Professional Documents
Culture Documents
FM Eseji DOBRA!!!!!!!!!!!!
FM Eseji DOBRA!!!!!!!!!!!!
FINANSIJSKOG MENADMETA
1
Prosjecna vrijednost firme, odnosno procjena vrijednosti imovine
Osiguranje, pribavljanje potrebnih sredstava za finansijske i poslovne aktivnosti firme
Pracenje realizacije tekuce i razvojne politike
Analiza poslovnih i finansijskih pozicija firme
Pracenje izmirenja finansijskih obaveza firme
POSLOVNA OKOLINA
FINANSIJSKA OKOLINA
2
Sva preduzea posluju unutar finansijskog sistema koji se sastoji od mnotva institucija i
trita. Finansijsko trite jesu sve institucije i postupci koji povezuju kupce i prodavce
finansijskih instrumenata. Svrha finansijskih trita je efikasna alokacija tednje krajnjim
korisnicima. Finansijska trita mogu se podijeliti na Trite Novca i Trite Kapitala.
Trite novca se odnosi na kupovinu i prodaju kratkoronih korporacijskih i vladinih
dunikih vrijednosnih papira. Trite kapitala se bavi relativno dugoronim dunikim i
vlasnikim obveznicama i dionicama. Unutar trita novca i kapitala postoje primarno i
sekundarno finansijsko trite. Primarno finansijsko trite je trite na kojem se prvi put
kupuju i prodaju novi vrijednosni papiri, tj trite novih emisija. Sekundarno finansijsko
trite je trite postojeih a ne novi vrijednosnih papira.
Tok sredstava od tedia ka investitorima u realnu imovinu moe biti direktan, a ako postoje
finansijski posrednici taj tok moe biti i indirektan.
Finansijski Posrednici su finansijske institucije koje primaju novac od tedia i ta sredstva
koriste za odobravanje zajmova i druge finansijske investicije u njihovo ime. Finansijskih
institucije su Komercijalne Banke, tedne Institucije, Osiguravajua Drutva, Penzijski
Fondovi, Finansijske Institucije i Uzajamni Fondovi. Depozitne institucije komercijalne
banke najvaniji su izvor sredstava za preduzea u cijelini. Banke od pojedinaca, kompanija
i vlada primaju depozite, te za uzvrat odobravaju zajmove. Osiguravajua drutva bave se
prikupljanjem periodinih uplata od onih koje osiguravaju u zamjenu za osiguranje isplata
ako nastanu sluajevi obino sa neeljenim posljedicama. Ostali finansijski posrednici
penzioni fondovi i ostali mirovinski fondovi primaju doprinose od zaposlenih i poslodavaca.
Te doprinose fondovi investiraju, te umirovljenim radnicima periodino isplauju
kumulativne iznose ili anuitete. Odreene finansijske institucije obavljaju potrebnu
brokersku funkciju. Kada brokeri spoje strane koje trebaju stedstva sa onima koje imaju
tednju, oni djeluju kao agenti ili posednici. Investicijski Bankari su posrednici koji su
ukljueni u prodaju korporacijskih dionica i obveznica. To je finansijska institucija koja
kupuje po fiksnoj cijeni na fiksni datum nove vrijednosne papire za daljnju prodaju.
Hipotekarni bankari su finansijske institucije koje kupuju hipoteke prvenstveno za daljnu
prodaju. Kupovine i prodaje finansijske aktive obavljaju se na sekundarnom tritu.
Transakcije na tom tritu ne poveavaju ukupan iznos finansijske aktive u prometu, ali
poveavaju likvidnost aktive i poboljavaju kvalitet primarnog trita.
POREZNA OKOLINA
Na mnoge poslovne odluke porezi uticu direktno ili indirektno. Lokalna ili drzavna vlast
uticu na ponasanje preduzeca i njihovih vlasnika svojom poreznom moci.
3
Kompanije ne vole placati porez, te ce iskoristiti sve olaksice i kredit koji zakon dopusta.
Porezna uprava je stvorila posebne poreze kako bi osigurala da oni koji imaju korist od
poreznog zakona plate minimalni iznos. Taj se porez zove AMT.
Amortizacija
To je sistemna alokacija troskova kapitalne imovine tijekog odredjenog razdoblja za svrhe
finansijskog izvjestanja, porezne svrhe ili oboje. Amortizacija umanjuje oporezivu dobit.
Postoje odredjene metode obracuna amortizacije, a to su:linearna amortizacija koja
predstavljametodu amortizacije kojom se rashodi raspodjeljuju u jednakim iznosima.
Ubrzana amortizacija- metoda amortizacije koje troskove kapitane imovine otpisuje brze od
linearne amortizacije.
Amortizacija smanjivanjem salda metoda amortizacije koja zahtjeva da se godisnji trosak
temeljen na fiksnom postotku knjigovodstvene vrijednosti, umanjene za amortizaciju,
obracuna na pocetku godine na koju se odnosi amortizacijski trosak. Opca formula za
odredjivanjem amortizacijskog troska za bilo koje razdoblje: m(1/n)NBV m-mutiplikator, n
je amortozacijski vijek trajanja, NBV neto knjigovodstvena vrijednost imovine na pocetku
imovine.
Prihodi od dividendi
Kompanija moze imati udio u drugim kompanijama. Ako prima novcanu dividendu
(novcana raspodjela dionicarima obicno na tromjesecnoj osnovi.) obicno je 70 % te
dividende izuzeto od oporezivanja. Porezni zakoni dopustaju takva porezna izuzimanja za
korporacije ali ne i za fizicke osobe kako bi se pomoglo u smanjivanju efekata
multiplikacijkog oporezivanja istih zarada.
4
Prenos gubitka
Ako korporacija ostavri neto poslovni gubitak on se moze prenijeti 3 godine unazad i 15
godina unaprijed kako bio se za te godine kompenzirala oporeziva dobit. Gubitak koji se
prene unazad prvo se mora primjeniti na najraniju predhodnu godinu.
Potpoglavlje S
Potpoglavlje S Kodeksa porezne uprave omogucuje vlasnicima malih korporacija-one koje
imaju 35 ili manje dionicara- da izaberu mogucnost oporezivanja kao S korporacije.
Vlasnici imaju mogucnost iskoristavanja pravnih prednosti koje nudi korporacija, te mogu
izbjeci porezne nedostatke sto proizilaze iz korporacijskog oblika. Oni jednostavne
korporacijske profite proglas kao osobne dohotke na pro rata osnovi te placaju odg porez na
tu dobit, i tim postupkom se eliminira dvostruko oporezivanje.
5
Te su dvije vrijednosti vrlo rijetko jednake, ponekad je kompanija stvarno vrijednija
mrtva nego iva. Knjigovodstvena vrijednost imovine jeste raunovodstvena
vrijednost imovine troak imovine umanjen za akumuliranu amortizaciju.
Knjigovodstvena vrijednost preduzea jednaka je dolarskoj razlici izmeu ukupne
imovine preduzea i njegovih obaveza i prioritetnih dionica koje se nalaze u bilansu
stanja. Poto se knjigovodstvena vrijednost temelji na istoriskim vrijednostima ona
moe imati vrlo malo veze sa trinom vrijednou imovine ili preduzea. Trina
vrijednost imovine je trina cijena po kojoj se trguje imovinom na otvorenom tritu.
Trina Vrijednost vrijednosnice je trina cijena vrijednosnice, a Stvarna Vrijednost
vrijednosnice je ona cijena vrijednosnice koja bi trebala biti, s obzirom na sve
relevantne faktore kod procijene vrijednosti, odnosno stvarna vrijednost vrijednosnice je
njezina ekonomska vrijednost
Obveznice koje daju vjenu rentu su obveznice koje nikad ne dospijevaju. One imaju
neogranien ivotni vijek.
6
Obveznica bez kupona- obveznica koja ne odbacuje kamatu ali se prodaje uz veliki popust
na njenu nominalnu vrijednost; prua kompenzaciju investitorima u vidu poveanja
vrijednosti (aprecijacije) obveznice. Ostvaruje prinos koji se sastoji od postupnog
poveanja vrijednosti vrijednosnice u odnosu na njezinue poetnu kupovnu cijenu koja je
nia od nominalne sve dok se ne otkupi po nominalnoj vrijednosti na datum dospijea.
Prioritetne dionice predstavljaju dionice koje obeavaju (obino) fiksnu dividendu, ali u
okviru diskrecije poslovodnog odbora.
Prioritetne dionice imaju prioritet nad obinim dionicama kod isplate dividendi i prioritetno
pravo nad sredstvima.
Konstantan rast
Bez rasta
Faze rasta
7
Model konstantnog rasta pretpostavlja da dividende rastu vjeno po stopi g.
Model faze rasta je model oekivanog rasta dividendi takav da model konstantnog rasta
nije prikladan. Neka preduzea mogu imat natprosjeni rast tijekom odreenog broja
godina.
8
Odnos cijena obveznice - prinos
Kada rastu kamatne stope, rastu i trino zahtijevane stope povrata a cijene obveznica
padaju.
Kada kamatne stope padaju, onda trino zahtijevane stope povrata padaju a cijene
obveznice rastu.
Izraunavamo kP tako to je
kP = DivP / P0
Rjeenje za ke tako da
ke = ( D1 / P0 ) + g
9
7. Oekivani prinos, standardna devijacija i koeficijent varijacije
Oekivani prinos
R=
i 1
( Ri ) / ( n )
n
(R i R) 2
i 1
( n)
Standardna devijacija
10
n
( Ri R) 2 ( Pi )
i 1
Koeficijent varijacija
CV = / R
Nesklonost prema rizika je izraz koji se upotrebljava za investitora koji za vei rizik,
zahtjeva i vei oekivani prinos. To znai da rizinije investicije moraju ponuditi vee
oekivane prinose od manje rizinih investicija da bi ljudi u njih ulagali. Da bi ste imali
manji rizik, morate prihvatiti one investicije koje imaju manje oekivane prinose. Za
pojedince koji su neskloni riziku razlika izmeu ekvivalenta sigurnosti i oekivane
vrijednosti investicije je premija na rizik, to je dodatni oekivani prinos koji rizina
investicija mora ponuditi investitoru da bi je prihvatio.
11
10. Diverzifikacija rizika
Ideja diverzifikacije je da se rizik rasporedi izmeu razliitih oblika imovine ili investicija.
Iako nas upuuje na pravi smjer, to je poprilino naivan pristup diverzifikaciji. Stvar je u
tome da jednostavna diverzifikacija ignorira korelaciju ( ili kovarijansu) izmeu prinosa na
vrijednosnice. Portfolij koji se sastoji od 10 vrijednosnica moe predstavljati dionice samo 1
industrije iimati visokokorelirane prinose. Potfolij od 5 vrijednosnica moe predstavljati
razliite djelatnosti iji su prinosi na vrijednosnice niskokolerirane i stoga ima niu
varijabilnost prinosa na portfolij.
Znaajna diverzifikacija kombinira vrijednosnice tako da se smanji rizik. prinosi su za
vrijednosnicu A ciklini tako da se kreu u smjeru kao i ukupno gospodarstvo. Prinosi su za
vrijednosnicu B pomalo kontraciklini. Na taj nain prinosi su za te 2 vrijednosnice
negativno korelirani. Jednaki iznosi investirane u obje vrijednosnice smanjit e dispreziju
prinosa na portfolij investicija. Koristi od diverzifikacije, u smislu smanjivanja rizika,
postoje sve dotle dok vrijednosnice nisu savreno , pozitivno korelirane. Investiranjem na
svjetskim finansijskim tritima moe se postii vea diverzificiranost nego investiranjem u
vrijednosnice samo 1 zemlje. Teajni rizik i ostali rizici poveavaju uinak diverzifikacije.
Ako imamo samo jednu dionicu u portfoliu , tada je rizik portfolia jednak standardnoj
devijaciji te jedne dionice. Kako se broj dionica u portfoliu poveava , ukupni rizik portfolia
se smanjuje i to po opadajuoj stopi.
Ukupni rizik portfolia = sistemski rizik + nesistemski rizik
Sistemski rizik Nastaje zbog rizinih faktora koji utiu na cijelo trite a to su : promjene u
nacionalnoj privredi , porezna reforma i promjene u svjetskoj energetskoj industriji. Ovaj
rizik utie na sve vrijednosne papire , nemoe se izbjei i zato se ne moe diverzificirati , tj,
moe se oekivati premija za rizik.
Nesistemski rizik Je rizik koji je jedinstven za odreenu kompaniju ili djelatnost. Ovisi o
ekonomskom , politikom okruenju. ( trajk zaposlenih , pojava novih konkurenata itd ).
Moe se smanjiti ali ga je i mogue uspjeno tretirati diverzifikacijom.Tj. ne oekuje se
premija za rizik.
Model procjene kapitalnih sredstava - CAPM, odreuje odnos izmeu oekivanog prinosa
od rizinog ulaganja i sistemskog rizika tog ulaganja u uslovima trine ravnoteze.
Sistemski rizik se ne moe izbjei diverzifikacijom. to je sistemski rizik v.p. vei , to e
investitor oekivati vei prinos na v.p. Ovaj model pokuava izmjeriti ponaanje trita ,
jednostavan je te se moe primjeniti na stvarni ivot.
U takvim uslovima oekuje se od investicije da obezbijedi prinos koji je proporcionalan
veliini sistemskog rizika.
12
Rizinost ulaganja determiniu 2 faktora: beta koeficijent kao mjera sistemskog rizika
ulaganja u odnosu na diverzificirani portfoio predstavljen indexom posmatranog trita, dok
je rizinost samog trita opisana premjom za rizik, koja je razliita za razliita trita.
pravca koji opisuje odnos izmeu dodatnih prinosa na projekat k i prinosa na trini
portfelj.
Tekoa u primjeni pristupa CAPM u izboru projekata jeste procjena bete za projekat.
Izvoenje karakteristinog smjera temelji se na prinosima razdoblja za dionice i na
prinosima za trini portfolio, s toga je neophodno da se procjene prinosi razdoblja projekta
u terminima njegovih tokova novca po razdobljima i njihove promjene u vrijednosti od
poetka svakog razdoblja do kraja tog razdoblja.Problem je naravno u procjeni vrijednosti
projekta od razdoblja do razdoblja. Na alost , za imovine kojima se trguje javno , ne mogu
se direktno procjeniti vrijednosti , pa se ni beta ne moe izraunati.
Za velike se projekte esto mogu identificirati one kompanije kojima se javno trguje , a koje
su u cjelosti ili u veem djelu angairane u operacijama istog tipa. Vano je da se identificira
ona kompanija ili kompanije s takvim karakteristikama sistemskog rizika koje su sline
onima to ima projekt to se razmatra
Bilans stanja je saetak finansijskog stanja preduzea na odreeni datum, koji pokazuje da
je ukupna imovina=ukupnim obavezama + dioniarska glavnica. Bilans stanja se dijeli na
aktivu i pasivu. Aktiva sadri imovinu: stalna i tekua sredstva. Novac i novani ekvivalenti
najlikvidniji su dijelovi imovine. Novani ekvivalenti su vrlo likvidni kratkoroni utrivi
vrijednosni papiri koji se mogu odmah konvertovati u poznate novane iznose i kojima je u
pravilu ostalo tri mjeseca do dana dospijea ili manje.
13
Potraivanja od kupaca su po likvidnosti jedan korak iza novca, dok su zalihe dva koraka
iza. Fiksna imovina, dugorone investicije i ostala dugorona imovina su najmanje likvidni.
U pasivi se nalaze obaveze i kapital preduzea. Obaveze se dijele na kratkorone moraju
se platiti u roku jedne godine, i dugorone rokovi plaanja su dui od jedne godine.
Dionika glavnica razlika izmeu ukupne imovine i ukupnih obaveza. Alternativno,
knjigovodstvena vrijednost obinih dionica kompanije (al pari) plus premija na uplaeni
kapital i zadrana dobit. Zadranu dobit ine svi akumulirani profiti od osnivanja
kompanije, a nakon odbitka dividendi, dakle, dobit koja je zadrana (ili reinvestirana) u
preduzee.
Pokazatelji likvidnosti
Odnosi likvidnosti upotrebljavaju se za mjerenje sposobnosti preduzea da podmiri svoj
kratkorone obaveze.Oni usporeuju kratkorone obaveze s kratkoronim izvorima
dostupnim za podmirenje tih obaveza.Pokazatelji likvidnosti obuhvataju:
14
1. pokazatelje utemeljene na osnosu tekue aktive i tekue pasive
a) tekua likvidnost
b) radno raspoloivi kapital
c) ubrzana likvidnost
a) Broj obrta zaliha predstavlja odnos trokova za prodane zalihe i prosjenog stanja
zaliha. Pokazuje koliko se puta prosjena vrijednost zaliha pretvori u potraivanja od
kupaca u toku jedne poslovne godine.
Pokazatelji solventnosti
15
gdje je: S = raspoloiva novana sredstva na odreeni dan (novana sredstva na odreeni
dan uveana za sve novane prilive tog dana )
O = ukupno dospjele obaveze tog dana
Polazei od predhodnog obrasca mogue je definisati:
Optimalnu solventnost- raspoloiva novana sredstva kojima preduzee uspjeva
podmiriti svoje dospjele obaveze, uz ostatak rezerve solventnosti za neoekivane obaveze
Pretjeranu solventnost- raspoloiva novana sredstva znatno premauju njegove
dospjele obaveze, dakle ekonominost i rentabilnost preduzea su narueni.
Graninu solventnost- rasploiva novana sredstva su jednaka dospjelim obavezama
Privremenu insolventnost- preduzee nema dovoljno raspoloivih novanih
sredstava da podmiri svoje dospjele obaveze
Trajnu insolventnost prduzea- situacija u kojoj se nad preduzeem provodi steaj,
odnosno likvidacija.
Kada se koristi izraz obrtni kapital pod njim se opcenito podrazumjeva neto obrtni kapital,
koji predstavlja novanu razliku izmeu tekue imovine i tekuih obaveza. On je jedan od
pokazatelja razmjera do kojeg je tvrtka zatiena od problema nelikvidnosti.
Bruto obrtni kapital- investicija tvrtke u tekuu imovinu( u obliku gotovine, utrivih
vrijednosnica, potraivanja i zaliha)
16
R
a Politika A
z
i Politika B
n
a Politika C
i
m
o Tekuca imovina
v
i
n
e
Proizvodnja( jedinice)
Medjutim taj odnos nije linearan: tekuca se imovina povecava opadajucom stopom u
odnosu na proizvodnju. Potrebno je vece proporcionalno ulaganje u tekucu imovinu kada se
proizvode samo nekoliko jedinica proizvoda nego kasnije kada preduzece moze efikasnije
koristiti svoju imovinu. Ako izjednaimo likvidnost sa konzervativnou politika A je
najkonzervativnija, jer kod svih razina proizvodnje politika A omoguuje veu tekuu
imovinu nego bilo koja druga politika. to je vea razina tekuce imovine, veca je likvidnost
preduzeca, kad je sve ostalo jednako. Politika C je najmanje likvidna i moe biti oznaena
kao agresivna Znaaj politika obrtnog kapitala u odnosu na likvidnost :
Visoko <--------------> Nisko
__________________________
Likvidnost politika A politika B politika C
Profitabilnost politika C politika B politika A
Rizik politika C politika B politika A
17
obaveza.Politika C je najrizinija politika obrtnog kapitala.Ona je takoer politika koja
naglaava profitabilnost nad likvidnou.
18
Proporcionalnost rizika i trokova- razlike u riziku izmeu kratkoronog i dugoronog
finansiranja moraju biti izjednaene s razlikama u trokovima kamata.to je dugoroniji
raspored dinamike dospjea dugovanja preduzea vjerovatnije je da e finanisiranje biti
skuplje. Imamo obrnuto proporcionalni odnos rizika i profitabilnosti. Kratkorocnja
dugovanja uglavnom nose veci rizik nego dugorocna dugovanja, ali i manji trosak. Na
granicu sigurnosti koju je preduzece postavilo moze se misliti kao na razliku izmedju
ocekivanih neto tokova novca preduzeca i ugovorenih rata otplate duga i ta granica
sigurnosti ovisi o orjentaciji menadzmenta nasuprot riziku. Odluke menadzmenta odredit ce
onaj dio tekuce imovine koji ce biti finansiran kroz tekuce obaveze, te onaj koji ce biti
finansiran na dugorocnoj osnovi.
Ova politika finansiranja preduzea naziva se konzervativna politika .to je
finansijska politika preduzea konzervativnija troak je vei.
Agresivna finansijska politika je suprotna konzervativnoj finansijskoj politici.Preduzee
finansira dio svoje stalne tekue imovine kratkoronim zaduivanjem.Kao rezultat ono
mora refinansirati taj dug po dospjeu , a to ukljuuje element rizika.Oekivana granica
sigurnosti vezana uz politiku preduzea o mjeavini kratkoronog i dugoronog finansiranja
moe biti pozitivna , negativna i nula.Nula bi bila u sluaju politike zatite. Preduzece moze
stvarati granicu sigurnosti povecavajuci svoju tekucu imovinu, stoga preduzece moze
smanjiti rizik gotovinske nesolventnosti bilo produljujuci raspored dospijeca dugovanja,
bilo ostavljajuci vece svote kratkorocne tekuce imovine. Odrzavanje politike kratkorocnog
finansiranja za potrebe kratkorocne ili privremene imovine, te dugorocnog finansiranja za
potrebe dugorocne, ili stalne imovine ugrozilo skupinu strategija umjerenog rizika-
profitabilnosti sto smo nazivali pristupom zastite finansiranju.
Dospjece
imovine
19
gotovinom). Upravljanje gotovinom podrazumijeva efikasno prikupljanje, raspodjelu, te
privremeno investiranje gotovine. Proraun gotovine slui kao temelj za prognoze o
gotovini i za njenu kontrolu. Preduzee e imati koristi od ubrzanog primanja gotovine i
usporavanja isplate gotovine. Preduzee eli ubrzati naplatu svojih potraivanja tako da to
prije moe imati koristi od novca. Isto tako, preduzee eli platiti svoje obaveze to je
kasnije mogue, a da se odri kreditni poloaj preduzea sa dobavljaima, tako da moe
maksimalno iskoristiti novac koji ve ima. Brojne su metode oblikovane kako bi se ubrzao
proces naplate i provodi se na jedan od sljedeih naina: brza priprema i slanje rauna,
ubrzana plaanja kupaca preduzeu, te skraivanje vremena uplate. Da bi ubrzalo
naplaivanje preduzee moe koristiti kompjuterizovano izdavanje rauna, prethodno
odobrena dugovanja, sistem zakljuanog pretinca. Prethodno odobrena dugovanja
podrazumijevaju zakljuenje ugovora sa kupcem koji doputa da se automatski odbije
dugovanje sa njegovog rauna na odreeni datum, te prenesu sredstva sa kupeve banke na
banku preduzea. Zakljuani pretinac je pretinac koji preduzee ima u banci za primanje
novanih poiljki kupaca. Koncentracija gotovine se provodi kako bi se poboljala kontrola
priliva i odliva gotovine, smanjila neaktivna stanja gotovine, i osiguralo efektivnije
investiranje. Usporavanje isplate gotovine se provodi kroz bankovno odugovlaenje,
kontrolu isplata, udaljenu isplatu.
Preduzea pokuavaju odravati neku ciljanu razinu gotovine kako bi zadovoljila svoje
potrebe za stanjima transakcija i/ili kompenzacija, ali nakon toga preduzea obino
investiraju u kratkorone utrive vrijednosne papire. Portfolio vrijednosnih papira se dijeli
na tri dijela: utrivi vrijednosni papiri u slubi rezervi, vrijednosni papiri koji se dre za
podmirenje kontroliranih odljeva, i slobodni gotovinski dio koji se odnosi na dodatnu
gotovinu koju je preduzee kratkorono uloilo.
Menader portfolia preduzea mora znati da svaka potencijalna kupovina vrijednosnih
papira utie na odreene kljune varijable. Meu najvanijim su sigurnost, utrivost, prinos
i dospijee.
Sigurnost se odnosi na vjerovatnou povrata iste svote novca koja je originalno bila
investirana.
Utrivost vrijednosnog papira vezana je uz vlasnikovu sposobnost da je proda na
sekundarnom tritu tj pretvori u gotovinu u kratkom vremenu bez znaajnih ustupaka u
cijeni.
Prinos ili povrat na vrijednosni papir je vezan za kamatu i/ili aprecijaciju glavnice koju daje
vrijednosni papir. Menader mora biti svjestan rizika kamatne stope tj varijabilnosti cijene
vrijednosnog papira zbog promjene kamatne stope.
Dospijee se jednostavno odnosi na vrijeme trajanja vrijednosnog papira.
20
SRETNO
21