2.

Profesionalna orijentacija finansijsko-raunovodstvenog ekonomiste

Racunovodstvo i revizija:
- Ovlasteni racunovodja,
- Certificirani racunovodja,

Trziste kapitala:
- Investicijski savjetnik,
- Broker-diler
Aktuar,
Poreski savjetnik.

Broker - posrednik na trzistu vrijednosnih papira, koji nastupa u svoje ime, ali za racun
klijenta, sto znaci da je njegova osnovna djelatnost da izvrsava naloge kupovine ili prodaje
vrijednosnih papira.
Diler - trguje u svoje ime i za svoj racun. To znaci da se on pojavljuje direktno kao
trgovac, a ne kao posrednik u kupoprodaji vrijednosnih papira. Dileri cesto mogu biti i
market makeri.
Finansijski analiticar - analizira poslovanje odredjene kompanije ili banke, kao i njene
zaposlene. On trazi aktivnosti koje treba unaprijediti i identificira podrucja superiornog
poslovanja unutar analiziranog subjekta.
Aktuar - osoba specijalizirana za izracun rizika i vjerovatnoce nastanka nekog dogadjaja
koja svoja znanja upotrebljava u finansijskim i poslovnim problemima, posebno onim koji
ukljucuju neizvjesne buduce dogadjaje. Primjenjuje aktuarsku matematiku, a posebno
teoriju vjerovatnoce, statistiku, finansijsku matematiku na probleme osiguranja, investicija,
finansijskog menadzmenta i sl.
Strucnjaci za investicijsko bankarstvo - djeluju na trzistu kapitala, a osnovni zadaci su im
asistiranje klijentima pri izdavanju obveznica i dionica kako bi prikupili novi kapital,
pruzanje savjeta o mogucnostima na finansijskim trzistima, te poslovnim fuzijama i
akvizicijama.
Investicioni savjetnik - fizicko lice koje savjetuje pri investiranju u vrijednosne papire,
pri njihovoj kupovini ili prodaji i ostvarivanju prava. Postoje tacno odredjeni uslovi za
dobijanje dozvole kako bi se moglo baviti ovim poslom, a uslove propisuje Komisija za
vrijednosne papire.
Poreski savjetnik - pruza mogucnost poreskim obveznicima da na strucan i profesionalan
nacin dobiju savjete iz oblasti poreskog i carinskog zakonodavstva.
4. Poslovna preokupacija finansijskog menadera (ovo sam ja pisala na osnovu pred.)

Kategorije poslova kojima se bavi finansijski menadzer

1. Poslovi u firmi koje obavlja FM
o Osiguranje potrebnih finansijskih sredstava
o Praenje ostvarenja razvojne politike firme
o Analiza finansijske pozicije firme putem indikatora likvidnosti, zaduenosti,
efikasnosti profitabilnosti
o Praenje izmirenja finansijskih obaveza firme
2. Finansijski poslovi sa finansijskim institucijama
o Fin.menader mora pratiti komitentski odnos koji njegava firma ima prema
finansijskoj instituaciji, u vidu kredita, kamata, provizija, kolaterala...
o Fin.menader prati rad finansijskih instituacija kod kojih njegova firma ima
depozit, obavlja platni promet i transakcije...
3. Poslovi FM-a na finansijskim tritima
o Emisija VP
o Praenje onoga ta se deava na sekundarnim fin.tritima
o Praenje deavanja na drugim ureenim javnim tritima OTC
o Stalna analiza rizika
4. Restruktuiranje firme ili firmi koje mogu biti interesantne FM
o Debt to equity swap zamjena dugova/potraivanja za udio u kapitalu firme
o Debt to security swap zamjena dugova/potraivanja za VP
o Korporativne radnje
o Mergeri (spajanje), akvizicije (naslijeivanje), takeover (preuzimanje)
5. Poslovi sa posebnim finansijskim institucijama
o Faktoring
o Forfeting
o Lizing
6. Poslovi sa dravom i prema dravi
o Monetarno-kreditna politika (FM prati politiku eskontne stope CB)
o Fiskalna politika (FM prati poresku politiku stope PDV-a i poreza na dobit)
o Operacije na otvorenom tritu (FM prati da li e drava izdavati dravne
obveznice nemaju rizik poput dionica)
o Politika carina (ekonomski odnosi zemlje sa inostranstvom)
7. Poslovi sa inostranim partnerima
o Zajedniko ulaganje firme sa partnerima iz drugih zemalja
o Proizvodna kooperacija
o BOT-BOOT
o Franchising
o Sekjuritizacija kredita
o Druge finansijske i robne transakcije (barteri i kompenzacije)
8. Poslovi prema samom sebi
o Intenzivno-permanentno obrazovanje

Prva skupina poslova- Najvanija, najkompleksnija, najzahtjevnija. Oduzima najvie panje

FM-a.
10. Vrijednosni papiri: vrste i znaaj

Finansijski instrumenti mogu imati formu vrijednosnih papira ili da proizilaze iz depozitno-
kreditnih odnosa komercijalnih banaka. Mogu biti u obliku novca, vlasnickih i dugovnih
instrumenata. Zato vrijedonosni papiri predstavljaju dug ili vlasnistvo tj potrazivanje.
Osnovna podjela vl. papira: dugovni i vlasnicki
Podjela na osnovu roka dospijea: instrumenti trita novca, instrumenti trita kapitala

Instrumenti trzista novca predstavljaju najlikvidnije vr. papire s rokom dospijeca do 1.godine.
Smatraju se najblizim supstitutom novca. Imaju nizak prinos novca, malen rizik.
Primjeri najvaznijih instrumenata trzista novca:
- bankarski akcepti
- blagajnicki zapisi
- komercijalni zapisi
- ugovori o otkupu tzv. repo ugovori
- depozitni certifikati

Instrumenti trzista kapitala su oni papiri koji imaju rok dospijeca duzi od 1 god. Obuhvataju
sve dugorocne obveznice i dionice.

Podjela obveznica:
1. Prema emitentu:
o drzavne vr. papire
o vr. papire koje emituju preduzeca i drugi privredni subjekti
2. Prema roku dospijeca:
o dugorocne
o srednjorocne
o kratkorocne (instrumenti trita novca)
3. Prema karakteru kamata imamo:
o obveznicu s fiksnom kamatnom stopom
o obveznicu s varijabilnom kam. stopom
o obevznicu bez kamatne stope
4. Prema porijeklu:
o domace obveznice
o inostrane obveznice
o euroobveznice
5. Prema nacinu osiguranja:
o osigurane
o neosigurane
6. Prema sistemu amortizacije:
o obv.sa jednokratnim dospijecem
o obv.sa visestrukim dospijecem
o obv.sa kombinovanim dospijecem

Dionice su vlasnicki fin.instrument nemaju rok dospijeca, kvalifikuju se u dvije grupe:

- obicne
- preferencijalne
Izvedeni vr.papiri su fin.derivati predstavljaju prava na druge oblike finansijske aktive.
Finansijski derivati su izazvali krupne promjene na trzistu najrazvijenijih zemalja. Izvedeni
vr.papire se smatraju katalizatorima razvoja fin.trzista. Cetiri osnovna izvedena vr. papira:
forward, futures, option, swap

5. Finansijski sistem: struktura i znaaj

Finasijski sistem je skup mjera i propisa kojima se reguliu placanja. Finansijski sistem
moemo posmatrati kroz 2 osnovna elementa: Putem institucija i putem instrumenata
finansijskog sistema.

Putem institucija:
Osnovne institucije- Centralna banka BiH (stzb finansijskog sistema) i sistem komercijalnih
banaka.
Paralelne finansijske institucije- Mikrokreditne organizacije, investicioni fondovi i
osiguravajuca drutva.
Razlika se pravi zbog toga to paralelne finansijske institucije nemaju ulogu depozitara,
depozitnu funkciju. Paralelne finansijske institucije svoja sredtsva osiguravaju na druge
nacine (premije za osiguranje), Mikrokredtine zaduivanjem kod komercijalnih banaka...
Na finansijski sistem je bankocentrican i nedostaju mu sljedece institucije:
Investicione(preuzimaju VP od drugih emitenata, tj kupuju ma veliko, da bi prodavale na
malo) i razvojne banke (banke koje bi finansirale razvojne projekte), hipotekarne banke,
tedno kredtine organizacije, reformirani penzioni fondovi, pravih osiguravajucih drutava i
institucije za faktoring i forfeting...

Putem instrumenata finansijskog sistema:

Novcano trite
Devizno trite
Trite kapitala

Instrumenti na novcanom tritu: Obveznice od jedne godine, komercijalni zapisi, blagajnicki

zapisi, potvrde o depozitima do 1 god
Devizno trite postoji u vidu mjenjatva (KB-CB). Komercijalne banke otkupljuju strana
sredstva i prodaju ih centralnoj banci, a ona po toj osnovi emitira novac.
devizne rezerve CB
Kolicina novca u opticaju, tj povecavaju se devizna sredstva kod CB, automatski s
epovecava i kolicina novca u opticaju. Komercijalne banke namju deviznog trita izmeu
njih samih

Trite kapitala.
Indikatori trita kapitala- Komisija za VP-Berza-Banka.
Kod nas su jo pocetne faze razvoja trita kapitala. Emitent koji emituje VP, preko
profesionalnih posrednika pordaje VP na berzi, gdje porfesionalni posrednici kupuju VP u ime
suficitarnih jedinica (institucionalni investitori ili sektor stanovnitvo)
Insitucionalni investitori su- Investicijki fondovi, penzioni fondovi, osiguravajuca drutva,
investicijke banke....
Karakteristicno za trite kapitala u BiH je da s ezasniva na dionicama koje su rezultat
privatizacije. Javni poziv za emisiju dionica (abs banka)
Regulator trista kapitala je Komisija za vredonosne papire.
SRU- udruenje profesionalnih posrednika na koje se moe prenositi jedna dio ovlatenja sa
regulatora.
Insitucije i instrumenti zajedno cine mehanizme predstavljene finansijskim tritima, u ona
osnovna tri segmenta.
Novcano-ne postoji u BiH, jer nema insturmenata kratkorocnog finansiranja
Devizno
Trite kapitala

Mehanizam- Jer trita igraju veliku ulogu u povezivanju deficitanih i suficitarnih subjekata.
Nedostaju na tritu kapitala:
Obveznice sa rokom duzim od jedne god
Certifikati o depozitu duzim od jedne god
Ugovori o investiranju
opcije
Futures ugovori
Svopovi
Hedzinzi....

p.s. Kod ovog pitanja bitno je samo pisati o finansijskom sistemu u BiH

6. Mjesto i uloga finansijskog menadmenta u upravljanju firmom

FIRMA TRITE
Z
Obaveze do1god
TA Dobavljaci
Gotivina Banke
VP Zaposleni Cijena
Potrazivanje Drzava Dionica-
zalihe vrijednost
FM D.Z RIzik/prinos firme
Ob. Duze od 1god
FA Dugorocni krediti

K
Aktive

Pasive
TA-Tekuca aktiva
FA- Fiksna imovina
Z- Zaduzenost
D.Z- Dugorocno zaduzenje
K- Kapital

Sistemski rizik se jos naziva i neizbjezivi rizik, tj rizik prati ulaganje u dionice.
Nesistemski rizik se moze izbjeci/ublaziti diverzifikacijom.

p.s. mislim da ovo jos treba nadopuniti sa str 2-3 i 7 iz knjige

32. Objavljivanje informacija i izvjetavanje d.d.

Tri su osnovna nacina informsanja:

Objavljivanje informacija (disclosure)
Izvjestavanje (reporting)
Neposredno informisanje dionicara

Disclosure- stavljanje na uvid medijima informacije o stanju u dd. Objavljuju se infromacije

interesantne najsiroj javnosti o dd, poslovanju dd, znacajnim dogadajima

Izvjestavanje- obaveza dd da regulator trinog kapitala dostavlja onsovne finansijske

izvjetaje. Izvjestavanje regulatora u poslovanju dd znaci dostavljanje regulatoru osnovnih
finansijskih izvjestaja kojima se predstavlja dd (bilans stanja, bilans uspjeha, racun gotovine,
racun kapitala, racun politike gotovine..) Postoje neke zemlje gdje se regulacija obavlja od
strane samo jedne institucije (engleska- Finanical services authority).
U Hrvatskoj su izvan tog modela samo banke, one su pod kontrolom Narodne Hrvatske
banke. Kod nas je ta regulacija decentralizovana-za svaki segment postoji odredjena
regulativna institucija. Kod nas banke svoje finansijske izvjetaje dostavljaju agenciji za
bankarstvo, osigur. Drustva agenciji za soiguranje na nivou entiteta...

Neposrendo informisanje dionicara o poslovanju dd

8 dana prije odrzavanja skupstine moraju se naci svi finansijski izvjestaji koje dionicari mogu
analizirati, citati, porediti....
Nekoliko osnova po kojima se informisu dionicari:
1) Osnivanje dd- cin o kome se informacije moraju objaviti u medjima i o kojoj se mora
izvjestiti regulator. Dionicari se informisu o osnivanju dd (upisuju se u knjigu
emitenta)
2) Poslovanje dd
3) Promjene visine i vlasnicke strukture kapitala (smanjenje, povecanje). Npr. Investitor
koji stekne vise od 5% dionickog kapitala tu informaciju mora objaviti u medijima
4) Restrukturiranje dd-pripajanje, akvizicija, spajanje
5) Izvjestavanje o dogadajima koji bitno uticu na poslovanje dd
6) Prestanak rada dd
7) Sazivanje skupstine dionicara

Izvori informacija o stanju ili poslovanju dd

Finansijski izvjestaji
Strucne i psolovne publikacije
Mediji
Informacije nekih vladinih agencija
Misljenje nezavisnog revizora, postoje tri nacina
-Pozitivno (dobar signal investitorima)
-Negativno (los signal investitorima)
-Suzdrzano (los signal investitorima)

Korisnici informacija o dd
Dionicari
Povjerioci (banke)
Finansijski analiticari i finansijski savjetnici
Zaposleni
Vlada i njene institucije
Sindikati
Mediji
 Uprava dd

33.Izvjetaji berze

Izvjestaj sa berze ima nekoliko osnovnih elemenata po osnovu kojih investitor odlucuje u
trgovanju VP-a,

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
High Low Stock simbol Div Yld(%) P/E Vol Hihg Low Last Net
price price price chg
72 48 AT&T T 1,32 1,8 21 66,776 73 71 73 +1

1- High- Najvisa cijena dionice u predhodnoj godini ili predhodnom periodu (npr pola
god)
2- Low- najniza cijena dionice u predhodnoj godini ili periodu
Razlika iumedu high i low je vaznija za investitore nego razlika u dnevnoj promjeni cijene.
3- Stock- Ime dionickog drustva o cijoj se dionici radi
4- Simbol- Simbol dionice o kojoj se radi
5- Div- Trenutna dividenda dionice o kojoj se radi. Dividende su po definiicji niske i
nece puno uticati na odluku o investiranju
6- YLD- prinos na dionicu o kojoj se radi izrazen u procentima
7- P/E pokazuje koliko je puta vise u odnosu na zaradu (dividendu) investitor voljan da
plati za dionicu o kojoj se radi. Ako je nizak ovja koeficijent treba prodavati dionice.
8- Vol- broj dionica kojima se trgovalo tog dana
9- High price- Najvisa cijena tog dana
10- Low price-najniza cijena tog dana
11- Last price-zadnja cijena kojom se trgovalo tom dionicom tog dana
12- Net chg- neto promjena cijene u odnosu na predhodni dan

Simbol n pored elementa stock oznacava da je izvrsena nova emisija dionica. Kod ove
emisije cijene tih dionica padaju za 3% i to je los signal za investitore.
Simbol x (ex dividend) oznacava da dionica ne nosi pravo glasa na sljedecoj skupstini (45
dana) ali da nosi pravo na dividendu. Investitor da bi imao pravo glasa mora posjedovati
dionice 45 dana prije odrzavanja skupstine.

KLJUCNI MOTIV TRGOVANJA NA BERZI JE KAPITALNA DOBIT

56. Politika dividendi

Dividenda= zarada dionicara. Moze biti oppreziva u razvijenom svijetu. Ipslacena u gotovini,
a moze i u dionicama pa se zove dionicka dividenda. Po osnovu dividende se moze izracunati
vrijednost dionice.

Politike dividendi:
1-Prva varijanta jeste politika kontinuirane dividende, neovisno o rezultatima poslovanja.
Investitorima se dopada, imponira ih!

Divdenda

Vrijeme

2-Politika rastuce dividende. Emitent u pocetku ide sa nizom vrijednoscu dividende i

vremenom se povecava. Stalno povecanje div za 5%. Emitenti racunaju na ocekivanja
investitora

Dividenda
 Vrijeme

1. Politika opadajuce dividende. U pocetku se zele investitori animirati, ali vremenom

iznos dividende pada. Prihvatljivi efekat visine dividende- daj mi sad. Sticanje
navike da se ne prodaju dionice

Grafikon obavezno, isti fazon samo prema dole

2. Politika koja se vodi srazmjerno rezultatima poslovanja . Dividenda ide srazmjerno sa

zaradama. Krece se putanjom zarada, tj dijelu sudbinu zarada.
Zarada otisla u minus, dividenda se moze isplatiti iz ranije zadrzane dobiti. Ne smije
se smanjiti osnovni kapital na racun isplate dividende.

3. Politika koja se zasniva na tome da svake godine skupstina oslucuje hoce li se

isplacivati dividenda.

57. Informacijsko-signalizirajui uinci

Nekoliko je osovnih informacija koje mogu predstavljati signal investitoru pri investicijkom
odlucivanju. Informacije mozemo nalaziti u finansijskim izvjestajima kompanija, dnevnoj
stampi i drugim medijima. Mozemo ih dobijati putem izjave nekih vaznih ljudi ili cuti na
ulici, kafani (od poznanika). Imamo 6 skupina izvora informacija
a. Emisija VP
Moze se posmatrati kao emisija dionica i emisija obveznica. Emisija dionica je nepovoljna
poruka investitoru, koja mu govori da bude oprezan. Pri novoj emisji dionica cijena opada za
oko 3%. Emisija obveznica je pozitivna poruka investitorima da kupuju dionice tog emitenta.
Tu se radi o pojacavanju dejstva finansijske poluge, pretpostavlja se: ako se problem rjesava
klasicnim zaduzivanjem da je kompanija bonitetna jer banka nece odobriti kredit nekom
preduzecu bez boniteta
b. Dividenda
Kompanija koja po povecava dividendu ili najavi isplatu dividende ili isplacuje dividendu
svake godine salje pozitivne signale investitorima i raste cijena dionice. Investitori starije dobi
ne vole rizikovati , vole sigurne prinose. Obrnuto kompanija koja ne isplacuje dividendu
svake godine, signalizira nesigurnost za investiranje i pada cijena dionice.

c. Objava kompanije o zaradana

Kod nas moze negativno uticati ako jedna kompanija prikazuje dobre plate. U svijetu je
suprotno. Npr ako coca cola kaze da su zarade vishe nego ocekivane to je povoljan signal.
Suprotno-negativan signal

d. Restruktuiranje

Pozitivan signal, dobra poruka investitorima jer u takvim slucajevima cijena dionica raste.
Take-overi, mergeri, akvizicije...

e. Vlastite dionice

Ako se kupuju, salje se dobra poruka investitorima, Ako se prodaju, los signal. Gornji plafon
za posjedovanje dionica je 10%

f. Izjava visokog duznosnika

Ima izuzetno vazan uticaj na investitore. Ako ono izjavi da je privreda u doborm stanju,
napretku to je pozitivan signal i raste cijena dionica. Ako izjavi da je privreda pred recesijom,
onda je to los signal.

58. Finansijske inovacije

Unaprijedjenje finansijskog poslovanja. Mogu se prouciti kroz historiju razvoja novca.

Roba-metalni novac-depozitni novac-kreditni novac-elektronski novac.

Elektronski novac-Posljednja rijec u inoviranju novca

Finansijske inovacije-kreditne i debitne kartice

CHIPS- Klirinska kuca putem koje se obavljaju transakcije, prebijaju se i samo se salda
prenose na racune.

FEDWIRE Sistem u kome se obavlja paltni promet u SAD-U

SWIFT- Udruzenje putem kojeg se obavljaju transakcije. Formiran od strane americkih

banaka. Povezano vishe od 5000 banaka.

Nizak rizik-Platni promet se obavlja samo u jednoj banci (duznik i povjerilac imaju racun u
istoj banci)
Srednji rizik- Kad se racuni nalaze kod dvije banke
Visoki rizik- karaktristican za paltni promet sa inostranstvom, radi se o deviznim placanjima.

WESTERN UNION- Najbrzi nacin slanja-primanja sredstava

Sekjuritizacija-banka na osnovu koletarela emituje duznicke VP-e, zbog toga sto ih odma
moze prodati i doci do gotovine

p.s. o finansijskim inovacijama ima malo i u knjizi

 60 Takeoveri, merderi, MBO, LBO

Preuzimanje( take overs) je kupovina druge kompanije koja moe ( koja sa gledita
menadmenta kupljene kompanije) poprimiti oblik prijateljskog ili neprijateljskog
spajanja. Za uspjeno ili potpuno preuzimanje sve studije pokazuju da dioniari ciljane ili
kompanije koja se prodaje ostvaruju komadie poveanja bogatstva u odnosu na trinu
vrijednost njihovog vlasnitva prije preuzimanja. To poveanje bogatstva je posljedica
premije koju je platila kompanija koja kupuje, ija se veliina prosjeno kree od 30%. Prem
da se mogu pojaviti premije visoke i do 80%. Trina cijena dionice ciljane kompanije ima
trend rasta nakon to se informacija o potencijalnom preuzimanju pojavi. Tipino poboljanje
cijene dionica poinje prije njegovog preuzimanja, moda mjesec dana prije. Teko je stvoriti
jedinstvenu tezu da preuzimanje donosi vrijednost dioniarima kompanije koja se kupuje.
Jednostavno neke kupovine se isplate zbog sinergije i poboljanja menadmenta, a neke ne.
Kljuno je da financijski menader bude oprezan jer se, u prosjeku, ne moe rei da
kompanije xxxxx xxxxx kupuju. Gledano zajedno, Kupljene i kompanije koje kupuju imaju
neko poveanje bogatstva povezano sa preuzimanjem. To je uglavnom posljedica premije
koja je plaena dioniarima kompanije koja se prodaje.

Spajanje je kombinacija 2 ili vise preduzeca pri cemu samo jedno preduzece prezivi kao
pravni subjekt. Pri tome se postize mnoge prednosti kao sto su popunja se nedostatak u paleti
proizvoda, unapredenje u prodaji, konsoluduje se marketing iracunovodstvo, nabava, postize
se ekonomija razmijera i sl. Spajanje moze biti:
Okomito xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
Vodoravno i -povezivanje dva preduzeca iste vrste poslovanja
Konglomeratsko.- gdje se povezu 2 preduzeca u nezavisnim vrstama posla

MbO je pretvaranje licitacijske kompanije u privatnu otkupljivanjem dionica od strane

trenutacnog menagmenta i/ ili vanjskih privatnih investitora. Mbo jednostavno znaci
transvormacija kompanije, cije se dionice nalaze u licitacijskom vlasnistvu, u privatnu
kompaniju. Privatne dionice su u vlasnistvu xxxx grupe investitora , gdje postojeci
menagmentdrustva ima veliki udio u glavnici.Pri promjeni vlasnistva koristese razna sredstva
kako bi se od javnosti kupile dionice

LBo je kupovina svih dionica ili imovine neke kompanije , podruznice ili odjela koju grupa
investitora uglavnom finansira dugom.Vecina lbo ukljucuje kapitalno intezivna, a ne radno
intezivna preduzeca,.dok neki lbo ukljucuju cijelu kompaniju, vecina ih se bavi otkupom
odjela ili neke druge podjedinice. U okviru lbo-a velika svota duga koristi se za finansiranje
gotovinske kupovine jednog odjela ili cijele kompanije..