Professional Documents
Culture Documents
Rjecnik05 PDF
Rjecnik05 PDF
Rjecnik05 PDF
GEOLOKIH POJMOVA
Rijeka, 2005.
Abrazija
stru
Abrazija je jedan od procesa u ciklusu
marinske erozije.
estuarija i delte.
Bora (eng. fold) je strukturna forma nastala savijanjem primarno planarnih strukturnih
elemenata (slojev
sedimentnu stijenu
posljedica kratkog transporta. Prijelazni tip izm konglomerata naziva se
-
e se od odlomaka koji
lomljenja ili drobljenja stijena. Kod tog procesa tektonski pokreti bili su najvaniji
n sedimentacije. Kao
prirodni (arhitektonsko-
karakteru veziva.
Crvenica (eng. terra rossa) ili terra rossa je naziv za crvena rezidualna tla, posebice
rairena u kra oko Mediterana. Smatra se da je crvenica tip reliktnog tla
nastala u toplijim klimatskim uvjetima od dananjih. U geolokom smislu crvenica je
o-prainasta tla koja
Delta
prirodnom.
Diskontinuitet
Eluvijalni sedimenti (eng. eluvial sediments, residual soil), rezidualno tlo ili eluvij, ,
razgradnjom stijena u podlozi, bez
-
ora
Eolski sedimenti
vjetrom. Nalaze se u pjeskovitim pustin
stalno mijenjaju svoj oblik. Poluvezana sedimentna stijena eolskog podrijetla je les
Epirogeneza (eng. epirogenesis) > zemljina kora
Eruptivne stijene (eng. igneous rocks) ili magmatske stijene su primarne stijene
ne taljevine, magme ili lave, u litosferi
ili na povrini Zemlje. Eruptivne stijene su redovito silikatnog sastava. Prema mjestu
postanka dijele se na intruzivne ili plutonske (dubinske) stijene koje nastaju
kristalizacijom magme u dubini i efuzivne ili vulkanske (povrinske) stijene koje
Hipabisalne stijene su prijelazni oblik. Prema
2 komponente eruptivne stijene dijele se na kisele (>63 % SiO2), neutralne
(52-63 (45-52 Kisele eruptivne stijene uz
alkalijske feldspate sadre kisele plagioklase i kvarc, neutralne sadre neutralne
plagioklase, ali ne i kvarc piroksene, amfibole i
olivin inerale bez plagioklasa.
Ultramafitne stijene sadre samo piroksene.
(intruzivna), dijabaz (hipabisalna) i bazalt (efuzivna stijena). ilne eruptivne stijene
vezane su uglavnom uz intruzije. Najvanije ilne stijene su apliti koji sadri kvarc i
alkalijske feldspate, pegmatit (kvarc, feldspat i muskovit) te lamprofir (biotit,
amfiboli, pirokseni). Intruzivne stijene imaju iroku primjenu kao prirodni
(arhitektonsko-
Feldspati (eng. feldspars) ili glinenci su alumosilikati kalija, natrija i kalcija koji
pripadaju strukturnom tipu tektosilikata. Kalijski i natrijski alumosilikati nazivaju se
alkalni feldspati, a natrijsko-kalcijski su plagioklasi. Feldspati su najvanija skupina
petrogenih minerala jer
feldspata je ortoklas K(AlSi3O8).
Geodinamika
unutranjosti Zemlje
geologije. Na
(down-hole i cross-
apsorpcija gama ili neutronskih zraka, pripadna radioaktivnost i sl.
Geologija
regionalna geologija s
hidrogeologija i inenjerska
geologija. Stratigrafska geologija daje prikaz glavnih stupnjeva razvitka Zemlje, od
njezina postanka kao samostalnog svemirskog tijela do danas. Regionalna geologija
Zemlju na pojedine zaokruene regije: kontinente, oceane, gorske sustave,
rudne pojaseve, kopnene vodene bazene i druge cjeline. Sve geoloke discipline
dijelom prekrivaju. Povezane su s prirodnim
znanostima izvan geolokog okvira: fizikom, kemijom i biologijom.
Geoloka doba (eng. geologic time) vremenski intervali zemljine geoloke povijesti.
relativne ili apsolutne
Geoloka karta
fosila, mineralnih sirovina i sl. Ako je karta bojana onda se propisanom bojom
-bijelom tehnikom, koriste se
povijest nastanka terena. Geoloke karte dijele se prema mjerilu i sadraju. Prema
mjerilu sve geoloke karte dijele se na pregledne geoloke karte (1:100000 i manje),
osnovne geoloke karte (1:100000 do 1:10000) i detalje geoloke karte i geoloki
karte mjerila 1:50000. Specijalne geoloke karte prikazuju teren sa stanovita jedne od
geolokih disciplina. To su: geomorfoloke karte, inenjerskogeoloke karte,
hidrogeoloke karte, karte geolokih osnova zatite okolia, karte mineralnih sirovina,
tektonske karte, seizmotektonske karte i sl.. Specijalne karte ponekad trebaju biti vrlo
Geoloki kontakti
kt taloenjem, intruzijama, rasjedanjima i
smicanjima. Osnovni tipovi kontakata su: normali taloni kontakti, diskordantni
taloni kontakti, intruzivni kontakti, rasjedi
dijelu podzemlja.
Gips (eng. gypsum, plaster stone) ili sadra je mineral, kalcijev sulfat s vodom (CaSO4
x 2H2O). Naziv gips koristi se za mineral i evaporitnu sedimentnu stijenu (sadrenac).
Stijena gips nastala je isparavanjem voda u jezerima i zatvorenim morskim bazenima.
Kristalasti finozrnasti bijeli gips naziva se alabaster, a mnogo se upotrebljavao u
0
kia. Tako nastali gips pospjeuje povrinsko kemijsko troenje i raspadanje kamena i
buke.
o razlikovati, a
no-
minerali glina su ilit, kaolinit, montmorilonit ili
smektit ih
stijena te o fizikalno-kemijskim uvjetima raspadanja stijena. Tako kaolinit nastaje u
kiseloj (pH oko 5), a montmorilonit u u slabo alkalnoj sredini (pH >7). Bentonit je
smjesa montmorilonita. Svi su produkti kemijskog troenja alumosilikata (feldspata).
Gline vlaenjem ili suenjem mijenjaju konzistentno stanje, a neke
svoj obujam. Svojstva minerala glina bitno ovise o vrsti minerala koje sadre.
Montmorilonitne odnosno bentonitne gline odlikuju se svojstvom tiksotropije.
Hidrogeologija
podzemnim vodama
Hidroloki ciklus (eng. hydrological cycle) je globalni kruni tok kretanja vode
dospijeva
na povrinu Zemlje. Dio vode isparava u atmosferu
dio prodire kroz tlo podzemne vode. Povrinske vode te one iz
podzemlja odlaze preko izvora i rijeka do oceana. Iz oceana evaporira u atmosferu.
Dio te v
Inenjerska geologija
disciplina i grana geologije ke procese, kao i
mineraloko- -
disciplinom.
- -
stijena kao i o suvremenim egzogenetskim pojavama. Podaci inenjerskogeolokog
Kamen
stijene. Odlikuje se sklopom (struktura i tekstura) i mineralnim
naziv za prirodno gradivo koje se nakon prerade bez promjene sklopa i sastava
Kristal (eng. crystal) ili ledac je mineral homogeno tijela, element ili kemijski spoj
koj
ion
dvije ili tri kristalne si, pa razlikujemo pinakoidalne, prizmatske i piramidalne plohe.
Proces nastanka kristala naziva se kristalizacija. Svojstva kristala kao to su
refleksije svjetlosti i sl., ovise o sastojcima i prostornoj reetki. Kristali imaju tri vrste
simetrijskih elemenata: ravninu, os i centar simetrije. Postoje 32 kombinacije
kristalizacijski
tetragonski, heksagonski, rombski, monoklinski i triklinski.
Kr
djelovanjem (okravanjem) povrinske i podzemne vode u karbonatnim stijenama,
posebice vapnencima
u siromani povrinskim, a bogati podzemnim vodama.
Okravanjem su nastali ponikve, jame, ponori, uvale i
polja, a u podzemlju brojne
dijelom raspucalim povrinama.
Krko polje (eng. polje) je duboka zatvorena depresija duljine do nekoliko desetaka
kilometara. To je najve kru zaravnjena
pokretima,
pa imaju pruanje sjeverozapad-jugoistok
povremeni vodotoci, koji izviru na jednoj, a poniru na drugoj strani polja. Kada
povremeno plavljena.
Kvarc, kremen (eng. quartz) kristalizirani silicijski dioksid (SiO2), odnosno mineral
koji pripada strukturnom tipu tektosilikata. Kristalizira u heksagonskom sustavu.
o je
Latit (eng. latite) ili trahiandezit je efuzivna eruptivna stijena neutralnog sastava
Mezozoik (eng. Mesozoic) > je srednja geoloka era fanerozoika, koja je trajala oko
180 Ma (245 -65 Ma). Sastoji se od tri perioda. To su: trijas, jura i kreda.
ontinuity)
je naziv za zonu na granici Zemljine kore i plata gdje se brzina
Zemlje. Ta zona nalazi se ispod
Mohor diskontinuitet
.-1936.). On je na temelju analize potresa u Pokuplju 1909.
godine dao ispravno znanstveno objanjenje te pojave te znatno pridonio otkrivanju
Neutralne eruptivne stijene (eng. intermediate igneous rocks) > eruptivne stijene
Paleogen (eng. Paleogene) > je starije razdoblje tercijara, a trajalo je oko 41 Ma (65
24 Ma). Dijeli se na paleocen, eocen i oligocen.
Paleontologija (eng. paleontology) je znanstvena disciplina geologije koja se bavi
razvitka i promjena ivota na Zemlji. Dijeli se na paleozoologiju koja
carstva.
Paleozoik (eng. Palaeozoic) > je starija geoloka era fanerozoika, koja je trajala oko
300 Ma (545 245 Ma). Dijeli se na kambrij (545-505 Ma), ordovicij (505-440 Ma),
silur (440 410 Ma), devon (410 360 Ma), karbon (360 285 Ma) i perm (285
245 Ma).
Pirit (eng. pyrite) je mineral, eljezni sulfid FeS2. U svjeem stanju je zlatnoute boje
i metalnog sjaja. Kristalizira u formama pentagonskog dodekaedra (piritoedra) ili
pseudoheksaedra, a moe biti bezli
mineral. Nalazimo ga u
eruptivnim, sedimentnim i metamorfnim stijenama. U sedimentnim reduktivnim
uvjetima pirit nastaje djelovanjem bakterija i drugih mikroorganizama. Tada ima oblik
kuglica mikroskopskih dimenzija. Pirit je u oksidacijskim uvjetima na povrini Zemlje
je tuf
minerala
sedimenti.
Podzemna voda (eng. groundwater) je dio vode koji se nalazi u Zemljinoj kori u
hidrolokom ciklusu kruenja vode voda jesu
padaline. To je meteorski ili vadozni tip podzemnih voda. Juvenilne vode nastaju
sintezom vodika i kisika kao i kondenzacijom iz magme. Konatne ili fosilne vode su
kra. Nastale su
uruavanjem i korozijom karbonatnih stijena, posebice vapnenaca. Pojavljuju li se u
nizov
vodopropusnosti. Spajanjem dviju ili vie ponikava nastaju krke uvale duguljaste
Poroznost stijena (eng. rock porosity) je postotak upljina u volumenu tla ili stijene.
Primarna
poroznost je ona poroznost koja je nastala u stijeni tijekom njenog postanka. To je
Sekundarna poroznost je posljedica
deformacija stijena tijekom dijageneze ili uslijed djelovanja tektonskih sila pa su u
stijenama formirane pukotine. To je pukotinski
ili disolucijski tip poroznosti kada su pukotine proirene uslijed otapanja. Primarni tip
poroznosti imaju tla (nekoherentna i koherentna) te .
Sekundarni tip poroznosti imaju eruptivne i metamorfne stijene
i organogenih sedimentih stijena. Krki tip poroznosti razvijen je u lakotopivim
karbonatnim i evaporitnim stijenama.
Potres
pokretima u Zemljinoj kori i litosferi. Potresi mogu biti prirodni i umjetno izazvani.
Prirodni potresi su: tektonski, vulkanski, potresi uruavanja i dubinski. Tektonski
na monolite.
Rasjed (eng. fault) je strukturna pojava u stijenskoj masi kada se zbog smicanja zbiva
relativno
dimenzija, dok pokreti centimetarskih dimenzija obiljeavaju pukotine smicanja.
Rasjed je posljedica rupturnog tipa deformacije, kod koga za razliku od bore, zbiva
prekid kontinuiteta stijenske mase. Rasjedna ploha ili zona po kojoj dolazi do pokreta
zove se paraklaza, a pokrenuti blokovi krila rasjeda. Rasjedi nastaju kao posljedica
ekspanzije, gravitacije i kompresije izazvanih tektonskim pokretima u litosferi. Rasjed
se sastoji od paraklaze i dvaju krila. S obzirom na relativni smjer kretanja osnovni
tipovi rasjeda su: normalni i reversni (kretanje krila okomito pruanju paraklaze),
pruni ili transkurentni lijevi i desni (kretanje krila paralelno pruanju paraklaze),
dijagonalni (dijagonalno kretanje krila po paraklazi) i rotacijski (rotacija krila po
paraklazi). Normalni rasjedi su posljedica ekspanzije i gravitacije, reversni su
razmjera. Sloeni rasjedni oblici su tektonska graba, timor ili horst , ljuskava i
struktura.
Sedimentne stijene (eng. sedimentary rocks) ili talone stijene, nastale su na povrini
Zemlje jihov postanak vezan je
o-kemijsko raspadanje starijih stijena, transport, taloenje ili sedimentaciju te
litifikaciju ili okamenjivanje. S
sedimentnih stijena, njihova bitna odlika je slojevitost. Sedimentne stijene dijele se na
ne sedimentne stijene mogu biti kemijske, nastale
kristalizacijom iz otopine i biokemijske, nastale taloenjem organskih tvari ili
anorganskih skeletnih dijelova organizama, a prema mineralnom sastavu se dijele na
karbonatne, silicijske i evaporitne. Sedim
volumena Zemljine kore, ali zauzimaju vie od 75 % povrine Zemlje do dubine za
koju je vezana sva ljudska djelatnost. Sedimentne stijene u Hrvatskoj imaju veliko
-
-
Sedra, tufa (eng. calcareous sinter) je spuvasti, izrazito porozni tip vapnenaca
kalcita po vodenom bilju,
ju prskanja vode vodopada.
Seizm
pojave potresa. U hipocentru potresa nastaju longitudinalni ili P-valovi i transverzalni
ili S-valovi. Longitudinalni valovi najbre se ire brzinom preko 5000 m/s i izazivaju
stezanje i rastezanje stijena u smjeru irenja. Transverzalni valovi ire se oko 1.7 puta
sporije i vibriraju okomito na smjer irenja.
stijena kroz koje prolaze. Na povrini naknadno nastaju dugi ili L-valovi te Rayleigh-
evi valovi koji
ezanja SiO4
tetraedara u kristalnoj reetki, razlikuju se osnovni strukturni tipovi silikata:
Sipar (eng. rock creep), padinska akumulacija nevezanih, preteito uglastih odlomaka
ili mineralnih zrna promj
pijeska, praha i gline
.
Struktura
stijene
makroskopski ili m
naknadnih dijagenetskih promjena, metamorfnih procesa i procesa troenja kojima je
stijena
materijala, prvenstveno na ne -
Tektonska graba (eng. graben) ili tektonski rov nastaje sputanjem dijele terena
rasjeda. Sredinji dio grabe je relativno
sputen u odnosu na rubne dijelove.
Tercijar (eng. Tertiary) je stariji period kenozoika, a trajao je oko 63 Ma (65 1.8
Ma). Dijeli se na dva razdoblja: paleogen i neogen.
Timor (eng. horst) horst ili strenjak, nastaje sustavom normalnih rasjeda zbog
Struktura
timoru je prodor koji nastaje kada se starije naslage u sreditu izdiu prema povrini.
Tonalit (eng. tonalite) ili kvarcdiorit je intruzivna eruptivna stijena kiselog sastava
Travertin
slojeviti vapnenac ivanjem kalcita voda oko
termalnih izvora. Travertin se koristi u graditeljstvu kao arhitektonski kamen za
oblaganje.
Tuf
Ultramafitne eruptivne stijene (eng. ultramafic igneous rocks) > eruptive stijene
eljeza post
Vapnenci nasta
i rijekama. Vapnenci su vrlo rairene stijene u Republici Hrvatskoj i najvaniji su
- -
Voda
0
Vulkan (eng volcano) je otvor na povrini Zemlje ili na morskom dnu gdje
povremeno ili stalno izlazi lava te i plinovi.
razlikuje se nekoliko tipova vulkana: Icelandic, gdje se zbiva samo izljevanje lave
kroz pukotine, zatim Hawaiian, Strombolian, Vulcanian, Pelean i Plinian gdje dolazi
do izbacivanja vulkanskog pepela u stratosferu. Izlijevanjem lave iz vulkana nastaju
efuzivni tipovi eruptivnih stijena, a izbacivanjem nastaju
. Istjecanjem lave i izbacivanjem pi
depresija krunog oblika ili
kaldera, u kojoj se ponekad moe stvoriti jezero.
(sinonim) >
Zemlja (eng. earth) je naziv: za samostalno svemirsko tijelo ili planet star oko 4.5
ekvatoru pa ima oblik nepravilnog elipsoida ili geoida. Zemlja je zonalno ili lupinasto
dio. Plat se sastoji od tri zone: unutranje ili mezosfere, srednje ili astenosfere i
vanjske ili litosfere. U astenosferi se zbivaju snana konvekcijska strujanja rastaljene
magme. Litosfera eruptivnih stijena
stjenovitu cjelinu koja je izloena tektonskim pokretima. Kamenu koru Zemlje
okruuju hidrosfera
Zemljina kora (eng. earth crust) je povrinska sfera Zemlje, koja zajedno s gornjim
vulkana i arita
potresa ceana nastaje nova
uz drugu.