Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1.

Zagreb 2014

Zaprimljeno: 30.06.2014. Izvorni znanstveni lanak

UDK: 364.44

DOIVLJAJ POTEKOA U RADU VODITELJA MJERA STRUNE POMOI

RODITELJIMA U NADLENOSTI CENTARA ZA SOCIJALNU SKRB

Marina Ajdukovi
Maja Laklija
Sveuilite u Zagrebu
Pravni fakultet
Studijski centar socijalnog rada

SAETAK
Mjere strune pomoi roditeljima u nadlenosti centara za socijalnu skrb (CZSS) imaju dugu
tradiciju u Hrvatskoj. Iako ove mjere imaju komponentu nadzora i bez obzira na promjene u
obiteljskom zakonodavstvu, dosljedno su koncipirane kao preventivne mjere koje se temelje
na strunoj pomoi roditeljima u obiteljskom okruenju. Istraivanja u ovom podruju su
malobrojna, ali ukazuju na potrebu bolje djelotvornosti i sustavne edukacije te drugih oblika
strune podrke voditeljima ovih mjera. Svrha ovoga rada je istraiti podruja potekoa u
radu voditelje mjera strune pomoi roditeljima u nadlenosti CZSS. Naime, prepoznavanja
podruja potekoa u radu voditelja od iznimnog je znaaja za planiranje edukacije i
supervizije koja bi trebala osigurati potrebnu kvalitetu provoenja ovih mjera koje pokrivaju
iroki raspon obiteljskih situacija, ogranienja i potreba roditelja te rizika po djecu ovisno o
njihovoj dobi. Istraivanje je provedeno na prigodnom uzorku (N=121) voditelja mjere
nadzora nad izvravanjem roditeljske skrbi pri Centru za socijalnu skrb Zagreb. Voditelji
mjere strune pomoi roditeljima najteim percipiraju rad s nemotiviranim i nesuradljivim
roditeljima i rad s obiteljima u kojim postoje viestruki problemi kao npr. alkoholizam,
nasilje, siromatvo. Umjereno su procijenjene tekoe suradnje sa strunjacima CZSS i
drugim ustanovama te u radu s posebno ranjivim skupinama roditelja kao npr. roditeljima
47
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

koji su promiskuitetni ili HIV pozitivni. to su izraenije potekoe u jednom podruju rada s
obiteljima, izraenije su i u drugim podrujima te je izraenija i potreba za strunom
podrkom djelatnika CZSS-a, ali je i manje zadovoljstvo suradnjom sa strunjacima CZSS-a.
Voditelji mjere izraavaju najveu potrebu za edukacijom u podruju rada s nemotiviranim i
nedobrovoljnim roditeljima, rada s obiteljima u kojima su prisutni psihiki problemi,
problemi ovisnosti, nasilja nad djecom, rada s roditeljima koji su u sukobu sa zakonom, rada
u podruju partnerskog nasilja, rada s obiteljima romske nacionalnosti te s problemima
alkoholizma.
Kljune rijei: mjere podrke roditeljima; potekoe provoenja strune pomoi roditeljima;
obrazovne potrebe voditelja mjere struna pomo roditeljima; djelotvornost i kvaliteta
strune pomoi roditeljima

UVOD

Suvremeno hrvatsko drutvo, ali i najvei dio Europe, suoeno je s ekonomskom krizom koja
je dovela do poveanja nejednakosti, nezaposlenosti i siromatva. Siromatvo ne utjee samo
na materijalnu depriviranost obitelji, ve predstavlja znaajan rizik za socijalnu iskljuenost
obitelji u zajednici i pojavu niza psihosocijalnih rizika za djecu, njihove roditelje i druge
lanove obitelji. Poveani stres uzrokovan siromatvom obitelji moe negativno utjecati na
psihiko zdravlje roditelja i njihovo ponaanje prema djeci (nasilni odgojni postupci i
zanemarivanje) (Ajdukovi i Rajter, 2014). Ovi nepovoljni procesi zahtijevaju prilagodbu
usluga i intervencija sustava socijalne skrbi iji je cilj zatita sigurnosti i dobrobiti djece. Pri
tome je opeprihvaeno da su prioritet prevencija i rane intervencije u obitelji djeteta
(Ajdukovi i Radoaj, 2008; Hess, Kanak i Atkins, 2009; McDonald, Moore, i Goldfeld,
2012) usmjerene na podrku obitelji u noenju sa svakodnevnim stresorima, unapreenje
odnosa u obitelji i roditeljstva. Praksa takve skrbi za djecu trebala bi biti usmjerena na: dijete
(child-focus) i njegovu obitelj (family-centred), temeljena na individualiziranom planu
pomoi u cilju zadovoljavanja potreba, bazirana na snagama roditelja i ukljuenosti zajednice
(community based), temeljena na sistemskoj teoriji, kulturoloki osjetljiva i usmjerena na
ishode (Bourdeaux, 2008).

Neovisno o promjenama u obiteljskom zakonodavstvu, ve 35 godina strunjacima sustava

socijalne skrbi stoji na raspolaganju obavezna mjera strune pomoi roditeljima koja ima

48
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

preventivni karakter. Od Zakona o braku i porodinim odnosima (ZBPO) (NN, 11/1978), u

kojem je po prvi puta propisana ta mogunost do dananjeg dana, mijenjao se naziv mjere te
nadreeni pojam skupine mjera unutar kojeg je ova mjera definirana, mijenjao se i koncept
roditeljskih prava, dunosti kao i koncept prava djece. Ipak kroz ovih 35 godina dosljedno je
bilo poimanje ove mjere kao preventivne mjere koja se temelji na strunoj pomoi roditeljima
u obiteljskom okruenju koja se kontinuirano prua u unaprijed odreenom vremenskom
razdoblju, ije je izricanje u nadlenosti centra za socijalnu skrb (CZSS), a u ijem
neposrednom provoenju sudjeluju strunjaci unutar i izvan sustava socijalne skrbi u ulozi
voditelji mjere.

KRATKI OSVRT NA POVIJEST STRUNIH MJERA ZA ZATITU PRAVA I

INTERESA DJECE U NADLENOSTI CZSS

Prije 35 godina Zakonom o braku i porodinim odnosima (ZBPO) (NN, 11/1978), kao dio
mjera za zatitu osobnih prava i interesa djece, propisana je mjera stalnog nadzora nad
izvravanjem roditeljskog prava, koja je uz mjeru upozoravanja roditeljima na nedostatke u
odgoju bila opisana kao mjere preteno preventivnog karaktera, koje imaju za cilj
osposobljavanje roditelja za pravilno vrenje roditeljske dunosti (Ujevi-Buljeta, Bujanovi-
Pastuovi i Jambrovi, 1987, 96). Obje ove mjere su predstavljale novinu u obiteljskom
zakonodavstvu. Uz ove dvije mjere koje su imale preventivni karakter, ZBPO je definirao i
dvije mjere koje su postojale i u ranijem obiteljskom zakonodavstvu, a pretpostavljale su
znaajnije ogranienje roditeljskog prava bilo kroz oduzimanje djeteta roditeljima koji u
veoj mjeri zapuste podizanje djeteta ili zanemare njegov odgoj ili upuivanje djeteta u
odgojnu ustanovu (Alini i Bakari-Mihanovi, 1986, 180 - 182).

U ovom tekstu pratiti emo liniju razvoja tada propisane mjere stalnog nadzora nad
izvravanjem roditeljskog prava kao preventivne mjere koja se odvija kroz kontinuirano
pruanja neposredne strune pomoi roditeljima u odgoju djece kroz odreeno vrijeme.
Ponovno naglaavamo da se u proteklom razdoblju od 35 godina razvijala i mijenjala
konceptualizacija strune pomoi unutar sustava socijalne skrbi, koncept roditeljskih prava i
dunosti, te profesionalni standardi dovoljno dobrog roditeljstva.

49
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

Mjera stalnog nadzora nad izvravanjem roditeljskog prava se temeljila na pravu tadanjeg
centra za socijalni rad (CZSR) kao organa starateljstva da nadzire kako roditelji odgajaju
djecu, ali i na njegovoj dunosti da pomogne roditeljima da dijete ispravno odgajaju.
Konkretno ZBPO je nalagao CZSR da za vrijeme stalnog nadzora savjetom i na drugi nain
pomae roditeljima u izvravanju roditeljskog prava (Alini i Bakari-Mihanovi, 1986,
180-181). Analiza primjene ove nove mjere ZBPO na podruju Hrvatske je pokazala da je
uvoenje mjere stalnog nadzora nad izvravanjem roditeljskog prava ilo sporo, te da se
1985. godine na podruju Hrvatske izreklo samo 217 ovih mjera (Ujevi-Buljeta, Bujanovi-
Pastuovi i Jambrovi, 1987)1. Suoen s tim pokazateljima, tadanji Republiki zavod za
socijalni rad je poeo sustavno educirati strunjake centra za socijalni rad u ovom podruju
kroz upute i zajednike analize pojedinih sluajeva. Takoer se razmatralo da se uvedu na
nacionalnoj i regionalnoj razini koordinativna tijela za zatitu osobnog interesa djece u kojima
bi bili predstavnici tadanjih CZSR kao organa starateljstva, policije i pravosua,
zdravstvenih, predkolskih i kolskih ustanova (Ujevi-Buljeta, Bujanovi-Pastuovi i
Jambrovi, 1987). Vremenom se mjera poela vie izricati tako da je npr. 1998. godine, bilo
izreeno 1.344 nadzora.

U Obiteljski zakon iz 1998. godine2 (NN 162/1998; Alini i sur., 2006) pod nadreenim
pojmom mjere za zatitu osobnog interesa djece slijednica ove mjere se imenuje kao mjera
nadzora nad roditeljskom skrbi koju treba izrei nadleni CZSS kad su pogreke i propusti
u skrbi o djetetu vievrsni ili uestali ili kad je roditeljima potrebna pomo u odgoju djeteta
(lanak 111., st. 1., Obiteljskog zakona). Kao to navode Hrabar i Kora (2003, 6)
Preventivna narav ove mjere ogleda se u tome to se njome u bitnom ne ograniavaju
sadraji roditeljske skrbi, ve se roditeljima prua pomo da otklone pogreke i propuste u
skrbi o djetetu te da im se pomogne u odgoju djeteta kad je to potrebno . U tom razdoblju se
stabilizirao broj izricanja nadzora tako da je 2002. godine bilo izreeno 1514 nadzora pri
emu je ak 524 nadzora bilo izreeno jer roditelj ima dijete s poremeajem u ponaanju
(Hrabar i Kora, 2003, 7). Temeljem analize odgovarajueg uzorka mjera nadzora nad
roditeljskom skrbi izreenih 2002. godine autorice zakljuuju da Ono to zabrinjava je
upitna kvaliteta ove preventivne mjere. Opi zakljuak bi bio da je potrebna temeljita i

1
U istom razdoblju mjera upozoravanja roditeljima na nedostatke u odgoju djeteta bila je izreena
osma puta ee tj. u 1.719 sluajeva.
2
Ovaj Obiteljski zakon se poeo primjenjivati od 1.srpnja 1999. godine.
50
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

dodatna edukacija strunih djelatnika CZSS radi ujednaavanja primjena ne samo ove mjere,
ve i cjelokupne obiteljskopravne zatite (Hrabar i Kora, 2003, 17).

U Obiteljskom zakonu iz 2003. godine (NN 116/2003) pretpostavke za izricanje ove mjere su
ostale nepromijenjene, a mjera je preimenovana u nadzor nad izvravanjem roditeljske skrbi
(NIRS). Mjeru NIRS-a izrie CZSS kad utvrdi da su pogreke i propusti u skrbi o djetetu
vievrsni i/ili uestali ili kad je roditelju/ima potrebna posebna pomo u odgoju djeteta
(Alini i sur., 2006). Za razliku od Obiteljskog zakona iz 1998. kad su nadzor mogli
obavljati djeda i baka, ovim zakonom se izrijekom iskljuuju srodnici u ravnoj lozi, a u
pobonoj do drugog stupnja (Hrabar, 2003).

Mjera dobiva sve vei znaaj tako je npr. 2012. godine ukupno izreeno 3.0473 NIRS-a.
Godinu dana kasnije, odnosno 2013. godine, je zabiljeen pad broja izreenih mjera na 2.384.
Istodobno je broj Upozorenja roditeljima na pogreke i propuste u skrbi i odgoju djeteta
porastao s 4.948 mjera izreenih u 2012. na ak 5.965 izreenih mjera Upozorenja roditeljima
u 2013. Polazei od ovih podatka pad broja izreenih NIRS-a po svemu sudei nije bio odraz
manje potrebe za ovom mjerom, ve nepopularnih mjera nadlenog ministarstva koje je kao
jedan od naina smanjivanja trokova sustava socijalne skrbi u razdoblju 2012. i 2013. godine
u jednom razdoblju znaajno smanjilo, a u drugom razdoblju privremeno ukinulo naknade za
voditelje mjere, te opetovano zahtijevalo reviziju i smanjivanje ponovnog izricanje mjere
NIRS-a.

Mjera se i dalje izricala i u sluajevima djece koja oituju probleme/poremeaje u ponaanju.

Tako se NIRS 2012. godine provodio u ak 1052 sluajeva u interesu djece i maloljetnika s
problemima/poremeajima u ponaanju (u 444 sluajeva za djecu od 8 do 14 godina, a 608
sluajeva za one u dobi od 14 do 18 godina). NIRS se 2013. godine provodio u 938
sluajeva djece i maloljetnika s problemima/poremeajima u ponaanju (u 430 sluajeva za

3
Izvor svih statistikih podataka: Ministarstvo socijalne politike i mladih, Godinje statistiko izvjee
o primijenjenim pravima socijalne skrbi, pravnoj zatiti djece, mladei, braka, obitelji i osoba lienih
poslovne sposobnosti, te zatiti tjelesno ili mentalno oteenih osoba u RH. Potekou pri koritenju
ovih podatka predstavlja nedosljednost u nainu prikazivanja podataka. Tako se npr. u Izvjeu za
2013. godinu navodi ukupni broj NIRS-a koji se provodio 2013., ukupni broj izreenog NIRS-a u
2013, te koliko je od toga broja bilo izreeno po prvi put ili je bilo ponovljeno. Dvije posljednje
skupine podatka nisu dostupne u Izvjeu za 2012. Uz to, niti 2012. niti 2013. zbroj potkategorija ne
odgovara podacima koji se odnose na ukupni broj izreenih NIRS-a ili odluka o NIRS-u.

51
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

djecu od 8 do 14 godina, a 508 za one u dobi od 14 do 18 godina). Uz sluajeve izricanja ove

mjere kad djeca oituju ozbiljnije probleme u ponaanju, nadleno ministarstvo je poelo
evidentirati izricanje NIRS-a u pogledu ostvarivanja djetetovog prava na kontinuirani razvoj
odnosa s oba roditelja i zatitu od manipulativnih oblika ponaanja jednog ili oba roditelja
to je bio razlog izricanja NIRS-a u 790 sluajeva 2012. godine i u 711 sluajeva 2013.
godine.

UNICEF je u razdoblju 2006. do 2008. godine posvetio posebnu pozornost konceptualizaciji

ranih intervencija i unapreenju nadzora nad izvrenjem roditeljske skrbi (NIRS) u okviru
projekta Prevencija separacije i rane intervencije s obiteljima pod rizikom". Tijekom
provoenja projekta pokazalo se da djelatnici CZSS upozoravaju na niz potekoa pri
provoenju NIRS-a koji su vezani uz preveliko radno optereenje i potekoe u uvoenju
promjena zbog ustaljenog pristupa radu na osobnoj i organizacijskoj razini. Strunjaci su
ponovno iskazali da je za unapreenje provoenja NIRS-a kljuna drugaija organizacija rada
na ovom podruju, te kontinuirana edukacija i supervizija voditelja nadzora (Ajdukovi,
2009).

Posljednji Obiteljski zakon koji je donesen u lipnju 2014. godine (NN 75/2014) uveo je finiju
konceptualizaciju intervencija u obitelji i proirio raspon mjera za zatitu osobnih prava i
dobrobiti djeteta u nadlenosti CZSS. Tako je predvieno da se mjere strune pomoi
roditeljima provode na dvije razine intenziteta ovisno o procjeni resursa obitelji i rizika po
dijete, a koje bi trebale diferencirano pokrivati iroki raspon dosadanjeg NIRS-a. Konkretno,
predviena je mjera strune pomo i potpore u ostvarivanju skrbi o djetetu (lanak 140) koja
je blaeg intenziteta i mjera intenzivne strune pomoi i nadzor nad ostvarivanjem skrbi o
djetetu (lanak 145) koja je veeg intenziteta u odnosu na dosadanji NIRS 4. Takoer je
donesen i Pravilnik o mjerama zatite osobnih prava i dobrobiti djece (NN, 106/2014) u
kojem je do sada najbolje regulirano neposredno provoenje ovih mjera.

Kao to se moe vidjeti i u posljednjem Obiteljskom zakonu mjera strune pomo i potpore u
ostvarivanju skrbi o djetetu i mjera intenzivne strune pomoi i nadzor nad ostvarivanjem
skrbi o djetetu se temelji na kljunim naelima dosadanje mjere NIRS-a, a to je da ostajui u

4
Kao to se moe vidjeti iz prethodnog teksta u odnosu na sve prethodne zakonske nazive ovog tipa
mjere od 1978. po prvi put je iz naziva mjere izostao pojam koji se odnosi na roditelje.
52
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

obitelji uz odgovarajuu strunu pomo roditeljima u odgoju, se potuje pravo djeteta na

odrastanje u biolokom okruenju uz osiguravanje prava na sigurnost i zatitu od rizika koji
mogu ugroziti iroko definiranu dobrobit djeteta.

Kao i u prethodnim razdobljima, uz tim centra za socijalnu skrb koji donosi program
provoenja ovih mjera, kljunu ulogu u provoenju mjere ima voditelj mjere koji neposredno
s obitelji radi na postizanju planiranih i potrebnih promjena u obitelji (Karai i sur., 2009).
Voditelj mjere moe biti djelatnik CZSS-a ili njegov vanjski suradnik. Dosadanja praksa
pokazuje da su vanjski suradnici uglavnom strunjaci u podruju drutveno humanistikih
znanosti s iskustvom u radu s djecom (Petran, 2013). Polazei od kljune uloge koju ima
voditelj u provoenju ovih mjera, te injenice da e se bez obzira na promjene u obiteljskom
zakonodavstvu koje u ovom podruju nisu sutinske, sustav socijalne skrbi i dalje oslanjati na
voditelje mjere koji su djelovali do sada, u fokusu ovog rada su upravo voditelji i izazovi s
kojima se suoavaju u radu. Naime, dosadanja konceptualizacija njihovog rada je pokazala
da oni imaju brojne zadae kao to su npr. savjetovanje, edukacija o potrebama djece i
komunikaciji, pomo u razumijevanju roditeljske uloge, voenje promjene u dnevnom
rasporedu obaveza i odgovornosti obitelji, objanjavanje i upuivanje, jasno definiranje
oekivanja i suoavanje s posljedicama (iak i Koller Trbovi, 2008). Iz samog sadraja
ovih zadatka, moe se prepoznati da voditelji mjere u obiteljima u kojima su djeca u riziku se
esto mogu nai u situaciji da balansiraju dvije potencijalno konfliktne uloge. S jedne strane
trebaju pruati podrku roditelju/ima u postizanju kvalitetnijeg roditeljstva i boljeg obiteljskog
okruenja djeteta, ali s druge strane trebaju nadzirati, stalno pratiti i procjenjivati uinak
provoenja mjere te podnositi CZSS izvjee o ishodima mjere (Ajdukovi, 2008; Ajdukovi
i Laklija, 2014).

ISTRAIVANJA POTEKOA I IZAZOVA VODITELJA MJERA U OBITELJIMA

U KOJIMA SU DJECA U RIZIKU

Prvo istraivanje provedeno u nas o potekoama voditelja u provoenju mjere NIRS-a

(Ajdukovi, 2008) pokazalo je da se oni u radu s obiteljima suoavaju sa slijedeim
izazovima: mnogostrukim socijalnim problemima kojima je izloena obitelj, radom s
roditeljima ije su vrijednosti razliite od njihovih, radom s roditeljima koji ne mijenjaju svoj
roditeljski stil i koji pokazuju da su prisiljeni na ovaj oblik pomoi (tzv. nedobrovoljni
53
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

korisnici), zanemarivanjem djece u obitelji i radom s obiteljima u kojima postoji zlouporaba

alkohola. Voditelji se takoer suoavaju s potekoama uspostavljanja suradnje s drugim
slubama i ustanovama te s ogranienim sredstvima za pomo roditeljima. Voditelji mjere
navode da imaju potekoa s motiviranou roditelja i njihovim otporom prema promjenama,
nespremnosti na suradnju, nepridravanjem dogovora, laganjem roditelja, neprihvaanjem ili
tek kratkotrajnim pridravanjem nunih promjena.

S obzirom da drugih relevantnih istraivanja po saznanju autora ovog teksta u nas nema,
posegnuli smo za meunarodnim istraivanjima preventivnih programa podrke u obiteljima
koji se provode po modelu "kunih posjeta" (eng. home visiting programs ili home visitation
programs) s obiteljima u riziku za zlostavljanje i zanemarivanje djece. Ovi programi su
karakteristini za anglosaksonske zemlje i osmiljeni su kao "programi za zdravi poetak"
(Ajdukovi, 2008). to se tie sadraja i naina rada, oni se u velikoj mjeri podudaraju s
naim konceptom strune pomoi/nadzora nad izvrenjem roditeljske skrbi uz tri kljune
razlike. Kao prvo, u tim programima sudjelovanje roditelja je u naelu dobrovoljno. Drugo, u
tim programima se polazi od okolnosti koje su rizine za pojavu neodgovarajuih roditeljskih
postupaka, dok se dosadanji NIRS, kao i dvije mjere koje su kao njegove slijednice po
Obiteljskom zakonu iz 2014., izriu i kad je obitelj u riziku za neodgovarajue postupke, ali i
onda kad su se zbog neodgovarajueg roditeljskog ponaanja poeli oitovati problemi ili/i
poremeaji u ponaanju djece (npr. skitanja, vrenje kaznenih i prekrajnih dijela,
agresivnost), te kada treba zatiti dijete od manipulativnih oblika ponaanja jednog ili oba
roditelja. Tree, dok su home visiting programi namijenjeni djeci nie dobi, mjere strune
pomoi u obitelji u Hrvatskoj pokrivaju iroki raspon dobi djece - od roenja pa do
adolescencije. Dakle, raspon situacija, potreba roditelja i djece, dobi djece koja se ovim
mjerama treba titi je u nas puno iri. Bez obzira na ove razlike, istraivanja koja su
provedena u podruju evaluacije home visiting programs su relevantna za bolje razumijevanje
uinaka i okolnosti provoenja ove/ih mjera u nas.

LeCroy i Whitaker (2005) su proveli istraivanje u kojem je sudjelovao 91 voditelje home

visiting programa koji su procjenjivali 77 moguih potekoa u svom radu. Pokazalo se da je
voditeljima najtee raditi s obiteljima koje imaju ograniene financijske resurse, u obiteljima
u kojima je prisutna duevna bolest ukljuujui prijetnje suicidom, u obiteljima u kojima je
prisutna zlouporaba sredstva ovisnosti i s nemotiviranim obiteljima za promjenu. Faktorska

54
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

analiza je izluila 5 faktora koji opisuju tekoe voditelja u provoenju programa u obitelji.
Tri faktora se odnose neposredno na obiljeja voditelja nedovoljne klinike vjetine (npr.
rad s nedobrovoljnim ili nemotiviranim korisnicima), nedostatak iskustva (npr. kako reagirati
kad se pojave novi problemi ili nedovoljno iskustva za rad s osobama koje imaju probleme
mentalnog zdravlja) i osobne potekoe u radu (npr. rad s roditeljima koji imaju drugaije
vrednote ili noenje s osobnim frustracijama i neuspjesima u pruanju pomoi). Preostala dva
faktora se odnose na tekoe reagiranje na specifine probleme u obitelji (npr. kako reagirati
na nasilje u obitelji, kako raditi s viestrukim socijalnim problemima obitelji) i reagiranje na
probleme roditeljstva (npr. rad s roditeljima koji imaju kognitivna ogranienja ili pomo
roditeljima da prihvate dijete takvo kakvo je). Autori zakljuuju da je za unapreenje home
visiting programa nuno definirati specifine kompetencije voditelja, uskladiti ih s potrebama
konkretne obitelji s kojom rade te osigurati razvoj tih kompetencija kroz odgovarajui trening
i superviziju.

Gomby (2007) je temeljem opsene analize veeg broja ovih programa utvrdio da je za
djelotvornost njihove provedbe kljuan odnos izmeu roditelja i strune osobe koja dolazi u
obitelj. Voditelji programa u obitelji trebaju biti u stanju uspostaviti odnos s obiteljima,
reagirati na iznenadne krize u ivotima svojih korisnika, a istodobno provoditi planirani
program. Pokazalo se da se voditelji programa u obitelji esto nisu u stanju nositi s nekim
kljunim imbenicima rizika za zlostavljanje ili zanemarivanje djece kao to je majina
depresija, partnersko nasilja ili zlouporaba alkohola i droga. Jednostavno reeno, voditelji se
nisu osjeali dovoljno dobro pripremljenima da rade s ovim rizinim imbenicima.

I Krysik, LeCroy i Ashford (2008) temeljem kvalitativne studije u kojoj je sudjelovalo 46, po
sluaju izabranih ena, korisnica home visiting programa zakljuuju da je odnos s voditeljem
kljuno obiljeje programa te da kvalitetni odnos voditelja s majkom omoguava da se
otvoreno govori o ugroavajuim i tetnim ponaanjima po djecu, to olakava postizanje
ciljeva programa odnosno prevenciju nasilja i zanemarivanja djece.

U sveobuhvatnoj analizi djelotvornih home visiting programa McDonalde, Moore i Goldfeld

(2012) naglaavaju nunost usklaenosti izmeu kompetencija voditelja i oekivanih ishoda
provoenja programa. Tako npr. ako se program provodi s majkom koja je depresivna ili ima
neku drugu mentalno-zdravstvenu potekou, voditelj treba imati odgovarajue kompetencije
za rad u tom podruju. Takoer naglaavaju da rad s obiteljima koje se suoavaju sa

55
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

viestrukim i sloenim problemima zahtjeva uz temeljene vjetine rada s djecom i obiteljima,

dodatna znanja kao to je npr. rad u kriznim situacijama i sa kriznim stanjima, motiviranje za
promjenu, ali i dobre organizacijske vjetine. Upozoravaju na nunost brige o radnom
optereenju voditelja mjere s obzirom na dobro poznatu povezanost izmeu radnog stresa
zbog preoptereenja i smanjene djelotvornosti.

Polazei od prvog istraivanja u nas koje je ukazalo na razliite potekoe voditelja mjera
strune pomoi roditeljima (Ajdukovi, 2008) te novog Pravilnik o mjerama zatite osobnih
prava i dobrobiti djece (NN, 106/2014) u kojem se navodi da voditeljem mjere moe biti
imenovan socijalni radnik, psiholog, socijalni pedagog, edukacijski rehabilitator, a iznimno
strunjak drugog akademskog zvanja (pomauih struka) ije kompetencije odgovaraju
specifinim potrebama obitelji te imaju znanja iz podruja rada s djecom i obitelji u riziku,
svrha ovog rada je omoguiti bolje razumijevanje iskustva i profesionalnih potreba voditelja
mjera strune pomoi. Naime, istraivanja u podruju profesionalnog stresa pokazuju da
dugotrajna izloenost kognitivno i emocionalno zahtjevnim situacijama u radu utjeu na
doivljaj vlastite kompetencije i djelotvornosti u profesionalnoj ulozi pa tako i na postignua
u radu (Leiter i Maslach, 2011). Izvori profesionalnog stresa (kao i sagorijevanja) mogu biti
preoptereenost poslom, pomanjkanje znanje i osjeaja kontrole, osjeaj nedovoljne nagrade i
sukob vrijednosti (u odnosu na korisnike, sustav i sl.). Polazei od dosadanji spoznaja
voditelji mjera strune pomoi roditeljima su pod poveanim rizikom to zbog neravnotee
izmeu zahtjeva uloge, kapaciteta (emocionalnih, kognitivnih, vremenskih) i kompetencija
strunjaka, osjeaja pritiska i nerealistinih oekivanja kako strunjaka tako i sustava (Lent,
2010).

Polazei od svega navedenog svrha ovoga rada je istraiti i opisati podruja potekoa u radu
voditelja mjera strune pomoi roditeljima u nadlenosti CZSS. U ovom tekstu koristiti se
pojam mjere strune pomoi roditeljima kao naziv koji, bez obzira na komponentu nadzora
koju ima ova mjera, te neke terminoloke i konceptualne razlike izmeu aktualnog i
prethodnog Obiteljskog zakona, najbolje opsuje sutinu djelovanja CZSS u ovom podruju.
Prepoznavanja teih i izazovnijih podruja rada voditelja ovih mjera od iznimnog je znaaja
za planiranje i osiguravanje edukacije i supervizije koja bi trebala osigurati kvalitetu rada u
ovom podruju koja je tim znaajnija u Hrvatskoj s obzirom da ove mjere pokrivaju iroki
raspon situacija (npr. zanemarivanje i zatitu male djece, probleme u ponaanju djece u dobi
od 8 do 18 godine, zatitu od manipulativnih oblika ponaanja jednog ili oba roditelja tijekom
56
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

ili nakon raspada partnerske zajednice), razliite potrebe roditelja i djece, te dobi djece koje su
ovim mjerama trebaju titi. Uz to, kontinuirano, od samog uvoenja mjera strune pomoi
roditeljima u obiteljsko zakonodavstvo 1978. godine do donoenja Obiteljskog zakona 2014.
godine, sve analize primjene ili istraivanja su ukazale na potrebu bolje i sustavne edukacije
te drugih oblika strune podrke voditeljima ovih mjera (Ujevi-Buljeta, Bujanovi-Pastuovi
i Jambrovi, 1987; Hrabar i Kora, 2003; Ajdukovi, 2009).

CILJEVI ISTRAIVANJA

Ciljevi istraivanja su:

1. Razviti upitnik za identifikaciju potekoa voditelja mjere strune pomoi roditeljima u
nadlenosti centra za socijalnu skrb.
2. Dobiti uvid u najee potekoe voditelja mjere strune pomoi roditeljima i njihovo
zadovoljstvo djelotvornosti u provoenju ove mjere.
3. Dobiti uvid u obrazovne potrebe i potrebe za podrkom voditelja mjere strune pomoi
roditeljima.
4. Ispitati povezanost potekoa u radu, potreba za strunom podrkom, zadovoljstva
suradnjom sa strunjacima CZSS-a te zadovoljstva osobnom djelotvornosti u provoenju
mjere strune pomoi roditeljima.

METODA

Uzorak

Istraivanjem5 je obuhvaeno 121 (85% odnosno 103 ena i 15% odnosno 18 mukaraca)
voditelj mjere nadzora nad izvravanjem roditeljske skrbi pri Centru za socijalnu skrb Zagreb.
Uzorak je prigodan. Raspon dobi sudionika istraivanja kree se od 26 do 60 (M=43,69,
SD=10,9), a radnog staa od 0,5 do 42 godine (M=16,66, SD=10,88). Raspon broja obitelji s

5
S obzirom da su rezultati opisani u ovom radu dio opsenijeg istraivanja profesionalnih potreba
voditelja strune pomoi roditeljima, opis uzorka, postupka prikupljanja podataka i prva dva
instrumenta su opisani na istovjetan nain kao u radu Ajdukovi i Laklija (2014) u kojem se
analiziraju drugi istraivaki problemi te koriste i drugi mjerni instrumenti kao relevantni izvor
podatka.
57
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

kojima su sudionici istraivanja radili kao voditelji mjere NIRS-a kree se od 1 do 30 obitelji
(M= 8,54; SD=7,91). U ukupnom uzorku 53% sudionika su socijalni radnici, 13% defektolozi,
12% socijalni pedagozi, 10% psiholozi, 6% pravnici i 6% ostale struke (kriminalisti, profesori
i patronane sestre). Priblino 2/3 sudionika zaposleno je u sustavu socijalne skrbi (od toga
broja njih 54 odnosno 70% je zaposleno u CZSS, a 30% u ustanovama socijalne skrbi), 16%
sudionika je zaposleno u sustavu odgoja i obrazovanja, a 12% u sustavu zdravstva. Meu
voditeljima mjere koji su zaposleni u CZSS-u, njih 17% je zaposleno u CZSS-u nadlenom za
mjeru nadzora koju provode. Kao voditelji NIRS-a manje od godinu dana radi 14% voditelja,
29% do tri godine, 26% od 4 do 6 godina, 17% od 7 do 10 godina te 14% vie od 10 godina.
Podjednak udio sudionika u trenutku ispitivanja provodio je mjeru strune pomoi s jednom
(34%), dvije (32%) ili tri obitelji (34%).

Postupak prikupljanja podataka

Istraivanje je provedeno temeljem suglasnost Etikog povjerenstva Pravnog fakulteta u

Zagrebu te suglasnost Centra za socijalnu skrb Zagreb. Po dobivanju suglasnosti CZSS
Zagreb, kontaktirani su voditelji podrunih ureda s molbom za dobivanje informacije o broju
voditelja mjere NIRS-a te pomo u stupanju u kontakt s njima. Do dijela nekih voditelja mjere
NIRS-a dolo se uz pomo organiziranih sastanaka u nekim od podrunih ureda CZSS-a
Zagreb, do nekih osobnim kontaktom, a do nekih uz pomo nadlenih socijalnih radnika.
Upitnik je predan i zaprimljen od voditelja mjere NIRS-a u kuverti. Tijekom prikupljanja
podataka posebna je panja posveena objanjenju svrhe istraivanja te povjerljivosti
podataka. Postupak prikupljanja podataka trajao je od svibnja do kolovoza 2011. godine.

Mjerni instrumenti

Upitnik socio-demografskih i profesionalnih obiljeja voditelja mjere nadzora nad

izvravanjem roditeljske skrbi pripremljen je za potrebe ovog istraivanja. Prvi dio sastoji
se od niza socio-demografskih varijabli: spol i dob voditelja mjere, struka, radni status
voditelja mjere, duina radnog staa i institucija u kojoj je voditelj mjere trenutno zaposlen.
Drugi dio upitnika je usmjeren na profesionalna obiljeja i iskustvo voditelja mjere NIRS-a, a
ukljuuje sljedee varijable: duinu bavljenja voenjem NIRS-a, svojstvo u kojem voditelj
provodi mjeru (djelatnik CZSS u kojem je izreen nadzor ili vanjski suradnik CZSS-a), broj
58
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

obitelji u kojima provodi mjeru NIRS-a i broj obitelji u kojima je provodio mjeru NIRS-a do
trenutka provoenja istraivanja.

Voditelji su takoer odgovarali na pitanja koja se odnose na iskustvo sudjelovanja u izradi

programa provoenja mjere, iskustvo sudjelovanja u edukaciji prije poetka bavljenja
nadzorima te zadovoljstvo takvom edukacijom u pripremi za ulogu voditelja.

Upitnik o potekoama voditelja mjere nadzora nad izvravanjem roditeljske skrbi

konstruiran je za potrebe ovog istraivanja. Upitnik se sastojao od 45 estica. estice u
upitniku su osmiljene temeljem analize dostupnih teorijskih i empirijskih izvora (Petr, 2003.;
Ajdukovi, 2008.) te neposredne komunikacije s voditeljima mjere tijekom supervizije koju je
vodila jedna od autorica istraivanja. Voditelji su na ljestvici od 1-5 procjenjivali koliko im
odreene situacije opisane u tvrdnji predstavljaju tekou u radu (1 = ne predstavlja tekou, a
5 = izrazito je teka). Ukoliko voditelj nadzora nema iskustva s pojedinom situacijom
ostavljena je mogunost da zaokrui broj 0 koji oznaava nisam to doivio/la u radu.
Teorijski raspon odgovora kree se od 0 do 225.

Upitnik o percipiranoj profesionalnoj podrci djelatnika Centra za socijalnu skrb sastoji

se od dva dijela. U prvom dijelu se ispituje voditeljeva potreba za razliitim oblicima podrke
strunjaka CZSS-a. Sudionici su za svako mogue podruje podrke na ljestvici od 1do 5
procijenili koliko je kod njih izraena potreba za podrkom upravo u tom specifinom
podruju (1 = uope nije izraena, a 5 = vrlo je izraena). Teorijski raspon odgovora kree se
od 4-20. Vei rezultat ukazuje na jae izraenu potrebu za profesionalnom podrkom.

Drugi dio upitnika se odnosi na procjenu zadovoljstva voditelja mjere suradnjom sa

strunjacima CZSS-a te zadovoljstvom svojim djelovanjem kao voditelja mjere, djelovanjem
operacionaliziranim kroz zadovoljstvo osobnom ukljuenou, vremenskim angamanom te
djelotvornou u radu s obitelji. U ovom dijelu instrumentarija prikupljeni su i podaci o
ukljuenosti voditelja mjere NIRS-a u edukacije u funkciji ove profesionalne uloge, te o
njihovim edukativnim potrebama.

59
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

REZULTATI I RASPRAVA

Potekoe voditelja mjere strune pomoi roditeljima u nadlenosti CZSS

S obzirom na veliki broj estica (k=45) koji je sadravala inicijalna forma Upitnika potekoa
voditelja mjere NIRS-a, u cilju identificiranja kljunih podruja potekoa provedena je
faktorska analiza metodom glavnih komponenata. Uz pomo 'scree' testa utvrene su etiri
znaajne komponente odnosno faktora (Tablica 1). Pri definiranju optimalne strukture
iskljuene su ak 22 varijable koje su se projicirale na vie komponenti ili nisu imale niti
jednu znaajnu saturaciju (uz kriterij >0,40). Izmeu iskljuenih varijabli su bila i neka
podruja koja predstavljaju umjerenu potekou u radu voditelji kao npr. rad s roditeljima
koji poriu zlouporabu alkohola ili droge, reagiranje na zlostavljanje djece u obitelji, rad s
depresivnim ili agresivnim roditeljima, roditeljima koji imaju psihike probleme te koji
izrazito snano izraavaju emocije.

Tablica 1. Matrica ekstrakcije glavnih komponenti

% ekstrahirane varijance % rotirane varijance
Faktori
Kumulativni Kumulativni
UKUPNO % varijance UKUPNO % varijance
% %
1 6,407 27,855 27,855 3,660 15,913 15,913
2 2,894 12,580 40,436 3,518 15,297 31,210
3 2,468 10,731 51,166 3,463 15,058 46,268
4. 1,523 6,621 57,787 2,649 11,520 57,787

Ekstrahirane glavne komponente rotirane su uz pomo Varimax rotacije. Kako bi se dobila to

jasnija struktura, u interpretaciji komponenti znaajnima su uzimane korelacije varijabli i
komponenti vee od 0,50. Postotak objanjene varijance je 57,79%.

Komponentnom analizom je utvreno da je latentnu strukturu mogue svesti na etiri faktora:

1. Suradnja sa strunjacima CZSS i drugim ustanovama. Ovim faktorom su saturirane
estice 16, 17, 18, 19, 20, 21 i 22, a objanjeno je 15,91% varijance. Cronbach's Alpha
iznosi 0,84.

60
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

2. Rad s ranjivim roditeljima i u profesionalno osjetljivim situacijama. Ovim faktor su

saturirane estice 7, 8, 12, 13, 15 i 23, a objanjeno je 15,30% varijance. Cronbach's
Alpha iznosi 0,82.
3. Rad s obiteljima s viestrukim problemima. Ovim faktor su saturirane estice 1, 2, 9, 10,
11 i 14, a objanjeno je 15,06 % varijance. Cronbach's Alpha iznosi 0,84.
4. Rad s nemotiviranim i nesuradljivim roditeljima. Ovim faktor su saturirane estice 3, 4,
5 i 6 , a objanjeno je 11,52% varijance. Cronbach's Alpha iznosi 0,78.

U tablici 2. prikazana su faktorska optereenja za 23 estice koje su ule u zavrnu formu

ovog upitnika koji se u budue moe koristiti u procjeni potekoa voditelja strune pomoi
roditeljima u nadlenosti centra za socijalnu skrb6. U istoj tablici su navedene i aritmetike
sredine i standardne devijacije za svaku od tih potekoa. Mogui raspon odgovora je od 1 do
5 pri emu vea vrijednost predstavlja veu potekou.

Pri imenovanju faktora izazov je predstavljao drugi faktor na kojem najvee optereenje ima 6
raznorodnih potekoa kao to je (1) rad s promiskuitetnim roditeljima/roditeljima sklonim
prostituciji, (2) rad s obiteljima u kojima je lan obitelji zaraen HIV-om, (3) rad s roditeljima
koji prijete samoubojstvom ili ubojstvom, (4) rad s obiteljima koje oteano razumijevaju zbog
kognitivnih/intelektualnih potekoa, (5) rad s obiteljima u koje imaju svjee iskustvo smrti
lana obitelji (roditelja, partnera, djeteta), (6) rad pod pritiscima i prijetnjama roditelja od
ukljuivanja/pozivanja medija. Ono to je prepoznato kao zajedniki nazivnik ovim
okolnostima je upravo ranjivost roditelja koja moe proizai iz nerazumijevanja i socijalne
osude, ak i odbacivanja okruenja kao to je npr. u sluaju promiskuitetnog ponaanja ili
HIV zaraze. Radi se o okolnostima koje su i profesionalno osjetljive upravo zbog mogue
medijske popraenosti ili specifine profesionalne odgovornosti kao u sluaju prijetnji
samoubojstvom. Zbog navedenih razloga ovaj faktor smo imenovali kao Rad s ranjivim
roditeljima i u profesionalno osjetljivim situacijama.

6
Elektronsku verziju upitnika zainteresirani mogu dobiti od autorica priloga.
61
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

Tablica 2. Rotirana matrica glavnih komponenti (Varimax rotacija) Upitnika potekoa

voditelje mjere NIRS-a (N=121). Raspon odgovora od 1 do 5.

Komponenta M SD
1 2 3 4
1. Rad s lanom obitelji koji je pod utjecajem alkohola -,088 ,262 ,713 ,096 2,40 1,76
2. Rad s obitelji kada u njoj postoji zlouporaba alkohola ,034 ,296 ,777 ,197 2,31 1,59
3. Rad s roditeljima koji ne mijenjaju svoj roditeljski stil ,065 -,132 ,261 ,768 3,44 1,22
4. Rad s roditeljima koji nisu motivirani za rad/promjenu ,107 -,016 ,083 ,858 3,69 1,08
5. Rad s roditeljima koji pokazuju da su prisiljeni na ovaj
,061 ,192 ,081 ,737 3,17 1,36
oblik pomoi
6. Rad s roditeljima koji se ne pridravaju dogovora ,177 ,156 ,243 ,633 3,17 1,34
7. Rad s promiskuitetnim roditeljima/roditeljima sklonim
,094 ,730 ,206 ,064 1,50 1,76
prostituciji
8. Rad s obiteljima u kojima je lan obitelji zaraen HIV-om ,128 ,765 ,122 -,046 0,88 1,54
9. Rad u situaciji kad je potrebno reagiranje na partnersko
-,103 ,264 ,556 ,155 2,64 1,60
nasilje
10. Rad u situaciji kad je potrebno reagiranje na
,110 ,156 ,722 ,233 2,78 1,59
zanemarivanje djece u obitelji
11. Rad s mnogostrukim socijalnim problemima unutar
,129 ,129 ,734 ,348 2,96 1,44
obitelji
12. Rad s roditeljima koji prijete samoubojstvom ili
-,029 ,761 ,212 -,069 1,99 2,13
ubojstvom
13. Rad s obiteljima koje oteano razumijevaju zbog
,169 ,636 ,194 ,128 1,69 1,69
kognitivnih/intelektualnih potekoa
14. Rad s ogranienim materijalnim sredstvima za pomo
,182 ,061 ,589 -,027 2,58 1,56
roditeljima i obitelji
15. Rad s obiteljima koje imaju svjee iskustvo smrti lana
,180 ,686 ,087 ,036 1,42 1,64
obitelji (roditelja, partnera, djeteta)
16. Rad na uspostavljanju suradnje s drugim ustanovama
,669 ,093 ,360 ,003 1,71 1,16
(npr. kolom, bolnicom, zatvorom)
17. Upuivanje roditelja drugim ustanovama ,629 -,128 ,362 ,019 1,96 1,15
18. Pisanje/voenje potrebne dokumentacije ,704 -,028 ,182 ,154 1,92 1,19
19. Predlaganja Centru za socijalnu skrb mjera (npr.
,781 ,106 -,026 ,076 1,74 1,15
financijskih, upuivanja na vjetaenje, lijeenje i sl.). koje

62
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

treba poduzeti u konkretnoj obitelji.

20. Predlaganja izmjena u donesenom programu i planu
,700 ,288 -,099 ,098 1,53 1,14
nadzora nad izvravanjem roditeljske skrbi
21. Ostvarivanja suradnje s kolegama u Centru za socijalnu
,727 ,290 -,021 ,021 1,39 0,86
skrb u ijoj je nadlenosti nadzor
22. Ostvarivanja i uvaavanja Vaeg miljenja od strane
strunjaka iz Centra za socijalnu skrb u ijoj je nadlenosti ,647 ,212 -,142 ,156 1,60 1,02
nadzor
23. Rad pod pritiscima i prijetnjama roditelja od
,231 ,533 ,149 ,197 2,02 1,79
ukljuivanja/pozivanja medija

U tablici 3. prikazani su potekoe voditelje mjere strune pomoi roditeljima po pojedinim

faktorima odnosno specifinim aspektima rada s obitelji.

Tablica 3. Ukupni rezultati i prosjek supskala podruja potekoa djelovanja voditelje

mjere strune pomoi roditeljima (N=121). Mogui raspon prosjenih rezultata od 1 do
5.

Ukupni rezultat Prosjeni

Faktor/Podruje potekoa rezultat
M SD M SD
1. Suradnja sa strunjacima pri CZSS i drugim ustanovama (7
11,84 5,49 1,69 0,78
estica)
2. Rad s ranjivim roditeljima i u profesionalno osjetljivim
9,50 7,70 1,58 0,26
situacijama (6 estica)
3. Rad s obiteljima s viestrukim problemima (6 estica) 15,65 7,13 2,61 1,18
4. Rad s nemotiviranim i nesuradljivim roditeljima
13,47 3,89 3,36 0,97
(4 estice)
5. Ukupni doivljaj potekoa voditelja mjere NIRS-a 101,81 34,12 2,26 0,76

Voditelji mjere strune pomoi roditeljima (Tablica 3.) kao umjerenu tekou u radu
percipiraju rad s nedobrovoljnim i nesuradljivim korisnicima (M=3,36; SD=0,97), a zatim rad
s obiteljima u kojim postoje viestruki problemi kao to je npr. ovisnost i nasilje u obitelji
(M=2,61; SD=1,18). Suradnja sa strunjacima CZSS i drugim ustanovama (M=1,69;
63
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

SD=0,78) te rad s ranjivim roditeljima i u profesionalno osjetljivim situacijama kao to su

prijetnje roditelja u socijalno osjetljivim sluajevima u kojima je ugroeno zdravlje, sigurnost
i ivot korisnika (M=1,58; SD=0,26) najveem broju voditelja ne predstavlja tekou.

POTREBA ZA EDUKACIJOM, PROFESIONALNOM PODRKOM,

ZADOVOLJSTVO SURADNJOM S CZSS I SVOJIM DJELOVANJEM KAO
VODITELJA MJERE STRUNE POMOI RODITELJIMA

Prije poetka rada kao voditelja mjere strune pomoi roditeljima, ak 85% sudionika
istraivanja nije sudjelovalo u edukaciji koja bi ih pripremila za ovu ulogu. Od malog broja
sudionika s takvom prethodnom edukacijom (N=18 odnosno 15%) njih 55% smatra da ih ta
edukaciji nije pripremila za ulogu voditelja mjere, 34% smatra da ih je djelomino, a samo
njih 11 % da ih je u potpunosti pripremila za tu ulogu.

Na pitanje o potrebi za edukacijom, voditelj mjere izraavaju najveu potrebu za edukacijom

u podruju: rada s nemotiviranim/nedobrovoljnim korisnicima (55,4%), rada s obiteljima u
kojima su prisutni psihiki problemi (depresivnost, psihoza i slino) (40,5%), probleme
ovisnosti u obitelji (38,8%), nasilja nad djecom (31,4%), rada s roditeljima koji su u sukobu
sa zakonom/na odsluenju kazne zatvora (30,6%), rada s obiteljima u kojima je prisutno
nasilje u partnerskim odnosima (29,8%), rada s obiteljima romske nacionalnosti (24%) te s
problemima alkoholizma u obitelji (22,3%). To su ujedno i podruja u kojima su iskazali
najvee potekoe u radu.

Profesionalna podrka djelatnika CZSS vaan je resurs u djelovanju voditelja mjere strune
pomoi roditeljima, ali i osiguravanja kvalitete rada. Ipak, 21,5% voditelja navodi da nema
podrku strunjaka u CZSS-u koja im je dovoljna (Tablica 4.).

64
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

Tablica 4. Percepcija voditelja mjere strune pomoi roditeljima o dostupnosti i estini

podrke koju dobivaju od strunjaka CZSS

Percepcija dostupnosti podrke f % Percepcija estine dobivanja f %

podrke
Nemam podrku 3 2,5 Redovito 38 31,4
Imam podrku, ali je ona esto 28 23,1
23 19,0
nedovoljna
Imam podrku koja mi je potrebna Vrlo rijetko 52 43,0
95 78,5

Nikada 3 2,5
UKUPNO 121 100,0 UKUPNO 121 100,0

Kada govorimo o profesionalnoj podrci, u kontekstu ovog istraivanja vano je napomenuti

da se radi o subjektivnoj procjeni, koja ne mora biti stvarni prikaz dostupne i primljene
podrke. No u ovom istraivanju su u fokusu voditelji, pa njihova procjena dostupnosti i
estine podrke je znaajan pokazatelj mogue profesionalne osamljenosti u radu s obiteljima.
Vezano za percipiranu uestalost dobivanja profesionalne podrke od strunjaka Centra za
socijalnu skrb, ak 43% voditelja navodi da je dobiva vrlo rijetko (Tablica 4.), no s druge
strane podaci prikazani u tablici 5. pokazuju da je njihova potreba za specifinom podrkom
umjerena.

Tablica 5. Izraenost potrebe za nekim oblicima profesionalne podrke voditelja mjere

strune pomoi roditeljima. Raspon odgovora od 1 do 5.

Potreba voditelja M SD
1. Za informiranjem o moguim nainima rjeavanja problema vezanih za obitelj/i pod
3,32 1,06
nadzorom;
2. Za uspostavljanjem bolje suradnje s drugim strunjacima unutar CZSS s podruja
2,84 1,15
nadlenosti obitelji pod nadzorom;
3. Za ublaavanjem vlastitih emocionalnih potekoa koje su se pojavile kao posljedica
2,55 1,30
teine rada sa obitelji;
4. Za rjeavanjem potekoa izmeu strunjaka s kojima suraujem vezano uz nadzor
2,56 1,17
zbog razliitog vienja rjeavanja problema obitelji pod nadzorom.

65
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

U prosjeku voditelji mjere imaju najizraeniju potrebu za profesionalnom podrkom

strunjaka CZSS-a u podruju informiranja o moguim nainima rjeavanja problema vezanih
za obitelj/i s kojom provode mjeru (M=3,32; SD=1,06). Dok je potreba za uspostavljanjem
bolje suradnje sa drugim strunjacima unutar CZSS-a s podruja nadlenosti obitelji pod
nadzorom (M=2,84; SD=1,15), rjeavanje potekoa izmeu strunjaka s kojima surauju
zbog razliitog vienja rjeavanja problema obitelji s kojom se provodi mjera (M=2,56;
SD=1,17) te ublaavanje vlastitih emocionalnih potekoa koje su se pojavile kao posljedica
teine rada sa obitelji (M=2,55; SD=1,30) tek umjereno izraena.

Tablica 6. Zadovoljstvo voditelja mjere strune pomoi roditeljima sa suradnjom sa

strunjacima Centra za socijalnu skrb (N=121). Raspon odgovora na ljestvici od 1 do 5.

Zadovoljstvo Min Max M SD.

time koliko strunjaci Centra za socijalnu skrb uzimaju u obzir Vae
1 5 4,02 1,01
miljenje u pitanjima vezanim za obitelj s kojom provodite mjeru.
podrkom koju dobivate od Centra za socijalnu skrb vezano uz
1 5 3,92 0,95
probleme/potekoe s kojima se susreete u provoenju mjere.
ostvarenim suradnim odnosom sa strunjacima Centra za socijalnu
1 5 4,07 0,89
skrb pri kojem provodite mjeru.
iznosom novane naknade za voditelje mjere. 1 5 2,14 1,07

Kao to se moe vidjeti voditelji mjere izraavaju zadovoljstvo s ostvarenim suradnim odnos
sa strunjacima Centra za socijalnu skrb (M=4,07, SD=0,89) i s time koliko strunjaci CZSS-
a uzimaju u obzir njihovo miljenje u pitanjima vezanim za obitelj s kojom provode mjeru
(M=4,02, SD=1,01). Tek je neto nie zadovoljstvo podrkom koju dobivaju od CZSS-a
vezano uz probleme/potekoe s kojima se susreu u provoenju mjere nadzora (M=3,92,
SD=0,95), a najmanje iznosom novane naknade za voditelje mjere nadzora (M=2,14,
SD=1,07) s kojom su voditelji nezadovoljni.

Kada procjenjuju svoj rad (Tablica 7.), voditelji izraavaju zadovoljstva u podruju vlastite
ukljuenosti u rad s obitelji i podrke koju daju obitelji. Neto manje zadovoljstvo izraavaju
u podruju svog vremenskog angamana i ostvarene suradnje s lanovima obitelji.
66
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

Zadovoljstvo voditelja mjere vlastitom djelotvornosti i ishodima koje postiu u radu s obitelji
je tek osrednje (niti zadovoljni niti nezadovoljni) (M=3,43; SD=0,81).

Tablica 7. Zadovoljstvo voditelja mjere strune pomoi roditeljima nekim aspektima

osobnog djelovanja (N=121). Raspon odgovora na ljestvici od 1 do 5.

Koliko ste zadovoljni Min Max M SD.

svojom osobnom ukljuenou u rad s obitelji. 1 5 4,01 0,73
podrkom koju dajete obitelji. 1 5 4,01 0,78
svojim vremenskim angamanom u radu s obitelji. 1 5 3,88 0,83
ostvarenim suradnim odnosom sa lanovima obitelji. 2 5 3,79 0,78
svojom djelotvornosti (ishodima koji postiete) u radu s
1 5 3,43 0,81
obitelji.

POVEZANOST DOIVLJAJA POTEKOA, POTREBA ZA PODRKOM,

ZADOVOLJSTVA SURADNJOM SA STRUNJACIMA CZSS-A TE OSOBNOM
DJELOTVORNOSTI U PROVOENJU MJERE

Rezultati prikazani u tablici 8. pokazuju znaajnu povezanost izmeu varijabli vezanih uz

doivljaj teine rada voditelja mjere strune pomoi roditeljima, potrebe i zadovoljstva
suradnjom sa strunjacima CZSS-a te zadovoljstva s osobnim djelovanjem u provoenju
mjere.

67
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

Tablica 8. Korelacija izmeu podruja potekoa voditelje mjere strune pomoi

roditeljima, potreba za strunom podrkom, zadovoljstva suradnjom sa strunjacima
CZSS-a i zadovoljstva osobnim djelovanjem u provoenju mjere (N=121)
2 3 4 5 6 7 8
1. Podruje potekoa: Suradnja
sa strunjacima CZSS i drugim ,339** ,243** ,271** ,543** ,402** -,343** -,163
ustanovama
2. Podruje potekoa: Rad s
ranjivim roditeljima i u
_ ,472** ,205* ,727** ,202* -,090 -,023
profesionalno osjetljivim
situacijama
3. Podruje potekoa: Rad s
obiteljima s viestrukim _ ,427** ,807** ,225* -,090 -,070
problemima
4. Podruje potekoa: Rad s
nemotiviranim i nesuradljivim _ ,581** ,329** -,181* -,133
roditeljima
5. Ukupan doivljaj potekoa _
,390** -,210* -,165
voditelja mjere NIRS-a
6. Potreba za strunom podrkom
_ -,359** -,064
od strane djelatnika CZSS-a
7. Zadovoljstvo suradnjom sa
_ ,300**
strunjacima CZSS-a
8. Zadovoljstvo osobnim
djelovanjem u provoenju _
mjere
* p < 0.05
** p < 0.01

to su izraenije potekoe u jednom podruju rada s obiteljima, izraenije su i u drugim

podrujima rada voditelja mjere NIRS-a. Pojedina podruja potekoa su u oekivanoj
znaajnoj korelaciji s ukupnim doivljajem potekoa (raspon izmeu 0.543 i 0.807). Raspon
korelacija izmeu pojedinih podruja potekoa se kree izmeu 0.202 do 0,427. Pri tome je
68
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

najvea povezanost izmeu potekoa u radu s obiteljima s viestrukim problemima te s

nemotiviranim i nesuradljivim roditeljima. Ove pozitivne i znaajne korelacije pokazuju da
ako strunjak ima potekoe u jednom podruju, imati e, po svemu sudei, potekoe i u
ostalim podrujima te e mu shodno tome i ukupni doivljaj potekoa biti vei.

to je izraeniji doivljaj potekoa u radu to je izraenija i potreba za strunom podrkom

djelatnika CZSS-a. Ukupni doivljaj potekoa je negativno povezan sa zadovoljstvom
suradnje sa strunjacima CZSS-a. Dakle, voditelji koji imaju vie potekoa ujedno su i
nezadovoljni suradnjom sa CZSS. Istodobno, izraenost potekoe nije znaajno povezana sa
zadovoljstvom osobnom djelotvornosti u provoenju mjere.

ZAKLJUNA RAZMATRANJA

Voditelji mjere strune pomoi roditeljima osrednje tekim percipiraju rad s nemotiviranim i
nesuradljivim roditeljima i rad s obiteljima u kojim postoje viestruki problemi kao to je npr.
ovisnost i nasilje u obitelji. Nie su procijenjene tekoe u podruju suradnje sa strunjacima
CZSS i drugim ustanovama te u radu s posebno ranjivim skupinama roditelja (HIV zareeni;
prostitucija) s kojima se voditelji rijetko susreu. Rezultati su i u skladu i s prethodnim
istraivanjem koje je provela Ajdukovi (2008) sa voditeljima mjera s podruja cijele
Hrvatske po kojima su voditelji takoer imali najvie potekoa s motiviranou roditelja i
njihovim otporima prema promjenama, nespremnosti na suradnju te nepridravanjem
dogovora. Polazei od dosljednosti ovih nalaza i injenice da se u meuvremenu nije sustavno
ulagalo u voditelje mjera u obitelji nije opravdano pretpostaviti da je dolo do promjena
percepcije potekoa voditelja mjere.

Navedeni nalazi su djelomino u skladu s istraivanjem LeCroy i Whitaker (2005) koji su

pokazali da je voditeljima home visiting programa najtee raditi s obiteljima koje imaju
ograniene financijske resurse, u obiteljima u kojima je prisutna duevna bolest ukljuujui
prijetnje suicidom, u obiteljima u kojima je prisutna zlouporaba sredstva ovisnosti i s
nemotiviranim obiteljima za promjenu. Moemo pretpostaviti da bi nai rezultati bili vie u
skladu s ovim nalazima da se temeljem faktorske analize iz prvobitnog Upitnika o

69
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

potekoama voditelja mjere nisu iskljuene varijable koje se odnose na rad s depresivnim ili
agresivnim roditeljima, roditeljima koji imaju psihike probleme te koji izrazito snano
izraavaju emocije. Pod tim vidom je potrebno i dalje raditi na razvoju Upitnika o
potekoama voditelja mjere i njegovom nadopunom varijablama koje se odnose na problem
mentalnog zdravlja i izraavanja emocija roditelja.

Sagledavi rezultate u cjelini moemo vidjeti da, iako voditelji imaju potekoe u radu s
nemotiviranim roditeljima i u radu s obiteljima u kojima postoje viestruki problemi kao to
je npr. ovisnost i nasilje u obitelji, njihova potreba za specifinom podrkom strunjaka CZSS
zaduenih za provoenje ove mjere je umjereno izraena i to ponajvie vezano uz konzultacije
o moguim nainima rjeavanja problema obitelji. Uz to najvei broj voditelja (78,5%
sudionika istraivanja) iskazuje da dobiva podrku djelatnika CZSS koja im je potrebna. S
druge strane voditelji su tek osrednje zadovoljni vlastitom djelotvornosti i ishodima koje
postiu u radu s obitelji. Kako objasniti te rezultate kao cjelinu? Jedno mogue objanjenje je
da s obzirom da je 54 od 121 (44,6%) voditelja koji su sudjelovali u istraivanju su ujedno i
sami djelatnici CZSS, znaju koje kompetencije i resurse imaju njihove kolege u CZSS i to
mogu oekivati od njih te su tome i prilagodili svoja oekivanja od podrke. No je li to stvarni
odraz njihovih potreba? Pod tim vidom je zanimljive podatke dala korelacijska analiza.
Podsjetimo se. to su izraenije potekoe voditelja u jednom podruju rada s obiteljima,
izraenije su i u drugim podrujima, a to je izraeniji doivljaj potekoa u radu to je
izraenija i potreba za strunom podrkom djelatnika CZSS-a. Istodobno doivljaj potekoa
je negativno povezan sa zadovoljstvom suradnje sa strunjacima CZSS-a. Dakle, voditelji koji
imaju vie potekoa ujedno su i nezadovoljni suradnjom sa CZSS. Polazei od ovih podataka
ne bi trebalo zanemariti profesionalne potrebe voditelja, no pitanje je tko ih i kako moe
zadovoljiti te bi trebalo dodatno istraiti razliku u potrebama, ali i djelotvornosti rada izmeu
voditelja koji jesu i nisu djelatnici CZSS.

U skladu s iskazanim potekoama, voditelji mjere u obitelji izraavaju najveu potrebu za

edukacijom u podruju rada s nemotiviranim i nedobrovoljnim roditeljima, rada s obiteljima u
kojima su prisutni psihiki problemi, problemi ovisnosti u obitelji, nasilja nad djecom, rada s
roditeljima koji su u sukobu sa zakonom, rada s obiteljima u kojima je prisutno partnersko
nasilje, rada s obiteljima romske nacionalnosti te s problemima alkoholizma. to se tie
specifinih znanja i vjetina, nuno je osigurati dodatnu izobrazbu u podruju motivacije tzv.

70
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

nedobrovoljnih korisnika odnosno rada s roditeljima koji nisu motivirani za promjenu. U toj
izobrazbi sredinji koncept treba biti tzv. motivirajui razgovor/intervju (Millner i Rollnick,
2013), ali se odreena pozornost treba posvetiti i nekim temeljenim vjetinama
profesionalnog razgovora (iak, Vizek-Vidovi i Ajdukovi, 2012). Takoer potrebna su im
dodatna znanja i vjetine za poticanje promjene s obiteljima suoenim s brojnim problemima
od nasilja, mentalne bolesti, alkoholizma te temama vezanim uz kulturalnu kompetenciju
vezanu za rad s pojedinim skupima korisnika kao to su to npr. roditelji Romi. Upravo to
treba biti polazina toka MSPM u planiranju i organizaciji sustavne izobrazbe za voditelje
mjere koja mora izai iz okvira sustava socijalne skrbi i ukljuiti kao edukatore strunjake iz
podruja mentalnog zdravlja i primjene sloenih komunikacijskih vjetina u obiteljskim
sustavima. Nuno je i da nadleno ministarstvo osigura tzv. superviziju sluajeva za voditelje
ove mjere koja bi istovremeno omoguila i podrku, ali i usklaivanja u rjeavanju sloenijih
sluajeva.

Pravilnik o mjerama zatite osobnih prava i dobrobiti djeteta (NN 106/2014) vrlo neodreeno
spominje da voditelji mjera mogu biti strunjaci ije kompetencije odgovaraju specifinim
potrebama obitelji te imaju znanja iz podruja rada s djecom i obitelji u riziku (lanak 9). Uz
to, iako se u lanku 14. ovog Pravilnika navodi da ministarstvo nadleno za poslove socijalne
skrbi donosi plan edukacije za provoenje mjere intenzivnog nadzora, malo se toga moe
zakljuiti o intenzitetu i tempu kojim e biti osigurana odgovarajua edukacija i supervizija.
Taj oprez se moe uoiti i u lanku 10. ovog Pravilnik u kojem se navodi da je struni tim
centra duan upoznati voditelja mjere s potrebom sudjelovanja u edukacijama i ostalim
oblicima strune pomoi te na superviziji sluaja, kada je navedeno osigurano.

S obzirom da o nunosti i moguim modelima i nainima organiziranja odrive supervizije s

voditeljima mjera strune pomoi detaljno govore Ajdukovi i Laklija (2014), u ovom tekstu
elimo naglasiti da je u ovoj fazi prioritet jasnije definirati kompetencije voditelja mjera
strune pomoi roditeljima. Dobar primjer su npr. smjernice za kompetencije voditelja home
visitation programa koje je izradilo i usvojilo pet takvih programa u SAD
(www.pcadelware.org; 2011). Pri tome, zbog irokog raspona situacija za koje se izriu ove
mjere potrebno je definirati specifine kompetencije koje trebaju imati voditelji za rad u tri
najea, ali dosta razliita podruja djelovanja s obzirom na potrebe djece i roditelja: (1)
zatitu od zanemarivanja i zlostavljanja male djece, (2) rad na smanjivanju problema u
71
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

ponaanju djece u dobi od 8 do 18 godine, (3) zatitu od manipulativnih oblika ponaanja

jednog ili oba roditelja tijekom ili nakon raspada partnerske zajednice.

Bez obzira na niz korisnih spoznaja, ovo istraivanje ima odreena metodoloka, pa tko i
spoznajna ogranienja. Jedno od njih je pristranost koja je vezan uz prigodni uzorak. Takoer
istraivanje je provedeno samo na podruju grada Zagreba, no s obzirom da su kljuni nalazi
o podrujima potekoa u skladu s rezultatima istraivanja koje je provela Ajdukovi (2008)
s voditeljima iz cijele Hrvatske to je po svemu sudei manji problem od pristranosti uzorka
koji proizlazi iz samoselekcije i nemogunosti formiranja reprezentativnog uzorka. Naime,
objektivna prepreka za provoenje istraivanja na reprezentativnom uzorku populacije
voditelja je to to ne postoji sustavna evidencije voditelja mjera strune pomoi roditeljima
temeljem koje bi se mogao provesti odgovarajui postupak uzorkovanja. S obzirom da ne
postoji takva evidencije nije mogua niti usporedba ovog uzorka po nekim opim socio-
demografskim i profesionalnim obiljejima s populacijom voditelja mjere bilo u Zagrebu bilo
u Hrvatskoj. Pod vidom pristranosti potrebno je naglasiti da su u naem uzorku relativno
zastupljeniji voditelji koji su djelatnici CZSS (44,6%) dok se prema podacima MSPM za
2011. do 2013. godinu udio voditelji koji su djelatnici CZSS kretao izmeu 28% i 33%. To je
moglo dovesti do pristranosti zbog kolegijalnosti upravo u onom dijelu koji se odnosi na
suradnju s CZSS. U narednim istraivanjima se nuno treba voditi rauna barem o
odgovarajuoj zastupljenosti voditelja koji jesu odnosno nisu djelatnici CZSS. Dodatno
ogranienje je vezano uz nain prikupljanja podatka. Do voditelja mjere se dolazilo preko
predstojnika podrunih ureda CZSS-a, to je moglo utjecati na davanje socijalno poeljnih
odgovora na neka vrlo direktno postavljena pitanja o suradnji i podrci CZSS.

U buduim istraivanjima bilo bi se korisno usmjeriti na:

podruje emocija, stavova i vrijednosti voditelja mjere strune pomoi roditeljima kao
npr. motive strunjaka za poetak bavljenja ovim poslom, razinu profesionalnog stresa
i sagorijevanja, strategije suoavanja sa stresom, oekivanja od sebe iz uloge voditelja
mjere i slino,
podruje definiranja i razine profesionalnih kompetencija voditelja mjere za pojedina
podruja u kojima se provodi ova mjere (od zatite male djece od zanemarivanja,
konfliktnih razvoda i manipulacije djecom, do rada u obiteljima gdje su djeca starije
dobi ve poela oitovati znakove problema ili/i poremeaja u ponaanju)
72
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

podruje radnih uvjeta provoenja mjere u obitelji kao npr. ukupni vremenski
angaman voditelja u provedbi mjere na tjednoj/mjesenoj bazi, karakteristike
provedbe mjere/a (npr. razumijevanje situacije obitelji kojoj je izreena mjera,
doivljaj jasnoe, ciljanosti i konkretnosti programa rada s obitelj, realnost rokova za
ostvarivanje ciljeva, raspoloivi resursi za pomo obiteljima i sl.);

Nuno je u svim prethodno navedenim aspektima provjeriti postoje li razlike izmeu voditelja
mjere/a u obitelji koji dolaze iz sustava socijalne skrbi, posebice CZSS, i onih koji nisu u
sustavu. U daljnjim istraivanjima, posebnu pozornost trebalo bi posvetiti voditeljima mjere
koji su odluili prestati raditi ovaj posao s obzirom da predstavljaju znaajan izvor
informacija o stanju i okolnostima djelovanja voditelja i ureenosti mjera u nadlenosti CZSS
koje se provode neposredno u obitelji. Pri tome treba koristiti kako kvantitativne tako i
kvalitativne istraivake pristupe.

U cjelini, podaci prikupljeni ovim istraivanjem mogu posluiti u svrhu boljeg razumijevanja
i zagovaranja potreba za edukacijom i supervizijom kao naina poboljanja kvalitete sustavne
podrke voditeljima mjere za zatitu prava i dobrobiti djeteta u nadlenosti centra za socijalnu
skrb, a tako i osiguranju bolje kvalitete provoenja obiteljskopravnih mjera s roditeljima u
nadlenosti centra za socijalnu skrb.

LITERATURA:
1. Ajdukovi, M. (2008): Nadzor nad izvravanjem roditeljske skrbi kao proces planiranih
promjena s obitelji. U: Ajdukovi, M. i Radoaj, T. (ur.), Pravo djeteta na ivot u obitelj:
Struna pomo obiteljima s djecom i nadzor nad izvravanjem roditeljske skrbi kao proces
podrke za uspjeno roditeljstvo. UNICEF. Zagreb. 145-163.
2. Ajdukovi, M. (2009): Uinci projekta Prevencija separacije i rane intervencije s
obiteljima pod rizikom iz perspektive djelatnika centara za socijalnu skrb. Dijete i
drutvo. 11 (1). 205-222.
3. Ajdukovi, M., Laklija, M. (2014): Motivi ukljuivanja i oekivanja od supervizije
voditelja mjera za zatitu osobnih prava i dobrobiti djeteta. Ljetopis socijalnog rada. 21
(2). 263-293.
4. Ajdukovi, M., Radoaj, T. (2008): Pravo djeteta na ivot u obitelji. UNICEF. Zagreb.

73
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

5. Ajdukovi, M., Rajter, M. (2014): Obiteljski ekonomski stres kao imbenik rizika za
nasilne odgojne postupke i psihosocijalnu dobrobit djece. U: Braja-ganec, A., Lopii,
J., Penezi, Z. (ur.), Psiholoki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva. Naklada
Slap i Hrvatsko psiholoko drutvo. Jastrebarsko. 353-375.

6. Alini, M., Bakari-Mihanovi, A. (1986): Porodino pravo. Pravni fakultet u Zagrebu,

Centar za struno usavravanje i suradnju s udruenim radom. Zagreb.
7. Alini, M., Hrabar, D., Jakovac Lozi, D., Kora, A. (2006): Obiteljsko pravo. Narodne
novine d.d. Zagreb.

8. Bordeaux, A. H. (2008): Practice model framework: A working document. National Child

Welfare Resource Center for Organizational Improvement. Muskie School of Public
Service, University of Southern Maine. Retrieved 05 January, 2013 fromwww.nrcoi.org.
9. Gomby, D.S. (2007): The promise and limitations of home visiting: Implementing
effective programs. Child Abuse & Neglect. 31, (8). 793-799.
10. Hess, P., Kanak, S., Atkins, J. (2009): Building a model and framework for child welfare
supervision. Hunter College School of Social Work, National Resource Center for
Family-Centered Practice & Permanency Planning; and Portland, ME: University of
Southern Maine, Edmund S. Muskie School of Public Service, Institute for Child and
Family Policy, National Child Welfare Resource Center for Organizational Improvement.
New York.
11. Hrabar, D. (2003): Roditeljska skrb u svijetlu izmijenjene nadlenosti. U: Alini, M.,
Dika, M., Hrabar, D., Jelavi, M., Kora, A. Obiteljski zakon novine, dvojbe i
perspektive. Narodne novine. Zagreb. 35- 60.
12. Hrabar, D., Kora, A. (2003): Primjena obiteljskopravnih mjera za zatitu dobrobiti djece
te zasnivanje posvojenja bez pristanka roditelja: Istraivanja iskustva iz prakse.
Sveuilite u Zagrebu, Pravni fakultet. Zagreb.
13. Karai, ., Katki Stani, T., Orekovi Vrbanec, L., Rezi, L. (2009): Kako kada krene
naopako? Vodi kroz usluge centra za socijalnu skrb u zatiti djece i obitelji. Udruenje
Djeca prva. Zagreb.

74
 Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

14. Krysik, J., LeCroy. C.W., Ashford, J. B. (2008): Participants' perception of healthy
families: A home visitation program to prevent child abuse and neglect. Children and
Youth Services Review. 30. 45-61.
15. LeCroy, C.W., Whitaker, K. (2005): Improving the quality of home visitation: An
exploratory study of difficult situations. Child Abuse & Neglect. 29. 1003-1013.
16. Leiter, M.P., Maslach, C. (2011): Sprijeite sagorijevanje na poslu. Mate, d.o.o. Zagreb.
17. Lent, J. (2010): The impact of work setting, demografic factors and personality factors
on burnout of professional counselors. Doctoral disretaion, University of Akron. Akron.
18. McDonald, M, Moore, T.G., Gildefld, S. (2012): Sustained home visiting for
vulnerable families and children: A literature review of effective programs. Australian
Research Alliance for Children and Youth. Parkville, Victoria.
19. Miller, W.R., Rollnick, S. (2013): Motivacijsko intervjuiranje. Pripremanje ljudi za
promjenu. Naklada Slap. Jastrebarsko.
20. Obiteljski zakon, NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07 i 75/14.
21. Petr, CG (2003): Social work with children and their families: Pragmatic foundations.
Oxford University Press. New York.
22. Petran, . (2013): Iskustva Centra za socijalnu skrb Zagreb u provoenju nadzora nad
izvravanjem roditeljske skrbi. Izlaganje na javna tribini. Zagreb, 22. oujka 2013.
23. Pravilnik o mjerama zatite osobnih prava i dobrobiti djece, NN, 106/2014.
24. Ujevi-Buljeta, H., Bujanovi-Pastuovi, R., Jambrovi, Z. (1987): Analiza primjene
Zakonom o braku i porodinim odnosima. Socijalni rad. 1 (1-2). 87-120.
25. Zakon o braku i porodinim odnosima. NN, 11/1978.
26. iak, A., Koller-Trbovi, N. (2008): Zavrno evaluacijsko izvjee za projekt
Prevencija separacije i rane intervencija s obiteljima pod rizikom. U: Ajdukovi, M. i
Radoaj, T. (ur.) Pravo djeteta na ivot u obitelji. UNICEF. Zagreb. 227-249.
27. iak, A., Vizek Vidovi, V., Ajdukovi, M. (2012): Interpersonalna komunikacija u
profesionalnom kontekstu. Edukacijsko-rehabilitacijski fakultetet. Zagreb. 305.

75