Professional Documents
Culture Documents
Uvod U Teoriju Relativiteta PDF
Uvod U Teoriju Relativiteta PDF
Relativno
(lat. relative) odnosno, srazmjerno.
Relativan
Relativan ili odnosan, koji se odnosi na sto ili prema cemu, koji se tice cega, koji je u
vezi sa necim, koji vazi samo pod izvjesnim uslovima.
Relativan (gramaticki)
Relativan, srazmjeran; gramaticki: relativna zamjenica odnosna zamjenica; relativna
ili odnosna recenica; ona koja se odnosi na koju rijec glavne recenice, pa tumaci
subjekt, objekt, atribut i dr. glavne recenice, napr.: Neka dodje onaj koji mu je
porucio, ili: Neka istupi onaj koji ga gurnuo.
Relativna visina
za razliku od apsolutne ili nadmorske visine, relativna visina je odstojanje od neke
tacke na povrsini zamisljenoj paralelno sa morskom povrsinom, nap. visina jednog
brijega od neke tacke u njegovu podnozju do vrha.
Relativna vrijednost
Vrijednost koja zavisi od raznih okolnosti, te, prema tome, moze biti veoma razlicita,
srazmjerna vrijednost; relativni pojmovi log. pojmovi koji postaju tek iz poredjenja
jednog predmeta s nekim drugim; supr. apsolutan.
Relativitet
(na latinskom relativitas) odnosnost uslovljenost, srazmjernost.
Teorija relativiteta
Teorija ili nacin ucenja u novijoj fizici, koje je osnovao Albert Ajnstajn (1879-1955),
po kojem su prostorne i vremenske velicine samo relativne velicine, te se one ne
mogu ni odredjivati nezavisno jedne od drugih.
Specijalna teorija relativiteta:
Svaki opci prirodni zakon koji vazi u odnosu prema koordinatnom sistemu K mora
takodjer nepromijenjeno vaziti u odnosu prema koordinatnom sistemu K1 koji se u
odnosu prema K krece jednako (uniformno) translatorno.
Ova teorija pociva dalje na nacelu da svjetlost u vakumu ima uvijek odredjenu brzinu
prostiranja.
Relativizam
(lat. relativus) filozofski pravac koji smatra da je svako saznanje samo relativno, tj.
uslovljeno i zavisno od odnosa u kome se nalazi onaj koji saznaje prema predmetu
saznanja, i od stanovista koje on uzima s obzirom na svoju psihofizicku organizaciju.
Eticki relativizam
Shvatanje po kome su "dobro" i "zlo" relativni.
Teorija relativiteta
Princip relativiteta: "Imagination is more important than knowledge"
Masa-Energija
Energija je jednaka masi puta kvadrat brzine svjetla. U formuli: E=mc2. Najvazniji
rezultat iz specijalne teorije relativiteta. Takodjer se moze citati kao m=E/c2 ili:
energija je istovjetna masi.
Relativna masa
Masa koja se mora pripisati pokretnom tijelu. Vrijednost se prikazuje sa m/(1-
v2/c2), pod m se podrazumijevaju cestice u mirnom stanju, v njihova brzina, c
brzina tijela. Ako je v manje u odnosu na c (napr. brzine iz svakodnevnog zivota),
onda ce podjela pod znakom korijena biti prakticno 1, cime je relativna masa
jednaka mirnoj masi. U tom slucaju vrijedi pravilo klasicne mehanike. Medjutim ako
je v otprilike jednako c. onda se masa uvecava i tada se pristupa primjeni teorije
relativiteta.
Primjer:
Ako jedno vozilo ima brzinu od 120km/sat u pravcu drugog vozila koje mu prilazi sa
100km/sat onda ovaj vidi prvo vozilo da dolazi sa brzinom od 220 km/sat. Ako bi
nasuprot tome jedan elektron koji se krece brzinom od 220.000 km/sec kroz prostor,
poslao jedan svjetlosni foton sa brzinom od 300.000 km/sec prema zemlji, onda se
foton nama priblizava sa brzinom od 300.000 km/sec, nezavisno od gibanja
elektrona.
Einstein je u fizici napisao, da svi promatraci automatski mjere istu svjetlosnu brzinu.
Ovo je cudna predpostavka. Stoga je nastao pojam srazmjerno relativno. Iako ovo
malo cudno zvuci ipak to covjek moze objasniti sa jednim primjerom. Predpostavimo
da se jedan promatrac nalazi na peronu u sredini jednog brzog voza kada vidi
sjevanje blic-lampe. Zbog toga sto se voz brzo krece on vidi da je svjetlo pogodilo
prije zadnji kraj voza nego prednji. Putnik u vozu vidi takodjer blic-lampu. On vidi da
se svjetlo jednako brzo pokrenulo naprijed kao i nazad. Zbog toga sto je prednja kao
i zadnja strana voza iste udaljenosti od blic-lampe, putnik vidi svjetlost istovremeno.
Zakljucak kojeg trebamo je da se dogadjaji koji su za jednog promatraca
istovremeni, oni za drugog to ne moraju biti.
Ovdje takodjer mozemo obuhvatiti neke pojmove: "spora masa je identicna teskoj
masi". Da bi jedno tijelo promjenilo brzinu, mora se dodati snaga. Snaga je
srazmjerna sa sporom masom tijela. Za masivna tijela potrebna je velika snaga.
"Sila teze koja medjusobno privlaci dva tijela srazmjerna je produktu njihove teske
mase" (Newton)
Newtonov zakon gravitacije: F~ 1/(d2)
( F je sila, d udaljenost. Znak "~" oznacava proporcionalnost)
posto je F=ma tj. F ~ a ,ovaj izraz moemo napisati kao: a ~ 1/(d2)
Lorencov faktor
t = period promatraca
Lorentz-Fritzgerald kontrakcija
l = stvarna duzina
v2 = brzina
c2 = brzina svjetla
Konsalitet (istovremenost)
Lorentzova kontrakcija
(skupljanje, skracivanje)
Eho sondiranje
Dilatacija
Lorentzova transformacija
X=
koordinatne tacke
X,=
Galilejeva transformacija
ili U=(W+V)/(1+W*V)
W = brzina objekta 1
V= brzina objekta 2
U = suma od obadvije brzine
C = brina svjetla 300.000 km/s
Kosmos ili svemir (svejedno) ustvari je velika fizicka laboratorija. Mnoge se stvari
samo predpostavljaju, cak je i Einstein mnoge pojmove podredio predpostavkama,
koje se onda naucno dokazuju i pobijaju. Sve dok neka pretpostavka ne pobije ona
se uzima kao vjerovatna.
Sto se tice zbrajanja brzina tu su mnoge polemike o tome. Medjutim jedno je
ispravno, relativisticko zbrajanje, sve dotle dok ga neko ne pobije valjanim
dokazima.
Prvi primjer:
Predpostavimo jedan leteci objekat ili kosmicki brod, koji se u kosmosu, daleko od
svih orijentira i fizickih uticaja ostalih kosmickih objekata krece pravolinijski istom
brzinom od recimo W=0,7c u odnosu na Zemlju. Posto se iz kosmickog broda ne
moze ustanoviti krece li se on ili ne, jer se bez promjene brzine ne ocitavaju nikakve
sile, ljudi bi u njemu mogli pretpostaviti da on stoji i sa njega lansirati manju letilicu
brzinom od takoder V=0.7c. Tada bi se obicnim zbrajanjem u odnosu na Zemlju ili
neki drugi objekt ta manja letilica kretala brzinom od 1,4c. Posto je veci kosmicki
brod bio lansiran sa Zemlje, a manja letilica u kosmosu sa njega, iz relativistickog
zbrajanja brzina i za nju bi u ovom slucaju zbrajanje rezultiralo brzinom mjerenom
sa Zemlje.
Posto je relativisticko zbrajanje brzina takvo da bi mjerenje brzine manje letjelice sa
Zemlje dalo rezultat U=0.94 c, a ne 1.4 c. Na osnovu formule: U=(W+V)/(1+W*V),
brzina manje letilice bi iznosila: (0.7+0.7)/(1+0.7*0.7) =
0,939597315436241610738255033557047
Drugi primjer:
Isto tako ako bi se veci brod sa Zemlje izbacio u orbitu brzinom od W=0,7 c, a
potom sa njega lansirao manji brod istom brzinom od V=0,9c, rezultat nebi iznosio
1,6 vec po relativistickom zbrajanju brzina U = 0,98c, kao sto je prikazano:
(0.7+0.9)/(1+0.7*0.9) = 0,981595092024539877300613496932515
Mjerenje brzina nije samo neka zamisljena teorija bazirana na predpostavkama, zato
sto je vec eksperimentalno dokazano na mjerenjem brzine fotona emitiranih od
strane piona.
Dopplerov efekt je pojava koju je svako od nas upoznao prilikom prolaska auta: zvuk
motora je visok dok nam auto prilazi, a nizak dok se auto udaljava od nas. To je
posljedica zbijanja valnih frontova valova zvuka ispred, i njihovog irenja iza izvora
zvuka. Veci efekat se osjeca kod prelijetanja mlaznog aviona iznad nas.
Brzina sata zavisi od gravitacionog polja, sto je manja gravitacija, to brze sat ide.