X.

, POGLAVLJE

STRUJANJE

Procesi strujanja zadiru u niz tehnickih grana, u hidrodinamiku, aero-

dinamiku, mehaniku, toplinu itd. Primjena zakona strujanja je mnogo strana,
na cjevovode, tehniku leta, turbostrojeve (hidraulicke i toplinske) difuzore
i dr. Zadrat cemo se samo na nekim osnovnim postavkama i pojavama na':
uke o strujanju, i to preteno na toplinskim pojavama.

1. OSNOVNE POSTAVKE STRUJANJA

Oblici strujanja, srednja brzina

Ovisno o brzini strujanja, dimenzijama i obliku kanala, kao i o svoj-

stvima tvari koja protjece, strujanje se moe oblikovati kao:
laminarno (slojevito), sl. 23l.
turbulentno (uzburkano), sl. 232.

I Sl. 231.

~~~~:
aj aj

Wsr ~
b) b)
Sl. 232.

Kroz cijev (sl. 23l.a) struji neka bezbojna tekucina. Kroz tanku cijev, s ne-
koliko rupica u smjeru strujanja, proputamo neko sredstvo za bojenje
Pri nekoj manjoj brzini, obojene strujni ce teci ce ravno i neprekidno i nece
se mijeati sa strujnicama bezbojne tekucine, kako je prikazano na sl. 231.a.
Takvo strujanje nazivamo laminarnim. Povecamo li brzinu do neke velicine
WT > WL, obojene strujnice nece vie imati ravan tok. Na nekoj udaljenosti

347
od cjevcice sve ce se struje potpuno izmijeati i tekucina se zamucuje (sl.
232.a). Takvo je strujanje uzburkano - turbulentno. U prvom slucaju
brzine pojedinih cestica usmjerene su u pravcu strujanja, a pri turbulenciji
one se gibaju u svim smjerovima. Pri turbulentnom strujanju moemo jedino
ustanoviti da je rezultiraju ca brzina, tih pojedinacnih nesredenih gibanja,
jednaka brzini prot jecanja mase tvari kroz neki presjek. Brzina pri kojoj
nastupa prijelaz iz laminarnog strujanja u turbulentno ovisi uglavnom o
svojstvima tvari i o dimenzijama i obliku cijevi .
. Iako su pri laminarnom strujanju brzine cestica preteno usmjerene u
pravcu strujanja, postoje znatne razlike u brzini pojedinih slojeva (sl. 231. b).
Zbog trenja o stijenke kanala, brzina cestica u granicnom sloju uz samu sti-
jenku jednaka je nuli. Sloj do njega imat ce neku konacnu brzinu, ali manju
od one u simetrali cijevi gdje je brzina najveca. Te se razlike tumace trenjem
medu slojevima tvari koja protjece. To je trenje izazvano ilavocu (viskoz-
nocu) te tvari.
Pri turbulentnom strujanju, kako se vidi iz sl. 232.b, profil je brzina
jednolicniji nego u laminarnom u inace istim uvjetima strujanja osim, ra-
zumije se, brzine. Uzrok treba traiti u izjednacivanju brzina m~du slojevima,
zbog neprekidnog komeanja i prelijetanja cestica razlicitih brzina iz sloja
u sloj.
Sva se ta razmatranja odnose na tzv. stacionarno strujanje. Uvjet
je da strujanje bude stacionarno (ustaljeno) da se brzine u nekom presjeku
s vremenom ne mijenjaju. Pri nestacionarnom strujanju brzine se neprekidno
mijenjaju, pa su i razmatranja vrlo oteana. Mi cemo se zadrati samo/ na
razmatranjima koja vrijede za stacionarno strujanje. K tome, radi pojedno-
stavnjenja, i pri laminarnom i pri turbulentnom strujanju racunat cemo sa
srednjom brzinom u nekom presjeku, kako je to predoceno na sl. 231.b i
232.b. Ta brzina Wm (u daljnjem tekstu w), bit ce

w =A
V Gv
=A[m/s]

gdje je

V [m 3/S] volumni protok tvari

G [kg/s] protok mase tvari
v [m3/kg] specificni volumen tvari
A [m 2] promatrani presjek kanala.

Jednadba kontinuiteta

Mijenja li se presjek kanala (cijevi) (sl. 233), mijenjat ce se du cijevi i

brzina. U pojedinim presjecima, prema slici, brzine ce biti

W1-
- --,
Gv1.
Al W2-
--,A2
GV2.
- GV3.
W3 -
--,
A3 W4
GV4
=~[m/s].

348
Kako je protok G u svakom presjeku jednak, iz
gornjih jednadbi proizlazi jednadba kontinuiteta

ili opcenito Sl. 233.

w
v
A = konst.

Radi jednostavnosti uvedena je velicina specificni presjek f

A
f= G [m 2s/kg].

To je presjek kroz koji u jednoj sekundi protjece 1 kg tvari (G = I kg/s).

Uvrstimo li taj izraz u jednadbu kontinuiteta, njen oblik se pojednostavnjuje

wf
v
= 1.

Cesto se u praksi prot jecanje definira specificnim protokom

Energija strujanja

Pri promjeni presjeka brzina se, kako smo vidjeli, mijenja. S kvadratom
brzine raste kineticka energija. Taj se prirast energije mora namiriti, prema
zakonu o odravanju energije, iz nekog drugog oblika.
Prema prvom glavnom stavku, dovedena je kolicina topline jednaka
izvrenom radu i promjeni energije.

Q=LlE+W
gdje je

U svakom od presjeka, ukupna ce energija biti

gdje je Sl. 234.

349
 u- unutarnja energija u danom presjeku
2

Ek = G '~ - kineticka energija pripadne brzine w

Ek = G ,~-g - kineticka energija u tehnickom sustavu mjera

Ep - potencijalna energija poloaja, ali koju cemo kod plinova zbog

male specificne teine zanemariti
G - masa plina.
Rad se, prema tome, vri na racun ne samo dovedene topline i promjene
unutarnje energije vec iskoricuje i promjenu kineticke energije,
Ukupna je promjena energije, izmedu dva presjeka 1 i 2 (sl. 234.) za pli-
nove i pare, dakle

L1E = E2 - El = (U2 + Ek2) - (Ul + Ek,)

w/ w/ W22 -w/
L1E=U2+G'T-UI-G'T=U2-Ul+G 2

2 ., 2 2
W2 Wj' W2 - Wl
LIE = U2 + G 19 - Ul - G 19 = U2 - Ul +G - .

Izvreni rad W bit ce jednak izvrenom radu istiskivanja W 2' umanjenom za

utroeni rad utiskivanja W I
W= W2 - WI

gdje je rad utiskivanja zamiljenog stapa u presjeku A 1> 'silom F 1> na putu Sl

W1 =FIs1 =PIAISI =PI VI

arad istiskivanja
W2 =F2s2 =P2A2S2 =P2 V2

pa je ukupno izvreni rad

W = W2 - W 1 = pl V2 - P IVI = G (p 2 V 2 - P I VI)'

Prema prvom je glavnom stavku (Q:= L1E + W), kad uvrstimo izve-
dene izraze
W2_W2
Q = U2 - Ul + G 2 ... I + G (p 2 V 2 - Pl VI)

ili za 1 kg
W22 - Wl2
---2--- + P2V2 -
_ I

q - U2 - Ul T PrVI

350
 i
uz = u + p v, jednadba strujanja za plinove i pare, uz dovodenje topline,
bit ce

q=i2-i 1 ..LW22-W
I _~
2 - 12~.

Ako je strujanje bez dovodenja ili odvodenja energije izvana (q = O), to Je

slucaj kod turbostrojeva, ta ce jednadba glasiti

Prirast kineticke energije strujanja, izmedu dva presjeka,

jednak je padu entalpije izmedu odgovarajucih stanja.

Prikazivanje strujanja u dijagramima i-s i p-v

Adijabatska ekspanzija pri strujanju prikazuje se u dijagramu p-v
jednako kao i kod idealnog parnog stoja (sl. 235).
Tehnicki rad koji se u tom dijagramu prikazuje nije, medutim, ovdje izvren,

nego je od~ovarajuca energija (ll- iz) pretvorena u kineticku (w/ ~w/)

Ta se energija urotorima topli nskih turbostrojeva pretvara u mehanicki rad.
Stoga se pad entalpije oznacuje

odnosno, ako je proces adijabatski, naziva se adijabatskim padom i ozna-

cuje

Na sl. 236. prikazan je

takav adijabatski pad u di-
jagramu i-s, za vodenu I~
paru.

Sl. 235.

p SI. 236.

351
Iz jednadbe

ho=i 1 -z' 2 W?2_W

n-_
2 - 1
2

proizlazi, uz poznati adijabatski pad ha i pocetnu brzinu W1> brzina konacnog

stanja W2

W2 = V 2ho + W 12
W2 = V2gho + W12 (u tehnickom sustavu mjera).

U radu turbostrojeva redovno je pocetna brzina w 1 zanemarivo mala

(nekoliko desetaka m/s) prema brzini W2 (i do 1 000 m/s). Tada se izlazna
brzina oznacuje sa Wo (za w 2 ~ W 1> W 2 = wo), pa se moe pisati

Wo = V2ho [m/s]

gdje je ha adijabatski pad u J.

Svedemo li velicine u gornjem izrazu na odgovarajuce jedinice te izlucimo konstante,

bit ce u tehnickom sustavu mjera

Wo = lhgho = 91,53 Vho [mfs] gdje je ho u kcal.

Strujanje s trenjem

Zbog trenja, stvarna ce izlazna brzina w biti manja

w = ep Wo
ep je koeficijent brzine koji ovisi o obliku i hrapavosti kanala i o velicini brzine.
Dio kineticke energije troi se, dakle, na trenje. Rad je trenja prema
tome

1 (-2
W, =""2 Wo -:- w
2)
=""21 [w o
2
-
(
ep Wo
) 2]

Wt =~w/
2
(1 - ep2)

W, = 2~ W6 (1 - ep2) - u tehnickom sustavu mjera.

Taj se rad trenja pretvara u toplinu koja se vraca pari, ali u obliku to-
plinske energije. Izlazna ce entalpija, dakle, biti veca, a promjena stanja

352
 SI. 237.

ne tece adijabatski. Na sl. 237. predocen je adijabatski pad ho (1-2) i pad s

trenjem h (1-2'). Izlazno stanje mora uvijek biti na izobari izlaznog tlaka P2'
Trenje, f)retvoreno u toplinu predano pari, iz dijagrama iznosi

Ta se energija moe predociti i kao dio adijabatskog pada, kao funkcija nekog
koeficijenta otpora r
Wt =i2, -i2 =;(i1-i2) =;ho

Ako izjednacimo oba izraza za rad trenja te uvrstimo odnos Wo2 = 2ho, pro-
izlazi medusobni odnos koeficijenta otpora ~ i koeficijenta brzine ep

Zadaci

233. zadatak. Kroz dva usporedna cjevovoda istoga unutarnjeg promjera

d = 113 mm protjecu, za tehnoloki proces u nekoj kemijskoj industriji
jednake kolicine od po 2 tjh vodene pare i ugljicnog dioksida. Stanje vodene
pare, oznaci mo je tvari br. 1, dano je velicinama PI = 58,9 Njcm 2 (= 6 ata)
i TI = 473K (tI = 200C). Ugljicni dioksid, tvar br. 2, normalnog je stanja
- a) Kolika je brzina strujanja u prvom (H20) i drugom (C02) cjevovodu?
b) Koliki je specificni presjek, a koliki specificni protok obiju tvari?

Rjeenje. a) U oba cjevovoda presjek je jednak

A 1--A 2-_A_d2J[,_O,1l32'J[,_OOl[
- 4 - A -, m.2]

23 Nauka otoplini 353

a) P2 > Pk' strujanje ce biti bez nekih osobitosti. Brzina na izlazu bit ce
w2 = V 2 Lli, ta ce brzina biti manja od kriticne.
b) P 2 = Pk' strujanje je jednako onom u proirenoj sapnici do najueg presjeka.
c) P2 < Pk' Iako je konacni tlak nii od kriticnog, ekspanzija ce u sapnici
moci teci samo do Pk jer za daljnju bi ekspanziju presjek trebalo proirivati.
Izlazna je brzina jednaka kriticnoj jer se u kineticku energiju pretvorila samo
energija pada entalpije do tlaka Pk' Ta je brzina, dakle, za takav slucaj, uje-
dno i maksimalna, bez obzira na to kako se izlazni tlak snizuje. Daljnja
ekspanzija, od Pk na P 2' vri se izvan sapnice. Ta je ekspanzija, medutim,'
nepravilna - mlaz se raspruje uz vrtloenje i nekontinuirano padanje tlaka.

Parne turbine

Rad parne turbine prikazan je shematski na sl. 241. Stator (dio koji
miruje) sastoji se od veceg broja sapnica rasporedenih po obodu, nasuprot
lopaticama rotora R. Para se kroz kanal K provodi u sapnice, gdje ekspandira.
Tu se toplinska energija pretvara u kineticku. Para velike kineticke energije
prolazi kroz lopaticne kanale rotora, gdje se zbog skretanja mlaza ta energija
pretvara u mehanicki rad. Dobiveni se rad na vratilu O iskoricuje za pogon
generatora ili za vrenje nekoga korisnog rada.

Sl. 242.
~, ~,

s -5

SI. 241.

SI RI II 5211 R2 SI RI II 5211 R2
aj bJ

360
 Krune procese parnih postrojenja u koje je ukljucena parna turbina
razmotrili smo u VIlI. poglavlju. Tamo smo definirali podjelu parnih stro-
jeva s obzirom na izlazni tlak (ispune, kondenzacijske i protutlacne). Druga
podjela parnih turbina razlucuje ih prema nacinu ekspanzije pare u njima na
1. akcijske u kojih para ekspandira samo ustatoru,
2. reakcijske gdje para ekspandira djelomicno ustatoru, a djelomicno u
rotoru.

Na sl. 242. a prikazan je rad dvaju stupnjeva jedne akcijske turbine, s

dijagramom promjene tlaka i brzine. U statorima S 1 i S 2 para ekspandira
(tlak pada) pretvarajuci toplinsku energiju u kineticku (brzib raste). U 1'0-
tm'ima Rj i R2 ta se kineticka energija troi (brzina pada) na vrenje me-
hanickog rada.
U reakcijskoj turbini, sl. 242.b, ekspanzija tece u svim lopaticnim ka-
nalima (tok pada tlaka na slici). Ukupni adijabatski pad h raspodijeljen je
na oba statora i oba rotora (hs! + hR! + hS2 + hR2)
Osim navedenih, postoji niz izvedbi parnih turbina s posebnim kon-
struktivnim i funkcionalnim rjeenjima. No navedeni tipovi su osnova svih
drugih, savrenijih i za specificne uvjete prikladnijih konstrukcija.
Parna turbina je rotacijski stroj, pa u njoj nema velikih oscilirajucih
masa kao kod. stapnih strojeva. Turbostrojevi omogucuju time postizanje
vecih brzina, a time i mnogo vecih snaga. U tome lei i temeljna prednost
parne turbine pred stapnim parnim strojem, koji se u nae vrijeme primje-
njuje jo samo za sasvim specijalne svrhe (npr. u sklopu s klipnom pum-
pom).

Plinske turbine

Rad plinske turbine u osnovnim nacelima ne razlikuje se bitno, u samom

turbostroju, od parne turbine. No sustav krunog procesa bitno je razlicit.
Plinske turbine moemo podijeliti u ove tri osnovne skupine:
1. procesi s otvorenim sustavom u kojem rad u turbini vre plinovi izgaranja;
2. zatvoreni sustavi u kojima to vri komprimirani zrak koji je zagrijavan
toplinom vrucih plinova izgaranja;
Sl. 243,
3. ispuni strojevi koji iskoricuj u za
pogon energiju ispunih plinova iz
stapnih toplinskih strojeva (s unu- gori."

tat'njim izgaranjem).
Na sl. 243. shematski je predocen
rad otvorenog sustava, Kompresor K
tlaci zrak u komoru za izgaranje Ko,
Ovamo se dovodi i gorivo koje izgara- G
njem povisuje unutranju energijuzra- r'\ I T K

ka, odnosno nakon izgaranja energiju

plinova. Ta se energija iskoristi u
turbini za vrenje mehanickog rada. Iz

361
turbine se plinovi isputaju u atmosferu. Na vratilu turbine vezan je generator
za proizvodnju elektricne energije i kompresol' kojemu je svrha da kompri-
mira zrak za izgaranje. Za uputanje stroja u pogon slui elektromotor M
koji pokrece kompresol' dok turbina ne dostigne potrebnu snagu.

Zadaci

235. zadatak. Pregrijana para, stanja 98 Nfcm2 i 573tK (9 atp i 300C),

ekspandira u sapnici do atmosferskog tlaka. - a) Koje su velicine kriticnog
stanja (Pk, tk' Vk, Wk)? b) Koliki je minimalni presjek sapnice Amin ako je
protok G = 10 000 kg(h? c) Odredite oblik citave sapnice sa specificnim
presjecima (fl,12" 19,110)' racunajuci presjeke za svaki pad tlaka od
LI P = 9,8 Njcm 2 (= 1 at). d) Nacrtajte dijagram promjene presjeka, brzine
i volumena du sapnice.

Rjeenje. a) Para je pregrijana, omjer je kriticnog i pocetnog tlaka

Pk = 0,546
Pl
pa je
Pk = 0,546 Pl = 0,546 . 98 = 53,5 [Njcm 2]

p< = 0,546 P 1 = 0,546 . 10 = 5,46 [ata].

od zadanoga pocetnog stanja 1 povlacimo u i-s dijagramu adijabatu (oko-

micu) do izobare kriticnog tlaka te iz njega otcitavamo velicine kriticnog
stanja k
Vk = 0,42 [m 3jkg]
Tk = 495 [OK]

tk = 222 [0C].

Isto tako iz i-s dijagrama otcitavamo i pad entalpije 1 - k

LI ik = il - ik = hk = 151,5 [kJjkg]
Llik = i, - ik = hk = 36,2 [kcal/kg]

a iz skale priloene dijagramu, kriticnu brzinu

Wk = 550 [mjs].

b) Prema prijanjim razmatranjima, minimalni ce presjek biti tamo gdje

para dostie kriticno stanje. Taj presjek treba, dakle, prema jednadbi kon-
tinuiteta, racunati s velicinama tog stanja

GVk
Amin = ---w;:-

362
 gdje je protok G konstantna velicina

G = 10000
3600 = 2,78 [kg/s]
pa Je

c) Oblik sapnice moe se odrediti tako da se promatra stanje pare na nekoliko

mjesta u toku ekspanzije. Promatrat cemo njenu promjenu stanja za svaki
pad tlaka od 9,81 N/cm2 (1 at). Pri tome, iz i-s
dijagrama otcitavat cemo:
- pad enta1pije pocevi od pocetnog do danog stanja jer brzina raste
neprekidno, a ne u skokovima.
- specificni volumen stanja pare u svakom od tih presjeka.
Kako je za specificni presjek f, protok G = 1 kg/s, pripadne ce povrine
presjeka biti

Racun cemo, radi preglednosti, izvesti tab1icno

--
--
--
-~--
-
Wn
110
428
655
503
240
344
968
742
Stanje
582
49
837
.dn
32,3 249735684,0
169,540,5
mm
0,000820
467,0
214,3
31,8
31,4
34,4
0,2922,0
127,530,5
29,3
58,6
46,5
39,3
0,000795
0,000774
78,4
0,000930
0,001690
0,001
274,065,5
347,083,0
92,159,8
88,2
39,2
68,6
0,32
33,70,52
10,39
0,000890
29,4
0,66
0,000773
38,7
0,001175
980,45
19,6
0,90
111,5
m/s 0,35
1,64
51,2
7,0
mm2
m2
in
9,8
---
1210
795
774
930
1690
890
in pare
773
1175
'210
-- -- ---
8200,26Vn h1-n m3/kg
-- --
--
--
I

1 kJ/kg I kcal/kg
lak

d) Na sl. 244. nacrtana je sapnica u obliku dobivenom proracunom u gor-

njoj tablici.

363
 v w f
SJ. 244.
mJ/kg m/sek mm2

;,61
V~ 1000
900
1,2 15000
800
1,0 700 Na istoj slici ucrtan je i
dijagram, sa krivuljama:
600 10000
0.8
500 - prirast brzine w;
0.6 ;'00 brzina, kako smo i pretpo-
300 5000 stavljali, raste, do kriticnog
Q~
200 stanja, sve sporije;
Q2 I
100 I - prirast volumena v
koji od kriticnog stanja, ka-
(ata)
ko se vidi iz dijagrama, ima
sve bri prirast;
- promjena povrine
presjeka sapnice, s izrazi-
tim minimumom kod kri-
ticnog stanja (PK)'
Dijagram je nacrtan s vri-
jednostima iz gornje tabli-
ce.

3. VJEBE
236. zadatak. U kemijskoj industriji provode se kroz tri cjevovoda hsicena
vodena para, amonijak i duik. Da bi otpori strujanja bili podjednaki, po-
trebno je da u sva tri cjevovoda bude brzina jednaka i da iznosi 20 m/s. -
a) Koliki je specificni presjek (f m 2 s/kg) u svakom od cjevovoda ako su sve
tri tvari istog tlaka 39,2 N/cm2 (3 atp) i iste temperature? b) Koliki je speci-
ficni protok svake od zadanih tvari? c) Koliki je potreban promjer svake
cijevi ako u prvoj protjece 3 tih vodene pare, u drugoj, 0,1 tih amonijaka, a
u trecoj 1 tih duika?
237. zadatak. Za koliko se pro-
SJ. 345.
mijene velicine koje se trae u
prethodnom zadatku ako je: a)
tem peratura tvari 523K(2 50C) ;
b) tlak svake od tvari 19,6 N/cm2
(1 atp)?
_ 9,81N/cm2(1 ato}
238. zadatak. Zadano je struja-
-----~~ w2 . ----W2=1000m/sek
nje prema sl. 245. Vodena para
~ danog stanja ekspandira do tlaka
od 9,81 N/cm 2 (1 ata), bez vr-
enja rada, cime se znatno povecava kineticka energija. - a) Koliki je adi-
jabatski pad ha? b) Koliki je koeficijent brzine ep? c) Koliko se energije, pri
tom strujanju, troi na trenje? d) Koje je izlazno stanje pare (p, t, v, x, i)?

364