MEDICINSKI FAKULTET RIJEKA, DENTALNA MEDICINA

Ljubav i intimnost

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA: OBITELJ U ZDRAVLJU I

BOLEST

Rijeka, oujak 2017.

Ivan Masla, Tomislav iri i Matej timac
Ljubav je snaan osjeaj koji se izraava kao osnovna emocionalna
potreba te prua najintenzivniji osjeaj bliskosti. Intimnost je posebno
blizak odnos koji ima sredinju ulogu u sveukupnom ljudskom drutvu.
Ljudi imaju univerzalnu potrebu nekome pripadati i nekoga voljeti i ta
potreba je zadovoljena stvaranjem intimnog odnosa. Upravo to je
poveznica izmeu ljubavi i intimnosti. Intimne relacije glavni su izvor
osobne dobrobiti. Pomau nam da prevladamo osjeaj osamljenosti. Ljubav
ima krucijalnu ulogu u ouvanju mentalnoga zdravlja. uva nas od osjeaja
osamljenosti i depersonalizacije ,depresije,anksioznosti itd. Koliina ljubavi
i povezanosti koju osjeamo u parterskoj relaciji direktno je povezana s
naim osjeajem ispunjenosti i opim ivotnim zadovoljstvom. Razlog zbog
kojeg se veze gase i prekidaju upravo je gubitak ljubavi.
Ljubav je tit koji olakava podnoenje svakodnevnih stresora i
neoekivanih kriza kao to su bolest i smrt. Unato tomu ljubav moe biti
izvor nesigurnosti i konflikata.

Postoje najmanje dvije vrste ljubavi: strasna i partnerska ljubav.

Strasna ljubav je fizika i moe buknuti i ugasiti se u vrlo kratkom

vremenu. Moe se razviti i meu relativnim strancima. Kada je ova ljubav
uzvraena, osoba osjea ispunjenost i ekstazu. Reakcije koje su tipine
kada je strasna ljubav neuzvraena su osjeaj praznine, anksioznost i oaj.
Partnerska ljubav je osjeaj koji imamo prema osobama s kojima je na
ivot duboko povezan. Potrebno je dulje vrijeme da bi se razvila partnerska
ljubav, a ono to pomae njezinom razvoju, produbljivanju intimnosti i
izlasku iz konfliktnih situacija su dijeljenje misli, osjeaja i iskustava meu
partnerima.

Bitno je shvatiti povezanost izmeu seksa i ljubavi. Seks je strastvena

zainteresiranost za partnerovo tijelo dok je ljubav strastvena
zainteresiranost za partnerovu osobnost. Strastveno zaljubljeni pojedinci
seksualno su aktivniji i ee imaju seksualne odnose od parova koji to
nisu. U strastvenoj se vezi izmjenjuju osjeaji odbijanja, frustriranosti i
straha sa strastvenom ljubavi tako da se teko moe rei da je ta vrsta
ljubavi ispunjena stabilnou, povjerenjem i sigurnou. Openito se
smatra da su parovi u partnerskim vezama sretniji to je omjer izmeu
intimnosti, privrenosti i strasti uravnoteeniji. Ove tri komponente ine
trokut koji objanjava Sternbergova triangularna teorija ljubavi. On strast
vidi kao pokreta ili nagon koji proizvodi tjelesnu privlanost, svianje i
seksualne odnose. Kljuni je moment u strasti seksualna potreba, a snagu
strasti uvjetuje npr. Samopotovanje osobe ili potrebe na relaciji
submisivnost-dominantnost ili pak potreba za samopotvrivanjem.
Intimnost opisuje kao uspostavljanje osjeajno povezanih odnosa izmeu
dva ovjeka. Sigurniji znakovi da je do uspostavljanja intimnosti dolo su
elja da se pomogne partneru, osjeaj sree u prisustvu partnera,
potivanje i povjerenje u partnera, uzajamno razumijevanje, davanje
emocionalne potpore partneru i dr. Trea komponenta tog trokuta je
odanost ili privrenost koja oznaava odluku o trajnijem ili trajnom
odravanju intimnih odnosa. Razlike u vrstama ljubavi odreuju razliiti
odnosi meu tri opisane komponente Sternbergova trokuta.
LJUBAV OD RANIH NOGU

U nekim se ranijim shvaanjima ljubav tretirala kao emocionalni dar u

izvanbranim vezama
ili izmeu ena. Put buduim modelima ljubavi zapravo zapoinje u
djetinjstvu. Iako model ljubavi o kojem uimo uz roditelje kao mala djeca
sigurno nije konaan za cijeli ivot, ipak ima dosta jak utjecaj na zrele
ljubavne odnose u odrasloj dobi. Odrasli koji su kao djeca doivjeli dobre
veze sa svojim roditeljima, pune brige i potovanja, vjerojatno e graditi
veze pune ljubavi i topline i tijekom ivota. Naa osobna iskustva s ljubavi
takoer su pod utjecajem kulturalnih stereotipa ljubavi. Opi je stav danas
u zapadnom kulturnom okruenju da strasna ili romantina ljubav mora
prethoditi vezi da bi ona bila trajna. Jo su uvijek jaka i jasna oekivanja da
se neki par sretne i zaljubi. Za osjeaj zaljubljenosti karakteristino je da
ovjek vjeruje da je naao smisao svog ivota. To je osjeaj koji nas uzdie
iznad svakodnevne emocionalne egzistencije. Vjeruje se da strast koja je
udruena s otvaranjem i povjerenjem prema partneru i otvorenost za
pregovore stvara intimnosti topao, siguran put do zrelog i normalnog
ljubavnog odnosa. Ljubav sama po sebi nije dovoljna za odravanje i razvoj
ljubavne relacije. Da bi ljubavna relacija dosegla i stupanj intimnosti,
partneri se moraju otvarati i davati jedan drugome informacije osobne
prirode. Moralo bi nadalje doi do meusobne izmjene emocija. Ponaanje
treba na neki nain biti u stilu fer playa i trebala bi postojati obveza o
ostanku u vezi dovoljno dugo vrijeme.

KAKO UOPE DOLAZI DO INTIMNOSTI

Dokazano je da u veini relacija poveanjem intimnosti dolazi do pomaka.

Pitanje je kako zapravo dolazi od strasne, romantine ljubavi ili posebne
vrste prijateljstva do intimnosti. Za mnoge je osobe taj proces vrlo
kompliciran. Ono to moe onemoguiti vezivanje su psiholoke barijere
koje koe intimizaciju, potom razliitost ciljeva partnera ili vanjski utjecaji.
Parovi koji uspiju preskoiti i razrijeiti ove probleme mogu uvelike ojaati
svoju snagu i konstruktivnost. Jedan od najvanijih zadataka mlae odrasle
dobi je uspostava prisnog odnosa bez gubljenja svog neovisnog identiteta.
Prisnost ne mora biti tjelesna ili spolna, ve ukljuuje emocionalno
povezivanje izmeu dvoje odraslih, bilo da su oni suprunici, prijatelji ili
ljubavnici. Sposobnost osjeaja prisnosti i naputanja, osamljivanja, bitna
je pretpostavka uspostavljanja zdravih relacija s ljudima, pa tako i branog
odnosa. Ipak, poseban uvjet da bi do initimizacije dolo i da bi osoba bila
sposobna svim svojim biem voljeti drugu osobu je dovoljno dobar i zdrav
odnos prema samom sebi, tj. adekvatno samovrednovanje. Osobe koje se
osjeaju kompetentno, vrijedne ljubavi i sree, imaju najbolje anse da se
poveu sa suportivnim partnerom s kojim mogu graditi blisku vezu.
Osjeaj povjerenja blisko je povezan sa samootvaranjem. Povjerenje se u
razliitim vezama sasvim razliito razvija: nekad brzo ili sporo, nekad je
plitko, nekad duboko, ali se ipak u veini veza povjerenje razvija i prerasta
u neto vee tek s vremenom, a to ovisi o tome kako partneri procjenjuju
karakter jedan drugoga. Krajnji cilj povjerenja je osjeaj da je druga strana
u vezi privrena ba toj vezi. Da bi do povjerenja dolo, partneri moraju biti
sigurni da druga strana nee iskoristiti njihove slabosti, da ih nee
namjerno povrijediti ili da im nee lagati.

UTJECAJ DOBI NA DOIVLJAJ INTIMNOSTI

Seks smatramo prirodnim uitkom ljudske funkcije no njegove kulturne

norme i oekivanja utjeu na intrapsihiku i ponaajnu ekspresiju.
Seksualne norme razliite su pojedinim kulturama. Veina drutava
posjeduje konsenzus odnosno pravila koja odreuju odreen seksualno
ponaanje krivim ili ispavnim. Seksualno ponaanje,oekivanja i izvori
vulnearbilnosti razliiti su u pojedinim fazama ivota kako i kod mukog
odnosno enskog spola. Kod adolescenata ea je potreba za seksualnom
aktivnou zbog ugode i dosizanja orgazma, a seksualna aktivnost je
manje motivirana potrebama za intimnosti. Postoji i potreba za hvaljenjem
seksualnim iskustvima meu vrnjacima. Openito, to je manje
emocionalnog angamana u seksualnoj relaciji, to je vea potreba za
prianjem detalja vezanih za seksualni in drugima ljudima. Izvor
vulnerabilnosti kod mladia usmjeren je na fantazije o tome koliko su dobri
ljubavnici u izvedbenom smislu, koliko e moi zadovoljiti partnericu, te to
ako ona pokae potrebu za produbljivanjem intimnosti. enska seksualnost
je vie usmjerena na relacijske aspekte seksa, pa je vie izraena potreba
za fuzioniranjem
seksualnih i ljubavnih osjeaja. Izvori vulnerabilnosti u enskom
seksualnom ivotu su strah
od neeljene trudnoe, spolnih bolesti i strah od naruavanja reputacije u
drutvu. Kod odraslih parova seksualna aktivnost podrazumijeva suptilno
razumijevanje oko toga kako bi seksualni odnos trebao zapoeti, koliko bi
on dugo trebao trajati, koji je put dosezanja orgazama, jesu li manje
poeljne ili potpuno nepoeljne odreene seksualne poze i masturbacija. U
seksualnom ivotu odraslih ljudi zdravim se smatraju briga o partnerovoj
sigurnosti, ugodi i zadovoljstvu za vrijeme i nakon seksualnog odnosa. Vie
ili manje eksplicitno izraavanje elja, potreba i preferencija u seksu uva
toliko neodoljivo zadovoljstvo u seksualnoj igri oba partnera.

ZAKLJUAK

Intimne relacije su jedan od glavnih izvora psiholoke dobrobiti. Ako su

zdrave, dovoljno dobre, tople i sigurne, bit e tit od svakodnevnih veih ili
manjih stresora. Kako bi strasna, romantina veza prerasla u intimnu vezu
potrebno je da partneri budu spremni na samootvaranje i dijeljenje svojih
misli, snova i fantazija te da razvijaju osjeaj povjerenja i postojanosti u
vezi.

IZVORI:

https://www.google.hr/search?sourceid=chrome-
psyapi2&ion=1&espv=2&ie=UTF-8&q=medicina%20fluminensis
%20obitelj&oq=medicina&aqs=chrome.0.69i59j69i60j69i57j69i61j0l2.157
4j0j7

Franciskovic_Obitelj_u_zdravlju_i_bolesti.pdf