ptice: Milan Kovaevi ivi nedaleko od Gromielja. Jedan je od
mjetana koji su aktivno uestvovali u ienju zatiene oblasti. Iako pasionirani lovac i
ribolovac, trudi se da potuje mjere zabrane istaknute na tablama upozorenja, ali tvrdi da nisu
svi takvog miljenja. Odrastao sam pored Gromielja, tu sam se igrao. Taj vir, Laketia vir u
kojem je pronaena riba, nikada presuio nije. Kao djeca smo pili tu vodu i nikad nam nita
nije bilo. Nikad nisam bio kod doktora, a 60 mi je godina, pria Kovaevi za Deutsche Welle i
potom dodaje: To to je Gromielj proglaen zatienim podrujem svima nama puno znai.
Zabranili su nam da lovimo ribu i koliko znam to se potuje. Mrguda nije velika riba i
vjerovatno joj odgovara takva voda. Ima tu i rijetkih ptica. Prije dvije godine sam vidio pticu
kakvu nikad nisam vidio. isto je to podruje, ali mi kao mi. Neko baci smee, odsijee drvo, a
treba to uvati. Lovac sam, ali mi tu ne lovimo, obiemo podruje, vidimo da li je sve u redu.
Ne potuju svi zabrane i uredbe. etnja ovim rezervatom u poznu jesen otkriva nemo da se
ovaj prostor adekvatno zatiti. Nema dobrih pristupnih puteva, nema ureenih staza, ne iste
se divlje deponije smea, ne sprjeava sjea ume. Nema novca, a ini se ni dovoljno dobre
volje da bude drugaije. Skriveni dragulj: Bijeljinski biolog dr. Milenko uri ima imanje
nedaleko od Gromielja. Prvi je potvrdio postojanje raritetne ribe, ali i bogatog biljnog svijeta u
tajanstvenoj semberskoj movari. Predsjednik je Upravnog odbora Udruenja za zatitu flore i
faune Gromielj koje okuplja ugledne profesore, naunike, politiare i domaine. Domain je
i brojnim istraivaima koji od 2008. Godina posjeuju ovaj kraj. Svojevremeno je izjavio:
Gromielj se hitno mora zatiti od krivolovaca i ribokradica. Osim Mrgude, u ovoj movari je
mnogo biljnih vrsta za koje se odavno misli da su nestale. Meu njima su sparagonijum,
barska kopriva, movarna paprat, uti lokvanj, menta akvatike te rebratica, odnosno hotonija
palustrus. Nismo jo uvijek svjesni kakav dragulj imamo. Moramo brzo djelovati u zatiti ovog
podruja. Osim Mrgude, prema istraivanjima Zavoda za zatitu kulturnoistorijskog i
prirodnog nasljea RS, u Gromielju ive i barska kornjaa, eja movarica, crna roda, crvena
aplja i mala bijela aplja. Meu rijetkim biljnim vrstama treba istaknuti movarnu aru (Urticu
kioviensis) koja je na prostoru Bosne i Hercegovine prvi put registrovana upravo u Gromielju.
Movarna ara se nalazi na Crvenoj listi Evrope kao rijetka i ugroena vrsta. Semberski biser:
Grad Bijeljina svojevremeno je najavio izgradnju pristupnih puteva i izletita, sve sa
nadzornom slubom, ali do danas je malo toga uraeno. Jovan Ljubojevi, direktor Turistike
organizacije Bijeljina, kae da je turistiki potencijal Gromielja veliki. Kao u mnogim bitnim
stvarima, novac je i ovdje problem. Udruenje Gromielj je formirano, ali teko je tako veliki
prostor adekvatno zatititi. Za brojne posjetioce naeg grada i okoline bilo bi jako zanimljivo
da vide i ovaj biser Semberije, ali sam skeptian da e se problemi dovoljno brzo rjeavati,
kazao je Ljubojevi. lanovi udruenja Eko put iz Bijeljine redovno posjeuju posljednju
sembersku movaru, posebno u zimskim mjesecima kada je ivotinjama potrebna hrana. Dan
ramsarskih (movarnih) podruja, 2. februar, redovno obiljeavaju u Gromielju. Sneana
Jagodi-Vuji, predsjednica ovog udruenja, tvrdi da je za lokalnu zajednicu velika privilegija
imati Specijalno zatieno podruje. Ona se nada da e ono zaista i biti sauvano od nestanka.