fdf

Ah, Hamlet. Nedvojbeno najslavnija Shakespeareova

tragedija, jedno od velikih remek - djela renesansnog
stvaralatva, inovativan je proizvod pieva otroumna i
pronicljiva genija. Hamlet je, kao i istoimeni mu lik,
karakteristian svojom svestranou, otvorenou raznim
interpretacijama te istovremenom prepredenou u kakljivijim
temama koje su istovremeno prikrivene i bolno oite. One se
javljaju i kao dramski sukobi, od kojih se posebno istie sukob
inteligencija-glupost. Njegovim produetkom dolazi se i do vrlo
vanog konflikta izmeu antikog ideala renesanse i
srednjovjekovnih ideja. Time se ve na samom poetku moe
zakljuiti kako opseg Hamleta ukljuuje mnogo vie od sukoba
najoitijeg iz same radnje djela, odnosno Hamletove unutarnje
borbe izmeu osvete i pravde, ludila i razuma, bijega i
suoavanja. Dodue, to posljednje sukobljavanje Hamletovih
misli izraeno je vjerojatno najpoznatijim ulomkom
Shakespeareovih djela uope - Hamletovim solilokvijem koji ve
svojim poetnim rijeima izrie konflikt.. Biti, ili ne biti.
Hamlet, istovremeno nagao i promiljen lik, progovara o
dubokom unutarnjem nemiru koji ga mui radi vlastite
neodlunosti. Postojati ili ne postojati. Ubiti ili ne ubiti. Naime,
njegova promiljanja ne odnose se samo na njegov privremeno
izrazito pesimistian pogled na svijet i suicidalne tendencije,
ve i na sukob njegovih konfliktnih naravi - dok mu razum
govori jedno, emocije i nepromiljenost mu govore drugo. Kad
mogao bi sebi sam od bodea / Smirenje nai? Je li asnije u
dui trpjeti ... Il pograbit oruje protiv mora jada, / Oduprijet im
se i pobijedit? Jer tko bi podnio i bi i prijezir svijeta, /
Nepravdu silnika, od bahatog sramotu - razdiru ga nepravda i
boli svijeta, proivljava unutarnji dvoboj izmeu naizgled lakeg
puta naglosti i razuma. Obzira. Zbog tog obzira / Ta nesrea
ivota tako dugo traje. Hamlet je duboko psiholoki motiviran
lik, to dodatno dolazi do izraaja u slavnome mu monologu. On
prije svega potuje istinu i za tu istinu trai dokaze. Odbija
slijepo vjerovati te svoje sposobnosti i stavove uspjeno koristi
kako bi doao do svoga cilja. Ovdje se mogu vidjeti kvalitete
renesansnoga ovjeka koje mu je Shakespeare pripisao. Ah,
Hamlet. Borei se za osloboenje svijeta od nepravde silnika,
svojim se djelovanjem okaljao vlastitu sliku - stoga pogiba.
Njegova ideja, s druge strane, preivljava. Borba protiv
nepravde i guenja slobode protee se i do dananjice,
ostavljajui trag Hamleta u suvremenom ovjeku. Uistinu, kakvo
je remek-djelo ovjek!

Hamlet Darjan Tin Sua

Hamlet
Shakespeare, William. 1603. Hamlet. kolska knjiga. Zagreb.
Hamlet po mome miljenju ima izrazito pesimistian
pogled na svijet to mi se nije dojmilo. Kroz cijelu knjigu on sa
nama dijeli vrlo suicidalne misli i tendencije (to je donekle
razumljivo jer se radi o renesansnom razdoblju).
Kad mogao bi sebi sam od bodea smirenje nai? Jer tko
bi podnio i bi i prijezir svijeta, nepravdu silnika, od bahatog
sramotu. (77. strana)
On se ponaa kao da je ivot, koji mu je podaren, najvea
nesrea koja se mogla dogoditi. Ja dijelim sasvim suprotno
miljenje o tome.
Zbog toga obzira ta nesrea ivota tako dugo traje. (121.
strana)
Hamlet je izrazito nagao i, po meni, vrlo neodluan lik to
se vidi iz njegovih slavnih solilokvija Biti ili ne biti, Postojati ili
ne postojati, Ubiti ili ne ubiti. Mislim da je s ovime pisac
uspio postii odreenu napetost u tekstu, koju bi inae vrlo
teko stvorio, stoga mi se svia.
Je li asnije u dui trpjeti ili pograbit oruje protiv mora jada, oduprijet
im se i pobijediti? (55. strana)