Professional Documents
Culture Documents
Tekst Osnove Brodogradnje 1. Dio
Tekst Osnove Brodogradnje 1. Dio
1. VRSTE BRODOVA......................................................................................................................................3
1.1 BRODOVI ZA PRIJEVOZ GENERALNOG TERETA.......................................................................................3
1.2 BRODOVI ZA PRIJEVOZ KOMBINIRANOG TERETA...................................................................................4
1.3 BRODOVI ZA PRIJEVOZ KONTEJNERA.....................................................................................................4
1.4 RO-RO BRODOVI...................................................................................................................................6
1.5 BRODOVI ZA PRIJEVOZ TEKUEG TERETA..............................................................................................7
1.5.1 Tanker..............................................................................................................................................7
1.5.2 Karakteristike tankera za naftu........................................................................................................8
1.5.3 Dvostruka oplata..............................................................................................................................8
1.6 TANKERI ZA PRIJEVOZ KEMIKALIJA.......................................................................................................9
1.7 TANKERI ZA PRIJEVOZ PLINA...............................................................................................................11
1.8 BRODOVI ZA PRIJEVOZ RASUTOG TERETA............................................................................................11
1.9 PUTNIKI BRODOVI..............................................................................................................................13
1.10 BRODOVI POSEBNE NAMJENE..............................................................................................................14
1.10.1 Tegljai (Tugs)...........................................................................................................................14
1.10.2 Jaruala (dredgers)...................................................................................................................15
1.10.3 Brodovi za prijevoz tekih tereta...............................................................................................16
1.10.4 Brodovi za rad na podrujima gdje se trai ili crpi nafta.........................................................16
1.10.5 Seizmiki brodovi......................................................................................................................17
1.10.6 Drill ship, FPSO, FSO..............................................................................................................17
1.10.7 Brod za vaenje dijamanata......................................................................................................18
1.10.8 Brodovi za postavljanje kablova i cjevovoda............................................................................18
1.10.9 Jack-up brodovi.........................................................................................................................19
1.10.10 Semisubmersible.......................................................................................................................19
1.10.11 Ledolomci icebreakers...........................................................................................................19
1.10.12 Istraivaki brodovi...................................................................................................................19
1.10.13 Ribarski brodovi........................................................................................................................19
2. GLAVNI PARAMETRI TRUPA BRODA - BRODOGRAEVNO TEHNIKI POJMOVI.............20
2.1 GLAVNE DIMENZIJE BRODA.................................................................................................................20
2.1.1 Duina broda.................................................................................................................................20
2.1.2 irina broda...................................................................................................................................21
2.1.3 Visina broda...................................................................................................................................21
2.1.4 Gaz.................................................................................................................................................21
2.1.5 Nadvoe broda...............................................................................................................................22
2.1.6 Vodena linija (VL)..........................................................................................................................22
2.1.7 Perpendikulari...............................................................................................................................23
2.1.8 Kobilica broda...............................................................................................................................23
2.2 STATVE BRODA....................................................................................................................................24
2.2.1 Pramana statva............................................................................................................................24
2.2.2 Krmena statva................................................................................................................................25
2.3 KOEFICIJENTI.......................................................................................................................................26
2.4 PREDOAVANJE BRODSKOG TRUPA - (BRODSKE LINIJE).......................................................................28
2.4.1 Vodene linije...................................................................................................................................28
2.4.2 Uzdunice, okomice (vertikale)......................................................................................................28
2.4.3 Rebra..............................................................................................................................................29
2.4.4 irnice............................................................................................................................................29
2.4.5 Nacrt brodskih linija......................................................................................................................29
3. BRODOGRADILITA, PORINUE I DOKOVANJE BRODA...........................................................31
3.1 BRODOGRADILITA..............................................................................................................................31
3.1.1 Pogoni brodogradilita..................................................................................................................31
3.2 PORINUE............................................................................................................................................32
3.2.1 Faze porinua broda......................................................................................................................34
1
3.3 DOKOVANJE BRODA.............................................................................................................................34
3.3.1 Plutajui dokovi.............................................................................................................................34
3.3.2 Suhi dokovi.....................................................................................................................................35
3.3.3 Syncro liftovi..................................................................................................................................35
4. NEPOTOPIVOST BRODA.......................................................................................................................36
4.1 PODJELA BRODSKOG PROSTORA..........................................................................................................36
4.2 NEPROPUSNO PREGRAIVANJE BRODA, MINIMALNI BROJ PREGRADA.................................................36
4.2.1 Nepropusno pregraivanje............................................................................................................37
4.2.2 Sudarna pregrada..........................................................................................................................38
4.2.3 Ostale nepropusne pregrade i vrata..............................................................................................39
4.2.4 Hidrostatiki tlak, djelovanje na pregrade....................................................................................40
4.2.5 Ispitivanje nepropusnosti...............................................................................................................40
4.2.6 Konstrukcija otvora i oploenja....................................................................................................41
4.2.7 SOLAS, MARPOL, LOADLINE.....................................................................................................41
5. KONSTRUKCIJA TRUPA BRODA.........................................................................................................43
5.1 KLASIFIKACIJSKI ZAVODI.....................................................................................................................43
6. PALUBNA OPREMA ..............................................................................................................................50
6.1 BITVE, KRINE GLAVE..........................................................................................................................50
7. BRODSKI VIJAK......................................................................................................................................61
7.1 OTPOR I PROPULZIJA BRODA...............................................................................................................61
2
1. Vrste brodova
U smislu prijevoza tereta morem, ovi brodovi spadaju u najstariju vrstu trgovakih
brodova. Generalni teret predstavlja bilo koji teret koji se prevozi morem, a danas se takav
teret uglavnom prevozi kontejnerima. Takav teret ine:
- razne vree rasutog tereta;
- kutije, kaete, predmeti u drvenim okvirima;
- bale, role i slini predmeti;
- pojedini predmeti poput limenki, baava i sl.
Nekadanji brodovi za prijevoz generalnog tereta su
imali karakteristian izgled: trup s nadgraem na sredini
broda (kasnije po krmi), ispred i iza nadgraa nekoliko
skladita s meupalubljem, razne samarice ili dizalice za
ukrcaj i iskrcaj tereta i stroj na sredini trupa broda.
Generalni teret nikada ne moe idealno popuniti
skladini prostor te ga treba vrlo paljivo rukovati i
privrivati kako ne bi dolo do pomicanja tereta prilikom prijevoza.
Danas se brodovi za generalni teret vrlo malo koriste, eventualno na nekim priobalnim
podrujima i na kraim relacijama.
3
1.2 Brodovi za prijevoz kombiniranog tereta
4
Kontejnerski brod (Brod za prijevoz spremnika) je vrsta teretnog broda koji sav svoj
teret prevozi u kontejnerima u skopu tehnike nazvane kontejnerizacija, to je uobiajeno
sredstvo intermodalnog prijevoza tereta. Na engleskom neformalno poznati i kao box boats
(brodovi za kutije), kontejnerski brodovi prevoze veinu svjetskog suhog tereta, tj. tvornikih
proizvoda. Po vrsti ukrcaja dijele se na kontejnerski brod s vertikalnim vodilicama, i
kontejnerski brod za horizontalno ukrcavanje, dok se prema namjeni djele na velike
oceanske, i manje feedere koji opskrbljuju vee brodove u sredinjim kontejnerskim lukama.
Postepeno se razvilo nekoliko tipova brodova za prijevoz kontejnera, od kojih su
najznaajniji:
- Potpuni kontejnerski brodovi (full container ships) s elijama za smjetaj
kontejnera u unutranjosti broda (cellular type) i u vie redova na palubi.
- Obalni kontejnerski brodovi (feeder service), manji brodovi s ravnom palubom
ureenom za smjetaj kontejnera, koji dovoze kontejnere iz manjih luka u
glavnu kontejnersku luku radi ukrcavanja na prekomorski brod ili ih iz te luke
razvoze u druge, manje luke.
Najvei kontejnerski brodovi na svijetu (izvor: Wikipedia)
Izgrae
Ime Duina o.a. irina Kapacitet TEU BRT Vlasnitvo Zastava
n
2006. Emma Mrsk 397,7 m 56,4 m 15 200 151 687 Maersk Line Danska
2009. MSC Danit 365,50 m 51,20 m 14 000 153 092 MSC S.A. Panama
2009. MSC Beatrice 366 m 51 m 14 000 151 559 MSC S.A. Panama
2008. CMA CGM Thalassa 346,5 m 45,6 m 10 960 128 600 CMA CGM Cipar
2005. Gudrun Mrsk 367,3 m 42,8 m 10 150 97 933 Maersk Line Danska
2002. Clementine Mrsk 348,7 42,6 m 6600 96 000 Maersk Line Danska
2006. COSCO Guangzhou 350 m 42,8 m 9450 99 833 COSCO Grka
2006. CMA CGM Medea 350 m 42,8 m 9415 99 500 CMA CGM Francuska
2003. Axel Mrsk 352,6 m 42,8 m 9310 93 496 Maersk Line Danska
Nippon Yusen
2006. NYK Vega 338,2 m 45,6 m 9200 97 825 Panama
Kaisha
2005. MSC Pamela 336,7 m 45,6 m 9178 90 500 MSC S.A. Liberija
2006. MSC Madeleine 348,5 m 42,8 m 9100 107 551 MSC S.A. Liberija
2006. Hannover Bridge 336 m 45,8 m 9040 89 000 K Line Japan
Osnovna karakteristika po kojoj se kontejnerski brodovi razlikuju od brodova za
generalni teret, skladita su s posebnim elijama za svaki kontejner i automatskim slaganjem.
Kontejnerski brod je, isto kao i sam kontejner, vrlo jednostavne strukture. Nema
meupalublja, nema posebnih otvora na palubi ni dizalica, osim u izuzetnim sluajevima, a
nema ni druge opreme za prekrcaj jer se ureaji za ukrcavanje i iskrcavanje nalaze na lukim
obalama.
Najprometnije kontejnerske luke u svijetu (izvor: Wikipedia)
Poredak Luka Drava TEU (u 1000) +/- od 2004. % promjene od 2004.
1 Singapur Singapur 23 192 1863 8,73
2 Hong Kong Kina 22 427 443 2,02
3 Shanghai Kina 18 084 3527 24,23
4 Shenzhen Kina 16 197 2582 18,96
5 Busan Juna Koreja 11 843 413 3,61
6 Kaohsiung Tajvan 9471 0 0,00
7 Rotterdam Nizozemska 9287 1006 12,15
5
8 Hamburg Njemaka 8088 1085 15,49
9 Dubai Ujedinjeni Arapski Emirati 7619 1190 18,51
10 Los Angeles SAD 7485 164 2,24
Konvencionalni brodovi imaju prostranu i jaku palubu koja pridonosi vrstoi broda,
dok je kod kontejnerskih brodova elijskog tipa palubna povrina ograniena samo na uske
djelove izmeu elijskih skladita i bokova broda, tako da elijska struktrura slui ujedno i za
osiguranje stabiliteta broda. Kontejnerski brodovi dizajnirani sa svrhom to vee optimizacije
tereta.
Kapacitet se mjeri u kapacitetom ukrcaja TEU (Twenty-foot equivalent unit),
standardnog kontejnera 6.1 2.4 2.6 metara, premda je veina kontejnera danas u upotrebi
dugaka 12 metara. Za razliku od veih brodova, manji, s kapacitetom do 2900 TEU, esto su
opremljeni vlastitim dizalicama. Ovisno o veliini broda, broj posade varira od 20 do 40
ljudi.
6
o krmene rampe u simetrali broda,
o krmene rampe van simetrale, smjetene pod kutom u odnosu na
simetralu (kut se obino kree od 30 do 45),
o zakretne rampe, postavljene u simetrali broda, s mogunou
zakretanja bono, do 40 na obje strane broda. Ove rampe se najee
koriste kao krmene rampe, iako ima sluajeva ugradnje ovog tipa i za
pramane rampe.
- Unutarnje rampe rampe koje slue za manipulaciju tereta unutar broda.
o nepomine rampe,
o pomine rampe, mogu spajati vie paluba, zatvarati palubne otvore, a
mogu se koristiti i za dodatno slaganje tereta.
Dok se svugdje u svijetu teret mjeri u tonama, RoRo se mjeri u mnogo prikladnijoj
jedinici - Lanes in Meters (LIM-s). Izraunava se tako da se pomnoi duina tereta u metrima
sa duinom tereta u redovima (ta duina varira od plovila do plovila i postoje industrijski
standardi). Na palubi PCC kapacitet se obino mjeri u RT ili RT43 koje se baziraju na 1996.
Toyotinim ekvivalentnim jedinicama (CEU).
Najvei RoRo na svijetu plovi izmeu SAD-a i Puerto Rica, prevozi kontejnere sa
novim i rabljenim automobilima i prekomjernim teretom koji see do preko tri palube.
Danas u svijetu postoji mnogo vrsta tekuina koje treba prevoziti morem, a ako se
prevoze u velikim koliinama, nije praktino primijeniti ikakav nain pakiranja. U sluaju da
se prevoze manje koliine vrijednijih ili opasnijih tekuina, mogu se zapakirati u boce, bave,
limenke pa i posebne kontejnere.
1.5.1 Tanker
Brodovi za prijevoz tekueg tereta su oni koji prevoze taj teret u razlivenom stanju, te
su za to posebno konstruirani. Neki problemi koji se javljaju kod tih brodova su:
- odravanje stabilnosti broda radi slobodnih povrina u tankovima za tekuinu;
- mogue ishlapljivanje otrovnih i tetnih plinova;
- korozija na stijenkama tankova.
Tankeri, po pravilu, imaju manje nadvoe od ostalih teretnih brodova, ali pregrade i
stabilitet u sluaju prodora vode moraju udovoljavati posebnim zahtjevima, propisanim u
Meunarodnoj konvenciji o teretnim linijama, Loadline 66, i u SOLAS-u..
Tankeri se grade za prijevoz odreene vrste tereta, najee sirove nafte ili njezinih
derivata. Postoje i tankeri za druge vrste tekuih tereta, koji ponekad iziskuju posebnu
konstrukciju i opremu. Meutim, tipinim tankerom smatra se onaj to prevozi sirovu naftu,
koji i po tonai i po broju brodova nadmauje sve ostale vrste tankera.
Karakteristike svih tankera su:
- itav prostor za teret podijeljen uzdunim i poprenim pregradama na
nepropusna odjeljenja, koja se nazivaju tankovima;
- poseban sustav cjevovoda i pumpa za ukrcavanje i iskrcavanje tekueg tereta;
Prvi tankeri poeli su ploviti krajem 19. stoljea i prevozili su naftu iz Meksikog
zaljeva za Englesku. Osnovna podjela tankera je prema vrsti tereta koju prevoze. To mogu
biti tankeri za prijevoz:
- sirove nafte
7
- naftnih derivata
- ukapljenog prirodnog plina
- raznih kemikalija
- pitke vode
- posebnih tekuih tereta (vino, sok)
1.5.2 Karakteristike tankera za naftu
Tankeri za prijevoz nafte i naftnih derivata dijele se prema veliini teretnog prostora,
odnosno prema tonama nosivosti:
- 10,000 - 60,000 dwt - Manji tanker (najee za prijevoz derivata)
- 60,000 - 80,000 dwt - Panamax
- 120,000 - 200,000 dwt - Suezmax do 350 m
- 200,000 - 315,000 dwt - VLCC do 350 m
- 320,000 - 550,000 dwt - ULCC do 450 m
Izraz AFRAMAX proizlazi iz Average Freight Rate Assessment. To predstavlja
najidealniju veliinu broda u toj kategoriji za trenutno stanje na tritu (najisplativiji brod).
Npr. za vrijeme rata izmeu Egipta i Izraela Knock Nevis je bio AFRAMAX za ULCC
brodove.
AFRA Scale Flexible market scale
Class Size in DWT Class Size in DWT
General Purpose tanker 10,00024,999 Product tanker 10,00060,000
Medium Range tanker 25,00044,999 Panamax 60,00080,000
LR1 (Large Range 1) 45,00079,999 Aframax 80,000120,000
LR2 (Large Range 2) 80,000159,999 Suezmax 120,000200,000
VLCC (Very Large Crude Carrier) 160,000319,999 VLCC 200,000320,000
ULCC (Ultra Large Crude Carrier) 320,000549,999 ULCC 320,000550,000
Neke od specifinosti tankera za naftu su:
- gradnja prema propisima SOLAS-a i MARPOL-a
- prostor ispod palube podijeljen je jednom ili s dvije uzdune i nekoliko
poprenih pregrada u vie tankova,
- u poprenom smjeru postoje ljevi i desni boni i po jedan sredinji tank; broje
se od pramca prema krmi
- izmeu tankova postoje uski prazni prostori ili tzv. koferdami za odvajanje
tankova tekueg tereta od pramanog i strojarskog prostora; slui i za prolaz
cjevovoda za krcanje i iskrcavanje tereta
- sredinji koferdam slui kao prostor za pumpe
- u veini supertankera i mamut-tankera u poprenom smjeru postoje dva bona
i dva sredinja tankova;
Svaki tanker za prijevoz sirove nafte od 20,000 tona nosivosti i vie mora biti
opremljen za pranje tankova tereta sirovom naftom (COW Crude Oil Washing). Za sve
tankove tereta te slop tankove potreban je sistem inertnog plina (IGS Inert Gas System).
Slop tankovi su sabirni tankovi za ostatke pranja sirovom naftom u kojima se sakuplja i
pohranjuje prljavtina do dolaska u luku gdje se moe isprazniti.
1.5.3 Dvostruka oplata
Svi tananji tankeri za prijevoz nafte i naftnih derivata moraju imati tzv. dvostruko
dno koje se sastoji od dvije oplate izmeu tereta i mora, u svrhu sprjeavanja istjecanja tereta
8
u more prilikom proboja vanjske oplate brod. Taj prostor izmeu oplata broda u trenucima
kada se ne prevozi nafta slui za ukrcaj balastnih voda koje daju stabilnost praznom brodu.
Dvostruku oplatu moraju imati svi brodovi izgraeni poslije 1990., a do 2015. godine
sve brodarske kompanije moraju zamijeniti postojee brodove sa jednostrukom oplatom
brodovima sa dvostrukom oplatom. Prostor dvostrukog dna nigdje ne smije biti vertikalno
manji od B/15 ili 2 metra, gdje je B irina broda.
Mnogi stari tankeri koji nisu izgraeni s dvostrukom oplatom, a koji su bili jo
sposobni za plovidbu, preureeni su u plutajue tankove, uglavnom kao sabirni tankovi za
naftu koja dolazi sa nekoliko platforma na naftnim poljima. Takvu sudbinu je imao i najvei
tanker koji je ikada sagraen, Knock Nevis.
9
Ovisno o vrsti i svojstvima kemikalija, brodovi se dijele na tri tipa:
Tip 1
- maksimalne preventivne mjere u sluaju sudara i nasukanja
- u stanju izdrati znatna oteenja na bilo kojem mjestu uzdu njegove duine
- udaljenost od tereta do oplate na vodenoj liniji mora biti najmanje B/5 (B-
irina broda)
- tankovi ne smiju nigdje biti blii oplati od 760mm
- maksimalna veliina tanka moe biti 1250m3
Tip 2
- stroge preventivne mjere
- manji od 150 m - po cijeloj duini dvostruka oplata osim kod podruja stroja
Tip 3
- srednje mjere predostronosti
- vei od 225 metara po cijeloj duini dvostruka oplata
- 125 225 po cijeloj duini osim stroja
- manji od 125 metara po cijeloj duini osim iza strojarnice
- graeni sa veim brojem pregrada
- vei od 150 m kao i kod tipa 1
- Maksimalni kapacitet tankova 3000 m3
Prilikom krcanja takvog tereta treba voditi rauna o propisima IMDG kodeksa u
kojem su opisane sve poznate kemikalije i nain kojim se one smiju prevoziti, pakirati,
separirati, koje su kompatibilnosti ili nekompatibilnosti meu njima, na koliko metara mojau
biti meusobno udaljeni, koje su posljedice izlijevanja i kontakta sa zrakom itd.
10
1.7 Tankeri za prijevoz plina
Bulk carrieri su brodovi u kojima se prevoze sipki tereti u rasutom stanju. Oni su
obino s jednostrukom ili dvostrukom oplatom namijenjeni prvenstveno za prijevoz suhog
11
rasutog tereta. Obino su s jednom palubom, dvodnom, uzvojnim i potpalubnim bonim
tankovima u skladitima tereta.
12
- Ore-bulk-oil za rudau/rasuti teret/ulje (brod s jednostrukom ili dvostrukom
oplatom, jednom palubom, dvodnom, uzvojnim i potpalubnim bonim
tankovima u skladitima tereta, namijenjen za prijevoz ulja i suhog rasutog
tereta, ukljuujui i rudau u rasutom stanju).
Ovakvi brodovi su rijetki te se primjenjuju na podrujima u kojima se u jednom
smjeru prevozi npr. nafta, a u suprotnom smjeru npr. nekakva rudaa, dakle potrebno je da
obje luke budu u podrujima koja izvoze nekakve sirovine. Vanjskim izgledom su najsliniji
brodovima za rasuti teret.
13
Linijski prekooceanski
brodovi (liners) su do 70-ih godina
20. stoljea bili gotovo jedino
sredstvo za prijevoz putnika meu
kontinentima dok su danas sve rjei.
To su vrlo veliki putniki brodovi
koji postiu brzinu i do 30-ak
vorova te mogu u manje od tjedan
dana prijei Atlantski ocean. Meu
njima su danas poznati brodovi
kompanije Cunard Queen Mary 2 i
ostali.
Za kruna putovanja se koriste tzv.
cruiseri koji mogu biti raznih
veliina. Njih karakterizira komfor i
mnoge mogunosti za bavljenje
raznim aktivnostima za putnike. Neki
od njih spadaju meu najvee
brodove svijeta (Oasis of the Seas)
14
1.10.2 Jaruala (dredgers)
Jaruala su brodovi koji se najee koriste za produbljivanje luka i kanala, ali se
posljednjih desetljea sve ee koriste i za izgradnju novih obala, otoka i obalnih
konstrukcija, a najbolji primjer je izgradnja Otoka palmi u Dubaju. Danas postoji vie vrsta
jaruala.
1.10.2.1 Jaruala koja rade na principu usisavanja
Ovi brodovi (engleski: Trailer Suction Hopper
Dredger) obino na bokovima imaju dugake usisavae
koje tijekom plovidbe povlae po dnu pa se pomou jakih
crpki kroz cjevovode brodska skladita-tankovi pune
mjeavinom mora i materijala sa morskog dna. Kada se
skladite napuni, brodovi izlaze na puinu gdje izbacuju
materijal u dublje vode. Nain pranjenja objanjen je u
toki 1.10.2.4.
1.10.2.2 Jaruala koja drobe dno
Ovi brodovi (engleski: Cutter Dredger) imaju
na jednom kraju konstrukciju na kojoj se nalazi
cjevovod koji na kraju ima rotirajuu glodalicu koja
drobi dno. Materijal se obino ne skladiti u brodski
tank ve se prebacuje u posebne brodove bare.
Cutteri se mogu pomou posebnog stupa koji se
zabije u morsko dno pozicionirati na jednom mjestu,
a pomou posebnih sidrenih ureaja se pokreu
lijevo-desno na podruju jaruanja.
1.10.2.3 Jaruala bageri
To je najstarija vrsta jaruala koja danas moe raditi s vrlo velikim grabilicama. esto
takva jaruala nemaju vlastiti pogon, a pogodna su za radove uz samu obalu na mjestima gdje
bi Hopperi i Cutteri oteivali izgraenu obalu.
1.10.2.4 Brodovi bare
To su pomoni brodovi koji se koriste u sustavu jaruanja na moru, a njihova je
namjena prikupljanje materijala kojeg drugi brodovi vade sa dna. Za vrijeme kada rade ti
brodovi imaju posebnu oznaku nadvoa, jer se tada moe ukrcati vie tereta nego prilikom
uobiajene plovidbe. Odlaganje materijala moe se vriti na tri naina:
pomou posebnih poklopaca na dnu skladita koja se otvaraju kada brod doe na
mjesto pranjenja;
pomou jakih crpka koje izbacuju materijal u velikom luku (rainbowing);
pomou cjevovoda kojim se materijal odlae na eljeno mjeso koje moe biti
udaljeno i do 10-ak km.
1.10.2.5 Brod za betoniranje cjevovoda
Tvrtka Jan de Nul iz Belgije trenutno posjeduje jedini brod kojemu je namjena
prekrivanje cjevovoda koji su postavljeni na dnu mora. Brod je poput velike mjealice koja
sa svoje platforme pomou posebne cijevi usmjerava beton na dno mora.
15
1.10.3 Brodovi za prijevoz tekih tereta
Iako im je namjena prijevoz tereta, esto se
svrstavaju u brodove posebne namjene. Tzv.
Heavy liftersi su brodovi koji su konstruirani za
prijevoz drugih brodova, platforma, velikih
postrojenja i slinih izrazito velikih ili tekih tereta
koje se ne moe smjestiti u brodska skladita.
Karakterizira ih vrlo osjetljiv stabilitet broda,
posebno kod ukrcaja/iskrcaja takvih tereta, pa se te
operacije mogu vriti samo u sasvim mirnim
lukama.
Postoje razliite izvedbe takvih brodova. Neki od
njih prilikom ukrcavanja/iskrcavanja tereta urone
poput dokova za popravak brodova. Neki imaju
jednu ili vie vrlo velikih dizalica, a esto se radi
balansiranja na boku broda koji je suprotan strani
manipuliranja tereta nalaze posebni tankovi koji se
pune morem.
1.10.4 Brodovi za rad na podrujima gdje se trai ili crpi nafta
Danas se na nafta trai na sve veim dubinama i na podrujima koja su sve dalje od
obale, pa se koriste mnoge vrste brodova koje imaju posebne zadae. U ovu kategoriju su
ukljueni tzv. suplajeri to proizlazi iz engleskog Supply ship. Takvi brodovi imaju nadgrae
na pramcu dok je stranji dio broda u obliku velike platforme za razliite namjene, a esto
nemaju na krmi nikakvu ogradu kako bi se lake manipuliralo sidrima, tertima itd. To su:
- AHTS anchor handle tug ship
brodovi koji pomou posebnog vitla
pozicioniraju sidra za platforme
- PSV platform support vessel
brodovi koji donos zalihe,
materijale, posadu,
- MPSV multi purpose support
vessel brodovi koji obino po
krmi imaju velike dizalice, a slue za
razliite funkcije, zatita od
zagaivanja, spaavanje, podvodni
radovi, manipuliranje sidrima
- FSIV fast support intervention
vessel to su brzi brodovi za
prijevoz posada, aesto se radi o
katamaranskoj izvedbi.
16
1.10.5 Seizmiki brodovi
Za otkrivanje podruja u kojem se u podzemlju
nalazi nafta koriste se tzv. seizmiki brodovi
seismic ships. Ti brodovi su opremljeni posebnim
ultrazvunim primopredajnicima koje vrlo malim
brzinama povlae za sobom. Temeljem povratnih
signala geolozi i ostali strunjaci koji su ukrcani
na brodovima mogu utvrditi na kojem podruju se
vjerojatno nalazi naftno nalazite.
17
1.10.7 Brod za vaenje dijamanata
Trenutno jedini brod koji je namijenjen za
vaenje dijamanata zove se Peace in Africa
i u vlasnitvu je Nizozemske tvrtke De
Beers. Pozicioniran je pred obalama june
Afrike gdje poput jaruala vadi sa morskog
dna materijal kojeg su kroz tisuljea
nanijele rijeke. Postupak selekcije
dijamanata je potpuno automatiziran, a
postrojenje se sastoji od niza razliitih sita.
Dijamanti se na kraju pakiraju u posebne
limenke koje se pod nadzorom prevoze do
kopna. Brod je strogo nadziran s vie od
100 kamera. Brod Peace in Africa je prije
preinake bio brod za prijevoz tekih tereta -
Heavy lifter.
18
1.10.9 Jack-up brodovi
Ovi brodovi spadaju u tzv. vrstu
Jack-up brodova jer imaju posebne noge
pomou kojih se mogu izdii iz mora i
obavljati razne precizne radove. Na taj
nain se izbjegava ljuljanje i valjanje
broda.
Problem kod radova s ovim
brodom je da noge ne mogu biti predugo
na istom mjestu, jer s vremenom mogu
propasti u morsko dno, a postupak
izrona/urona se moe obavljati samo pri
mirnom moru.
Takav je npr. brod Resolution
kojemu je namjena postavljanje elemenata
za vjetroelektrane.
1.10.10 Semisubmersible
1.10.11 Ledolomci icebreakers
Ledolomci se mogu graditi kao brodovi za
prijevoz tereta ili kao brodovi koji lome led pred
drugim teretnim brodovima u podrujima gdje se more
kroz due vrijeme godine zaleuje.
Karakterizira ih izrazito debela i vrsta oplata,
posebno na pramanom djelu.
Mogu se graditi i kao istraivaki brodovi ili
kao razni pomoni i radni brodovi.
19
2. Glavni parametri trupa broda - brodograevno tehniki pojmovi
Glavne dimenzije broda su: duina, irina, visina i gaz. Uz ove pojmove povezani su
pojmovi vodene linije, perpendikulara, paralelnog srednjaka, preluka, skoka i ostali pojmovi
koji karakteriziraju oblik trupa broda.
2.1.1 Duina broda
Na svakom brodu moe se izmjeriti nekoliko razliitih duina.
Duina preko svega (LOA Length over all) je najvea duina broda, tj. Ona koja je
izmjerena izmeu dviju krajnjih toaka broda na pramcu i na krmi.
Duina na vodenoj liniji (LWL Length on Water Line) je vodoravni razmak izmeu
krajnjih toaka na nekoj vodenoj liniji na kojoj u odreenom trenutku plovi brod. Razlikuju
se duina na konstruktivnoj vodenoj liniji kada je brod potpuno nakrcan teretom i duina na
lakoj vodenoj liniji kada je brod potpuno opremljen i prazan.
Duina izmeu perpendikulara (LPP Length between Perpendiculars) je duina
izmeu toaka gdje poinju pramana i krmena statva perpendikulara.
Badarska duina (Lreg) je vodoravni razmak izmeu unutranje strane oplate na
pramcu i krmi. Slui kod odreivanja zapremine broda.
Duina paralelnog srednjaka (Ls) je duina na kooj brod ima jednak popreni presjek.
Ona je vea za teretne brodove, a manja za npr. Jedrenjake i jedrilice. Kao primjer moe
posluiti Berge Stahl kod kojeg je ta duina vrlo velika.
Duina pramanog zaotrenja (Lp) je udaljenost od pramca do poetka paralelnog
srednjaka, a nema li brod paralelni srednjak, onda do glavnog rebra.
Duina krmenog zaotrenja (Lk) je udaljenost od kraja paralelnog srednjaka ili
glavnog rebra (ako brod nema paralelni srednjak) do krme broda.
20
Ako se zbroje Ls+Lp+Lk dobije se duina broda preko svega.
2.1.2 irina broda
Engleski se irina broda zove beam, a i za tu mjeru postoji vie varijanti.
irina preko svega je irina mjerena izmeu dviju krajnjih nepokretnih toaka na
bokovima broda.
irina na vodenoj liniji je ona izmjerena na nekoj vodenoj liniji na kojoj u odreenom
trenutku plovi brod. Kao i kod duine postoji irina na konstruktivnoj vodenoj liniji-
2.1.3 Visina broda
Engleski s mjera visine oznaava kao depth a sastoji se od gaza (draft) i nadvoa
(freeboard).
Najvea visina je visina mjerena izmeu donjeg dijela kobilice i najvie nepokretne
toke na brodu (vrh dimnjaka, jarbola, komandnog mosta).
Konstrukcijska visina je visina mjerena od gornjeg ruba kobilice do donjeg ruba
oplate mjereno na glavnom rebru broda. Donji rub oplate se jo zove i osnovica, a to je linija
odmah iznad kobilice broda.
2.1.4 Gaz
Gaz broda (draft) je udaljenost od donjeg ruba kobilice do vodene linije na kojoj pluta
brod u odreenom trenutku. Ta je mjera osobito vana prilikom ulaska i izlaska iz luke, ako je
ona smjetena na podruju s izraenim mijenama. Gaz se oznaava slovom t.
21
Najvei gaz mjeri se od najnieg dijela brodskog trupa do konstrukcijske vodene crte
na mjestu gdje je brod najvie uronjen. Taj gaz treba uzeti u obzir prilikom manevriranja u
plitkim vodama.
Kod prorauna stabilnosti broda vano je poznavati gaz na pramcu, gaz na krmi i gaz
na sredini broda (glavnom rebru).
U brodograevnom smislu razlikuju se najmanji konstrukcijski gaz i najvei
konstrukcijski gaz.
Gaz se oitava na zagaznicama koje mogu biti ucrtane u metrima ili u stopama.
2.1.5 Nadvoe broda
Nadvoe broda se mjeri od konstrukcijske vodene linije do ruba oplate palube,
mjereno na glavnom rebru. Engleski izraz je freeboard. Nadvoe se jo moe okarakterizirati
kao rezervni uzgon broda.
Kroz stoljea su postojala razna pravila za odreivanje minimalnog nadvoa, to je
ujedno predstavljalo i maksimalni uron broda uz maksimalnu koliinu ukrcanog tereta.
2.1.6 Vodena linija (VL)
Vodenom linijom se oznaava plovna ravnina do koje brod uroni u vodu u nekom
odreenom trenutku.
Konstruktivna vodena linija (KVL) je ona plovna vodena linija za koju je brod
konstruiran. Na toj liniji brod plovi kada je potpuno opremljen i natovaren.
Teretna vodena linija (TVL) je momentalna vodena linija na kojoj brod plovi s nekim
odreenim teretom.
Laka vodena linija (LVL) je ona vodena linija na kojoj brod plovi potpuno opremljen
ali prazan, tj bez tereta, goriva, vode, posade i zaliha
Pojas gaza je pojas koji se protee od LVL do KVL.
22
Glavno rebro je rebro koje ima najveu uronjenu povrinu presjeka. Obino se nalazi
na polovici duljine broda. Na paralelnom srednjaku je po cijeloj duini irina rebra jednaka
irini glavnog rebra.
2.1.7 Perpendikulari
Perpendikulari su okomice na konstruktivnu vodenu liniju u nekim odreenim
tokama.
Pramani perpendikular je pravac okomit na ravninu konstrukcijske vodene linije kod
pramane statve, tj. Na mjestu gdje zavrava pramac broda.
Krmeni perpendikular je pravac okomit na ravninu konstrukcijske vodene linije, kod
krmene statve (na brodovima koji nemaju krmene statve krmeni perpendikular je okomica na
KVL u presjecitu osovine kormila sa KVL).
Sredinji perpendikular je (pomona) okomica koja se nalazi na sredini duljine broda
na jednakoj udaljenosti i od pramane i od krmene okomice.
2.1.8 Kobilica broda
Kobilica broda (keel) je najnii uzduni element brodske konstrukcije koji daje
uzdunu vrstou brodu. Prostire su od pramca do krme broda u njegovoj simetrali. U
pramanom dijelu broda ona prelazi u pramanu a u krmenom dijelu u krmenu statvu.
Gredna kobilica (slika 1, ispod) je masivna pravokutna elina greda (1) koja se
protee od pramane do krmene statve. Uz nju se s obje strane zavaruju tzv.dokobilini vojevi
(2), a na njih se spajaju rebrenice (3). Iznad gredne kobilice nalazi se hrptenica (4) tj.okomiti
lim, a na vrhu je horizontalni lim (5). Spomenuti elementi ine jaku uzdunu vrstou.
Nedostatak gredne kobilice je to poveava gaz broda.
Plosna kobilica (slika 1, iznad) sastoji se od vodoravne ploe spojene s hrptenicom
ime je brodu manji gaz, konstrukcija olakana a ne gubi na vrstoi. Hrptenica se spaja s
vojem oplate unutarnje strane dvodna. Danas se ugrauje u gotovo sve brodove.
Tunelska kobilica ima dvije paralelne hrptenice izmeu kojih je slobodan prostor. Ova
vrsta kobilice se obino ne protee du itavog broda, ve se gradi od strojarnice prema
pramcu a iskoritena je za prolaz cijevi i elektrinih vodova. (Prema krmi ti vodovi prolaze
kroz tunel osovine vijka).
23
Ljuljne kobilice pojavljuju se kad su se napustile
gredne kobilice to je uzrokovalo jae ljuljanje broda te zanos
u plovidbi. Ljuljne kobilice smjetene su po uzvoju dna da bi
poveale gaz i irinu broda. One se ne proteu cijelom
duinom broda, nego idu po srednjem, ravnom dijelu dna.
Moraju biti tako spojene s uzvojnim vojem kako ne bi smetale
bonim potkladama pri dokovanju broda.
Balastna kobilica gradi se na sportskim
jedrilicama a izrauje se od olova, lijevanog
eljeza ili od elinih oblika punjenih betonom.
Njome se poveava stabilnost jedrilice.
Ponekad na dnu balastne kobilice moe
biti ugraena konstrukcija slina torpedu koja
takoer utjee na manevarske sposobnosti i na
brzinu brodice kroz vodu.
Statve broda daju oblik pramcu i krmi, a produetak su kobilice. O njima ovisi oblik
pramca i krme a o obliku pramca i krme ovise maritimna svojstva broda.
2.2.1 Pramana statva
To je glavni strukturalni element pramca i spaja se s limovima palube, boka i dna.
Izloena je silama valova i udara pa zato mora biti vrsto graena. Mora izdrati optereenja
pri dizanju sidara. O njoj ovisi oblik pramca pa stoga mnogo utjee na brzinu broda i dranje
broda na moru.
24
profila na kojem zavrava oplata boka i dna. Spaja se s palubama i limovima bokova a
zavrava spojem s ogradom broda. Prednost ovakvih statvi je da se prilikom sudara obino
otete u gornjem dijelu koji je iznad plovne vodene linije.
Statva s bulbom pri dnu je krukolika oblika, a koristi se kod gradnje velikih brodova
jer svojim oblikom smanjuje otpor broda (otpor valova) u vonji i poveava uzgon pramca.
Prvi pokusi s bulbom su raeni u loinjskim brodogradilitima 19. stoljea, a izgleda da su
osmiljeni prema izgledu njuke dupina.
2.2.2 Krmena statva
Predstavlja dio kojim zavrava stranji dio broda. Oblik
joj ovisi o tome hoe li nositi samo kormilo ili kormilo i
vijak. Ako nosi samo kormilo (brod s dva vijka,
jedrenjak) oblik joj je dosta jednostavan. Na krmenu
statvu prenose se tlakovi rada vijka pa njena
konstrukcija u tom smislu mora biti jaa od pramane.
Izrauje se od lijevanog elika. Statva se sastoji iz statve
vijka, luka, petnice, a na luku s gornje i petnici s donje
strane nalaze se leita osovine kormila.
Prijelomna ili visea krma (na slici gore lijevo) odlikuje se svojom prostranou a
time i velikim uzgonom u momentu nailaska vala. Izrada ovakve krme bila je skupa i zato
neprihvatljiva pa se prelo na izradu krstake krme (na slici gore desno) ija je konstrukcija
bila jednostavna i vrsta a izrada relativno jeftina. Smanjen je i utjecaj stroja na vibracije.
Majerova krma (na slici dole desno) predstavlja izdueni oblik krstake krme. Takvom
krmom se postiglo da se os oko koje brod posre pomakne vie prema krmi ime se postiglo
da krma manje izlazi van pri posrtanju a i vijci su dublje pod vodom. Na slici dole desno je
prikazana zrcalna krma. Konstrukcija zrcalne ili odrezne krme primjenjuje se kod brih
brodova.
Na gornjoj slici vide se: 1. statva vijka - osovina, 2.luk, 3.petnica, 4.leite lista
kormila.
2.3 Koeficijenti
25
Koeficijenti brodske forme su omjeri izmeu povrina brodskih presjeka ili volumena
trupa u odnosu na povrine pravokutnika ili paralelepipeda koji ih omeuju i obuhvaaju. Oni
su bezdimenzionalni i karakteriziraju oblik trupa.
26
2.4 Predoavanje brodskog trupa - (brodske linije)
simetrala broda
vodene linije
projekcija palubne
linije
projekcija krme
tragovi uzdunica
tragovi rebara.
27
2.4.3 Rebra
To su presjeci brodske forme sa
serijom okomitih ravnina paralelnih s
glavnim rebrom, projicirani u bokocrt
Uobiajeno je duljinu izmeu
perpendikulara podijeliti na paran broj
razmaka, na deset ili dvadeset dijelova.
Na pramcu i krmi, gdje se oblik
broda znatnije mijenja, dodaju se
polovina rebra.
S obzirom na simetriju rebara, esto se crta i samo jedna polovica i to od krme do
glavnog rebra lijeva polovica, a od glavnog rebra do pramca desna polovica.
2.4.4 irnice
To su presjeci brodskog trupa s
ravninama koje se postavljaju proizvoljno,
ali po mogunosti to okomitije na rebra.
irnica zapravo predstavlja vodenu
liniju za brod kada je nagnut pod nekim
kutom pa su one korisne kod izrauna
razliitih vrijednosti vezanih za stabilnost
broda
irnice, tj. Presjeci, meusobno mogu biti paralelne, ali i ne moraju biti paralelne kao
to su vodene linije, uzdunice i rebra. irnice se obino crtaju u tlocrtu, s druge strane
vodenih linija
Na brodskim linijama se dobro mogu uoiti skok i preluk. Palubni uzvoj (skok) je
zakrivljenost palube po duini broda. Preluk palube je zakrivljenost palube u poprenom
smjeru. Skok i preluk su vani radi otjecanja sakupljene tekuine na palubi broda.
2.4.5 Nacrt brodskih linija
Brodske linije se crtaju u mjerilu 1:50, 1:100, 1:200, ovisno o veliini broda.
Raspored linija za manje brodove moe se vidjeti na slici:
gore se postavljaju
uzdunice i kontura broda
(uzduni presjek)
ispod se crtaju vodene linije,
a ispod njih irnice
desno od uzdunog presjeka
crtaju se rebra.
Brodske linije se obino crtaju sa 10 ili 20 razmaka rebara. Najee se crta tako da je
pramac na desnoj strani nacrta broda, a krmeni dio na lijevoj strani nacrta.
Kod svih simetrinih brodova se uzdunice, irnice i vodene linije crtaju samo na
jednoj polovici tlocrta ili bokocrta. To je npr. Nemogue kod nosaa zrakoplova koji nisu
graeni simetrino.
28
Kad brod ima dui paralelni srednjak, rebra se crtaju na sredini uzdunog presjeka.
29
3. Brodogradilita, porinue i dokovanje broda
3.1 Brodogradilita
30
Sala za trasiranje (crtanje) prostor u kojem se na podu na limove ucrtavaju profili
(oblici), a moe biti smjeten i pantograf ureaj koji pomou raunalnog programa ree
limove prema manjem nacrtu.
Brodograevne radionice prostor za modeliranje, obradu i primarnu zatitu
elemenata brodske konstrukcije, tj. za obradu limova i profila.
Radionica za izradu sekcija trupa danas se gotovo svi brodovi grade u sekcijama
(film o Queen Mary 2), tako da se u ovim prostorima sastavljaju sekcije koje se kasnije
smjetaju u slagalite gotovih sekcija.
Dilj (leaj) mjesto na kojem se gradi brod, odnosno gdje se montiraju sekcije.
Najstarija vrsta dilja je navoz, tj. kosa povrina nagiba 3,5-7% na koju se brod moe postaviti
okomito na obalu (uzduni najei) ili paralelno s obalom (boni). U brodogradilitima u
kojima se grade vrlo veliki brodovi primjenjuje se suhi dok. U suhim dokovima nema
klasinog porinua broda.
Radionica u drvu za izgradnju paluba ili za izradu skela.
Priruna skladita za razne potrebe.
3.1.1.2 Opremna grupa
Sastoji se od raznih podgrupa u
kojima se izrauju dijelovi opreme broda:
mehanika podgrupa
o ljevaonica
o kovanica
o mehanika radionica
o cjevarska radionica
drvodjelska podgrupa
skladite gotovih dijelova
elektriarska radionica
kotlarska radionica
bravarska radionica
elektroniarska radionica
grupa za odravanje
ureaja i alatnice
3.2 Porinue
31
Porinue je postupak kojim se brod sputa u more. Bbod se gradi na leaju, tj. kosini
(navozu) ili vodoravnoj povrini u nivou ili ispod nivoa mora (suhi dok), a nakon izgradnje
trupa broda potrebno ga je porinuti, tj. premjestiti sa navoza na prostor za opremanje.
Klasino porinue je zapravo slobodno putanje broda da pod utjecajem vlastite teine
doe do mora. da bi se to postiglo pod brodom su saonice na saoniku. Saonice se privrste uz
brod, a saonik se privrsti uz navoz po kojem klize saonice s brodom. Prije porinua pod brod
se postavljaju potklade i stoperi izmeu saonica i saonika koji omoguavaju da brod ne krene
nekontrolirano te se vri podmazivanje radi smanjivanja trenja.
32
3.2.1 Faze porinua broda
S obzirom na sile teine i uzgona, mogu se izdvojiti 4 karakteristine faze porinua.
1. faza
o brod se kree po suhome
o sila trenja mora biti manja od uzdune komponente teine broda
o brod mora krenuti sam od sebe kad se otpuste zapori
2. faza
o krma ulazi u more
o javlja se uzgon i otpor vode
o momenti uzgona moraju biti vei od momenta teine kako ne bi dolo do
podizanja pramca
o naglo se poveava tlak i istiskuje se mazivo, jaa trenje, pa se brod moe
zaustaviti ili otetiti
3. faza
o moment uzgona se izjednaava s momentom teine
o momenti jednaki u cijeloj fazi
4. faza
o slobodan otplov
o uzgon jednak teini broda
o izjednaene sile (ne momenti)
Porinue broda je vrlo osjetljivo i treba voditi rauna o mnogim elementima kako ne
bi dolo do oteenja na trupu i na obali. Ponekad se prilikom porinua moraju koristiti i
tegljai kako bi se brodovi zaustavili na malim udaljenostima od brodogradilita.
Dokovanjem se brod podie izvan mora u svrhu pregleda, odravanja ili remonta
podvodnog dijela trupa broda i brodske opreme koja se nalazi uronjena u more. U tu svrhu se
koriste:
o plutajuci dokovi,
o suhi dokovi,
o synchro-liftovi
3.3.1 Plutajui dokovi
Ovakvi dokovi su privezani ili usidreni pred obalom brodogradilita i imaju posebne
tankove ijim se punjenjem i pranjenjem dok sputa ili podie iz mora. Postoje tzv. U i L
tipovi plutajuih dokova.
Kada se dok naplavljivanjem vlastitih tankova sputa u morsku vodu i uroni ispod
razine mora, brod u plutajui dok dolazi tegljenjem pomou remorkera, te se pomou vitala
na plutajuem doku uvlaci kroz dok na eljenu poziciju. Nakon uplovljavanja broda u
plutajui dok i crpljenja morske vode iz njegovih tankova, brod i dok se sasvim izdignu iz
morske vode, prilikom ega brod nasjedne na centralne i bone potklade plutajueg doka.
Najopasniji je trenutak kada dok preuzima masu broda.
33
Potklade suhih i plutajuih dokova su razliitih tipova pa se razlikuju centralne za
nasjedanje kobilice broda tijekom dokovanja i bone za podupiranje broda na njegovim
bokovima.
3.3.2 Suhi dokovi
Suhi dokovi su ukopani u obalu, a od vanjskog djela su odvojeni posebnim
nepropusnim vratima. Naplavljuju se vodom pomou posebnih crpka, a u njima nije potrebno
izvoditi pripreme za porinue ili obavljati operacije dokovanja ime su izbjegnute opasnosti
oteenja broda prilikom izranjanja doka.
U suhi dok postepeno se puta morska voda i u trenutku kad brod zapliva, otvaraju se
ustave i brod moe isploviti. Dno suhog doka ima manji pad prema vratima doka, kako bi se
omoguilo lake otjecanje vode. Postoje i suhi dokovi s vratima na oba kraja doka, kao i
dokovi s poprenim i uzdunim vratima unutar bazena suhog doka
3.3.3 Syncro liftovi
To su posebna dizala za podizanje
plovila iz mora.
Na slici:
1-plutajuca platforma,
2-kolijevka,
3-platforma brodogradilita (mol)
34
4. Nepotopivost broda
35
kao i irenje vatre u sluaju poara, a u sluajevima oteenja stijenka tankova smanjuju
zagaenje. Pregrade se ugrauju u poprenom i u uzdunom smjeru.
Njihova vanost je i u tome to slue kao
elementi poprene i uzdune vrstoe:
o oslonci za potpalubne nosae,
nosae dna i nosae boka;
o poprene pregrade posredno
sudjeluju u uzdunoj vrstoi
broda jer odravaju oblik trupa
broda kao kutijastog nosaa;
o podupiru nadgraa, palubne kuice
i opremu na palubi
o vaan oslonac i prilikom
dokovanja broda.
Kada se gradi brod, mora se predvidjeti mogunost naplavljivanja vie odjeljaka prije
nego to se potpuno poremeti plovnost broda. Propisi o pregraivanju ovise o vrsti tereta i o
namjeni broda, a u nekim sluajevima se koriste privremene pregrade (teki tereti, sipki tereti
i sl.). Broj pregrada prema propisima klasifikacijskih zavoda prikazan je u tablici.
Brodovi za prijevoz tekueg tereta imaju i uzdune pregrade koje smanjuju slobodne
povrine. Ako je poprena vrstoa brodskog trupa zadovoljavajua, jedna ili vie
nepropusnih pregrada moe se izostaviti.
36
4.2.1 Nepropusno pregraivanje
Nepropusno pregraivanje, engleski: watertight
subdivision, postie se ugradnjom pregrada od krova dvodna do
glavne palube. Rebrenice u dvodnu ispod pregrade moraju isto
biti izvedene nepropusno. Svi brodovi moraju imati:
o sudarnu pregradu na pramcu,
o pregradu na krmi
o pregrade na oba kraja strojarnice.
Nain gradnje i materijal za izradu pregrada ovisi o mjestu gdje
se ugrauju i o predvienim silama koje e utjecati na njih.
Mogu biti ravne s ukrepama ili korugirane bez ukrepa.
37
Udaljenost od pramca na koju sepostavlja ta
pregrada odreuje se prema mjeri duine Lc koja se
odreuje prema LOADLINE 66, MARPOL 73/78,
IBC-code i IGC-code:
o na teretnim brodovima duljine Lc<200 m, mora se
nalaziti na udaljenosti ne manjoj od 0.05 Lc od
pramane okomice;
o na brodovima duljine Lc>200 m, sudarna pregrada
se mora nalaziti na udaljenosti ne manjoj od 10m
od pramane okomice
ne smije biti na udaljenosti veoj od 0.08 Lc od
pramane okomice.
Ako se bilo koji dio podvodnog trupa nalazi ispred pramanog perpendikulara, kao na
primjer pramani bulb, mjeri od okomice koja se nalazi na udaljenosti x od pramanog
perpendikulara, gdje je x=a/2 2=0.015 Lc = 3m.
Sudarna pregrada mora se protezati do palube nadvoa, a na brodovima s
neprekinutim ili dugim nadgraem do prve palube iznad palube nadvoa. Otvori s
nepropusnim zatvaranjem mogu se nalaziti na sudarnoj pregradi iznad palube nadvoa.
Izmeu palube nadvoa i pokrova dvodna ne smiju se postaviti vrata, provlake, prilazni
otvori ili ventilacijski kanali.
38
4.2.3.3 Klizna vrata
Sliding doors - na nekim mjestima na
brodu se postavljaju klizna vrata, a moraju se
postaviti tako da se njima moe rukovati i da su
ispravno voena u svim poloajima broda s
obzirom na valjanje, ljuljanje i posrtanje.
Mehanizam za zatvaranje se mora pouzdano
rukovati s obje strane pregrade i sa palube
nadvoa. Na mjestu odakle se rukuje vratima se
mora ugraditi indikator koji pokazuje jesu li
otvorena ili zatvorena, to je posebno vano u
sluaju prodora vode ili poara.
4.2.3.4 Ovjeena vrata
Hinged doors - moraju imati
odgovarajue brtve koje
osiguravaju potpunu nepropusnost,
arniri trebaju biti od materijala
otpornih na koroziju, a vrata se
moraju moi otvarati i zatvarati s
obje strane pregrade. Mora se vidno
istaknuti upozorenje da se vrata
moraju zatvoriti za vrijeme boravka
broda na moru.
4.2.4 Hidrostatiki tlak, djelovanje na pregrade
Na pregrade djeluju razne sile koje uzrokuju okomita i uzduna optereenja. Okomita
optereenja pregrada nastaju radi:
o statikog i dinamikog pritiska tereta ili balasta u plovidbi
o statikog i dinamikog pritiska tereta ili balasta kod sudara i nasukanja
Uzduna optereenja nastaju radi:
o hidrostatskog i hidrodinamikog tlaka mora na vanjsku oplatu i palubu
o dinamikih pritisaka tereta ili balasta kod sudara i nasukavanja
o lokalnih koncentriranih pritisaka opreme
o lokalnih koncentriranih sila pri dokovanju.
Nepropusne pregrade bivaju potpuno optereene samo kod prodora vode to moe
uzrokovati trajne deformacije. Tu se oituje prednost zavarene konstrukcije koja zadrava
nepropusnost i nakon deformacija, za razliku od starih zakovanih konstrukcija kod kojih
ispadaju zakovice. Sudarne pregrade i pregrade statvenih cijevi trebaju biti dovoljno vrste da
se ne deformiraju trajno pri prodoru vode kod sudara ili oteenja, a pregrade tankova tereta
ili balasta koje su izloene hidrostatskom tlaku, takoer ne smiju pretrpjeti trajne
deformacije.
Kod brodova sa velikim razmacima pregrada, (npr. OBO-brodovi), u plovidbi s
tekuim teretom dolazi do velikih hidrodinamikih pritisaka zbog gibanja velikih masa
tekuine, zbog ega se pregrade kod tih brodova provjeravaju na dinamika optereenja
(sloshing).
39
4.2.5 Ispitivanje nepropusnosti
Nakon to su postavljene sve pranice grotala i ugraena sva vodonepropusna vrata, te
postavljeni svi prolazi kroz strukturu, a prije nego to se nanese zatitni prijemaz, cementna
ili neka druga obloga preko zavarenih spojeva, svi tankovi i vodonepropusne pregrade ili
vodonepropusne palube moraju se ispitati ne nepropusnost.
Prije porinua mora se ispitati tlaenje prostora i dijelova strukture kod kojih je jedna
od granica vanjska oplata. To se postie hidraulikim tlaenjem, tlaenjem zrakom,
polijevanjem vodenim mlazom i ispitivanjem strukture tankova.
nepropusnost pregrada moe se ispitati na nekoliko naina. Jedna od starih metoda je
da se na spojevima (varovima) s jedne strane namae rastopina krede, a s druge strane se
puta petrolej koji moe penetrirati i kroz najmanje pukotine i zamastiti kredu. Danas se
najvie koristi voda i to na dva naina:
o mlaz vode koja se puta pod tlakom od oko 4 bara;
o punjenjem manjih tankova i tankova tereta vodom.
Ispitivanje tankova i pregrada je osobito vano kod tankera.
4.2.6 Konstrukcija otvora i oploenja
Otvori na nepropusnim pregradama (openings in watertight bulkheads) se razlikuju
ovisno o smjetaju u odnosu na vodenu liniju. Ako se nalaze ispod najdublje vodne linije,
vrata trebaju biti klizna, a samo izuzetno se odobravaju i ovjeena vrata, moraju biti dovoljno
vrsti i odgovarajue izvedbe te odgovarajue ukrepljenja.
Oploenje pregrada (bulkhead plating) i dimenzije nepropusnih pregrada (scantlings)
dobiju se posebnim proraunima gdje se koriste slijedee oznake:
o tk-dodatak za koroziju,
o s -razmak ukrepa u m,
o l -nepoduprti raspon u m,
o p = 9.81 h kN/mm2
o h -udaljenost od sredita optereenja do toke udaljene 1m iznad pregradne
palube, a za sudarnu pregradu do toke 1m iznad sudarne pregrade.
o k=235/Reh - koeficijent materijala
o Reh-najnia granica razvlaenja N/mm2
o Cp koeficijenti za oploenje (prema donjoj tablici)
40
Debljina pregrade na malim brodovima ne treba biti vea od debljine oplate, to ovisi
od odnosa razmaka ukrepa pregrade i razmaka rebara.
Pregrada statvene cijevi mora biti ojaana u podruju prolaza statvene cijevi.
4.2.7 SOLAS, MARPOL, LOADLINE
Pravila za postavljanje, gradnju i broj pregrada proizlazi iz SOLAS, MARPOL, i
LOADLINE konvencije te iz raznih ostalih pravilnika (kodeksa) i propisa.
Primjena u praksi provodi se tako da Klasifikacijski zavodi u svoja tehnika pravila
pretoe zahtjeve konvencija. Npr. Hrvatski registar brodova donosi Pravila za statutarnu
certifikaciju pomorskih brodova, a u poglavlju Dio 5. Pregraivanje donose detalje o
pregraivanju brodova.
Openito, predmetna pravila ukljuuju zahtjeve meunarodnih tijela, a u pomorstvu se
to najee odnosi na zahtjeve Meunarodne pomorske organizacije International Maritime
Organization (IMO).
Konvencije i ostala pravila u kojima se tretira nepotopivost broda su:
o Meunarodna Konvencija o sigurnosti ivota na moru 1974 (SOLAS 1974), sa
svim dopunama do i ukljuujui dopune 2006 (MSC. 216(82))
o Protokol 1988 koji se odnosi na Meunarodnu Konvenciju o sigurnosti ivota
na moru 1974 sa dopunama (SOLAS PROT 1988)
o Meunarodna Konvencija za spreavanje zagaivanja s brodova, 1973,
modificirana protokolom 1978 (MARPOL 73/78), sa svim dopunama do i
ukljuujui dopune 2005. (MEPC. 132(53))
o Meunarodna konvencija o vodenim linijama LOADLINE
o razne rezolucije nadopune i izmjene aktualnih konvencija.
Osim konvencija koje su obvezujue za drave koje su ih ratificirale, primjenjuju se i
zahtjevi razliitih pravilnika (Codes):
o Kodeks o stabilitetu u neoteenom stanju A. 749(18)
o Kodeksi koji se odnose na odreene vrste brodova
Pravilnici nisu obvezujui kao konvencije, ali se preporua implementacija u dravna
zakonodavstva. Najee se implementiraju upravo u tehnika pravila klasifikacijskih
zavoda.
Sve vie se primjenjuju i EU propisi, kao npr. Direktiva Europskog Parlamenta i
Vijea 2003/25/EZ od 14. travnja 2003. kako je izmijenjena i dopunjena direktivom Komisije
2005/12/EZ od 18. veljae 2005.
Na slici je prikazan jedan od nacrta koji se odnose na pregraivanje, a proizlazi iz
LOADLINE konvencije.
41
42
5. Konstrukcija trupa broda
43
kod valova jaka uzduna naprezanja na sredini trupa broda najvea debljina
vanjskog oploenja na sredini broda
1 graf rasporeda masa
2 graf istisnine
3 graf momenta savijanja
4 rezultanta poprenih sila
porast normalnog naprezanja prema dnu i gornjim palubama deblji su limovi dna,
uzvoja i zavrnog voja.
44
s vanjske strane je privrena ljuljna kobilica
s unutarnje strane na njemu zavrava krov dvodna i uzvojna koljena
Dvodno broda
prostor izmeu vanjske oplate i krova dvodna
balastni tankovi
sprjeavanje potonua kod nasukanja ili dodira dna
Oplata boka, zavrni voj
Oplata boka
uzvojni lim nastavlja se oplatom boka koja se zavrnim vojem spaja s oploenjem
palube
vojevi oznaeni velikim slovima abecede
glatka i ravna izvedba radi hidrodinamike broda
vojevi ravnih limova u podruju paralelnog srednjaka
vojevi zakrivljenih limova na krmi i pramcu broda, gube se na poprenim spojevima
prijelaz limova raznih debljina, sa jednog u drugi, izvedeni postupno s redukcijom
Otvori ventila i sl.
zapravo cijevi koje izlaze na oplatu boka
posebna pojaanja s vanjske strane
1 oplata boka
2 pojaanje oplate
3 cijev izljeva, ventila i sl.
postoje i otvori usisa mora, izlazak sondi za itanje gaza i sl.
Zavni voj
najgornji lim oplate boka spojen s palubnom provezom
vaan imbenik uzdune vrstoe broda
zavarivanje na palubnu provezu ovisi o obliku limova
a) b) ravni limovi
c) zakrivljeni lim zavrnog voja
limovi deblji od oplate jednaka debljina u cijeloj duini, osim malog stanjivanja na
pramcu i krmi
jednaka irina po cijeloj duini (kao kobilica)
poveana vrstoa
Dvodno
i u poprenomi i uzdunom sustavu
od sudarne pregrade do pregrade krmenog pika
pokrov dvodna se protee do bokova broda tako da titi uzvojni voj
tankovi za gorivo, slatku vodu (osim pitke vode), te za balast
preuzima lokalna statika i dinamika optereenja uslijed vanjskih tlakova mora
okomito na svoju ravninu, te od ukrcanih tereta na pokrovu dvodna
struktura u obliku vie elija
Hrptenica
sredinji uzduni nosa dvodna
naziva se jo i sredinje pasmo, vertikalna kobilica (centre girder, centre keelson,
vertical keel)
treba protegnuti to dalje prema pramcu i krmi gdje se spaja s krmenom statvom
45
Popreno orebrenje
drveni brodovi i prvi elini brodovi
mnogo poprenih rebara na svakoj ordinati, od rebrenica u dvodnu do sponje na
palubi
nema nekih vanijih elemenata za uzdunu vrstou broda, osim limova oplate,
paluba i krova dvodna.
na svakoj ordinati uzdu broda rebra koja se proteu uz bok broda od dvodna do
gornje palube.
rebra izraena od manjih ili veih profila ili su sastavljena od elinih traka (slika
6.16).
najee za brodove za prijevoz generalnog tereta i rasutog tereta.
Izgled rebara od gornje palube prema dole:
rebro zavrava na oko 40 mm ispod gornje palube (slika 6.17)
u meupalublju se rebra proteu od donje do gornje palube rebro u skladitu (slika
6.18.b) je vee od rebra u meupalublju (slika 6.18.a.)
zbog prijenosa sila naprezanja vano je da rebra ispod donje palube i rebra
meupalublja budu u istoj ravnini.
na donjem dijelu rebro prolazi krovom dvodna i preklopno se spaja s uzvojnim
koljenom (slika 6.19)
na svaku etvrtu ili petu ordinatu ugraeno je okvirno rebro
Uzduno orebrenje
uzduna rebra ugrauju se u okvirna rebra
teina brodskog trupa smanjena za oko 10%, a nosivost broda se poveava
smanjena debljina oplate i teina poprenih rebara
gotovo svi moderni brodovi (ili mjeoviti sustav)
smjetaj uzdunih rebara:
oplata dna i krov dvodna,
paluba, pregrade,
gornji boni tankovi kod brodova za rasuti i tekui teret
na vanjskoj oplati
profili koji se proteu itavom duinom broda
dimenzija se mijenja po duini broda (posebni spojevi, slika 6.35.)
na mjestima gdje presijecaju poprene elemente su posebni spojevi radi vrstoe i
nepropusnosti :
vertikalne ukrepe na prolazima kroz rebrenice (sl. 6. 36.)
na prolazu kroz okvirna rebra ili sponje posebne ploice (slika 6.37.)
na prolazima kroz nepropusne pregrade zatvaraju se limenim ploicama
makaretama (slika 6.38.)
Mjeovito orebrenje
vie varijanti:
pramani pik i krmeni dio broda graeni su popreni, a tankovi tereta uzduni
dvodno i gornji boni tankovi uzduni, a vanjska oplata ima poprena rebra
paluba i dno uzduni, oplata boka ima poprena rebra, a uzdune pregrade imaju
vertikalno ukruenje
centralni tankovi na tankerima s uzdunim elementima, a boni tankovi imaju
poprena rebra strukture.
46
1-rebro; 2-uzdunjak; 3-pregrada; 4-hrptenica; 5-krov dvodna; 6-kobilica; 7-popreni
tunel 8-zavrna sponja; 9-podveza; 10-grotlo; 11-ljuljna kobihca; 12-oplata dna; 13-vanjska
oplata
na brodovima za suhi teret
pri uzdunom sustavu orebrenja, visoki boni popreni okviri smetaju slaganju tereta,
pa se bokovi brodova za suhi teret orebruju popreno.
dno i palube se orebruju uzduno
mogue je da gornja paluba bude u uzdunom sustavu orebrenja, a donje palube budu
u poprenom sustavu orebrenja
obino se na poprenjake palube nastavljaju laka okvirna rebra, a na okvirna rebra
pune rebrenice.
Boni nosai, rebrenice
Strukturni elementi koji se postavljaju na dnu i u dvodnu broda
Boni nosai
u strojarnici i blizu pramanog perpendikulara najmanje po jedan boni nosa
u ostalim podrujima broj i smjetaj ovisi o udaljenosti od boka do hrptenice
udaljenost izmeu bonih nosaa, kao i debljina bonih nosaa odreuje se formulom
gdje je potrebno ugrauju se vodonepropusne konstrukcije
provlake u bonim nosaima trebaju biti posebne veliine i vrstoe
Rebrenice
glavni popreni nosai dna i postavljaju se na svakom rebru.
moraju imati otvore za otjecanje, da se omogui dotok tekuine do usisa pumpi.
kod veih brodova imaju i otvore za olakanje
mogu biti neprekinute ili prekinute na sredini broda.
po potrebi se postavljaju i u ostalim prostorima trupa broda
Konstrukcija i sustavi gradnje palube
vodoravne stijenke trupa broda, koje u vojevima ine limovi palube.
druge vodoravne stijenke: djelomine palube, pokrovi, krovovi, platforme.
nepropusno zatvaraju trup broda po cijeloj izloenoj duljini i irini trupa
mogu biti gornje nepropusne stijenke tankova.
platforme i druge djelomine palube za smjetaj opreme
brodovi mogu imati jednu ili vie paluba.
oslanjaju se na potpalubne strukture ispod sebe, na bokove, uzdune i poprene
pregrade broda.
oploenje ine vojevi limova u uzdunom smjeru usporedo sa simetralom broda.
limovi izmeu grotala i na krajevima broda se mogu poloiti i poprijeko broda.
vojevi palube uz bokove broda se nazivaju palubne proveze
minimalna debljina oplate palube zadana propisima klasifikacijskih zavoda koji
uzimaju u obzir lokalna optereenja palube
u debljinu palube se uraunava i dodatak za koroziju.
Grotla,
Grotla
slue za ukrcaj i iskrcaj tereta
prilagoena za to bolji smjetaj, bri ukrcaj i iskrcaj tereta.
kod trgovakih brodova, grotla trebaju biti to je mogue vea, ili se postavljaju
uporedna grotla u dva ili vie redova.
brodovi za opi teret imaju otvore na 40%-50% irine broda.
47
brodovi za rasuti teret imaju otvore i preko 50% irine broda.
kontejnerski brodovi mogu imati dva do tri reda otvora po skladitu, izmeu 75%-
80% irine broda, koji put i do 90% irine.
otvori na palubama, diskontinuiteti u strukturi, oslabljenja paluba
strukturni problemi sa uzdunom vrstoom, s poprenom vrstoom, s torzionom
vrstoom, koncentracijama naprezanja, zamorom materijala i s kontinuitetom elemenata
strukture.
grotla po potrebi imaju uzdune i poprene pranice koje imaju ulogu u osiguravanju
nepropusnosti i vrstoe
pranice grotala, moraju imati visinu iznad palube najmanje 450-600 mm
otvori strojarnice i kotlovnice moraju biti dobro uokvireni i vrsto ograeni elinim
grotlitem
Ostali otvori na palubi, linica
Otvori na palubi
ulazak u tankove dvodna
smjetaj pumpi tereta
ulaz u gornje bone tankove
silaenje u skladite
cjevovodi za teret
prolazi odunika, sondi, mjeraa razine tekuina
prolazi ureaja za pranje tankova
prolazi za ventilaciju itd
svi moraju biti nepropusni a poklopci dobro brtviti
otvori na palubama nadgraa ne moraju biti nepropusni
Linica
titi posadu, putnike, opremu i terete na izloenim palubama od prelijevanja mora i od
klizanja uslijed gibanja broda na valovima, osobito zbog valjanja i posrtanja.
najmanja doputena visina 1 m.
zbog odljeva naplavljenog mora mora imati otvore za otjecanje vode sa palube
oblikom prati formu broda
Koncentracije naprezanja na palubnim otvorima
Naprezanja paluba
djelovanje mora pri naplavljivanju
djelovanje tekueg tereta pri njihanjima broda.
smjetaj tereta
lokalna optereenja drugih elemenata konstrukcije koja se prenose na palube u
poprenom smislu.
Naprezanja na palubnim otvorima
Veliki otvori predstavljaju opasnost za strukturu broda.
Veliki broj oteenja je u uglovima grotala ili u podrujima nekoliko susjednih otvora
na palubi. radijusi zakrivljenosti limova u uglovima grotala, pojaanja sa udvostruenjima
limova ili umetnutim pojaanjima u uglovima, te produenje uzdunih pranica preko krajeva
grotala, s potupnim smanjenjem dimenzija.
Kod jako velikih otvora se treba koristiti elik otporan na stvaranje pukotina i
primjeniti bolja obrada rubova u cilju otklanjanja opasnosti od inicijalnih pukotina.
Pranice grotala na izloenim palubama su dinamiki optereene uslijed prelijevanja
valova preko palube osobito poprene pranice.
48
uzdune i poprene pranice su neposredno optereene i uslijed vlastite teine
poklopaca i tereta na poklopcima grotala, odnosno naplavljenog mora na izloenim palubama
49
6. Palubna oprema
50
posebne kuke
koriste se kod teretnog ureaja za ukrcaj i iskrcaj tereta
jeziac osigurava da pri dizanju tereta
kuka ne bi zapela o neki predmet.
Slipne kuke (slip hooks)
podizanjem prstena kuka se sama otkvai
za predmet koji se mora brzo otkaiti (C3)
51
na bubanj se namotava podiga (elik-elo) kojim se podie ili sputa teret,
glave bubnja (mogu biti dvostruke) slue za pritezanje broda kod priveza ili za ukrcaj
i iskrcaj lakih predmeta gdje se kao podiga tereta koristi konop.
glave slue i za otvaranje brodskih skladita iji su poklopci tipa McGregor, ali tada se
kao podiga koristi elik-elo
bubanj je opskrbljen konicom kojom se usporava (zaustavlja) sputanje tereta.
Motorna vitla
za pogon koriste motor a rad se regulira dotokom goriva, hod se mijenja uz pomo
kope, mehaniki dio je isti kao i kod parnog vitla.
Elektrina vitla
za pogon koriste struju elektromotora koji pokree vitla tako to se ruicom za
upravljanje djeluje na otpornike koji putaju jau ili slabiju struju dajui tako vitlu veu ili
manju brzinu.
Brodska vitla sidrena vitla
ureaji kojima se sputaju i diu sidra.
kombinirana za rad sa sidrenim bubnjevima (barbotinima) odnosno za rad s
bubnjevima za vez broda.
mogue je istovremeno dizanje sidra i uvitlavanje veznog konopa (uvitlavanje konopa
je sporije nego da su barbotini iskljueni iz sustava).
sidro se moe sputati koristei pogon i tada se obino spusti do povrine mora i tu se
zakoi konicom.
nakon toga se barbotin iskljui iz pogona (dezgranivanje) a otputanjem konice sidro
se obara slobodnim padom.
mogu biti parna, elektrina i hidraulina.
Elektrino vitlo sastoji se od elektromotora, reduktora, barbotina, konice barbotina,,
bubnjeva, konice bubnjeva te spojke za iskljuivanje i ukljuivanje barbotina u sustav.
na slici: 1. elektromotor, 2. reduktor, 3. barbotin, 4. konica barbotina, 5. spojka za
iskljuivanje barbotina, 6. bubanj, 7. konica bubnja
Brodska vitla pritezna i ostala vitla
Pritezna vitla
za manevar priveza ili odveza broda
pramac se povlai sidrenim vitlom koje ima funkciju i priteznog vitla kad su barbotini
iskljueni iz sustava.
krma se povlai vitlom odnosno glavom bubnja vitla dizalice tereta ili postoji posebno
pritezno vitlo namjenjeno iskljuivo za privez broda.
kod pritezanja konopa treba paziti da konopi ne zapnu
Ostala brodska vitla
za dizalice za manje terete (provison crane),
za dizalice splavi za spaavanje
kojima se sputaju i diu amci za spaavanje
za podizanje i sputanje brodske skale (siz)
za sputanje i podizanje brodske rampe
Poklopci grotla, vrste, presjek spoja
grotla su se nekad zatvarala grotlenim sponjama (eline grede koje se postavljaju
popreno na grotlo), poklopcima (bokaportama) i nepromoivim platnom.
na slici: 1. pranica grotla, 2.koljeno, 3.zavretak pranice bulb profilom, 4.upore,
5.ravni profil s vanjske strane pranice, 6.leaj s unutarnje strane pranice, 7.grotlene sponje
52
(bimovi), 8.vanjski polukruni zavretak ruba pranice, 9.poklopci grotla, 10.eline letve,
11.drveni klinovi, 12.nepromoivo platno (cerada)
nakon toga su osmiljeni poklopci grotala (pontoni), koji su se skidali i postavljali na
grotlo brodskom ili obalnom dizalicom.
danas zamijenjeni tipom automatskog elinog poklopca koji je po tvorcu nazvan Mc
Gregor.
Mc Gregorov poklopac
sastoji se od vie manjih poklopaca (lanaka) meusobno spojenih arnirima
kad je grotlo otvoreno lanci poklopca su sloeni u uspravnom poloaju kao
harmonika uz kuicu vitla, iza grotla
otvaraju se i zatvaraju pomou vitla i elik ela ili hidraulikom.
prednosti:
brzo rukovanje
nije potrebno otvarati cijelo skladite ve samo jedan njegov dio (sekcija).
lanci poklopca meusobno su spojeni sigurnosnim lancima i opskrbljeni kotaiima.
na pranici se nalazi vodilica po kojoj klize kotaii poklopca pri otvaranju i
zatvaranju.
na pranicu se poklopac privruje tzv svornjacima, a izmeu poklopca i pranice
mora postojati brtva (na poklopcu) da poklopac bude nepropustan.
Poklopci grotala
svi poklopci grotala moraju se moi privrstiti u otvorenom poloaju, a mehaniki
pogonjeni poklopci moraju imati i osiguranje od iznenadnog pada u sluaju greke u radu
ureaja.
poklopci grotla koji su predvieni za smjetaj tereta ili prolaz vozila za rukovanje
teretom, moraju imati oznaku doputene nosivosti
Oprema za sidrenje i vez, vrste sidra
sidrenje je operacija kojom se brod vee za morsko dno,
vri se sidrenim ureajem koji se sastoji od sidra, lanca i sidrenog vitla.
sidro je privezano za lanac, a lanac za brod.
sidro se sputa u more slobodnim padom ili sidrenim vitlom kojim se sidro i podie sa
morskog dna.
SIDRA
sidra se koriste pri sidrenju na sidritu
kod etveroveza u luci (ro-ro) koriste se oba sidra.
jednim sidrom se moe pomoi kod manovre veza da bi se lake okrenuli ili da sidro
ima funkciju pringa i tako zaustavi brod
sidro se obara u situacijama zakazivanja stroja u manovri, pri odsukivanju itd.
PODJELA (Na brodu)
pramana sidra
glavna sidra na brodu a slue za redovno sidrenje.
ima ih dva
smjetena su u drijelima broda.
rezervno sidro
manje od pramanog,
smjeteno je na najprikladnijem mjestu (posebno leite na pramcu) ,
nema vlastiti lanac ve se spaja za lanac glavnog sidra,
strujno sidro
53
manje je od glavnih sidara,
obino je smjeteno na krmi
slui za sidrenje u kanalima, za odsukavanje.
neki brodovi imaju na krmi takoer sidreno oko i sidreni ureaj.
sidra za amce
mala sidra, obino patentna ili preklopna
Admiralitetsko sidro
dobilo je naziv po engleskom admiralitetu koji je prvi propisao dimenzije ovog tipa
sidra.
sastoji se od struka, krune, krakova, lopata, pane, klade s jabukama i spojne karike
(kopca).
admiralitetska sidra se brzo i jako zakopaju u morsko dno pa odlino dre ali im je
slaba strana to se lanac moe zapetljati oko klade ili kraka.
najvei nedostatak je samo rukovanje sidrom koje je zbog klade i ostale potrebne
opreme (sohe,koloturnici) stvaralo potekoe
Polusidra
admiralitetska sidra bez jednog kraka.
kod sidrenja plutaa i drugih fiksnih plovnih objekata ili oznaka sigurnosti plovidbe
ne stri drugi krak pa nema opasnosti da se zapetljaju drugi lanci
Patentna ili zglobna sidra
nemaju klade to je omoguilo da se struk uvue u oka broda i tamo osigura, a
njegova upotreba bila je brza i jednostavna u svakom trenutku. Za njihov smjetaj bilo je
nuno ugraditi jake cijevi tzv. drijela. Od patentnih sidara najbolje rezultate postigli su
Hallovo i Danforthovo sidro.
Hallovo sidro
sastoji se od struka, glave, osnaca (zgloba) i spojne karike.Struk je prema dolje
pojaan, a za glavu je spojen osnacem. Glava je zajedniki naziv za krunu, krakove i lopate.
Struk i osnac izraeni su od kovanog elika dok je glava od od lijevanog elika. Struk na
gornjem kraju ima spojnu kariku (kopac). Cijela glava zajedno s krakovima moe se
pomicati oko osnaca (zgloba) za 43.
Nedostatak Hallova sidra je u prevrtanju i upanju sidra sa morskog dna pri okretanju
broda kod promjene smjera vjetra ili morske struje.
Danforthovo sidro
naziva se jo i sidro s kladom. Glava sidra u donjem dijelu stvarno ima kladu koja
spreava da se sidro prevrne i isupa iz morskog dna.
osjetljiva strana patentnih sidara su zglobovi, jer im je na tim mjestima vrstoa
najslabija.
Ostala sidra
titna sidra imaju oblik kiobrana, a koriste ih brodovi svjetionici kad sidre na
pjeanom dnu.Zajedno sa sidrom spusti se vodena cijev kroz koju se puta voda pod
pritiskom koja e napraviti potrebnu rupu u pijesku u koju se poloi sidro a koje e zatim
zatrpati pijesak uz pomo morskih struja. Sidro vrlo dobro dri pa ga se pri naputanju
sidrita esto mora ostaviti.
Vijano sidro ima oblik vijka koje se vrlo dobro ponaa na pjeanom dnu. Koristi se
za stalan vez.
54
Kotva je sidro starog porijekla s etiri kraka s lopatama,
Maak (rampin) je kotva bez lopata a slui za lovljenje (pronalaenje i dizanje)
izgubljenih predmeta.
Lanci
Sidra su se nekad vezivala konopima, no kako je veliina brodova neprestano rasla to
su konopi bivali sve deblji i nepraktini za rad pa su se poetkom XIX st. na brodovima
poeli upotrebljavati lanci.
Sidreni lanac je na jednom kraju uhvaen za sidro a na drugom kraju za brod, a slui
za sidrenje broda odnosno dizanje i sputanje sidra. Lanac ujedno svojom teinom omoguuje
bolje leanje broda na sidritu.
Lanci se sastoje od niza karika uvuenih jedna u drugu.
Karike se izrauju od kovanog elika, a da bi se poveala vrstoa po sredini karike se
umee preka od lijevanog eljeza.
Preka spreava da se karike lanca zamrse a ujedno poveava vrstou karike do 20%.
Lanci se danas izrauju od lijevanog elika strojno, tako da izlaze ve gotovi s
prekom i kalibrirani.
Kalibracija podrazumjeva da sve karike lanca moraju biti jednake.
Desno se vide: obina karika, velika karika, krajnja karika i spojna karika (kopac)
Ispod: spojna karika (kenter)
Lanci
Lanci se izrauju u komadima odreene duine, tzv uzama.
Duine uza nisu jednake u svim pomorskim zemljama. (Engleska: 27,43m, Francuska:
30m, Italija,RH: 25m)
Jedna uza sastoji se od obinih karika a na krajevima uze nalaze se krajnje karike koje
nemaju preku.
Izmeu krajnje i obine karike nalazi se po jedna podebljana ili tzv. velika karika iji
dijametar iznosi 1.1 dijametra obine karike. Dijametar krajnje karike iznosi 1.2 dijametra
obine karike.
Nekad su se uze meusobno spajale kopcima ali danas se iskljuivo upotrebljavaju
tzv. patentne karike koja se moe rastaviti u dvije polovice ili tz. polukarike.(kenter)
Dio lanca u duini od 5 m od sidra naziva se predgon. Taj dio lanca podnosi najvea
naprezanja.Sastavni dio predgona je i tzv vrtuljna karika ili vrtuljak koji spreava uvijanje
lanca kad na sidritu vladaju promjenjivi vjetrovi i struje koje uzrokuju stalno okretanje broda
na sidru.
55
Na slici: 1.SIDRO 2.LANAC 3.DRIJELO 4.ZAPOR 5.VITLO
6.CIJEV LANANICE 7.LANANIK 8.UGLAVA
Svaki trgovaki brod ima dva glavna lanca od kojih je jedan za desno a drugi za lijevo
sidro.
Sidra su uvuena u drijela broda kroz sidrena oka, a krakovi su im prislonjeni uz
oplatu pramca te tako ostaju smjetena za vrijeme plovidbe.
Sidreno drijelo je jaka elina cijev koja na palubi zavrava rubom u obliku prstena
tj.sidrenim oima.
Sidrena drijela slue za voenje lanca ali je i oslonac lancu dok je brod usidren.
U sidrenim drijelima
nalaze se otvori za dovod
mora pod pritiskom
(protupoarna pumpa)
za ispiranje lanca i sidra.
Promjer drijela je takav
da omoguuje prolaz
trostrukog lanca.
Vrtuljni etverokrak koristi se kad brod sidri s dva sidra a spreavaju uvijanje i
zamravanje lanaca (prebacivanje lanaca jedan preko drugog) meusobno u sluaju okretanja
broda.
Postavlja se po pramcu a na njega se spajaju lanci na dijelu zavretka predgona.
Lanac je po dizanju sa morskog dna esto oneien muljem pa se moraju ukljuiti
pumpe za ispiranje lanca kako mulj ne bi napunio lananik. Lanci ulaze u lananik kroz cijevi
lananica iji otvori na palubi za vrijeme plovidbe moraju biti zatvoreni predvienim
poklopcima koji se jo dodatno i cementiraju kako se lananik ne bi punio morem za
nevremena.
Kad je brod u remontu lanci se moraju pregledati, oistiti od re, premazati i
eventualno preglaviti (okrenuti).
Da bi se pri obaranju sidra znalo koliko je uza (nodi) isteklo u more svaka je uza
oznaena. Na slici: oznaavanje uza i patentna karika
Vez broda
Oprema za krcanje i iskrcavanje tereta
Teretni ureaj trgovakog broda slui za ukrcavanje i iskrcavanje tereta.
Sastavni dijelovi teretnog ureaja su jarboli ili teretni stupovi, samarice koje su za nj
privrene i teretna vitla za podizanje i sputanje tereta.
SAMARICA
Sastavni djelovi samarice su deblo samarice, podiza tereta, klobunica (podiza
samarice) te brkovi i osigurai samarice.
Po zavretku ukrcaja ili iskrcaja, a prije odlaska broda samarice se moraju spustiti i
osigurati u svojim leitima OPTEREENJE SAMARICE
SWL- safe working load doputeno radno optereenje kojim se samarica
moe opteretiti pri radu.
SWL je upisan na
donjem djelu debla samarice.
pokusno optereenje
uvijek je vee od radnog.
56
prekidno optereenje
primjenjuje se za neku
opremu teretnog ureaja
(elik-ela, lanci).
Jarboli, palubne dizalice
iznad komandnog mosta i na katelu
za navigacijska svjetla, antene elektronikih ureaja, palubnu rasvjetu, sustav
komunikacije
na nekim brodovima su dio teretnog ureaja za privrivanje samarica,
sastoji se od debla i nastavka
deblo je donji dio jarbola od elinih cijevi ili limova
glavina je izraena od uglovnica i limova,.
za penjanje na jarbol ugrauju se eline stepenice
Bipod jarboli
od elinih limova
u obliku obrnutog slova v
na vrhu bipoda je glavina ili kri iznad kojeg se izdie nastavak.
privruju se samarice za rad s teretom
u podnoju tj. na palubi trijema nalaze se vitla za rukovanje teretnim ureajem.
Teretni stupovi
zamjenjuju klasini jarbol
sastavni dio teretnog ureaja.
dva teretna stupa pri vrhu se poveu mosnom konstrukcijom
u sredini se izdie nastavak u obliku kratkog jarbola koji uglavnom slui za
navigacijska svjetla.
na teretne stupove ugrauje se i palubna rasvjeta.
na njih se montiraju samarice a u podnoju tj na palubi trijema nalaze se vitla za rad s
samaricama (rukovanje teretnim ureajem).
Registar i pregledi teretnog ureaja
REGISTAR TERETNOG UREAJA
Cargo gear register
dokument koji mora imati svaki brod Hrvatske nacionalnosti.
Hrvatski registar brodova mora svakom brodu koji ima ispitane teretne ureaje izdati
Registar teretnog ureaja.
u obliku knjiice koja sadrava:
ime, luku upisa, BT, naziv i sjedite brodara odnosno brodovlasnika,
opis, smjetaj i oznaku opreme koja je pregledana i ispitana,
svjedodbe o izvrenim pregledima teretnog ureaja,
datum i potpis osobe koja je obavila pregled odnosno ispitivanje.
PREGLEDI TERETNOG UREAJA
Hrvatski registar brodova obavlja periodine preglede koji mogu biti redovni i
posebni.
57
Redovni pregledi obavljaju se svake godine a vizualnog su karaktera. Svrha
vizualnog pregleda je da se otkriju eventualna oteenja ili istroenost teretnog ureaja i
njegove opreme.
Posebni pregledi obavljaju se svake etiri godine a on obuhvaa iscrpan pregled svih
dijelova i opreme teretnog ureaja. Sva skidljiva oprema se skida, rastavlja i pregledava te
podvrgava pokusnom optereenju i nakon toga ponovo pregledava.Sve djelove za koje se
utvrdi istroenost vie od 10% treba zamjeniti novima.
Rezultat pregleda potvruje ovlatena osoba HRB-a svojim potpisom na
odgovarajuoj stranici registra teretnog ureaja. Kontrolu registra teretnog ureaja i
pripadajuih svjedodbi obavljaju inspektori sigurnosti plovidbe pri Lukim kapetanijama.
Oprema za spaavanje brodice i splavi
Brodica za spaavanje
omoguuje dui boravak ljudi na moru nakon naputanja broda uslijed potonua ili
neke druge havarije.
danas su osnovni materijali za gradnju brodicaa za spaavanje razne vrste
stakloplastike.
otporni su prema truljenju, vatri i koroziji, ne mogu se rasuiti.
nije ih potrebno odravati jer nisu podloni utjecaju atmosferlija.
na brodu postoje i brze spasilake brodice za spaavanje pojedinih osoba iz mora
Splav za spaavanje
omoguuju dui boravak na moru nakon naputanja broda.
vrste i pneumatske
bez pogona i propulzije i slobodno pluta pod utjecajem vjetra i mora.
konstruirane tako da izdre boravak u moru od najmanje 30 dana, pad s visine bez
oteenja od najmanje 18 metara i vie ako su smjetene na vioj poziciji.
potpuno optereena splav moe se tegliti brzinom od 3 v.
vrste splavi za spaavanje znatno se manje koriste od pneumatskih jer zauzimaju
vei prostor na brodu i podlonije su oteenjima. Na splavi se nalaze oznake kao i na
pneumatskoj.
Inventar splavi za spaavanje propisuje SOLAS konvencija
na kontejneru pneumatskih splavi moraju postojati sljedee oznake: ime proizvoaa,
serijski broj, datum proizvodnje, broj osoba, natpis SOLAS, vrsta opreme, datum zadnjeg
pregleda, duljina privezaljke, uputstvo o aktiviranju.
na splavi mora biti oznaeno: ime proizvoaa, serijski broj, datum proizvodnje, naziv
ovlatene organizacije koja provodi nadzor, ime i mjesto servisa zadnjeg pregleda, broj osoba
koje splav moe primiti (iznad ulaza).
kod sputanja splavi koje su ve aktivirane (napuhane) na palubi broda koriste se
dizalice. Prednost je to se ljudi mogu ukrcati ve na palubi bez potrebe da se ljudi ukrcavaju
iz mora. obavezno ako one tee vie od 185 kg.
58
pokrov
mora izdrati skok ovjeka s visine od najmanje 4,5 m
izraen od dvostrukog materijala kako bi osobe bile bolje zatiene od vanjskih
utjecaja,
omoguuje i sakupljanje kinice
otvori za ulazak u splav i otvori za zrak.
na brodu se mora nalaziti onoliki broj splavi koliko je potrebno da se moe ukrcati sva
posada odnosno putnici bez obzira na broj brodicaa za spaavanje.
uzgon moraju stvarati najmanje dvije odvojene komore opskrbljene nepovratnim
ventilima, a svaka posebno mora biti dovoljna pri potpuno optereenoj splavi.
dno (pod) splavi sastoji se od najmanje dvije komore kako bi dale dovoljnu termiku
zatitu a napuhavaju se runo ili automatski u roku 1 minute. Svaka komora mora izdrati
pritisak tri puta vei od normalnog.
u sluaju prevrtanja jedan ovjek mora biti u stanju vratiti je u ispravan poloaj.
opremljena runo kontroliranim svjetlom postavljenim na najviem mjestu pokrova
vidljivim 2 M koje radi najmanje 12 sati. Pali se automatski nakon aktiviranja splavi. Uz to
postoji i svjetlo u unutranjosti splavi koje slui za itanje (takoer se aktivira automatski i
traje najmanje 12 sati)
pakirana u kontejneru s vlastitim uzgonom a sloena je i zatiena od svih oteenja.
Aktiviranje pneumatske splavi
povlaenjem privezaljke ili pomou hidrostatske kuke (HRU- hydrostatic release unit)
pomou privezaljke izvodi se povlaenjem privezaljke rukom ili bacanjem splavi u
more pri emu je privezaljka vezana za vrsti dio broda. Povlaenjem privezaljke aktivira se
sistem za napuhavanje komora.
Hidrostatska kuka
mehanizam to oslobaa i aktivira splav u trenutku kad brod tone a splav se nae na
dubini veoj od 4 m.
Platforme za spaavanje
koriste se na trajektima ili na brodovima koji se ne udaljavaju puno od obale
predviene su za krai boravak veeg broja ljudi (25, 51, 101, 150)
spakirane su u posebnim spremnicima koji se jednostavno aktiviraju a osim platforme
u spremniku se nalazi i tobogan za sputanje osoba do platforme.
Sputanje brodica
gravitacijskim sohama, iskretnim sohama, slobodnim padom, samooslobaanjem
(splavi) i dizalicama.
mogunost sputanja uz nagib broda do 20odnosno trima do 10.
izvedivo neovisno o brodskom sustavu
uvjet da sputanje moe obaviti jedna osoba a da pri tome cijelo vrijeme moe
kontrolirati situaciju (vizuelan pregled).
sustav mora imati konicu zbog ravnomjerne brzine sputanja odnosno zaustavljanja
brodice u svakom trenutku.
brodice vise na kukama (pramana i krmena) koje se oslobaaju mehanizmom kad se
brodica nae u vodi. (vano njihovo istovremeno oslobaanje)
ukrcavanje ljudi u brodice:
59
kod palube ukrcaja
kad se brodica nae u moru pomou posebnih ljestava tzv. jakobica.
kod podizanja brodice (vjebe) mora postojati osigura koji e prilikom podizanja
sprijeiti udarac brodice o vrh sohe.
za podizanje brodice koristi se motor uz neophodan sigurnosni prekida i graninik
koji e iskopati motor u trenutku kad brodica doe do vrha sohe. Brzina podizanja ne smije
biti manja od 0,3 m/s.
Sputanje brodica sohama,
Iskretne sohe
koriste manualni rad da bi se brodica postavio u poloaj
iz koga je mogue sputanje u more, na jedrenjacima,
ne koriste se vie
Nagibne sohe
izbacuju brodicu van broda, bre i jednostavnije.
Sputanje brodica sohama,
Gravitacijske sohe
koriste gravitacijsku silu odnosno teinu brodice ili splavi.
vie izvedbi
brodica visi na platformi s kotaima te se nakon
otputanja osiguraa platforma sputa po kosim
nosaima u poloaj iz kojeg je mogue okomito
sputanje u more (nazivaju se jo i klizne,
danas u najiroj upotrebi,
brodica je postavljena tako da se nakon otputanja poluge nosai iskreu u poloaj iz
kojeg je mogue okomito sputanje u more (nedostatak:nosai se mogu zaglaviti),
brodica iz leita klizi po saonicama uz bok broda u more (nedostatak:
usljed udara o bok broda mogua oteenja)
brodica se sputa iz platforme koja je postavljena van broda iznad mora.
(specijalne plovne jedinice)
Sputanje brodica slobodnim padom
free fall
brodica se sputa s odgovarajue platforme izravno u more
brodica mora biti potpuno zatvorena i samouspravljujua
brodica na koso poloenoj platformi s kotaima, na krmi broda a sputa se u more kad
su sve osobe ukrcane i sigurno privezane, otputanjem konice.
najbri nain naputanja broda a jedini nedostatak je neugodan udarac o povrinu
mora.
brodica ve u dodiru s morskom povrinom postie brzinu od 12 v to omoguuje
brzo i sigurno udaljavanje od broda.
do danas konstruirani amci za sputanje s visine do 26 m.
sputanje se izvodi na nain slian gravitacijskim sohama. slino i kod brodova s
veim brojem splavi gdje su splavi sloene (grupirane) na kosim platformama i jednim
potezom
u more se baca itava grupa splavi.
60
7. Brodski vijak
Potrebna snaga za pogon broda traenom brzinom ovisi o otporu koji trup broda prua
gibanju i o iskoristivosti propulzora koji stvara silu poriva.
Propulzija se moe ostvariti
veslima,
jedrima,
mehaniki pogonjenim
lopatinim kolima,
brodskim vijcima,
mlaznim propulzorima,
Oblikovanjem trupa nastoji se
smajiti otpor dok se djelotvornost
propulzora osigurava oblikovanjem
krmenog dijela broda i projektiranjem optimalnog propulzora.
Danas je veina brodova pogonjena vijanim propulzorom smjetenim na krmi broda.
Brzi brodovi koriste posebni oblik propulzije (vodo)mlaznim propulzorom koji je u
osnovi vijana pumpa.
Oblikovanje brodske forme vezano je s izborom vrste propulzora jer tom propulzoru
treba osigurati pritjecanje vode uz im manje neeljenih pojava (kavitacije, vibracija, buke
itd.).
Otpor je sila (N) koja se suprotstavlja kretanju broda.
Da bi se tijelo kretalo odreenom brzinom u nekoj tekuini, za savladavanje otpora
potrebno je upotrijebiti odreenu silu.
Kretanju broda kroz tekuinu suprotstavljaju se hidrodinamikesile tekuine i
aerodinamike sile zraka.
Pri plovidbi broda kroz tekuinu zapaaju se slijedee osnovne pojave:
u neposrednoj blizini brodskog trupa formiraju se vrtlozi zbog trenja vode o brodski
trup (granini sloj),
po krmi broda opaaju se veliki virovi,
stvaraju se valovi koji prate brod.
61
pritisaka (tlakova) RP;
privjesaka RPR;
Otpor trenja
osnovna komponenta ukupnog otpora za veinu brodova te iznosi od 50% do 90% od
ukupnog otpora.
posljedica je viskoznosti vode
u tankom sloju vode uz povrinu tijela, koji se zove pogranini sloj, odvija se prijenos
energije s broda na okolnu vodu i generiranje otpora trenja.
pogranini sloj se proiruje od krme prema pramcu jer se poveanjem duljine broda
sve vea povrina vode obuhvaena trenjem
na otpor trenja utjee slijedee:
hrapavost vanjske oplate broda, utjee 15 do 20%
veliina podvodne povrine,
brzina broda,.
duina broda,
Vrste otpora
Reynoldsov broj
bezdimenzionalni broj: Re = (Lv) /
L = duljina broda [m]
v = brzina broda [m/s]
= koeficijent viskoznosti [m2/s] ovisi i o gustoi tekuine
= dinamiki koeficijent viskoznosti [Ns/m2]
temeljem ovog broja se npr. odreuje ako se radi o vrlo brzom brodu ili o
deplasmanskom brodu.
Otpor valova
nastaje zbog otpora vode koja se odupire promjeni vlastitog stanja.
poveanjem brzine broda, poveavaju se valovi, odnosno otpor valova.
razilazni valovi
popreni valovi.
broj razilaznih i poprenih valova se mijenja s brzinom broda
valovi se javljaju samo kod brodova koji plove povrinom
otpor valova ovisi o:
poveanju brzine (raste veliina i
otpor poprenih valova)
formi broda,
poveanjem duine broda
smanjuje se otpor valova
pramanom bulbu
pri veim brzinama smanjuje
otpor i do 18%
Otpor broda
Otpor pritisaka (virova)
strujnice vode na krmi ne prianjaju tono uz formu trupa broda.
62
tlak na krmi nema istu vrijednost kao i tlak na pramcu pa razlika tlakova ini otpor
virova.
ovisi o brzini i formi krme
Otpor zraka
zbog kretanja nadvodnog dijela broda kroz
izgraditi to nie nadgrae,
zaokruiti nadgrae i dati mu strujni oblik, koliko je to mogue,
izvesti strukturu nadgraa stupnjevanu prema pramcu i prema krmi.
Otpor privjesaka
zajedniki otpor ljuljne kobilice, skrokova, kormila, stabilizatora i sl.
63
2-strujna kapa;
3-propelerna osovina;
4-krilo propelera
pri plovidbi mora biti dovoljno uronjen u vodu kako ne bi uzrokovao usisavanje
zraka, te da ne bi izlazio iznad povrine vode kod malog pramanog trima ili pri posrtanju
broda na valovima.
Maksimalni promjer propelera je 0,7 gaza na KVL.
Voith-Schneiderov propeler
sastoji se od etiri ili est lopaticarasporeenih po obodu okomito na plou
vodoravnoga rotirajueg kotaa.
Rotacijom kotaa voda struji oko lopatica i stvara poriv, ija veliina i smjer ovise o
poloaju lopatica.
slui ujedno i kao kormilo.
komplicirana konstrukcija, velika teina, osjetljivost prema oteenjima i visoka
cijena.
ugrauje se u brodove kojima je od primarne vanosti dobra sposobnost upravljanja
Vijak u sapnici
na brodovima koji moraju imati mali gaz
npr. remorkeri
vijak manji od optimalnog.
poboljanje stupnja djelovanja vijka.
Jet-propulzija
ubrzava vodu koristeu pumpu koja se
nalazi unutar broda, umjesto da koristi
vijak koji se nalazi izvan broda.
64
Voda se usisava na dnu broda, ubrzava
u pumpi i izbacuje na krmi
stvarajui potisak ili poriv.
vrlo je dobra upravljivost
unutarnja povrna pumpe i brzine
su jako velike, to ima za posledicu velike gubitke.
stupanj korisnog djelovanja manji nego kod otvorenog vijka.
Ugradnjom jet (vodomlaznog) propulzora na vrlo brze poludeplasmanske brodove (>
30 v.) istisnine vee od 100 tona ukupna iskoristivost propulzije vea je nego za
konvencijonalni otvoreni vijak.
jedini je nedostatak to brodovi s vodomlaznim propulzorom stvaraju visoke
razizlazne valove, za oko 15 do 20% vi.e od valova koje stvara isti brod s ugraenim
otvorenim konvecijonalnim vijkom.
Pramani propeler
bow thruster
popreno postavljeni vijak na pramanom djelu broda
olakava manevriranje
vijak smjeten u tunelu a na stijenkama (trupu) moe biti mrea ili poklopac kako bi
se smanjio otpor tijekom plovidbe
moe se ugraditi jedan ili vie propelera.
Kavitacija
Uslijed pada tlaka vode oko lopatica vijka na vrijednost tlaka isparavanja vode
pojavljuju se mjehurii pare kavitacija.
Mjehurii pare bivaju noeni u podruje vieg tlaka, gdje implodiraju (ponovo se
pretvaraju u kapljevitu fazu) pri emu ako implodiraju u blizini lopatica vijka dolazi i do
oteenja stijenke vijka.
Kavitacija se prvo javlja na vrhovima krila gdje je najvea brzina strujanja
Posljedice kavitacije
1) Pad uinkovitosti propelera
2) Oteenja vijka
3) Vibracije
4) Buka
65
Oznake nadvoa i naprezanje broda
STCW A III/2
Osnove brodogradnje, 3.B.
Nadvoe broda
Freeboard
vertikalni razmak izmeu gornjeg ruba najgornje neprekinute palube i razine mora.
mjeri se na polovici duljine broda.
vano za stabilnost broda, osobito pri plovidbi u olujnome moru.
toliko visoko da se valovi prilikom ljuljanja ne mogu preljevati preko palube
kod trgovakih brodova stabilnost raste do poprenog kuta nagiba oko 40 to
priblino odgovara poloaju kad rub gornje palube zahvaa (grabi) more.
kod uzdunih naginjanja vea visina nadvoa spreava ugroavanje plovnosti broda
pri podvodnim oteenjima te spreava zaronjavanje u val pri jaem posrtanju.
VEI GAZ = MANJE NADVOE
VISINA NADVOE = GAZ;
NADVOE = VISINA GAZ
Povijesni razvoj
pri odreivanju nadvoa kroz povijest dolazilo je do sukobljavanja elja
brodovlasnika na jednoj te interesa osiguravajuih drutava na drugoj strani.
brodovlasnici su oduvijek eljeli to vie iskoristiti nosivost broda zanemarujui pri
tome nadvodnu visinu
osiguravajua drutva su teite stavljala na sigurnost plovidbe.
este pomorske nezgode uzrokovane prekrcanou broda bile su razlogom da se
nadvoe pone regulirati zakonom.
1833. Lloyds Rule tri palca nadvoa za svaku stopu gaza
Konvencija LOADLINE
International Convention on Load Lines
trenutno vaee izdanje iz 1966.
izuzea:
ratni brodovi
brodovi krai
jahte
ribarski brodovi
plovidba rijekama i manjim jezerima
obvezni pregledi:
osnovni
obnovni
redoviti
Prilog I Odreivanje teretnih linija
naelo pretpostavljene vrstoe gradnje broda
nepropusnost
zatita posade
razliiti uvjeti za ovisno o vrsti tereta
posebni uvjeti za prijevoz tekuina
uvjeti za sve druge brodove
posebne odredbe za brodove koji prevoze drvo
Konvencija LOADLINE
66
Prilog II podruja plovidbe
karta s podrujima svijeta u kojoj
je vidljivo do koje oznake
se smije krcati teret
stalne zone i povremene zone
(za odreeno doba godine)
vano za planiranje putovanja, jer se temeljem podruja plovidbe zna koliko se smije
tereta (i zaliha) ukrcati na brod
Konvencija LOADLINE
Prilog III primjerci svjedodbi
67
Raspodjela tih sila po duljini broda nije jednaka
Razlika tih vrijednosti, koja se javlja na odreenom poprenom presjeku broda, daje
poprenu silu ili silu prekida (shear force)
Poprena sila (sila prekida, engl. Shearing Forces) neke toke ili mjesta (pozicije
broda) je:
sila koja djeluje vertikalno u toj toci.
ukupna teina na kraju lijeve ili desne strane neke pozicije (duine), to jest teine
odreene kao razlika izmeu sile koja djeluje vertikalno prema dole i vertikalno prema gore.
naprezanja unutar materijala sa tendencijom loma ili uzdunog prekidanja.
mjeri se u tonama.
68
Kljuni problem brodogradnje Uzduna vrstoa broda na valovima.
kvazi statiki pristup koji daje neke smjernice o ponaanju brodskog trupa sa
stajalita uzdune vrstoe
brod se postavlja na odabrani val ili valove kao da se trenutno zaustavio na njemu
proraun uzdune vrstoe provodi se kao i za mirnu vodu, samo to se umjesto ravne
povrine vode, primjeni valovita povrina,
obino za brod na valnom brijegu i za brod na valnom dolu.
69
L - duljina broda u metrima
- istisnina u tonama
g=9.81 m/s2 - konstanta gravitacije
Utjecaj valova na brodsku konstrukciju, posrtanje
Udaranje pramca o valove i podrhtavanje trupa na uzburkanom moru (slamming)
Plovidba broda na nemirnom moru esto uzrokuje visoke amplitude uzdizanja pramca
koje ovise o:
dinamikim karakteristikama broda
njegovoj brzini i
stanju mora.
U odreenim okolnostima valovi udaraju u ravni pramani dio dna (engl. slamming)
to dovodi do snanih vibracija (engl. whipping) i predstavlja najkompliciraniji dinamiki
fenomen, a koji moe uzrokovati lokalna oteenja dna ili ope slabljenje vrstoe brodske
konstrukcije.
Udaranje pramca u valove dogaa se samo kad brod plovi u balastu, pa neprikladna
izmjena balasta sekvencijalnom metodom moe biti direktan uzrok toj pojavi.
Divovski valovi
susretanje valova 2-3 ciklona
Prestige
70
9. Strukturna oteenja kao posljedica neopreznog rada sa ukrcajnom/iskrcajnom
opremom
71
brodograditelj daje upute i tabele uz pomo kojih se provjerava da se naprezanja
nalaze unutar doputenih granica.
brodovi uglavnom opremeljeni instrumentima koji rade na principu tenziometra,
mjerei istezanje strukture neizravno daju podatke o svim naprezanjima kojima je
izloen taj dio broda,
asnik palube treba znati pravilno interpretirati podatke.
kompletan proraun bi se sastojao u pronalaenju vrijednosti momenata savijanja sila
(Bending Moments) i poprenih sila (Shearing Forces) na presjeku svakog rebra.
takav proraun bez pomoi raunala bio bi vrlo opsean.
proraun se izvodi samo za karakteristine presjeke.
esto se ispravak zbog deformacije broda radi proraunom prosjenog srednjeg gaza
broda
suma pramanog i krmenog srednjeg gaza i srednji gaz na sredini broda podijeljen sa
2.
ovaj nain prosjeni srednji gaz nije dovoljno uzimao u obzir gaz na sredini broda.
veliko znaenje je dato gazu na sredini broda zato to :
moment maksimalnog savijanja za teretne brodove je u blizini sredine broda,
maksimalna irina broda je na sredini broda.
ispravka zbog deformacija rauna se s jo jednim prosjekom,
novi prosjeni gaz je suma srednjeg prosjenog gaza i srednjeg prosjenog gaza na
sredini, podjeljena sa 2.
72