GI-100/1

1.1. O GEOLOGIJI

Geologija
Ima tri tematske skupine:
-
-stratigrafska ili historijska geologija
-regionalna geologija s geotektonikom.
rom i dinamikom Zemlje kao cjeline.
tektonika, hidrogeologija i inenjerska geologija.
Stratigrafska geologija daje prikaz glavnih stupnjeva razvitka Zemlje, od njezina postanka kao
samostalnog svemirskog tijela do danas.
Regiona
gorske sustave, rudne pojaseve, kopnene vodene bazene i druge cjeline.
Geoloke discipline povezane su s prirodnim znanostima izvan geolokog okvira: fizikom,
kemijom i biologijom.

koriste se gotovo u svi segmentima ivota.

graditeljstvu
iskopa podzemnih gr akumulacija,
vodoopskrbe, gradnje luka i marina i sl.

- dobivamo mineralne sirovine za

izuzetno je
vano i u zatiti okolia.

1.2. GRA A ZEMLJE KAO PLANETE

Planeta Zemlja nalazi

Starost Zemlje se procjenjuje na oko 4.5 x 109 godina.

Zbog rotacije je izloena djelovanju centrifugalne i centripetalne sile, a uz to i gravitacijskom

Zbog rotacije Zemlja je s

nepravilnog elipsoida ili geoida.
Sastoji se od .

kojima se odvija ivot.

(iz. Tiljar, 1999)

Zemljina kora
Razlikuju se dva tipa: kontinentalna i oceanska kora.
Stare konsolidirane mase ili kratoni kontinetalne
kore. Ona se sastoji preteito od granita, a naziva se i sial po glavnim elementima siliciju i
Za razliku od titova, platforme su

Oceanska kor
sima po glavnim elementima siliciju i magneziju. Debljine je svega od 10 do 12 km.
ili Moho zona.

Plat se sastoji od tri zone:

unutranje ili mezosfere,
srednje ili astenosfere i
vanjske ili litosfere.
U astenosferi se zbivaju snana konvekcijska strujanja rastaljene magme.

koja je izloena tektonskim pokretima.

Wiechert-Gutembergov diskontinuitet.
Jezgra ili barisfera ima unutranji i vanjski dio. Smatra se da je vanjski dio jezgre sastavljen
od silikatne s
eljeza.

Zemlja je slabi magnet (dipol), juni magnetski pol nalazi se uz sjeverni geografski pol. To je
inverzni magnetizam. Magnetni polovi su mijenjali strane tijekom geoloke prolosti. Ovo
posljednje ili Bruhnes paloemegnetsko razdoblje traje posljednjih 700.000 godina

Temperatura Zemlje raste prema unutranjosti zbog radioaktivnih procesa u platu i jezgri.
Neutralni sloj konstantne temperature je na dubini 20 do 30 m. Na 20 km temperatura je 600
0
C, na 100 km 1400 0C, na 500 km 1800 0C, a u jezgri do 5000 0C.
0
Geotermijski stupanj C, -
32 m to je vano u gradnji tunela, a posebice u rudarstvu.
Geotermijski gradijent
Sila tea je rezultanta gravitacije te centrifugalne i centripetalne sile. Zato je neto v na
polovima, a manja na ekvatoru. Odstupanja su zbog raz
Odstupanja povrine oceana i mora su do 180 m od oblika sferoida zbor razlike u gravitaciji.

1.3. DINAMIKA ZEMLJE

Zemljina kora je podlona stalnim promjenama.

i unutranje sile posljedica je promjena stanja u litosferi i u reljefu. Svako djelovanje
unutranjih sila uzrokuje promjenu stanja u unutranjosti i na povrini Zemlje, to izaziva

endodinamiku i vanjsku dinamiku Zemlje ili egzodinamiku.

Dugotrajni vertikalni pokreti Zemljine kore bez izraenih strukturnih promjena nazivaju se
epirogeneza
gdje nastaje novo gorje, je orogeneza.

konvekcijskih strujanja magme u astenosferi, u stalnom pokretu.

 vulkana i potresa.

Vulkanizam je vrsta endogenetskih procesa kada magma, pare i plinovi izlaze kroz Zemljinu
koru na povrinu Zemlje i u atmosferu, na mjestu koje se zove vulkan. Pojava vulkanizma

Vulkan je otvor na povrini Zemlje ili na morskom dnu gdje povremeno ili stalno izlazi lava

gdje se zbiva samo izlijevanje lave kroz pukotine, zatim Hawaiian, Strombolian, Vulcanian,
Pelean i Plinian gdje dolazi do izbacivanja vulkanskog pepela u stratosferu. Izlijevanjem lave

ija krunog oblika ili kaldera,

u kojoj se ponekad moe stvoriti jezero.

rubove lit -transazijska zona su dva podru

Potres
litosferi. Potresi mogu biti prirodni i umjetno izazvani. Prirodni potresi su: tektonski,
vulkanski, potresi uruavanja i dubinski

Vulkanske pokrete uzrokuje kretanje magme prema povrini.

Hipocentar je arite potresa, a epicentar okomita projekcija na povrini. Iz hipocentra
potresa ire se longitudinalni i transverzalni
2. STRATIGRAFSKA ILI HISTORIJSKA GEOLOGIJA

Daje potpuni prikaz cjelokupne Zemljine povijesti kao samostalnog svemirskog tijela.
U stijenama se nalaze dokazi zbivanja u geolokoj prolosti.

stijena.
relativne starosti

fosilnih ostataka izumrlih organizama.

Paleogeografija paleoklimatologija klimatske

kisikovih izotopa: normalni omjer O18 / O16

stijenama ima vie otopljenog O16.

apsolutne starosti stijena primjenjuje se metode temeljene na radioaktivnom

raspadu elemenata.

(Iz: Herak, 1990)

Geoloko doba je vremenski interval zemljine geoloke povijesti.

Kronostratigrafska jedinica dio je geokronolokog sustava u kojem su sadrana sva
razdoblja geoloke prolosti Zemlje. Kronoloka klasifikacija u stratigrafskoj geologiji

2.1. RAZVOJ ZEMLJE

Starost Zemlje kao samostalnog svemirskog tijela je oko 4.5 milijardi godina. Planeta se

aterijala.
Primarna hidrosfera (kondenzacijom plinova) > jedinstveni ocean
Primarna atmosfera nastala je emanacijom plinova iz kore (metan, amonijak i vodena para)
Nekadanji
CO2, 1.9 % N, 0 % O2, povrinska temperatura 24 do 34 0C, a tlak na povrini oko 60 bara.
Zbog izrazite geodinamike Zemlje tijekom njenog razvoja, dubokomorski sediment se nalaze
uboko u
litosferi, na povrini Zemlje.

(Iz: Herak, 1990)

PRETKAMBRIJ (KRIPTOZOIK) zavretak pred 545 Ma
Pretkambrij (kriptozoik) dijeli se na: predarhaik (had), arhaik (arheozoik) i proterozoik
(algonkij).
Predarhaik (had) traje oko 650 Ma od kraja astralne faze (4550 -3900 Ma).
Arhaik-arheozoik: traje oko 1400 Ma (3900-2500 Ma).
stvaraju kratoni (titova). Sijanje Sunca je bilo 25 % slabije od dananjeg, u atmosferi je bilo
200-1000 puta vie CO2 kao i slobodne molekule metana (CH4). Istovremeno se gube
slobodne molekule H2 zbog nedovoljne gravitacije
0
C (kao danas u tropima), vladali su anaerobni uvjeti u kojima je razvijen svijet bakterija koje
se hrane organskim tvarima kojih ima u izobilju u ondanjim plitkim morima (organska
nje evolucija fotosinteznih organizama,

Proterozoik (algonkij): traje oko 1955 Ma (2500-

2 2 u atmosferi. Redukcijske
uvjete zamjenjuju oksidacijski, viak kisika vezuje se s molekulama vodika pa nastaje voda.
2 vezuje se u karbonatne skelete organizama.

glacijacije.
ivot
modrozelenih algi u junoj Africi. Pojavljuju se crvi i spuve.
-razvoj ivota: biljni svijet , beskraljenjaci i kraljenjaci

a kraju proterozoika postojalo je jedinstveno kopno Pangea

i ocean Pantalassia.

Pred 545 Ma nastupa drugi eon u razvoju Zemlje: fanerozoik koji se sastoji od tri ere:
paleozojske, mezozojske i kenozojske. Tijekom fanerozoika zbiva se potpuna difernecijacija
ivota na Zemlji.

Kaledonidi) i hercinska orogeneza (Hercinidi).

Paleozoik se dijeli na est perioda.
Kambrij traje 40 Ma (545-505 Ma): topla i suha klima, ivot samo u moru (alge i
beskraljenjaci).
Ordovicij traje 65 Ma (505-
trilobiti, bodljikai)
Silur traje 30 Ma (440-410 Ma): topla i suh -

Grenland, Britanija, Irska)

Devon traje 50 Ma (410-360 Ma): topla klima na sjevernoj i vrlo hladna na junoj hemisferi;
kopnene b

Karbon traje 75 Ma (360-285 Ma): topla i vana klima Laurazije (naslage ugljena) i hladna
Gondwane; kopno (praume paprati, prve
(alge, koralji, spuve, ribe), nastavak hercinske orogeneze;
Perm traje 40 Ma (285-245 Ma): topla i vlana klima Laurazije, hladna klima Gondwane.
uvjeti sedimetacije varijabilni, kopno (odumiranje papratnj
razvoj gmazova). Nastupa smirivanje tektonskih pokreta i zavrava hercinska orogeneza.
Krajem perma iri se Thetys ocean dijeli jedinstveno kopno na sjeverni dio (Laurazija) i juni
aspadanje Pangee.

nine: Alpe,
Himalaji, Ande i St gee.
Mezozojska era ima tri perioda: trijas, juru i kredu.
Trijas traje 35 Ma (245-

Jura traje 65 Ma (210-

prve ptice. Zbiva se daljnja dezintegracija Pangee.

Kreda traje 80 Ma( 145-

gmazova, vjerojatno uzrokovano udarom meteorita na dananjem Jukatanu. Nastavlja se

razvoj sisavaca i ptica. Otvara se Atlantski ocean.

Kenozojska era dijeli se na dva razdoblja: tercijar i kvartar.

Tercijar traje 63 Ma (65-1.8 Ma). Dijeli se na dva subperioda: paleogen (paleocen, eocen,
oligocen) i neogen (miocen, pliocen).

Paleogen: traje 41 Ma (65-24 Ma), tropska klima prevladava u dananjem umjerenom

Sjeverne Amerike, Grenlanda i Europe.

Neogen: traje 22 Ma (24- . Prekinuta je morska veza

Sjeverna i Juna Amerika su jo nepovezane.

Kvartar
Tijekom kvaratara i dalje se mijenja polaritet Zemljinih magnetskih polova: posljednje
Bruhnes paleomagnetsko razdoblje traje posljednjih 700.000 godina.
Kvartar se dijeli se na: pleistocen i holocen.

lime (pojava glacijalnih ili ledenih razdoblja) i

Promjena morske razine tijekom gornjeg pleistocena (Iz: Pirazzoli, 2000)

Tijekom glacijala na sjevernoj hemisferi nastaju vel

Maksimalno irenje leda na sjevernoj hemisferi zemlje tijekom pleistocena (Iz: Pirazzoli,
2000)

Vrhunac posljednjeg virmskog glacijala bio je pred 25.000 godina kada je u umjerenim
0
C nia od dananje. Naglim

odnosno transgresija mora. Usporavanje dizanja morsk

godina.
3. GEOLOKE KARTE

Geoloka karta
odnosa, kao i ostalih vanih geolokih pojava na topografskoj podlozi. Geoloka karta rezultat
je geolokih istraivanja. Na njoj su ucrtane geoloke granice, poloaji slojeva, strukturne

-bijelom

Geoloka karta mora sadravati legendu ili kartiranih jedinica i oznaka koje su
ucrtane na njoj. U legendi su kartirane jedinice poredane vertikalno po starosti. Na geolokim
kartama nalaze se slovno-
bojama, te oznake strukturnih elemenata.
geoloki stup i geoloki profili odnosno presjeci terena.
nala
elemenata kao i povijest nastanka terena.
Geoloke karte dijele se prema mjerilu i sadraju.
Prema mjerilu sve geoloke karte dijele se na:
-pregledne geoloke karte (1:100.000 i manje),
-osnovne geoloke karte (1:100.000 do 1:10.000) i
-
Prema sadraju geoloke karte dijele se na:
-
-specijalne ili namjenske geoloke karte.

sadre podatke o sastavu, st

debljina. Geoloki profil je presjek terena u kome je prikazan stvarni strukturni odnos naslaga

litolokog sastava, zatim strukturne oznake (poloaj slojeva, pruanje bora i rasjeda i sl.).
Stratigrafske i litoloke jedinice (vrste naslaga prema starosti i genezi) imaju slovno-
ardima.

Sedimentne stijene sadre simbole za geoloka razdoblja: T (trijas), J (jura), K (kreda).

- K2 (gornja kreda-subperiod),
- K21 (cenoman-najstarija epoha gornje krede)

Boje za stratigrafske jedinice sedimentnih stijena: kvartar (bijela), tercijar (uta-oker), kreda

(sivomaslinasta) i sl.

anit ( ), gabro( ),
bazalt (
Metamorfne stijene imaju oznake prema velikim s
boju: mramor M (svijetloplava), kvarcit Q (kobaltnoplava), amfibolit A (zelena), gnajs G

Umjesto boje, za litoloku oznaku vrsta stijena mogu se koristiti i rafure ili kombinacija boja
i rafura.

je osnovna geoloka karta mjerila 1:100000 koja

Geoloka karta je podijeljena na listove: Trst, Rovinj, Pula, Labin, Crikvenica, Delnice, Rab i
sl. U tijeku je izrada nove karte mjerila 1:50000.

Specijalne geoloke karte prikazuju teren sa stanovita jedne od geolokih disciplina. To su:
geomorfoloke karte, inenjerskogeoloke karte, hidrogeoloke karte, karte geolokih osnova
zatite okolia, karte mineralnih sirovina, tektonske karte, seizmotektonske karte i sl..

i satelitska snimanja).