Professional Documents
Culture Documents
02-Prvo Predavanje
02-Prvo Predavanje
w
.
q2
30
Na kraju procesa radna supstanca, jedan mol gasa, vraa se u poetno stanje,
tako da itav proces predstavlja jedan zatvoren ciklus (sl. 2.2).
31
FIZIKA HEMIJA
U q w q2 q1 w1 w2 w3 w4 0 ,
U q w 0 .
i
i
i
i
V2
w1 RT2 ln .
V1
V2
q 2 RT2 ln .
V1
32
sistema ( U w2 ), pa se sistem hladi do temperature T1. Izvren rad prema
jednaini (1.28) bie:
T1
w2 CV dT CV (T1 T2 ) .
T2
V3 V3
w3 RT1 ln i q1 RT1 ln .
V4 V4
w4 CV dT CV (T2 T1 ) .
T1
V2 V3
w w RT ln V
i
i 2
1
CV (T1 T2 ) RT1 ln
V4
CV (T2 T1 )
V2 V
RT2 ln RT1 ln 3 .
V1 V4
33
FIZIKA HEMIJA
V2 V
RT2 ln RT1 ln 3
w V1 V4
.
q2 V
RT2 ln 3
V4
tako da je:
V2 V3
.
V1 V4
V3 V V
RT2 ln RT1 ln 3 R ln 3 (T2 T1 )
w V4 V4 V4
,
q2 V3 V3
RT2 ln R ln (T2 )
V4 V4
T2 T1
.
T2
34
zavisi od temperatura rezervoara izmeu kojih maina radi (vea je to je ova
razlika vea) i da ne zavisi od prirode radne supstance, tako da je:
f (T1 , T2 ) .
Drugim reima, sve reverzibilne maine koje rade izmeu istih temperatura
imaju istu efikasnost, to predstavlja Karnoovu teoremu. Kako se radi o
reverzibilnom ciklusu ovo je najvea mogua efikasnost.
Kelvinov princip
Prouavajui Karnoov rad, lord Kelvin (William Thomson, 1850) zapazio je
da se rad sistema moe ostvariti samo kroz proces prenosa toplote od toplijeg ka
hladnijem telu. Svoje zapaanje formulisao je na sledei nain:
nemogue je u ciklinom procesu da se toplota uzeta iz toplotnog rezervoara
pretvori u rad, a da se u istoj operaciji toplota ne prenese od toplijeg ka
hladnijem rezervoaru.
Klauzijusov princip
Na slian nain Klauzijus (R. Clausius, 1851) je Drugi zakon termodinamike
formulisao kao:
35
FIZIKA HEMIJA
w q2 q1 T2 T1
.
q2 q2 T2
36
Kelvinove termodinamike skale jednaka je vrednosti stepena Celzijusove skale
(pod istim uslovima voda mrzne na 0, a kljua na 100 C).
37
FIZIKA HEMIJA
q2 q1 T2 T1
q2 T2
q1 T q1 q
1 odnosno 2
q2 T2 T1 T2
q1 q2
0.
T1 T2
38
2. DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE
39
FIZIKA HEMIJA
dq
dS ,
T
tako da za reverzibilni kruni proces je:
Ovu funkciju na ovaj nain prvi put je uveo Klauzijus (R. Clausius, 1850.). Iz
jednaine se vidi da diferencijal dq koji nije pravi diferncijal to postaje posle
mnoenja sa recipronom temperaturom 1T , pa se faktor 1 T zove
integracioni mnoitelj.
40
2. DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE
q2 q1 T2 T1
,
q2 T2
q1 T q1 q
1 odnosno 2
q2 T2 T1 T2
pa se dobija:
q1 q2
0.
T1 T2
Ova jednaina pokazuje da je suma q/T lanova u ciklusu koji obuhvata bar
jedan stupanj izveden ireverzibilno, uvek manja od nule.
41
FIZIKA HEMIJA
42
2. DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE
dqrev dqrev
toplota absorbovana: dSuk .
Tsis Tokol
dS sis dSokol .
pa je:
dqirev dqirev
dSuk 0.
Tsis Tokol
43
FIZIKA HEMIJA
S f (W )
S1 S2 f (W1 W2 ) .
S k ln W b ,
gde je k Bolcmanova konstanta, a b konstanta karakteristina za dati sistem.
W2
S S 2 S1 k ln .
W1
45
FIZIKA HEMIJA
46
2. DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE
0
fp H 0
fp S .
T fp
47
FIZIKA HEMIJA
dq dU dw dU PdV .
RT
dq CV dT dV .
V
Promena entropije koja odgovara ovom procesu je:
dqrev CV dT RdV
dS .
T T V
Integraljenjem ovog izraza dobija se da je:
2 2
dT dV
S S 2 S1 CV
1
T 1
R
V
.
Uz pretpostavku da je toplotni kapacitet nezavisan od temperature, dobija se:
T2 V
S CV ln R ln 2 .
T1 V1
T2 P
S CP ln R ln 1 .
T1 P2
48
2. DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE
Pri stalnoj zapremini (izohorni proces), kao i pri stalnom pritisku (izobarni
proces), prema jednainama (2.21 i 2.22), odgovarajue promene entropija, SV
T2 T2
SV CV ln i S P CP ln .
T1 T1
49
FIZIKA HEMIJA
50
2. DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE
51
FIZIKA HEMIJA
A U TS .
A U T S .
U T S wrev ,
A wrev .
A wmaks .
Ova jednaina pokazuje da promena termodinamike funkcije A na
konstantnoj temperaturi predstavlja maksimalni rad, pa se zato ova funkcija
naziva funcijom rada.
52
2. DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE
G H TS .
Na konstatnoj temperaturi i pri konstantnom pritisku konana promena
Gibsove energije bie:
G H T S U PV T S .
G PV wmaks .
G wmaks PV .
53
FIZIKA HEMIJA
dG VdP SdT .
G
P V .
T
G2 G1 G dG VdP .
1 1
P2
G RT ln .
P1
54
2. DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE
G
T S .
P
G GH
T S T .
P
G G H
T P T
55
FIZIKA HEMIJA
dA dU TdS SdT .
dA dq TdS .
dA 0 .
56
2. DRUGI ZAKON TERMODINAMIKE
dG dq TdS .
57