Prvi Korak 2005

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo
Grad Osijek - Upravni odjel za gospodarstvo
Poduzetniki inkubator BIOS Osijek
Prvi korak u poduzetnitvo

Osjeka poduzetnika biljenica
2. izdanje
Osijek, prosinac 2004.
1
Prvi korak u poduzetnitvo Osjeka poduzetnika biljenica / drugo izdanje
Izdava:
Grad Osijek - Upravni odjel za gospodarstvo
Pokrovitelj:
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva
Izrada:
Poduzetniki inkubator BIOS d.o.o. Osijek
Suradnik:
Centar za poduzetnitvo Osijek
Redaktor:
mr. sc. Sunica Oberman-Peterka
Autori:
Anamarija Mandi
Jean-Pierre Marii
mr.sc. Igor Medi
mr.sc. Sunica Oberman-Peterka
Oblikovanje, dizajn i priprema:
Escape d.o.o. Osijek Zorin Radovanevi
Tisak:
Bogentis d.o.o. Osijek
2
PREDGOVOR
Stjecanjem okolnosti sudjelovao sam u jednoj radio emisiji o poduzetnicima i razvoju grada. Voditelju
emisije sam prije same emisije predloio da izaemo na glavni gradski trg i brojimo koliko e vozila
proi trgom u deset minuta, a ija je vrijednost vea od npr. 20.000.
Za tih desetak minuta mi smo nabrojali vie od dvadeset vozila.
Za poetak poduzetnikog posla dovoljno vam je 20.000 , a esto i manje. No ipak, svi ti koji u
vozilima proli nisu poduzetnici, a ne ele ni pokrenuti posao. to je to, to bi Vas trebalo nagnati da
umjesto 20.000 uloga za automobil uloite isto toliko u svoj vlastiti posao. Naime, poduzetniki
posao je teak i mukotrpan i zahtjeva mnogo odricanja, rizik je velik a udobnost i komfor upitni.
Ipak, ima mladih ljudi koji ulau u posao sa eljom da osiguraju sebi i svojoj obitelji posao, sigurnost i
lijep ivot.
Zato sada ulagati u proizvodnju ili u pokretanja posla. Evo ilustracije: zamislite jedan trg neka je va
poetak na jednoj strani tog zamiljenog trga, a na drugoj strani neka Vas eka uhodani posao i
sigurnost, financijska stabilnost i razvoj.
Sada na trgu ima svega nekoliko ljudi koji nastoje postii svoj smjer, a poduzetniku poetniku e biti
lako i brzo stii na drugi kraj zamiljenog trga. To je dananja konkurencija.
Sutra, taj isti trg bit e prepun ljudi iz cijelog svijeta koji se kreu u raznim smjerovima i poduzetniku e
biti teko prei trg, sporo e napredovati, a i male su anse da dopre do druge strane trga, guva
konkurencije je prevelika.
Prije uputanja u posao trebate procijeniti da li ete kupiti auto ili uloiti u posao, a koliko je guva na
trgu, a u svemu tome prave savjete ete nai u ovoj poduzetnikoj biljenici, koju dobro prouite i
nakon toga donesite odluku.
Konano, istu dilemu su imali hrabri Europljani kada su krenuli preko bare i uzdigli Ameriku na
pijedestal vodee svjetske nacije.
Da, odlunost, hrabrost i predanost radu.
Zamjenik gradonaelnika
mr. sc. Ivan Beli, dipl. oec.
3
SADRAJ
UVOD 6
1. Poduzetnitvo, poduzetnik to je to? 7
1.1. Mitovi o poduzetnitvu 7
2. Pokretanje vlastitog poduzea DA ili NE 9
3. to mi je sve potrebno da postanem uspjean poduzetnik? 11
4. Poslovni plan 13
4.1. Prijedlog sadraja poslovnog plana 14
5. Razliite mogunosti ulaska u posao 17
5.1. Osnivanje vlastite tvrtke 17

5.2. Kupovina postojeeg poslovanja 17
5.3. Franiza (franchize) 18
5.4. Licenca 19
6. Kako registrirati poduzee 20
6.1. Osnivanje obrta 22

6.2. Osnivanje tvrtke d.o.o. 23
6.3. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo 24
6.4. Zadruga 25
6.5. Zavrni poslovi 25
7. Financiranje - gdje pronai novac potreban za poetak

26
poslovanja
7.1. Krediti 26
7.2. Neformalni izvori financiranja 28
8. Kako odabrati lokaciju za posao 30
4
9. Bez kupaca nema posla kako ih pronai i zadrati? 32
9.1. Identificiranje ciljnog trita 32

9.2. Kako potaknuti kupca da kupi va proizvod 32
9.3. Lista promocijskih opcija 34
9.4. Savjeti za uspjenu komunikaciju s tritem 35
9.5. Prednosti i nedostaci pojedinih medija 36
10. Obveze poduzetnika prema dravi 37
10.1. Porezi i doprinosi 38
11. Zapoljavanje 40
11.1. Programi Hrvatskog zavoda za zapoljavanje 41
12. Poslovanje izvan granica 43
12.1. Uvoz 43
12.2. Izvoz 43
12.3. emu slue pediteri? 44
13. Kako zatititi vlastitu ideju zatita intelektualnog vlasnitva 45
14. Adresar institucija za pomo poduzetnicima 47
15. Besplatni telefoni i telefoni za savjetovanje 62
16. Institucije za poticanje i jaanje poduzetnitva i ostale korisne

63
adrese
5
UVOD
Prvo izdanje Osjeke poduzetnike biljenice podijeljeno je poduzetnicima poetnicima ili onima koji to
ele postati u samo nekoliko mjeseci, stoga smo se odluili objaviti drugo, aurirano izdanje koje se
nalazi u vaim rukama.
Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo, namijenjena je prvenstveno onima, koji
razmiljaju o ulasku u svijet poduzetnitva i osnivanju vlastitog poduzea ili obrta na podruju grada
Osijeka. No, nadamo se da e i ostali pronai u u njoj neto korisno i/ili nauiti neto novo.
Cilj nam je bio okupiti veliki broj potrebnih informacija na jednom mjestu, kako bi poetak uinili, koliko
je to mogue, lakim. Od objanjenja osnovnih pojmova o poduzetnitvu do konkretnih informacija o
osnivanju poduzea/obrta, pronalasku lokacije, zapoljavanju djelatnika, pronalaenju potrebnih
financijskih sredstava sve su to informacije koje moete pronai u ovoj biljenici. Kao sastavni dio
biljenice je i Adresar svih institucija, koje djeluju na podruju grada Osijeka, kao i objanjenje koju
vrstu informacije moete dobiti u odreenoj instituciji. Sukladno sugestijama itatelja u ovom izdanju
smo izradili kartu centra grada Osijeka u kojoj su oznaene navedene institucije. Na kraju biljenice
nalaze se prazni listovi za vae zabiljeke. Tako ete sve potrebne informacije moi imati na jednom
mjestu.
Ukoliko mislite da biljenici neto nedostaje da bi bila potpuna ili vam se neke informacije ine
suvinima, piite nam. Pomozite nam da budemo to bolji zajedno!
mr.sc. Igor Medi

Direktor Poduzetnikog inkubatora BIOS Osijek
mr.sc. Boris Lauc

Direktor Centra za poduzetnitvo Osijek
6
1. Poduzetnitvo, poduzetnik to je to?
Poduzetnitvo je proces u kojem se gotovo ni iz ega gradi neto.

(Timmons, Babson)
Poduzetnik je pokretaka sila poduzetnikog procesa pojedinac, koji stvara vrijednost i u tom
procesu preuzima rizik gubitka novca, vremena ili nekog drugog oblika vrijednosti proizvoda ili usluge.
U svakodnevnom govoru ujemo rije poduzetnik, poduzetnitvo. Jesmo li se ikad zapitali to ti

pojmovi stvarno znae?
Poduzetnitvo i poduzetnike povezujemo uglavnom sa biznisom i to onim privatnim i kaemo da su
poduzetnici oni pojedinci koji imaju vlastita poduzea, njima upravljaju i od toga ive.
No, pojam poduzetnitva daleko je iri. Poduzetnitvo predstavlja nain razmiljanja i nije usko vezan
samo za biznis. U svakoj djelatnosti, svakom poduzeu, bez obzira na veliinu i vlasnitvo
poduzetniko razmiljanje je vrlo vano. Ono se vee uz kreativnost, sistemski pristup problemu,
proaktivnost... Poduzetnici su ljudi koji preuzimaju inicijative i donose promjene u okruenja u kojima
ive i rade.
1.1. Mitovi o poduzetnitvu1
Brojni su stereotipi i mitovi o poduzetnitvu i poduzetniku, kao nositelju poduzetnikog procesa. Ovdje
navodimo neke od njih, uz objanjenje zato se radi o mitovima i kakva je zapravo realnost.
1. Poduzetnici se raaju, a ne stvaraju.

Naravno da osobine i talenti, koje ovjek dobiva roenjem, imaju odreeni znaaj pri
definiranju onoga ime emo se baviti u ivotu, ali one predstavljaju tek dobru
pretpostavku, nikako ne i garanciju uspjeha. Stvaranje poduzetnika je proces koji se
sastoji od akumuliranja odreenih, relevantnih vjetina, znanja, iskustva i kontakata,
te znaajnog ulaganja u vlastiti razvoj.
2. Svatko moe zapoeti vlastiti posao.
Najlaki dio svega je osnovati poduzee. Poduzetnici koji shvaaju razliku izmeu
ideje i prilike i koji misle dovoljno veliko imaju veu ansu za uspjeh. Ono to slijedi
nakon osnivanja je puno tee preivljavanje, odrivost i izgradnja uspjenog
profitabilnog poduzea. Tek jedno od 10 do 20 novoosnovanih poduzea koje preivi
prvih pet godina rezultira stvaranjem profita za svoje osnivae.
1 st th
Timmons, A., New Venture Creation Entrepreneurship for the 21 Century, 5 Edition, Irwin McGraw-Hill Company, USA
7
3. Poduzetnici su kockari.
Uspjeni poduzetnici vrlo paljivo mjere i kalkuliraju rizik posla u koji ulaze. Oni nastoji
eliminirati i utjecati na rizik, pronai partnere za podjelu rizika ili njegovo minimiziranje.
Poduzetnici ne trae nuno rizine situacije, ali niti bjee od njih, ukoliko ih je
nemogue zaobii.
4. Poduzetnici ele imati sve pod kontrolom, ele sve raditi sami.
Posjedovanje i upravljanje poduzeem potpuno samostalno predstavlja ogranienje
za rast poduzea. Samostalni poduzetnici obino uspijevaju zaraditi za vlastiti ivot.
Ali, vrlo je teko samostalno upravljati poduzeem s visokim potencijalom rasta. Takvi
poduzetnici grade tim, organizaciju i poduzee. Oni radije rade na tome da naine
kola veim, nego da uzmu vei dio kolaa jer 100% od nita je ipak nita.
5. Poduzetnici su svoji vlastiti efovi i potpuno su neovisni.
Poduzetnici su daleko od toga da su potpuno neovisni oni moraju zadovoljiti brojne
obveze prema partnerima, investitorima, kupcima, dobavljaima, zaposlenicima,
obitelji i sl. Ipak, poduzetnici donose odluku o tome da li e, kada e i to obaviti.
6. Poduzetnici rade due i vie nego manageri u velikim poduzeima.
Ne postoji dokaz da poduzetnici rade due i vie od svojih kolega managera. Neki
rade due, neki ne. Neki su ak i rekli da rade manje od kada su poduzetnici.
7. Poduzetnici su stalno pod stresom i plaaju veliku cijenu takvog ivota
Bez sumnje biti poduzetnik je stresno i zahtjevno. Ali, ne postoji dokaz da je
stresnije ili zahtjevnije od bilo koje druge zahtjevne profesionalne uloge. Poduzetnici
su uglavnom vrlo zadovoljni svojim poslom, imaju bolji osjeaj za postignue, zdraviji
su i rjee odlaze u mirovinu nego oni koji rade za druge. Tri puta vie poduzetnika
nego managera izjavilo je da nikada ne eli ii u mirovinu.
8. Zapoinjanje vlastitog posla je rizino i esto zavri neuspjehom
Iskusni i talentirani poduzetnici pronalaze atraktivne poslovne prilike, sposobni su
privui prave ljude, neophodno financiranje i druge resurse, to vodi uspjehu pothvata.
No, kada poduzee i propadne, ne propadaju poduzetnici. Neuspjeh predstavlja dio
ueeg iskustva poduzetnika iz kojeg izlaze pametniji i snalaljiviji.
9. Novac je najvaniji resurs kod zapoinjanja posla.
Ukoliko postoje svi ostali elementi potrebni za uspjeh poduzetnikog pothvata, nije
problem doi ni do novca, ali ne vrijedi i obrnuto ukoliko poduzetnik posjeduje
dovoljno novca, ne znai nuno da e i uspjeti. Novac je za poduzetnika isto to i kist
za umjetnika inertni alat, koji u pravim rukama moe napraviti udo.
10. Poduzetnici trebaju biti mladi i energini.
Godine i starost poduzetnika ne predstavljaju ogranienje. Prosjena starost
poduzetnika poetnika je 35 godina, ali postoje brojni primjeri da su poduzetnici
zapoeli poslove i u svojim 60-im. Ono to je kritino za uspjeh je posjedovanje
odgovarajueg know-how, iskustva i kontakata, koji vode ka prepoznavanju i
provoenju poslovne prilike.
8
11. Poduzetnike motivira samo veliina mogue zarade.

Poduzetnici koji trae prilike sa razvojnim potencijalom su vie voeni rastom
poduzea i ostvarenjem dugoronih ciljeva, nego instant ostvarenjima kao to je
visoka plaa. Osobno postignue i zadovoljstvo, osjeaj kontrole nad vlastitom
sudbinom i realiziranje vlastitih snova i vizije su takoer snani motivatori. Novac se
vidi kao alat i nain praenja rezultata.
12. Ako je poduzetnik talentiran, uspjeh e doi za 1-2 godine.
Postoji izreka koja kae: Limun sazrije za dvije i pol godine, a biseru treba sedam ili
osam godina. Rijetko se uspjeh poduzea dogodi za manje od tri ili etiri godine.
13. Ukoliko poduzetnik ima dovoljno novca za start-up, ne moe promaiti.
esto je upravo suprotno istina: previe novca na poetku dovode do euforije i
sindroma razmaenog djeteta. Uz to, nedostatak discipline i impulzivno troenje
obino dovode do ozbiljnih problema i neuspjeha.
14. I jo mnogo drugih mitova kojih se treba kloniti
2. Pokretanje vlastitog poduzea DA ili NE
Odluka o pokretanju vlastitog poduzea iskljuivo je vaa. Ona moe biti rezultat razliitih imbenika,
posljedica razliitih ivotnih situacija i sl.
Brojne su prednosti rada u vlastitom poduzeu, ali ono sa sobom nosi i mnoge nedostatke. Neki ljudi
se jednostavno ne mogu nositi s tim, dok je drugima nezamislivo biti neiji zaposlenik.
Navodimo samo neke od razloga zato se ljudi odluuju osnovati vlastito poduzee2:
biti svoj vlastiti ef
izbjei ogranienja u napredovanju zbog dobi, spola, nedostatke formalne izobrazbe
raditi kod svoje kue, u veini sluajeva
raditi ba ono to elite
iskoristiti svoj talent do maksimuma
stei osjeaj osobne vrijednosti
uivati u statusu vlasnika
zaposliti lanove obitelji
ne vezati se za radno vrijeme (raditi kada to elite)
putovati
uivati
itd.
2
Davis, W., Zaponite vlastiti biznis s manje od 1.000 USD, Jakubin i sin d.o.o Zagreb, Centar za poduzetnitvo Osijek, 1998.
9
Uprkos navedenim prednostima osnivanja vlastitog poduzea, ono sa sobom nosi i neke nedostatke i
mogue probleme. Evo nekih od njih3:
odgovornost prema vjerovnicima i kupcima, a kasnije, kako poduzee raste i prema
zaposlenicima
mogunost da izgubite osobni i obiteljski imetak, ukoliko se poduzee pone iriti prebrzo i
bez plana
moda ete morati raditi i nou i vikendom, a moda ete se odrei i godinjeg odmora
prihodi nee biti stalni, mogua su i razdoblja bez prihoda
morat ete donositi odluke, velike i male.
morat ete voditi administraciju
...
Prije osnivanja vlastitog poduzea dobro razmislite. Jeste li uzeli u obzir sve elemente, jeste li stavili
na papir sve to vam treba za poetak obavljanja djelatnosti?
U nastavku emo vam pomoi u analiziranju informacija i planiranju poetka posla. Nemojte aliti
vrijeme potroeno u to planiranje prije poetka posla ne kota mnogo, a troak nepromiljeno
donesene odluke moe vas stajati i cijelo bogatstvo.
3
idem
10
3. to mi je sve potrebno da postanem uspjean poduzetnik?
Tri su osnovna elementa, bez kojih je nemogue pokrenuti i uspjeno voditi poslovni pothvat4.
To su:
Poslovna prilika,
Resursi
Poduzetnik/poduzetniki tim
Poslovna prilika
Svaka poslovna ideja ne predstavlja poslovnu priliku. Pronalazak dobre ideje predstavlja samo prvi
korak u razvoju poduzetnikog procesa. Zapravo, od 100 ideja prezentiranih investitorima obino 1, a
ponekad 2-3 budu financirane.
Da bi neka poslovna ideja bila i poslovna prilika, ona treba biti dovoljno atraktivna, postojana, u
pravo vrijeme, vidljiva kroz neki proizvod/uslugu, koji stvara dodatnu vrijednost za svog
kupca/krajnjeg korisnika.
Moemo rei da je osnovna karakteristika poslovne prilike njena trina opravdanost tj. postojanje
dovoljno velikog trita, zainteresiranog za kupovinu odreenog proizvoda i usluge.
Najuspjeniji poduzetnici, privatni investitori, financijeri - svi oni poinju s kupcem i onim to trite eli
i ne gube to iz vida!
Resursi
Jedno od najeih pogrenih shvaanja meu buduim poduzetnicima je da prvo treba imati sve
resurse na broju, pogotovo novac, kao preduvjet uspjeha pothvata.
Misliti prvo na novac je velika pogreka. Dobre poslovne prilike lako dou do novca. Ali, upravo je to
ono to nedostaje - dobre poslovne prilike i dobri poduzetnici, ne novac. To e vam rei i svi investitori.
Poduzetnik/poduzetniki tim
Kljuni faktor uspjeha poduzetnikog pothvata svakako je ovjek, odnosno poduzetnik i tim ljudi koji ga
okruuju.
Poduzetnik je taj koji pronalazi poslovnu priliku i upravlja resursima s ciljem stvaranja nove vrijednosti.
Ali, u tom procesu teko moe uspjeti sam. Potreban mu je tim ljudi, koji dijele njegovu viziju, cilj i koji
su predani ideji poduzetnikog pothvata te tee njegovom uspjehu.
Ono to je takoer vano za uspjeh poduzetnikog pothvata je ravnotea izmeu navedena tri
elementa poslovne prilike, resursa i poduzetnikog tima. Upravo nedostatak ravnotee moe biti
razlog neuspjeha ili odbijanja investitora da financiraju projekt.
4 st th
Timmons, A., New Venture Creation Entrepreneurship for the 21 Century, 5 Edition, Irwin McGraw-Hill Company, USA
11
Svaka poslovna prilika nije jednako dobra za svaki tim ljudi. Moete imati odlinu poslovnu priliku, ali
ukoliko nemate odgovarajui tim ljudi i dovoljno resursa potrebnih za njenu realizaciju, teko da ete
uspjeti. Ili, ma kako dobar tim ljudi sa loom poslovnom prilikom i bez resursa nee moi napraviti
puno.
Moemo zakljuiti da upravo jedinstvena kombinacija ljudi, prilike i resursa u tono odreeno vrijeme i
na tono odreenom mjestu predstavlja najvaniji faktor za uspjeh poslovnog pothvata.
Kao to se i vidi, na puno je toga potrebno misliti prije ulaska u sam posao. Kako ne bi neto
zaboravili, potrebno je staviti sve informacije na papir i onda odluiti vrijedi li ta poslovna ideja, radi li
se o pravoj poslovnoj prilici, to nedostaje za uspjeh...
Sljedee stranice posveene su upravo tome poslovnom planu, dokumentu koji nam pomae da
lake sagledamo poslovni pothvat i sve potrebne elemente za njegovu realizaciju.
12
4. Poslovni plan
Ne planirati je isto kao i planirati neuspjeh!
to je poslovni plan? Najkrae reeno, poslovni plan je pisani dokument koji jasno definira ciljeve
poslovanja i u kratkim crtama prikazuje metode za postizanje cilja.
U poslovnom planu se opisuje:
o kojem se poslu radi
kako e taj posao biti obavljen
tko e obaviti posao
gdje e se posao obavljati
kada posao mora biti zavren
Izgled vaeg poslovnog plana vaan je kao i informacije koje sadri. Ukoliko poslovni plan niste dobro
organizirali ili ako je prekompliciran za itanje, vjerojatno je da nee biti dobro prihvaen od strane
onih koji ga itaju. Loe napisan poslovni plan nije od velike koristi ni vama pri voenju posla.
Trebate uvijek imati na umu da poslovni plan piete prvenstveno radi sebe i svog poduzea. Stoga, pri
pisanju poslovnog plana moete potraiti pomo strune osobe ili institucije, ali ne sam proces pisanja
poslovnog plana ne smijete u potpunosti prepustiti nekom drugom. Uostalom, kako netko drugi moe
tako dobro poznavati vau ideju, vae poduzee od vas samih?
Stoga, ukoliko ne znate sami napisati poslovni plan, uvijek traite da sudjelujete u njegovom pisanju,
pitajte ono to vam nije jasno, kako bi ga sutra mogli koristiti i dobro prezentirati sve to je napisano.
Sadraj poslovnog plana
Ne postoji struktura poslovnog plana koju treba bezuvjetno slijediti, niti postoje dva jednaka poslovna
plana. Kako e va poslovni plan biti organiziran ovisi o tipu posla kojim se bavite i razlogu pisanja
poslovnog plana. Ukoliko poslovni plan piete radi dobivanja kredita, slijedit ete strukturu koju
zahtijeva banka, odnosno investitor.
Prije nego vam damo uobiajenu strukturu poslovnog plana, evo nekoliko natuknica o kojima trebate
voditi rauna, kada se odluite pisati poslovni plan5:
Svaki poslovni plan ima svoj razlog pisanja i on se mora odraziti u nainu na koji piete plan.
Ukoliko je razlog dobivanje kredita, morate imati na umu odreeni tip kredita i odreene
institucije, kojima ete se obratiti s planom
plan ne mora biti dugaak i kompliciran, ali mora biti informativan i mora sadravti sve bitne
informacije o vaoj poslovnoj ideji
poslovni plan mora biti pokrenut tritem, a ne proizvodom/uslugom. To znai da nije vaan
proizvod/usluga koji ete proizvoditi nege da je vano da li taj proizvod/usluga imaju trite na
5
Korynski, Singer, Poslovno planiranje za mala poduzea, Radna biljenica, Centar za poduzetnitvo Osijek, 1997.
13
kojem e se prodavati. Napravite vlastito malo istraivanje trita kako bi dokazali koje su
trine mogunosti za vau poslovnu ideju
pokaite u emu je vae poduzee drugaije u odnosu na konkurenciju
dokaite vae sposobnosti i mogunosti upravljanja poduzeem. Jeste li u mogunosti
provesti plan tako da on bude uspjean?
poslovni plan je korisno sredstvo za poetak i voenje posla. Imajte to na umu kada piete
plan i ne ponaajte se prema pisanju poslovnog plana samo kao prema dunosti za dobivanje
kredita.
opiite kako ete prodavati proizvode/usluge tj. kako ete doi do kupaca
pokaite vaa predvianja kako e izgledati vae poduzee za godinu ili dvije. Pretpostavke
potkrijepite brojkama.
dodajte dokumente za koje vjerujete da e vam pomoi u boljoj prezentaciji poslovne ideje ili
e je uiniti vjerodostojnijom.
4.1. Prijedlog sadraja poslovnog plana
Sljedei prijedlog sadraja poslovnog plana sadri sve bitne elemente, koje jedan poslovni plan treba
imati. Kao to smo ve i naglasili va poslovni plan prilagodit ete vaim potrebama i vaem tipu
poslovanja.
Sadraj poslovnog plana6
SAETAK
A. PODUZEE ovaj dio poslovnog plana predstavlja poslovnu politiku vaeg poduzea, pravila bez
kojih ne bi smjeli odstupiti bez jakih razloga. Poslovna politika daje smjer i prua stabilnost vaem
poslu.
Opis poduzea cilj ovog djela je objasniti ime se bavi vae poduzee, kako ete poslovati
(pravni oblik, vlasnitvo, radno vrijeme...) i zato mislite da ete uspjeti
Proizvod/usluga koju poduzee nudi daje odgovor na pitanja to prodajete, kakve su
koristi od onoga to prodajete, zato mislite da e ljudi kupovati ba od vas
Trie (Plan marketinga) trebate voditi rauna o tritu nabave i tritu prodaje. Obadva
su jednako vana za uspjeh vaeg poslovnog pothvata. Trite nabave odnosi se na trite
sirovina, poluproizvoda i proizvoda potrebnih za vau djelatnost. Gdje ete ih i od koga kupiti?
Kolika je cijena tih proizvoda? Koliko je potencijalnih dobavljaa tih proizvoda? Kakvi su vai
odnosi s dobavljaima? itd. Trite prodaje se odnosi na ljude koji kupuju ili e kupovati od
vas. Vano ih je dobro poznavati. Tko su oni? Koliko ih je? Zato kupuju od vas, a ne od
konkurencije? Kako pronai jo vie kupaca? Na koji nain ete prodavati i distribuirati va
proizvod?
6
Bangs, D.H., Kako napraviti poslovni plan, 7. izdanje, Jakubin i sin d.o.o. Zagreb, Centar za poduzetnitvo Osijek, 1998.
14
Lokacija poduzea gdje se nalazi vae poduzee? Je li to prava lokacija za vau djelatnost
(i je li ona dozvoljena na toj lokaciji)? Koliko je velik va poslovni prostor (je li u najmu ili u
vaem vlasnitvu)?
Konkurencija tko su vai konkurenti? Kakvo je njihovo poslovanje jesu li bolji ili loiji od
vas (zbog ega)? Kako ete im konkurirati?
Organizacija poduzea, management 98% neuspjeha malih poduzea potie od slabog
managementa. Uzmite to u obzir kada budete planirali organizaciju vaeg poduzea (tko su
odgovorne osobe i za to je tko odgovoran, kakvo je njihovo radno iskustvo, kakve su njihove
plae, da li koristite neke vanjske usluge i koje raunovodstvo, pravnik i sl.)
Zaposlenici koliko ljudi planirate zaposliti, koje struke, gdje ete pronai ljude s tim
znanjima, da li ete ih zaposliti na stalno ili su vam potrebni samo povremeno, koliko ete ih
plaati... Vodite rauna da svako radno mjesto kota. U poetku gledajte da zaposlite to
manje ljudi, kako bi vae trokove sveli na minimum Ukoliko se posao pone iriti lako je
dodatno zaposliti jo ljudi.
Upotreba i oekivani uinak ulaganja bez obzira da li traite kredit ili sami financirate va
posao trebate navesti to vam je sve potrebno za poetak vaeg posla. U to ete morati
uloiti novac, tko su dobavljai, kolika je cijena, morate li platiti transport i sl.
B. FINANCIJSKI PODACI financijski podaci mjere ispunjenje postavljenih poslovnih ciljeva. Oni su
srce svakog poslovanja, jer pomau njegovoj kontroli. A, ukoliko ne kontrolirate svoje poduzee, ono
e kontrolirati i upravljati vama! Stoga je vrlo vano dobro voditi poslovne knjige. Ukoliko to ne moete
i ne znate raditi sami pronaite strunog raunovou, koji e vam znati objasniti to se krije iza brojki u
poslovnim izvjetajima. Ukoliko mislite da voenje knjiga nije vano ni potrebno onda nemate niti
dovoljno poslovnog iskustva za poetak.
Izvori kapitala gdje ete nabaviti novac potreban za poetak posla (kredit kakav, gdje,
vlastita sredstva, pozajmica od koga, ...)
Popis opreme oprema je imovina s vijekom trajanja duim od jedne godine (uredski
namjetaj, strojevi, proizvodna oprema, vozila, poslovni prostor i sl.)
Bilanca predstavlja popis imovine AKTIVA (dugorona - oprema i kratkorona novac na
raunu, potraivanja od kupaca) i obveza- PASIVA (dugoronih vlastita glavnica, krediti i sl. i
kratkoronih prema dobavljaima, krediti i sl.) vaeg poduzea na odreeni dan.
Break-even toka ili toka pokria govori koliko proizvoda/usluga morate prodati da bi
poslovali na nuli (bez gubitka i dobitka).
Raun dobiti i gubitka daje prikaz prihoda i rashoda poduzea kroz odreeno razdoblje.
Na kraju pokazuje je li poduzee poslovalo s gubitkom (prihodi su manji od rashoda/trokova)
ili je ostvarilo dobit (prihodi su vei od rashoda/trokova).
Tijek novca (Cash flow) moemo rei da je ovo najvaniji financijski izvjetaj za mala
poduzea i kada bi se trebali odluiti za samo jedan financijski izvjetaj, trebate odabrati tijek
novca. On vam pokazuje koliko novca treba vae poduzee, za to i kada treba taj novac,
kako (iz kojih izvora) ete nabaviti taj novac. On pokazuje mogue probleme u likvidnosti
15
vaeg poduzea, koje pravovremenim poslovnim odlukama i potezima moete sprijeiti.

Poduzee moe poslovati s dobiti na kraju godine, a biti nelikvidno u pojedinim mjesecima,
odnosno u nemogunosti da plati svoje obveze. Tijek novca vam pomae da predvidite takve
situacije.
C. DODATNI ELEMENTI
U dodatne elemente stavit ete sve one dokumente, koji mogu pomoi razumijevanju vaeg poslovnog
plana i dobivanju cjelovite slike o vaoj poslovnoj ideji. To su npr. predugovori i ugovori sa vaim
sadanjim i buduim kupcima, predrauni i/ili (pred)ugovori s dobavljaima, fotografije poslovnog
prostora, obrtnica, dokumenti o osnivanju poduzea i vlasnikoj strukturi, fotografije gotovih proizvoda,
ivotopisi kljunih osoba i sl.
Osim o sadraju poslovnog plana trebate voditi rauna i o njegovom obliku:7.

Neka prvi dojam bude jak i neka uvjeri itatelja da vaa ideja ima sve anse za uspjeh.
Naslovnica i ime poduzea je ono to e bankar ili investitor prvo vidjeti. Vano je ostaviti
dobar prvi dojam.
Neka poslovni plan bude to krai, kompaktniji. Vano je da poslovni plan prikazuje istinite
informacije, koje se mogu lagano provjeriti.
Ne urite s pisanjem poslovnog plana, on je vrlo vaan dokument i treba se potruditi napraviti
ga to bolje moete. Bilo bi dobro dobiti neije mijenje o njemu prije nego ga pokaete
bankaru.
Napiite dobar saetak, ne dui od jedne stranice. S tim zaponite poslovni plan. Saetak je
esto dobar prodajni alat za vau poslovnu ideju.
Ukoliko traite novac, budite precizni koliko novaca traite i za to, kada e novac biti vraen i
kako, pod kojim uvjetima.
Ne zaboravite zakljuak na kraju. U njemu navodite da vjerujete u uspjeh vaeg poslovnog
pothvata, te da e investitori dobiti novac nazad. Naravno, to mora proizilaziti iz vaeg
poslovnog plana.
Moete staviti i napomenu da je poslovni plan tajna i da nijedan dio poslovnog plana ne moe
biti koriten bez vaeg odobrenja.
Ukoliko plan aljete potom, ukljuite i popratno pismo.
7
Korynski, Singer, Poslovno planiranje za mala poduzea, Radna biljenica, Centar za poduzetnitvo Osijek, 1997.
16
5. Razliite mogunosti ulaska u biznis
5.1. Osnivanje vlastite tvrtke
Nakon to je poduzetnik generirao svoju poslovnu ideju, istraio trite, te sastavio poslovni plan, koji
mu treba sluiti kao vodi kroz poslovanje, treba odluiti o zakonskom obliku poslovanja.
Malim i srednjim poduzetnicima na raspolaganju stoji nekoliko razliitih oblika poslovanja:

- obrt,
- trgovako drutvo,
- obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo,
- zadruga,
- trgovac pojedinac,
- fizika osoba u slobodnom zanimanju i dr.
Svaki zakonski oblik ima svoje prednosti i nedostatke ovisno o poduzetnikoj ideji, nainu poslovanja,
irini trita i djelatnostima koje se ele ukljuiti u poduzetniki pothvat.
Najei organizacijski oblici su obrt i drutvo s ogranienom odgovornou.
Savjet:
pri osnivanju i jednog i drugog zakonskog oblika pripremite barem desetak razliitih imena za
svoju tvrtku, jer je veina imena ve "zauzeta". Vodite rauna o tome da ime tvrtke moe biti
samo na hrvatskom jeziku i hrvatskom pismu ili na mrtvom jeziku (latinski jezik).
kod osnivanja drutva s ogranienom odgovornou, unaprijed razmislite o svojim znanjima i
vjetinama, ali i vjetinama osoba koje ete zaposliti ili koje e zajedno s Vama ui u
poslovanje (partneri), kako biste se mogli odluiti za vie djelatnosti kojima e se tvrtka baviti.
Svaki naknadni upis djelatnosti u ve registrirano drutvo je skuplji nego kada to uinite na
samome poetku.
ako se odluite pokrenuti poslovanje s partnerom, pripremite prije osnivanja partnerski ugovor
u kojemu ete definirati i prava i obveze partnera u poslovanju. U sluajevima kada se nakon
odreenog vremena jedan od partnera odlui izai iz poslovanja puno je jednostavnije i
ugodnije podijeliti imovinu, ako su partnerski odnosi unaprijed regulirani.
5.2. Kupovina postojeeg poslovanja
Poduzetnicima koji se odlue na samostalno pokretanje djelatnosti na raspolaganju stoji i mogunost

kupovine ve postojeeg poslovanja.
Prednosti kupovanja ve uhodanog poslovanja:
17
- ime tvrtke je ve poznato u poslovnom svijetu;

- tvrtka ima ve uhodano poslovanje;
- tvrtka ima svoje kupce;
- tvrtka ima mreu dobavljaa;
- tvrtka se ve pozicionirala na tritu.
Kako pronai tvrtku koja je na prodaju?

Veina poduzetnika koja se, uslijed razliitih okolnosti odlui na prodaju tvrtke (bolest, razlaz partnera,
obiteljski razlozi i sl.), e prodaju oglasiti putem javnih glasila - dnevne novine i razliite vrste
oglasnika.
Savjet:
Prije kupovine bilo koje tvrtke poeljno je raspitati se o poslovanju tvrtke, a posebice o dugovanjima
(npr. u FINI, banke u kojima tvrtka ima otvorene poslovne raune, kupci, dobavljai, konkurencija i sl.),
kako sa tvrtkom ne biste u naslijee dobili i nepodmirena dugovanja.
5.3. Franiza
Franiza je oblik poslovne suradnje, u kojemu davatelj franize (obino tvrtka koja ima uhodano
poslovanje) putem franiznog ugovora ustupa pravo primatelju franize (obino tvrtka koja tek kree s
poslovanjem ili su joj investicijska sredstva i mogunosti ulaganja vrlo ograniena) koritenja znanja i
naina rada davatelja franize.
I davatelji i primatelji franize imaju viestruke motive za ulazak u ovakav nain poslovanja.
Davatelj franize svoje ciljeve vidi u:

razvoju i irenju djelatnosti tvrtke,
prodaji proizvoda i usluga pod jedinstvenim uvjetima i kontroli nastupa na tritu,
izbjegavanju poreznih i drugih mjera koje spreavaju trine koncentracije,
poveanju prometa,
osvajanju novih, udaljenih trita,
rastu tvrtke,
usmjeravanju sredstava u istraivanje i razvoj,
Primatelj franize, motive za ulazak u franizni posao pronalazi u:

smanjenjeu rizika poslovanja,
nastupu na tritu s manjim rizikom koji proizlazi iz iskustva davatelja franize,
smanjenju trokova poslovanja, budui da poslove promocije i oglaavanja preuzima davatelj
franize,
smanjenju poslovnih rizika kroz koritenje prednosti poznate marke i poslovnih i tehnikih
znanja,
18
optimalnoj organizaciji poslovanja.
Franizni oblik poslovanja se osobito razvio pedesetih godina prolog stoljea, te je 1960. godine
osnovano i Meunarodno udruenje za franizing (International Association for Franchizing).
Meu najpoznatijim franizama u svijetu svakako treba istaknuti: McDonalds restorani brze hrane,
Fornetti peciva, Subway, Bioaromatica, Kra, Elektromaterijal, Holiday Inn hoteli, Body Shop
International itd..
U Osijeku djeluje Centar za franizu pri osjekom Centru za poduzetnitvo, etalite kardinala Franje
epera 13/II, gdje se dva puta godinje (svibanj i studeni) odravaju seminari o franizi, sainjeni
prema iskustvu amerikog Centra za franizu iz El Pasa, namijenjeni svima koji ele biti bilo primatelji,
bilo davatelji franize.
5.4. Licenca
Jedan od naina ulaska u svijet biznisa je putem licence.

Licenca je ugovor kojim se licencijskom partneru daje neko posebno pravo (proizvodnja nekog
proizvoda, uporaba imena, koritenje tehnolokog procesa, distribucija nekog specifinog proizvoda),
uz odreenu naknadu.
Postoje razliite licence, pa se preporua savjetovanje sa strunim osobama prije donoenja konane
odluke.
Sa ciljem poticanja primjene i irenja znanja o intelektualnom vlasnitvu pomou licencnih ugovora u
Zagrebu je osnovana Udruga strunjaka za licenciranje.
19
6. Kako registrirati poduzee
Odgovoriti na ovo pitanje nije mogue bez poznavanja poduzetnike ideje. Zbog toga emo vam u
ovoj biljenici dati informacije pomou kojih ete lake samostalno odluiti kako registrirati vae
poduzee.
Zakonski oblici registriranja poslovanja su mnogobrojni:

trgovako drutvo: drutvo s ogranienom odgovornou, dioniko drutvo, komanditno
drutvo, javno trgovako drutvo, gospodarsko interesno udruenje, podrunica;
obrt: slobodni, vezani, povlateni;
zadruga;
obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo;
fizika osoba u slobodnom zanimanju i dr.
Trgovako drutvo je pravna osoba koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi
ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pruanjem usluga na tritu (Zakon o trgovakim
drutvima - Narodne novine br. 111/93, 34/99 i 118/03).
Obrt je samostalno i trajno obavljanje doputenih gospodarskih djelatnosti od strane fizikih osoba sa
svrhom ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pruanjem usluga na tritu (Zakon o obrtu
Narodne novine 49/03). Za slobodne obrte Zakon ne uvjetuje majstorski ili stuni ispit. Vezani
obrti su oni za koje je potrebno imati majstorski ispit ili strunu osposobljenost. Povlateni obrti
obavljaju se samo na temelju povlastice nadlenog ministarstva.
Zadruga je udruenje zadrugara (najmanje tri) u kojem lanovi sudjeluju zajedniki i neposredno u cilju
ostvarenja osobne i zajednike dobiti (Zakon o zadrugama Narodne novine 36/95, 67/01 i 12/02).
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo je samostalna gospodarska i socijalna jedinica temeljena na

vlasnitvu i uporabi proizvodnih resursa i upravljanju obitelji u obavljanju poljoprivredne djelatnosti
(Zakon o poljoprivredni Narodne novine 66/01 i 83/02).
Fizika osoba u slobodnom zanimanju je osoba koja povremeno ili stalno samostalno obavlja
djelatnost slobodnog zanimanja. Neke od slobodnih djelatnosti su: zdravstveni djelatnici, veterinari,
odvjetnici, revizori, arhitekti, sudski vjetaci i druge djelatnosti definirane lankom 15. Zakona o porezu
na dohodak (Narodne novine 127/00, 150/02 i 163/03).
Mi emo se u ovom tekstu posvetiti onim oblicima koji su kod nas najei, a za poduzetnike
poetnike logian izbor: drutvo s ogranienom odgovornou i obrt.
20
I drutvo s ogranienom odgovornou i obrt imaju neke prednosti i nedostatke u poslovanju, i zbog
toga na pitanje koji oblik izabrati nije mogue jednostavno odgovoriti.
Prednosti obrta su:

nii trokovi osnivanja (to je poduzetniku bez poetnog kapitala uvijek vano),
jednostavnije knjigovodstvo (to znai i manje mjesene izdatke za knjigovodstveni
servis),
brza promjena podataka (adrese obrta i sl.).
Prednost drutva s ogranienom odgovornosti je:

prenosivost drutva (puno je jednostavnije prodati udjele ili kompletnu tvrtku nego u
obrtu),
nema ogranienja strune spreme i zanimanja (poduzetnik moe registrirati sve djelatnosti
koje eli, a naknadno aktivirati bilo koju djelatnost nakon to ispuni zakonske obveze),
jednostavnije iskazivanje trokova (kod obrta su trokovi samo ono to se stvarno i plati, a
kod trgovakog drutva sve za to postoji pravovaljana faktura koja se priznaje kao
troak),
manji fiksni mjeseni trokovi (obrtnik mjeseno plaa akontaciju poreza na dohodak, te
doprinos za mirovinsko i zdravstveno osiguranje ukoliko ne plaa te doprinose po nekom
drugom osnovu, dok vlasnik poduzea ne plaa doprinose ako nije zaposlen u svojoj
tvrtki).
U sustavu PDV-a obrt i trgovako drutvo ponaaju se potpuno razliito. Obrt plaa PDV i odbija
pretporez samo kada je plaen, odnosno naplaen raun, dok trgovako drutvo plaa porez i odbija
pretporez za svaki izdani, odnosno primljeni raun (postoje odreena odstupanja od ovoga, ali
naelno sustav tako funkcionira). Ovakav sustav moe u odreenim trenucima biti prednost, a u
odreenima nedostatak:
Moe se dogoditi da poduzetnik ne moe ostvariti plasman svojih roba ili usluga kod
odreenog kupca ukoliko mu ne izdaje raun po kojemu e kupac odmah moi odbiti
pretporez (tj. da raun izdaje trgovako drutvo).
U sluajevima kada poduzetnik planira prodavati robu s duim rokom otplate bolja opcija je
obrt, jer u tom sluaju porez se plaa tek kada je raun ili dio rauna naplaen.
Izbor modela registracije nije jednostavan i najbolje je donijeti ga zajedno sa strunom osobom
(knjigovoom, poslovnim savjetnikom i sl.) koja se treba upoznati s planom poslovanja kako bi mogla
pomoi pri izboru.
21
6.1. Osnivanje obrta
Registriranje obrta vri se u Uredu dravne uprave Osjeko-baranjske upanije Sluba za

gospodarstvo u Osijeku, upanijska 4 u kojemu se predaju popunjeni obrasci:
- prijava,
- Registarski listovi RL1 (podaci o obrtu), RL2 (podaci o izdvojenom pogonu ukoliko ih ima) i RL3
(podaci o djelatnostima),
- Uvjerenje o osposobljenosti, majstorskom ispitu ili svjedodba (za vezane i povlatene obrte),
- Uvjerenje o nekanjavanju Opinskog suda (prema mjestu prebivalita). Za grad Osijek uvjerenje se
trai od Opinskog suda u Osijeku, Europske avenije 7, upravna pristojba za ovo uvjerenje iznosi
30,00 kn, a vrijeme ishoenja je jedan do dva dana,
- Uvjerenje o nekanjavanju Prekrajnog suda, tj. uvjerenje da nije izreena mjera zabrane obavljanja
djelatnosti (prema mjestu prebivalita). Za grad Osijek uvjerenje se trai od Prekrajnog suda u
Osijeku, Kralja Zvonimira 3, upravna pristojba za ovo uvjerenje iznosi 30,00 kn, a vrijeme ishoenja
je jedan do dva dana
- Upravna pristojba u iznosu 270,00 kn
- dokaz o uplati obrtnice (osim za hrvatske branitelje ili nezaposlene osobe starije od 45 godina koje
su prijavljene na Hrvatski zavod za zapoljavanje). Obrtnica za nezaposlene osobe mlae od 45
godina i osobe s podruja posebne dravne skrbi plaa se 200,00 kn, a za ostale 500,00 kn. Osobe
koje su osloboene plaanja obrtnice dune su dostaviti dokument kojim dokazuju svoj status.
Za odreene vrste djelatnosti potrebna je propisana struna sprema ili majstorski ispit (vezani i
povlateni obrti, za razliku od nevezanih obrta, koji se moe osnovati neovisno o strunoj spremi
vlasnika obrta fotokopirnica, npr.), za trgovake i ugostiteljske djelatnosti potrebno je utvrivanje
minimalnih tehnikih uvjeta, a za prijevozniku djelatnost utvrivanje uvjeta za vozilo. Zbog toga je
dobro prije ishoenja potrebne dokumentacije savjetovati se s djelatnicima Ureda dravne uprave
slube za gospodarstvo o svim potrebnim uvjetima prije registriranja obrta.
Po izdavanju obrtnice potrebno je izraditi peat i otvoriti iro-raun u jednoj od poslovnih banaka.
Najkasnije 8 dana prije poetka obavljanja djelatnosti obaveza je prijaviti poetak rada obrta Uredu
dravne uprave slubi za gospodarstvo.
U roku 8 dana po poetku obavljanja djelatnosti obrt treba prijaviti ispostavi Porezne uprave u Osijeku
(upanijska 4, u dvoritu) na obrascu RPO prijava u registar poreznih obveznika, a najkasnije 15
dana od poetka obavljanja djelatnosti treba se prijaviti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje
HZZO (Kralja Zvonimira 1) i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje HZMO (Kralja Zvonimira
1). Prijava obrta u HZZO vri se na obrascu T-1, a prijava u HZMO vri se na obrascu M-11 P. Vlasnik
obrta - poduzetnik prijavljuje se u sustav zdravstvenog i mirovinskog osiguranja ukoliko nije osiguran
22
temeljem druge osnovice (zaposlenje u trgovakom drutvu, instituciji, ustanovi i dr.). Prijava vlasnika
obrta i djelatnika vri se na obrascu T-2 za zdravstveno osiguranje i M-1 P za mirovinsko osiguranje.
Za poduzetnike mlae od 40 godina ovdje nije kraj. Najkasnije tri mjeseca od poetka obavljanja
djelatnosti potrebno je prijaviti se u REGOS Registar osiguranika (alter REGOSA nalazi se u
poslovnici Financijske agencije, L. Jegera 1-3) i izabrati fond za II stup mirovinskog osiguranja. U II
stup mogu se prijaviti i poduzetnici izmeu 40 i 50 godina ukoliko im je to prvo zaposlenje.
Ne treba se uplaiti koliine prijava, obrazaca i adresa na koje se treba prijaviti. U svakoj instituciji
postoje osobe koje e vas uputiti gdje se i kome javiti, pomoi popuniti obrasce, a preporuka je da ovaj
posao obavite uz pomo svoje knjigovodstvene agencije, ili neke od institucija za pomo
poduzetnicima.
6.2. Osnivanje tvrtke d.o.o.
Osnivanje tvrtke znatno je kompliciranije od osnivanja obrta.

Prvi dokument pri osnivanju trgovakog drutva je akt o osnivanju (kada je jedan osniva) ili drutveni
ugovor (kada postoje dva ili vie osnivaa). Ovim dokumentom definira se naziv i sjedite tvrtke,
djelatnosti, prava i obveze osnivaa i tijela tvrtke (uprave, nadzornog odbora i dr.) i ostali elementi
vani za funkcioniranje drutva. Prije definiranja naziva tvrtke uputno je provjeriti i rezervirati naziv kod
Trgovakog suda u Osijeku (Zagrebaka 2). Naziv mora biti razliit od postojeih naziva tvrtki, a moe
biti iz hrvatskog ili latinskog rjenika ili prezime osnivaa. Osnivaki akt, kao i prijavu za upis u
trgovaki registar (koja se predaje Trgovakom sudu u Osijeku mora ovjeriti javni biljenik. Uz prijavu
za upis u trgovaki registar predaje se osnivaki akt, popis lanova drutva osnivaa (ime i prezime,
adresa i matini broj), popis lanova uprave (ime i prezime, adresa, matini broj i ovlasti), popis
lanova nadzornog odbora (ime i prezime, adresa i matini broj) ukoliko drutvo ima nadzorni odbor i
dokaz o uplati osnivakog uloga. Osnivaki ulog (trenutno je minimalni osnivaki ulog 20.000 kn) moe
se uplatiti na iro-raun (koji se otvara u nekoj od poslovnih banaka) ili unijeti u stvarima (oprema,
repromaterijal i sl.). U sluaju kada se osnivaki ulog unosi u stvarima potrebna je procjena vrijednosti
stvari koju radi ovlateni revizor. Uz navedene dokumente Trgovakom sudu dostavlja se i izjava
osnivaa ovjerena od javnog biljenika da osniva ili osnivai kao i drutva u kojima ima udjele ili
dionice nema nepodmirene obveze, potvrdu pravne osobe koja obavlja poslove platnog prometa
(Financijska agencija) da osniva ili osnivai i drutva u kojima imaju udjele ili dionice nemaju na
raunima evidentirane nepodmirene naloge za plaanje, i potvrde Porezne uprave, Hrvatskog zavoda
za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje da osniva ili osnivai i
drutva u kojima imaju dionice ili udjele nemaju nepodmirene obveze po osnovi poreza i doprinosa za
mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Trgovaki sud, nakon upisa u sudski registar, dostavlja Narodnim novinama i dnevnom tisku podatke o
upisu.
23
Ove poslove uobiajeno je prepustiti javnobiljenikom ili odvjetnikom uredu koji mogu utedjeti puno
vremena pri osnivanju.
Nakon pozitivnog rjeenja Trgovakog suda potrebno je izraditi peat, te popuniti zahtjev za
razvrstavanje po djelatnostima prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti koji se dostavlja u Dravni
zavod za statistiku (Ilica 3, Zagreb) gdje e novoosnovana tvrtka dobiti matini broj. Dravnom zavodu
za statistiku dostavlja se kopija rjeenja o upisu u trgovaki registar, tiskanica RPS-1 (zahtjev) i kopija
uplatnice upravne pristojbe u iznosu od 55 kuna. Prijavu Dravnom zavodu za statistiku potrebno je
predati najkasnije 15 dana od registracije tvrtke.
Prije poetka obavljanja djelatnosti potrebno je ishoditi u Uredu dravne uprave Osjeko-baranjske
upanije Sluba za gospodarstvo u Osijeku, upanijska 4 odluku kojom se utvruje da udovoljava
tehnikim, zdravstvenim, ekolokim i drugim propisima za obavljanje djelatnosti (dozvola za rad).
Drutvo je potrebno prijaviti i ispostavi Porezne uprave u Osijeku (upanijska 4, u dvoritu) na obrascu
RPO prijava u registar poreznih obveznika, a najkasnije 15 dana od poetka obavljanja djelatnosti
drutvo treba prijaviti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje HZZO (Kralja Zvonimira 1) i
Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje HZMO (Kralja Zvonimira 1). Prijava tvrtke u HZZO vri
se na obrascu T-1, a prijava u HZMO vri se na obrascu M-11 P.
6.3. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
Upis obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva vri se u Uredu dravne uprave Osjeko-baranjske

upanije, upanijska 4 Zahtjevom za upis u Upisnik. Uz Zahtjev za upis u Upisnik obiteljskog
poljoprivrednog gospodarstva dostavlja se kopija osobne iskaznice nositelja obiteljskog
poljoprivrednog gospodarstva, izjava lanova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva o izboru
nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, kopije osobnih iskaznica svih lanova obiteljskog
poljoprivrednog gospodarstva, posjedovni list katastarskih estica koje se prijavljuju, kopija ugovora o
zakupu ili izjava vlasnika o davanju zemljita na koritenje bez naknade i izvadak iz katastra estica za
sve prijavljene estice koje nisu u posjedovnom listu nositelja i lanova obiteljskog poljoprivrednog
gospodarstva i kopije dokumenata o postojeim upisima u registre i evidencije.
Upisom u Upisnik obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dodjeljuje se matini identifikacijski broj
poljoprivrednog gospodarstva, i iskaznica nositelju obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i ostalim
lanovima gospodarstva na zahtjev nositelja.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo duno je prijaviti u svaku promjenu koja se upisuje u Upisnik u
roku 30 dana Uredu dravne uprave.
(Pravilnik o upisu u upisnik poljoprivrednih gospodarstava Narodne novine 128/02, 122/03 i
189/03).
24
6.4. Zadruga
Zadrugu mogu osnovati najmanje tri zadrugara. Ugovor o osnivanju zadruge sklapa se u obliku
javnobiljenike isprave. Zadruga se registrira kod Trgovakog suda u Osijeku (Zagrebaka 2), a
procedura osnivanja i registracije vrlo je slina registraciji trgovakog drutva. Uz prijavu za registraciju
zadruge Trgovakom sudu potrebno je dostaviti sljedee dokumente: Zapisnik sa osnivake skuptine
zadruge, Odluku o imenovanju lanova Nadzornog odbora, Odluku o imenovanju predsjednika i
potpredsjednika Nadzornog odbora, Odluku o imenovanju upravitelja zadruge, ovjereni potpis
upravitelja zadruge, izjavu osobe ovlatene da vodi poslove zadruge, popis lanova zadruge i dokaz o
uplati pristojbe za dravni proraun i oglasa za Narodne novine i lokalni dnevni list.
Nakon toga procedura je identina proceduri kod osnivanja trgovakog drutva (prijava u Dravni
zavod za statistiku, Poreznu upravu, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i Hrvatski zavod za
mirovinsko osiguranje).
Svu dokumentaciju o osnivanju zadruge potrebno je dostaviti u Hrvatski savez zadruga, Gajeva 2a,
Zagreb.
6.5. Zavrni poslovi
Odluite li se za ulazak u sustav PDV-a potrebno je popuniti obrazac PDV-P i predati ga u ispostavu
Porezne uprave u Osijeku (upanijska 4 u dvoritu).
Za poslove uvoza ili izvoza roba i usluga potrebno je zatraiti carinski broj od Carinske uprave
Republike Hrvatske.
Osim nabrojanih dokumenata za odreene djelatnosti trebati e ishoditi dodatne dozvole, certifikate,
sektorske dozvole i sl.
25
7. Financiranje - gdje pronai novac potreban za poetak poslovanja
7.1. Krediti
Ukoliko tek ulazite u posao trebate biti svjesni da neete lako dobiti kredit. Banci je teko procijeniti
vlastiti rizik pri financiranju vaeg poslovnog pothvata (ne postoji povijest poslovanja) i jedini dokument
na osnovu kojeg ona to ini je va poslovni plan. Zbog toga je vrlo vano njegovom pisanju posvetiti
panju i potruditi se da to bolje i vjerodostojnije objasnite vau poslovnu ideju i razloge zbog kojih
vjerujete u njen uspjeh na tritu.
Pored toga, morate imati na umu i elemente osiguranja kredita, koji e minimizirati rizik, s kojim banka
ulazi u financiranje vaeg budueg pothvata. Najei element osiguranja kredita je hipoteka na
imovinu (kua, stan i sl.), u vrijednosti jednakoj ili veoj od visine traenog kredita (ovisno o banci i
kreditu).
Ukoliko zbog nekog razloga ne moete dobiti krediti u banci ili drugim financijskim institucijama,
postoje i neformalni izvori financiranja, koji vam mogu pomoi u realiziranju vae poslovne ideje. O
njima e takoer biti govora u ovom poglavlju.
Tko sve daje kredite i pod kojim uvjetima?

Ponuda kredita na financijskom tritu Republike Hrvatske vezana je uz temeljne politike razvoja
sektora malih i srednjih poduzea:
poticanje zapoljavanja,
ulaganje u proizvodne djelatnosti,
poticanje izvoza,
razvoj novih tehnologija.
Poduzetnike kredite daju sve poslovne banke, plasirajui vlastita sredstva, ili plasirajui udruena
dravna sredstva , sredstva jedinica lokalne uprave i vlastita sredstva putem Vladinih programa, te
HBOR (bilo putem poslovnih banaka ili direktnim kreditiranjem).
Pri odabiru kredita "po mjeri poduzetnika" treba voditi rauna o nekoliko imbenika:
namjeni kredita,
uvjetima kreditiranja,
trokovima kredita.
Namjena kredita
Ovisno o namjeni, krediti se dijele na kredite za:

kupnju graevinskog zemljita, objekata ili opreme,
izgradnju, proirenje ili ureenje objekata,
26
nabavu vozila i plovila u funkciji poduzetnitva,

obrtna sredstva (ne vie od 30 % ukupne investicije),
pripremu izvoza i izvoz,
kupovinu osnovnih sredstava (poslovni prostori, strojevi, oprema),
primjenu i zamjenu postojeih tehnologija,
uvoenje novih tehnologija,
izgradnju, dogradnju ili rekonstrukciju turistikih kapaciteta,
ulaganja u seoski turizam,
refinanciranje postojeih nepovoljnih kredita,
pripremu i uvoenje sustava kvalitete,
certificiranje sustava,
zatitu vlasnitva u zemlji i inozemstvu,
izradu i ispitivanje prototipa i postupaka,
izlaganje inovacija na sajmovima,
razvoj proizvoda,
istraivanje trita i marketinke aktivnosti,
kolovanje naunika ili uposlenika,
opremanje i modernizaciju radionica,
Uvjeti kreditiranja
Ovisno o namjeni kredita, sjeditu poduzetnika i Programu iz kojega sredstva dolaze, krediti se
razlikuju po:
minimalnom iznosu kredita,
maksimalnom iznosu kredita,
kamatnoj stopi,
interkalarnoj kamati,
poeku (odobrava se ili ne),
strukturi ulaganja sredstava.
Kamata je iznos koji se plaa za koritenje pozajmljenog novca. Ovisno o Programu kreditiranja, te
namjeni kreditnih sredstava, kamate se kreu u iznosu od 2 % do 12 %.
Interkalarna kamata je kamata koja se plaa na odobreni dio kredita za vrijeme dok kredit jo nije
stupio na otplatu, a ovisi o visini kredita, kamatnoj stopi, vremenu koritenja kredita i iznosu dijela
iskoritenog kredita.
Poek ili grace period je razdoblje otplate kredita u kojemu se plaa samo kamata na kredit. Ovisno o
namjeni kredita i kreditnom programu, maksimalni poek iznosi 2 godine.
27
Trokovi kredita
Trokovi kredita se odnose ponajprije na svu potrebnu dokumentaciju koju je potrebno pribaviti u
svrhu ishoenja kredita (BON 1, BON 2, poslovni plan ili investicijska studija, javnobiljeniki trokovi,
procjena nekretnine i ost. ), te na naknadu banci za obradu kredita (u veini sluajeva 1 % od iznosa
kredita).
Potpore
Potpore su bespovratna sredstva koja se dodjeljuju poduzetnicima s razliitim ciljevima:
za izobrazbu poduzetnika poetnika,

za razvoj tradicionalnih obrta,
za razvoj umjetnikih obrta,
za sudjelovanje na sajmovima,
za opremanje radionica,
za novoosnovane zadruge,
za poslovno povezivanje zadruga i saveza,
za izradu ekolokog plana proizvodnje,
za poticanje poduzetnitva na podrujima od posebne dravne skrbi (NN 44/96, 57/96,
124/97, 73/00, 87/00, 94/01 i 88/02).
Kako pratiti natjeaje za dodjelu bespovratnih sredstva?

Svi natjeaji za dodjelu bespovratnih sredstava (bilo da ih dodjeljuje resorno ministarstvo ili jedinice
lokalne samouprave) se objavljuju u dnevnim glasilima.
Informacije o otvorenim natjeajima za bespovratna sredstva moete dobiti u Centru za poduzetnitvo

Osijek, ili na besplatnom telefonu Info - toke Osjeko - baranjske upanije 0800 234 505.
7.2. Neformalni izvori financiranja
Iako su krediti najraireniji, i najzastupljeniji izvor financiranja, svakako treba istaknuti i one neformalne
izvore financiranja - partneri, venture fondovi, obitelj, prijatelji. Za razliku od kredita, uvjeti pod kojima
se mogu dobiti sredstva iz ovih izvora, neto su laki. Kod ovakvih vrsta financiranja najee se
razvija partnerski odnos izmeu poduzetnika i investitora.
Osim vlastitih sredstava (poeljno ih je imati u iznosu od min 30 % vrijednosti ukupne investicije),
poduzetnik moe koristiti sredstva, koja u poslovanje unosi partner.
28
Partner ne mora biti osoba koja zajedno s poduzetnikom obavlja poslovanje, to moe biti i tzv. "tihi
partner", koji svoja sredstva investira u poslovanje ,a nije zainteresiran da i aktivno sudjeluje u radu
tvrtke.
Takvi tihi partneri se nazivaju i "business (poslovni) aneli", ili "venture" (strpljivi) kapital , a veina njih
su i sami stekli bogatstvo pokretanjem vlastitog posla.
Motivi poslovnih anela su razliiti, ali prevladavaju tri:
oekivanje financijskih dobitaka od budueg kapitalnog rasta,
ukljuenost u neki poduzetniki pothvat,
elja za prenoenjem steenog iskustva vezanog uz pokretanje poslovanja.
Iznosi koje aneli investiraju se kreu od 1.000 EUR do 500.000 EUR. A nakon ostvarenog cilja,
poslovni aneli izlaze iz tvrtke i prodaju svoj udio.
Kako pronai poslovnog anela?
Poduzetniku je teko pronai poslovnog anela, jer veina njih ele ostati anonimni. Stoga je i tijeku
Program izrade mree anela, koji je pokrenuo CEPOR (Centar za politiku razvoja malih poduzea)
Zagreb, kako bi i poduzetnicima i anelima bila olakana komunikacija, i kako bi lake meusobno
pronali partnere.
Trenutno u Republici Hrvatskoj djeluje pet venture fondova:
SEAF Croatia,
CCP,
Quaestus,
Alpe Adria Venture,
fond HBOR-a.
Evo i nekoliko primjera tvrtki koje se ve za rast i razvoje koriste sredstvima venture fondova:
Bello d.o.o. - osiguravatelj telekomunikacijskih tehnologija putem konvergentnih mrea
integriranog prijenosa podataka, glasa i videa,
Medifarm d.d. - distributer farmaceutskih proizvoda,
DokIng d.o.o. - privatna tvrtka u djelatnosti razminiranja i proizvodnje strojeva za razminiranje,
DCM d.o.o. - najvea hrvatska kablovska televizija,
Perpetuum Mobile d.o.o. - jedan od vodeih Microsoft distributera u Hrvatskoj.
29
8. Kako odabrati lokaciju za posao
Odabir lokacije za obavljanje vae djelatnosti ovisi prvenstveno o vrsti djelatnosti.

Ukoliko se radi o maloprodajnoj ili uslunoj djelatnosti tada je neophodno obratiti pozornost na
udaljenost vae lokacije od vaih kupaca, odnosno mjesto na kojem planirate poslovati treba
biti pristupano kupcima.
Ukoliko planirate pokrenuti proizvodnju, veleprodaju ili maloprodaju skupljih proizvoda (npr.
automobila) udaljenost od vaih kupaca nema znaajnu vanost. U tom sluaju dostupnost
sirovina i dobavljaa ima prednost. Ova vrsta djelatnosti zahtijeva vei prostor te je stoga
neophodno da cijena poslovnog prostora bude nia.
Kako biste pravilno odabrali lokaciju za vau djelatnost potrebno je procijeniti budue potrebe vaeg
poslovanja te, ukoliko je mogue, odabrati lokaciju koja vam omoguava daljnje irenje.
Ukoliko prostor unajmljujete zatitite svoja prava ugovorom, kako bi izbjegli nekontrolirano
poveanje najma.
Izbjegavajte este promjene lokacije jer je za svaku promjenu lokacije neophodno uloiti znatna
sredstva u informiranje vaih kupaca i dobavljaa o novoj lokaciji.
Pojedine djelatnosti koje ne zahtijevaju direktan kontakt s kupcima u vaem prostoru, mogu se
obavljati u vaoj kui, stanu ili garai.
Prilikom odabira lokacije na kojoj ete obavljati vau djelatnost neophodno je imati na umu da je
ukupna cijena jednaka zbroju cijene prostora ili cijene najma prostora i cijene promocije (iznosa kojeg
je neophodno investirati kako bi svoje kupce i dobavljae obavijestili o lokaciji na kojoj se nalazite)8.
Prije odabira lokacije neophodno je provjeriti postoje li ogranienja za obavljanje odreenih djelatnosti
na navedenoj lokaciji. Navedene uvjete moete pronai u Prostornom planu Osjeko-baranjske
upanije (web adresa: http://www.osjecko-baranjska-zupanija.hr/hr/rasnat/prostorni/tekst_set.htm).
Ukoliko se planirate baviti ili se bavite proizvodnjom ili uslugom vezanom uz proizvodnju a vau
djelatnost obavljate krae od godine dana moete se obratiti Poduzetnikom inkubatoru BIOS u
Osijeku kako bi ostvarili pravo na subvencionirani najam poslovnog prostora te ostale
subvencionirane usluge.
Sukladno programu razvitka malog gospodarstva Grad Osijek razvija Zone malog gospodarstva u
kojima e biti mogue izgraditi poslovni objekt uz pripremljenu infrastrukturu te povlatenu cijenu
zemljita. Glavna svrha takvih zona je rjeavanje pitanja poslovnog prostora kako za ve aktivne
8
Izvor: Bangs, D.H.; Kako napraviti poslovni plan; 7. izdanje,; Jakubin i sin d.o.o. Zagreb, Centar za poduzetnitvo Osijek, 1998.
str. 30.
30
poduzetnike, tako i za one koji tek zapoinju poslovati, kao i za stvaranje duha zajednitva i
uvrivanje poslovnih veza meu poduzetnicima.
Pogodnosti koje se nude poduzetnicima su sljedee:

mogunost odgode plaanja komunalnog doprinosa,
mogunost dobivanja poduzetnikog kredita,
blizina cestovnih mrea, eljeznike pruge, plovnog puta rijeke Drave te zrane luke.
Zone koje e se formirati u razdoblju od 2003. do 2006. godine su sljedee:

1. Proizvodna zona Veletrnica
2. Zona uz ulicu Sv. Leopolda Bogdana Mandia
3. Industrijska zona Nemetin
Dodatne informacije moete dobiti u Upravnom odjelu za gospodarstvo grada Osijeka.
31
9. Bez kupaca nema posla kako ih pronai i zadrati?
Prilikom pokretanja poslovnog poduhvata neophodno je odgovoriti na gore navedeno pitanje jer je
postojanje potencijalnog trita odnosno kupaca koji su spremni kupovati vae proizvode ili usluge
osnovni preduvjet za uspjean razvoj vaeg poslovnog poduhvata.
9.1. Identificiranje ciljnog trita

Kako bi potrebe svojih kupaca mogli to kvalitetnije i bolje zadovoljiti neophodno je identificirati vae
potencijalne kupce, njihove potrebe i koristi koje oni oekuju od vaih proizvoda ili usluga.
Kako bi navedene informacije prikupili neophodno je provesti istraivanje trita. Istraivanje trita
moete provesti samostalno, te dobiti dovoljno kvalitetnih i korisnih informacija, koje vam mogu
pomoi u planiranju vaeg budueg posla.
Istraivanjem trita biti ete u mogunosti jednostavnije odrediti tko e i zbog ega kupovati vae
proizvode/usluge. Potrebno je ustanoviti trendove u djelatnosti koju elite zapoeti, odnosno utvrditi
rast, stagnaciju ili smanjivanje trita za navedenu djelatnost. Na taj nain lake ete odrediti prepreke
koje je neophodno prebroditi kako bi uspjeno sudjelovali u trinom natjecanju.
Postoje i tvrtke koje se profesionalno bave istraivanjem trita, ali za njihovo angairanje je potrebno
izdvojiti znaajnija financijska sredstva. Njihovo trite su uglavnom velika poduzea.
Informacije potrebne za vae budue poslovanje moete prikupiti i u dnevnom tisku, raznim
statistikim podacima, razgovorima sa drugim poduzetnicima i slino. Vano je dobro oslukivati i
prepoznati trendove na tritu. Novac ne trebate nepotrebno razbacivati, jer ga nikada nemate
previe!
9.2. Kako potaknuti kupca da kupi va proizvod
Proizvod/uslugu koji planiramo ponuditi tritu trebamo osmisliti kako bi to kvalitetnije zadovoljavao
elje i potrebe krajnjeg kupca odnosno korisnika proizvoda ili usluge. Pored navedenog, potrebno je i
potaknuti kupca da kupi upravo va proizvod/uslugu. Navedenu motivaciju mogue je inicirati
osmiljenom promocijom.
Osnovni ciljevi promocijskih napora su:
upoznavanje potencijalnih kupaca s vaom ponudom,
pobuivanje interesa i elje za ponuenim te
kupovanje vaeg proizvoda ili usluge.
Promocijske opcije, savjeti za uspjenu promociju te prednosti i nedostaci pojedinih medija navedeni
su u nastavku.
32
Pored promocije, kao jednog od naina za privlaenje potencijalnih kupaca, neophodno je obratiti
panju na odnose s javnou. Odnosi s javnou9 predstavljaju kontinuirano stvaranje i odravanje
dobre volje i razumijevanja izmeu vaeg poduzea i ciljnog trita te utjecaj na njihovo miljenje i
ponaanje. Cilj odnosa s javnou nije neposredno poveanje opsega prodaje ve dugotrajni proces
izgradnje pozitivnog imida vaeg poduzea.
Odnosi s javnou temelje se na dvosmjernoj komunikaciji, a provode se putem:
organizacija konferencija za tisak,
davanja izjava za javnost,
priprema press materijala i sl.
Iznimnu vanost za pokretanje poslovnog poduhvata predstavlja publicitet.

Publicitet moemo opisati kao besplatnu promociju. lanak u novinama, emisija na radiju ili televiziji
moe biti besplatna, no neophodno je uloiti vae vrijeme i trud kako bi dolo do njihovih objavljivanja.
Va poslovni poduhvat, proizvod, usluga ili ideja mora biti inovativna ili zanimljiva irem tritu kako bi
nastanak pozitivnog publiciteta bio lake ostvariv.
Usmena promocija zadovoljnih kupaca predstavlja jedan od najboljih naina za iniciranje publiciteta
kakvog prieljkujete. Aktivno sudjelovanje u drutvenom ivotu zajednice u kojoj obavljate svoju
djelatnost kroz lanstva u klubovima i udrugama, te sudjelovanje u humanitarnim donacijama,
sponzorstvima i sl. moe pridonijeti vaem osobnom poslovnom imidu. Va poslovni imid odraz je
naina na koji drugi ljudi doivljavaju vas i vae poduzee.
Poslovno umreavanje kao proces razmjene preporuka i drugih informacija putem poslovnih
suradnika predstavlja alat kojim se uspjeni poduzetnici slue kako bi pojaali svoju prepoznatljivost
na tritu, stekli kredibilitet te ojaali svoje odnose unutar sredine u kojoj posluju. Uzreica "Vano je
znati tko zna!" odnosi se na osnovnu prednost poslovnog umreavanja odnosno izgradnju mree
poslovnih suradnika koji se prepoznaju po svojim kvalitetama. U dananjem, suvremenom svijetu vae
poslovno umreavanje moe odigrati kljunu ulogu u ostvarivanju komparativne prednosti u odnosu na
vau konkurenciju.
U nastavku navodimo nekoliko tajni poslovnog umreavanja10:

budite jasni glede vae strunosti i resursa kojega moete predstavljati za druge,
znajte vlastitu snagu kao sudionika mree,
ponovo se predstavite ljudima umjesto da ekate da vas se sjete,
pokuajte upamtiti imena ljudi s kojima se upoznajete,
izradite atraktivne posjetnice koje predstavljaju tko ste i to radite,
njegujte vau mreu pozivima, porukama i poklonima na pravovremen i primjeren nain,
traite i koristite potporu drugih,
9
Rocco, Fedor; Rjenik marketinga; Masmedia, Zagreb, 1993., str. 291.
10
Izvor: Bennet, Dinah; Durham Business School; Durham, UK
33
stjeite vrijednost iz svakog kontakta,

postanite predani uspjehu ljudi u vaoj mrei,
postanite poznati po visokoj razini usluga koje pruate,
svakom kontaktu i prilici prilazite bez predrasuda.
9.3. Lista promocijskih opcija
Baloni Oglasni panoi

Blokovi "post it" Oglaavanje u strunoj literaturi
Broure Olovke
asopisi - usko specijalizirani Pepeljare
ae Plakati
lanci u asopisima Podloke za ae
lanstvo u udrugama Podloke za kompjutore
Dani "otvorenih vrata" Posjetnice
Direktni marketing Poslovni imenici
Dnevni tisak Promocije u kinima
Donacije nevladinim udrugama Propaganda "od usta do usta"
Dopisi Putokazi
Depni kalendari Radio
E-mail Radionice
Inovativni proizvodi Rokovnici
Internet Sajmovi
Intervjui Sandwich man
Izlozi Satovi
Izlobe Seminari
Kalendari Sponzorstvo
Kape Sponzorstvo sportaa
Katalozi Stalci na prodajnom mjestu
Kiobrani Sudjelovanje u humanitarnim akcijama
Kolica za kupovanje Svijetlei natpisi
Kompjutorski displeji alice
Letci Telefax dopisi
Magazini Telefonski imenici
Majice Telefonski pozivi
Memorandumi Televizija
Nagradne igre Upaljai
Nagradni kuponi Uredski materijal
Naljepnice na vozilima Video stranice
Natpis na klupi Vreice
Novinski umetci Zastave
Odjea zaposlenika ute stranice
34
9.4. Savjeti za uspjenu komunikaciju s tritem
U nastavku navodimo 30 savjeta za vau uspjenu komunikaciju s tritem11.
1. Kada se odluujete za medij na kojem ete se promovirati potrebno je identificirati koliko e

ljudi i za koju cijenu vidjeti vau promociju.
2. Kako bi se va oglas najbolje uoio postavite ga u gornji desni ugao tiskanog medija.
3. U trenutku kada vam vaa promocija dosadi, vai je potencijalni kupci poinju uoavati.
Nastavite s oglaavanjem jo neko vrijeme.
4. Najbolje ideje u promociji su u veini sluajeva jednostavne.
5. Upitajte se: Je li moja poruka jasna na prvi pogled? Moe li potencijalni kupac rei o emu se
radi u oglasu?
6. Izradite naslove koji su zanimljivi i koji informiraju potencijalnog kupca o koristima koje e
ostvariti kupi li va proizvod/uslugu.
7. Ponovite vau poruku. Ponovite vau poruku. Ponovite vau poruku.
8. Potaknite potencijalne kupce da odgovore na vau promociju. Neka nazovu, napiu, posjete ili
"kliknu" na vau web stranicu za dodatne informacije.
9. Dostavljajte vijesti o vaim proizvodima/uslugama ili dogaajima lokalnim medijima.
10. Poruke na vanjskim oglasnim panoima moraju biti razumljive nakon tri sekunde promatranja.
11. Postavite letke ili broure u predvorje vaeg poduzea.
12. Propaganda "od usta do usta" ne moe biti kupljena, ona se mora zasluiti.
13. Podijelite troak promocije s komplementarnim (ne konkurentskim) poduzeem uz zajednike
nagradne igre ili dogaaje.
14. U 90% sluajeva naslov vaeg oglasa mora privui panju itatelja.
15. Ne oglaavajte proizvod ili uslugu ve korist i rezultat.
16. Adresa vae web stranice treba biti sastavni dio promocije. Vaa web stranica mora biti
atraktivna i funkcionalna.
17. Snaga poruke u oglasu vanija je od broja ponavljanja ili pozicije oglasa.
18. Dobra promocija se isplati. Loa promocija je troak.
19. Ukoliko je mogue, u materijalima koje dostavljate putem direktnog marketinga (pota, e-mail,
fax) oslovite osobu za koju je materijal namijenjen.
20. Komparativna prednost malih poduzea je kvaliteta usluge i lokalna reputacija. Potrudite se da
te jedinstvene kvalitete budu naznaene u vaoj promociji.
21. Osnovni slogan mora biti lako pamtljiv i primjeren vaoj djelatnosti.
22. Izbjegavajte upotrebu negativne promocije.
23. Apelirajte na emocije potencijalnih kupaca ili korisnika vaih usluga ili proizvoda.
24. Prije objave testirajte tekst vaeg oglasa na predstavnicima ciljnog trita.
11
Izvor: www.ad-planners.com
35
25. Stil, pristup, slogan, odabir medija, vrijeme oglaavanja i sl. moraju odgovarati preferencijama
vaeg ciljnog trita.
26. Jasno prikazana briga za kupca treba biti sastavni dio promocije.
27. Uvjerite kupce u vau posveenost pruanju kvalitetne usluge.
28. U vizualnom oglaavanju prikaite ljude koji koriste vae proizvode.
29. Prilikom odabira boja obratite pozornost na uinak koji elite postii (radost, tugu, zabrinutost,
oputenost i sl.)
30. Ukoliko je mogue izbjegavajte kopiranje konkurencije. Svojom kreativnou budite korak
ispred nje.
9.5. Prednosti i nedostaci pojedinih medija12
Kako biste odabrali odgovarajui medij za vau promociju neophodno je uskladiti prednosti odreenih
medija s promocijskim ciljevima.
Novine - prednosti: Novine - nedostaci:

veliina i oblik oglasa su promjenjivi, veliki broj drugih oglasa na istom mjestu,
oglas moe biti ogranien na odreenu kratak ivotni vijek oglasa,
regiju, poruka se dostavlja velikom auditoriju
obino je mogue dobiti besplatni dizajn (nije ciljana),
od strane izdavaa, konkurencija moe brzo reagirati, ako ste
brzina objave oglasa. u oglasu naveli svoje cijene.
asopisi - prednosti: asopisi - nedostaci:

paljivije i due se itaju te stoga va dugo razdoblje od narudbe do objave,
oglas moe biti zapaen, via cijena oglasnog prostora,
moete odabrati asopise koje ita vaa neophodan dodatni troak za dizajn
ciljna skupina, oglasa.
bolja kvaliteta tiska i boja,
manji format.
Radio - prednosti: Radio - nedostaci:
svestrani medij - slua se kod kue, u veliki broj radio stanica,
vonji, na poslu sluatelji lako zaboravljaju cijelu poruku,
omoguuje da poruku usmjerite prema neophodno ih je ee ponavljati.
ciljnom tritu,
o cijenama se moe pregovarati,
upotreba zvuka i glasa doprinosi
kreativnosti.
12
Izvor: Bangs, D.H.; Kako napraviti plan marketinga; 4. izdanje,; Jakubin i sin d.o.o. Zagreb, Centar za poduzetnitvo Osijek,
1998. str. 114.
36
Televizija - prednosti: Televizija - nedostaci:

gleda je veliki broj ljudi, cijene oglaavanja su visoke,
nezavisne i lokalne televizije nude ograniena koliina informacija zbog
mogunost lokalne pokrivenosti, kratkog trajanja spota.
prijenos poruka je audio-vizualni.
Direktni marketing (dopis, e-mail, fax) - Direktni marketing (dopis, e-mail, fax) -
prednosti: nedostaci:
direktno usmjeravanje na adrese neophodna dua priprema,
sadanjih i potencijalnih kupaca, veliki broj suradnika ukljuen u proces
duina poruke nije ograniena, izrade i distribucije materijala,
imate potpunu kontrolu nad izradom neophodno kontinuirano auriranje
dopisa, podataka,
poruka je skrivena od konkurencije. dio podataka o kupcima nije toan.
Web stranica - prednosti: Web stranica - nedostaci:

interaktivnost s korisnicima, neophodno je promovirati adresu stranice
upotreba audio vizualnih elemenata, kroz druge medije i oglase na Internetu,
duina poruke nije ograniena, dodatni trokovi odravanja i auriranja
aurnost podataka, stranice,
znatno nia cijena u odnosu na ostale godinji troak smjetanja stranice.
medije.
10. Obveze poduzetnika prema dravi
I obrt i trgovako drutvo duni su imati uredno knjigovodstvo, kojim prate poslovne dogaaje. I
obrtnici i trgovaka drutva duni su voditi knjigu prometa (za trgovinu), knjigu ulaznih i izlaznih rauna
(kada su u sustavu PDV-a), izraivati kalkulacije, obraunavati plae za zaposlene, voditi blagajnu.
Osim nabrojanoga, trgovako drutvo mora voditi financijsko poslovanje (dvojno knjigovodstvo), a
obrtnik knjigu primitaka i izdataka (naplaenih prihoda i plaenih trokova). Ovo nije jedina razlika u
knjigovodstvu. Obraun poreza na dodanu vrijednost kod obrtnika se vri samo za plaene i
naplaene raune, a kod trgovakog drutva za sve izdane raune, primljene raune drugih trgovakih
drutava i plaene raune obrtnicima u obraunskom razdoblju.
Ukoliko niste strunjak za knjigovodstvo najbolje je ove poslove (ili dio njih) prepustiti
knjigovodstvenom servisu, jer postoji itav niz izvjetaja koji se predaju periodino, a osim toga u
Hrvatskoj su relativno este promjene zakona vezane uz poduzetnitvo, pa je poduzetniku poetniku
teko uz redovni posao pratiti i sve ove promjene.
Kod izbora servisa najnia cijena ne bi trebala biti odluujui faktor, jer su zakonske kazne za
knjigovodstvene prekraje vrlo esto puno vee od zarade na nioj cijeni servisa. Potrebno je nai
takav knjigovodstveni servis koji e poduzetnika upozoravati na njegove zakonske obveze i
eventualne promjene u zakonu, a ne ekati poduzetnika da trai izvjea.
37
10.1. Porezi i doprinosi
U svom poslovanju poduzetnik e se susresti s nizom poreza (porez na dodanu vrijednost, porez na
dohodak, porez na dobit samo za trgovaka drutva, porez na tvrtku i dr.) i doprinosa (doprinos za
mirovinsko osiguranje, doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za ozljede na radu, doprinos za
zapoljavanje, doprinos za opekorisnu funkciju uma i dr.). Dio njih vezan je za promet, dio za isplatu
plaa, dio za dohodak ili dobit. Za svaki porez i doprinos postoje izvjetaji koji se predaju u poreznu
upravu, mirovinsko osiguranje, REGOS (sredinji registar osiguranika), Financijsku agenciju, trgovaki
sud i druge institucije.
Porez na dodanu vrijednost
Porez na dodanu vrijednost obraunava se i plaa temeljem prometa i razlike u cijeni u odreenom
obraunskom razdoblju.
Poduzetnik poetnik koji je tek registrirao svoju djelatnost moe izabrati eli li ui u sustav PDV-a ili
ne. Kada promet u odreenoj godini premai iznos od 85.000 kn poduzetnik u iduoj godini mora ui u
sustav PDV-a.
Kod popunjavanja obrasca za prijavu u sustav poduzetnik bira obraunsko razdoblje PDV-a.
Razdoblje moe biti mjeseno ili tromjeseno.
Odluka o ulasku u sustav PDV-a jednako je kompleksna kao i odluka o modelu registriranja
djelatnosti. Nije jednostavno odgovoriti da li ui u sustav ili ne. Ova odluka ovisi o planiranoj djelatnosti
poduzetnika i njegovoj viziji razvoja obrta ili tvrtke.
Porez na dodanu vrijednost funkcionira na nain da obrt ili trgovako drutvo u obraunskom razdoblju
plati porez na razliku koju je ostvario izmeu nabavne i prodajne cijene.
Primjer 1. (Poduzetnik u sustavu PDV-a)

Poduzetnik je kupio robu za 1,000.00 kn. Na tu robu platio je dobavljau 220.00 kn PDV-a (ukupni
raun iznosio je 1,220.00 kn). Istu robu poduzetnik je prodao za 1,500.00 kn. Na tu robu poduzetnik je
kupcu obraunao 330.00 kn PDV-a (ukupni raun iznosio je 1,830.00 kn). Pri obraunu PDV-a
poduzetnik e platiti 110.00 kn PDV-a (razlika izmeu 330.00 kn naplaenih od kupca i 220.00 kn
plaenih dobavljau). U ovom obraunu poduzetnik je dravi platio 110.00 kn koje je i naplatio kupcu,
a njegova razlika u cijeni iznosi 500.00 kn.
Primjer 2. (Poduzetnik koji nije u sustavu PDV-a)

Poduzetnik je kupio robu za 1,000.00 kn. Na tu robu platio je dobavljau i 220.00 kn PDV-a. Na ukupni
iznos (1,220.00 kn) poduzetnik je dodao svoju maru od 500.00 kn. Ukupni iznos rauna iznosi
1,720.00 kn. Obzirom da poduzetnik nije u sustavu PDV-a na ovaj iznos ne obraunava porez, niti ima
pravo odbitka pretporeza od 220.00 kn koje je platio dobavljau.
38
Na prvi pogled poduzetnik iz 2. primjera ima manju krajnju prodajnu cijenu (Poduzetnik iz 1. primjera
ispostavio je raun na 1,830.00 kn, a poduzetnik iz drugog primjera 1,720.00 kn). Ovo je tono samo u
sluaju kada se roba prodaje graanima ili institucijama koje nisu u sustavu PDV-a. Tada je roba
povoljnija kod poduzetnika iz 2. primjera. U sluaju kada se roba prodaje drugom poduzetniku (tvrtki ili
obrtu koji je u sustavu PDV-a), poduzetnik u prvom primjeru biti e povoljniji, jer je na njegovom
raunu obraunat porez od 330.00 kn koje e kupac moi iskoristiti kao pretporez (u svom obraunu
PDV-a).
Naelno se moe rei da u sustav PDV-a trebaju ui poduzetnici kojima e vei udjel kupaca imati
obrtnici i trgovaka drutva, a ne trebaju ui oni kojima e vei udjel imati kupci graani ili institucije
koje nisu u sustavu PDV-a (ovo ne vrijedi u sluaju velikih investicija, jer u tom sluaju poduzetnik
moe odbijati pretporez i traiti povrat za raune koje je dobio za svoju investiciju).
Sigurno je vrlo teko predvidjeti sve ove mogunosti kod same registracije djelatnosti, i stoga je
najbolje i ovu odluku donijeti zajedno sa knjigovoom ili poslovnim savjetnikom.
Porezi i doprinosi kod isplate plaa
Doprinosi kod isplate plaa dijele se u dvije grupe: doprinosi iz plae i doprinosi na plau. Doprinose iz
plae plaa djelatnik iz svoje bruto plae, kao i porez i prirez, a doprinose na plau plaa poduzetnik.
Ovo je vano, jer troak plae nisu samo mehaniki zbrojene bruto plae zaposlenika, ve i doprinos
na bruto plae koji se plaaju na sumu bruto plaa svih uposlenih.
Ukoliko poduzetnik nije u odreenom mjesecu isplatio plae djelatnicima duan je obraunati i uplatiti
doprinose na minimalne plae.
Obrtnik vlasnik obrta plaa doprinos za mirovinsko i zdravstveno osiguranje mjeseno prema visini
bruto plae koja je zakonski definirana. Ovo vrijedi i za obrtnike koji mirovinsko i zdravstveno
osiguranje uplauju po nekom drugom temelju (npr. zaposleni u poduzeu, a ujedno i vlasnici obrta).
Porez na dobit / dohodak
U ovom dijelu obradit emo poreze koje poduzetnik plaa temeljem rezultata poslovanja na kraju
godine. Kod obrtnika to je porez na dohodak, a kod trgovakog drutva porez na dobit.
Dohodak se definira kao razlika naplaenih i plaenih rauna (onih plaenih rauna koji se priznaju u
trokove). Porez na dohodak ne plaa se na ovu razliku, ve se po izraunu dohotka obraunavaju
porezne olakice na koje poduzetnik obrtnik ima pravo, a na ostatak se temeljem propisanih stopa i
graninih iznosa obraunava porez na dohodak.
39
Dobit se definira kao razlika prihoda i rashoda trgovakog drutva, i na ovaj iznos plaa se porez.
Stopa poreza na dobit nije progresivna kao kod poreza na dohodak, ve se obraunava 20% na
cjelokupni iznos dobiti.
Ostali porezi i doprinosi
Osim poreza na dohodak i dobit postoje i odreeni porezi i doprinosi koji se plaaju temeljem rezultata
poslovanja i koji se obraunavaju na kraju godine, a mogu ovisiti o rezultatima poslovanja (doprinos
za opekorisnu funkciju uma) ili biti fiksni (porez na tvrtku), kao i doprinosi koji se plaaju periodino
(komorski doprinos).
11. Zapoljavanje
Odluci o zapoljavanju novog djelatnika trebala bi prethoditi analiza o potrebama, mogunostima i

buduim planovima tvrtke ili obrta. Sa zapoljavanjem novih djelatnika ne trebate se uriti. To mora biti
rezultat dobro promiljene odluke, rezultirane stvarnim potrebama vaeg poslovanja.
Ukoliko vam neka osoba treba u poduzeu na odreeno vrijeme i za odreene poslove, najbolje
rjeenje za angairanje takve osobe je Ugovor o djelu ili Ugovor o autorskom djelu. Obadva ugovora
sklapaju se za svaki odreeni posao, na odreeno vrijeme, koje se eventualno moe vezati za
zavretak odreenog posla.
Prema ugovoru o djelu moete angairati npr. savjetnike, raunovoe, pravnike, servisere opreme,
spremaice i sl. Trokovi prema ugovoru o djelu jednaki su kao i trokovi za plae djelatnika, ali je
procedura zapoljavanja puno jednostavnija. Ugovorom o djelu definiraju se obveze, dunosti i
prava svake strane, na koje vrijeme se ugovor sklapa i iznos koji se isplauje za dogovoreni posao.
Ovaj ugovor ne treba prijavljivati u mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ugovorom o djelu ne mogu se
zapoljavati trgovci, ugostitelji i sline djelatnosti.
Ugovor o autorskom djelu moe se sklopiti samo za one djelatnosti koje su navedene u Zakonu o
autorskom pravu i srodnim pravima (Narodne novine 167/03). To su jezina djela, glazbena djela,
dramska djela, djela likovne umjetnosti, arhitekture, fotografska, audiovizualna i kartografska djela,
crtei, planovi i tablice tehnike prirode i sl. Troak po ugovoru o autorskom djelu najmanji je od svih
trokova angairanja djelatnika i osim ugovorene isplate sadri jo porez (35%) i prirez (13%).
Ukoliko trebate osobu za stalno obavljanje nekih aktivnosti u vaem poduzeu, tada je trebate
zaposliti. Zapoljavanje djelatnika zapoinje predajom obrasca Prijava potrebe za radnikom
Hrvatskom zavodu za zapoljavanje Podruna sluba Osijek (Kneza Trpimira 2). Ovaj obrazac
predaje se i kada ve imate odreenog djelatnika za zapoljavanje (u tom sluaju s napomenom da
postoji djelatnik koji e se zaposliti temeljem prijave).
40
Djelatnika moete nai uz pomo strunih slubi Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, uz posredovanje
agencija i udruga koje se bave zapoljavanjem (Liktor, Udruga nezaposlenih), oglasa u medijima ili
preko interneta (www.moj-posao.net, www.posao.hr ili www.hzz.hr).
S odabranim djelatnikom sklapa se ugovor o radu (obrazac se moe kupiti u gotovo svakoj knjiari)
kojim se definiraju obveze, odgovornosti i prava djelatnika (radno mjesto, radno vrijeme, posebne
odgovornosti i poslovi, plaa, slobodni dani, dani godinjeg odmora i dr). Ugovor o radu moe biti na
odreeno ili neodreeno vrijeme.
S kopijom ugovora u radu i radnom knjiicom, te popunjenom tiskanicom T-2 za zdravstveno
osiguranje i M-1 P za mirovinsko osiguranje djelatnika treba prijaviti Hrvatskom zavodu za zdravstveno
osiguranje i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (Kralja Zvonimira 1).
Djelatnici mlai od 40 godina najkasnije tri mjeseca od potpisivanja ugovora o radu moraju osobno se
prijaviti u REGOS Registar osiguranika (alter REGOSA nalazi se u poslovnici Financijske agencije,
L. Jaegera 1-3) i izabrati fond za II stup mirovinskog osiguranja. U II stup mogu se prijaviti i djelatnici
izmeu 40 i 50 godina ukoliko im je to prvo zaposlenje.
Zapoljavanje djelatnika osim olakanja poslovanja kroz podjelu zadataka i poslova donosi i odreene
obveze. Poslodavac poduzetnik duan je obraunati i isplatiti plau djelatniku do 15. dana u mjesecu
za prethodni mjesec. Trenutno propisana minimalna plaa je 1.951,25 kn bruto, a na tu plau jo se
obraunava i zdravstveno osiguranje koje ide na teret poslodavca, pa je ukupno najnii troak za
zaposlenog djelatnika 2.289,72 kn. Visina plae ovisi o strunoj spremi djelatnika, radnom mjestu i
pravilnicima i odlukama tvrtke odnosno obrta. Kako bi olakali poduzetnicima zapoljavanje novih
djelatnika drava i jedinice lokalne samouprave imaju razraene modele sufinanciranja zapoljavanja.
11.1. Programi Hrvatskog zavoda za zapoljavanje
Hrvatski zavod za zapoljavanje provodi mjere poticanja zapoljavanja kroz 6 programa.
S faksa na posao
Odnosi se na mlade osobe do 27 godina ivota i zavrenim fakultetom bez radnog iskustva. Provodi
se kroz pet poticajnih mjera, a naelno zaposlenik donosi vauer koji poslodavac naplauje po
ispunjavanju svih uvjeta.
Iz uionice u radionicu
Odnosi se na osobe KV i VKV zanimanja bez radnog iskustva, ili one koji su prijavljeni na zavod due
od 6 mjeseci.
Prvih est mjeseci sufinancira se 100% bruto plae, a nakon toga doprinosi iz i na plae u trajanju od
18 mjeseci.
41
Uenjem do posla za sve

U ovom programu postoje dvije mjere poticaja prva se odnosi na osobe do 30 godina starosti i
najvie 18 mjeseci staa (od ega 6 u struci), a sufinanciraju se svi doprinosi za vrijeme trajanja
pripravnikog staa. Druga mjera odnosi se na sve nezaposlene osobe koje su najmanje 30 dana
prijavljene na Zavod za zapoljavanje. Subvencionira se bruto plaa u vremenu trajanja izobrazbe, ali
ne due od 12 mjeseci.
Iskustvom do profita
Ovom mjerom potie se zapoljavanje nezaposlenih osoba prijavljenih vie od 6 mjeseci na Zavod za
zapoljavanje i s 45 godina starosti za ene tj. 50 godina starosti za mukarce. Sufinancira se bruto
plaa u 100% iznosu do 6 mjeseci i svi doprinosi do 12 mjeseci.
anse i za nas
Sufinanciraju se osobe s invaliditetom i osobe s faktorom oteane zapoljivosti. Financira se do 80%
trokova obuke i materijalnih trokova u trajanju do 12 mjeseci.
Posao za branitelje
U ovu mjeru ukljueni su branitelji, te ene i djeca poginulih i nestalih branitelja. Subvencionira se 70
posto bruto plae u prvoj i 50% bruto plae u drugoj godini.
Uz posebne uvjete (grupe subvencioniranih nezaposlenih osoba) postoje i opi uvjeti koje poduzetnik
mora ispuniti (zadrati broj zaposlenih tijekom perioda subvencioniranja i sl.), a za odreene grupe
poduzetnik dobiva dodatnih 1,000 Eura (jednokratno) ukoliko osobu koja je bila zaposlena temeljem
ovih mjera primi u stalni radni odnos.
Osim ovih mjera postoje i projekti jedinica lokalne samouprave (povoljna kreditiranja, bespovratna
sredstva i sl.) koji su vezani uz zapoljavanje, a sve ovo omoguuje poduzetniku da jednostavnije
prebrodi proces uvoenja u posao novih zaposlenika.
42
12. Poslovanje izvan granica
12.1. Uvoz
Uvoznik je pravna ili fizika osoba koja radi obavljanja registrirane djelatnosti uvozi robu u zemlju.
Poslovanje s inozemstvom se obavlja sukladno Zakonu o trgovini (NN br. 11/96, 75/99, 62/01 i
109/01).
Pravna ili fizika osoba koja obavlja registriranu djelatnost i koja uvozi i izvozi u svoje ime i za svoj
raun ne treba biti registrirana za trgovinu.13
Pri uvozu robe treba voditi rauna o tome da roba koja ne udovoljava propisanim normama o
stavljanju u promet ili upotrebu na hrvatskom tritu ne moe se uvoziti odnosno privremeno uvoziti u
Republiku Hrvatsku.
Posebnim provedbenim propisima je odreeno da pojedine vrste roba koja se uvoze moraju imati:
zdravstvenu, veterinarsku ili fitopatoloku ispravnost,
obvezno atestiranje ili homologaciju, o emu mora biti odgovarajue obiljeena,
osiguran servis i rezervne dijelove, ako je rije o motornim vozilima, opremi i trajnim potronim
dobrima.
Kako pronai partnera u inozemstvu?
Postoji nekoliko naina:

putem sajmova (u zemlji i inozemstvu),
u bazama podataka (baza malog gospodarstva, wlw , lora i sl.),
putem Komora (HGK, OK).
12.2. Izvoz
Izvoznik je pravna ili fizika osoba koja radi obavljanja registrirane djelatnosti izvozi robu iz zemlje.
I izvoz, kao i uvoz robe obavlja se sukladno Zakonu o trgovini (NN br. 11/96, 75/99, 62/01 i 109/01).
Kod izvoza robe treba voditi rauna o tome da robu pri izvozu i uvozu (kada je to odreeno ugovorom
sa stranom osobom, propisima strane drave, meunarodnim sporazumima ili propisom Republike
Hrvatske) mora pratiti potvrda o podrijetlu ili druge potvrde, odnosno odreene ovjerene isprave, takve
isprave izdaje ili ovjerava ministarstvo nadleno za trgovinu. Ako je rije o potvrdama o hrvatskom
podrijetlu robe, tada ih ovjerava Hrvatska gospodarska komora i carinska tijela Republike Hrvatske.
13
Poslovanje obrtnika i slobodnih zanimanja, Grupa autora, RRIF, Zagreb, 2002.
43
Kako pronai partnera u inozemstvu?
Postoji nekoliko naina:

putem sajmova (u zemlji i inozemstvu),
u bazama podataka (baza malog gospodarstva, wlw, lora i sl.),
putem Komora (HGK, OK).
12.3. emu slue pediteri?
Otpremnik ili pediter je pravna ili fizika osoba koja na temelju naloga ili dispozicije svoga komitenta
ili nalogodavca organizira otpremu ili dopremu robe.
Radi otpreme robe pediter, najee u svoje ime i za svoj raun, stupa u poslovne odnose sa svim
sudionicima tzv. transportnog lanca, kao to su vozari, luke i pristanita, kopneni terminali, kontrolne
organizacije, carinski organi i osiguravatelji tereta.14
Angairanje otpremnika ili peditera vam pomae kod:

smanjenja trokova - otpremnici e postii za vas najpovoljniju ponudu za transport,
strunosti - pediteri imaju potrebna znanja i vjetine za struno obavljanje vanjskotrgovinske
razmjene,
brzine - pediteri su uvjebani u manipuliranju teretom, te imaju partnere u zemlji i inozemstvu
koje e vam pomoi da se vanjskotrgovinska razmjena obavi brzo i kvalitetno.
14
Ekonomski leksikon, , Leksikografski zavod "Miroslav Krlea" i Masmedia, Zagreb, 1995.
44
13. Kako zatititi vlastitu ideju
Zatita intelektualnog vlasnitva
Svi pravni subjekti imaju odreeno intelektualno vlasnitvo. To moe biti naziv poduzea, autorsko
pravo, dizajn, patent ili marka. Intelektualno vlasnitvo moe imati znatnu vrijednost. Odreene vrste
intelektualnog vlasnitva su po automatizmu zatiene. To se prvenstveno odnosi na autorska djela
(pisana, glazbena, dramska, likovna umjetnost, arhitektura, raunalni programi i sl.). Druge mogu biti
zatiene samo ukoliko su pravilno registrirane. Pored vlastitog intelektualnog vlasnitva neophodno je
potivati tua intelektualna vlasnitva.
Krovna institucija za zatitu intelektualnog vlasnitva je Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo

Republike Hrvatske. Ova institucija zaduena je za prikupljanje patentne dokumentacije, poslove
meunarodne suradnje s odgovarajuim dravnim institucijama drugih zemalja te obavljanje poslova
koji se odnose na pripreme, zakljuivanje i izvravanje meunarodnih ugovora iz podruja
intelektualnog vlasnitva15.
Intelektualno vlasnitvo obuhvaa industrijsko vlasnitvo, autorsko pravo i srodna prava.

Pod industrijskim vlasnitvom obuhvaeni su: patenti, igovi, industrijsko oblije, oznake zemljopisnog
podrijetla proizvoda i usluga te planovi rasporeda integriranih sklopova.
Tko moe dobiti patent?

Patent moe dobiti izumitelj, odnosno, njegov pravni slijednik, koji to pravo stjee na temelju zakona,
pravnoga posla ili nasljeivanja. I poslodavac se smatra pravnim slijednikom izumitelja, kad mu na
temelju zakona ili ugovora o radu pripada pravo na stjecanje patenta za izum stvoren u okviru radnoga
odnosa izumitelja.
to se moe zatititi patentom?

Patentom se tite izumi koji se odnose na proizvod, postupak, odnosno odreenu primjenu nekog
proizvoda ili postupka.
Vano! Otkria, znanstvene teorije, matematike metode i formule, estetske tvorevine, raunalni
programi, upute za umne aktivnosti, igre i slino, ne smatraju se izumima i ne mogu se zatiti
patentom.
Postoje pojedine kategorije izuma koje su izrijekom iskljuene od patente zatite, a to su: izumi
ivotinjskih pasmina i biljnih sorti, bitno biolokih postupaka za dobivanje biljke ili ivotinje (osim izuma
mikrobiolokih postupaka i proizvoda dobivenih tim postupcima), izumi protivni javnom poretku ili
moralu.
15
Izvor: www.dziv.hr
45
to je korisno uiniti prije podnoenja zahtjeva za zatitu patentom?

Postupak za dobivanje patenta od prijavitelja zahtijeva odreene trokove te odreena specijalistika
znanja i vjetine pri sastavljanju patentne prijave. Da bi se ostvarila maksimalna pravna zatita,
odnosno izbjegli nepotrebni trokovi, korisno je poduzeti odreene korake prije podnoenja patentne
prijave.
Budui da je jedan od nunih uvjeta za priznavanje patenta njegova apsolutna novost, korisno je prije
podnoenja prijave istraiti postoji li negdje u svijetu jednak ili vrlo slian izum, odnosno, strunim
rjenikom reeno, istraiti stanje tehnike. Takve pretrage u pravilu se obavljaju pretragom
odgovarajuih baza podataka, od kojih su mnoge dostupne putem Interneta. Dio tih baza podataka je
besplatan i javno dostupan, pa se njima mogu koristiti i nestrunjaci. Ipak, preporuljivo je za to
koristiti usluge, bilo strunjaka u patentnom uredu ili patentnog zastupnika, koji e, koristei se
strunim znanjem i iskustvom pretragu izvesti kvalitetnije i pouzdanije. Ako se na temelju pretrage
procijeni da je izum nov, tada ima smisla podnijeti patentnu prijavu.
Budui da su za pisanje patentne prijave propisana odreena pravila koja zahtijevaju odreenu
vjetinu, korisno je osnovne upute o tome potraiti u patentnom uredu, ili se za strunu pomo pri
sastavljanju prijave obratiti registriranom patentnom zastupniku.
Koji su trokovi zatite patentom?

Trokovi zatite patentom, u pravilu, obuhvaaju upravne pristojbe, te stvarne trokove samog
postupka zatite do dobivanja Isprave o patentu i Patentnog spisa, kao i trokove godinjeg
odravanja patenta u vanosti, koji se plaaju nadlenom uredu.
Iznos trokova koji se plaaju nadlenom uredu koji provodi postupak zatite razliit je od zemlje do
zemlje i korisno je unaprijed provjeriti visinu iznosa trokova zatite za svaku pojedinu zemlju,
odnosno, postoji li mogunosti ostvarivanja povlastica u smislu smanjenja trokova.
Ako ste obavezni ili se odluite angairati patentnog zastupnika, valja raunati na relativno visoke
trokove koje odreuju sami zastupnici ili su propisani od strane njihovih udruenja.
Svi potrebni obrasci i upute, zakoni i pravilnici te baze podataka o zatiti intelektualnog vlasnitva
dostupni su na web stranici Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo - www.dziv.hr
46
14. Adresar institucija za pomo poduzetnicima
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNITVA
Glavni prioriteti Vlade Republike Hrvatske i hrvatske gospodarske politike su jaanje poduzetnitva,
smanjenje poreza, poveanje zaposlenosti, jaanje sustava socijalne sigurnosti, smanjenje trokova
drave i vei naglasak na ulozi znanosti i novih tehnologija u gospodarstvu.
Vlada Republike Hrvatske, i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva kao njezin sastavni dio,
poduzimaju stalne napore i predlau cjelovita zakonska i druga rjeenja radi osiguranja optimalnog
ozraja za razvoj gospodarstva i drutva u cjelini.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva vodi aktivnu politiku zapoljavanja, te obavlja upravne
i druge poslove koji se odnose na:
industriju (osim prehrambene i duhanske),
brodogradnju,
energetiku,
rudarstvo,
obrtnitvo,
zadrugarstvo (osim poljoprivrednoga),
malo i srednje poduzetnitvo,
djelatnost trgovine,
trgovinsku politiku,
politiku zatite domae proizvodnje,
gospodarsku suradnju s inozemstvom,
ukljuivanje u europske gospodarske integracije
usklaivanje aktivnosti u svezi s lanstvom RH u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji,
poticanje izvoza i stranih ulaganja,
osnivanje i poslovanje slobodnih i poduzetnikih zona,
sustavno poticanje poduzetnitva,
restrukturiranje i sanaciju pravnih osoba i dr.
Ministarstvo objedinjuje tri iznimno vana segmenta:

gospodarstvo
rad
poduzetnitvo.
47
Rad Ministarstva podijeljen je sukladno podruju djelovanja, na 9 uprava unutar Ministarstva:
1. Uprava za energetiku i rudarstvo

2. Uprava za industriju
3. Uprava za trgovinu
4. Uprava za meunarodne gospodarske odnose
5. Uprava za poticanje ulaganja i izvoz
6. Uprava za rad i trite rada
7. Uprava za mirovinsko i invalidsko osiguranje
8. Uprava za mala i srednja trgovaka drutva i zadruge
9. Uprava za obrt
Djelokrug malog i srednjeg poduzetnitva, unutar Ministarstva, preuzele su dvije uprave:
Uprava za mala i srednja trgovaka drutva i zadruge

Uprava za obrt.
Uprava za mala i srednja trgovaka drutva i zadruge (tel: : 01/ 6106 - 111 i
fax: 01/ 6109-822 i 6106-333) podijeljena je na 4 odjela:
Odjel za razvoj i kreditiranje poduzetnitva

Odjel za strune programe
Odjel za poduzetniku infrastrukturu
Odjel za zadruge
Uprava za obrt (tel: 01/6106-111 i fax: 01/ 6106 -365) je podijeljena na 3 odjela:
Odjel za obrazovne programe

Odjel za razvoj obrta
Odjel za obrtni registar
Za upite poduzetnika u Ministarstvu je otvorena besplatna telefonska linija - 0800 234 505, a za
njihove pritube - 01/ 6109 134.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva je smjeteno u Ulici grada Vukovara 78,
Zagreb.
48
GRAD OSIJEK
Naziv institucije:
AGENCIJA ZA RAZVOJ OSJEKO - BARANJSKE UPANIJE

Adresa:
Europske avenije 11, Osijek

Telefon:
200 - 677
Fax:
215 - 677
E - mail:
razvitak@osjecko-baranjska-zupanija.hr
Web:
www.osjecko-baranjska-zupanija.hr
Kontakt osoba:
Martin Marolin, proelnik, Ivo Koki, Ivana Katavi

Radno vrijeme:
07.30 - 15.30
- savjetodavna pomo poduzetnicima o upanijskim potpornim programima

- savjetodavna pomo poduzetnicima o dravnim potpornim programima (HBOR, HAMAG,
ministarstva, fondovi, Hrvatski stoarsko selekcijski centar i dr.)
- informiranje o programima poticanja poduzetnitva i potpornim institucijama
- struna pomo potencijalnim ulagaima, prvenstveno komunalna infrastruktura i porezne
olakice
- suradnja u meunarodnim donatorskim programima za upaniju
49
GRAD OSIJEK
Naziv institucije:
CENTAR ZA PODUZETNITVO OSIJEK

Adresa:
etalite kardinala Franje epera 13/II, Osijek

Telefon:
0800 345 345 ili 283 - 820

Fax:
283 - 623
E - mail:
cfe@os.htnet.hr
Web:
www.poduzetnistvo.org
Kontakt osoba:
Boris Lauc - direktor, Anamarija Mandi, koordinator programa

Radno vrijeme:
08.00 - 16.00
- savjetovanje poduzetnika
- edukacija poduzetnika putem seminara (seminari za poduzetnike poetnike i poduzea s
potencijalom rasta)
- informacije vezane uz raunovodstvene i zakonodavne promjene
- informacije vezane uz kreditne linije resornog ministarstva
- informacije vezane uz financiranje poduzetnika
- povezivanje poduzetnika putem poduzetnikih foruma i foruma obiteljskih poduzea
- povezivanje poduzetnika putem interneta - Poduzetniki portal
50
GRAD OSIJEK
Naziv institucije:
GRAD OSIJEK, UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVO

Adresa:
Kuhaeva 9, Osijek
Telefon:
229 - 229, 229 - 277, 229 - 259

Fax:
207 - 474
E - mail:
gospodarstvo@osijek.hr
Web:
www.osijek.hr
Kontakt osoba:
Milena Kordi - proelnik, Slavica Barbi

Radno vrijeme:
07.30 - 15.30 (rad sa strankama od 9-14)
- informacije i pomo pri realizaciji poduzetnikih kredita

- potrpora tradicionalnim obrtima i inovatorima
- ostale financijske subvencije, potpore i olakice
- sufinanciranje posjeta sajmovima te uspostavljanje poslovnih kontakata
- informacije o raspoloivom poljoprivrednom zemljitu u vlasnitvu drave
51
GRAD OSIJEK
Naziv institucije:
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA UPANIJSKA KOMORA OSIJEK

Adresa:

Telefon:
223 - 800
Fax:
223 - 824
E - mail:
hgkos@hgk.os
Web:
www.hgk.hr
Kontakt osoba:
Boja Stankovi
Radno vrijeme:
08.00 - 16.00
- organizacija nastupa na ino i domaim sajmovima

- aktivnosti u svezi sa strunim obrazovanjem lanica
- organizacija savjetovanja, seminara radi unapreenja gospodarstva
- struna pomo lanicama
- savjetodavna pomo kod uvoenja sustava kvalitete
- povezivanje lanica sa poduzeima iz drugih zemalja
- izdavanje uvjerenja: potvrde u izvravanju javnih ovlatenja utvrenih zakonom ( ata
karneti, potvrde za meunarodni prijevoz, certifikati o podrijetlu robe)
52
GRAD OSIJEK
Naziv institucije:
HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA, REGIONALNI URED OSIJEK

Adresa:
Gajev trg 6, Osijek

Telefon:
251 - 012
Fax:
251 - 013
E - mail:
hup-osijek@hup.hr
Web:
www.hup.hr
Kontakt osoba:
Bernard Jakeli
Radno vrijeme:
08.00 - 16.00
- pravni savjeti
- ekonomsko savjetovanje
- komercijalni kontakti u zemlji i inozemstvu
- edukacijski programi
- zastupanje u radnim sporovima
- zakonodavstvo, legislativa i izrada pravnih akata iz podruja radnog zakonodavstva
- procjene mirenja u trajkovima
53
GRAD OSIJEK
Naziv institucije:
HRVATSKI ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNU SAVJETODAVNU SLUBU

Adresa:
Vinkovaka 63c, Osijek

Telefon:
275 - 755
Fax:
275 - 756
E - mail:
drazenka.gutzmirtl@hzpss.hr
Web:
www.hzpss.hr
Kontakt osoba:
Draenka Gutzmirtl, rukovoditeljica

Radno vrijeme:
07.00 - 15.00 (od ponedjeljka do petka, ali se 50 % vremena provodi na terenu)
- sve savjetodavne usluge iz resora poljoprivrede

- informacije o dravnim potporama u poljoprivredi
- informacije o kreditima u poljoprivredi
- miljenja o opravdanosti ulaganja u poljoprivredi
- edukacija: struna predavanja, uionice u stajama i na otvorenom (stoarstvo i ratarstvo),
zatita u ratarstvu, voarstvu, vinogradarstvu
- prijenos znanja i vjetina
54
GRAD OSIJEK
Naziv institucije:
MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE ODSJEK ZA TRANZICIJU OSIJEK
Adresa:
Gornjodravska obala 95-96, Osijek

Telefon:
236 - 579, 283 - 334

Fax:
283 - 335
E - mail:
-
Web:
www.morh.hr/spectra
Kontakt osoba:
Zvjezdana Zubi
Radno vrijeme:
08.00 - 16.00
Potpora pripadnicima MORH-a i OS RH koji naputaju vojnu slubu i njihova integracija u

civilno okruenje (Program SPECTRA) putem:
- edukativnih teajeva
- pripreme izdvojenih osoba za ostvarenje "druge karijere"
- pomoi pri izradi osobnog plana tranzicije
- sufinanciranja dokvalifikacije; dokvalifikacije, prekvalifikacije ili osposobljavanja za novo
zanimanje
- informiranja o mogunostima potpore u okviru Programa
- informacija o pokretanju malog poduzetnitva
- izobrazbe poduzetnika poetnika u poduzetnikim centrima
- pomoi pri izradi poslovnih planova putem suradnje s poduzetnikim centrima
- koritenje poticaja iz projekta reintegracije izdvojenog osoblja MORH-a preko IOM
(Meunarodne organizacije za migracije)
55
GRAD OSIJEK
Naziv institucije:
OBRTNIKA KOMORA OSJEKO - BARANJSKE UPANIJE

Adresa:
etalite kardinala Franje epera 1 d, Osijek

Telefon:
203 - 055; 203 - 056

Fax:
203 - 057
E - mail:
obrtnicka.komora@os.htnet.hr
Web:
-
Kontakt osoba:
Blaenka Bogdan
Radno vrijeme:
08.00 - 16.00
- daje strunu pomo pri osnivanju obrta

- provodi ispite o strunoj osposobljenosti i majstorske ispite (uvjet za otvaranje obrta s liste
vezanih obrta)
- organizira nastup lanovima Komore na sajmovima
- sufinancira izlagae na sajmovima
- uspostavlja poslovne kontakte
- zastupa interese obrtnika pred tijelima jedinica lokalne samouprave
- vodi brigu o obrazovanju i osposobljavanju kadrova za obrtnitvo
56
Naziv institucije:
OBRTNIKA KOMORA OSJEKO-BARANJSKE UPANIJE

UDRUENJE OBRTNIKA OSIJEK
Adresa:
Ivana Adamovia 2, Osijek

Telefon:
212 - 810, 212 - 809

Fax:
212 - 870
E - mail:
uoos@os.t-com.hr
Web:
Kontakt osoba:
Zvonko Digula - tajnik, Margita Salinger

Radno vrijeme:
07.00 - 15.00
- zatita i promicanje interesa lanova

- omoguavanje protoka informacija ukupnog komorskog sustava prema lanovima,
poglavito u pogledu strukovnih pitanja, prava i dunosti lanova
- briga o unapreenju kolskog sutava u obrtnitvu
- pomo pri promotivnim aktivnostima lanova, organiziranje nastupa na sajmovima,
izlobama, organizacija poslovnih susreta
- poticanje razvojno-istraivakog i inovativnog rada
- struna pomo pri otvaranju obrtnikih radnji
- pomo lanovima pri izradi razvojnih projekata i voenju poslovnih knjiga
- struni, pravni, gospodarski i tehniko-tehnoloki savjeti vezani uz poslovanje obrta
- organiziranje strukovnog rada kroz sekcije, putem odbora, komisija i drugih radnih tijela
- utvrivanje zajednikih ciljeva, zadataka i prioriteta u razvoju gospodarskih djelatnosti
57
GRAD OSIJEK
Naziv institucije:
OSJEKO - BARANJSKA UPANIJA, UPRAVNI ODJEL ZA POLJOPRIVREDU I

GODPODARSTVO (za poduzetnitvo)
Adresa:

Telefon:
200 - 589
Fax:
200 - 589
E - mail:
gospodarstvo@osjecko-baranjska-zupanija.hr
Web:
Kontakt osoba:
Josipa Erk
Radno vrijeme:
07.30 - 15.30
- informacije o poduzetnikim kreditima

- informacije o programima i projektima koje provodi Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetnitva
- informacije o ostalim mjerama za poticanje i razvoj poduzetnitva
58
GRAD OSIJEK
Naziv institucije:
OSJEKO - BARANJSKA UPANIJA, UPRAVNI ODJEL ZA POLJOPRIVREDU I

GOSPODARSTVO (za poljoprivredu)
Adresa:
Trg Ante Starevia 1/II, Osijek

Telefon:
213 - 571
Fax:
213 - 567
E - mail:
poljoprivreda@osjecko-baranjska-zupanija.hr
Web:
Kontakt osoba:
Josip Lovkovi, Nikola Grizelj

Radno vrijeme:
07.30 - 15.30
- informacije o mogunostima financiranja poljoprivredne proizvodnje (kreditne linije, poticaji)

- potpore u poljoprivredi
59
GRAD OSIJEK
Naziv institucije:
PODUZETNIKI INKUBATOR BIOS d.o.o. Osijek

Adresa:
J. J. Strossmayera 341, 31000 Osijek

Telefon:
031-20-99-55
Fax:
031-20-99-56
E - mail:
imedic@inet.hr
Web:
http://bios.osijek.hr
Kontakt osoba:
Igor Medi, direktor

Radno vrijeme:
08.00 - 16.00
pruanje savjetodavne i organizacijske pomoi
izdavanje poslovnog prostora malim i srednjim poduzetnicima poetnicima
organiziranje strunih seminara za klijente
pruanje administrativnih usluga
pruanje pomoi pri izradi i aktualiziranju poslovnih planova stanara
prezentacija stanara BIOS-a na seminarima
promocija poduzetnitva i umreavanje poduzetnika
pruanje dodatnih usluga klijentima (web design, grafike usluge i sl.)
60
GRAD OSIJEK
Naziv institucije:
TEHNOLOGIJSKO - RAZVOJNI CENTAR U OSIJEKU d.o.o.

Adresa:
Trg Ljudevita Gaja 6, Osijek

Telefon:
251 - 000
Fax:
251 - 005
E - mail:
ured@tera.hr
Web:
www.tera.hr
Kontakt osoba:
Prof.dr.sc. Ivan tefani

Radno vrijeme:
08.00 - 16.00
- administriranje programa Razvitak na znanju utemeljenih poduzea (RAZUM)

- financijska i konzultantska potpora fizikim i pravnim osobama koje ele pokrenuti ili razviti
svoje poduzee
- komercijalizacija javno financiranih israivanja Sveuilita J.J.Strossmayera
- izdavanje poslovnog prostora na znanju utemeljenih malih i srednjih poduzetnika
- izrada studije izvodljivosti i poslovnog plana
- programi izobrazbe na podruju informatike i komunikacijske tehnologije, poslovno
planiranje za tehnoloki planirana i brzorastua poduzea
- zatita i upravljanje intelektualnim vlasnitvom
- procjena ili definiranje tehnologije za planirani poduhvat
- pronalaenje odgovarajue opreme
61
15. Besplatni telefoni i telefoni za savjetovanje:
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva
0800 234 505 (Info - toka )
01 610 9134 (otvoreni telefon)
Savjetovanja - utorkom i etvrtkom u terminu 9.00 - 11.30
radno pravo
- Silvana olak - 01 6119 238
- Irena Cvitanovi - 01 6119 236
trite rada i zapoljavanje

- Amira Ribii - 01 6116 346
- Vesna Tudek - 01 6116 362
zatita na radu
- Zdravko Frani - 01 6119 245
- Zdravko Muratti - 01 6119 244
Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva
0800 77 22
Centar za poduzetnitvo Osijek
0800 345 345
Ministarstvo branitelja, obitelji i meugeneracijske solidarnosti
0800 0001
Call centar Hrvatskog zavoda za zapoljavanje
062 12 12 12
Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka
0800 53 53 (radnim danima od 9.00 - 12.00)
62
16. Institucije za poticanje i jaanje poduzetnitva i ostale korisne adrese
R.B. Naziv institucije Adresa Telefon Telefax
1 Allianz Zagreb d.d. poslovnica Osijek O. Kerovanija 4 250 222 250 230
2 Basler osiguranje d.d. Stjepana Radia 32 213 573 213 573
Centar za pomo pri zapoljavanju

3 Martina Divalta 132 500 614
Lictor
4 Croatia banka d.d. Podrunica Osijek amaka 1 203 001 203 002
Croatia osiguranje d.d. Podrunica

5 Gajev trg 1 223 500 213 460
Osijek
Dravni zavod za statistiku, upanijski
6 Strossmayerova 6/II 283 744 283 766
ured Osijek
Erste&Steiermrkische bank d.d. Rijeka
7 Ribarska 2 226 800 226 810
Poslovnica Osijek
8 Erste&Steiermrkische S-Leasing d.o.o. Ribarska 2 226 800 226 810
9 Euroherc osiguranje d.d. Reisnerova 113a 250 050 250 076
10 Euroleasing d.o.o. Reisnerova 113a 250 060 209 945
Grawe osiguranje Hrvatska d.d.

11 Ribarska 10 223 603 283 166
podrunica Osijek
Helios osiguranje d.d. Zagreb,
12 Trg Slobode 8 210 956 210 955
Podrunica Osijek
Hrvatska gospodarska komora
13 Europske avenije 13 223 821 223 824
upanijska komora Osijek
Hrvatska potanska banka d.d. Zagreb
14 Kardinala Alojzija Stepinca 17 253 888 253 880
Poslovnica Osijek
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
15 Kralja Zvonimira 1 220 100 207 515
Podruna sluba Osijek
Hrvatski zavod za poljoprivrednu
16 Ulica Petra Svaia 4 206 622 213 487
savjetodavnu slubu Osijek
Hrvatski zavod za zapoljavanje
17 Kneza Trpimira 2 210 111 210 375
Podruna sluba Osijek
Hrvatski zavod za zdravstveno
18 Kralja Zvonimira 1 220 800 207 507
osiguranje Podruna sluba Osijek
01 4698 01 4698
19 HVB Leasing d.o.o. Sjenjak 41/X
111 112
20 Hypo - Leasing Kroatien d.o.o. Osijek Kapucinska 31 231 266 201 036
Kvarner Wiener Stdtische osiguranje

21 J.J.Strossmayera 4 250 306 250 366
d.d. Podrunica Osijek
22 Merkur osiguranje J.J.Strossmayera 4 215 444 215 445
63
R.B. Naziv institucije Adresa Telefon Telefax
Ministarstvo financija, Porezna uprava,

23 upanijska 4 223 723 223 778
Podruni ured Osijek
Ministarstvo obrane, Mobilni tranzicijski
24 Gornjodravska obala 95-96 236 579 283 335
tim
Obrtnika komora Osjeko-baranjske
25 etalite kard. Franje epera 1d 203 055 203 057
upanije
26 Opinski sud u Osijeku Europska avenija 7 228 400 202 419
27 Osiguranje Zagreb d.d. upanijska 19 205 520 200 830
Partner banka d.d. Zagreb Podrunica

28 Trg Ante Starevia 3 205 531 205 534
Osijek
Podravska banka d.d. Koprivnica
29 Svilajska 36 378 930 379 035
Poslovnica Osijek
30 Prekrajni sud u Osijeku Kralja Zvonimira 3 250 700 205 209
Primus banka d.d. Zagreb Poslovnica

31 etalite Petra Preradovia 3 201 093 206 440
Osijek
Privredna banka d.d. Zagreb Poslovnica
32 Stjepana Radia 19 229 600 229 688
Osijek
Raiffeisen Leasing d.o.o. Poslovnica
33 Kapucinska 34 200 411 215 612
Osijek
Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb
34 Kapucinska 34 229 800 229 824
Poslovnica Osijek
Slatinska banka d.d. Slatina Poslovnica
35 upanijska 13 200 797 200 141
Osijek
36 Slavonska banka d.d. Osijek Kapucinska 29 231 231 201 039
Sonic banka d.d. Zagreb Poslovnica

37 Trg slobode 2 213 192 200 181
Osijek
38 tedno kreditna zadruga Noa upanijska 19/I 200 466 200 477
39 Trgovaki sud Osijek Zagrebaka ulica 2 207 600 207 608
40 Uniqa osiguranje d.d. Trg Ante Starevia 5/I 200 777 215 715
Ured dravne uprave Osjeko -

41 upanijska 4 221 444 221 860
baranjske upanije Osijek
42 VB Leasing d.o.o. Sv L.B.Mandia 111a 298 696 298 697
Volksbank d.d. Zagreb Poslovnica

43 Hrvatske Republike 45 229 700 229 729
Osijek
Zagrebaka banka d.d. Zagreb
44 J.J. Strossmayera 1 284 608 283 242
Poslovnica Osijek
64
Uspjean poduzetniki poduhvat

ele Vam
izdavai i autori
Osjeke poduzetnike biljenice!
65

Prvi Korak 2005

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prvi Korak 2005

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Osjeka poduzetnika biljenica Prvi korak u poduzetnitvo

Grad Osijek - Upravni odjel za gospodarstvo

Poduzetniki inkubator BIOS Osijek

Prvi korak u poduzetnitvo

Osijek, prosinac 2004.

Prvi korak u poduzetnitvo Osjeka poduzetnika biljenica / drugo izdanje

Grad Osijek - Upravni odjel za gospodarstvo

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva

Centar za poduzetnitvo Osijek

mr. sc. Sunica Oberman-Peterka

Oblikovanje, dizajn i priprema:

Escape d.o.o. Osijek Zorin Radovanevi

Bogentis d.o.o. Osijek

Da, odlunost, hrabrost i predanost radu.

mr. sc. Ivan Beli, dipl. oec.

1. Poduzetnitvo, poduzetnik to je to? 7

1.1. Mitovi o poduzetnitvu 7

2. Pokretanje vlastitog poduzea DA ili NE 9

3. to mi je sve potrebno da postanem uspjean poduzetnik? 11

4.1. Prijedlog sadraja poslovnog plana 14

5. Razliite mogunosti ulaska u posao 17

5.1. Osnivanje vlastite tvrtke 17

6. Kako registrirati poduzee 20

6.1. Osnivanje obrta 22

7. Financiranje - gdje pronai novac potreban za poetak

8. Kako odabrati lokaciju za posao 30

9. Bez kupaca nema posla kako ih pronai i zadrati? 32

9.1. Identificiranje ciljnog trita 32

10. Obveze poduzetnika prema dravi 37

10.1. Porezi i doprinosi 38

11.1. Programi Hrvatskog zavoda za zapoljavanje 41

12. Poslovanje izvan granica 43

13. Kako zatititi vlastitu ideju zatita intelektualnog vlasnitva 45

14. Adresar institucija za pomo poduzetnicima 47

15. Besplatni telefoni i telefoni za savjetovanje 62

16. Institucije za poticanje i jaanje poduzetnitva i ostale korisne

mr.sc. Igor Medi

mr.sc. Boris Lauc

1. Poduzetnitvo, poduzetnik to je to?

Poduzetnitvo je proces u kojem se gotovo ni iz ega gradi neto.

U svakodnevnom govoru ujemo rije poduzetnik, poduzetnitvo. Jesmo li se ikad zapitali to ti

1.1. Mitovi o poduzetnitvu1

1. Poduzetnici se raaju, a ne stvaraju.

11. Poduzetnike motivira samo veliina mogue zarade.

2. Pokretanje vlastitog poduzea DA ili NE

3. to mi je sve potrebno da postanem uspjean poduzetnik?

Sadraj poslovnog plana

4.1. Prijedlog sadraja poslovnog plana

Sadraj poslovnog plana6

vaeg poduzea, koje pravovremenim poslovnim odlukama i potezima moete sprijeiti.

Osim o sadraju poslovnog plana trebate voditi rauna i o njegovom obliku:7.

5. Razliite mogunosti ulaska u biznis

5.1. Osnivanje vlastite tvrtke

Malim i srednjim poduzetnicima na raspolaganju stoji nekoliko razliitih oblika poslovanja:

5.2. Kupovina postojeeg poslovanja

Poduzetnicima koji se odlue na samostalno pokretanje djelatnosti na raspolaganju stoji i mogunost

- ime tvrtke je ve poznato u poslovnom svijetu;

Kako pronai tvrtku koja je na prodaju?

Davatelj franize svoje ciljeve vidi u:

Primatelj franize, motive za ulazak u franizni posao pronalazi u:

optimalnoj organizaciji poslovanja.

Jedan od naina ulaska u svijet biznisa je putem licence.

6. Kako registrirati poduzee