Analiza rada Sektorskog socijalnog vijea i

uinkovitosti socijalnog dijaloga u eljeznikom sektoru

Uzmemo li u obzir glavne ciljeve sindikalnog djelovanja, borbu protiv

sniavanja postojee razine radnikih prava i pronalaenje, u dijalogu s
poslodavcima i vladom, zakonskih rjeenja koja e poboljati prava radnika
u Hrvatskoj, odnosno omoguiti uinkovitije ostvarivanje postojeih prava
u praksi, jasno je da dimenziju uspjeha ine zajednitvo, suradnja,
partnerstvo, informiranost, dijalog.

Socijalni dijalog, kolektivno pregovaranje i savjetovanje dio su naega

DNK kazao je nekadanji predsjednik Europske komisije Jos Manuel
Duro Barroso prigodom Konferencije o politici zapoljavanja, odrane
krajem 2012. godine.

Socijalni dijalog postavljen je i kao kriterij zemljama kandidatkinjama za

ulazak u EU.
U Hrvatskoj se gen za socijalni dijalog teko pronalazi. Pri tom je vano
imati na umu dosadanje iskustvo razliite pojavnosti u teoriji i praksi jer
zakonodavstvo RH jami radnicima zatitu niza radnikih prava, ali mnoga
od njih svakodnevno se kre u praksi.

Socijalno partnerstvo i socijalni dijalog

Pojam socijalnog partnerstva priznaje legitimnost razliitosti uloga,
interesa i vrijednosti uz istodobno uvianje nunosti postizanja dogovora.
Socijalni dijalog ukljuuje sve oblike pregovora, konzultacija, razmjene
informacija izmeu uprave drutva i sindikata.
Bipartitni dijalog kao steevina Europe neformalno egzistira tridesetak
godina, a pravno je uglavljen 2007. godine u Ugovor o funkcioniranju
Europske unije UFEU. Prema lanku 151. UFEU-a promicanje dijaloga
izmeu poslodavaca i radnika prepoznato je kao zajedniki cilj EU-a i
drava lanica.
Iako je pojam 'socijalni dijalog' poznat i esto upotrebljavan u
hrvatskoj javnosti to na alost jo uvijek ne znai iroko i potpuno
razumijevanje njegova znaenja.
U teoriji kod definiranja pojma 'socijalni dijalog' u Hrvatskoj se najee
koristi definicija Meunarodne organizacije rada, jer ona najbolje i
najjasnije odreuje socijalni dijalog:
"Socijalni dijalog po definiciji MOR-a odnosi se na sve oblike pregovaranja,
konzultacija ili jednostavno na razmjenu informacija izmeu ili meu,
predstavnika vlade, poslodavaca i radnika o pitanjima od zajednikog
interesa koja se odnose na gospodarske i socijalne politike. Moe postojati

1
kao tripartitni proces, s vladom kao slubenom strankom u dijalogu ili se
moe sastojati od bipartitnih odnosa samo izmeu radnika i uprave (ili
sindikata i udruge poslodavaca), sa ili bez neizravnog sudjelovanja vlade.
Procesi socijalnog dijaloga mogu biti neformalni ili institucionalizirani, a
esto je to kombinacija jednog i drugog. Moe se odvijati na nacionalnoj,
regionalnoj ili na razini poduzea. Socijalni dijalog moe biti
meustrukovni, sektorski ili njihova kombinacija.
Svrha samog socijalnog dijaloga je promicanje konsenzusa i demokratskog
ukljuivanja meu glavnim sudionicima u svijetu rada. Uspjene strukture i
procesi socijalnog dijaloga imaju potencijal za rjeavanje vanih
gospodarskih i socijalnih pitanja, poticanje dobrog upravljanja,
unaprjeivanje socijalnog i industrijskog mira i stabilnosti i potaknuti
gospodarski napredak. "
Sukladno definiciji, cilj socijalnog dijaloga izmeu socijalnih partnera u
eljeznikom sektoru je promoviranje izgradnje konsenzusa i
demokratskog ukljuivanja sudionika u svrhu rjeavanja svih vanih
gospodarsko-socijalnih pitanja vanih za poloaj radnika, a naroito onih u
svezi sa organizacijskim promjenama, strukturnim promjenama, procesima
restrukturiranja, kolektivnim pravima, pravima zatite na radu radnika.
Temelji uinkovitog socijalnog dijaloga i partnerstva nalaze se u povjerenju
i toleranciji, uvaavanju i opredjeljenju za usklaivanjem opih i posebnih
interesa.

Sektorski dijalog - alat za dizajn i implementaciju politike

Pretpostavke uinkovitom socijalnom dijalogu u eljeznikom sektoru

Hrvatske su u prvom redu usredotoenost na vanost socijalnog dijaloga u
razdobljima strukturne prilagodbe i injenica da je to proces u tijeku.
Druga pretpostavka je razmatranje razliitih faza socijalnog dijaloga -
planiranje, pokretanje, provedbu, nadzor i evaluaciju; i svih djelatnosti
povezanih sa svakom fazom.

Razvijen socijalni dijalog smatra se stabilizirajuim faktorom, nunim za

ekonomski i socijalni napredak drave. Vaan je za razvoj i napredak
hrvatskog prometnog sektora te njegovo uklapanje unutar jedinstvenog
europskog prometnog podruja.

Nema nikakve dvojbe da je od kljune vanosti postojanje mehanizama i

instituta koji e na najvioj razini omoguiti suradnju i sporazumijevanje
Vlade i razliitih interesnih skupina; u ovom sluaju sindikata i
poslodavaca.

Prema Meunarodnoj organizaciji rada (ILO), uinkovito provoenje politike

ekonomskog i socijalnog razvoja zahtijeva tri instrumenata dobre "uprave",
odnosno socijalni dijalog, inspekciju rada i ekonomsku politiku.

2
Meutim, socijalni dijalog dio je industrijskih odnosa koji kao sustav ne
mogu biti uspostavljeni naredbom nego zahtijevaju bottom up razvoj.
Dakle inicijativa mora potei odozdola, od socijalnih partnera radnika i
poslodavaca.

U literaturi je mogue pronai mnotvo definicija socijalnog dijaloga, no

njegova uinkovitost se mjeri njegovim rezultatima. Uinkovit socijalni
dijalog osnova je za poboljanje razumijevanja, izgradnju povjerenja,
pokretanje inicijativa, postizanje sporazuma i razvoj konkretnih rezultata
koje imaju praktian znaaj za radnike i poslodavce, ukljuujui i
zajednike nastupe, dobru praksu, smjernice i kodeks ponaanja, okvir
djelovanja i ispregovarane sporazume.

Na europskoj razini, uinci socijalnog dijaloga su mjerljivi. Socijalni dijalog

u eljeznikom sektoru dovelo je do razvoja i pravno obvezujuih kao i
dobrovoljnih sporazuma izmeu socijalnih partnera.
U priopenju Europske komisije navedeno je jak socijalni dijalog je
zajednika znaajka u onim zemljama u kojima su se trita rada
pokazala otpornijima na krizu.

Suradnja, meusobno razumijevanje i povjerenje meu socijalnim

partnerima temeljni je preduvjet za uspjeno prevladavanje gospodarske
krize i provedbu reformi te razvoj socijalno-trinog gospodarstva.

Uinkovita suradnja socijalnih partnera je strukturirana i odreeni su jasni

kriteriji o ukljuivanju sindikata u dijalog u prvom redu ostvarivanjem
dugoronih mehanizama savjetovanja umjesto ad hoc suradnje.

Potekoe u praksi socijalnog dijaloga u transportnom sektoru

Hrvatske
U Hrvatskoj sektorska razina nije poluila znatan interes meu socijalnim
partnerima. Sektorski odbori za socijalni dijalog osnivani su uglavnom na
inicijativu ministarstva umjesto da su nastala posljedicom iskazanog
interesa poslodavaca i sindikata u odreenom sektoru. Dio tako naopako
osnovanih sektorskih odbora nije zaivio i postoji samo na papiru.
Problemi se oituju prvenstveno kroz nepostojanje razvijene kulture
kvalitetnog dijaloga. Ukoliko ne postoji propisana obveza nastoji se izbjei
meusobni dijalog. Rezultati dijaloga iskljuivo ovise o trenutno
izgraenim pozicijama pa se socijalni dijalog uglavnom svodi na metode
pritiska prilikom kolektivnog pregovaranja. Na socijalni dijalog utjecao je i
Zakon o reprezentativnosti koji je omoguio potpisivanje Kolektivnih
ugovora i samo jednom od vie reprezetativnih sindikata.
Dobar socijalni dijalog ne oituje se u formalnom potivanju zakonskih
odredbi, nego u stvarnom potivanju procedure. Izraditi gotov dokument,
strategiju, plan i program i uputiti socijalnom partneru na osmodnevno

3
savjetovanje nipoto nije dokaz postojanja socijalnog dijaloga. Iskreno
voenje dijaloga znaio bi pravovremno iskazati namjeru kako bi se
socijalni partner mogao pripremiti za aktivno sudjelovanje u savjetovanju.
Na nacionalnoj razini, socijalni partneri moraju biti konzultirani u glavnim
trenucima izrade nacionalnih programa no pri tom znaajnu ulogu ima
pitanje kapaciteta socijalnih partnera. Zakon i u ovom sluaju propisuje
najkrae vrijeme potrebno za savjetovanje, no na socijalnim je partnerima
dogovoriti elemente procedure koja e pri donoenju vanih akta koji
utjeu na poloaj radnika osigurati stvarno uee partnera prije
donoenja i potom odgovornu implementaciju na odbostranu korist i
uspjeh poduzea.
Veliki problem proizlazi i iz stava koji sugerira da je analiza pravno-
institucionalnog okvira supstitut za analizu realnog stanja. Odgovori Vlade
RH na upitnik Europske komisije u podruju socijalnog dijaloga sugeriraju
takvu, potpuno nerealnu sliku: razvijen je politiko-institucionalni okvir
socijalnog dijaloga dakle: socijalni dijalog je u Hrvatskoj na primjerenoj
razini (Ministarstvo europskih integracija, 2003.)!!! Ni dvanaest godina
kasnije socijalno partnerstvo nije u praksi razvilo svoju stvarnu
uinkovitost.
Okrugli stol, uvod u sektorski dijalog u eljeznikom prometu

Pod visokim pokroviteljstvom tadanjeg Predsjednika RH i uz

pokroviteljstvo Meunarodne organizacije rada u listopadu 2011. u
Novinarskom domu odran je okrugli stol na kojem su socijalni partneri u
sektoru prometa po prvi put javnosti predstavili plan rada bipartitnih
sektorskih vijea za socijalni dijalog u cestovnom, eljeznikom, zranom i
pomorskom te kopnenom vodenom prometu.

Premda se Hrvatska esto istie kao pozitivan primjer ukljuivanja

socijalnih partnera i ostalih organizacija civilnog drutva u radne grupe
temeljna primjedba u izvjeima Europske komisije, kada je u pitanju
socijalni dijalog u RH prije pristupanja u puno lanstvo EU, odnosila se na
nepostojanje sektorskih vijea.
Stoga je na redovitom zajednikom sastanku predsjednika Vlade RH i
suradnika s predstavnicima HUP-a i sindikalnih sredinjica, odranom 5.
rujna 2008. zakljueno da e predstavnici HUP-a i sindikalnih sredinjica, u
suradnji sa svojim udrugama, intenzivirati aktivnosti na institucionalizaciji
sektorskog socijalnog dijaloga i osnivanju sektorskih vijea.
Prva sektorska vijea osnovana su tek 2010. za sektor tekstila, obue, koe
i gume i za sektor umarstva i drvne industrije. Aktivnosti na osnivanju
stale su do prosinca 2011. godine kada je osnovano vijee za sektor
cestovnog prometa, a 30. svibnja 2012. godine na inicijativu resornog
ministarstva osnovano je vijee za eljezniki sektor, a do kraja godine i za
turizam i za graditeljstvo.

4
Na alost, Socijalno vijee za eljezniki sektor ne djeluje jer poslodavci ni
nakon etiri godine nisu pristupili utvrivanju novog sastava Socijalnog
vijea. Na strani poslodavca ne postoje relevantni predstavnici u
Socijalnom vijeu s obzirom na injenicu da je H Holding d.o.o. prestao
postojati i da je potrebno izvriti nova imenovanja predstavnika
poslodavca za tri novoformirana neovisna poduzea: H Infrastrukturu
d.o.o., H Putniki prijevoz d.o.o. i H Cargo d.o.o.
Obzirom na opsenu pojavu socijalnog dumpinga u prijevoznom sektoru
Europe i na pogoravanje radnih uvjeta kao modela za poveanje
konkurentnosti poduzea postojei model socijalnog dijaloga mora prerasti
u novu kvalitetu dijaloga u kojem socijalni partneri ravnopravno sudjeluju u
oblikovanju, primjeni, nadzoru i vrednovanju javnih politika, na dobrobit
svih slojeva hrvatskog drutva.
Premda su potpisnici Sporazuma o osnivanju Socijalnog vijea za sektor
eljeznikog prometa u Hrvatskoj izrazili volju i spremnost poticati sve
oblike suradnje izmeu socijalnih partnera na svim razinama u cilju
poticanja gospodarskog rasta i poboljanja uvjeta rada i ivota radnika,
kao i jaanja kapaciteta socijalnih partnera za djelatno sudjelovanje u
socijalnom dijalogu, svega nekoliko mjeseci od osnutka onemoguen je
rad Vijeu koje je osnovano osobito radi:
predlaganja promjena propisa u cilju poveanja konkurentnosti na
naelima odriva razvoja i zatite okolia
jaanje kolektivnog pregovaranja na razini sektora
utvrivanje minimalnih standarda u sektoru
predlaganja mjera u cilju unapreivanja razine funkcionalnosti i
sigurnosti eljeznikog prometa
unaprjeivanja sposobnosti predvianja i upravljanja onim
promjenama koje su relevantne za drutveno odgovorno poslovanje
praenja stanja u sektoru te savjetovanja o pitanjima kao to su
sektorski plan za poveanje konkurentnosti, politika zapoljavanja,
politika obrazovanja, industrijska politika
sudjelovanja u oblikovanju obrazovnih programa i redefiniranja uloge
institucija potrebnih poslodavcima i sindikatima, kako bi se osigurala
edukacija radne snage sukladno potrebama gospodarstva kao i
radnicima radi podizanja njihove zapoljivosti i prilagodljivosti te
verificiranja oblika osposobljavanja ostvarivanjem kojih e se
premostiti razdoblje u kojem javne obrazovne institucije trebaju
provesti potrebne reforme,
definiranje onih informacija i statistikih pokazatelja koji se moraju
redovito dostavljati socijalnim partnerima (organizacijama
poslodavaca i sindikatima), na ravnopravnoj osnovi, kako bi socijalni
partneri mogli izgraivati svoje kapacitete za voenje socijalnog
dijaloga i odgovorno obavljati svoje zadae.

Svojim tematskim opredjeljenjem vijee je stvorilo poetne pretpostavke

za voenje sektorskog socijalnog dijaloga koji se treba odvijati po pitanjima

5
kao to su sigurnost i zdravlje na radu, struno osposobljavanje, razvoj
dodatnih vjetina, jednakih mogunosti, mobilnosti, drutvene
odgovornosti, uvjeta rada, odrivog razvoja, itd

U 2012. godini radni program bio je usmjeren na znaajna podruja kao to

su:
Strateki razvoj eljeznikog prometa ( nova strategija razvoja
eljeznikog prometa i ukupna strategija razvoja prometa,
pokretanje novog investicijskog ciklusa ulaganja u infrastrukturu i
prometna sredstva)
Restrukturiranje eljeznice podjela eljeznice, eljeznki fond
Utvrivanje minimalnih standarda u sektoru
Ulaganje u ljudske resurse u eljeznikom prometu ( priprema
materijala za projekt koji bi se aplicirao za EU fondove)
Izrada kodeksa profesionalizacije rukovodeih slubi javnih poduzea
u prometu ( depolitizacija i podizanje kvalitete upravljanja
eljeznikim sustavom )
Implementacija Okvirnog sporazuma o stresu povezanom s radom
(produkt EU soc. partnerstva)

Kontinuirani pad prometa putnika i roba, stanje infrastrukture i s tim

povezane brzine vlakova, izvjea dravnih nadzornih institucija o upitnom
poslovanju, negativna kadrovska selekcija, brojni sudski radni sporovi,
prosvjedi i trajkovi, liberalizacija sektora koja zbog neureenih minimalnih
radnih standarda potencijalno vodi do socijalnog dumpinga, dovoljno
govori o nunosti uspostavljanja sektorskog dijaloga i uinkovitog
socijalnog partnerstva.

Socijalni dijalog moe biti snaan instrument za zajedniko rjeavanje

problema kako bi se razrijeila neslaganja u podruju radnih odnosa prije
nego to dovedu do sukoba i tetnih posljedica za bilo koju stranu.

Prednosti socijalnog dijaloga kroz postizanje kompromisa ili usuglaavanje

interesa te sklapanje sporazuma odavno su prepoznate u zemljama
Zapadne Europe.

Uinkovit socijalni dijalog moe poduzeima i zaposlenicima osigurati

stabilnu okolinu za napredak i razvoj. Europski lideri prihvatili su rezultate
brojnih studija koje pokazuju da djelotvorno obnovljeno partnerstvo za
rast zahtijeva aktivni doprinos i odgovornost socijalnih partnera (EP
2006).

Jaanje socijalnog dijaloga i partnerstva izmeu poslodavaca i sindikata

logian je cilj no teko ostvariv ako obje strane ne rade na napoboljanju
meusobnih odnosa. lanovima organizacija sindikata i poslodavaca nuno

6
je omoguiti upoznavanje s konkretnim primjerima socijalnih sporazuma i
relevantnih kolektivnih ugovora te ih poduiti komunikacijskim tehnikama i
organizacijskim vjetinama i vjetinama pregovaranja u cilju daljnjeg
jaanja socijalnog dijaloga, nunog za postizanje dugoronog prosperiteta i
socijalnog mira.

Neophodno je jaati uinkovit utjecaj socijalnih partnera u politikama i

procesu donoenja odluka.

Sindikalna strana snosi dio krivnje

Brojni poslodavci jo uvijek teko prihvaaju injenicu da predstavnici

radnitva zajedno s predstavnicima poslodavca imaju vanu ulogu u
socijalnom i ekonomskom upravljanju radnim odnosima, poevi od
definiranja razine plaa, uvjeta rada, zatite na radu pa do cjeloivotnog
obrazovanja.

Socijalni partneri imaju najbolje znanje i iskustvo o stvarnom stanju,

poslovanju, zapoljavanju i socijalnoj situaciji u sektoru i poduzeima u
kojima djeluju. Njihovo savjetovanje uz razmjenu informacija i prijedloga
moe poboljati upravljanje u socijalnim i radnim odnosima.

Organizirani radnici ukljuili su se u sindikalne udruge i ovlastili svoje

predstavnike voditi dijalog sa socijalnim partnerima ovlatenim
predstavnicima poslodavca s ciljem postizanja koristi za svoje lanove.
Socijalni partneri ovlateni su pregovarati i sklapati kolektivne ugovore i
sporazume. Upravo zbog te injenice nezaobilazna je odgovornost
sindikata za kvalitetu odnosa u socijalnom partnerstvu kada je u pitanju
radnika strana.

Porazna je injenica da se znaajna koliina energije i vremena gubi na

meusindikalno trvenje. S jedne strane imamo sindikate svjesne da na
snagu radnike strane utjee brojnost i organiziranost lanova unutar
sindikata koji nastoje okrupniti sindikalnu scenu u eljeznikom sektoru, a
s druge strane imamo radnike predstavnike koji zagovaraju usitnjavanje i
cjepkanje sindikata.

Razjedinjenost sindikata pogodovalo je slabljenju socijalnog dijaloga na

svim razinama.

Zbog zanemarivanja vanosti socijalnog dijaloga i izostanka dogovora

sporna pitanja se ili rjeavaju politikom voljom drave ili jednostranim
aktima uprave poduzea to dovodi do naruavanja partnerskih odnosa i
otpora u provedbi.

7
Sindikati nemaju to traiti u procesu restrukturiranja. Kad se usvoji plan
restrukturiranja, sindikati e moi sudjelovati u postupku implementacije,
izjavio je bivi hrvatski ministar u Ministarstvu pomorstva, prometa i
infrastrukture.

Kako je mogue da ministar navodi i primjenjuje stavove kojim od

socijalnih partnera oekuje odgovornost u primjeni plana u donoenju
kojeg nisu sudjelovali i koji su opreni aktualnoj europskoj politici u sferi
socijalnih i radnih odnosa? Izgledno objanjenje je da zbog razjedinjenost
sindikati nemaju dovoljno snage izvriti pritisak na poslodavce i dravu.

Sindikatima je zacijelo nova dunost, nakon pomirbe unutar vlastitih

redova, suprotstaviti se negativnim trendovima koji prate promjene u
zapoljavanju, glavnom obiljeju novonastajueg sektora usluga,
povremenog i privremenog rada, rada preko agencija i drugim izazovima
vezanim uz rad, kao to je modernizacija trita rada, fleksigurnost,
vjetine, kvaliteta rada i pravo na dostojanstven rad osobito u trenutnom
kontekstu sve vee uloge privatnog sektora.

Tijekom pregovora o sklapanju kolektivnih ugovora i sporazuma socijalni

partneri mogu pozvati svoje lanstvo na odreene industrijske akcije ili ih
obvezati na socijalni mir i upravo te injenice razlikuju socijalno
partnerstvo od civilnog partnerstva, socijalni dijalog od civilnog dijaloga.

Politika EU u prilog jaanju socijalnog dijaloga

Uinkovit sektorski socijalni dijalog neophodan je za razvoj eljeznikog

sektora i poboljanje uvjeta rada za zaposlenike poduzea.

Od poetka gospodarske i financijske krize i posljedino, dravnih

intervencija u podruju politike plaa u sklopu kriznih mjera, socijalni je
dijalog je sve ugroeniji dodatno oslabljen uslijed rasprene sindikalne
scene i smanjivanja prostora za pregovore. S obzirom na injenicu da su
drave lanice u kojima je socijalno partnerstvo najjae bile i najuspjenije
u prevladavanju krize, Europska komisija je u studenom 2014. odluila
ponovno pokrenuti i ojaati dijalog sa socijalnim partnerima, osobito u
novom sustavu gospodarskog upravljanja, kao preduvjet za funkcioniranje
europske socijalne trine ekonomije. Danas on ima nezamjenljivu ulogu u

8
jaanju gospodarskog upravljanja i izgradnji ekonomske unije. Za Europsku
komisiju, sudjelovanje socijalnih partnera od vitalne je vanosti za uspjeh
strategije Europa 2020, strategije EU za postizanje pametnog, odrivog i
ukljuivog rasta. Ova tri prioriteta koji se meusobno podupiru trebali bi
pomoi EU i dravama lanicama da postignu visoke razine zaposlenosti,
produktivnosti i socijalne kohezije.

U nekim podrujima postoji potreba da se krene naprijed. Konkretno,

Europska socijalna dimenzija morao biti zavrena. Komisija e predstaviti
svoje prijedloge osnovnog paketa socijalnih prava u proljee 2016. To e
biti socijalni ciljevi koji ne mogu biti smanjeni, a koji e utrti put za vee
usklaivanje trita rada u Europi. Konkretno, predsjednik Juncker je
branio ugovor na neodreeno vrijeme, koji bi trebao biti norma za ugovore
o radu, jer, kako je rekao, "naravno tvrtke trebaju predvidljivost, ali i
radnici takoer".

Europski model se ne gradi na nesigurnom radu. Socijalni dijalog je

esencijalan. Nesiguran oblik radnog odnosa uz ugovor na odreeno je
sada pravilo, a trebao je biti iznimka. Nije kriva trina ekonomija za
vrijeme krize nego fleksibilizacija. S tim treba stati. Vidimo do ega dolazi
kad nema pravila. ustvrdio je Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske
komisije.

Vano je i treba ukljuiti socijalne partnere u koordinaciju ekonomske

politike i trita rada naglasio je i Martin Schulz, predsjednik Europskog
parlamenta na 13. kongresu Europske konfederacije sindikata.

Izjave u prilog potrebe oivljavanja razvoja socijalne Europe i jaanja

socijalnog dijaloga koje dolaze iz najviih europskih institucija izbijaju
antisocijalne argumente esto koritene na nacionalnim razinama, naroito
u zemljema centralne i istone Europe. Europska politika, posebno trino
natjecanje i mjere tednje esto se na nacionalnim i razinama poduzea
koristilo kao alat za iskljuivanje socijalnih partnera iz procesa
suodluivanja i savjetovanja.

9
 Izgradnja kapaciteta socijalnih partnera za uinkovitost
socijalnog dijaloga

Za izgradnju vlastitih kapaciteta odgovorni su socijalni partneri. Seminari,

programi usavravanja i studijski posjeti u organizaciji meunarodnih
sindikalnih federacija, meunarodnih sindikalnih instituta, meunarodnih
zaklada i Europskog socijalnog fonda nesumnjivo e pospjeiti jaanje
strukture socijalnih partnera i njihove pregovarake sposobnosti. S druge
strane javne vlasti odgovorne su za izgradnju kapaciteta radne
administracije.

Postojei model socijalnog dijaloga mora prerasti u novu kvalitetu dijaloga

u kojem organizacije poslodavaca i sindikata ravnopravno sudjeluju u
oblikovanju nacionalne politike i razvojnog programa osiguravajui da
takva politika i program budu prikladni, poteni i zakoniti.

Na nacionalnim razinama socijalni partneri imaju zadatak implementirati

europske sporazume rezultate europskog socijalnog dijaloga. To zahtijeva
dodatne kompetencije i poticanje razvoja kapaciteta socijalnih partnera na
nacionalnom nivou, veu interakciju izmeu razliitih nivoa, ukljuujui
industrijske odnose i umreavanje svih dionika civilnog sektora.

Na nacionalnoj razini upravo putem sektorskog socijalnog dijaloga mogue

je zajedniki implementirati europske sporazume i inicijative ili kreirati
nacionalne sporazume, pokrenuti inicijative pa i sklopiti kolektivni ugovor.

Europski socijalni partneri pregovarali su i potpisali tri okvirna sporazuma,

koja su pretoena u nacionalna zakonodavstva putem direktiva EU:

Roditeljski dopust (1995.)

Povremeni rad (1997.)
Rad na odreeno vrijeme (1999.)

Od tada su europski socijalni partneri zakljuili novu generaciju

samostalnih sporazuma u kojima socijalni partneri sami preuzimaju
odgovornost za primjenu mjera na nacionalnoj, sektorskoj i razini
poduzea:

10
 Europski okvirni sporazum o radu na daljinu (2002.)

Europski okvirni sporazum o stresu na radnom mjestu, (2004.)

Europski okvirni sporazum o uznemiravanju i nasilju na radnom

mjestu (2007.)

U sektoru eljeznice partneri su sklopili autonomni sporazum o europskoj

dozvoli za vozae koji izvravaju prekogranine interoperabilne usluge
(2004.),

Vijee EU je direktivom provelo sektorski sporazum o odreenim vidovima

radnih uvjeta mobilnih radnika upuenih u interoperabilne prekogranine
slube u eljeznikom sektoru (2005.)

Socijalni su partneri takoer usvojili okvire aktivnosti:

Okvir aktivnosti za razvoj cjeloivotnih kompetencija i kvalifikacija

(2002.)
Okvir aktivnosti o jednakosti spolova(2005.)
Europski okvirni sporazum o ukljuivim tritima rada (2010.)

"Socijalni aspekti i zatita osoblja na javnim natjeajima za usluge

eljeznikog javnog prijevoza i u sluaju promjene eljeznikog operatera"
- Zajedniko je miljenje ETF-CER 11. rujna 2013.
Zakljuno

Socijalni dijalog nije predodreen nego zahtijeva i politiku volju i okolinu

koja ga prihvaa. Kao preduvjet, mora se omoguiti predstavnicima i
radnika i poslodavaca da postoje i funkcioniraju jednako i uinkovito.

To poinje potivanjem temeljnih sloboda, prava na udruivanje i prava na

kolektivno pregovaranje reprezentativnih i nezavisnih udruga poslodavaca
i radnika, zdravom praksom industrijskih odnosa, funkcioniranjem uprave
za rad, ukljuujui i inspekcije rada, uz potovanje "socijalnih partnera",
podrazumijevajui pri tom kako udruge radnika tako i udruge poslodavaca,
kao i drugim graevnim elementima socijalnog dijaloga.
U mnogim konfliktnim situacijama i globalnim promjenama, socijalni
dijalog je dokazano snaan alat za stabilizaciju socijalnih odnosa. On moe
otvoriti put prema naprijed dovodei za stol gospodarske i drutvene
aktera i vladu.
Glavne trokove oko socijalnog dijaloga generiraju treninzi i vrijeme
potrebno za sudjelovanje u procesu. Socijalni dijalog zahtijeva znatna
ulaganja vremena, financijskih i ljudskih resursa svih socijalnih partnera.
Za socijalni dijalog, da bi bilo uinkovit osobito u kontekstu strukturne
prilagodbe, potrebno je izraditi plan razvoja ljudskih potencijala prepoznati

11
i pruiti svu potrebnu obuku za sve osobe koje sudjeluju u socijalnom
dijalogu. Takoer mora biti realan izraun vremena i resursa koji e morati
biti uloeni, kao i procjena odnosa potencijalnih trokova i koristi od
procesa.
Od socijalnih partnera se ne oekuje da napuste svoje vlastite ciljeve ili
misiju, nego da dodaju neto i postave novu ravnoteu izmeu vlastitih
interesa i interesa drugih dionika.
Ako se to ne uini, ili ako nije uspostavljeno jasno opravdanje za status
quo, onda bi to moglo ugroziti socijalni dijalog u kasnijoj fazi.

Sporna pitanja se moraju pratiti i vrednovati pravovremeno, na sustavnoj i

integriranog osnovi, a ne ih iznositi na vidjelo tempirano kada se proces
socijalnog dijaloga oteano odvija.

Da bi bio djelotvoran, socijalni dijalog treba biti sastavni dio

osnovne infrastrukture radnih odnosa i korporativnih politika
upravljanja ljudskim potencijalima u eljeznikom sektoru.
Socijalni dijalog najbolje funkcionira kao proces koji je u tijeku,
obuhvaajui sve razliite elemente razmjena informacija,
konzultacija i pregovora, a ne opcija kada se socijalni partneri
jednostavno pozivaju u vremenima krize i velikih strukturnih
promjena (ako i tada).

Katarina Mindum, mag. polit.

12