URSA - Dzepni Prirucnik - Sve o Izolaciji

Depni prirunik
SVE O IZOLACIJI
Depni prirunik
www.ursa.com.hr SVE O IZOLACIJI
URSA Zagreb d.o.o.

Pukarieva 15
10250 Luko
Hrvatska
Tel: 01 65 26 386
E-mail: assistance.hrvatska@uralita.com
C M Y CM MY CY CMY K
URSA Insulation, S.A. Madrid (Spain) 2009
Sva intelektualna i materijalna prava su zadrana. Bilo kakvo elektronsko ili fiziko kopiranje, pretisak ili
distribucija ove publikacije djelomino ili u cjelini nisu dozvoljeni bez prethodnog pristanka.
04 Depni pr ir unik o izolacijama

Zato zapravo trebamo izolaciju?
1.1 Namjena ovoga prirunika 8

1.2 Osnovna naela 9
1.3 Globalna energetska slika 18
1.4 Europa: energetska uinkovitost zgrada 30
1.5 Uloga izolacije 37
1.6 Izolacija i odrivi razvoj 47
1.7 esta pogrena uvjerenja o izolaciji 51
to je izolacija?
2.1 Namjena poglavlja 62

2.2 Osnovna naela izoliranja objekata 63
2.3 Izolacija: kontekst i vrste izolacije 97
2.4 Uporaba u graevinarstvu 116
2.5 Oznaavanje oznakom CE 128
Zato staklena vuna?

3.2 Zato URSA preporua uporabu staklene vune 137
3.3 Glavni razlozi 138
3.4 esta pogrena uvjerenja o staklenoj vuni 155
Zato XPS?

4.2 Zato URSA preporua uporabu XPS 175
4.3 Glavni razlozi 180
4.4 Naini uporabe 195
4.5 esta pogrena uvjerenja o XPS 200


Sadraj
1.1 Namjena poglavlja

1.2 Osnovna naela izoliranja objekata
1.3 Globalna energetska slika
1.4 Europa: energetska uinkovitost zgrada
1.5 Uloga izolacije
1.6 Izolacija i odrivi razvoj
1.7 esta pogrena uvjerenja o izolaciji
Namjena ovoga prirunika

to bi trebali u ovome poglavlju saznati?
Trend energetske potronje i njegovo djelovanje na okoli
Udio zgrada kod ukupne potronje energije
Mogunosti izolacije kod poboljanja energetske uinkovitosti objekta
Kako osporiti ope predrasude o izolaciji i ...
... konano, kako ocijeniti potrebu za izolacijom objekta:
Izolacija je najjeftiniji nain za

poboljanje energetske
uinkovitosti objekta!
Osnov na naela 0 9

Osnovna naela
Upoznajemo osnovna naela izoliranja
Izvori energije, energetska uinkovitost, energetska

uteda, primarna energija, obnovljiva energija,
ispust CO 2 .
to zapravo znae ti izrazi?

10 D epni priru ni k o iz ola c ijam a
Vrste izvora energije
Obnovljivi izvori energije imaju svojstvo regeneriranja i ne mogu se

potroiti (sunce, vjetar, biomasa i geotermalna energija).
Solarna energija Energija vjetra
Geotermalna energija Biomasa
Neobnovljivi izvori energije dolaze iz zemlje u krutom, tekuem ili

plinovitom stanju. Ovi izvori energije nemaju svojstvo regeneriranja,
mogu se potroiti, odnosno prirodi treba dug period vremena da ih
nadomjesti. Ove izvore energije openito moemo podijeliti u dvije
vrste:
Fosilna goriva (nafta, ugljen i plinovi)
Nuklearna energija
O s no v na na ela 1 1

Neobnovljivi izvori energije
Fosilna goriva su ugljikovodici, prije svega ugljen i nafta (loivo ulje

ili prirodni plinovi), nastali iz fosilnih ostataka odumrlih biljki i
ivotinja, koji su bili izloeni stotinama milijuna godina vruini i tlaku
zemaljske kore. U prirodi je nemogue nai elemente koji bi u sebi
spajali toliku koliinu energije i koje bi bilo mogue tako lako loiti.
Nafta Ugljen Prirodni plinovi
Nuklearnu energiju
dobivamo fisijom obogaenog
urana kojeg moemo
nai u prirodi.
12 D epni priru nik o iz ola c ijama
Energetska potronja i isputanje CO2
Trite energije
Ponuda Potranja
Neobnovljivi izvori (92 %)
Fosilna goriva (94%)
Nuklearna energ. (6%)
Obnovljivi izvori (8 %)
Izvore isputanja CO 2 zbog koritenja fosilnih goriva dijelimo na

sljedee kategorije:
Ugljen Kruta goriva (npr. ugljen): 29 %
Nafta Tekua goriva: 39 %
Prirodni plin Plinovita goriva (npr. prirodni plin): 26 %
Izvor: Uprava za energetsko informiranje


Ugljikov ciklus ukljuuje potronju ugljikovoga dioksida fotosintezom
biljaka i ivotinjskog konzumiranja te oslobaanjem u atmosferu putem
disanja,raspadanja organskih materijala i aktivnou ovjeka, kao to
je loenje fosilnih goriva. Tim aktivnostima ovjek znatno doprinosi
isputanju ugljinog dioksida u atmosferu.
Suneva
svjetlost
Ispusti industrije
CO2 ciklus i transporta
Fotosinteza
Disanje biljaka
Disanje
Organski ugljik ivotinja
Disanje
korijena
Mrtvi organizmi
Raspadanje organizama i otpadne tvari
Fosili i fosilna goriva

Ugljikov dioksid: esto ga imenujemo jednostavno njegovom

kemijskom formulom CO 2 . Ugljikov dioksid prirodno je prisutan u
manjim koliinama u naoj atmosferi, ali se loenjem fosilnih goriva
i sjeom uma njegova koliina u naoj atmosferi znaajno poveala.
Ugljikov dioksid je zbog svoje sposobnosti zadravanja odreenih

valnih duljina infracrvenog zraenja znaajan stakleniki plin. Isto
tako je kljuni initelj procesa fotosinteze kod biljaka. Poveanje
koliine CO2 znatno doprinosi globalnom zatopljenju i sve viim
temperaturama na naem planetu.
Poveanje koliine CO 2 u atmosferi ve je uzrokovalo znatne klimatske

promjene. Brojni znanstvenici pripisuju prosjeno podizanje temperature
naega planeta za 0,6 C u prolome stoljeu zbog poveanja koliine
CO2 u naoj atmosferi.
Osnov na na ela 1 5

CO2 i uinak staklenika
Uinak staklenika je prirodna pojava, koja zadrava sunevu toplinu

i odrava potrebnu temperaturu zemljine povrine na razini koja je
potrebna za opstanak ivota na naem planetu.
UINAK STAKLENIKA
Neto sunevog zraenja

odbije se od planeta
Sunce i njegove atmosfere. Neto infracrvenog zraenja
prodre kroz atmosferu, a
neto ga apsorbiraju i
odailju u sve smjerove
molekule staklenikih
Zraenje sunca plinova. Posljedica toga je
prelazi kroz zagrijavanje zemljine
atmosferu. povrine i niih slojeva
atmosfere.
E RA Infracrveno zraenje
OSF
ATM se odbija od zemljine
povrine ali ga zadri
sloj CO 2 u atmosferi.
Veinu zraenja apsorbira

zemljina povrina koja se
zbog toga zagrijava.
16 D epn i prir u ni k o iz ola c ija m a
Svjetlosna energija sunca zrai na zemljinu povrinu u obliku topline.

Veina toga odbije se u svemir, meutim, neto ulove stakleniki plinovi
u naoj atmosferi. Ti plinovi odravaju toplinsku ravnoteu naeg
planeta. Zbog tih je plinova na planet za otprilike 33 stupnja topliji nego
to bi bio bez njih.
Meutim u zadnjim desetljeima se uinak staklenika, u usporedbi sa

stanjem u predindustrijsko doba, znatno poveao. Dokazano je, da su
ta poveanja prouzrokovala ovjekove djelatnosti, posebice izgaranje
fosilnih goriva i smanjivanjem umskih povrina.
Glavna posljedica toga je pojava koju zovemo globalno zatopljenje i

zbog koje prosjene temperature zemljine povrine polako ali uporno
rastu.

Energetska uinkovitost i energetska uteda
Energetska uinkovitost jest smanjenje potronje energije (poslje-

dica je, jasno, uteda novca), a da zbog toga ne smanjujemo
udobnost i kvalitetu ivota te u isti mah uvanje naega okolia i
ouvanje trajnosti naih izvora energije.
4w
Energetska uteda predstavlja onu koliinu energije koju, nakon

to smo uveli uinkovite energetske mjere, u usporedbi s
prijanjim nainom, potroimo manje, uz istu udobnost i kvalitetu
ivljenja.
Globalna energetska slika
Kakav je trenutan svjetski

energetski poloaj?
G lobal n a energ e t s k a s li k a 1 9

Raspodjela bogatstva i potronja energije
$45,000
$40,000
Japan
SAD
$35,000
$30,000
B DP/ po osobi
VB
Kanada
$25,000
Njemaka
Francuska Australija
$20,000 Italija
panjolska
$15,000
Koreja
$10,000 Saudijska Arabija

Argentina
Ukupan prosjek
$5,000 Brazil
Istona Afrika Rusija
Kina
$-
0 2 4 6 8 10 12
kWh godinje / po osobi
Potronja energije po stanovniku u zavisnosti od BDP po stanovni-

ku. Grafikon prikazuje vie od 90 % svjetske populacije. Slika poka-
zuje, da su potronja energije i bogatstvo drutva meusobno vrlo
zavisni.
Izvor: Kljuni svjetski statistiki podaci 2008, Meunarodna agencija za energiju

U budunosti e svaka regija troiti jo vie energije
Drave u razvoju e u budunosti poveavati potronju energije.

Rastua globalna potranja za energijom (u milijardama barela
nafte godinje).
+36%
11.9
+13%
8.7
+23% 15.9
14.0
25.7
20.9 Rusija +131%
+61% 26.8
6.3
Europa
3.9
11.6 +4%
Sjeverna Amerika 3.9 4.0
Istok
Kina
+66% +105% Japan
4.1 5.7
2.5 2.8
+75%
+64% 12.7
Afrika Indija
6.6
7.3
4.0
Latinska Amerika Ostala azijsko-pacifika

podruja
2005 2030 % = PROMJENA
Svijet zajedno: 2005 79.7 2030 119.8
Porast od 50%
Izvor: Meunarodna energetska slika 2008. Uprava za energetsko informiranje.

.
G lobalna energe tsk a slik a 2 1

Ekonomski porast u regijama u sljedeim desetljeima
Svjetska rast BDP po regijama (2005. prema 2030. u milijardama

dolara)
+191%
+75% 10.4
20.1 +368%
3.6
+89% 36.0
24.8 11.4
Rusija
+169%
13.1 1.6 4.2
Europa +30%
Istok 3.4 4.5
7.7
Sjeverna Amerika +307%

16.5 Japan
+200% Kina
6.9 4.1
2.3
Indija
+162% Afrika +188%
9.3 17.7
3.5
6.1
Latinska Amerika
Ostala azijsko-pacifika
podruja
2005 2030 % = PROMENA
Svijet zajedno: 2005 56.8 2030 150.2
Porast od 164%
Izvor: Meunarodna energetska slika 2008. Uprava za energetsko informiranje.

.
Svjetska potranja za energijom jako e se poveati
Potronja energije e se u svjetskom opsegu dalje poveavati,

posebice potronja fosilnih neobnovljivih izvora.
18,000
Drugo
Obnovljivi izvori
16,000 Nuklearna
energija
14,000 Biomasa
12,000
Plin
M lrd. tona
10,000
8,000
Ugljen
6,000
4,000
2,000
Loivo ulje
1970 1980 1990 2000 2010 2020 2030
U sljedeih etvrt stoljea potranja za energijom, posebice za

krutim fosilnim gorivima, poveat e se za vie nego pola.
Izvor: Globalna energetska slika. IEA, 2008

G lobalna energe tsk a slik a 2 3

Bliimo se vrhuncu energetske potronje...
Ako potronja nastavi rasti sukladno sa sadanjim trendom, svjetske

zalihe nafte biti e dovoljne za malo vie od 40 godina ...
30
25
20
istok
15
Drugi
10
5 Rusija
Europa
SAD (bez Aljaske)
0
1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010 2020 2030 2040 2050
Teka goriva Polarna podruja
Rezerve u dubokim oceanima Tekui plin
Izvor: AEREN (Udruenje za istraivanje energetskih izvora), 2006

Svjetske zalihe nafte nalaze se na nestabilnim podrujima
Potronja nafte najvea je u podrujima gdje je najmanje izvora.
16%
10% 5%
19% 61% Rusija

1% 6%
29%
17% Europa 31%
6%
7%
Sjeverna Amerika
9% 13% istok
30%
3%
3% 10%
Afrika
9% 8% Azijsko-pacifiko
6%
podruje
Juna i Srednja
Amerika
Svjetske zalihe nafte: 1.238 miljardi barela
Proizvodnja na svjetskoj razini: 81,53 mil barela / dan
Potronja na svjetskoj razini: 85,22 mil barela / dan
Dnevna potronja nafte ve je premaila njenu proizvodnju, to je

uzrok neravnotee i visokoga skoka cijena ovoga energenta.
Izvor: BP Globalni energetski statistiki pregled, lipanj 2008

G lobalna energe ts ka s lik a 2 5

Rezerve nafte, isputanje CO 2 i klimatske promjene
Poveana potronja energije uzrokuje smanjivanje rezervi nafte

i skokovit porast isputanja CO 2 .
usporedba CO2 ispusta i naftnih rezerva
120 380
370
100
360
Naftne rezerve u %
CO2 ispusti u ppm

80
350
60 340
330
40
320
20
310
0 300
1900 1925 1950 1975 2000
Rezerve nafte (%) CO 2 ispusti
... a visoke koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi uzrokuju

porast prosjene temperature na naem planetu
Temperature u svijetu i ugljikov dioksid

0.6 380
Temp. u stupnjevima Celzija
CO2 (na milijun estica)
0.3 355
0.0 330
-0.3 305
-0.6 280
1880 1900 1920 1940 1960 1980 2000
Temperature u svijetu Ugljikov dioksid
Izvor: AEREN (Udruenje za istraivanje energetskih izvora), 2006

Posljedice klimatskih promjena
Poplave
Topljenje leda na polovima
Poari
Globalna energets ka sl ika 2 7

Isuivanje
Izumiranje ivotinjskih vrsta

Povienje temperatura i promijenjena koliina oborina
Glavne posljedice klimatskih promjena u Europi do 2020. godine:
Temperature Oborine
Promjena u prosjenoj godinjoj temperaturi (C) Promjena u ljetnoj koliini (%)
Izvor: Evropska komisija. Mo primjera: razvoj politike o klimatskim promjenama u EU do 2020 godine.
G lobaln a energ e t s k a s li k a 2 9

Uinci povienja temperatura
0C 1C 2C 3C 4C 5C
Smanjivanje dostupnosti vode i isuivanje
Promjene temperature u odnosu na predindustrijsko doba
1- voda Stotine milijuna ljudi izloeno je pomanjkanju vode
Do 30 % ivotinjskih Znatno izumiranje vrsta na

vrsta prijeti izumiranje naem planetu
2- ekosistem
Izbjeljivanje veine koralja Sveope izumiranje koralja
Negativni lokalni utjecaji na poljoprivredu i ribolov

3- hrana Smanjena proizvodnja nekih vrsta Smanjena proizvodnja svih vrsta
itarica na niim nadmorskim visinama itarica na niim nadmorskim visinama
Sve vea teta zbog poplava i vremenskih katastrofa

4- obale Obalne poplave pogaaju na milijune ljudi
Sve vie neishranjenosti, diareje, kardiorespiratornih i infekcijskih bolesti

5- zdravlje Sve vea smrtnost zbog poplava, valova vruine i isuivanja
0.76 C Uinci, koji se poveaju pri povienju temperature

2001 - 2005
prosjek Uinci, koji se odnose na specifinu temperaturu
Povienje temperatura za 2 C u odnosu na predindustrijsko doba

predstavlja prag tolerancije naih prirodnih i ekolokih sustava
Izvor: prema IPCC FAR, Sintetiko izvjee, str. 11

Europa: energetska uinkovitost zgrada

Primjena energije: uvjerenja i stvarnost
to ljudi misle o svojoj potronji energije? (Njemaka)
Uvjerenja Stvarnost
Auto 14 % 31 %
Sanitarna voda 18 % 8%
Grijanje 25 % 53 %
Elektrina oprema 39 % 8%
Ne znam 3% n. p.
Europa: energetska uinkovitost zgrada 3 1

Potronja energije: uloga objekata
Energetska uinkovitost zgrada - status
32%
energije u EU
troi se u transportu
28%
energije u EU
troi se u industriji
40%
energije u EU
troi se u zgradama
2/3 potroene energije odnosi se na grijanje i hlaenje
2/3 potroene energije u zgradama odnosi se na manje objekte < 1000m 2
Izvor: EURIMA
Mogunosti energetske utede u EU
Analiza po sektorima ukazuje, da su mogunosti energetske utede kod

zgrada (komercijalnih i stambenih objekata) vee nego kod transporta ili
industrije.
Predviena potronja energije Mogunosti energetskih uteda

2005 2020 (m tona) do 2020. - najbolji scenarij (m tona)
523.5
15%
523.5
17% 427
455 15%
427
365 367.4 367.4
320
21%
16%
5%
108.5
62.6
16.5
Zgrade Transport Industrija Zgrade Transport Industrija
2005 polazite za 2020 polazite za 2020 Utede
Zgrade = najvei potroai energije >

Zgrade = najvee mogunosti za utedu
Izvor: Europska komisija. Mo primjera: razvoj politike o klimatskim promjenama u EU do 2020. godine
E urop a : energ e t s k a u in k ov it ost z gra d a 3 3

Europa je prihvatila zakonodavstvo o energetskoj
uinkovitosti objekata ...
Direktiva o energetskoj uinkovitosti objekata (EPBD) predstavlja

kljunu zakonodavnu komponentu za djelatnosti vezane uz energetsku
uinkovitost u Europskoj Uniji. Prva varijanta te Direktive stupila je na
snagu 2002. godine; sve drave lanice morale su ugraditi njezine
odredbe u svoje lokalno zakonodavstvo do 4. 1. 2004, a odreuje
etiri osnovna zahtjeva:
Uspostava metodologije izrauna ukupne energetske

Izraun uinkovitosti zgrada, a ne samo njenih pojedinih dijelova.
EP Uspostava minimalnih standarda za nove i postojee

zahtjevi zgrade.
Certifikati Energetski certifikat zgrade.
Pregled i ocjena primjerenosti grijaih i rashladnih

Pregled
instalacija u objektu.
34 Depni prirunik o izolacijama
Unato tome, sadanje je zakonodavstvo pokrilo samo

29 % mogue energetske uinkovitosti zgrada.
Prvobitna Direktiva EPBD pokrivala je samo 29 % mogunosti za

poboljanje energetske uinkovitosti zgrada, jer su iz njezinih zahtjeva
koji se tiu adaptacija, bili izuzeti objekti, koji su manji od 1000
kvadratnih metara.
40%
32% 29%
28%
Odredbe prijanje
Direktive ovaj dio
nisu pokrivale
Industrija Transport Zgrade
Direktiva o energetskoj uinkovitosti zgrada odnosila se na samo

29 % ukupne povrine odnosno na 26 % ispusta CO2 koji nastaju
zbog grijanja prostora, direktivu je trebalo to prije promijeniti.
Izvor: EURIMA
E uropa : energe tsk a u in k ov it ost z grada 3 5

Uinak potpune uredbe osuvremenjene Direktive EPBD
Dopuna Direktive EPBD ukljuuje zahtjeve za energetskom

uinkovitou renoviranih objekata ispod 1000 m 2.
Prikladno uvoenje proirene Direktive EPBD Europi bi mogla donijeti:
utedu u iznosu 25 milijardi eura godinje do 2020.,
smanjenje ispusta CO 2 za barem 160 milijuna tona godinje,
ekonomsku konkurentnost,
stvaranje novih radnih mjesta (280.000 do 450.000) i
smanjenje energetske ovisnosti.
Mogunost smanjenja ispusta je s Direktivom EPBD puno vea

od ukupne europske obaveze prema sporazumu iz Kyota.
Smanjenje staklenikih plinova prema sporazumu iz Kyota
ocjenjuje se na priblino 340 milijuna tona CO 2 (od 2008. do
2012. godine).
Izvor: www.eurima.org
Rezultati uvoenja stroih propisa o energetskoj

uinkovitosti
Razvoj propisa o energetskoj uinkovitosti moemo najbolje opisati

njemakim primjerom.
Opi je trend postupnog smanjenja potronje energije u zgradama. U

godinama nakon uvoenja novog zakona primjetan je znatan pad
potronje energiji. Kod te potronje uvijek se istie energija za
grijanje prostora, u koju je usmjereno barem 75 % novih propisa.
Ba je zato uloga izolacije tako znaajna!
Energetska potronja Njemaka

[kWh/(m2/g)]
350
300
Propisi o toplinskoj izolaciji 1977.

250
200
150 Propisi o energetskoj

uinkovitosti
2002./2004./2007.
100
2009.
2012.
50
0
1970. 1975. 1980. 1985. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010. 2015.
dlpl. ing. Horst- P.Sohetter.-Khler
Uloga iz ola c ije 3 7

Uloga izolacije
Izolacija zgrada, sakrivena mogunost energetskih
uteda
Najvei dio sve energije u EU potroi se u zgradama ...
... ali s druge strane te iste zgrade predstavljaju najveu
mogunost za energetske utede.
... grijanje i hlaenje predstavljaju 64%
potronje energije u zgradama. Sa
524
razliitim energetski uinkovitim
455 469 mjerama mogli bi utedjeti barem
40.0% 39.7%
415 39.0% 39.0% polovicu te energije!
9%
23%
64%
5%
M / tona % ukupnoga prosj.
2005 2005
2020 osnovna pretpost. 2020 osnovna pretpost.
2020 energ. ted. scen. 2020 energ. ted. scen. Grijanje / hlaenje San. voda
2020 najbolji scenarij 2020 najbolji scenarij
Osvjetljenje Ostalo
U Europi izolacija ima najvie potencijala za energetsku utedu!
Izvor: DG TREN, 2005; Eurima, 2006

38 D epni prir u ni k o iz ola c ija m a
Izolacija objekata je najjeftiniji nain za smanjenje

potronje energije i ispusta tetnih tvari
Od svih moguih alternativa za poveanje energetske uinkovitosti

objekata ba izolacija predstavlja najjeftiniji i najuinkovitiji nain
odnosno najmanji troak za najveu moguu utedu energije!
Izolacija Zamjena
Izolacija (umjereni pojas)
Vanjski uplji Unutarnji Krovovi Tlo Prozori Kotlovi
zidovi zidovi zidovi
Trokovi smanjenja
(neovisno) [ /tCO2] 9 -187 - -185 -79 300 15
Trokovi smanjenja
(udrueno) [ /tCO2] -131 -187 -159 - - -46 -217
Troak uteene energ.

(neovisno) [cent/kWh] 0.2 -4.3 - -4.2 -1.8 6.9 0.3
Amortizacija
(neovisno) [a] 18 4 - 4 12 38 14
Uz sve to troak za uteenu tonu CO2 najnii je ba uz uporabu

izolacije.
Neovisan korak: ukljuuje sve trokove ovoga koraka za utedu energije.

Dodatan ili zdrueni korak: objekt emo tako i tako obnoviti, zato uzimamo u obzir samo direktan troak
dodatnoga koraka za utedu energije.
Izvor: Ecofys, 2005-2006

Uloga iz ola c ije 3 9

Jedan euro, kojeg uloimo u izolaciju, vratiti e nam se
sedam puta!
Izolacija je trokovno najuinkovitiji nain za poveanje energetske

uinkovitosti zgrade.
Ovdje imamo konkretan primjer istraivanja, kojeg je 2006. obavio

Ecofys, poduzee za ekoloko savjetovanje:
Krov obiteljske kue u umjerenom klimatskom okoliu

izoliramo o troku 30 /m 2.
Izolacija krova utedjeti e nam godinje 7,5 po m 2 . To znai, da

e se troak investicije vratiti u etiri godine.
Za vrijeme ivotnog ciklusa naega krova utedjet emo tako 226

/m 2 , to znai da e nam se svaki euro uloen u izolaciju krova
vratiti sedam puta!
Za 1 uloen u izolaciju krova vratiti e nam se 7 !
Izvor: Ecofys VI, 2006

Godinji troak kapitala u odnosu na godinju utedu

energije (EU-25)
(milijardi godinje)
50
45.49
40
30
24.28
20
18.00
9.71
10
7.10
2.89
0
2006. 2010. 2015.
Godinji troak Financijski uinak godinje utede energije
Izvor: Ecofys VI, 2006

Uloga iz olaci je 4 1

Izolacija je najjeftiniji i
najuinkovitiji nain za
poveanje energetske
uinkovitosti zgrada!
Zgrade trebaju ogromne koliine energije ...
... izolacija predstavlja rjeenje problema ....
... pa ipak, koji je nain izoliranja zgrada

najuinkovitiji?
Naelo "Trias Energetica" kae na koji se nain moramo

uhvatiti u kotac s prekomjernom potronjom energije
openito
Tri koraka za dosezanje naela Trias Energetica jesu:
:
Najprije smanjimo potranju

za energijom uvoenjem Energetska
uinkovitih mjera. uinkovitost
Drugo: umjesto fosilnih goriva Obnovljivi

upotrijebimo energiju iz izvori
obnovljivih izvora.
Tree: fosilna goriva proizvodimo i Fosilna

troimo u to manjoj mjeri i to goriva
uinkovitije!
Trias Energetica je nain upravljanja energijom da bi postigli

energetske utede, smanjili energetsku ovisnost i primijenili ekoloki
prihvatljive tehnologije, a da pri tome ne smanjimo udobnost i kvalitetu
ivljenja.
Drugim rijeima, uporaba ovog naela kod zgrada znai da dobra

izolacija predstavlja preduvjet za energetsku uinkovitost zgrada!
Izvor: Globalni energetski pregled. IEA 2008

Ulog a iz ola c ije 4 3

Koncept Trias Energetica je s primjerom pasivne
kue postao zbilja
Pasivnu kuu moemo opisati kao kuu bez tradicionalnoga sustava

grijanja i bez sustava za aktivno hlaenje. A to znai vrlo dobru
izolaciju i mehaniki sustav provjetravanja s uinkovitom
rekuperacijom energ je. Takve kue zovemo i kuama s nultom
potronjom energije ili kuama bez potrebe za grijanjem (Europska
komisija).
Pasivne kue imaju vrlo mali toplinski

gubitak. Ovaj koncept svodi trokove
pogona na najmanju moguu mjeru i
poveava udobnost ivljenja uz isti
troak proizvodnje.
To zapravo znai da smo trokove za
ugraene visokokvalitetne materijale
kompenzirali izbjegavanjem ugradnje
skupih sisteme za grijanje i hlaenje
Super izolirana pasivna kua
I jo vie! Pasivna kua za vrijeme aktivne upotrebe uz znaajno

manju potronju energije doprinosi ne samo ouvanju ovjekovoga
okolia nego i znatno niim trokovima uporabe.
Osnovna ideja pasivne kue usredotoena je prije svega na potpu-

no izoliranje i nepropusne ovojnice kue i uinkovitu rekuperaciju.
Izvor: Eurposke pasivne kue (www.passivhaus.de)

Potpuno izolirana ovojnica niskoenergetske kue
Obina kua (bez izolacije) Niskoenergetska zgrada
Vrata 15% Krov 25 %
Kljuna mjesta na kojima

treba uzeti u obzir pravila
izbjegavanja toplinskih mostova
Zidovi 35% Prozori 10%

Izolacijski Nepropusni
ovoj ovoj
Tlo 15%
Energijski zahtjevi: obino > 250 kWh/ m 2 a Energijski zahtjevi < 15 kWh/m 2 a
Potronja energije u niskoenergetskoj kui je otprilike 85 %

manja nego u standardnoj kui.
Izvor: www.solihull.gov.uk
Uloga iz olac ije 4 5
Zato zapravo trebamo izolaciju

Energetske potrebe pasivnih kua u usporedbi sa
ostalim zgradama
Kvaliteta zgrada obzirom na njihove energetske zahtjeve.
250
Energetski zahtjevi KWh (m2 /godinje)
200 50
150
50
100 160
40
80
50 35
50
5
35
10
15 15 15 15 15
0
prije 1978. nakon 1984. nakon 1995. nakon 2002. Pasivna kua
Sanitarna
Grijanje Provjetravanje
voda
Izvor: www.passivhaus.de
Izolacija ima ogroman potencijal za borbu protiv

klimatskih promjena, protiv energetske ovisnosti i
stvaranju konkurencije
Problem Rjeenje Potencijal izolacije
Potpuno uvoenje EPBD moe

doprinijeti boljim rezultatima od
Smanjenje ispusta CO 2 obaveze u sporazumu iz Kyota.
Utjecaj na okoli
europska obaveza prema Smanjenje ispusta CO2
sporazumi iz Kyota za barem 160 milijuna tona.
S izolacijom moemo utedjeti

Sve vei trokovi Manja potronja energije 3,3 milijuna barela nafte dnevno,
odnosno 25 milijardi godinje
do 2020.
Manja potronja = manja

energetska ovisnost
Energetska ovisnost Poveana energetska uinkovi-
tost smanjuje ovisnost od U zgradama potroimo 40 %
uvoza energenata. energije.
Ulog u izolaciju
( 1 uloen EUR = 7 EUR)
Stvaranje od 280.000 do
Ekonomska konkurentnost Uteeni novac moemo 450,000 novih radnih mjesta
plasirati na druga podruja
ekonomije Vrijeme amortizacije investicije
u izolaciju zgrade s
mineralnom vunom je 4-8
godina (istraivanje Ecofys).
Izvor: Meunarodna agencija za energiju; Istraivanje Ecofys; Eurima

I z ola c ija i odr iv i ra z v oj 47

Izolacija i odrivi razvoj
to je to odrivi razvoj?
Odrivi razvoj jest razvoj u okviru sadanjih potreba, a da pri tome
ne ugroavamo mogunosti buduih generacija za ispunjavanjem
njihovih potreba.*
Tri stupa odrivog razvoja
Okoli Ljudi Ekonomija
Odrivi razvoj predstavlja djelovanje u svim trima dimenzijama i traenje

dugoronih razvojnih rjeenja, koja istovremeno omoguavaju
ekonomski rast i zatitu okolia, a ujedno nude uvjete za ispunjavanje
naih socijalnih potreba.
* Izvor: "Naa zajednika budunost", Izvjetaj Svjetske komisije za okoli i razvoj, Ujedinjeni narodi, 1987.
Kako izgleda naa budunost?
Potencijal naeg planeta je ogranien u regeneriranju izvora i

istovremeno apsorbiranju naeg otpada kojeg proizvedemo u
jednoj godini.
Trenutno prirodi za taj posao treba godina dana i etiri mjeseca. U
praksi dakle nae prirodne izvore iskoritavamo prekomjerno, a
time ih oduzimamo odnosno doslovno otimamo buduim
generacijama.
Prema umjerenim scenarijima Ujedinjenih naroda ako nastavimo s

trenutanim trendom potronje do sredine 2030. potroiti emo toliko
izvora da e planetu trebati dvije godine za njihovu regeneraciju. A
to znai da emo u to vrijeme trebati ak dva planeta ako bismo
eljeli sauvati svoj ivotni stil.
Izvor: Global Footprint Network

I z ola c ija i odr iv i ra zv oj 49

Kakav je dakle na cilj?
Donji dijagram prikazuje uzajamnu zavisnost indeksa ljudskoga

razvoja (HDI) i ekolokog otiska pojedinca u razliitim dravama.
Ekoloki otisak predstavlja povrinu zemlje, koja je
potrebna za zadovoljavanje potreba pojedinca.
Veina afrikih drava, na primjer, nalazi se na lijevoj strani praga

visokoga ljudskog razvoja (HDI 0,8), dok je veina europskih
drava na njegovoj desnoj strani. Unato tome moemo primijetiti,
da vei indeks HDI ostavlja iza sebe i prilino vee ekoloke otiske
pojedinaca. Ve 3,5 milijardi ljudi ili otprilike 50 % populacije ivi
ispod praga visokog ljudskog razvoja.
Na je cilj svakome osigurati visok indeks ljudskog razvoja i u isti

mah podnoljiv ekoloki otisak pojedinca, koji iznosi 1,8 ha na
osobu.
14 Afrika
Azijsko-pacifiko podruje
12
Europa ostali
Latinska Amerika
Ekoloki otisak pojedinca
(u ha zemlje na osobu)
10
Srednji istok / Centralna Azija
Europa EU
8
Sjeverna Amerika
6
0
CILJ
0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7 0.8 0.9 1
UN - Indeks ljudskog razvoja (HDI)
Prag visokog ljudskog razvoja, prema UNDP

Svjetski prosjeni dostupa kapacitet po osobi (ne uzimajui u obzir divlje ivotinjske vrste)
Sve drave ovoga svijeta moraju se i dalje razvijati, ali moraju uz to

uzeti u obzir i prirodna ogranienja naeg planeta.
Izvor: Global Footprint Network

Odrivi razvoj predstavlja bit djelovanja poduzea

URSA
Odrivi razvoj
Ve izolacija Mogunosti za Energetska ui-
vanjskih zidova zapoljavanje u nkovitost donosi
zgrade utedi graevinarstvu. utedu energije.
toliko ispusta Poboljana Optimalni
proizvodi CO 2 , da je kvaliteta ivljenja. trokovi izvedbe.
uinak isti kao Poboljana
URSA
da smo posadili Bolja kvaliteta
ivota uope. ekonomska
212 stabala.* konkurentnost
zbog manje
energetske
ovisnosti.
Okoli Ljudi Ekonomija
Stroga politika Stalan razvoj i Investiranje u

protiv osposobljavanje lokalne
zagaivanja osoblja. ekonomije.
URSA kao okolia.
Drutvena i
poduzee socijalna
Visok postotak
uporabe odgovornost
recikliranih poduzea (CSR).
materijala.
esta pogre na uv jerenja o iz olac iji 5 1

esta pogrena uvjerenja o izolaciji
Najea pogrena uvjerenja ili

nepotrebne brige o izolaciji i kako
ih moemo opovrgnuti
Trokovi i povrat investicije u izolaciju
1. Izolacija je preskupa. Ako promijenim ogrjevni

kotao utedjeti u puno vie energije jer mogu odmah
vidjeti da je potronja puno nia ve od prvoga dana
dalje.
netono
Istraivanja pokazuju, da pravilno izvedena izolacija objekta utedi
vie novca i ispusta ugljikovodika nego bilo koje druge mjere tednje.
Proizvodi URSA GLASSWOOL na primjer, utede 243 puta vie

primarne energije, nego to je bilo potroeno za njihovu proizvodnju,
transport i razgradnju.*
Svaki euro kojeg uloimo u izolaciju moe se vratiti i do sedam

puta.**
Primjer iz Njemake: objekt 120 m 2 uteda 379.767 kWh u 50

godina; ako je cijena litre loivoga ulja 0,6 centi =
(379.767 / 10) * 0,6 = 22.787 ; u 50 godina odnosno
455 na godinu.*
* Istraivanje Forschungszentrum Karlsruhe: Analiza proizvoda od staklene vune za izolaciju krova,

uzimajui u obzir ivotni ciklus proizvoda, rad i montau
** Izvor: Eurim
e s t a pogre na uv jerenja o iz ola c iji 5 3

Izolacija i kondenzacija
2. Dodatna izolacija moe prouzroiti probleme jer

se moe stvarati dodatni kondenzat, to znatno
pogora kvalitetu zraka u prostoru.
netono
Izmeu izolacije i provjetravanja velika je razlika.. Provjetravanje
regulira protok zraka, dok izolacija regulira protok toplinske energije.
Izolaciju pravilno ugradimo tako da osiguramo prikladan nivo

provjetravanja, koji omoguava protok zraka u objektu.
Nepropusnost i provjetravanje nisu dva suprotna pojma, nego se

meusobno dopunjavaju. Zgrada mora biti nepropusna da bi
sprijeili otjecanje energije iz objekta, ali moramo uz to postaviti
prikladno provjetravanje, koje osigurava primjerenu izmjenu
zraka.
Toplinska i zvuna izolacija
3. Nemogue je s jednim materijalom osigurati i

toplinsku i zvunu izolaciju.
netono
Postoje materijali koji u sebi sadre oba svojstva; takva je recimo
staklena vuna. To je izolacijski materijal koji nas moe tititi od
hladnoe i od vruine i uz to, od neeljene buke.
esta pogre na uv jerenja o iz olac iji 5 5

Izolacija ili obnovljivi izvori energije
4. Izolacija nije tako vana kao to je vano to da

upotrebljavamo iste i/ili obnovljive izvore energije.
netono
Izolacija i obnovljivi izvori nikako nisu suprotni pojmovi. Ali
unato tome objekt moramo najprije izolirati (vidi naelo Trias
energetica).
Izolacija omoguava zaista uinkovitu uporabu obnovljivih izvora

energije. Jer spreavamo nepotrebno istjecanje energije, trebamo
za isti uinak puno manju koliinu izvora energije.
Stupanj izoliranosti objekta
5. Ve manja debljina izolacije na mojem krovu je

dostatna, a sve ostalo mogu nadoknaditi s ostalim
energetski uinkovitim rjeenjima u mojoj kui.
netono
Istraivanja pokazuju da eljeni ekonomski uinak dobijemo tek
s visokim stupnjem izoliranosti objekta. To je naravno ovisno o
specifinim klimatskim uvjetima.
U umjerenim klimatskim uvjetima toplinska izolacija je uvijek

isplativa. Ekonomski optimum moemo postii ve s
U-vrijednostima izmeu 0,32 i 0,14 W/m 2 K (...). Usporedivo
rjeenje je i izolacija objekta u vruem podneblju. Ekonomski
optimum moemo tu postii s U-vrijednostima izmeu 0,50 i
0,20 W/m2 K. (...). U sjevernoj Europi izolacija krova ekonomina
je uz optimalnu debljinu izolacije izmeu 10 i 20 cm, koja jami
U-vrijednosti od 0,12 do 0,22 W/m 2 K.*
* Ecofys, 2005
e s t a pogre na uv jerenja o iz ola c iji 5 7

Izolacija i topli klimatski uvjeti
6. U mojoj regiji kue ne treba izolirati, jer kod nas

nikada nije hladno.
netono
Unato tome ... izolacija je itekako isplativa...
U mnogim regijama potronja energije ljeti via je nego zimi

(hlaenje je naime energetski zahtjevnije i skuplje od grijanja).
Toplinska izolacija titi objekt od studeni, ali i od vruine.
Primjer: na obiteljskoj kui u Sevilli, koja je bila bez izolacije,

naknadno smo izolirali krov i fasadu, i tako utedjeli 75 %
energije koja je prije bila potrebna za hlaenje, da bi u
objektu odravali temperaturu 25 stupnjeva Celzija.
Izolacija nas, dakle, titi i od pregrijavanja ljeti.
* Izvor: Ecofys VII

I

Izolirajte svoju kuu, utedite novac i

pomognite okoliu.
Samo sa izolacijom krova vae kue sa staklenom vunom

moete godinje utedjeti i do 550 litara loivog ulja!
Ta energetska uteda istodobno za okoli predstavlja jednu

tonu uteenog ispusta CO2 u ivotnom ciklusu krova!

Vlasnik ste kue
to je izolacija?
Da li ste znali da ...?

Vam izolacija pomae:
utedjeti novac i istodobno
uvati na okoli i planet.

Sadraj

2.2 Osnovna naela izoliranja objekata
2.3 Izolacija: kontekst i vrste izolacije
to je izolacija?
2.4 Uporaba u graevinarstvu
2.5 Oznaavanje oznakom CE
Namjena poglavlja
Osnove izolacije
U ovome dijelu upoznati ete kljuna naela
... toplinske izolacije
Prijenos topline
Toplinska izolacija
Toplinska vodljivost
Toplinski otpor
Toplinska prolaznost
zvune izolacije
Apsorpcija zvuka
Zvuna izolacija
Prolaznost zvuka
i poarna svojstva izolacijskih materijala
Reakcija na vatru
Vatrootpornost
O s no v na na ela iz oliranj a obj e k at a 6 3
Osnovna naela izoliranja objekata

Prijenos topline
Prijenos topline je prijenos toplinske energije iz toplijega tijela
na hladnije.
U praksi prijenos topline izvodi se na sljedee naine:
Voenje - prijenos topline kroz

vrste/tekue materijale preko
izravne povezanosti njihovih estica.
to je izolacija?
Vrue Protok topline Hladno
Taj proces ujednai njihovu L
temperaturu. Presjek podruja = A
Prijenos topline preko vrstih materijala,

koji ne proputaju zraenja, odvija se
samo provoenjem topline.
Strujanje prijenos topline kroz Rashladna spirala
tekuine koje se pokreu (tekuine

i plinovi). Do njega dolazi pri
pokretanju estica izmeu podruja
s razliitim temperaturama.
Primjer: grijanje posude s vodom na plamenu,

vru zrak u prostoru die se, hladi i potom pada.
Zraenje - prijenos topline pomou

elektromagnetskih valova ili
R
pokretanjem osnovnih atomskih
estica. Zemlja Sunce
Primjeri: Sunce koje prenosi svoju toplinu preko
elektromagnetskih valova; isti princip prijenosa
topline koristimo u mikrovalnim penicama.
Prijenos topline i toplinska izolacija [1/2]
Toplinska izolacija = smanjenje prijenosa topline.
Obini izolacijski materijali djeluju na principu hvatanja zraka, to

smanjuje funkciju prijenosa topline strujanjem i voenjem.
To smanjenje ovisi o:
Stupnju do kojega smo uklonili strujanje zraka (veliki prostori

uhvaenog zraka imaju svoje interne tokove zranih struja, zato
su manji prostori prikladniji).
to manje vrstoga materijala koji okruuje uhvaeni zrak

(velike koliine zraka bolje su jer to smanjuje toplinske mostove
u materijalu).
* Prijenos preko radijacije (zraenja) moemo izbjei odbijanjem na razini stanice.

O s no v na na ela iz oliranja obje k at a 6 5
Prijenos topline i toplinska izolacija [2/2]
Stupanj, do kojega su svojstva nekoga materijala primjerena za

primjenu u izolaciji:
Stabilnost na radnoj temperaturi.
Mehanika svojstva (npr. otpornost na tlak, stiljivost).
to je izolacija?
ivotni ciklus (zbog toplinskog stresa, vodootpornosti ili otpornosti
na mikrobioloku razgradnju).
Opi izolacijski materijali imaju vlaknastu strukturu (npr. staklena vuna),

strukturu stanica (npr. XPS) ili zrnatu strukturu (npr. EPS).
Vlaknasta struktura Stanina struktura Zrnata struktura

staklene vune XPS EPS
Kako mjerimo prijenos topline?

Toplinska provodljivost / Vrijednost lambda
Izraun prijenosa topline vrlo je sloen, zato za izraun koristimo

toplinsku provodljivost materijala.
Toplinska provodljivost je sposobnost materijala da provodi

toplinu.
Toplinsku provodljivost mjerimo kao koliinu topline u W po

satu, koja proe kroz sloj materijala debelog 1 metar i povrine
1 m2 pri temperaturnoj razlici na jednoj i drugoj strani od
jednog stupnja Kelvina. Ovo svojstvo prikazujemo grkim
slovom (lambda), a izraunati ga moemo preko slijedee
formule:
W/mK Gdje predstavlja:

W = koliina topline na sat
m = debljina
K = razlika u temperaturi
mjerena u stupnjevima Kelvina
Jedinica Kelvin: mjerna jedinica za temperaturu na osnovu Celzijeve ljestvice, koja poinje apsolutnom nulom
(-273,15 C), to je najnia mogua temperatura; K - C + 273,15
to je nia, bolja je kvaliteta izolacijskog materijala.

O s no v na na ela iz oliranj a z grad a 6 7
Kako interpretirati vrijednost lambda?
elimo li razumjeti znaaj raspona vrijednosti lambda kod razliitih

materijala najbolje je pogledati donju tablicu:
Material Lambda
elik (ugljik) 36-54

Armirani beton
to je izolacija?
(beton/kamen 1.70-1.80
2400 kg/m3)
Opi Zid od klinkera 1.05-1.15
graevinski
Silikatni zid 1.00-1.10
materijali
Staklo 0.8-1.10
Beton (ekspandirana glina
1400 kg/m3) 0.72-.0.80
Voda 0.6
Pjenjeno staklo 0.05-0.07
Staklena vuna 0.030-0.045
Kamena vuna 0.032-0.045
Izolacijski
EPS 0.032-0.045
materijali
XPS 0.029-0.040
PUR/PIR 0.022-0.035
Aerogelovi 0.003-0.010
Zrak Zrak 0.026
Vrijednost lambda kod tipinih izolacijskih materijala je otprilike

= 0.03 - 0.06 W/m K .
Ogranienje prijenosa topline u materijalima: toplinski

otpor
Toplinski otpor je sposobnost materijala da se odupre protoku

topline kroz sebe.
Toplinski otpor obino oznaavamo kao R-vrijednost.
R-vrijednost ovisna je o vrijednosti lambda koju ima materijal i

njegove debljine.
R-vrijednost moemo izraunati prema danoj formuli:
R = d / [m2 K/W] gdje predstavlja:

d= debljina materijala (u metrima)
Poto je R = d / , iz vee
debljine i/ili manje vrijednosti
lambda proizii e vea
R-vrijednost.
to je vea R-vrijednost, to je izolacija bolja!

Osnov na na ela iz oliranja objek at a 6 9
Ograniavanje prijenosa topline u dijelovima zgrada:

toplinska provodljivost
Toplinska prolaznost: U-vrijednost
Koeficijent provodljivosti topline predstavlja koliinu topline, koja

proe kroz graevni element zgrade (npr. vanjski zid) zbog
temperaturne razlike na jednoj i drugoj strani elementa.
U-vrijednost moemo izraunati po formuli:
to je izolacija?
U = 1/RT [W/m2 K] gdje predstavlja:
R T predstavlja R-vrijednost, koju dobijemo zbrajanjem
pojedinanih R-vrijednosti svih graevnih elemenata
to je U-vrijednost nia, to je izolacija bolja!

Toplinska provodljivost / U-vrijednost
Zahtjevi, odnosno preporuke za U-vrijednosti mogu se razlikovati,

ovisno o vrsti zgrade, njezine starosti itd. Zbog toga su za pojedinane
elemente (zid, krov, tlo) dane samo vrijednosti "visoko" i "nisko". Te
vrijednosti predstavljaju ekstremne U-vrijednosti.
Postojei zahtjevi za U-vrijednosti [W/m2 K]

Zid Krov Tlo
Grad Drava nisko visoko nisko visoko nisko visoko
Bruxelles BE 0.6 0.6 0.4 0.4 0.9 1.2
Prag CZ 0.3 0.38 0.24 0.3 0.3 0.45
Berlin DE 0.3 0.3 0.2 0.2 0.4 0.4
Kopenhagen DK 0.2 0.4 0.15 0.25 0.12 0.3
Madrid ES 0.66 0.66 0.38 0.38 0.66 0.66
Pariz FR 0.36 0.36 0.2 0.2 0.27 0.27
Atena GR 0.7 0.7 0.5 0.5 1.9 1.9
Budimpeta HU 0.45 0.45 0.25 0.25 0.5 0.5
Dublin IR 0.27 0.37 0.16 0.25 0.25 0.37
Rim IT 0.5 0.5 0.46 0.46 0.46 0.46
Amsterdam NL 0.37 0.37 0.37 0.37 0.37 0.37
Varava PL 0.3 0.5 0.3 0.3 0.6 0.6
Lizbona PT 0.5 0.7 0.4 0.5 - -
Stockholm SE 0.18 0.18 0.13 0.13 0.15 0.15
London UK 0.25 0.35 0.13 0.2 0.2 0.25
Izvor: EURIMA, informacija od travnja 2007

O s no v na na ela iz oliranj a obj e k at a 7 1
Toplinski mostovi
Toplinski most nastane kad doe

do dodira materijala koji su slabi
izolatori (npr. vanjski zrak, zid od
opeke ili betona) to omogui protok
topline po kontaktu tih materijala.
to je izolacija?
Tipini uinci toplinskih mostova su: Toplinski
gubici
Smanjena temperatura povrine u
unutranjosti objekta; u najloijem
sluaju to se odraava u visokoj
vlanosti pojedinih dijelova
konstrukcije.
Znatno poveani gubici topline.
Kako moemo izbjei toplinske

mostove?
To moemo napraviti ugradnjom Kljuna mjesta na kojima

treba uzeti u obzir pravila
dodatne izolacijske komponente, izbjegavanja toplinskih mostova
kojom emo stvoriti
toplinsku pregradu.
Izolacijski Nepropusan
ovoj ovoj
Saetak: glavni toplinski parametri
Naziv Simbol Zakljuak
to je
vrijednost nia,
Toplinska Vrijednost izolacijska
vodljivost lambda kvaliteta
materijala je
bolja
to je
Toplinski R-vrijednost R vrijednost
otpor via, bolja
je izolacija
to je
Toplinska U-vrijednost U vrijednost
prolaznost nia, bolja
je izolacija.
O s no v na na ela iz oliranja obje k at a 73
Saetak: Toplinska izolacija

Toplinska izolacija
Prijenos topline znai prijenos topline s toplijega na hladnije

tijelo. Postoje tri naina prijenosa topline: voenjem, strujanjem
i zraenjem.
Toplinska izolacija se temelji na izbjegavanju prijenosa topline po

naelu hvatanja zraka da bi smanjili mogunosti prijenosa topline
voenjem, strujanjem i zraenjem.
to je izolacija?
Toplinska vodljivost () jest sposobnost neke tvari da provodi
toplinu.
to je vrijednost nia, to je izolacijska kvaliteta materijala bolja.

Toplinski otpor (R-vrijednost) jest sposobnost neke tvari da se
odupre protoku topline kroz sebe. Ovisna je od debljine i
vrijednosti .
to je R-vrijednost via, izolacija je bolja.
Toplinska provodljivost (U vrijednost) koliina topline, koja ide

kroz komponento zgrade (vanjski zid) zbog temperaturnih
razlika s obje strane zida. Vezana je uz R-vrijednost.
to je U-vrijednost nia, izolacija je bolja.
Toplinski most jest prijelaz koji nastane kada dou u dodir

materijali koji su slabi izolatori (npr. vanjski zrak, zid od opeke
ili betona) i time omogue protok topline. Toplinske mostove
moemo izbjei samo dodatnom izolacijom.
Namjena poglavlja
Osnove izolacije
Prijenos toplote
Toplinska izolacija
Toplinski otpor
zvune izolacije
Apsorpcija zvuka
Zvuna izolacija
Prolaz zvuka
i poarna svojstva izolacijskih materijala
Reakcija na vatru
Vatrootpornost
Osnov na na ela iz oliranja objek at a 75
Osnove zvune izolacije: zatita od buke
Zagaenje bukom u zgradama ovisno je o prisutnosti izvora

uznemiravajue buke. Smetnje mogu prouzrokovati:
Vanjski izvor (recimo promet)
Unutarnji izvor (npr. aktivnosti u susjednoj sobi, uslune djelatnosti

itd.)
to je izolacija?
Gledano iz kuta zatite od buke, u zgradama postoje dvije vrste
prostora:
Prostori koji stvaraju buku ili buan okoli (npr. kuhinja, dnevna
soba, muzika soba itd.)
Prostori koji primaju buku ili prostori za odmor (npr. spavae sobe
itd.)
VIBRACIJE I BUKA
BUKA ZRAKOPLOVA STAKLENIKA
BUKA VREMENA SKUP VENTILACIJSKIH CEVI

I KIE
BUNI
HODNICI
ULAZ I IZLAZ BUKE
KROZ CIJEVI VIBRACIJE I BUKA
PROMETA
BUKA KROZ ZID
I VRATA
BUKA DJEJEG BUKA KROZ

IGRALITA OTVORENE PROZORE BUKA VENTILACIJE
BUKA VODO-
VODA
Razina buke i udobnost
Tablica razine buke L s tlakom i jakou buke
Primjer Razina zvunoga Zvuni tlak p Jakost zvuka I

tlaka Lp dBSPL N/m 2 = Pa W/m 2
Jakost zvuka, na 50 m 140 200 100
Prag boli 130 63.2 10
Prag neudobnosti 120 20 1
Motorna pila na udaljenosti 1 m 110 6.3 0.1
Disko, 1m od zvunika 100 2 0.01
Dieselski kamion, na 10 m 90 0.63 0.001
Nogostup prometne ceste, na 5 m 80 0.2 0.0001
Usisiva na udaljenosti 1 m 70 0.063 0.00001
Razgovor na udaljenosti 1 m 60 0.02 0.000001
Prosjean dom 50 0.0063 0.0000001
Tiha knjinica 40 0.002 0.00000001
Tiina spavae sobe nou 30 0.00063 0.000000001
Pozadina u TV studiju 20 0.0002 0.0000000001
utanje lista 10 0.000063 0.00000000001
Prag ujnosti 0 0.00002 0.000000000001

O s no v na na ela iz ola c ije obje k at a 77
Razina zvunog tlaka (SPL) ili razina zvuka Lp je logaritamska

mjera rms(*) zvunog tlaka zvuka u odnosu na referentnu
vrijednost. Mjerimo ga u decibelima (dB).
.
Decibel (dB): mjera razine zvunog tlaka u decibelima, gdje je

0 dBSPL referenca za prag ujnosti.
to je izolacija?
Zvuni tlak je odstupanje tlaka od tlaka lokalnog okolia, kojeg
napravi zvuni val. Mjerna jedinica za zvuni tlak je paskal (simbol
Pa). Kalibraciju najee izvodimo tako, da je 1 paskal = 94 dBSPL.
Jakost zvuka je akustika ili zvuna snaga izraena u watima na

mjernu jedinicu. Mjerna jedinica SI za jakost zvuka je W/m . 2
Zvuna snaga je stupanj energije, energije zvuka u vremenskoj

jedinici (mjerne jedinice J/s, W u SI), koja dolazi iz izvora zvuka.
Ljestvica dB je logaritamska; ljudsko uho osjeti smanjenje zvuka

za 10 dB kao polovino smanjenje buke; dakle buku od 40 dB
subjektivno osjetimo kao upola manju od buke jaine 50 dB.
Napomena: RMS ili prosjek kvadrata (root mean square, skraeno RMS ili rms) je statistika mjera
magnitude promjenljivih koliina. Posebno je podeena kada su njihanja pozitivna ili negativna npr.
kod zvunih valova.
irenje zvuka
U odnosu na zvuk u zgradama zvuk se iri na dva naina:
Zvuk koji se prenosi po zraku: odnosi se na irenje zvuka, kojeg

uzrokuje struktura koja vibrira pod utjecajem zraka: ljudski govor,
glazba itd. To ukljuuje i prijenos u susjedne prostore i odbijanje
zvuka u istom prostoru.
zvuk koji se
prenosi po
zraku
Zvuk udarca: do njega doe kad je izvor zvuka dinamina sila

koja djeluje neposredno na konstrukciju: pali predmet, pomicanje
stolica, etanje ljudi na katu, sanitarna oprema privrena na
zid i tlo, zvunici privreni na zid i sl.
zvuk udarca
Osnov na na ela iz olac ije objekta 79
Osnove zvune izolacije: apsorpcija zvuka
Apsorpcija: Kad zvuni val udari u povrine prostora, jedan dio zvuka
e se odbiti. Ostatak e povrina apsorbirati.
Akustina apsorpcija je sposobnost materijala da smanji (apsorbira)

akustinu energiju (zvuk) i njegov prijenos na druge povrine.
Akustine parametre prostora (razinu zvuka, vrijeme odbijanja)
to je izolacija?
moemo poboljati ako koristimo zvuno-apsorpcijske materijale.
To je vano kod sputenih stropova, plivajuih podova, zidova

u kino dvoranama, auditorijima, studijima za snimanje itd.
Akustina prilagodba prostora
Poboljanje ujnosti.
Smanjenje razine buke u bunim prostorima.
Odbijeni zvuk Apsorbirani zvuk
akustino-apsorpcijski koeficijent = Sabine
= 0 bez apsorpcije
=
apsorbirana energija
ako je
postojea energija = 1 potpuna apsorpcija
Osnov na na ela iz olac ije zgrada 81
Sposobnost apsorpcije zvuka kod materijala iz

mineralne staklene vune ovisna je od razliitih
parametara
frekvencije
gustoe
eventualne vanjske ljuske (kairane obloge)
popunjenosti
to je izolacija?
kompaktnosti (ili gustoe)
Primjer akustino-apsorpcijske krivulje

1.2
0.8
Koeficijent
0.6
0.4
0.2
0
100 125 160 200 250 315 400 500 630 800 1000 1250 1600 2000 2500 3150 4000 5000
Frekvencija u Hz
Akustinu apsorpciju rabimo za regulaciju odbojnog vremena zvuka u prostoriji (ne za zvunu izolaciju
meu prostorijama).
Dinamika krutost i otpor zranom toku
Sposobnost materijala za zvunu izolaciju odreuju dva svojstva:

dinamika krutost i otpor zranom toku
Dinamika krutost: ova se osobina odnosi na sposobnost materijala

da prenosi zvune valove [s'-EqyN/d i MN/m 3 ]. Povezana je s
elastinou materijala, zato su gui (i krui) materijali bolji vodii
zvuka (ako npr. kucnemo o drvena vrata to se uje jae nego ako
kucnemo o panel od mineralne staklene vune).
Otpor zranom toku: [u kPas/m2 ] pokazuje nam koliko materijal

ima mogunost apsorpcije; to utvrujemo mjerenjem koliko zraka
moe protei kroz neki materijal kod danog protoka zraka.
Povezan je s poroznou ili otvorenou stanica i gustoom.
Laka mineralna staklena vuna u roli idealna svojstva * >5 KPas/m 2

Openito vai: deblja izolacija ima bolja zvuno-izolacijska svojstva
Napomena: Kod idealne izolacije ova bi vrijednost morala biti izmeu 5 i 10 kPas/m2. Poveanje
kompaktnosti iznad potrebne granice, da bi postigli vie rs-vrijednosti (vie od 5 kPas/m2) nee
poboljati izolacijska svojstva dvolisne konstrukcije. Kad su vrijednost iznad 10 kPas/m2, onda se
prijenos zvuka vri kao pri krutom tijelu (prevelika gustoa), dok kod vrijednosti ispod 5 kPas/m2
materijal ima premalo apsorpcijskih svojstava.
O s no v na na ela iz ola c ije z grada 83
Akustina izolacija: naelo masa-opruga-masa
Zvuna izolacija u zgradi predstavlja razliku u zvunome

tlaku izmeu jednog prostora (odailjaa) i susjednim
prostorom (prijemnikom).
U modernoj arhitekturi to najlake posti-

gnemo uporabom naela masa-opruga-
masa, gdje izmeu dva kruta materijala
to je izolacija?
ugradimo elastian materijal, to oslabi
zvune vibracije, a time i prijenos
zvuka izmeu dva prostora.
Na slabljenje prijenosa zvuka (ili indeks

redukcije zvuka) utjeu brojni faktori
zgrade, a najvaniji od njih su:
Tip poprenih nosaa Koliina i tip mineralne Paljiv rad i

koje rabimo pri gradnji vune u samoj konstrukciji posveivanje detaljima
Osnove zvune izolacije: zvuni mostovi
Zvuni most: to je akustina vodljivost kroz

upalj prostor, rupu ili vrst spoj. U upljini
bez mase nastaje zvuk (recimo kod gitare).
elimo li u zgradi postii dobru zvunu izolaciju,

moramo sprijeiti sve neeljene prijenose
zvuka. Do prijenosa zvuka moe doi na
dva naina:
Putanje: prijenos zvuka kroz kanale za

provjetravanje, zajednike cijevi za
instalacije TV ureaja, elektrinih instalacija
itd. To moemo izbjei dobrim planiranjem i
izvedbom.
Boni prijenos: to je nain prijenosa zvuka

izmeu dva prostora, do kojeg moe doi
preko bonog elementa kao to su recimo
vanjski zid ili strop. To moemo izbjei
pravilnom instalacijom i uvaavanjem
uputa proizvoaa.
O s no v na na ela iz ola c ije obje k at a 8 5
Saetak: Zvuna izolacija [1]
Svojstva koja odreuju sposobnost materijala za zvunu izolaciju:
Dinamika krutost: ovo svojstvo se odnosi na sposobnost materijala

da prenosi zvune valove. Povezana je s elastinou materijala.
Otpor zranom toku: pokazuje mogunost materijala za

apsorpcijom s ocjenom koliko zraka moe proi kroz njega
to je izolacija?
uz dati protok zraka. Povezan je s poroznou i debljinom.
to je izolacija deblja, to su bolja njena izolacijska svojstva.

Saetak: Zvuna izolacija [2]
Zvuna izolacija u zgradi razlika je u zvunom tlaku izmeu je-

dnog prostora (odailjaa) i susjednog prostora (prijemnika).
Masa-opruga-masa je naelo po kojem izmeu dva kruta

materijala ugradimo elastian materijal i tako oslabimo zvune
vibracije, a time i prijenos zvuka izmeu dva prostora.
Akustini mostovi su mjesta akustine vodljivosti kroz uplje

prostore, rupe ili bilo kakve vrste spojeve. U upljini bez mase
nastaje zvuk. Postoje dvije vrste neeljenog prijenosa zvuka:
Proputanje: prijenos zvuka kroz kanale za provjetravanje,

cijevi za instalacije itd.
Boni prijenos prijenosa zvuka izmeu dva prostora, do kojeg

moe doi preko bonog elementa kao to su, recimo, vanjski
zid ili strop.
Osnov na na ela iz olac ije objek at a 87
Namjena poglavlja
Osnove izolacije
Prijenos topline
Toplinska izolacija
to je izolacija?
Toplinski otpor
zvune izolacije
Apsorpcija zvuka
Zvuna izolacija
Prolaz zvuka
poarna svojstva izolacijskih materijala
Reakcija na vatru
Vatrootpornost
Vatra: definicija
Vatra je kemijska reakcija koja ukljuuje brzu oksidaciju ili gorenje

goriva. Da bi vatra opstala potrebna su tri elementa. Gorenje pone
kada gorivo i/ili zapaljiv materijal uz pravu koliinu kisika ili drugog
oksidanta izloimo dovoljnoj vruini. Ta svojstva openito zovemo
poarni trokut.
Gorivo: bilo koji zapaljiv materijal, u krutom, tekuem ili plinskom

stanju.
Toplina: energija koja je potrebna da se temperatura goriva digne
do toke zapaljenja.
Kisik: Zrak kojega udiemo sadrava priblino 21% kisika. Vatra

za gorenje treba tek oko 16 % kisika u zraku.
A
GO
IN
RI
PL
VO
TO
KISIK
Crte: Poarni trokut
O s no v na na ela iz ola c ije obj e k at a 89
Razlika izmeu gorenja i topljenja
Gorenje je oksidacijski proces izgaranja, to znai, da gorivo (bilo

to, to gori) i kisik (obino iz zraka) reagiraju i promjene se u
produkt oksidacije: toplinu i svjetlost.
Topljenje je proces koji uzrokuje da neka tvar iz krutoga stanja

prijee u tekue. Unutarnja energija te krute tvari povea se (obino
uporabom topline) na specifinu temperaturu (zovemo ju talite),
to je izolacija?
kod koje pri tlaku jedne atmosfere (tlak) prijee u tekue stanje.
Talite kristalizirane krutine je temperaturno podruje na kome

ona prijee iz krutoga u tekue stanje.
Primjeri: 1,535C - talite eljeza, 1,510C - talite obinog

graevnog elika.
Gorenje je kemijska reakcija koja mijenja sastav materijala, dok

promjena agregatnog stanja kao to je to kod topljenja nikad ne
promjeni sastav materijala.
Talite je u veini primijenjene izolacije u graevinarstvu

beznaajno protupoarno svojstvo. Prije svega je vanija
otpornost nekog graevnog elementa na vatru, ali ne i njegova
reakcija na vatru.
Poarna svojstva izolacijskih materijala:

Reakcija na vatru - definicija
Reagiranje na vatru je svojstvo materijala koje upotrebljavamo,
kad elimo opisati kako materijal reagira kada ga izloimo vatri.
Ovo svojstvo mjerimo standardiziranim testovima kojima

ocjenjujemo reakciju materijala na vatru po slijedeim
elementima:
razina oslobaanja vruine,
razina proirenja plamena,
razina nastajanja dima, toksinih plinova i
razina nastajanja goruih kapljica/djelia
Ove parametre provjeravamo ili testom negorljivosti ili testom

gorenja jednog materijala ili testom zapaljivosti. Koji emo test
upotrijebiti ovisi o klasifikaciji materijala u skladu s jedinstvenim
sustavom testiranja (Europski poarni razredi).
O s no v na na ela iz oliranja z grada 9 1

Reakcija na vatru - Europski poarni razredi [1/3]
Graevne materijale dijelimo na razrede ovisno od toga kako na

njih utjee paljenje plamena, irenje vatre ili nastanak dima.
Razred Opis Poarni Toplinski Primjer materijala

scenarij udar
Proizvodi od stakla i staklene vune

Ne doprinosi Jak poar u Barem 60 kw/m 2 prirodnog kamena i kamene vune,
A1
to je izolacija?
vatri prostoru betona, opeke, keramike, elika i
brojnih ostalih materijala od metala.
Ne doprinosi Jak poar u Barem 60 kw/m 2 Materijali, slini onima iz razreda A1,
A2 koji sadre i manju koliinu
vatri prostoru organskih tvari.
Jako ogranien Mali poar 40 KW/m 2 na Gipsane ploe s razliitim

B doprinos u prostoru podruju (tankim) povrinskim oblogama.
poaru
Jako ogranien Fenolne pjene i gipsane ploe sa

doprinos Mali poar 40 kW/m 2 na razliitim povrinskim oblogama
C u prostoru podruju
poaru (debljima nego u razredu B).
Znatnije Drveni proizvodi, debljine manje od

doprinosi U prostoru 40 kW/m 2 na 10 mm i gustoom manjom od
D
poaru vatra samo gori podruju 400 Kg/m 3 (ovisi o namjeni).
Znatan Mali udar Visina plamena Vlaknaste ploe sa niskom gustoom

E doprinos plamena 20 mm. plastini izolacijski materijali.
Nema zahtjeva Neisprobani materijali (bez zaht. za

F za poarni test bilo kakvim protupoarnim svojstvima)

Dim i padajue kapljice:
U sustavu europske poarne klasifikacije izolacijski su proizvodi uvrteni

u jedan od sedam europskih razreda po reakciji na vatru. Podatak o
dimu i oslobaanju padajuih kapljica dodan je u propisu (npr. A2 s1 d0).
Europski razredi A1 A2 B C D E F
Dim
Padajue kapljice
s1 s2 s3
Oslobaanje dima Malo ili nita dima Dosta dima Znatne koliine dima
d0 d1 d2
Razina oslobaanja
padajuih djelia/kapljica Bez Poneto Znatno
O s no v na na ela iz ola c ije obje k at a 93

Energetski doprinos vatri A-B-C-D-E-F Oslobaanje dima s1, s2, s3 Padajue kapljice d0-d1-d2
A1 Nezapaljivo Testiranje nije potrebno Testiranje nije potrebno
A2 Nezapaljivo s1 Malo ili nita d0 U prvih 10 min.

Dua izloenost manjemu dima nema kapljica
plamenu; objekt se nee
zapaliti ako izloenost
B plamenu traje ogranieno
vrijeme. Dua izloenost
to je izolacija?
manjemu plamenu; objekt
se nee zapaliti ako s2 Dosta d1 Neto goruih
izloenost plamenu traje kapljica u prvih
C ogranieno vrijeme. Izdri 10 sekundi
kratkotrajnu izloenost
manjemu plamenu ako
izloenost plamenu i
D gorenju traje ogranieno s3 Znatno d2 Znatno
vrijeme.
Kratka izloenost vatri sa

E ogranienom izloenosti E Nema E Nema podataka
plamenu. testiranja ili d2
F Svojstva nisu proglaena
Europski poarni razredi A2, B, C i D dopune se jo oznakom

oslobaanja dima i padajuih goruih djelia - kapljica.
Europskome razredu E moe se dodatno pripisati pojava d2.


Reakcija na vatru - materijali URSA
Staklena vuna XPS
Europski poarni razred A1 & A2s1d0 Europski poarni razred E
Mineralna staklena vuna moe dostii najvii mogui europski

poarni razred: A (A1 & A2 s1 d0); XPS je klasificiran u razredu E
Osnovna naela i zolac ije objek ata 95
Poarna svojstva izolacijski materijala:

Reakcija na vatru - kamena vuna i EPS
Kamena vuna EPS
to je izolacija?
Europski poarni razred A1 Europski poarni razred E
Kamena vuna moe dosei poarni razred A, dok je EPS

klasificiran u europske razrede E i F
Poarna svojstva graevnih materijala:

Vatrootpornost
Vatrootpornost je svojstvo graevnih materijala.
Tipina oznaka za vatrootpornost je REI-razred.
R - mogunost optereenja. To je minimalno razdoblje (npr. 30

min) u kojem moe konstrukcija izdrati odreeno poarno
optereenje.
E - integritet. To je minimalno razdoblje (npr. 30 min) u kojem moe

konstrukcija spreavati prolaz poara.
I - izolacija. To je minimalno razdoblje kojeg treba hladna strana

konstrukcije da dosegne odreenu temperaturu, obino 140 C.
REI faktor mjeri se i izraava u minutama: 15, 30, 45, 60, 90, 120,
180, 240.
Poarni razred graevnog materijala (npr. suhomontane konstrukcije)

nije ovisan o tipu upotrijebljene mineralne vune nego o broju gipsanih
ploa i tonosti izrade. Kod staklene i kamene vune nema razlika u
vatrootpornosti. Za jednake sustave - obiajne graevne elemente -
oba izolacijska materijala imaju jednak faktor REI.
Graevni elementi koji upotrebljavaju mineralnu vunu, imaju visoke

faktore REI (npr. REI 120). I staklena i mineralna vuna mogu kod
tih elemenata dosezati jednak REI.
Izola c ija: kont ekst i v rste iz olac ije 97
Izolacija: kontekst i vrste izolacije

Izolacija: kontekst i vrste izolacije: namjena poglavlja
U ovom ete dijelu upoznati ...
konkurentske prednosti izolacije u kontekstu energetske uinko

vitosti. Direktive u graevinarstvu ...
kao i razliite kategorije izolacijskih materijala ...
to je izolacija?
Mineralna vuna
Plastina pjena
ostalo
... te materijale u:
staklenoj vuni, kamenoj vuni
XPS, EPS, PUR/PIR
Pijenjenom staklu itd.

Konkurentske prednosti izolacije: energetska

uinkovitost zgrada
40 % sve europske potranje to gubimo bez izolacije

za energijom potroena je u
zgradama. Krov 25 %
Vrata 15 %
U okviru sadanjeg europskog

zakonodavstva postoje razliite
mogunosti za poboljanje ope
energetske uinkovitosti zgrada
(Direktiva o energetskoj
uinkovitosti zgrada).
Neovisna istraivanja pokazuju, Zidovi 35% Prozori 10%

da je izolacija najjeftiniji nain,
kako poboljati energetsku
Tlo 15%
uinkovitost naih zgrada.
Izvor: Ecofys, 2005

Iz ola c ija : k on t ekst i v rs t e iz ola c ije 99
Trite energije
Ponuda Potranja
Neobnovljivi izvori (92%

) Transport (32%)
to je izolacija?
Obnovljivi izvori (8%) Industrija (28%)
Zgrade (40%)
Energetska uinkovitost zgrada
Prozori Osvjetljenje
Grijanje i hlaenje Osjenjenje
Izolacija
Mineralna vuna Plastine pjene Ostalo
Izvor: Meunarodna agencija za energiju, Uprava za energetsko informiranje

10 0 D epni priru ni k o iz ola c ijam a
Konkurentna sredina: Nove tehnologije prozora
Prozori koje ugrauju u moderne zgrade moraju zbog novih

zahtjeva djelovati tako da dostiu nie U-vrijednosti na cijelom
podruju, ukljuujui i okvir. Takvi prozori imaju obino troslojno
zastakljenje (s dobrim koeficijentom iskoritenja Suneve
energije), punjeni su argonskim ili kriptonovim plinom, sa
zranim brtvljenjem i posebno razvijenim okvirom koji sprjeava
toplinske mostove.
Energetsko uinkovitost postojeih prozora moemo poboljati:

dodavanjem treeg stakla (smanjuje prolaz zraka i prijenos
toplote)
brtvljenjem (smanjuje prolaz zraka oko prozora)
upotrebom premaza za prozore (smanjuje gubitke)

Iz ola c ija : k on t ek st i v rst e iz ola c ije 1 0 1
Konkurentna sredina: HVAC (grijanje, provjetravanje i

klimatizacija)
Grijanje vodom je dugo godina bio standardni nain grijanja

objekata, meutim danas postaju sve popularniji sustavi grijanja
zrakom. Najuinkovitiji nain grijanja danas predstavlja
geotermalno grijanje.
U sustavima grijanja vodom termostati upravljaju ventile za
mijeanje.
to je izolacija?
U sustavima grijanja prisilnim zrakom termostati upravljaju
sekcijskim pregradama u ventilacijskom sustavu i selektivno
blokiraju protok zraka.
POVRATNI
ZRANI VOD
GLAVNI VOD
TLANA POSUDA
LOITE
ZRANI FILTER
VENTILATOR
Energetsku uinkovitost u sustavima centralnog grijanja ili hlaenja

moemo jo poboljati instalacijom zonskog grijanja i hlaenja
kojeg regulira vie termostata.
Konkurentna sredina: Osvjetljenje i elektrine naprave
Upotreba naprava za osvjetljavanje i drugih

elektrinih naprava (npr. uredska oprema,
kuanski aparati itd.) isto kao kod grijanja i
hlaenja predstavljaju znatnu i sve veu
potronju energije u zgradama.
Energetski tedljive arulje: potroe do

80 % manje energije nego standardne
arulje, ali ipak proizvedu istu koliinu
topline.
Kompaktne fluorescentne svjetiljke

(CFL), svjetlee diode (LED): potroe
manje energije nego to su je trebale
4w
standardne arulje za istu koliinu
svjetlosti i traju 6 do 10 puta due.
Kod zadnje generacije hladnjaka uvodi

se energetski razred A+, u kojem su
ureaji koji troe znatno manje energije.
I z ola c ija : k on t ek st i v rst e iz ola c ije 103
Konkurentna sredina: ostale alternative
Sustavi osjenjenja (zidovi za osjenjenje) upotrebljavaju se za

smanjenje ili poveanje toplinskih doprinosa direktnoga solarnog
zraenja i time smanjuju potrebu za grijanjem i hlaenjem.
Domotics je nain upotrebe raunalne i robotske tehnologije za

upravljanje kuanskih ureaja.
to je izolacija?
Izolacija
Izolacija zgrade titi unutarnji ovoj zgrade i njene unutarnje elemente

od toplinskih i zvunih gubitaka.
Izolacija ima najvei potencijal za smanjenje energetske ovisnosti i

ispusta CO2 .
Energija koju utedimo upotrebom izolacije, daleko prelazi koliinu

energije koju trebamo za njenu izradu i montau.
Mineralna vuna
Mineralna vuna je anorganska tvar, koje se upotrebljava prije

svega za izolaciju.
Rije mineralna vuna znai vlakna, napravljena od minerala.
Staklena i kamena vuna ubrajaju se u mineralne vune.
to je izolacija?
Iznimna svojstva proizvoda od mineralne vune omoguuju odlinu
kombinaciju toplinske i zvune izolacije, zdruen s izvrsnim
protupoarnim svojstvima.
Staklena vuna - neto o materijalu
Staklena vuna je mineralna vuna:
Izraena je iz vie milijuna staklenih vlakana koja su meusobno

povezana vezivom. Zrani depii uhvaeni u vlaknima
sprjeavaju prijenos topline.
Detalj strukture vlakana

staklene vune
Staklenu vunu proizvodimo fibrizacijom:
Proizvodnja staklene vune pone s time, da kremeni pijesak,

reciklirano staklo i potrebne aditive u pei rastopimo u tekue
staklo.
Nakon toga u procesu fibrizacije velikom brzinom razdvojimo

tekue staklo u milijune vlakana, koje nakon toga poprskamo
otopinom veziva i oblikujemo na tekuoj traci.
Takav poluproizvod nakon toga na traci transportiramo kroz

pe za suenje, a zatim razreemo na eljenu dimenziju.
U nekim sluajevima na povrinu staklene vune kairamo

dodatne materijale za kairanje - obloge.
Proces proizvodnje staklene vune
Silos Rekuperator
Mijealica Pe za taljenje
Komora za taljenje
Prijem sirovina Fibrizacija
Komora za stvrdnjavanje i suenje
Vaga Omotavanje
Pakiranje na palete
C
M
Y
CM
MY
CY CMY
K
Izolacija: kontekst i vrste izol aci j e 107
to je izolacija?
Plastine pjene (EPS, XPS, PUR..)
Znamo etiri glavna tipa tvrdih plastinih pjena koje openito

upotrebljavamo za izolaciju u graevinarstvu i industriji: ekstrudirani
polistiren (XPS), ekspandirani polistiren (EPS), poliuretan (PUR) i
poliizocijanuratna pjena (PIR).
XPS: ekstrudirani polistiren cijenjen je zbog XPS

dugog trajanja i iznimne otpornosti na
elementarne prirodne sile - vrijeme, vodu,
studen, toplinu i tlak.
EPS: Izolacija iz ekspandiranog polistirena EPS

(stiropora) ima osnovna svojstva za
spreavanje prijenosa topline. To je jeftiniji
i manje kvalitetan izbor izolacije.
PUR: Upotrebljavamo za toplinsku izolaciju PUR

u graevinarstvu u obliku tvrdih panela ili
sprejevima nanosimo neposredno na
mjesto primjene.
Izolac ija : kont ekst i vrs te iz ola c ije 1 0 9
Ekstrudirani polisteren [XPS] - neto o materijalu
XPS je pjenjena plastika

Detalj stanine strukture XPS
Sadrava na milijune zatvorenih
stanica u kojima je zrak i tako
smanjuju prjenos topline.
to je izolacija?
XPS proizvodimo ekstrudiranjem:
Ekstrudiranjem na temperaturi i pod tlakom rastopimo plastiku.
Rastopljenu plastiku onda pod tlakom ubrizgamo tekui plin.
Kako se mijenja tlak u plinu on prelazi iz tekuine te se pretvori

u paru i na taj nain zapjeni plastinu masu.
Proces proizvodnje ekstrudiranog polistirena - XPS
Sirovine - kristalizirani polistiren

Sirovine
Sredstvo za
sprjeavanje Sirovine - reciklirani materijali
vatre i boje
Tekua traka
Ekstrudiranje:
topljenje plastike
110 D epni priru nik o iz olac ijama
sa temperaturom
i tlakom
C
Pjenjenje:
pomou promjene
M
tlaka i hlaenjem
Y
Predrazrez
CM
Tekua traka
MY
Pakiranje i paletiranje
CY CMY
K
Iz ola c ija : k on t ek st i v rst e iz ola c ije 1 1 1
Ostali izolacijski materijali
Izolacija napravljena od organskih tvari:
Ovja vuna
Celuloza
Laneni omoti i svici
to je izolacija?
Omoti od konoplje
Ploe iz drvenih vlakana
Izolacija od perja
Pluto
(upotrebljava se i za unutarnje pregradne zidove)
Izolacija napravljena od anorganski tvari:
Pijenjeno staklo
Perlit
Eksfolirani vermikulit
Kemijski spojevi s ekspandiranom glinom

Ostali izolacijski materijali: "zelena izolacija"
Gledano s ekonomskog gledita i gledita zatite okolia svi su

izolacijski materijali primjereni. Za vrijeme svoga trajanja naime
utede puno vie energije nego to smo je trebali za njihovu
proizvodnju, transport i montau.
Neki proizvoai organskih izolacijskih materijala tvrde da su ti

materijali prihvatljiviji za okoli nego materijali od anorganske
tvari.
Meutim analiza proizvoda u njihovom ivotnom ciklusu pokazuje,

da ne postoji znatna razlika izmeu utjecaja organskih ili
anorganskih materijala na okoli.
Takozvani ''bio'' izolacijski materijali skloni su prirodnim

ogranienjima koja su posljedica njihovog organskog izvora. esto
privlae parazite, zapaljivi su i vrlo osjetljivi na vlagu.
Da bi rijeili te prepreke, proizvoai esto dodaju kemijske tvari kao

to su biocidi (pesticidi, fungicidi i baktericidi). U nekim su sluajevima
te dodane kemijske primjese klasificirane kao opasne supstance.
Ostali izolacijski materijali: super-izolacijski materijali
Klju do dobre izolacije je toplinska vodljivost - to je nia, to je

izolacija bolja - a super-izolacijske materijale cijenimo ba po
njihovoj izuzetno niskoj toplinskoj vodljivosti.
Vakuumski sustavi* znatno sniavaju toplinsku vodljivost, jer ako

nema tvari onda nema ni prijenosa toplote.
to je izolacija?
HV SV NV
Materijali (visoki vakuum) (meki vakuum) (bez vakuuma)
Mikro-fiberglas
Fini perlit
LCI (Slojevita kompozitna izolacija)
Vakuumski paneli
Aerogelovi
* Vakuum je prostor koji je zapravo bez bilo kakve tvari, zato je njegov plinski tlak puno nii od obinoga
atmosferskog tlaka.
11 4 D epn i prir u ni k o iz ola c ijam a
Ostala izolacija: vieslojne odbojne folije (MRF)
MRF folije zasnovane su za izolaciju od

toplinskog zraenja, koji je jedan od
naina prijenosa topline.To moe biti
vrlo korisno u svemiru gdje zbog
iznimnih vakuumskih uvjeta nema
prenoenja topline niti strujanjem niti
provoenjem.
Takvu izolaciju moemo pri obinoj

upotrebi u zgradama montirati samo
uz upljine, pod uvjetom da sprijeimo
mogue praenje. Ali i u tim sluajevima
rezultat sustava R-vrijednost (MRF + upalj prostor), puno slabiji
nego to to tvrde proizvoai.
Na nekim su tritima folije MRF postale veliki hit, posebno

meu korisnicima koji nemaju strukovnoga znanja ...
No, kako bilo:
1. Izjave proizvoaa o uinkovitosti folije MRF provjerena su u

slubenim istraivanjima na brojnim tritima. Priznati postupci
testiranja izvreni su na terenu i u laboratorijima** i pokazuju, da
je toplinska izolacija folije MRF + upljeg prostora je tek 1,75
m2 K/W, to ne udovoljava propisima o toplinskoj izolaciji.
Propise zadovoljavamo s 200 mm staklene vune s vrijednou
R 5 m2 K/W.
2. Ako takvu izolaciju usporedimo s prokuanim klasinim izolacijama

(npr. mineralna vuna), ukupan je troak ivotnog ciklusa izolacije
kod folija MRF puno vii.
* Referenca Fraundhofer Institut Bauphysik IBP izvjee br. ES/01/2008, Fraundhofer Institut Bauphysik IBP
izvjee br. ES/02/2008, Poredbeno mjerenje potronje energije dviju stanica u vanjskom okoliu, 13.
lipanj 2007.
** Referenca: idem.
Izolac ija : kont ekst i vrs te iz ola c ije 115
Izolacijski materijali, pregled svojstava
Imamo puno bitnih svojstva izolacijskih materijala.
U donjoj tablici pregled je nekih od najvanijih i relativnih svojstva

razliitih izolacijskih materijala:
Staklena Kamena
Materijali vuna vuna XPS EPS PUR MRF
to je izolacija?
Toplinski otpor
Zvuna izolacija
Reakcija na vatru
Otpor na stiskanje

Vodootpornost
Stiljivost n.p.
Jednostavna upotreba
i montaa
Najbolji u razredu
Dobra uinkovitost
Srednja uinkovitost
Slaba uinkovitost
Upotreba u graevinarstvu
Upotreba u graevinarstvu: namjena poglavlja
U ovom emo vas dijelu upoznati sa ...
Upotrebom u graevinarstvu.
Upo t reba u grae v inar stv u 1 1 7
Upotreba u stambenim zgradama
1 3 7
to je izolacija?
6
5
4
8
11
9 10
12 13
URSA GLASSWOOL URSA XPS

1 Zajednika izolacija krova 6 Ravni obrnuti krovovi
2 Izolacija krovita 7 Izolacija balkona i terasa
3 Stropovi 8 Izolacija toplinskih mostova
4 Unutranji i vanjski zidovi 9 Izolacija podruma i temelja
5 Tlo 10 Vanjski zidovi koji dotiu zemlju
11 Tlo
12 Tlo u podrumu koji dotie zemlju
13 Temeljne ploe
Upotreba u poslovnim prostorima
11
8
12
9 10
URSA GLASSWOOL URSA XPS URSA TECH
1 Provjetravane fasade 6 Krovovi - parkiralita 12 Cjevovodi

2 Unutranji pregradni 7 Vanjski zidovi koji
suhomontani zidovi dotiu zemlju
3 Zvuna izolacija 8 Industrijski podovi
stropova 9 Podovi u podrumu
4 Tlo koji dotiu zemlju
5 Klimatizacijski 10 Temeljne ploe
sustavi 11 Zeleni krovovi
Upotreba u graevinarstv u 1 1 9
Upotreba u industrijskim zgradama
3 4
1
to je izolacija?
5 1
URSA GLASSWOOL URSA XPS URSA SECO
1 Industrijske fasade 4 Ravni krovovi sa 6 Ravni krovovi s

2 uplji zidovi pjeanim nasipom pjeanim pregra-
3 Trapezoidni 5 Industrijski podovi dnim slojem
elini krovovi
Upotreba u graevinarstvu I [izolacija kosih krovova]
Zidani ili betonski krov:
1. Nenosiva izolacija izmeu nosaa

krova s potpornom konstrukcijom.
2. Izolacija koja dijeli potpornu

konstrukciju od vanjskoga
krovnog pokrivaa.
Metalni krovovi:
3. Izolacija izmeu dva sloja lima.
4. Izolacija koja dijeli nosae krova od

vanjskog krovnog pokrivaa.
5. Izolacija sputenih industrijskih stropova.
Drveni krovovi:
6. Nenosiva izolacija izmeu nosaa krova

sa potpornom konstrukcijom.
7. Izolacija koja dijeli nosae krova od

vanjskog krovnog pokrivaa (npr. izvedba
sa letvama).
8. Izolacija izmeu nosaa krova.

Upotreba u graevi narstvu 1 2 1
Upotreba u graevinarstvu II [ravni krovovi]
Zidani ili betonski krovovi
9. Obrnuti krov, izolacija iznad

krovne membrane za krovne
vrtove i parkiralita.
10. Klasian krov, izolacija
to je izolacija?
ispod krovne membrane.
Metalni krovovi:
11. Izolacija na metalnoj povrini

ispod krovne membrane.
Drveni krovovi:
12. Izolacija izmeu nosaa

krova ili izmeu greda.
Upotreba u graevinarstvu III [Vanjski zidovi]
Zidani ili betonski zidovi:

13. Zidani ili betonski zid s vanjskom izolacijom, prekrivenom bukom.
14. Zidani ili betonski zid s unutranjom izolacijom, s konstrukcijom
koja nosi laganu unutranju zatitnu oblogu (npr. unutarnju
keramiku); moe biti izvedena i s nosaima od metala ili drva.
15. Zidani ili betonski zid s unutranjom izolacijom s konstrukcijom
koja nosi laganu zatitnu oblogu, djelomice poduprta s nosaima.
16. Provjetravane fasade - izolacija na nosivoj konstrukciji sa slojem
zraka za provjetravanje i obloga.
17. Neprovjetravane fasade - izolacija izmeu nosivog zida i obloge.
18. Zidani ili betonski zid - izolacija na nosivoj konstrukciji
sa slojem zraka za provjetravanje i objeene fasadne obloge.
19. Izolacija izmeu dvije zgrade.
20. Podrumi, pothodnici ili dvorane u neposrednom dodiru sa
zemljom, interna izolacija sa ili bez obloge.
Metalni zidovi:
21. Metalna konstrukcija od stupova, prekrivenih oblogom,
izolacija izmeu stupova.
22. Metalna konstrukcija od stupova, prekrivenih s oblogom iz
ploa koje nose izolaciju.
Drveni zidovi:
23. Konstrukcija od drvenih nosaa s vanjskom izolacijom i
bukom, koju nose nosai drvene konstrukcije.
24. Konstrukcija od drvenih nosaa, izolacija s unutarnje strane
sa bukom.
25. Konstrukcija od drvenih nosaa s oblogom iz ploa, gdje
izolaciju nose ploe.
Upotreba u graevi narstvu 1 23
Upotreba u graevinarstvu IV [Unutarnji zidovi]
Zidani ili betonski zidovi:
26. Zidana ili betonska konstrukcija,

izolacija nosi laganu oblogu ili
buku; mogua izvedba s
nosivom konstrukcijom gdje
nosai nose izolaciju i oblogu.
to je izolacija?
27. Izolacija izmeu dvije jedinice
u istoj zgradi.
Suhomontani zidovi:
28. Metalna ili drvena zidna

konstrukcija s lakom oblogom,
izolacija namjetena u zidu,
izmeu dvije stranice.
Upotreba u graevinarstvu V [Podovi/stropovi]
Zidana ili betonska konstrukcija:
29. Izolacija ispod nosive

konstrukcije poda.
Drvena konstrukcija:
30. Izolacija iznad potporne

konstrukcije ili izmeu
nosaa.
Upotreba u graevinarstv u 1 25
Upotreba u graevinarstvu VI [Stropovi]
Zidana ili sputena konstrukcija:
31. Izolacija ispod konstrukcije.
32. Sputeni stropovi, direktno ili

indirektno poduprti sa nosivom
konstrukcijom, privrenom
to je izolacija?
na osnovnu konstrukciju
(ploa, krov, grede i zidovi),
sa podesivim nosaima.
Upotreba u graevinarstvu VII [Temelji - perimetar]
Vertikalno:
33. Zidovi ispod zemlje, vanjska

izolacija za vodootpornom
membranom s mehanikom
zatitom.
34. Zidovi ispod zemlje, vanjska
izolacija u direktnom dodiru
sa zemljom.
Horizontalno:
35. Beton, izolacija ispod ploe

u direktnom dodiru sa zemljom.
36. Beton, izolacija poduprta s

ploom iznad vodootporne
membrane ispod nosive
podne konstrukcije.
37. Beton, izolacija ispod ploe i

iznad vodootporne membrane.
38. Izolacija za zatitu od smrzavanja

u ili na zemlji.
Upotreba u graevi narstvu 1 27
Upotreba u graevinarstvu VIII [Klimatizacija]
Kanali iz staklene vune:
39. Konstrukcija kanala.
Metalni kanali:
to je izolacija?
40. Vanjska izolacija kanala.
41. Unutranja izolacija kanala.

12 8 D epn i prir u ni k o iz ola c ija m a
Oznaavanje oznakom CE
Namjena poglavlja
U ovom ete poglavlju saznati neto o oznaavanja oznakom CE
Osnovni zahtjevi za graevne proizvode koji su navedeni u Direktivi

za graevne proizvode.
Harmonizirani europski standardi i uloga oznake CE.
Razlika izmeu oznake CE i nacionalnih certifikata.

Oz na av anje oz na k om CE 1 29
Direktiva za graevne proizvode
CPD* ili Direktiva za graevne proizvode definira "graevni proizvod"

kao bilo koji proizvod koji je bio proizveden s namjenom trajne
ugradnje u zgrade, uzimajui u obzir gradnju objekata kao i ostale
graevinske poslove.
Drave lanice dune su osigurati, da na trite dou samo graevni
to je izolacija?
proizvodi koji odgovaraju toj namjeni, to jest, da imaju svojstva koja
e osigurati da objekti u koje budu ti proizvodi ugraeni, montirani
odnosno ukljueni, ako su ugradnja i izvedba pravilni, odgovaraju
osnovnim zahtjevima za takve objekte u Direktivi.
Osnovni zahtjevi Direktive u est poglavlja propisuju osnovne

uvjete za zatitu sigurnosti i zdravlja:
Mehanika otpornost i stabilnost

Poarna sigurnost
Higijenski, zdravstveni i ekoloki zahtjevi
Sigurnost kod uporabe
Zatita od buke
Energetska uinkovitost i toplinska izolacija
* Europska komisija predlae zamjenu trenutno vaee Direktive o graevnim proizvodima (89/106/EEC) sa novim
Propisima o graevnim proizvodima. Cilj novih propisa je objasniti zahtjeve sadanje Direktive, pojednostaviti
procese i poboljati kredibilnost oznaavanja s oznakom CE, uvoenjem stroih mjerila za organe koji su ukljueni
u proces testiranja i certificiranja.
Prijedlog sadrava: 1. nove osnovne zahtjeve za trajno koritenje prirodnih izvora; 2. ispravak sadanjeg
osnovnog propisa o "Higijenskim, zdravstvenim i ekolokim zahtjevima" za gradnju objekata i ostale graevinske
radove. Propis e imati direktan utjecaj na lokalno zakonodavstvo drava lanica za razliku od Direktive koja od
pojedinih drava lanica trai prijenos i ukljuenje svojih zahtjeva u pojedinana nacionalna zakonodavstva. Novi
e propis pravno biti obvezatan negdje u sredini 2011.
O oznaci CE
Zato oznaavanje oznakom CE?
Zbog pojednostavljenja protoka robe u Europskoj zajednici,

Europska je komisija uvela harmonizirane standarde za brojne
proizvode, s kojima moe trgovati svatko na svim tritima EU bez
nacionalnih ogranienja.
Standardi za toplinsko-izolacijske proizvode propisuju odgovarajua

svojstva tih proizvoda. Uspostavljene su referentne metode testiranja
i oznake te razine traenih svojstava u obliku graninih vrijednosti, a
jo najvie puta u obliku klasifikacija po razredima.
S oznakom CE eli se osigurati da e svojstva proizvoda biti u

cijeloj EU testirana i deklarirana na isti nain.
Standardi toplinsko izolacijskih materijala
Staklena vuna
Za proizvode od mineralne vune koja se koriste za toplinsku

izolaciju zgrada, u upotrebi je Europski standard EN13162.
XPS
Za proizvode od ekstrudiranoga polisterena koji se koriste za

toplinsku izolaciju zgrada, u uporabi je Europski standard
EN13164.
Pregled sustava standardizacije i certificiranja u EU
Direktiva o graevnim proizvodima Europska Komisija mandat
St andardizacijski Norme Cert if ikati Izdava Industrija

organi certifikata
CEN (TC )
Europski Ujedinjeni Oznaka CE Prijavljeni Europska
komite za sta- st andardi organi i/ili ... udruenja
(obavezno)
ndardiziranje (Eurima, EXiba, itd. )
C
Europska razina
EOTA ETAG ETA
M
Europska (CUAP) Europski

organizacija za Europske tehnike Europska tehnika E OTA proizvoai
Y
(Dobrovoljno)
tehnika odobrenja smjernice odobrenja
CM
Dobrovoljni certifikati
MY
za proizvode
Lokalne vlasti Nacionalne tehnike ACE R M I, KOM O... Prijavljeni Nacionalna
specifikacije organi i/ili ... udruenja
Uporaba : DIT (E S)
CY CMY
(Dobrovoljno)
Lokalna razina
AVIS Technique (F R)
K
Zulassung (DE)
O z na av anj e oz na k om CE 1 31
to je izolacija?

Uvoenjem staklene vune u svoj program

zaraditi ete vie na m 2 skladita.
zbog svoje velike stiljivosti staklena vuna:

- zahtjeva manje prostora u skladitu,
- omoguava manje trokove transporta na koliinu
materijala, koji zadovoljava za izolaciju iste povrine
fasade.
Ako ste instalater ...
Zato koristiti mineralnu staklenu
to je izolacija?
vunu?
... da li ste znali, da ...

Vam mineralna staklena vuna pomae:
utedjeti prostor u Vaem skladitu i
donosi veu zaradu na kvadratni metar Vae zalihe?

Sadraj

3.2 Zato URSA preporua staklenu vunu?
3.3 Glavni razlozi
3.4 esta pogrena uvjerenja o staklenoj vuni
Zato staklena vuna?

Namjena poglavlja
to bi trebali znati nakon ovoga dijela prirunika?
Zato URSA preporua staklenu vunu?
etiri glavna razloga za preporuku.
Kako osporiti najee "predrasude" o staklenoj vuni?
Zato bi trebali za izolaciju

objekta odabrati ba staklenu
vunu?
Za t o UR SA preporu a uporabu st ak lene v une 1 3 7
Zato URSA preporua uporabu

mineralne staklene vune
Mineralna staklena vuna ima puno prednosti i to je ini izuzetnim
izolacijskim materijalom
Na slijedeim stranicama objasniti emo zato URSA preporua

uporabu mineralne staklene vune.
Mineralna staklena vuna je najuinkovitiji i najpogodniji materijal

za uporabu kao toplinska i zvuna izolacija objekta za predviene
graevinske aplikacije* sa stajalita trokova ili ekologije.
Zato staklena vuna?
Ciljna podruja uporabe: kosi krovovi, unutranji zidovi, vanjski zidovi

Glavni razlozi
Razlozi za uporabu staklene vune kao materijala za izolaciju
Staklena vuna Staklena vuna Staklena vuna Staklena vuna

nudi najbolji je idealan ima iznimnu ima najnie
omjer izmeu materijal za ekoloku trokove
cijene i zvunu bilancu (CO 2) logistike i
uinkovitosti izolaciju (1)(2)* montae
(2)* (1)(2)*
* Istraivanje instituta Forschungszentrum Karlsruhe: "Analiza proizvoda iz staklene vune pri izolaciji
kosih krovova uzimajui u obzir vijek trajanja, manipulaciju i montau"
(1) Na osnovi istraivanja

(2) Za prikladne naine uporabe
G la v ni ra z lo z i 1 3 9
Staklena vuna nudi najbolji omjer izmeu cijene i uinkovitosti

izolacijskog materijala
Postoje razliiti pogledi na cijenu i troak
Sa stajalita proizvoaa
troak / cijena na kg
Sa stajalita distributera
Zato staklena vuna?
troak / cijena na m 3
Sa stajalita krajnjeg kupca
troak / cijena na m 2
Uloga debljine i faktora lambda u odnosu na trokove,

gledano sa stajalita krajnjeg kupca
Debljina izolacije obino ovisi o propisima i graevinskim pravilima.

Oni izraavaju zahtjeve za toplinsku izolaciju objekata sa R- i
U-vrijednostima.
Dva osnovna parametra za dostizanje traene R-vrijednosti su

lambda i debljina. to je vrijednost lambda bolja (nia), manju
debljinu trebamo.
Primjer izolacije od staklene vune: Primjer izolacije s materijalom PUR:

lambda 0,04 i traena lambda 0,025 i traena
R-vrijednost 5 R-vrijednost 5
1 m3 sa 5 1 m3 sa 8
200mm ploa 125mm ploa
1000 mm = 200* 5
1 1
2
2 3
4
3 5
4 6
7
5 8
Debljina = * R => 0.040*5 = Debljina = * R => 0.025*5 =

0.200 (m) => 5 ploa 0.125 (m) => 8 ploa
G la v ni ra z lo z i 1 41
Mineralna staklena vuna nudi najbolji omjer izmeu

cijene i uinkovitosti toplinske izolacije
Kod krajnje cijene za kupca uvijek se uzima u obzir vrijednost
lambda.
Mineralna staklena vuna je najbolji izbor za sve predviene
graevinske aplikacije.
Proizvod iz Proizvod iz XPS CO XPS HR EPS PUR
staklene v. kamene v. 2
Prosjena prodajna cijena u na m 2 3.9 4.9 15 14 6.75 13
Lambda 0.040 0.040 0.034 0.029 0.035 0.025
R=5 debljina u mm 200 200 170 145 175 125
Izraunata cijena u na m 3 19.5 24.5 88.2 96.6 38.6 104.0
Skuplje od staklene vune (u %) n.a 26% 352% 395% 98% 433%

iIustrativno
Primjer:
Debljina = R 0,040 5 = 0,2 m
Proraun iz debljine u /m 3 : 3,9 (1000/200)
Prikaz na osnovu prosjenih cijena. Model izrauna. U nekim sluajevima izraunate debljine na tritu
Zato staklena vuna?
nije mogue nabaviti.

Staklena vuna je idealan materijal za zvunu izolaciju
Uinkovitost nekog sustava toplinske izolacije odreuju brojni

detalji:
Izolacijski materijal moramo odabrati prema njegovoj strukturi

koja je kljunog znaenja za zvuno-toplinska svojstva. Idealni
materijali imaju elastinu strukturu.
Sposobnost izolacije da potpuno ispuni prazan prostor ima

pozitivan utjecaj na izolacijska svojstva sustava.
Pravilno postavljanje izolacije na mjestima gdje po pravilu

nastaju zvuni mostovi.
Zvuna izolacija i gustoa
Elastinost i struktura staklene vune jame apsorpciju i uinak

opruge ili rasprivaa. to je materijal krui, to su slabija
njegova zvuno-izolacijska svojstva. Zato plastine pjene nisu
dobri zvuni izolatori.
Vea gustoa ne doprinosi boljoj zvunoj izolaciji. Kamena vuna

s visokom gustoom nije potpuno elastina i zato u usporedbi sa
staklenom vunom nema dodatnih zvuno-izolacijskih prednosti.
Donji graf prikazuje zvuno-redukcijski potencijal dvaju materijala,

koja su ugraena u istom sustavu. Ukupna prosjena redukcija
zvuka staklene vune je 59 dB. To je za 12% bolji rezultat, od
kamene vune, koja dostie 52 dB.
Zvuno-redukcijski potencijal
Zato staklena vuna?
60 59
51 51 52
50
40 40 40
30
20
Kamena vuna
10
Staklena vuna
0
Gips kartonska ploa Gips kartonska ploa+keramika zid od opeke
Brojevi testova Brojevi testova Brojevi testova

LGAI 97779 AC3-D12-02-XIV Labein 90.4432.0-III-CT-08/33
LGAI 97821 AC3-D12-02-XIX Labein PO 0906-III-CM PDOBLE
Detalj izolacije pregradnog zida
Obino se kod izvedbe zvune izolacije pojavi problem, kad u zidovima

naletimo na prepreke.
Ako radimo s mineralnom vunom visoke gustoe, onda je moramo

na takvim mjestima zbog relativne krutosti materijala obrezati, inae
bi se u sustavu mogli pojaviti zvuni mostovi.
Suprotno tome staklenu vunu moemo zbog njene elastinosti bez

problema staviti uz prepreku. To minimizira mogunost nastajanja
zvunih mostova preko kojih bi zvuk mogao prolaziti.
Sa staklenom vunom je jednostavno raditi. U usporedbi s drugim

materijalima puno je lake postavljamo, to nam jami bolja
zvuno-izolacijska svojstva sustava.
Mineralna staklena vuna moe ispuniti prazan prostor kao nijedan

drugi izolacijski materijal. Zbog svoje elastinosti ona se iri i
sama prilagodi dimenzijama praznoga prostora.
Staklena vuna se proiri i potpuno Kad prazan prostor nije potpuno

ispuni prazan prostor, to jami ispunjen izolacijom, zvuk se
dobru zvunu izolaciju. moe prenositi kroz procjep.
G lav ni raz loz i 1 45
Vatrootpornost pregradnih zidova
Uz svoja iznimna zvuno-izolacijska svojstva uporaba staklene vune

u pregradnim zidovima daje nam jo dodatnu prednost - odgovaranje
najstroim protupoarnim propisima.
Rezultati na testovima pokazuju da su protupoarna svojstva

staklene vune u pregradnim zidovima ista kao ona kamene vune.*
Pri uporabi kamene ili staklene vune u sustavima pregradnih

zidovima moemo postii iste, najvie, rezultate prema
klasifikaciji REI.
REI 120 Zato staklena vuna?
Izvor: Referenca za napravljene testove je APPLUS, br. 5042796

Staklena vuna ima najbolju ekoloku bilancu (uzimajui u obzir

ispust CO 2 ).
Ocjena ivotnog ciklusa proizvoda (LCA) proces je ocjenjivanja

uinaka proizvoda na okoli tijekom njihova vijeka uporabe. Tu
ocjenu rabimo za utvrivanje utjecaja na okoli bilo proizvoda bilo
njegove namjene. Analizu LCA obino zovemo i analiza proizvoda
od "kolijevke do groba".
Kljuni elementi analize LCA su:
(1) identifikacija i utvrivanje ekolokih utjecaja, koji se pojave:

npr. utroena energija i sirovine, prouzroeni ispusti tetnih
tvari i nastali otpaci;
(2) ocjena potencijalnog ekolokog utjecaja toga tereta;
(3) ocjena mogunosti smanjenja ekolokih utjecaja
Analiza proizvoda od "kolijevke do groba" odnosno LCA uzima u

obzir sve initelje - od dobivanja materijala i energije, do vraanja
tih materijala u prirodu, kad proizvod odbacimo.
Proizvodnja Logistika Postavljanje Uporaba zgrade Odbacivanje
Izvor: Europska agencija za okoli EEA

G lav ni raz loz i 1 4 7
URSA je naruila neovisno istraivanje za ocjenu

uteda koje donosi staklena vuna
URSA je, da bi procijenila utede koje donosi staklena vuna,

naruila neovisnu istragu na institutu Forschungszentrum
Karlsruhe, Njemaka. Cilj istrage bila je ocjena funkcionalne
jedinice staklene vune postavljene u referentan okoli u
vremenu njezinog ivotnog ciklusa.
Funkcionalna jedinica je definirana kao kvadratni metar izolacije,

R-vrijednosti 5, koju su postavili kao izolaciju kosoga krova.
Analiza usporeuje potronju energije i ispust CO2 , koji nastaje

pri proizvodnji jedne funkcionalne jedinice i utede koje smo
ostvarili sa njezinim postavljanjem.
Zato staklena vuna?
Dobivanje Proizvodnja Logistika Postavljanje

sirovina
LCA
148 D epni priru nik o iz olac ijama
Mineralna staklena vuna ima najbolju ekoloku

bilancu, gledano sa stajalita ostvarenih ispusta CO 2
Glavni razlozi za tako izuzetan rezultat su:
staklena vuna
Staklena vuna treba za jednu

funkcionalnu jedinicu vrlo malenu masu.
Stiljivost staklene vune omoguava znatne

utede energije u logistikom lancu.
URSA kod proizvodnje staklene vune rabi

50% recikliranog stakla.
Mineralna staklena vuna ima iznimnu ekoloku bilancu - u njezinom

ivotnom ciklusu u okoli ispusti vrlo malo CO 2 .
U Francuskoj recimo, staklena vuna utedi 243 puta vie energije

nego to je bilo potrebno energije za njezinu izradu, transport i
postavljanje.
Ekoloka bilanca poduzea URSA:energija
-1 = +243
Zato staklena vuna?
Dobivanje Proizvodnja Logistika Postavljanje

sirovina
LCA
* Istraivanje Forschungszentrum Karlsruhe: Analiza proizvoda od staklene vune za izolaciju kosoga krova,
uzimajui u obzir ivotni ciklus proizvoda, manipulaciju i montau
Glavni rezultati neovisnog istraivanja
Rezultati istraivanja proizvoda od staklene vune:
1 potroena jedinica energije = 243 jedinica uteene energije
1 jedinica isputenoga CO 2 u okoli = 121 uteenih jedinica

ispusta CO 2
Vrijeme povrata uloene energije = 1,47 mjeseca
Vrijeme povrata uloenih ispusta CO 2 = 4,96 mjeseci
* Istraivanje Forschungszentrum Karlsruhe: Analiza proizvoda od staklene vune za izolaciju kosoga krova,
uzimajui u obzir ivotni ciklus proizvoda, manipulaciju i montau
* Udio proizvodnog procesa kod ukupne potronje energije je 98%.

.
Mineralna staklena vuna ima najnie trokove logistike

i postavljanja (montae)
Kad pogledamo cijeli dobavni lanac, vidimo jo vie dodatnih prednosti

staklene vune.
Proizvod GW Drugi proizvod* Drugi vs. GW
Skladite izolacijskog materijala (jedan kat) 378 m 2

180 m 2
52.4% **
manje m2
Vrijeme, potrebno za prijenos na radno mjesto 19.38 min 77.54 min 300.1%
Vrijeme, potrebno za postavljanje (montau) 125.02 min 183.49 min 46.8%
Ukupni trokovi postavljanja (montae) 80.04 m 135.7 m 69.5%
Trokovi specifinog rada 0.73 m/m2 1.23 m/m2 68.5%
Referentni uvjeti skladitenja: kosi krov 2610 m2 ; =120m2

Izolacija izmeu nosaa krova, irina: nosai 60 mm, izolacija 600 mm.
Referentni uvjeti postavljanja (montae): police za uvanje robe:

Zato staklena vuna?
7,5 m2 ; role staklene vune 21; drugi role 84; vrijeme za jednu
rolu 1,08 min; cijena sata montae: 35
.
"drugi proizvod" je nestiljiva mineralna vuna

** Obzirom na dimenziju m =21,32 m 2 roli za drugi proizvod; staklena vuna = 5,4 m 2 po roli
Usporedba trajanja ugradnje materijala
URSA je naruila neovisno istraivanje za usporedbu potroenog

vremena pri izoliranju iste povrine za razliitim materijalima.
Usporeeni materijali:
Visoko komprimirane role mineralne staklene vune
Nekomprimirane role mineralne vune
Nekomprimirane ploe mineralne vune
Kako bi dobili rezultate, koji se zaista mogu usporediti, odabrali su

dva istovjetna objekta u Austriji. Obje kue imale su istu povrinu
krova (79,6 m 2 ). Izolacija tih krovova bila je predmetom istraivanja.
Studija je ukazala na znatne prednosti rola mineralne staklene vune

poduzea URSA u usporedbi s drugim proizvodima od mineralne
vune.
Rezultati istraivanja
Testnoj ekipi trebalo je 278 minuta

da na kosi krov ugrade panele
nestiljive mineralne vune.
Ugradnja rola mineralne staklene vune

na jednaki kosi krov trajala je samo 145
minuta. To ukazuje na neprijepornu
prednost rola mineralne staklene vune
u usporedbi sa panelima nestiljive
mineralne vune.
Iz toga proizlazi, da smo uporabom

rola mineralne staklene vune u
usporedbi s panelima nestiljive
mineralne vune dosegli 48% utedu vremena. Zato staklena vuna?
Usporedba s rolama nestiljive mineralne vune s rolama visoko

stiljive mineralne staklene vune na znatnu utedu vremena - ak
32 %. Za istu povrinu smo naime s rolama staklene . vune potroili
67 minuta manje.
Role staklene vune Druge role Drugi paneli
Vrijeme (min) 145 212 278
% uteenog vremena
s staklenom vunom n/p 32 % 48 %
Zakljuak
Glavni razlozi za ove znatne prednosti

mineralne staklene vune su:
Role staklene vune su puno stiljivije

nego nestiljive role ili paneli od druge
mineralne vune.
Tako nam za izolaciju iste povrine

treba manje rola mineralne staklene
vune.
To svakako znai manje materijala

kojeg treba prenijeti na potkrovlje.
Uz to, staklena je vuna i puno laka.
elimo li nestiljivu mineralnu vunu
pravilno postaviti moramo je prije
rezanja tono izmjeriti, to zahtijeva
dosta vremena .
Staklena vuna, koja se sama prilagodi

i koja je vrlo stiljiva, ne zahtijeva tako
tono mjerenje, to kod montae
utedi puno vremena.
esta pogre na uv jerenja o s tak lenoj v uni 1 55
esta pogrena uvjerenja o mineralnoj

staklenoj vuni
Poarna svojstva
1. Kamena vuna je bolja, jer ne gori.
netono
Gledano sa stajalita reakcije na vatru, nema nikakve razlike
izmeu staklene i kamene vune; oba materijala su nezapaljiva
(A1).
Dodavanje jednostranih obloga to svojstvo pogora kod oba

materijala jednako.
2. Kamena vuna je vatrootpornija.

netono
Zato staklena vuna?
Vatrootpornost nije svojstvo pojedinog materijala nego graevnog

elementa ili instalacijskog sustava.
Ti graevni elementi su klasificirani u razredima REI30, REI60 i

REI90 bez obzira na uporabu kamene ili staklene vune pa zbog
toga nema nikakvih razlika pri uporabi ovog ili onog materijala.
Talite
1. Temperatura talita kamene vune via je.

to je tono, ali je kod svih podruja uporabe mineralne
staklene vune beznaajno!
Zgrada e se sruiti prije nego to e se toplinska izolaciji istopiti!
Naime, jasno moramo razlikovati izmeu protupoarnih

svojstava i vatrootpornou materijala.
Protupoarni materijali rabe se za zatitu strukturnih elemenata

zgrade (metalni stupovi itd.) i za tehniku namjenu (kotlovi,
visoko temperaturni cjevovodi itd.).
Na svim glavnim podrujima uporabe staklene vune vatrootpornost

je kljuno svojstvo. Pored toga - to je svojstvo graevnog
elementa, a ne izolacijskog materijala!
Na tim podrujima uporabe izolacijski materijal, dakle, ne titi

strukturu zgrade od vatre odnosno poara ...
e s t a pogr e na uv jerenj a o st ak leno j v uni 1 5 7
Reakcija na vatru, vatrootpornost i talite
Talite krute tvari je temperaturna toka u kojoj agregatno

stanje te tvari prelazi iz krutog u tekue.
Reakcija na vatru je svojstvo materijala, s kojim opiemo

kako materijali reagiraju kad su neposredno izloeni plamenu.
Vatrootpornost je svojstvo graevnih elemenata: poarni razred

graevnog elementa (npr. suhomotane zidne konstrukcije) ne
ovisi o tipu mineralne vune, koju smo upotrijebili, nego prije svega
o broju gips kartonskih ploa i preciznosti izrade.
Graevni elementi kod kojih se rabi mineralna vuna dokazano

dostiu visoke poarne razrede REI, npr. REI 120! Takvu vrijednost
dostiu obije - mineralna staklena, a i kamena vuna.
Zato staklena vuna?
Na glavnim podrujima uporabe mineralne staklene vune vatrootpo-

rnost je kljune vanosti. Na ovom podruju izmeu mineralne
staklene i kamene vune nema znatnih razlika.
Kod izolacije i energetskih uteda protupoarna svojstva nikako

nisu od odluujue vanosti.
Gustoa i teina
1. Kamena vuna je bolja jer ima veu gustou

netono
Gustoa materijala za njegova izolacijska svojstva nije vaan
initelj. Kad usporeujemo izolacijske vrijednosti materijala,
moramo prije svega gledati vrijednost lambda i toplinsku
otpornost materijala.
Visoka teina nije sinonim za uinkovitost. Zapravo su svi

visokotehnoloki materijali i ureaji sve laki (pogledajmo npr.
automobile u formuli 1)! Kamena vuna mora biti bar dva puta
tea, da bi imala ista izolacijska svojstva kao staklena vuna.
esta pogre na uv jerenja o st ak lenoj vuni 1 5 9
Kamena vuna mora imati za ista izolacijska svojstva

puno veu gustou
Vea teina ne znai i bolju kvalitetu izolacije.
Uporaba staklene vune Uporaba kamene vune

u graevinarstvu u tehnike namjene
0,05
0,045
Lambda
0,04
Kamena vuna
0,035
Staklena vuna kg/m 3

Zato staklena vuna?
0,03
0 50 100 150 200
kg
Kamena vuna treba za istu vrijednost lambda dva puta veu gustou!
Istraivanje vedskog Nacionalnog instituta za testiranje i istraivanje materijala: Toplinsko-izolacijskii

materijali (B. Jonsson), 1995
Gustoa / teina i trajnost
1. Visoka gustoa kamene vune omoguava joj

veu trajnost.
netono
Ako je montaa izvedena pravilno, gustoa i trajnost
materijala nisu meusobno povezana svojstva.
U normalnim uvjetima oba materijala, kamena i staklena vuna,

trajati e oko 50 godina.
Gustoa / teina i poarna svojstva
1. Visoka gustoa kamene vune pomae veoj

nezapaljivosti u usporedbi sa staklenom vunom.
netono
Kamena i staklena vuna nezapaljive su zbog svojeg
anorganskog izvora.
Gustoa materijala kod nezapaljivosti nema nikakvu ulogu.

e s t a pogre na uv jerenja o st ak lenoj v uni 1 6 1
1. Svojstva toplinske i zvune izolacije ne mogu biti

zdruene u jednom materijalu.
netono
Itekako je mogue, da jedan materijal posjeduje oba svojstva.
Tako je recimo mineralna staklena vuna izolacijski materijal koji
nas titi od studeni ili topline, a i od neeljene buke.
Zato staklena vuna?

2. Kamena vuna ima bolja zvuno-izolacijska svojstva.

netono
Za isti Rs / otpor protoku zraka, kamena vuna treba viu gustou
jer je krua. Ba je zato njena elastina apsorpcija nia. U praksi
to znai da morate za isti uinak platiti vie.
Model dinamike elastinosti/krutosti Otpor protoku zraka

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
100 100
Rs kPa.s/m2
M N/m2
EgyN/d
10
0,1 1 10 100
Gustoa kg/m3
GW SW EPS GW SW
Kamena vuna je uvijek krua nego staklena vuna, zbog toga

omoguava manje elastinog priguivanja.
e s t a pogre na uv jerenja o staklenoj vuni 1 63
Voda / para
1. Staklena vuna apsorbira vie vode od kamene vune

netono
Nijedan od ta dva materijala nije hidrofilan, to znai, da ne
apsorbiraju vodu.
Uz to, u mineralnoj staklenoj vuni izraenoj u poduzeu URSA,

su neki dodaci zbog kojih je vodoodbojna (hidrofobna). To je
korisno na podrujima gdje se zahtjeva ovo svojstvo (npr.
provjetravane fasade, uplji zidovi isl.).
2. Kod staklene vune trebamo parnu branu

Zato staklena vuna?
netono
Oba materijala od mineralne vune imaju isti nivo difuzije vodene
pare oznaen simbolom .
Zato trebate kod oba materijala tamo gdje se to zahtjeva, sloj

koji ne proputa paru (ovoj zgrade).
Stabilnost materijala
1. Kamena vuna bolja je, jer je stabilnija.

netono
Ako u sluaju nepravilne montae ili uporabe vlaga doe u
izolaciju, ona se moe uruiti.
Kod pravilne uporabe i montae nee se uruiti nijedan od

ova dva materijala (kamena ili staklena vuna).
e s t a pogre na uv jerenja o st ak lenoj v uni 1 65
Rad sa materijalom
1. Kamenu vunu lake je postaviti (montirati).

netono
Mineralnu staklenu vunu moemo lako rezati jer je ne trebamo
precizno mjeriti.
Mineralna staklena vuna tijesno prijanja uz sve neravnine.
Vlakna staklene vune se pri radu na gradilitu nee slomiti.
Staklenu vunu donijet emo na mjesto montae s manje truda.
Kod montae staklene vune pune je manje otpada nego kod

montae panela iz kamene vune.
Zato staklena vuna?
Staklena vuna Kamena vuna

Otpornost na tlak
1. Staklena vuna nije otporna na tlak.

isitna, ali je to beznaajno ...
Tlana vrstoa je na glavnim podrujima uporabe staklene
vune bez ikakve vanosti (kosi krovovi, unutranji i vanjski
zidovi).
Ako ipak elite postaviti materijal za velikom otpornou na tlak,

idealan izbor je URSA XPS.
Energija / okoli
1. Za proizvodnju staklene vune potroimo previe

energije i ispustimo previe CO 2 .
netono
Ako analiziramo jednu funkcionalnu jedinicu, (definiranu kao
kvadratni metar s odreenom toplinskom otpornou) sa
testom ocijene proizvoda kroz njegov ivotni ciklus , postane
oito, da staklena vuna ima na okoli pozitivan utjecaj.
Openito govorei, staklena vuna utedi puno vie energije

nego to je treba uloiti u njezinu proizvodnju (243 )*.
Ako usporedimo uinkovitost i ekoloku bilancu, moramo uzeti

u obzir funkcionalnu jedinicu. Usporedbe na osnovnu kilograma
proizvoda svakako su nepravilne i nisu u skladu s postojeim
propisima.
Zato staklena vuna?
Ekoloka bilanca ispusti CO 2
Eko bilanca URSA: CO2
-1 = +121
* Istraivanje instituta Forschungszentrum Karlsruhe: "Analiza proizvoda iz staklene vune pri izolaciji kosih
krovova uzimajui u obzir vijek trajanja, trokove manipulacije i montae"
Energija / okoli
2. Kamena vuna je vie "ekoloka" jer je napravljena

od bazalta.
netono
I staklena vuna je mineralna vuna, njezina glavna sirovina je
kremeni pijesak, prirodni materijal kojeg na naem planetu
nalazimo u velikim koliinama.
Kvaliteta zraka u prostorima
1. Kamena vuna je bolja od staklene vune jer

sadri manje formaldehida.
netono
Neke skupine proizvoda kod obiju mineralnih vuna sadre manju
koliinu formaldehida koji dokazano ne utjee negativno na
kvalitetu zraka u prostorima.
Izvor: Tehniki listovi URSA

.
Zdravlje
1. Kamena vuna "zdravija" je jer ne prouzrokuje rak.
netono
Obje mineralne vune podlijeu istoj Direktivi i deklarirane su kao
materijali koji nisu tetni za zdravlje (nisu kancerogene tvari) jer
su obje bio razgradive.
Europska Direktiva 97/69/CE svrstava bio razgradive mineralne
vune meu nekancerogene tvari.
IARC bio razgradive mineralne vune ne svrstava meu

kancerogene tvari.
Bio razgradive izvor tvari potvren je zatitnom markicom EUCEB.

Zato staklena vuna?
Uz to izolacija od mineralne vune odgovara Napomeni Q iz

Direktive o opasnim supstancijama nije kancerogena.
EUROPSKI ODBOR ZA CERTIFICIRANJE

PROIZVODA OD MINERALNE VUNE
Obije mineralne vune podlijeu istoj Europskoj Direktivi.

Bio razgradive mineralne vune nisu kancerogene.

Staklena vuna omoguava puno bri

i uinkovitiji rad
Zbog svoje iznimne stiljivosti staklena vuna e vam

olakati prenoenje, mjerenje, rezanje i montau.
U usporedbi sa drugim konkurentnim materijalima vrijeme

montae biti e kod staklene vune krae po prilici za 40 %.
Vi ste izvoa radova ...
Zato XPS?
Zato staklena vuna?

Da li ste znali, da ...?
e Vam staklena vuna pomoi do puno
vee profitabilnosti Vaeg posla?
Sadraj

4.2 Zato URSA preporua uporabu XPS
4.3 Glavni razlozi
4.4 Naini uporabe
4.5 este pogrene predrasude o XPS
Zato XPS?
Namjena poglavlja
to ete saznati u ovom dijelu prirunika?
Zato URSA preporua uporabu XPS.
Tri glavna razloga za preporuku.
Iznimna prikladnost XPS-a za izolaciju obrnutih ravnih krovova i

temelja (sokla zgrade).
este pogrene predrasude o XPS-u.

Zato preporuamo XPS 1 75
Zato preporuamo XPS
Zato bi bio ba XPS na izbor

izolacijskog materijala?
Zato XPS?
Zato URSA preporua uporabu XPS
XPS je izniman proizvod. Nijedan izolacijski materijal ne moe se usporediti

sa XPS-om po njegovim mehanikim svojstvima.
Na sljedeim stranicama vidjeti ete da ...
Je XPS izolacijski materijal koji ekskluzivno spaja visoku toplinska

Izolacijskih svojstva, iznimnu otpornost na tlak, nevjerojatnu
vodootpornost i ciklus zamrzavanja/odmrzavanja i naravno
jednostavnu ugradnju.
... i zbog toga je URSA XPS idealan proizvod za tehniki zahtjevnu

uporabu kao to su temelji (sokl) i obrnuti ravni krovovi.
Zato preporuamo XPS 1 7 7
to je XPS?
Struktura XPS
100 % zatvorena
stanina struktura
XPS
Karakteristike XPS
Vrlo dobra toplinska izolacija
Vrlo velika otpornost na prodor vlage
Vrlo niska propusnost vodene pare
Iznimna otpornost na ponavljajue cikluse zamrzavanja/odleivanja
Vrlo velika tlana vrstoa
Jednostavna uporaba i montaa
Provjereno dug ivotni ciklus
Otpornost na koroziju
Zato XPS?
...EPS i PUR?
EPS
Preteno
zatvorena
stanina struktura
sa zranim
depovima
Dobra toplinska izolacija
Dobra otpornost
PUR
Vie od 90%
zatvorena
stanina struktura
PUR
Vrlo dobra toplinska izolacija
Otpornost na koroziju

Zato preporuamo X P S 1 7 9
Glavne prednosti XPS-a
TOPLINSKA VODOOTPO-
IZOLACIJA RNOST
MEHANIKA SVOJSTVA
Glavne prednosti XPS-a u usporedbi sa drugim estim izolacijskim materijalima
XPS nudi najbolju

XPS ima uinkovitost u XPS ima iznimna
neusporedivu pogledu toplinsko
tlanu apsorpcije vode i izolacijska
vrstou ciklusa svojstva
zamrzavanja /
odleivanja *
Zato XPS?
* Napomena: Od svih ostalih esto rabljenih izolacijskih materijala

Glavni razlozi
Mehanika svojstva
Tlana vrstoa i vlana vrstoa
dva su vana svojstva graevinskih
materijala. Oznaavaju ogranienje
materijala kod dugoronih i
kratkoronih optereenja.
G la v ni ra z lo z i 1 81
Tlana vrstoa
Tlana vrstoa (zovemo je isto tlana napetost) oznaava

kapacitet XPS da izdri kratkotrajno tlano optereenje
sa 10 %-tnom deformacijom.
Deformacija znai smanjenje debljine proizvoda
Ova sposobnost materijala izraena je u kPa.
1 kpa = 0.01 kg/cm 2 = 100 kg/m 2

CS (10/Y)
URSA XPS NW 250
URSA XPS HR 300
URSA XPS N III 300
URSA XPS NV 500
URSA XPS NVII 700
URSA XPS ima toliku tlanu vrstou da moe bez problema

podnijeti vie tona pritiska/m 2 .
XPS ima na neravnima ili nehomogenima povrinama plastina

svojstva. To znai da je otporan na otar lom. Lokalna
optereenja dakle apsorbira lokalnom deformacijom.
Zato XPS?

.
Usporedba tlane vrstoe razliitih materijala
Tlana vrstoa materijala (maks.) u kpa

URSA XPS 700
EPSh (hidrofoban) 350
PUR 175
EPS 190
MW 120
Pjenjeno staklo 1200
Od svih obinih izolacijskih materijala najviu tlanu vrstou

ima XPS.
.
Izvor: Tehniki listovi proizvoaa
Tlana rastezljivost
vrstoa na vlak ili rastezljivost, CC(i1/i2/y)s oznaava kapacitet

XPS-a za otpor trajnim ili dugotrajnim tlanim optereenjima:
i1 = poetna deformacija u %
i2 = deformacija nakon y godina u %
y = godine
s = stalni tlak optereenja u kPa
CC (2/1.5/50)
URSA XPS NIII 125
URSA XPS HR 125
URSA XPS NV 175
URSA XPS NVII 250
Primjer: CC(2/1,5/50)125= za vrijeme koritenja u 50 godina i pod

konstantnim optereenjem 125 kPa, pjena se nee stisnuti za vie
od 2 % i njezina vlana deformacija biti e manja od 1,5 %.
Zato XPS?

.
Voda i zamrzavanje/odleivanje. Vlaga u zgradama

i uinkovitost izolacije
Vlaga u zgradama: Dio zgrade moe postati izloen vlazi zbog

kondenzacije, apsorpcije vlage iz zemlje ili putanja. Uz to, svi
materijali dolaze u dodir s vodenom parom u zraku i na taj
nain apsorbiraju odreenu koliinu vlage. Za vrijeme gradnje
konstrukcija moe biti izloena velikim koliinama vode; to
zovemo i graevinska vlaga.
Vlaga je neprijatelj broj jedan bilo kojeg izolacijskog materijala.

Uz 10-20 puta vei faktor lambda nego to je u veini izolacija, voda
moe podii vrijednost lambda i smanjiti dugoronu uinkovitost
izolacije. Zato je u nekim primjerima izbor vodootpornoga izolacijskog
materijala kljune vanosti.
to je apsorpcija vlage manja, to e manje toplinsko-izolacijskih

svojstava izolacijski materijal izgubiti.
Vodootpornost i XPS
Vodootpornost: Kljuno svojstvo koje utjee na dugotrajnu

uinkovitost izolacijskog materijala, je njegova mogunost,
da se odupire ulazu vlage.
Zatvorena stanina struktura bez upljega prostora u XPS-u

omoguava da se odupire ulazu vlage puno bolje nego
bilo koja druga vrsta izolacijskog materijala.
Zato XPS?
Apsorpcija vode I/II
Upijanje ili apsorpcija vode WL(T) pri uranjanju: Sposobnost XPS, da

kod dugoronog neposrednog dodira s vodom sauva svoja
izolacijska svojstva. Indikator u donjoj tablici pokazuje postotak
URSA XPS NW WL(T)0,7

URSA XPS NIII WL(T)0,7
URSA XPS NV WL(T)0,7
URSA XPS NVII WL(T)0,7
URSA XPS HR WL(T)0,7
Test s uranjanjem: XPS testiramo u tekuine temperature 23 C.

Test traje 28 dana. XPS ne apsorbira vie od 0,7 Vol.-% vode.
Oznaka CE za apsorpciju vode pri uranjanju u skladu sa standardom
EN 12164 jest WL( T)0,7.

.
XPS u usporedbi sa EPS: utjecaj apsorpcije vode

na toplinsku vodljivost
0.044
0.043
apsorpcija vode
0.042
EPS
0.041
0.040
Toplinska vodljivost W/m/k
0.039
0.038
0.037
maksimalna apsorpcija
0.036 vode EPSh
0.035
0.034
maksimalna apsorpcija
0.033 vode XPS
0.032
0.031
0.030
0.0% 1.0% 2.0% 3.0% 4.0%
Apsorpcija vode (%)
EPS EPSh XPS
Zato XPS?
ISO 10456 Graevni materijali i proizvodi - Hidrotermika svojstva - Tablini prikaz polaznih
vrijednosti i postupci za odreivanje deklariranih i polaznih termikih vrijednosti
Apsorpcija vode kod razliitih materijala
Apsorpcija vode kod materijala (maks. vrijednosti) u%

URSA XPS 0,7
EPSh 2
PUR 2-3
EPS 3-5
Pijenjeno staklo 0
S apsorpcijom manjom od 0,7 %, XPS nudi daleko najbolju

vrijednost izmeu najee koritenim materijalima.

.
Apsorpcija vode II/II
Apsorpcija vode WD(V) difuzijom: Sposobnost XPS da se dugotrajno

odupire apsorpciji vode difuzijom.
Ovo svojstvo izraava koliinu vode koju proizvod apsorbira ako

je izloen velikoj vlazi (blizu 100 % na jednoj strani ploe) i
dugorono izloen pritisku vodene pare. Ovaj test pravi se za
svaku stranu ploe posebno.
Vrijednost je izraena u %.
URSA XPS NW -
URSA XPS N III WD(V)3
URSA XPS NV WD(V)3
URSA XPS NVII WD(V)3
URSA XPS HR WD(V)3
Zatvorena stanina struktura pjene XPS zapravo potpuno

onemoguava kapilarnu apsorpciju vode.
Zakaj XPS?

.
Apsorpcija vode pri difuziji za razliite materijale
Apsorpcija vode pri difuziji za razliite materijale (maks. vrijedn.) vn %

URSA XPS <3
EPSh <5
PUR <8
EPS 5-20
Pijenjeno staklo 0
XPS ima u pogledu apsorpcije vode pri difuziji puno bolja svojstva
nego EPSh, EPS i PUR.

.
Prijenos vodene pare
Prijenos vodene pare/propusnost: Koeficjient pokazuje otpornost

materijala na prijenos vodene pare.
Ovo svojstvo povezano je s propusnou zranoga sloja iste

debljine; zraka = 1.
to je vrijednost nia, to je materijal otvoreniji (propusniji) za

vodenu paru.
Prijenos vodene pare po materijalima (maks. vrijednosti) u

URSA XPS 80-250
PUR 30-100
EPS 20-100
Pijenjeno staklo -
XPS ima vrlo visoku upornost na prijenos vodene pare. Za svoju

namjenu u graevinarstvu XPS ne treba dodatna parna brana.
Zato XPS?

.
XPS i ciklusi smrzavanja / odleivanja
Smrzavanje / odleivanje (FT): Opisuje trajnost XPS-a u ekstremnim

vremenskim uvjetima.
Smrzavanje / odleivanje je smrzavanje materijala kojeme slijedi

odleivanje (voda se promjeni u led i natrag iz leda u vodu)
XPS dostie razinu 2, to znai smanjenje tlane vrstoe

za < 10 % i poveanje upijanja vode za < 1 % nakon 300 ciklusa
smrzavanja / odleivanja.
URSA XPS NIII FT2

URSA XPS NV FT2
URSA XPS NVII FT2
URSA XPS HR FT2
URSA XPS temperaturno je otporan i dri oblik. Djeluje u rasponu

temperature od -50 C do +75 C.

.
Utjecaj smrzavanja / odleivanja obzirom na

apsorpciju vode i tlanu vrstou
Smrzavanje / odleivanje (FT): Materijali mogu biti izloeni razliitim

ciklusom smrzavanja / odleivanja. To moe imati utjecaj na neka
kljuna svojstva materijala.
Apsorpcija nakon ciklusa odleivanja/ Promjena tlane vrstoe nakon

smrzavanja po materijalima u % ciklusa odleivanja / smrzavanja u %
URSA XPS <1 <10

EPSh <10 <20
PUR <15 <20
EPS 10-20 <20
Pijenjeno st. 0 0
XPS ima bolja svojstva nego EPSh, EPS i PUR to se tie ponaanja
materijala nakon izloenosti ciklusima smrzavanja / odleivanja.
Zato XPS?
* FPX: informacija o izolaciji perimetra.

.
Toplinska svojstva - XPS ima izuzetna toplinsko-

izolacijska svojstva
Toplinska vodljivost: Toplinska vodljivost izraena u oznaava
sposobnost materijala da provodi toplinu.
to je vrijednost nia to je toplinsko-izolacijska svojstva materijal

bolja.
Toplinska vodljivost razliitih izolacijskih materijala.

0.08
0.07
0.06 0.070
0.05
0.04 0.045 0.045

0.040
0.038 0.045 0.045
0.03 0.037
0.035 0.032 0.030 0.032
0.029
0.02 0.022
0.01
0.010
0.00
0.003
Aerogelovi PUR/PIR URSA XPS EPSh EPS GW SW Pejnjeno staklo
URSA XPS ima izuzetna toplinsko-izolacijska svojstva. Uz to, taj

materijal zadri svoja svojstva i kad je ispostavljen ekstremnim
uvjetima: pritisku, vlazi i temperaturi.

.
Na ini upora b e XP S 1 9 5
Namjena uporabe
Izolacija ravnog i obrnutog ravnog krova
Uinkovitost i trajnost ravnih krovova ovisi o razliitim initeljima,
to ukljuuje i poloaje izolacije u konstrukciji.
Ako je izolacija ugraena ispod nosive ploe (konstrukcija

hladnoga krova), konstrukcija e ostati hladna, pa postoji velik rizik
od kondenzacije; zbog toga takve konstrukcije krova nisu preporuljive.
Kod izolacije iznad nosive ploe i ispod hidroizolacije (konstrukcija

toploga krova) rizik od kondenzacije je puno manji. Ali, hidroizolacija
je izloena velikim temperaturnim promjenama a time i riziku za
brzo starenje cijeloga sustava.
Sa konceptom obrnutog ravnog krova savladali smo taj problem;

montaom toplinske izolacije iznad hidroizolacije, koja ostaje na
ravnomjernoj temperaturi, koja je blizu temperature u unutranjosti
zgrade i tako ostaje zatien od unitavajueg utjecaja UV zraenja
i od mehanikih oteenja.
balast -
podna podloga pijesak
na noseoj podlozi filtrirani sloj
toplinska
krov izolacija
hidroizolacijski (ekstruirani
sustav polistiren)
Zato XPS?
Primjeri uporabe URSA XPS na obrnutim krovovima
Obrnuti krovovi
Neprohodni krov (balast) Prohodni krov
Zeleni krov / Krovni vrt Parkirna platforma

Na ini uporabe X PS 1 9 7
Zahtjevi kod izolacije obrnutog krova
Izolacija obrnutog krova:
mora biti dobar toplinski izolator
mora imati dobru tlanu vrstou
ne smije apsorbirati vodu
ne smiju je pogoditi esti ciklusi

smrzavanja / odleivanja
nositi breme prometa
dugorono mora tititi hidroizolacijski

sloj
mora biti nerazgradljiva
ukratko
Samo XPS odgovara svim ovim kriterijima!

Zato XPS?
198 Depni prirunik o izolacijama
Izolacija temelja - sokla
Izolacija, koja je u dodiru sa

zemljom, izloena je ekstremnim
uvjetima:
Dugotrajna izloenost vodi
Visoka vlanost zemlje
Smrzavanje / odleivanje
Kisela zemlja, rast plijesni i

gljivica
Razgradnja ili korozija
Svi ti uvjeti mogu prilino smanjiti uinkovitost izolacije.
XPS ne reagira na utjecaj zemlje i vode i zbog toga pri ovakvoj

izloenosti ne gubi svoja izolacijska svojstva
XPS je idealan za izolaciju temelja

Na ini uporabe XPS 1 9 9
XPS je izolacijski materijal koji u sebi ekskluzivno

spaja svojstva dobre toplinske izolacije, iznimnu
tlanu vrstou, odlinu vodootpornost i otpornost na
este cikluse smrzavanja/odleivanja te jednostavnu
uporabu.
Glavne prednosti XPS-a
XPS ima iznimnu XPS ima od svih XPS ima

tlanu vrstou, izolacijskih vrlo dobra
sa kojom se ne materijala najbolja toplinsko
moe mjeriti svojstva u vezi sa izolacijska
nijedan od ostalih apsorpcijom vode svojstva
izolacijskih i otpornou na
materijala este cikluse
smrzavanja/
odleivanja
Samo XPS ispunjava sve ove zahtjeve istovremeno. Ba je zato

URSA XPS idealan materijal za izolaciju obrnutih ravnih krovova,
temelja i tla, koja su pod velikim pritiskom.
Zato XPS?
este predrasude o XPS

XPS i EPS
1. EPS je jeftiniji od XPS-a ali ima ista svojstva i
uinkovitost.
netono
XPS ima bolje karakteristike u pogledu tlane vrstoe, upijanja
vode i otpornosti na este cikluse smrzavanja/odleivanja, a uz
to nudi dobra toplinsko-izolacijska svojstva.
Za tehniko zahtjevne konstrukcije za izolaciju, kao to je

izolacija temelja ili obrnutih ravnih krovova, XPS je idealno i
cjenovno prihvatljivo rjeenje, uzimajui u obzir prednosti, koje
nudi.
e s t e predr a s ude o X PS 2 0 1
XPS i okoli
1. XPS je tetan materijal po okoli

netono
XPS nema negativnog utjecaja na okoli.
XPS je 100% reciklirajui materijal.
Uz to, energiju potroenu pri proizvodnji materijala i ispusti

CO2 daleko premauju (za vie od 100 puta) utedu energije
i tetnih ispusta u okoli, koji nastaju u ivotnom ciklusu
postavljenog XPS-proizvoda.
Na primjer: u novoj zgradi izolirani s 16-18 cm debelim

slojem XPS-a, svake godine utedimo 343 kWh/m 2 . U
starijim kuama sloj od 10-16 cm, uvren izmeu krovnih
vezaa (rogova), godinje utedi od 94 do 103 kWh/m 2 .
Zato XPS?
* Izvor: PlasticsEurope.
XPS i okoli
2. XPS nije reciklirajui materijal

netono
XPS napravljen je od polisterenske smole koja je termpolastian
materijal. To znai da ga je mogue istopiti i ponovo koristiti u
proizvodnom procesu za izradu nove izolacije XPS.
injenica je, da pogoni za proizvodnju XPX nemaju gotovo

nikakvog otpada ili otpadnog materijala. Uzrok: praktino 100 %
industrijskih otpadnih ploa XPS se mogu samljeti, istopiti u
polistirenske smole i ponovo uporabiti u proizvodnom procesu.
e s t e predr a s ude o XP S 2 0 3
XPS i okoli
3. za proizvodnu XPS-a rabe se stakleniki plinovi.
Istina, ali to su ekoloki neutralni plinovi

XPS ne sadri najopasnije plinove CFC ili HCFC; najee
se ubrizgava CO2.
Ali ve smo rekli, da utede CO 2 u vrijeme ivotnog ciklusa

ploe XPS daleko premae ispuste CO 2 , koji nastanu u vrijeme
proizvodnje i postavljanja (montae).
Zato XPS?
20 4 D epni priru ni k o iz ola c ijama
XPS i zvuna izolacija
1. materijal XPS bolji je zvuni nego toplinski

izolator.
netono
XPS ima iznimna svojstva koja moemo uporabiti na razliitim
podrujima. Meutim, XPS nije zvuno-izolacijski materijal. Ali
je isto tako injenica, da na svojim podrujima uporabe XPS ne
treba zvuno-izolacijska svojstva.
Ako elite postaviti dobru zvunu izolaciju, preporuamo vam

uporabu staklene vune URSA GLASSWOOL, koja ima
iznimna zvuno-izolacijska svojstva.
XPS i protupoarna svojstva
1. XPS pomae irenje poara

netono
Pravilno postavljene ploe XPS ne utjeu na protupoarna
svojstva graevnih elemenata.
URSA XPS je vatrootporan materijal i njegova protupoarna

svojstva odgovaraju svim vaeim propisima i zakonodavstvu
s tog podruja.
e s t e predra s ude o XP S 2 0 5
XPS i voda
1. Trebam li vodootporan izolacijski materijal ne

moram koristiti ba XPS. Dobar je i EPS.
netono
Vlaga je neprijatelj broj jedan bilo kojeg izolacijskog materijala.
Uz 10 do 20 puta vei faktor lambda, nego to je to kod ostalih
izolacija, voda moe taj faktor poveati i tako sniziti njegovu
dugoronu izolacijsku uinkovitost. Ba je zato kljuan odabir
vodootpornog izolacijskog materijala.
Zatvorena stanina struktura XPS praktino onemoguava

kapilarnu apsorpciju vode. Apsorpcija materijala EPS je
usporedbi s materijalom URSA XPS barem 4 do 7 puta vea.
XPS i zdravlje te zatita pri radu
1. Nije zdravo raditi s XPS-om

netono
XPS podlijee svim zahtjevima za zdravlje i zatitu radnika pri
radu. Radnici ne trebaju nositi nikakvu posebnu zatitnu opremu
jer za vrijeme montae izolacijskog materijala na gradilitu
nisu izloeni nikakvom zdravstvenom ili sigurnosnom riziku.
Zato XPS?
AF IPM09.fh11 12/11/09 10:22 Pagina 204
Insulation for a better tomorrow

AF IPM09.fh11 12/11/09 10:22 Pagina 205
URSA TERRA 80P izolacija je u ploama, koje su standardnih

modularnih dimenzija i mogu se upotrijebiti za izoliranje
potkrovlja, montanih pregradnih zidova, isto tako i za izoliranje
vanjskih zidova iznutra. Na raspolaganju je vie razliitih debljina
izolacijskih ploa URSA TERRA 80P.
Osobine:
toplinska provodljivost prema HRN EN 13162 l

D = 0,040W/mK
razred poarnih osobina A1 po HRN EN 13501-1

otpor strujanju zraka r > 5 kPa s/m2
Odlina Odlina Negoriva Manji trokovi Jednostavna Ekoloko

toplinska zvuna razred A1 transporta za ugradnju prihvatljiva
zatita zatita i skladitenja
URSA Terra
Toplinska i zvuna izolacija od mineralne vune
www.ursa.com.hr
AF IPM09.fh11 12/11/09 10:22 Pagina 206
Navodi u ovoj publikaciji su iskljuivo informativne naravi. Iako su objavljeni u dobroj vjeri i osnovani na
najvjerodostojnijim podacima koji su trenutno dostupni, korisnici ih mogu upotrijebiti iskljuivo na
vlastitu odgovornost.
Na sebe ne uzimamo nikakvu odgovornost za cjelovitost podataka u ovoj publikaciji ili sadraju na
kojega se poziva. Za moebitnu tetu koja bi nastala zbog upotrebe ili zbog povjerenja u podatke,
navedene u ovoj publikaciji, na sebe ne uzimamo nikakvu materijalnu ili bilo kakvu drugu odgovornost.

URSA - Dzepni Prirucnik - Sve o Izolaciji

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

URSA - Dzepni Prirucnik - Sve o Izolaciji

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Depni prirunik

URSA Zagreb d.o.o.

URSA Insulation, S.A. Madrid (Spain) 2009

04 Depni pr ir unik o izolacijama

Zato zapravo trebamo izolaciju?

1.1 Namjena ovoga prirunika 8

2.1 Namjena poglavlja 62

Zato staklena vuna?

3.1 Namjena poglavlja 136

4.1 Namjena poglavlja 174

Zato zapravo trebamo izolaciju?

Zato zapravo trebamo izolaciju?

1.1 Namjena poglavlja

08 Depni pr ir unik o izolacijama

Namjena ovoga prirunika

Udio zgrada kod ukupne potronje energije

Mogunosti izolacije kod poboljanja energetske uinkovitosti objekta

Kako osporiti ope predrasude o izolaciji i ...

... konano, kako ocijeniti potrebu za izolacijom objekta:

Izolacija je najjeftiniji nain za

Zato zapravo trebamo izolaciju?

Izvori energije, energetska uinkovitost, energetska

to zapravo znae ti izrazi?

10 D epni priru ni k o iz ola c ijam a

Vrste izvora energije

Obnovljivi izvori energije imaju svojstvo regeneriranja i ne mogu se

Solarna energija Energija vjetra

Geotermalna energija Biomasa

Neobnovljivi izvori energije dolaze iz zemlje u krutom, tekuem ili

Fosilna goriva (nafta, ugljen i plinovi)

Zato zapravo trebamo izolaciju?

Fosilna goriva su ugljikovodici, prije svega ugljen i nafta (loivo ulje

Nafta Ugljen Prirodni plinovi

12 D epni priru nik o iz ola c ijama

Energetska potronja i isputanje CO2

Neobnovljivi izvori (92 %)

Fosilna goriva (94%)

Nuklearna energ. (6%)

Izvore isputanja CO 2 zbog koritenja fosilnih goriva dijelimo na

Ugljen Kruta goriva (npr. ugljen): 29 %

Nafta Tekua goriva: 39 %

Prirodni plin Plinovita goriva (npr. prirodni plin): 26 %

Izvor: Uprava za energetsko informiranje

Zato zapravo trebamo izolaciju?

Fosili i fosilna goriva

14 D epni priru ni k o iz ola c ijam a

Ugljikov dioksid: esto ga imenujemo jednostavno njegovom

Ugljikov dioksid je zbog svoje sposobnosti zadravanja odreenih

Poveanje koliine CO 2 u atmosferi ve je uzrokovalo znatne klimatske

Zato zapravo trebamo izolaciju?

Uinak staklenika je prirodna pojava, koja zadrava sunevu toplinu

Neto sunevog zraenja

Veinu zraenja apsorbira

16 D epn i prir u ni k o iz ola c ija m a

Svjetlosna energija sunca zrai na zemljinu povrinu u obliku topline.

Meutim u zadnjim desetljeima se uinak staklenika, u usporedbi sa

Glavna posljedica toga je pojava koju zovemo globalno zatopljenje i

Zato zapravo trebamo izolaciju?

Energetska uinkovitost jest smanjenje potronje energije (poslje-

Energetska uteda predstavlja onu koliinu energije koju, nakon

18 Depni pr ir unik o izolacijama

Globalna energetska slika

Kakav je trenutan svjetski

Zato zapravo trebamo izolaciju?