PITANJA ZA STRUNI ISPIT ZA

DIPLOMIRANE FIZIOTERAPEUTE
OSNOVE USTAVNOG SISTEMA
1. Daytonski mirovni sporazum Anex IV Ustav BiH
2. Predsjednitvo (sastav, nadlenosti)
3. Parlamentarna skuptina BiH (domovi, sastav, nadlenosti)
4. Vijee ministara (sastav i nadlenosti)
5. Ustav Federacije BiH temeljna naela
6. Parlament Federacije BiH, Vlada Federacije (domovi, sastav,
nadlenosti)
7. Vlada Federacije (sastav i nadlenosti)
8. Sudske vlasti u Federaciji BiH
ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZATITI ("Slubene novine Federacije BiH",
broj 46/10)
1. Drutvena briga za zdravlje na nivou Federacije BiH
2. Drutvena briga za zdravlje na nivou kantona, opine i poslodavca
3. Naela zdravstvene zatite
4. Pacijent i njegova prava
5. Zdravstvena djelatnost - nivoi
6. Primarna zdravstvena zatita (sadraj i provedba)
7. Specifina zdravstvena zatita (sadraj, provedba i financiranje)
8. Zdravstvena djelatnost na sekundarnom nivou (sadraj i provedba)
9. Javnozdravstvena djelatnost (sadraj i provedba)
10. Zdravstvene ustanove (osnivai, upravljaka i rukovodna funkcija)
11. Zdravstvene ustanove primarne zdravstvene zatite
12. Zdravstvene ustanove sekundarne zdravstvene zatite
13. Centar za fizikalnu rehabilitaciju
14. Zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici
15. Privatna praksa u zdravstvu
16. Nadzor u zdravstvu
17. Utvrivanje uzroka smrti i obdukcija
ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU ("Slubene novine Federacije
BiH" br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11 )
1. Vrste zdravstvenog osiguranja (obavezno, proireno i dobrovoljno)
2. Obavezno zdravstveno osiguranje (nositelji i prava iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja)
3. Osiguranici, ostvarivanje i zatita prava iz obaveznog zdravstvenog
osiguranja
4. Privremena sprijeenost za rad (bolovanja - duina i naknada
plae)
5. Osiguranje sredstava za obavezno zdravstveno osiguranje i
obaveznici osiguranja sredstava
6. Participacija u zdravstvu
PROPISI IZ RADNIH ODNOSA; MIROVINSKOG I INVALIDSKOG
OSIGURANJA
1. Ugovor o radu (vrste i sadraj)
2. Pripravnici
3. Nain prestanka ugovora o radu
4. Odmori i odsustva
5. Plae i naknade plae

1
6. Prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja
7. Mirovine

Pitanje 1.Deytonski mirocni sporazum Anex IV ustav BiH

USTAV BOSNE I HERCEGOVINE

PREAMBULA

na temelju postivanja ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti,

opredjeljeni za mir, pravednost, snosljivost i pomirbu,

uvjereni da demokratske ustanove vlasti i posteni postupci najbolje

uspostavljaju miroljubive odnose unutar pluralistickog drustva,

u zelji za promicanjem opce dobrobiti i gospodarskog rasta zastitom

privatne imovine i promicanjem trzisnog gospodarstva,

vodjeni ciljevima i nacelima Povelje Ujedinjenih naroda,

opredijeljeni za suverenitet, teritorijalnu cjelovitost i politicku neovisnost

Bosne i Hercegovine u skladu s medjunarodnim pravom,

odlucni da osiguraju puno postivanje medjunarodnog humanitarnog

prava,

nadahnuti Univerzalnom poveljom o ljudskim pravima, medjunarodnim

ugovorima o gradjanskim i politickim te ekonomskim, socijalnim i
kulturnim pravima, kao i Deklaracijom o pravima osoba koje pripadaju
nacionalnim ili etnickim, vjerskim i jezicnim manjinama, te drugim
instrumentima o ljudskim pravima,

pozivajuci se na Temeljna nacela dogovorena u Zenevi 8. rujna 1995, te u

New Yorku 26. rujna 1995.

Bosnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (zajedno s ostalima), te gradjani

Bosne i Hercegovine ovime odredjuju da Ustav Bosne i Hercegovine bude:

2
 lanak 1. Bosna i Hercegovina

(1) Kontinuitet. Republika Bosna i Herzegovina, cije ce sluzbeno ime od sada

biti "Bosna i Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje prema
medjunarodnom pravu kao drzava, uz prilagodbu njezina unutarnjeg ustroja
prema ovdje sadrzanim odredbama te unutar njezinih medjunarodno priznatih
granica. Ona ostaje clanica Ujedinjenih naroda te kao Bosna i Hercegovina
moze zadrzati ili zatraziti clanstvo u organizacijama u sklopu sustava
Ujedinjenih naroda i drugim medjunarodnim organizacijama.

(2) Demokratska nacela. Bosna i Hercegovina demokratska je drzava koja

funkcionira na nacelima pravne drzave te ima slobodne i demokratske izbore.

(3) Sastav. Bosna i Hercegovina sastoji se od dva entiteta, Federacije Bosne i

Hercegovine i Republike Srpske (u daljnjem tekstu "entiteti").

(4) Kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi. Kretanje po cijeloj Bosni i

Hercegovini slobodno je. Bosna i Hercegovina i entiteti nece ometati punu
slobodu kretanja za osobe, robu, usluge i kapital u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Niti jedan od entiteta nece uspostavljati kontrole na granicnim crtama izmedju
entiteta.

(5) Glavni grad. Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo.

(6) Znakovlje. Bosna i Hercegovina imat ce znakovlje kakvo utvrdi njezina

Parlamentarna skupstina te potvrdi Predsjednistvo.

(7) Drzavljanstvo. Postoji drzavljanstvo Bosne i Hercegovine koje ce regulirati

Parlamentarna skupstina, te drzavljanstvo svakog od entiteta koje ce regulirati
svaki od entiteta, pod uvjetom:

(a) da su svi drzavljani bilo kojega od entiteta time i drzavljani Bosne i

Hercegovine.
(b) da se nijednoj osobi ne uskrati drzavljanstvo Bosne i Hercegovine ili
nekog od entiteta na proizvoljan nacin ili pak tako da ostane bez
drzavljanstva. Ni jednoj osobi nece se uskratiti drzavljanstvo Bosne i
Hercegovine ili nekog od entiteta na osnovi spola, rasne pripadnosti, boje
koze, jezika, vjere, politickog ili drugog misljenja, nacionalnog ili
socijalnog podrijetla, pripadnosti nacionalnoj manjini, vlasnistva,
rodjenja ili drugog statusa.
(c) Sve osobe koje su bile drzavljani Republike Bosne i Hercegovine
neposredno prije stupanja na snagu ovoga Ustava drzavljani su Bosne i
Hercegovine. Drzavljanstvo osoba koje su naturalizirane nakon 6. travnja

3
 1992. a prije stupanja na snagu ovoga Ustava regulirat ce Parlamentarna
skupstina.
(d) Drzavljani Bosne i Hercegovine mogu imati i drzavljanstvo druge
drzave, pod uvjetom da o tome postoji bilateralni sporazum, odobren od
strane Parlamentarne skupstine u skladu s Clankom 4.(4)(d), izmedju
Bosne i Hercegovine i odnosne drzave. Osobe s dvojnim drzavljanstvom
mogu glasovati u Bosni i Hercegovini i entitetima samo ako im je
prebivaliste u Bosni i Hercegovini.
(e) Drzavljanin Bosne i Hercegovine u inozemstvu uziva zastitu Bosne i
Hercegovine. Svaki od entiteta moze izdavati putovnice Bosne i
Hercegovine svojim drzavljanima onako kako to utvrdi Parlamentarna
skupstina. Bosna i Hercegovina moze izdati putovnice drzavljanima
kojima nisu izdane putovnice od strane nekog od entiteta. Postojat ce
sredisnja evidencija svih putovnica koje izdaju entiteti i Bosna i
Hercegovina.

lanak 2. Ljudska prava i temeljne slobode

(1) Ljudska prava. Bosna i Hercegovina i oba entiteta osiguravaju najvisu

razinu medjunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda. U tu svrhu
postojat ce Komisija za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, kako stoji u
Aneksu 6 Opceg okvirnog sporazuma.

(2) Medjunarodni standardi. Prava i slobode odredjeni u Europskoj

konvenciji za zastitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te njezinim Protokolima
izravno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prvenstvo pred svim
drugim zakonodavstvom.

(3) Popis prava. Sve osobe unutar podrucja Bosne i Hercegovine uzivaju
ljudska prava i temeljne slobode iz gornjeg stavka (2), koje ukljucuju:

(a) Pravo na zivot.

(b) Pravo na nepodvrgavanje mucenju, nehumanom ili ponizavajucem
postupku ili kazni.
(c) Pravo osobe da ne bude drzana u ropstvu ili potcinjenosti ili da
obavlja prisilni ili obvezatni rad.
(d) Prava na slobodu i sigurnost licnosti.
(e) Pravo na posteno sudjenje u gradjanskim i krivicnim predmetima, te
druga prava u svezi s krivicnim postupcima.
(f) Pravo na privatni i obiteljski zivot, dom i postu.
(g) Slobodu misljenja, savjesti i vjere.
(h) Slobodu izrazavanja.
(i) Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruzivanja s drugima.
4
 (j) Pravo na zakljucenje braka te osnivanje obitelji.
(k) Pravo na imovinu.
(l) Pravo na obrazovanje.
(m) Pravo na slobodu kretanja i prebivalista.

(4) Nediskriminacija. Uzivanje prava i sloboda iz ovoga clanka ili

medjunarodnih sporazuma popisanih u Dodatku I ovoga Ustava osigurava se
svim osobama u Bosni i Hercegovini, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi
poput spola, rase, boje koze, jezika, vjere, politickog ili drugog misljenja,
nacionalnog ili socijalnog podrijetla, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine,
rodjenja ili drugog statusa.

(5) Izbjeglice i prognanici. Sve izbjeglice i prognanici imaju se pravo

slobodno vratiti svojim domovima. Oni u skladu s Aneksom 7 Opceg okvirnom
sporazumu imaju pravo na povrat imovine koje su bili liseni tijekom
neprijateljstava od 1991. te da im se naknadi ona imovina koja im se ne moze
vratiti. Svaka obveza ili izjava u svezi s takvom imovinom preuzeta ili dana pod
prinudom nevazeca je i nistavna.

(6) Provedba. Bosna i Hercegovina te svi sudovi, ustanove, vladina tijela, kao i
posredna tijela kojima upravljaju entiteti ili se istima upravlja unutar entiteta,
primjenjuju i postuju ljudska prava i temeljne slobode iz gornjeg stavka (2).

(7) Medjunarodni sporazumi. Bosna i Hercegovina ostaje ili postaje strankom

medjunarodnih sporazuma popisanih u Dodatku I ovoga Ustava.

(8) Suradnja. Sva nadlezna tijela u Bosni i Hercegovini suradjivat ce i osigurati

neogranicen pristup:
svim medjunarodnim mehanizmima za pracenje stanja ljudskih prava
uspostavljenima za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim tijelima ustanovljenima od
strane bilo kojega od medjunarodnih sporazuma navedenih u Dodatku I ovome
Ustavu; Medjunarodnom sudu za ratne zlocine na prostoru bivsu Jugoslaviju (te
ce se osobito pokoravati nalozima izdanima na temelju clanka 29. Statuta toga
suda); kao i svim drugim organizacijama kojima mandat u svezi ljudskih prava
ili humanitarnog prava dodijeli Vijece sigurnosti Ujedinjenih naroda.

lanak 3. Nadleznosti i odnosi izmedju ustanova Bosne i Hercegovine i

entiteta

(1) Nadleznosti ustanova Bosne i Hercegovine. Slijedeca pitanja spadaju u

nadleznost ustanova Bosne i Hercegovine:

(a) Vanjska politika.

5
 (b) Vanjskotrgovinska politika.
(c) Carinska politika.
(d) Monetarna politika kao sto je navedeno u Clanku 7.
(e) Financiranje ustanova te medjunarodnih obveza Bosne i
Hercegovine.
(f) Politika u svezi s pitanjem useljavanja, izbjeglica i azila.
(g) Medjunarodna provedba krivicnog prava te provedba krivicnog prava
izmedju entiteta, ukljucujuci odnose s Interpolom.
(h) Osnivanje i upravljanje zajednickim kapacitetima/sredstvima.
(i) Reguliranje prometa izmedju entiteta.
(j) Kontrola zracnog prometa.

(2) Nadleznost entiteta.

(a) Entiteti imaju pravo osnivati posebne paralelne odnose sa susjednim

drzavama u skladu sa suverenitetom i teritorijalnom cjelovitoscu Bosne i
Hercegovine.
(b) Svaki od entiteta pruzit ce svu potrebnu pomoc vladi Bosne i
Hercegovine kako bi joj se omogucilo izvrsavanje medjunarodnih obveza
Bosne i Hercegovine, s time da za financijske obveze koje jedan od
entiteta preuzme bez privole onog drugog prije izbora Parlamentarne
skupstine i Predsjednistva Bosne i Hercegovine odgovara odnosni entitet,
osim ako je preuzimanje te obveze bilo neophodno za nastavljanje
clanstva Bosne i Hercegovine u nekoj medjunarodnoj organizaciji.
(c) Entiteti ce na podrucjima pod svojom nadleznoscu osigurati sigurno
okruzje za sve osobe putem civilnih ustanova za provedbu zakona koje ce
djelovati u skladu s medjunarodno priznatim standardima te postivati
medjunarodno priznata ljudska prava i temeljne slobode iz gornjeg
Clanka 2., kao i putem drugih mjera prema potrebi.
(d) Svaki od entiteta takodjer moze sklapati sporazume s drzavama i
medjunarodnim organizacijama uz privolu Parlamentarne skupstine.
Parlamentarna skupstina moze zakonom precizirati da za odredjene vrste
sporazuma nije potrebna takva privola.

(3) Zakonodavstvo i nadleznosti entiteta i ustanova.

(a) Sve vladine funkcije i ovlasti koje se u ovome Ustavu izricito ne

dodjeljuju ustanovama Bosne i Hercegovine, bit ce one koje postoje u
entitetima.
(b) Entiteti i bilo koja njihova jedinica u cijelosti ce se pokoravati ovom
Ustavu, koji zamjenjuje medjusobno nespojive odredbe zakonodavstva
Bosne i Hercegovine te ustava i zakona entiteta, kao i odlukama ustanova
Bosne i Hercegovine. Opca nacela medjunarodnog prava sastavni su dio
6
 zakonodavstva Bosne i Hercegovine i entiteta.

(4) Uskladjivanje. Predsjednistvo moze odluciti da olaksa uskladjivanje

izmedju entiteta glede pitanja koja nisu u nadleznosti Bosne i Hercegovine
prema odredbama ovoga Ustava, osim kad neki od entiteta tome prigovori u
bilo kojemu konkretnom slucaju.

(5) Dodatne odgovornosti.

(a) Bosna i Hercegovina preuzima odgovornost u drugim pitanjima o

kojima se sloze entiteti; koja su utvrdjena u aneksima 5 do 8 Opceg
okvirnog sporazuma; ili pak koja su neophodna za ocuvanje suvereniteta,
teritorijalne cjelovitosti, politicke nezavisnosti, i medjunarodnog
subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu s diobom odgovornosti
medju institucijama Bosne i Hercegovine. Prema potrebi se za
ostvarivanje takvih odgovornosti mogu osnivati dodatne institucije.
(b) U roku od sest mjeseci od stupanja ovoga Ustava na snagu, entiteti ce
zapoceti pregovore glede ukljucivanja drugih pitanja, ukljucujuci
koristenje energetskih resursa i zajednicke gospodarske projekte, u
odgovornosti ustanova Bosne i Hercegovine.

Pitanje 3. lanak 4. Parlamentarna skupstina

Parlamentarna skupstina ima dva doma: Dom naroda i Zastupnicki dom.

(1) Dom naroda. Dom naroda ima 15 poslanika, od toga dvije trecine iz
Federacije (pet Hrvata i pet Bosnjaka) i jedna trecina iz Republike Srpske (pet
Srba).

(a) Hrvatske i bosnjacke poslanike iz Federacije odabiru hrvatski

odnosno bosnjacki zastupnici Zastupnickog doma Federacije. Poslanike
iz Republike Srpske odabire Narodna skupstina Republike Srpske.
(b) Devet clanova Doma naroda tvore kvorum, pod uvjetom da su
nazocna najmanje tri bosnjacka, tri hrvatska i tri srpska poslanika.

(2) Zastupnicki dom. Zastupnicki dom sastoji se od 42 clana, od kojih su dvije

trecine izabrane s podrucja Federacije, a jedna trecina s podrucja Republike
Srpske.

(a) Zastupnici Zastupnickog doma izravno se biraju u njihovu entitetu u

skladu s izbornim zakonom kojega usvoji Parlamentarna skupstina.
Medjutim, prvi izbori odrzat ce se u skladu s Aneksom 3. Opceg
okvirnog sporazuma.

7
 (b) Vecina od ukupnog broja zastupnika izabranih u Zastupnicki dom
tvori kvorum.

(3) Postupci.

(a) Svaki od domova saziva se u Sarajevu najkasnije 30 dana nakon

njihova odabira ili izbora.
(b) Svaki od domova vecinom glasova usvaja svoj poslovnik te medju
svojim clanovima bira jednog Srbina, jednog Bosnjaka i jednog Hrvata
za predsjednika i dopredsjednike, uz rotiranje predsjednickog mjesta
izmedju te tri odabrane osobe.
(c) Za donosenje svih zakona potrebna je suglasnost oba doma.
(d) Sve odluke u oba doma donose se vecinom nazocnih koji pristupe
glasovanju. Poslanici i zastupnici potrudit ce se da u vecini bude
zastupljena najmanje jedna trecina glasova poslanika ili zastupnika s
podrucja svakog od entiteta. Ako to ne bude slucaj, predsjednik i
dopredsjednici sastaju se kao komisija i pokusavaju ishoditi suglasnost u
roku od tri dana nakon glasovanja. Ako to nastojanje ne urodi plodom,
odluke se donose vecinom glasova nazocnih clanova koji pristupe
glasovanju, pod uvjetom da glasovi protiv ne ukljucuju dvije trecine ili
vise poslanika ili zastupnika iz jednog ili drugog entiteta.
(e) Prijedlog odluke Parlamentarne skupstine moze se proglasiti stetnim
po vitalni interes bosnjackog, hrvatskog ili pak srpskog naroda od strane
vecine bosnjackih, hrvatskih ili pak srpskih poslanika odabranih u skladu
s gornjim stavkom (1)(a). Takvom prijedlogu odluke je za dobivanje
suglasnosti u Domu naroda potrebna vecina glasova nazocnih bosnjackih,
hrvatskih te srpskih poslanika koji pristupe glasovanju.
(f) Kad vecina bosnjackih, hrvatskih ili pak srpskih poslanika prigovori
pozivanju na stavak (e), predsjednik Doma naroda odmah saziva
zajednicku komisiju od tri poslanika, prema odabiru bosnjackih,
hrvatskih i srpskih poslanika, radi razrjesenja toga pitanja. Ako to
komisija ne ucini u roku od pet dana, slucaj ce biti predan Ustavnom
sudu koji ce u ubrzanom postupku ocijeniti njegovu proceduralnu
regularnost.
(g) Predsjednistvo ili sam Dom mogu raspustiti Dom naroda, pod
uvjetom da odluku Doma o raspustanju odobri vecina koja ukljucuje
vecinu poslanika barem dva od tri naroda: Bosnjaka, Hrvata ili pak Srba.
(h) Odluke Parlamentarne skupstine ne stupaju na snagu prije
objavljivanja.
(i) Oba doma objavljuju cjelovitu evidenciju svojih rasprava te, osim u
iznimnim okolnostima u skladu s njihovim poslovnicima, raspravljaju
javno.

8
 (j) Poslanici i zastupnici ne odgovaraju krivicnopravno ni
gradjanskopravno za djela pocinjena u sklopu njihovih duznosti u
Parlamentarnoj skupstini.

(4) Ovlasti. Parlamentarna skupstina ima slijedece ovlasti:

(a) Prema potrebi donosi zakone radi provedbe odluka Predsjednistva ili
pak radi obavljanja nadleznosti Parlamentarne skupstine prema ovome
Ustavu.
(b) Odlucuje o izvorima i iznosima prihoda za funkcioniranje ustanova
Bosne i Hercegovine te podmirivanje medjunarodnih obveza Bosne i
Hercegovine.
(c) Odobrava proracun za ustanove Bosne i Hercegovine.
(d) Odlucuje o suglasnosti za ratifikaciju medjunarodnih ugovora.
(e) Odlucuje o ostalome sto je potrebno za obavljanje njezinih duznosti
ili pak duznosti koju na nju uzajamnim dogovorom prenesu entiteti.

Pitanje 2. lanak 5. Predsjednistvo

Predsjednistvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri clana: jednog Bosnjaka i

jednog Hrvata, od kojih je svaki izravno biran na podrucju Federacije, te jednog
Srbina izravno biranog na podrucju Republike Srpske.

(1) Biranje i trajanje mandata.

(a) Clanovi predsjednistva izravno se biraju u svakom entitetu (svaki

birac glasuje za popunjenje jednog mjesta u Predsjednistvu) u skladu s
izbornim zakonom kojega usvoji Parlamentarna skupstina. Medjutim,
prvi izbori odrzat ce se u skladu s Aneksom 3. Opceg okvirnog
sporazuma. Ispraznjeno mjesto u Predsjednistvu doticni ce entitet
popunjavati u skladu sa zakonom koji usvoji Parlamentarna skupstina.
(b) Clanovi Predsjednistva na prvim se izborima biraju na dvije godine;
na svim slijedecim izborima biraju se na cetiri godine. Clanovi
Predsjednistva mogu biti birani dvaput uzastopce, te potom cetiri godine
ne mogu biti ponovo birani.

(2) Postupci. (a) Predsjednistvo odredjuje vlastiti poslovnik, kojim se predvidja

odgovarajuce obavjestavanje o svim sastancima Predsjednistva.
(b) Clanovi Predsjednistva izmedju sebe imenuju Predsjednika. U prvome
mandatu Predsjednik ce biti onaj clan koji dobije najveci broj glasova. Potom
nacin odabira Predsjednika, rotacijom ili na neki drugi nacin, utvrdjuje
Parlamentarna skupstina u skladu s Clankom (4)(3).
(c) Predsjednistvo ce nastojati sve svoje odluke /odnosno one koje se ticu

9
pitanja iz Clanka 3.(1) (a) do (e)/ donositi konsenzusom. Te odluke pak,
podlozno doljnjem stavku (d), mogu donositi dva clana kad sva nastojanja da se
postigne konsenzus ostanu bez rezultata.
(d) Clan Predsjednistva koji se ne slaze s nekom odlukom Predsjednistva moze
je proglasiti stetnom po vitalni interes entiteta na podrucju kojega je izabran,
pod uvjetom da to ucini u roku od tri dana od donosenja odluke. Takve odluke
odmah se proslijedjuju Narodnoj skupstini Republike Srpske, ako je njezinu
stetnost izjavio clan s toga podrucja, odnosno bosnjackim poslanicima Doma
naroda Federacije, ako je stetnost izjavio bosnjacki clan, ili pak hrvatskim
poslanicima toga tijela, ako je stetnost izjavio hrvatski clan. Ako se odnosna
izjava potvrdi s dvije trecine glasova navedenih poslanika u roku od deset dana
nakon njezina proslijedjenja, osporena odluka Predsjednistva ne stupa na snagu.

(3) Ovlasti. Predsjednistvo ima ovlasti:

(a) Voditi vanjsku politiku Bosne i Hercegovine.

(b) Imenovati veleposlanike i druge medjunarodne predstavnike Bosne i
Hercegovine, od kojih najvise dvije trecine mogu biti odabrane s
podrucja Federacije.
(c) Predstavljati Bosnu i Hercegovinu u medjunarodnim i europskim
organizacijama i ustanovama, te zatraziti clanstvo u takvim
organizacijama i ustanovama kojih Bosna i Hercegovina nije clanica.
(d) Pregovarati o medjunarodnim ugovorima Bosne i Hercegovine,
opozivati ih te, uz suglasnost Parlamentarne skupstine ratificirati.
(e) Izvrsavati odluke Parlamentarne skupstine.
(f) Predlagati, na preporuku Vijeca ministara, godisnji proracun
Parlamentarne skupstine.
(g) Na zahtjev, a najmanje jednom godisnje, podnositi izvjesca
Parlamentarnoj skupstini o izdacima Predsjednistva.
(h) Prema potrebi uskladjivati se s medjunarodnim i nevladinim
organizacijama u Bosni i Hercegovini.
(i) Obavljati druge zadace koje se pokazu neophodnima za izvrsavanje
njegovih duznosti, koje mu dodijeli Parlamentarna skupstina ili pak o
kojima se dogovore entiteti.

Pitanje 4. (4) Vijece ministara. Predsjednistvo predlaze predsjednika Vijeca

ministara koji preuzima duznost nakon potvrde od strane Zastupnickog doma.
Predsjednik predlaze ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine, kao i
druge ministre prema potrebi, koji preuzimaju duznost nakon potvrde od strane
Zastupnickog doma.

(a) Predsjednik i ministri zajedno tvore Vijece ministara nadlezno za

ostvarivanje politike i odluka Bosne i Hercegovine na podrucjima
10
 navedenima u Clanku 3.(1), (4) i (5), te za podnosenje izvjesca
Parlamentarnoj skupstini (koje barem jednom godisnje ukljucuje izdatke
Bosne i Hercegovine).
(b) S podrucja Federacije moze biti imenovano najvise dvije trecine svih
ministara. Predsjednik predlaze i doministre (koji nisu iz istog
konstitutivnog naroda kao njihovi ministri) koji preuzimaju duznost
nakon potvrde od strane Zastupnickog doma.
(c) Vijece ministara podnosi ostavku ako mu Parlamentarna skupstina u
bilo koje doba izglasa nepovjerenje.

(5) Stalni odbor.

(a) Svaki clan Predsjednistva po sluzbenoj duznosti ima civilnu

nadleznost zapovijedanja oruzanim snagama. Niti jedan od entiteta nece
drugome entitetu prijetiti silom ili upotrijebiti silu protiv njega, te
oruzane snage jednog entiteta ni pod kakvim okolnostima nece ulaziti ili
se zadrzavati na podrucju drugog entiteta bez suglasnosti vlade ovoga
potonjeg te Predsjednistva Bosne i Hercegovine. Sve oruzane snage u
Bosni i Hercegovini imaju djelovati u skladu sa suverenitetom i
teritorijalnom cjelovitoscu Bosne i Hercegovine.
(b) Clanovi Predsjednistva odabiru Stalni odbor za vojna pitanja radi
uskladjivanja djelatnosti oruzanih snaga u Bosni i Hercegovini. Clanovi
Predsjednistva clanovi su Stalnog odbora.

lanak 6. Ustavni sud

(1) Sastav. Ustavni sud Bosne i Hercegovine ima devet clanova.

(a) Cetiri clana odabire Zastupnicki dom Federacije, a dva clana Narodna
skupstina Republike Srpske. Preostala tri clana odabire predsjednik
Europskog suda za ljudska prava nakon konzultacija s Predsjednistvom.
(b) Suci su istaknuti pravnici visokih moralnih kvaliteta. Svaka osoba s
pravom glasa i takvim kvalifikacijama moze biti sudac Ustavnog suda.
Suci koje odabere predsjednik Europskog suda za ljudska prava ne smiju
biti drzavljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje od susjednih drzava.
(c) Suci u prvome sazivu imenuju se na pet godina, osim ako ranije
podnesu ostavku ili budu s razlogom smijenjeni, konsenzusom ostalih
sudaca. Kod sudaca u prvome sazivu nema reizbora. Susljedno
imenovani suci obnasaju duznost dok ne navrse 70 godina zivota, ukoliko
prije ne podnesu ostavku ili budu s razlogom udaljeni konsenzusom
ostalih sudaca.
(d) Za imenovanja nakon isteka vise od pet godina od prvotnog
imenovanja sudaca, Parlamentarna skupstina moze zakonom odrediti
11
 drugaciji nacin odabira troje sudaca koje bira predsjednik Europskog
suda za ljudska prava.

(2) Postupci.

(a) Vecina svih clanova suda tvori kvorum.

(b) Sud usvaja vlastiti poslovnik vecinom svih clanova, rasprave su
javne, a odluke se obrazlazu i objavljuju.

(3) Nadleznost. (a) Ustavni sud ima iskljucivu nadleznost za razrjesavanje svih
ustavnih sporova izmedju entiteta ili pak izmedju Bosne i Hercegovine i jednog
ili oba entiteta, ili medju ustanovama Bosne i Hercegovine, ukljucujuci ali se ne
ogranicavajuci na pitanje:

Je li odluka nekog od entiteta da uspostavi posebne paralelne odnose s

nekom susjednom drzavom u skladu s Ustavom, ukljucujuci odredbe koje
se ticu suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Bosne i Hercegovine.

Je li bilo koja od odredbi ustava ili zakona nekog od dvaju entiteta u

skladu s Ustavom.

Postupak moze pokrenuti samo clan Predsjednistva, predsjednik Vijeca

ministara, predsjednik ili dopredsjednik bilo kojeg od dvaju domova
Parlamentarne skupstine, cetvrtina clanova bilo kojeg doma Parlamentarne
skupstine, ili pak cetvrtina bilo kojeg doma predstavnickog tijela nekog od
entiteta.
(b) Ustavni sud takodjer ima apelacionu nadleznost nad pitanjima u svezi s
ovim Ustavom glede presude bilo kojeg drugog suda u Bosni i Hercegovini.
(c) Ustavni sud nadlezan je za pitanja koja mu predoci bilo koji sud u Bosni i
Hercegovini glede toga je li neki zakon, o cijoj valjanosti ovisi odluka toga
suda, u skladu s ovim Ustavom, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i
temeljnim slobodama i njezinim Protokolima te sa zakonima Bosne i
Hercegovine; ili pak u svezi s postojanjem ili opcim dosegom vladavine
medjunarodnog prava u svezi s odlukom doticnog suda.

(4) Odluke. Odluke Ustavnog suda konacne su i obvezujuce.

lanak 7. Sredisnja banka

Sredisnja banka Bosne i Hercegovine jedina je ustanova za izdavanje novca i

monetarnu politiku u cijeloj Bosni i Hercegovini.

(1) Nadleznost Sredisnje banke utvrdjuje Parlamentarna skupstina Medjutim,

12
tijekom prvih sest godina nakon stupanja ovoga Ustava na snagu ona ne smije
odobravati kredite emisijom novca, vec u tom pogledu funkcionira kao odbor za
distribuciju novca; nakon toga roka Parlamentarna je skupstina moze ovlastiti i
za prvu zadacu.

(2) Prvi Upravni odbor Sredisnje banke sastoji se od guvernera, kojega imenuje
Medjunarodni monetarni fond nakon konzultacija s Predsjednistvom, i tri clana
koje imenuje Predsjednistvo, od kojih dva iz Federacije (jedan Bosnjak, jedan
Hrvat, koji dijele jedan glas) i jedan iz Republike Srpske, svi sa sestgodisnjim
mandatom. Guverner, koji nece biti drzavljanin Bosne i Hercegovine niti neke
od susjednih drzava, moze svojim glasom davati prevagu u odlukama Upravnog
odbora.

(3) Nakon prvog mandata, Upravni odbor Sredisnje banke Bosne i Hercegovine
sastojat ce se od pet osoba koje imenuje Predsjednistvo na sest godina. Taj
Odbor ce iz svojih redova izabrati guvernera na sest godina.

lanak 8. Financije

(1) Parlamentarna skupstina svake godine na prijedlog Predsjednistva usvaja

proracun koji obuhvaca izdatke potrebne za obavljanje poslova iz nadleznosti
ustanova Bosne i Hercegovine i podmirivanje medjunarodnih obveza Bosne i
Hercegovine.

(2) Ako se takav proracun ne usvoji u predvidjenom roku, privremeno ce se

koristiti proracun za prethodnu godinu.

(3) Federacija osigurava dvije trecine, a Republika Srpska jednu trecinu

potrebnih proracunskih prihoda, osim prihoda koji se prikupljaju prema odredbi
Parlamentarne skupstine.

lanak 9. Opce odredbe

(1) Osoba koja izdrzava kaznu po presudi Medjunarodnog suda za bivsu

Jugoslaviju, te osoba protiv koje je taj sud podigao optuznicu a ona se nije
pokorila nalogu da izadje preda Sud, ne moze se kandidirati niti biti imenovana
ili birana ili na koji drugi nacin postavljena na bilo koju javnu duznost na
podrucju Bosne i Hercegovine.

(2) Naknade za duznosnike u ustanovama Bosne i Hercegovine ne mogu se

smanjivati za vrijeme trajanja njihova mandata.

13
(3) Duznosnici imenovani na mjesta u ustanovama Bosne i Hercegovine
odrazavat ce opci sastav naroda Bosne i Hercegovine.

lanak 10. Izmjene i dopune

(1) Postupak. Ovaj Ustav moze se izmijeniti i dopuniti odlukom Parlamentarne

skupstine donesenom najmanje dvotrecinskom vecinom nazocnih u
Zastupnickom domu koji pristupe glasovanju.

(2) Ljudska prava i temeljne slobode. Nikakav amandman na ovaj Ustav ne

smije ukinuti ili umanjiti bilo koje pravo ili slobodu iz Clanka 2. ovog Ustava,
ili izmijeniti ovaj stavak.

lanak 11. Prijelazni aranzmani

Prijelazni aranzmani glede javnih duznosti, zakona i drugih pitanja odredjeni su

u Dodatku II ovoga Ustava.

lanak 12. Stupanje na snagu

(1) Ovaj Ustav stupa na snagu potpisivanjem Opceg okvirnog sporazuma kao
ustavnog zakona koji mijenja i zamjenjuje Ustav Republike Bosne i
Hercegovine.

(2) U roku od tri mjeseca nakon stupanja ovoga Ustava na snagu entiteti ce
izmijeniti i dopuniti svoje ustave radi osiguranja njihove sukladnosti s ovim
Ustavom u skladu s Clankom 3.(3)(b)."

Pitanje 5. USTAV FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE *

Uvjereni da demokratske institucije temeljene na postovanju ljudskih prava i
sloboda najbolje stvaraju sklad izmedju sebe i svojih zajednica,
Odbijajuci nasilje rata,
Zeleci promovirati mir,
Zeleci podrzati individualne slobode i razvoj slobodnog trzista,
Vodjeni principima Povelje Ujedinjenih naroda, Univerzalne deklaracije o
ljudskim pravima. Izjavom i principima Medjunarodne konferencije o bivsoj
Jugoslaviji usvojenim na sjednici u Londonu, kao i o odlukama Savjeta

14
sigurnosti Ujedinjenih naroda koje se odnose na bivsu Jugoslaviju, zasnovano na
suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Republike Bosne i Hercegovine, Narodi i
gradjani Bosne i Hercegovine, odlucni da osiguraju punu nacionalnu
ravnopravnost, demokratske odnose i najvise standarde ljudskih prava i sloboda,
ovim osnivaju Federaciju Bosne i Hercegovine.
Pitanje 6. PARLAMENT FEDERACIJE
1. Predstavnicki dom
Clan 1. Predstavnicki dom sastoji se od 140 poslanika.
Clan 2.
Mandat poslanika u Predstavnickom domu je cetiri godine, ukoliko se Dom ne
raspusti u skladu sa ovim ustavom.
Clan 3.
(1) Poslanici u Predstavnickom domu biraju se demokratskim putem na
neposrednim izborima, tajnim glasanjem, na teritoriji cijele Federacije. Svaki
birac ima pravo glasati za bilo koju registriranu stranku.
(2) Prije svakih izbora, svaka registrirana stranka objavljuje izbornu listu
kandidata. Izabrani poslanici u Predstavnickom domu iz svake stranke osobe su
sa vrha liste te stranke, prema broju dobijenih glasova. Zamjene za poslanike
vrse se od osoba koje slijede na ostatku liste.
Clan 4.
Svaki birac sa pravom glasa moze biti poslanik u Predstavnickom domu.
Clan 5.
Predstavnicki dom bit ce prvi put sazvan najkasnije dvadeset dana nakon
objavljivanja rezultata izbora.
2. Dom naroda
Clan 6.
Dom naroda sastoji se od trideset delegata Bosnjaka i trideset delegata Hrvata
kao i ostalih delegata ciji je broj u istom omjeru prema sezdeset kao sto je i broj
poslanika kantonalnih zakonodavnih tijela koji se ne izjasnjavaju kao Bosnjaci i
Hrvati u odnosu na poslanike Bosnjake i Hrvate u kantonalnim zakonodavnim
tijelima.
Clan 7.

15
Mandat delegata u Dom naroda je cetiri godine, ukoliko Dom ne bude raspusten
u skladu sa ovim ustavom.
Clan 8.
Broj delegata koji se bira za Dom naroda u svakom kantonu je proporcionalan
nacionalnoj strukturi stanovnistva kantona. U okviru tog broja, procenat
delegata Bosnjaka, Hrvata i ostalih iz kantona bit ce, sto je moguce vise,
priblizan procentu Bosnjaka, Hrvata i ostalih poslanika u zakonodavnom tijelu
tog kantona. U Domu naroda bit ce najmanje jedan Bosnjak, jedan Hrvat i jedan
delegat ostalih iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog poslanika u
svom zakonodavnom tijelu, a ukupan broj delegata Bosnjaka, Hrvata i ostalih bit
ce u skladu sa clanom IV. A. 6. Delegate Bosnjake, Hrvate i ostale iz svakog
kantona biraju odgovarajuci poslanici u zakonodavnom tijelu tog kantona.
Clan 9.
Delegati se biraju iz reda poslanika u kantonalnom zakonodavnom tijelu.

Clan 10.
Dom naroda saziva se prvi put najkasnije dvadeset dana nakon izbora
kantonalnih zakonodavnih tijela.
3. Opce odredbe
Clan 11.
Svaki dom, iz reda svojih clanova, bira predsjedavajuceg i zamjenika
predsjedavajuceg Doma, koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda, i
donosi svoje poslovnike kojima se mogu utvrditi i drugi funkcioneri.
Clan 12.
Svaki dom radi javno, osim u izuzetnim slucajevima, predvidjenim njihovim
poslovnicima, i objavljuje zapisnik o svojim raspravama i odlukama.
Clan 13.
(1) Clanovi oba doma Parlamenta Federacije ne mogu biti krivicno gonjeni niti
odgovorni u gradjanskom postupku za bilo koju radnju ucinjenu u vrsenju svoje
funkcije.
(2) Nijedan clan oba doma ne moze biti pritvoren ili lisen slobode od bilo kojeg
organa vlasti u Federaciji, bez odobrenja doma ciji je clan.
Clan 14.

16
Clanovi oba doma bit ce placeni kako je utvrdjeno zakonom. Placa se nece
povecavati ili smanjivati tokomizbornog mandata, osim za prilagodjavanje
troskovima zivota.
Clan 15.
Svaki dom treba da odbije ili usvoji potrebne zakone u razumnom roku nakon
njihovog usvajanja u drugom domu. Kada Premijer ocijeni da jedan dom
neopravdano odugovlaci sa usvajanjem zakona, on moze sazvati zajednicku
komisiju koju cini najvise deset clanova iz svakog doma, i koja ce, u roku od
deset dana, utvrditi prijedlog zakona prihvatljiv za oba doma.
Clan 16.
(1) Kada Predsjednik Federacije utvrdi da domovi nisu u mogucnosti donijeti
potrebne zakone, on moze, uz suglasnost s Potpredsjednikom federacije,
raspustiti jedan ili oba doma, s tim da nijedan dom ne moze biti raspusten u
periodu od godinu dana od njegovog prvog sazivanja.
(2) Predsjednik Federacije raspusta oba doma kad oni ne uspiju donijeti budzet
Federacije prije pocetka budzetske godine.
4. Odlucivanje u domovima
Clan 17.
Ukoliko Ustavom nije drugacije utvrdjeno, odluke Parlamenta Federacije
zahtijevaju potvrdu oba doma, osim za poslovnike i deklaracije koje domovi
samostalno donose.
Clan 18.
Odluke koje se ticu vitalnih interesa bilo kog od konstitutivnih naroda
zahtijevaju saglasnost vecine delegata u Domu naroda, ukljucujuci vecinu
bosnjackih delegata i vecinu hrvatskih delegata. Primjena ove odredbe moze se
zahtijevati vecinom glasova bosnjackih ili hrvatskih delegata. Ukoliko je vecina
preostalih delegata protiv primjene ove odredbe, osnovat ce se Zajednicka
komisija bosnjackih i hrvatskih delegata radi razrjesenja tog pitanja. Ukoliko
Komisija nije u mogucnosti rijesiti to pitanje u roku od jedne sedmice od
pozivanja na ovu odrebu, pitanje ce rijesiti Ustavni sud po hitnom postupku.
Clan 19.
Ostale odluke donose se prostom vecinom u svakom domu, ukoliko nije
drugacije utvrdjeno ovim ustavom ili poslovnikom toga doma.
5. Nadleznosti Parlamenta Federacije

17
Clan 20.
(1) Pored ostalih nadleznosti utvrdjenih u ovom ustavu, Parlament Federacije
nadlezan je i za:
a) izbor Predsjednika i Podpredsjednika Federacije, kako je utvrdjeno u clanu
IV. B. 2;
b) podnosenje zahtjeva, u skladu sa clanom IV. B. 3 (1) Ustavnom sudu da
odluci treba li smijeniti Predsjednika ili Potpredsjednika Federacije;
c) potvrdjivanje imenovanja Vlade Federacije vecinom glasova;
d) donosenje zakona o vrsenju funkcija federalne vlasti. Zakoni stupaju na snagu
kako je u njima utvrdjeno, ali ne ranije nego sto budu objavljeni u sluzbenom
glasilu Federacije;
e) davanje saglasnosti za svaku upotrebu vojne sile od strane Federacije, koja
mora biti u skladu sa medjunarodnim pravom;
f) davanje ovlascenja kantonima da zakljucuju sporazume sa drzavama i
medjunarodnim organizacijama;
g) davanje smjernica Premijeru u vodjenju vanjskih poslova;
h) odobravanje medjunarodnih sporazuma vecinom glasova;
i) finansiranje armije Federacije i odobravanje imenovanja oficira, kako je
utvrdjeno u clanu IV. B. 8;
j) donosenje budzeta Federacije i zakona o oporezivanju i osiguravanje
potrebnog finansiranja na drugi nacin; i
k) vrsenje drugih nadleznosti koje su mu povjerene.
Clan 21.
Svaki dom moze provoditi istragu i u tu svrhu zahtjevati svjedocenje, dokaze i
dokumente

Pitanje 7. 2. Vlada Federacije

Clan 4.
Vladu Federacije cine Premijer, koji je predsjednik Vlade, zamjenik Premijera i
ministri, od kojih svaki ima zamjenika. Nijedan zamjenik, ukljucujuci zamjenika

18
Premijera, ne moze biti iz istog konstitutivnog naroda kao njegov ministar.
Zamjenik Premijera ce biti ministar odbrane ili ministar vanjskih poslova.
Clan 5.
(1) Predsjednik Federacije uz saglasnost Potpredsjednika Federacije imenuje
Vladu Federacije nakon konsultacija sa Premijerom ili sa kandidatom za tu
funkciju. Imenovanje zahtjeva potvrdu vecinom glasova poslanika u
Predstavnickom domu. Svako upraznjeno mjesto popunjava se istim postupkom.
Najmanje jedna trecina ministarskih mjesta bit ce popunjena Hrvatima.
(2) Vlada se moze smjeniti bilo odlukom Predsjednika Federacije, uz saglasnost
Potpredsjednika Federacije, ili izglasavanjem nepovjerenja Vladi vecinom
glasova u svakom od domova. Predsjednik Federacije smjenjuje ministre i
zamjenike ministara na prijedlog Premijera.
Clan 6.
(1) Odluke Vlade Federacije koje se ticu vitalnih interesa bilo kojeg
konstitutivnog naroda, donose se konsenzusom. Na ovu odredbu moze se
pozvati jedna trecina ministara, osim Premijera i zamjenika Premijera, ukoliko
dugacije ne odluci Ustavni sud u hitnoj proceduri koju zatraze Premijer ili
zamjenik Premijera. U svrhu ispunjenja ove odredbe, odluke Vlade odnose se
samo na odluke navedene u clanovima IV. B. 3. (2),
IV. B. 9. i VIII. 1.
(2) Osim pod okolnostima navedenim u clanu IV. B. 3. (2). kada Premijer
zakljuci da Vlada ne moze postici konsenzus u uvjetima navedenim u paragrafu
(1) ovog clana, on ce prenijeti sporno pitanje na Predsjednika ili Potpredsjednika
Federacije, na onoga koji nije iz istog konstitutivnog naroda kao Premijer, radi
donosenja odluke bez odlaganja
Pitanje 8. SUDSKA VLAST FEDERACIJE
I. Opce odredbe o sudovima
Clan 1.
(1) Sudsku funkciju u Federaciji vrse sudovi Federacije navedeni u paragrafu 2.
ovog clana, kantonalni sudovi navedeni u clanu V. 11. i opcinski sudovi
navedeni u clanu VI. 7.
(2) Sudovi Federacije su:
a) Ustavni sud,
b) Vrhovni sud,

19
c) Sud za ljudska prava.
Clan 2. Svi organi vlasti izvrsavat ce i pomagati u izvrsavanju presuda i rjesenja
svih sudova navedenih u ovom ustavu.
Clan 3.
Ukoliko ovim ustavom nije drugacije utvrdjeno, pravila postupka potrebna da bi
se osigurala jednakost u postupanju kao i osnovni principi pravicnosti u
postupcima pred sudovima bit ce utvrdjeni zakonima Federacije. Zakonodavno
tijelo kantona moze propisati dopunska pravila o organizaciji i upravljanju
kantonalnim i opcinskim sudovima. U skladu sa tim pravilima, svaki sud moze
utvrditi svoju unutrasnju organizaciju i u vezi sa tim donijeti dopunska pravila.
Clan 4.
(1) Sudska vlast Federacije samostalna je i nezavisna.
(2) Sudovi ce osigurati jednak polozaj svim stranama u sudskim postupcima.
(3) Svi sudski postupci javni su, ukoliko, za odredjene izuzetne situacije,
zakonom nije drugacije utvrdjeno. Sve presude javno se objavljuju.
2. Opce odredbe o sudovima Federacije
Clan 5.
(1) Sudije sudova Federacije bit ce ugledni pravnici najvisih moralnih osobina.
(2) Sudije sudova Federacije nece biti krivicno gonjeni niti odgovorni u
gradjanskom postupku za bilo koju radnju ucinjenu u vrsenju svoje funkcije.
Clan 6.
Ako izricito drugacije nije utvrdjeno:
a) jednak je broj sudija Bosnjaka i sudija Hrvata u svakom sudu Federacije.
Ostali ce biti odgovarajuce zastupljeni u svakom takvom sudu.
b) Sudije sudova Federacije imenuje Predsjednik Federacije uz saglasnost
Potpredsjednika i uz potvrdu vecine delegata u Domu naroda.
c) Sudije sudova Federacije bit ce u sluzbi do dobi od 70 godina, ukoliko ne
podnesu ostavku ili ne budu s razlogom smjenjeni konsenzusom ostalih sudija
toga suda. Medjutim, prve sudije imenovane u skladu sa ovim ustavom bit ce u
sluzbi u toku mandata od pet godina, ukoliko ranije ne napune 70 godina, i
mogu biti ponovo imenovani.
Clan 7.

20
(1) Parlament Federacije zakonom utvrdjuje place i druge uvjete sluzbe za sudije
sudova Federacije, koji su jednaki, osim sto se predsjednicima sudova mogu
utvrditi dodatne naknade.
(2) Place i druge naknade sudija ne mogu biti umanjene tokom trajanja sluzbe ni
u jednom od sudova Federacije.

Clan 8.
(1) Osnovat ce se sudska policija radi pomoci sudovima u Federaciji u:
osiguranju informacija, osiguranju prisustva svjedoka, privodjenju optuzenih
osoba, odrzavanju reda u sudnici i sigurnosti suda te izvrsavanju sudskih naloga.
(2) Ukupna nacionalna struktura sudske policije odrzavat ce nacionalnu
strukturu stanovnistva Federacije, a za svaku od lokalnih jedinica odrzavat ce
nacionalnu strukturu stanovnistva u tom kantonu ili opcini.
(3) Predsjednik Vrhovnog suda odgovoran je za upravljanje sudskom policijom.
(4) Predsjednik Vrhovnog suda donosi pravila pod kojima sudska policija moze
pomagati ombudsmene, na njihov zahtjev u vrsenju njihovih duznosti.
3. Ustavni sud
Clan 9.
Ustavni sud sastoji se od devet sudija.
Clan 10.
(1) Osnovna funkcija Ustavnog suda je rjesavanje sporova:
a) izmedju kantona;
b) izmedju kantona i federalne vlasti;
c) izmedju opcina i njihovih kantona ili federalne vlasti; i
d) izmedju institucija federalne vlasti ili unutar pojedinih institucija federalne
vlasti. (2) Ustavni sud:
a) na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsjednika Federacije, Premijera,
zamjenika Premijera ili na zahtjev jedne trecine clanova bilo kog doma
Parlamenta Federacije, utvrdit ce da li je prijedlog zakona koji je usvojio jedan
od domova, ili zakon koji su usvojila oba doma, u skladu sa ovim ustavom;
b) na zahtjev Premijera, zamjenika Premijera, predsjednika kantona ili jedne
trecine poslanika u zakonodavnom tijelu kantona, utvrdit ce da li su ustav

21
kantona i amandman na ustav, predlozeni zakon ili zakon koga je usvojilo to
zakonodavno tijelo, u skladu sa ovim ustavom;
c) na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsjednika Federacije, Premijera ili
zamjenika Premijera, utvrdit ce da li je predlozeni ili usvojeni propis koji donosi
organ federalne vlasti u skladu sa ovim ustavom;
d) na zahtjev Premijera, zamjenika Premijera ili predsjednika kantona, utvrdit ce
da li je predlozeni ili usvojeni propis koji donosi organ kantonalne ili opcinske
vlasti u skladu sa ovim ustavom.
(3) Ustavni sud odlucuje i o ustavnim pitanjima koja mu predoci Vrhovni sud,
Sud za ljudska prava ili kantonalni sud a koja se pojave u toku postupka pred
tim sudom.
Clan 11. Kad Vrhovni sud, Sud za ljudska prava ili kantonalni sud, u toku
postupka koji se vodi pred sudom, smatraju da odgovarajuci zakon nije u skladu
sa ovim ustavom, obustavit ce postupak i predociti predmet Ustavnom sudu u
skladu sa clanom IV. C. 10.(3).
Clan 12.
Odluke Ustavnog suda konacne su i obavezujuce, posebno kada:
a) Sud rjesava spor u skladu sa clanom IV. C. 10. (1). Sve strane u sporu moraju
postovati tu odluku i pridrzavati se naredbi Suda izdatih u toku ili na kraju
postupka;
b) Sud utvrdi da zakon, usvojeni ili predlozeni zakon ili drugi propis Federacije
ili bilo kojeg kantona ili opcine nije u skladu sa ovim ustavom. Taj ili drugi
propis nece se primjenjivati, odnosno stupiti na snagu, osim ukoliko se izmjeni
na nacin koji propise Sud ili ukoliko Sud ne utvrdi prijelazna rjesenja, koja ne
mogu biti na snazi duze od sest mjeseci.
c) Sud odluci o ustavnom pitanju koje mu je predoceno u skladu sa clanom IV.
C. 10. (3). Odluka Ustavnog suda bit ce obavezujuca za sud koji je predocio
pitanje u odnosu na postupak tokom kojeg je pitanje pokrenuto i imat ce djejstvo
utvrdjeno pod (b).
Clan 13.
(1) U svakom postupku koji je u skladu sa clanom IV. C. 10. (1), obje strane u
sporu imaju pravo biti zastupljene. Sud moze odobriti drugim drzavnim
organima, koje smatra zainteresiranim stranama u sporu, da ucestvuju u
postupku.

22
(2) U svakom postupku, koji je u skladu sa clanom IV. C. 10. (2) osoba ili osobe
koje su zatrazile ocjenu ustavnosti imaju pravo biti zastupljene isto kao i
predstavnik doma ili zakonodavnog tijela koje je usvojilo taj zakon.
(3) U svakom postupku, koji je u skladu sa clanom IV. C. 10. (3), sve strane u
postupku, u kojem se pojavilo ustavno pitanje, imaju pravo biti zastupljene.
4. Vrhovni sud
Clan 14.
Broj sudija Vrhovnog suda utvrdjuje se zakonom Federacije prema potrebi, s tim
da ne moze biti manji od devet sudija.
Clan 15.
(1) Vrhovni sud najvisi je zalbeni sud Federacije, ukljucujuci i odlucivanje o
zalbama na odluke kantonalnih sudova u vezi sa pitanjima koja se ticu Ustava,
zakona i drugih propisa Federacije i drugim pitanjima utvrdjenim
zakonodavstvom Federacije, osim onih iz nadleznosti Ustavnog suda ili Suda za
ljudska prava.
(2) Vrhovni sud ima i izvorne nadleznosti utvrdjene federalnim zakonima.
Clan 16.
Presude Vrhovnog suda konacne su i obavezujuce. Presude, kao i rjesenja Suda
koja se odnose na zalbe podnijete u slkadu sa clanom IV. C. 15. (1), posebno su
obavezujuce za strane u postupku kao i za sud na cije je odluke zalba izjavljena.
Clan 17. U vrsenju izvornih nadleznosti iz clana IV. C. 15. (2), Vrhovni sud ima,
uz sva ovlascenja utvrdjena zakonom po kojem djeluje, ista ovlascenja koja
imaju i drugi prvostepeni sudovi i iste nadleznosti u skladu sa zakonima
navedenim u clanu IV. C. 3.
5. Sud za ljudska prava
Clan 18.
(1) Sud za ljudska prava sastoji se od trojice sudija, jednog Bosnjaka, jednog
Hrvata i jednog iz ostalih naroda.
(2) Ukoliko Sud utvrdi da njegov rad zahtjeva ucesce vise sudija radi
blagovremenog rjesavanja predmeta, Parlament Federacije u skladu sa zakonom
imenovat ce dodatne sudije, a prema gore navedenom omjeru.
Clan 19.

23
Nadleznost Suda za ljudska prava odnosi se na svako pitanje koje se tice ustavne
ili druge zakonske odredbe, vezano za ljudska prava ili osnovne slobode ili bilo
koje instrumente navedene u Aneksu. Sud je nadlezan za slucajeve zapocete
nakon 1. januara 1991. godine.
Clan 20.
Svaka strana u zalbenom postupku, u kome je neki drugi sud Federacije ili
kantona izrekao presudu bez prava na zalbu moze, iz bilo kojeg razloga osim
zbog isteka roka za koji je odgovorna strana koja je pokrenula postupak,
podnijeti zalbu na presudu Sudu za ljudska prava na osnovu bilo kojeg pitanja iz
okvira njegove nadleznosti. Sud moze izdavati naredbe ili poduzimati druge
mjere koje smatra odgovarajucim. Odluke Suda su konacne i obavezujuce.
Clan 21.
(1) Zalba se moze podnijeti Sudu za ljudska prava i ukoliko postupak pred
nekim drugim sudom Federacije ili kantona neopravdano dugo traje.
(2) Sud ce, nakon predhodnog razmatranja da li je postupak pred nekim drugim
sudom Federacije ili kantona neopravdano dugo trajao, i da li predmet zalbe
spada u njegovu nadleznost, odluciti da li ce prihvatiti takvu zalbu.
(3) Sud moze poduzeti i druge mjere za ubrzanje postupka.
Clan 22.
Ustavni sud, Vrhovni sud ili kantonalni sud, na zahtjev bilo koje od strana u
zalbenom postupku pred njim, ili na vlastitu inicijativu u odnosu na takvu zalbu,
moze se obratiti Sudu za ljudska prava s pitanjem koje je proizislo iz zalbe, ako
je to pitanje u vezi sa bilo cime iz nadleznosti toga suda. Odgovor Suda za
ljudska prava obavezujuci je za sud koji je uputio takvo pitanje.
Clan 23.
(1) Sud za ljudska prava propisuje svoj postupak i organizaciju. (2) Sudsko
vijece sastavljeno je na nacin utvrdjen clanom IV. C. 18. (1). (3) Sud ce dozvoliti
pismene i usmene iskaze u svakom postupku u skladu sa clanovima IV. C. 20. do
22

ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZATITI

Zdrvstvena zatitaobuhvata sistem drutvenih, grupnih i individualnih mjera,
usluga i aktivnosti za ouvanje i unapreenje zdravlja, spreavanje bolesti, rano
otkrivanje bolesti, lijeenje, te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju, kao i primjenu
zdravstvenih tehnologija.

24
 1. DRUTVENU BRIGU ZA ZDRAVLJE NA NIVOU FEDERACIJE
ine mjere kojima se stvaraju uslovi za provoenje zdravstvene zatite
radi ouvanja i unapreenja zdravlja stanovnitva, kao i mjere kojima se
usklauje djelovanje i razvoj sistema zdravstvene zatite Federacije.

Mjere zdravstvene zatite obuhvataju:

1) uspostavljanje prioriteta, planiranje, donoenje posebnih programa za
provoenje zdravstvene zatite;
2) donoenje zakona i podzakonskih akata iz nadlenosti Federacije;
3) ureenje i voenje zdravstvene politike i provoenje reforme kroz strateke
planove razvoja;
4) stvaranje uslova za pristupanost i ujednaenost korienja tercijarne
zdravstvene zatite koja je zajednika za sve kantone;
5) voenje zdravstvene politike koja podstie i razvija zdrave ivotne navike
kod stanovnitva;
6) obezbjeenje uslova za zdravstveno prosvjeivanje stanovnitva;
7) obezbjeenje uslova za razvoj integrisanog zdravstvenog informacionog
sistema u Federaciji;
8) obezbjeenje uslova za struno usavravanje zdravstvenih radnika i
zdravstvenih saradnika;
9) razvoj naunoistraivake djelatnosti u oblasti zdravstva;
10) uspostavu sistema poboljanja kvaliteta i bezbjednosti zdravstvene zatite;
11) saradnju sa humanitarnim i strunim organizacijama, savezima, komorama i
udruenjima na poslovima razvoja zdravstvene zatite na teritoriji Federacije;
12) uspostavu federalnih koordinatora za javnozdravstvene oblasti u okviru
saradnje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.
Federacija ostvaruje drutvenu brigu za zdravlje svojih stanovnika i
provoenjem mjera na podruju zatite zdravlja od tetnih faktora okoline,
mjerama koje stanovnitvu obezbjeuju zdravstveno ispravne namirnice i vodu
za pie, vodu za rekreaciju i ostale vode, predmete opte upotrebe, zatitu od
buke, kvalitet vazduha, kao i mjerama za nekodljivo zbrinjavanje otpadnih
tvari, mjerama zatite zdravlja od tetnog djelovanja opasnih hemikalija, te za
zatitu od izvora jonizirajuih zraenja.

2. DRUTVENA BRIGA ZA ZDRAVLJE NA NIVOU KANTONA I

OPINE obuhvata mjere za obezbjeenje i provoenje zdravstvene zatite od
interesa za graane na podruju kantona, i to:
1) donoenje zakona i podzakonskih akata iz nadlenosti kantona;

25
2) ureenje i voenje zdravstvene politike i provoenje reforme iz oblasti
zdravstva od interesa za podruje kantona;
3) praenje zdravstvenog stanja stanovnitva i rada zdravstvenih ustanova na
podruju kantona, kao i staranje o provoenju utvrenih prioriteta u
zdravstvenoj zatiti;
4) donoenje stratekog plana zdravstvene zatite za podruje kantona;
5) stvaranje uslova za pristupanost i ujednaenost korienja primarne i
sekundarne zdravstvene zatite na podruju kantona;
6) uspostava sistema poboljanja kvaliteta i bezbjednosti zdravstvene zatite;
7) obezbjeenje palijativne njege za neizljeivo bolesne, odnosno umirue u
saradnji sa ustanovama iz oblasti socijalne zatite, karitativnim i drugim
udruenjima i pojedincima;
8) planiranje i ostvarivanje kantonalnog programa za ouvanje i zatitu zdravlja
od zagaene ivotne okoline to je prouzrokovano tetnim i opasnim materijama
u vazduhu, vodi i zemljitu, odlaganjem otpadnih materija, opasnih hemikalija,
izvorima jonizujuih i nejonizujuih zraenja, bukom i vibracijama na svojoj
teritoriji, kao i vrenjem sistematskih ispitivanja ivotnih namirnica, predmeta
opte upotrebe, mineralnih voda za pie, vode za pie i drugih voda koje slue za
proizvodnju i preradu ivotnih namirnica i sanitarno-higijenske i rekreativne
potrebe, radi utvrivanja njihove zdravstvene i higijenske ispravnosti i
propisanog kvaliteta od interesa za kanton, u skladu sa programom mjera koji
donosi vlada kantona, na prijedlog kantonalnog ministra i kantonalnog ministra
nadlenog za zatitu okoline;
9) provoenje epidemioloke, zdravstveno-statistike, socijalno-medicinske i
zdravstveno-ekoloke djelatnosti, te unapreenje zdravlja i prevenciju bolesti na
podruju kantona;
10) provoenje mjera zatite stanovnitva od zaraznih bolesti iz svoje
nadlenosti u skladu sa propisima o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti;
11) spreavanje pojave zavisnosti i lijeenje s ciljem suzbijanja teih posljedica
po zdravlje zavisnika;
12) ostvarivanje prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja u skladu sa propisima
o zdravstvenom osiguranju, te praenje provoenja, zatite i unapreenja tih
prava;
13) organizaciju i rad mrtvozornike slube;
14) saradnja sa humanitarnim i strunim organizacijama, savezima, komorama i
udruenjima na poslovima razvoja zdravstvene zatite na svom podruju.

26
Drutvena briga za zdravlje na nivou optine obuhvata ocjenjivanje rada
zdravstvenih ustanova i kvaliteta zdravstvenih usluga, kao i obezbjeivanje
finansijskih sredstava za unapreenje rada i kvalitete zdravstvenih usluga u
skladu sa potrebama stanovnitva i mogunostima jedinice lokalne samouprave,
u skladu sa posebnim zakonom o principima lokalne samouprave u Federaciji.

3. DRUTVENA BRIGA ZA ZDRAVLJE NA NIVOU POSLODAVCA

Mjere specifine zdravstvene zatite koje mora obezbijediti poslodavac s ciljem

stvaranja uslova za zatitu zdravlja zaposlenika na radnom mjestu i podsticanja
zdravstveno odgovornog ponaanja, usmjerene su na provoenje:
1) mjera za spreavanje i otkrivanje profesionalnih bolesti, spreavanje povreda
na radu i pruanje odgovarajue prve pomoi;
2) mjera za zatitu zdravlja zaposlenika koji su na radnom mjestu izloeni
posebnim opasnostima za zdravlje;
3) mjera zdravstvene zatite propisanih posebnim propisima.

4. NAELA ZDRAVSTVENE ZATITE

Naelo pristupanosti zdravstvene zatite ostvaruje se obezbjeenjem

odgovarajue zdravstvene zatite graanima Federacije, koja je fiziki,
geografski i ekonomski dostupna, posebno zdravstvene zatite na primarnom
nivou zdravstvene zatite.

Naelo pravinosti zdravstvene zatite ostvaruje se zabranom diskriminacije

prilikom pruanja zdravstvene zatite po osnovu rase, pola, starosti, nacionalne
pripadnosti, socijalnog porijekla, vjeroispovijesti, politikog ili drugog
ubjeenja, seksualne orijentacije, imovnog stanja, kulture, jezika, vrste bolesti,
psihikog ili fizikog invaliditeta.

Naelo solidarnosti u zdravstvenoj zatiti se ostvaruje organizacijom sistema

zdravstvenog osiguranja u kojem su svi graani obuhvaeni zdravstvenom
zatitom i u kojem se bogati solidariu sa siromanim, mladi sa starim, zdravi sa
bolesnim i pojedinci sa porodicama.

Naelo sveobuhvatnosti zdravstvene zatite ostvaruje se ukljuivanjem svih

graana Federacije u sistem zdravstvene zatite, uz primjenu objedinjenih mjera
27
i postupaka zdravstvene zatite koje obuhvataju promociju zdravlja, prevenciju
bolesti na svim nivoima, ranu dijagnozu, lijeenje i rehabilitaciju.

Naelo kontinuiranosti zdravstvene zatite ostvaruje se ukupnom

organizacijom sistema zdravstvene zatite koja mora biti funkcionalno povezana
i usklaena po nivoima, od primarnog preko sekundarnog do tercijarnog nivoa
zdravstvene zatite i koja prua neprekidnu zdravstvenu zatitu graanima
Federacije u svakoj ivotnoj dobi.

Naelo specijalizovnog pristupa obezbjeuje se organizovanjem i razvijanjem

posebnih specijalizovanih klinikih, javnozdravstvenih dostignua i znanja, te
njihovom primjenom u praksi.

Naelo stalnog unapreenja kvaliteta zdravstvene zatite ostvaruje se

mjerama i aktivnostima kojima se u skladu sa savremenim dostignuima
medicinske nauke i prakse poveavaju mogunosti povoljnog ishoda i
smanjivanje rizika i drugih neeljenih posljedica po zdravlje i zdravstveno stanje
pojedinca i zajednice u cjelini.

Naelo efikasnosti zdravstvene zatite ostvaruje se postizanjem najboljih

moguih rezultata u odnosu na raspoloive resurse u zdravstvu, odnosno
postizanjem najvieg nivoa zdravstvene zatite, uz racionalno korienje
raspoloivih resursa.

5. PACIJENT I PRAVA PACIJENTA

Pacijentom, u smislu ovoga zakona, kao i propisa o pravima, obavezama i

odgovornostima pacijenata, smatra se svako lice, bolesno ili zdravo, osigurano
ili neosigurano lice, koje zatrai ili kojem se prua odreena mjera ili
zdravstvena usluga u cilju ouvanja i unapreenja zdravlja, spreavanja bolesti,
lijeenja ili zdravstvene njege i rehabilitacije.

Svakom pacijentu iz stava 1. ovog lana garantuju se prava:

na dostupnost zdravstvene zatite, ukljuujui i pravo na hitnu medicinsku
pomo;

28
 na informacije;
na obavijetenost i uestvovanje u postupku lijeenja;
na slobodan izbor;
na samoodluivanje i pristanak, ukljuujui i zatitu prava pacijenta koji nije
sposoban dati pristanak;
na povjerljivost informacija i privatnost;
na tajnost podataka;
na lino dostojanstvo;
na spreavanja i olakavanje patnji i bola;
na potovanje pacijentovog vremena;
na uvid u medicinsku dokumentaciju;
na samovoljno naputanje zdravstvene ustanove;
pacijenta nad kojim se vri medicinsko istraivanje;
na preventivne mjere i informisanje o ouvanju zdravlja;
na prigovor;
na naknadu tete;
na prehranu u skladu sa svjetonazorom;
na odravanje linih kontakata;
na obavljanje vjerskih obreda.

6. ZDRAVSTVENA DJELATNOSTI I NJENI NIVOI

Zdravstvena djelatnost predstavlja organizovano pruanje zdravstvene zatite

kroz rad zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika u okviru zdravstvenih
ustanova, odnosno privatne prakse u skladu sa struno-medicinskom doktrinom i
uz upotrebu zdravstvene tehnologije, a pod uslovima i na nain propisan ovim
zakonom i propisima donijetim na osnovu ovog zakona.
Zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnom, sekundarnom i tercijarnom
nivou zdravstvene zatite, te na nivou federalnih i kantonalnih zdravstvenih
zavoda.

7. PRIMARNA ZDR.ZATITA

Zdravstvena zatita na primarnom nivou obuhvata:

djelatnost porodine medicine;
djelatnost zdravstvene zatite djece;

29
 djelatnost polivalentnih patronanih sestara u zajednici;
higijensko-epidemioloku zatitu;
hitnu medicinsku pomo;
zatitu reproduktivnog zdravlja ena;
zdravstvenu zatitu kod nespecifinih i specifinih plunih oboljenja;
fizikalnu i mentalnu rehabilitaciju u zajednici;
specifinu zdravstvenu zatitu radnika, kao dio medicine rada, ako je
ugovorena sa poslodavcem;
zubozdravstvenu zatitu;
laboratorijsku i radioloku dijagnostiku primarnog nivoa;
apotekarsku djelatnost.

Zdravstvena zatita na primarnom nivou, pored navedenog, obuhvata:

praenje zdravstvenog stanja stanovnika i provoenje mjera za zatitu i
unapreenje zdravlja stanovnika;
prevenciju, lijeenje i rehabilitaciju bolesti i povreda;
otkrivanje i suzbijanje faktora rizika masovnih nezaraznih bolesti;
specifinu preventivnu zdravstvenu zatitu mladih, naroito u osnovnim i
srednjim kolama, te visokim kolama na svom podruju;
imunizaciju protiv zaraznih bolesti;
lijeenje i rehabilitaciju u kui;
palijativnu njegu.

8. SPECIFINA ZDR.ZATITA zaposlenika ostvaruje se na osnovu ugovora

izmeu poslodavca i zdravstvene ustanove koja u svom sastavu ima djelatnost
medicine rada, ili ugovorom sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi.
Za potrebe praenja, prouavanja i unapreenja djelatnosti specifine
zdravstvene zatite, moe se osnovati zavod za medicinu rada kantona, odnosno
zdravstvena ustanova za specifinu zdravstvenu zatitu radnika.
Trokove specifine zdravstvene zatite snosi poslodavac.
9. ZDRAVSTVENA DJELATNOST NA SEKUNDARNOM NIVOU
zdravstvene zatite obuhvata specijalistiko-konsultativnu i bolniku
zdravstvenu djelatnost.
Na sekundarnom nivou zdravstvene zatite moe se organizovati i provoditi
nastavna i naunoistraivaka djelatnost.

30
10. JAVNO ZDRAVSTVENA DJELATNOSTobuhvata djelatnost socijalne
medicine i organizacije sa ekonomikom zdravstva, epidemiologije, higijene i
zdravstvene ekologije, sanitarne mikrobiologije i sanitarne hemije.
Djelatnost javnog zdravstva institucionalno se obavlja kroz organizaciju
higijensko-epidemiolokih slubi i zavoda za javno zdravstvo u Federaciji.
Obavljanje javnozdravstvene djelatnosti bie regulisano posebnim propisima,
ako ovim zakonom nije drugaije odreeno.

11. ZDRAVSTVENE USTANOVE

Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove koje osniva Federacija,

kanton odnosno optina, te domaa i strana fizika ili pravna lica u svim
oblicima svojine.
Federacija je osniva federalnih zavoda.
Jedan ili vie kantona i Federacija, zajedno, mogu biti osnivai: univerzitetske-
klinike bolnice i zavoda.
Kanton moe biti osniva: bolnice, ljeilita, zavoda za javno zdravstvo kantona,
zavoda za medicinu rada kantona, zavoda za bolesti zavisnosti kantona, zavoda
kao specijalizovane zdravstvene ustanove, doma zdravlja, apoteke, ustanove za
hitnu medicinsku pomo i ustanove za zdravstvenu njegu u kui.
Optina moe biti osniva doma zdravlja, ustanove za zdravstvenu njegu u kui i
apoteke.
Domaa i strana fizika, odnosno pravna lica mogu biti osnivai: poliklinike,
opte bolnice, specijalne bolnice, ljeilita, apoteke, ustanove za zdravstvenu
njegu u kui, ustanove za palijativnu njegu, centra za dijalizu i zavoda kao
specijalizovane zdravstvene ustanove u svim oblicima svojine.
Kantonalnim propisima moe se blie odrediti osnivanje zdravstvenih ustanova
na primarnom nivou zdravstvene zatite.
Osniva zdravstvenih ustanova u svojini Federacije je Parlament Federacije
BiH.
Osniva zdravstvenih ustanova u svojini kantona je zakonodavno tijelo kantona.
Osniva zdravstvenih ustanova u svojini optine je optinsko vijee.
Zdravstvenom ustanovom upravlja upravni odbor.
Upravni odbor zdravstvene ustanove u svojini Federacije ima pet lanova i ine
ga predstavnici:

31
 osnivaa - tri lana, od kojih jedan mora biti u ime Federalnog ministarstva
zdravstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo),
strunih radnika zdravstvenih ustanova - dva lana, od kojih najmanje jedan
mora biti iz reda zdravstvenih radnika.

Upravni odbor zdravstvene ustanove u svojini jednog ili vie kantona i

Federacije zajedno ine predstavnici:
Federacije - dva lana;
kantona - osnivaa - po dva lana kojima je zdravstvena ustanova ujedno
opta i kantonalna bolnica;
kantona - osnivaa - po jednog lana, kojima zdravstvena ustanova nije
ujedno opta i kantonalna bolnica;
strunih radnika zdravstvenih ustanove - tri lana, od kojih najmanje dva
moraju biti iz reda zdravstvenih radnika.

Upravni odbor zdravstvene ustanove u svojini kantona ima pet lanova i ine ga
predstavnici:
osnivaa - tri lana, od kojih jedan mora biti u ime kantonalnog ministarstva,
strunih radnika zdravstvenih ustanova - dva lana, od kojih jedan mora biti
iz reda zdravstvenih radnika.

Upravni odbor zdravstvene ustanove u svojini optine ima tri lana i ine ga
predstavnici:
osnivaa - jedan lan;
strunih radnika zdravstvene ustanove - jedan lan;
kantonalnog ministarstva - jedan lan.
Predsjednika i lanove upravnog odbora zdravstvene ustanove iz st. 2. i 3. ovog
lana imenuje i razrjeava Vlada Federacije BiH, na prijedlog federalnog
ministra.
Predsjednika i lanove upravnog odbora zdravstvene ustanove iz stava 4. ovog
lana imenuje i razrjeava vlada kantona, na prijedlog kantonalnog ministra.
Predsjednika i lanove upravnog odbora zdravstvene ustanove iz stava 5. ovog
lana imenuje i razrjeava optinsko vijee, na prijedlog optinskog naelnika.
Direktor zdravstvene ustanove imenuje se na osnovu javnog oglasa u skladu sa
zakonom.
Direktora zdravstvene ustanove imenuje i razrjeava upravni odbor.

32
Direktora zdravstvenih ustanova iji je osniva odnosno suosniva Federacija
imenuje upravni odbor zdravstvene ustanove, uz prethodnu saglasnost
federalnog ministra.
Direktora zdravstvene ustanove iji je osniva kanton, imenuje upravni odbor
zdravstvene ustanove, uz prethodnu saglasnost kantonalnog ministra.
Direktora zdravstvene ustanove iji je osniva optina, imenuje upravni odbor
zdravstvene ustanove, uz prethodnu saglasnost optinskog naelnika.

12. ZDRAVSTVENE USTANOVE PRIMARNE ZZ su Dom zdravlja,

Ambulanta porodine medicine, Centar za mentalno zdravlje u zajednici, Centar
za fizikalnu rehabilitaciju, Ustanova za hitnu medicinsku pomo, Ustanova za
zdravstvenu njegu u kui, Apoteka, Ustanova za palijativnu njegu, Zdravstvena
zatita u ustanovama socijalne zatite.

13. ZDRAVSTVENE USTANOVE SEKUNDRANE ZZ su Poliklinika,

Centar za dijalizu, Bolnica, Ljeilite, Zavod.

14.CENTAR ZA FIZIKALNU REHABILITACIJU obavlja zdravstveno

promotivni rad iz oblasti fizikalne medicine; vanbolnike terapeutske i
rehabilitacione postupke iz domena fizikalne medicine; okupacione tretmane;
testiranje i procjena testova, sarauje sa drugim slubama sa ciljem unapreenja
tretmana pacijenata.

15. ZDRAVSTVENI RADNICI I SARADNICI

Zdravstveni radnici su lica koja imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i

neposredno u vidu zanimanja pruaju zdravstvenu zatitu stanovnitvu, uz
obavezno potovanje moralnih i etikih naela zdravstvene struke.
Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, stomatolokom,
farmaceutskom ili farmaceutsko-biohemijskom fakultetu, fakultetu zdravstvenih
studija i srednjim kolama zdravstvenog usmjerenja.
Obaveza je zdravstvenih radnika da pri pruanju zdravstvene zatite postupaju
prema pravilima zdravstvene struke, na nain da svojim postupcima ne ugroze
ivot i zdravlje ljudi.
Zdravstveni radnici mogu se osigurati od odgovornosti za tetu koju bi mogli
poiniti obavljanjem zdravstvene djelatnosti.

33
Ustanova u kojoj su zaposleni zdravstveni radnici moe se osigurati od
odgovornosti za tetu koju bi mogli poiniti zdravstveni radnici uposleni u ovoj
ustanovi u obavljanju zdravstvene djelatnosti.
Zdravstveni radnici duni su uvati kao profesionalnu tajnu sve to znaju o
zdravstvenom stanju pacijenta.
Zdravstveni saradnici su lica koja nisu zavrila obrazovanje zdravstvenog
usmjerenja, a rade u zdravstvenim ustanovama i uestvuju u dijelu zdravstvene
zatite.

16. PRIVATNA PRAKSA U ZDRAVSTVU

Privatnu praksu moe samostalno obavljati zdravstveni radnik sa visokom

strunom spremom pod sljedeim uslovima:
1) da ima odgovarajue obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, poloen struni
ispit, a za specijalistike ordinacije i odgovarajui specijalistiki ispit, te licencu
izdatu od nadlene komore;
2) da je dravljanin Bosne i Hercegovine sa prebivalitem na teritoriji
Federacije;
3) da je radno sposoban za obavljanje privatne prakse;
4) da je potpuno poslovno sposoban;
5) da mu pravosnanom sudskom presudom ili odlukom drugoga nadlenog
organa nije izreena mjera bezbjednosti ili zatitna mjera zabrane obavljanja
zdravstvene zatite, odnosno zatitna mjera udaljenja, dok te mjere traju;
6) da nije u radnom odnosu, odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost;
7) da raspolae odgovarajuim prostorom;
8) da raspolae odgovarajuom medicinsko-tehnikom opremom;
9) da pribavi pozitivno miljenje nadlene komore o opravdanosti osnivanja
privatne prakse.

17.NADZOR U ZDRAVSTVU

Nadzor nad radom zdravstvenih ustanova, zdravstvenih radnika u zdravstvenim

ustanovama, te privatnih zdravstvenih radnika obuhvata:
unutranji nadzor,
zdravstveno-inspekcijski nadzor.

34
Pored nadzora iz stava 1. ovog lana, u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj
praksi moe se provoditi provjera kvaliteta i bezbjednosti zdravstvenih usluga, u
postupku akreditacije zdravstvenih ustanova i privatnih praksi, od vanjskog tima
ovlaenih ocjenjivaa kvaliteta, u skladu sa propisima o sistemu poboljanja
kvaliteta, bezbjednosti i akreditaciji u zdravstvu.

18. UTVRIVANJE UZROKA SMRTI I OBDUKCIJA

Za svako umrlo lice utvruje se vrijeme i uzrok smrti.

Vrijeme i uzrok smrti utvruje doktor medicine.
Kantonalno ministarstvo imenuje potreban broj doktora medicine koji utvruju
nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti lica umrlih izvan zdravstvene ustanove na
podruju kantona i o tome je duno informisati javnost.
Vrijeme i uzrok smrti lica umrlih u zdravstvenoj ustanovi, utvruje doktor
medicine te ustanove.
Obdukcija se provodi:
1) kada postoji sumnja ili je oigledno da je smrt prouzrokovana krivinim
djelom ili je u vezi s izvrenjem krivinog djela;
2) kada je to potrebno radi zatite zdravlja ljudi, odnosno kada to zahtijevaju
epidemioloki, sanitarni i drugi struni medicinski razlozi;
3) kada zahtjev za obdukciju postavi ua porodica umrlog lica, i to: brani ili
vanbrani drug, punoljetno dijete, roditelj, punoljetni brat ili sestra umrlog lica.
Obdukcija provodi se na troak obaveznika plaanja trokova lijeenja umrlog
lica.
U ostalim sluajevima obdukcija se provodi na zahtjev i troak odgovarajuih
organa, privrednih drutava i drugih pravnih lica, odnosno porodice umrlog lica,
kada je smrt nastupila izvan zdravstvene ustanove.
Ako je lice umrlo u zdravstvenoj ustanovi direktor na zahtjev lana ue porodice
umrlog lica, i to: brani ili vanbrani drug, punoljetno dijete, roditelj, punoljetni
brat ili sestra umrlog lica, odnosno staratelja umrlog lica moe odluiti da se
obdukcija ne provodi.
Obdukcija se mora provesti:
1) ako se radi o neprirodnoj smrti ili smrti nepoznatog uzroka;
2) ako smrt nastupi tokom dijagnostikog ili terapijskog zahvata;
3) ako smrt nastupi u roku od 24 asa od prijema lica u zdravstvenu ustanovu;
4) ako je lice uestvovalo u klinikom ispitivanju lijeka ili medicinskog
proizvoda, odnosno drugom naunom ispitivanju u zdravstvenoj ustanovi,

35
5) ako je lice umrlo u zavodu za izvrenje krivinih sankcija u pritvorskim
jedinicama i drugim ustanovama u kojima je umrlo lice prisilno smjeteno.
Federalni ministar e pravilnikom propisati nain pregleda umrlih, te
utvrivanja vremena i uzroka smrti.

ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

Zdravstveno osiguranje, kao dio socijalnog osiguranja graana, ini jedinstveni

sistem u okviru koga graani ulaganjem sredstava, na naelima uzajamnosti i
solidarnosti, obavezno u okviru kantona osiguravaju ostvarivanje prava na
zdravstvenu zatitu i druge oblike osiguranja na nain koji je utvren ovim
zakonom, drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu zakona.

1. VRSTE ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Pod uvjetima utvrenim ovim zakonom i drugim zakonima i propisima

donesenim na osnovu zakona, gra|ani Federacije imaju pravo na zdravstveno
osiguranje, koje obuhvaa:
1. obavezno zdravstveno osiguranje;
2. proireno zdravstveno osiguranje, i
3. dobrovoljno zdravstveno osiguranje.

2. OBAVEZNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Pravo na obavezno zdravstveno osiguranje po ovom zakonu imaju lica u radnom

odnosu i druga lica koja vre odreene djelatnosti ili imaju odreeno svojstvo, a
obuhvaena su ovim zakonom.
Obavezno zdravstveno osiguranje, odnosi se na sva lica iz stava 1. ovog lana.

Prava koja osiguranim licima pripadaju po ovom zakonu ne mogu se ugovorom

mijenjati, ni prenostiti na druga lica, niti se mogu naslijeivati.
Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja ostvaruju se na teret fonda
obaveznog zdravstvenog osiguranja, ako je njihovo koritenje u skladu sa
nainom utvrenim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.

36
 3. OSIGURANICI, OSTVARIVANJE I ZATITA PRAVA IZ
OBAVEZNOG ZDR.OSIGURANJA

Prema ovom zakonu osiguranici su:

1. lica koja su u radnom odnosu u preduzeima, ustanovama, zadrugama i
drugim oblicima organiziranja, kod radnika koji samostalno obavljaju djelatnost
linim radom, sredstvima u svojini graana, kod radnika koji linim
radom,samostalno u vidu zanimanja, obavljaju profesionalnudjelatnost,
nateritoriji Federacije,
2. lica u radnom odnosu kod pravnog ili fizikog lica sa sjeditem na teritoriji
Federacije, upuena na rad ili struno usavravanje u inozemstvu, te lica na radu
u domainstvima osiguranika koji se nalaze na radu u inozemstvu, ako su
dravljani Federacije Bosne i Hercegovine,
3. lica koja su izabrana ili imenovana na stalne dunosti u odreenim organima
dravne ili sudske uprave u Federaciji ili kantonu, ako za taj rad primaju plau,
4. dravljani Federacije Bosne i Hercegovine, zaposleni u stranim ili
meunarodnim organizacijama i ustanovama, stranim konzularnim i
diplomatskim predstavnitvima sa
sjeditem na teritoriji Federacije,
5. lica s prebivalitem na teritoriji Federacije zaposlena u inozemstvu kod
inozemnog poslodavca koja nemaju zdravstveno osiguranje inozemne ustanove,
odnosno tijela u ijoj je nadlenosti provoenje zdravstvenog osiguranja,
6. lica koja se nakon zavrenog obrazovanja nalaze na obaveznom praktinom
radu, ako rade s punim radnim vremenom,
7. lica koja na teritoriji Federacije obavljaju privrednu ili neprivrednu djelatnost
linim radom,
8. lica koja su vlasnici privatnih preduzea sa sjeditem na teritoriji Federacije,
ako nisu zdravstveno osigurani po drugom osnovu,
9. zemljoradnici koji se na teritoriji Federacije bave zemljoradnjom kao jedinim
ili glavnim zanimanjem, zemljoradnici koji su svoje poljoprivredno zemljite
dali u zakup i lica koja su uzela poljoprivredno zemljite u zakup, ako nisu
zdravstveno osigurana po drugom osnovu,
10. korisnici penzija i korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju i
zapoljavanje po propisima o penzijskom I invalidskom osiguranju Federacije,
11. korisnici penzija i invalidnina s prebivalitem na teritoriji Federacije koji to
pravo ostvaruju iskljuivo od inozemnog nosioca penzijskog i invalidskog
osiguranja, ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno,
12. nezaposlena lica koja su prijavljena zavodu za zapoljavanje ako su:
- se prijavila u roku od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, obavljanja
djelatnosti ili nakon prestanka primanja naknade plaa na koju imaju pravo
prema ovom zakonu ili prema propisima donesenim na osnovu ovog zakona,
- se prijavila u roku od 30 dana nakon sluenja vojnog roka ili nakon prestanka
nesposobnosti za rad zbog koje su otputena s te vojne slube,
37
- se prijavila u roku od 30 dana nakon otputanja iz ustanove za izvrenje
kaznenih i prekrajnih sanmkcija, iz zdravstvene ili druge spacijalizirane
ustanove, ako je bila primijenjena mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog
lijeenja u zdravstvenoj ustanovi ili obaveznog lijeenja alkoholiara i
narkomana,
- na strunom osposobljavanju ili prekvalifikaciji koje organizira zavod za
zapoljavanje,
- se prijavila u roku od 30 dana, po povratku iz inozemstva i ako su prije odlaska
u inozemstvo bila zdravstveno osigurana,
- se prijavila u roku od 90 dana nakon zavretka kolske godine u kojoj su
zavrila redovna kolovanja, odnosno od dana poloenog ispita ako su prije toga
izgubila pravo na zdravstvenu zatitu,
- se prijavila u roku od 90 dana nakon sluenja vojnog roka odnosno od dana
prestanka nesposobnosti zbog bolesti radi koje su otputena s te vojne slube,
ako su na sluenju vojnog stupila u roku od 60 dana od dana zavrenog
kolovanja u odgovarajuoj ustanovi,
13. djeca koja su navrila 15 godina ivota, a nisu zavrila osnovno kolovanje
ili se po zavretku osnovnog kolovanja nisu zaposlila, ako se u roku od 30 dana
od dana navrenih 15 godina ivota, odnosno od dana zavretka kolske godine
prijave Zavodu za zapoljavanje,
14. lica koja su prema propisima o kolovanju izgubila status
uenika, odnosno redovnog studenta ili su prekinula redovno kolovanje,
zadravaju pravo na zdravstvenu zatitu u trajanju od jedne godine od dana
prekida kolovanja ako su se prijavila Zavodu za zapoljavanje u roku od 30
dana od dana prekida kolovanja i ako pravo na zdravstvenu zatitu ne mogu
ostvariti po drugom osnovu,
15. lica s prebivalitem na teritoriji Federacije kojima je priznato svojstvo
ratnog, mirnodopskog i civilnog invalida rata, odnosno status korisnika
porodone invalidnine saglasno pozitivnim propisima, ako nisu zdravstveno
osigurana po drugom osnovu,
16. pripadnici Vojske Federacije ukljuujui i lica na redovnom odsluenju
vojnog roka i pripadnici Federalnog ministarstva unutarnjih poslova,
17. pripadnici kantonalne policije,
18. lica koja su prekinula rad zbog toga to ih je pravno lice uputilo na struno
obrazovanje ili postdiplomski studij,
19. lica koja je pravno lice prije stupanja u radni odnos uputilo kao svoje
stipendiste na praktian rad ili u drugo pravno lice radi strunog osposobljavanja
ili usavravanja,
20. lica upuena u inozemstvo u sklopu meunarodne prosvjetne, tehnike i
kulturne saradnje,
21. vrhunski sportisti ako nisu osigurani po drugom osnovu.

Prema ovom zakonu lanovima porodice osiguranika smatraju se:

38
1. suprunik (brani i vanbrani saglasno propisima o braku i porodici),
2. djeca (roena u braku, van braka, usvojena ili pastorad) i druga djeca bez
roditelja ako ih osiguranik izdrava,
3. roditelj (otac, majka, ouh, maeha, usvojitelji osiguranika) ako ih osiguranik
izdrava,
4. unuci, braa, sestre, djed i baka ako su nesposobni za samostalan ivot i rad i
ako nemaju sredstava za izdravanje, pa ih osiguranik izdrava.

Pravo iz obaveznog zdravstvenog osiguranja moe ostvarivati samo lice kome je

utvreno svojstvo osiguranog lica.

Svojstvo osiguranog lica utvruje kantonalni zavod osiguranja, a dokazuje se

posebnom ispravom.

Provedbene propise o sadraju i obliku isprave iz stava 2. ovog lana kao i

nainu njenog izdavanja, donijet e ministar zdravstva.

4. PRIVREMENA SPRIJEENOST ZA RAD

Privremenu sprijeenost za rad utvruje izabrani doktor medicine primarne

zdravstvene zatite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi.

Za vrijeme privremene sprijeenosti za rad osiguranika odnosno za vrijeme

korienje prava na naknadu plae vri se nadzor.

Nadzor vri kontrolor kantonalnog zavoda osiguranja i pravno odnosno fiziko

lice za vrijeme za koje ono isplauje naknadu plae na teret svojih sredstava.

Pravilnik o postupku i kriterijuma za utvrivanje privremene sprijeenosti za

rad donosi Vlada Federacije na prijedlog ministra zdravstva.

Naknadu plae iz lana 42. ta. 1. i 2. ovog zakona obraunava i isplauje

osiguraniku na teret svojih sredstava:

1. pravno ili fiziko lice za prvih 42 dana bolovanja kao i za vrijeme dok se
osiguranik nalazi na radu u inozemstvu na koje ga je uputilo pravno ili fiziko
lice,

2. preduzee za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje invalida, odnosno

pravno ili fiziko lice za rad osiguranika invalida za prvih sedam dana
bolovanja.

39
 Visinu naknade plae iz stava 1. ovog lana utvruje opim aktom nadleni
organ pravnog lica, odnosno fiziko lice.

O pravu na naknadu plae pravno odnosno fiziko lice i kantonalni zavod

osiguranja rjeava po pribavljenoj ocjeni izabranog doktora medicine odnosno
ljekarske komisije bez donoenja formalnog rjeenja, ali su duni izdati pismeno
rjeenje ako to osiguranik trai.

U sluaju kada osiguraniku pravno odnosno fiziko lice nije utvrdilo naknadu
plae na nain, u visini i rokovima utvrenim ovim zakonom u provedbenim
propisima donesenim na osnovu ovog zakona, osiguranik ima pravo uloiti
prigovor nadlenom organu kantonalnog zavoda osiguranja. Do donoenja
konane odluke, isplatu naknade duan je osigurati kantonalni zavod osiguranja,
saglasno lanu 46. stav 2. ovog zakona, s tim da je pravno odnosno fiziko lice
duno vratiti isplaenu naknadu u roku od 30 dana od dana naknade za
privremenu sprijeenost za rad.

Ako bolovanje traje neprekidno ili u prekidima ukupno 12 mjeseci za istu bolest
u toku dvije kalendarske godine, izabrani doktor medicine primarne zdravstvene
zatite obavezan je uputiti osiguranika nadlenom organu penzijskog i
invalidskog osiguranja koji donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti,
najkasnije u roku od 60 dana od dana prijema prijedloga izabranog doktora
medicine.

Osiguranik ima pravo na naknadu plae na teret sredstava kantonalnog zavoda

osiguranja odnosno na teret sredstava pravnog ili fizikog lica u sluaju iz lana
58. ovog zakona, do navrenih 14 mjeseci neprekidnog trajanja privremene
sprijeenosti za rad.

Ako nadleni organ penzijskog i invalidskog osiguranja ne donese ocjenu radne

sposobnosti i invalidnosti u roku iz stava 1. ovog lana, kantonalni zavod
osiguranja e i dalje isplaivati naknadu plae osiguraniku, ali je nadleni organ
penzijskog i invalidskog osiguranja obavezan vratiti isplaenu naknadu
kantonalnom zavodu osiguranja, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema
zahtjeva za povrat.

U radu nadlenog organa penzijskog i invalidskog osiguranja za ocjenu radne

sposobnosti i invalidnosti uestvuju kao lan i predstavnik kantonalnog zavoda
osiguranja.

40
Radi zatite prava iz ovog zakona, osiguranim licima se u kantonalnom zavodu
osiguranja osigurava dvostepenost rjeavanja u postupku koji je pokrenulo
osigurano lice.

Drugostepeno rjeenje kantonalnog zavoda osiguranja je konano i protiv njega

se moe pokrenuti upravni spor pred nadlenim sudom.

5. OSIGURANJE SREDSTAVA ZA OBAVEZNO ZDR.OSIGURANJE I

OBAVEZNICI OSIGURANJA SREDSTAVA

Sredstva za finansiranje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja

osiguravaju se iz:

1. doprinosa iz plaa radnika koji su u radnom odnosu kod pravnog ili fizikog
lica;

2. doprinosa na prihod lica koja obavljaju privrednu ili neprivrednu djelatnost

linim radom;

3. doprinosa iz penzija i invalidnina i drugih naknada iz penzijskog i

invalidskog osiguranja,

4. doprinosa za nezaposlene graane,

5. doprinosa koji se plaa na stalnu novanu pomo i za lica smjetena u

ustanovama socijalne zatite,

6. doprinosa iz prihoda od samostalne estradne djelatnosti, izdavanja ploa,

audio i video kaseta, i na ulaznice za organizaciju sportskih, estradnih i drugih
kulturnih javnih priredaba,

7. doprinosa za prihod od autorskih prava, patenata i tehnikih unapreenja,

8. dodatnog doprinosa za korienje zdravstvene zatite u inozemstvu,

9. doprinosa iz dohotka od poljoprivredne djelatnosti, odnosno drugih prihoda

ostvarenih obavljanjem poljoprivredne djelatnosti, kao i zakupnine za
poljoprivredno zemljite,

10. doprinosa lica koja sama plaaju doprinos,

41
 11. naknada za zdravstvenu zatitu lanova porodice radnika zaposlenih u
inozemstvu inostranih penzionera i lanova njihovih porodica,

12. sredstava budeta kantona odnosno opine,

13. sredstava lienog uea osiguranih lica u pokriu trokova zdravstvene

zatite, i

14. prihoda od donacije, pomoi, taksi, kamata, dividendi i drugih prihoda.

Sredstva obaveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju se u kantonalnom

zavodu osiguranja, u skladu sa namjenama.

Obveznici obraunavanja i uplate dorpinosa za obavezno zdravstveno

osiguranje su:

1. preduzea, druga pravna i fizika lica koja obavljaju privrednu i neprivrednu

djelatnost - za radnike u radnom odnosu i s njima izjednaene osiguranike, za
lica birana ili imenovana na funkcije u odreenim organima dravne ili sudske
vlasti i uprave u Federaciji, kantonu i opini, za lica koja obavljaju rad po
ugovoru prema propisima o radnim odnosima, za lica upuena na kolovanje,
struno usavravanje, postdiplomatski i doktorski studij ili na praktian rad, za
lica na profesionalnim funkcijama u vjerskim i drugim registriranim
udruenjima, za volontere, za dodatni doprinos za korienje zdravstvene zatite
u inozemstvu,

2. Zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje za korisnike penzija i korisnike

drugih prava po osovu penzijskog i invalidskog osiguranja,

3. Zavod za zapoljavanje za lica koja su privremeno nezaposlena i kod kojih su

ta lica prijavljena,

4. Zavod za socijalnu zatitu za lica koja primaju stalnu novanu pomo i za

lica smjetena u ustanovama socijalne zatite,

5. preduzea i druga pravna lica odnosno nosioci investicija u okviru kojih se

izvode radovi - za lica na javnim i drugim radovima,

6. lica zaposlena u inozemstvu - za lanove svojih porodica ije je prebivalite

na teritoriji kantona ako nisu osigurani po drugom osnovu,

7. nadleni organ uprave u Federaciji odnosno kantonu-za pripadnike Federalne

vojske, pripadnike F MUP-a i za pripadnike kantonalne policije,

42
 8. nadleni organ uprave kantona - za uenike odnosno studente koji nisu
osigurani po drugom osnovu, kao i za uenike odnosno studente koji vre
praktian rad u vezi s nastavom,

9. nadleni organ uprave kantona odnosno opine - za socijalno ugroena lica

koja nisu osigurana po drugom osnovu, i lica iz lana 19. ta. 15. i 16. i lana
24. ta. 1, 2. i 3. ovog zakona,

10. za strane dravljane i lica bez dravljanstva koja se koluju ili struno
usavravaju - davalac stipendije ako ugovorom o stipendiji nije predvieno da
sami plaaju doprinos,

11. osiguranik - zemljoradnik koji je starjeina poljoprivrednog domainstva,

obveznik je uplate doprinosa za sebe i lanove svog porodinog domainstva,

12. autorske agencije, udruenja graana, druga profesionalna udruenja i

sportski savez odnosno organizatori sportskih i drugih javnih priredaba - za
uesnike u tim priredbama odnosno za lanove svojih udruenja koji se bave
profesionalnom i drugom djelatnou odnosno preko kojih ostvaruju prihod, kao
i za vrhunske sportiste koji su kao takvi rangirani od Olimpijskog komiteta ili
udruenja sportista na nivou Federacije.

Ostala lica sama uplauju doprinos na osnovu obrauna kantonalnog zavoda

osiguranja.

ZAKON O RADU

1. UGOVOR O RADU

Ugovor o radu zakljucuje se u pismenoj formi. Ako poslodavac ne zakljuci sa

zaposlenikom ugovor o radu u pismenoj formi ili mu u roku od 15 dana od dana
pocetka rada ne uruci pismenu potvrdu o zakljucenom ugovoru, smatra se da je
sa zaposlenikom zakljucio ugovor o radu na neodredeno vrijeme.
Poslodavac moze u roku od jedne godine dokazati da ugovor o radu nije
zakljucio sa zaposlenikom, odnosno da zaposlenik u smislu stava 2. ovog clana
nikada nije radio kod poslodavca. Potvrda iz stava 2. ovog clana mora sadrzavati
osnovne podatke iz ugovora o radu, posebno one o stranama, pocetku rada i
placi.
43
Ugovor o radu moze da zakljuci lice koje je navrsilo 15 godina zivota i koje ima
opcu zdravstvenu sposobnost utvrdenu od nadlezne zdravstvene
ustanove.Maloljetnik ne moze zakljuciti ugovor o radu za obavljanje poslova
koji mogu ugroziti njegovo zdravlje, moral ili razvoj.
Smatra se da invalidno lice koje je osposobljeno za obavljanje odredenih
poslova, ima zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova.

Ugovor o radu sadrzi, narocito, podatke o:

1. nazivu i sjedistu poslodavca ;
2. imenu, prezimenu, prebivalistu odnosno boravistu zapo-slenika;
3. trajanju ugovora o radu ;
4. danu otpocinjanja rada;
5. mjestu rada;
6. radnom mjestu na kojem se zaposlenik zaposljava i kratak opis poslova;
7. duzini i rasporedu radnog vremena;
8. placi, dodacima na placu, naknadama, te periodima isplate;
9. trajanju godisnjeg odmora;
10. otkaznim rokovima kojih se mora pridrzavati zaposlenik i poslodavac;
11. druge podatke u vezi sa uvjetima rada utvrdenim kolektivnim ugovorom.

2. PRIPRAVNICI

Poslodavac moze zakljuciti ugovor o radu sa pripravnikom. Pripravnikom se

smatra lice koje prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se skolovalo,
radi strucnog osposobljavanja za samostalan rad. Ugovor o radu sa
pripravnikom zakljucuje se na odredeno vrijeme, a najduze godinu dana, ako
zakonom, propisom kantona ili ugovorom o radu nije drugacije odredeno.

3. NAIN PRESTANKA UGOVORA O RADU

Ugovor o radu prestaje:

1. smrcu zaposlenika;
2. sporazumom poslodavca i zaposlenika;
3. kad zaposlenik navrsi 65 godina zivota i 20 godina staza osiguranja, ako se
poslodavac i zaposlenik drugacije ne dogovore;
4. danom dostavljanja pravosnaznog rjesenja o utvrdivanju gubitka radne
sposobnosti ;

44
5. otkazom poslodavca odnosno zaposlenika;
6. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odredeno vrijeme;
7. ako zaposlenik bude osuden na izdrzavanje kazne zatvora u trajanju duzem od
tri mjeseca - danom stupanja na izdrzavanje kazne;
8. ako zaposleniku bude izrecena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zastitna mjera
u trajanju duzem od tri mjeseca - pocetkom primjene te mjere;
9. odlukom nadleznog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

4. ODMORI I ODSUSTVA

Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu, ima pravo na odmor u toku
radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta.
Izuzetno, poslodavac je duzan zaposleniku, na njegov zahtjev, omoguciti odmor
iz stava 1. ovog clana u trajanju od jednog sata za jedan dan u toku radne
sedmice.
Vrijeme odmora iz st. 1. i 2. ovog clana ne uracunava se u radno vrijeme.
Nacin i vrijeme koristenja odmora iz st. 1. i 2. ovog clana ureduje se
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Zaposlenik ima pravo na dnevni odmor izmedu dva uzastopna radna dana u
trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
Izuzetno, za vrijeme rada na sezonskim poslovima, zaposlenik ima pravo na
odmor iz stava 1. ovog clana u trajanju od najmanje 10 sati neprekidno, a za
maloljetne zaposlenike u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.

Zaposlenik ima pravo na sedmicni odmor u trajanju od najmanje 24 sata

neprekidno, a ako je neophodno da radi na dan svog sedmicnog odmora,
osigurava mu se jedan dan u periodu odredenom prema dogovoru poslodavca i
zaposlenika.

Zaposlenik, za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na placeni godisnji odmor

u trajanju od najmanje 18 radnih dana.
Maloljetni zaposlenik ima pravo na godisnji odmor u trajanju od najmanje 24
radna dana.
Zaposlenik, koji radi na poslovima na kojima se, uz primjenu mjera zastite na

45
radu, nije moguce zastititi od stetnih uticaja, ima pravo na godisnji odmor u
trajanju od najmanje 30 radnih dana.
Poslovi i trajanje odmora iz stava 3. ovog clana ureduju se zakonom, propisom
kantona, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.

Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmedu dva radna
odnosa duzi od osam dana, stice pravo na godisnji odmor nakon sest mjeseci
neprekidnog rada.
Ako zaposlenik nije stekao pravo na godisnji odmor u smislu stava 1. ovog
clana, ima pravo na najmanje jedan dan godisnjeg odmora za svaki navrseni
mjesec dana rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i
ugovorom o radu.
Odsustvo sa rada zbog privremene nesposobnosti za rad, materinstva, vojne
sluzbe i drugog odsustva koje nije uvjetovano voljom zaposlenika, ne smatra se
prekidom rada iz stava 1. ovog clana.

Trajanje godisnjeg odmora duze od najkraceg propisanog ovim ili drugim

zakonom, ureduje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o
radu. U trajanje godisnjeg odmora ne uracunava se vrijeme privremene
nesposobnosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme
odsustvovanja sa rada koje se zaposleniku priznaje u staz osiguranja. Ako je rad
organiziran u manje od sest radnih dana u sedmici, pri utvrdivanju trajanja
godisnjeg odmora smatra se da je radno vrijeme rasporedeno na sest radnih
dana, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije
drugacije uredeno.

Godisnji odmor moze se koristiti u dva dijela. Ako zaposlenik koristi godisnji
odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12
radnih dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna
naredne godine. Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godisnjeg odmora kad
on to zeli, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije
njegovog koristenja.

Zaposlenik se ne moze odreci prava na godisnji odmor. Zaposleniku se ne moze

uskratiti pravo na godisnji odmor, niti mu se izvrsiti isplata naknade umjesto
koristenja godisnjeg odmora.

Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu place do sedam radnih

dana u jednoj kalendarskoj godini - placeno odsustvo u slucaju: stupanja u brak,
46
porodaja supruge, teze bolesti i smrti clana uze obitelji, odnosno
domacinstva. Clanom uze obitelji, u smislu stava 1. ovog clana, smatraju se:
supruznici odnosno vanbracni supruznici, dijete (bracno, vanbracno, usvojeno,
pastorce i dijete bez roditelja uzeto na izdrzavanje), otac, majka, ocuh, maceha,
usvojilac, dedo i nana (po ocu i majci), braca i sestre. Zaposlenik ima pravo na
placeno odsustvo i u drugim slucajevima i za vrijeme utvrdeno propisom
kantona, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.

Poslodavac moze zaposleniku, na njegov zahtjev, odobriti odsustvo sa rada bez

naknade place - neplaceno odsustvo.
Izuzetno, poslodavac je duzan omoguciti zaposleniku odsustvo do cetiri radna
dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja njegovih vjerskih
odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz
naknadu place - placeno odsustvo. Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog clana
prava i obaveze zaposlenika koji se sticu na radu i po osnovu rada, miruju.

5. PLAE I NAKNADE PLAA

Place zaposlenika utvrduju se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i

ugovorom o radu.

Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu utvrduje se najniza placa, te uvjeti i

nacin njenog uskladivanja. Poslodavac kojeg obavezuje kolektivni ugovor ili
pravilnik o radu, ne moze zaposleniku obracunati i isplatiti placu manju od place
utvrdene kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu odreduju se

periodi isplate place, koji ne mogu biti duzi od 30 dana.
Prilikom isplate place poslodavac je duzan zaposleniku uruciti pismeni obracun
place. Pojedinacne isplate place nisu javne.

Zaposlenik ima pravo na povecanu placu za otezane uvjete rada, prekovremeni

rad i nocni rad, te za rad nedjeljom i praznikom ili nekim drugim danom za koji
je zakonom odredeno da se ne radi, u skladu sa kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

Zaposlenik ima pravo na naknadu place za period u kojem ne radi zbog

opravdanih slucajeva predvidenih zakonom, propisom kantona, kolektivnim
ugovorom i pravilnikom o radu (godisnji odmor, privremena nesposobnost za

47
rad, porodajno odsustvo, placeno odsustvo i sl.).
Period iz stava 1. ovog clana za koji se naknada isplacuje na teret poslodavca,
utvrduje se zakonom, propisom kantona, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o
radu ili ugovorom o radu.
Zaposlenik ima pravo na naknadu place za vrijeme prekida rada do kojeg je
doslo zbog okolnosti za koje zaposlenik nije kriv (visa sila, privremeni zastoji u
proizvodnji i sl.), u skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i
ugovorom o radu.
Zaposlenik koji odbije da radi, jer nisu provedene propisane mjere zastite na
radu, ima pravo na naknadu place u visini kao da je radio, za vrijeme dok se ne
provedu propisane mjere zastite na radu, ako za to vrijeme nije rasporeden na
druge odgovarajuce poslove.
3. Zastita place i naknade place

ZAKON O PENZIONSKOM I INVALIDSKOM

OSIGURANJU

1. PRAVA IZ PENZIONOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su: pravo na starosnu penziju, pravo

na invalidsku penziju, pravo na porodicnu penziju, prava osiguranika sa
promijenjenom radnom sposobnosc u.

Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su neotudjiva, licna i materijalna i

ne mogu se prenositi na druga lica. Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja
ne mogu zastarjeti. Prava po ovom zakonu ne mogu se oduzeti, smanjiti ili
ograniciti, izuzev slucajeva utvrdjenih ovim zakonom.

Osiguranik stice pravo na starosnu penziju kad navrsi 65 godina zivota i

najmjanje 20 godina penzijskog staza. Osiguranik stice pravo na starosnu
penziju kada navrsi 40 godina penzijskog staza, bez obzira na godine zivota

Osiguranik, kod koga je utvrdjena I kategorija invalidnosti stice pravo na

invalidsku penziju: ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili
profesionalnom bolescu, bez obzira na duzinu penzijskog staza; ako je
invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolescu, pod uvjetom da je
prije nastanka invalidnosti imao navrsen penzijski staz koji mu pokriva najmanje
48
jednu trecinu razdoblja od navrsenih najmanje 20 godina zivota do dana
nastanka invalidnosti (u daljem tekstu: radni vijek), racunajuci radni vijek na
pune godine.

Porodicnu penziju mogu ostvariti clanovi porodice : bracni drug; djeca rodjena u
braku, van braka, usvojena, pastorcad koju je osiguranik izdrzavao, unucad i
druga djeca bez roditelja koju je osiguranik izdrzavao do svoje smrti. Porodicnu
penziju moze ostvariti i bracni drug iz razvedenog braka, ako mu je sudskom
odlukom utvrdjeno pravo na izdrzavanje.

49