STRANICA 20 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
naelnika, gradonaelnika, upana i gradonaelnika Grada Zagre-
ba (Narodne novine, br. 109/2007 i 125/2008), Vlada Republike
Hrvatske je na sjednici odranoj 23. srpnja 2010. godine donijela
RJEENJE
O IMENOVANJU POVJERENIKA VLADE
REPUBLIKE HRVATSKE ZA OBAVLJANJE POSLOVA
IZ NADLENOSTI OPINSKOG NAELNIKA
OPINE RIBNIK
1. Imenuje se ELJKO OBAJDIN povjerenikom Vlade Republike
Hrvatske za obavljanje poslova iz nadlenosti opinskog naelnika
Opine Ribnik.
2. Povjerenik Vlade Republike Hrvatske obnaat e dunost
opinskog naelnika Opine Ribnik, odnosno obavljat e poslove iz
nadlenosti opinskog naelnika do provedbe izbora za novog op-
inskog naelnika.
3. Povjerenik Vlade Republike Hrvatske poet e obnaati du-
nost danom objave ovoga Rjeenja.
4. Povjerenik Vlade Republike Hrvatske za svoj rad odgovara
Vladi Republike Hrvatske:
5. Povjerenik Vlade Republike Hrvatske podnosi izvjee o
svom radu Vladi Republike Hrvatske putem Ministarstva uprave.
6. Ovo Rjeenje stupa na snagu danom objave u Narodnim
novinama.
Klasa: 015-01/10-01/03
Urbroj: 50304/2-10-01
Zagreb, 23. srpnja 2010.
Predsjednica
Jadranka Kosor, dipl. iur., v. r.
2707
Na temelju lanka 30. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hr-
vatske (Narodne novine, br. 101/98, 15/2000, 117/2001, 199/2003,
30/2004 i 77/2009), a u svezi s lankom 35. stavkom 1. podstavkom
3. Zakona o zatiti i spaavanju (Narodne novine, br. 174/2004,
79/2007 i 38/2009), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odra-
noj 29. srpnja 2010. godine donijela
ZAKLJUAK
1. Donosi se Plan zatite i spaavanja za podruje Republike
Hrvatske, u tekstu koji je sastavni dio ovoga Zakljuka.
2. Ovaj Zakljuak i Plan zatite i spaavanja za podruje Repub-
like Hrvatske objavit e se u Narodnim novinama.
Klasa: 351-01/10-04/02
Urbroj: 5030109-10-1
Zagreb, 29. srpnja 2010.
Predsjednica
Jadranka Kosor, dipl. iur., v. r.
PLAN ZATITE I SPAAVANJA ZA PODRUJE
REPUBLIKE HRVATSKE
1. UVOD
Organiziranje i djelovanje sustava zatite i spaavanja u Repub-
lici Hrvatskoj utemeljeni su u Ustavu Republike Hrvatske, Zakonu o
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.
zatiti i spaavanju i podzakonskim propisima, Procjeni ugroenosti
Republike Hrvatske od prirodnih i tehniko-tehnolokih katastrofa
i velikih nesrea te pravnoj steevini Europske unije u podrujima
zatite okolia i zatite i spaavanja, implementiranoj u hrvatsko
zakonodavstvo.
Vlada Republike Hrvatske je u svibnju 2009. godine donijela
Procjenu ugroenosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehniko-
tehnolokih katastrofa i velikih nesrea koja je polazite za izradu
ovog Plana, ali i smjernica za utvrivanje preventivnih aktivnosti
te za plansko utvrivanje djelovanja svih sudionika sustava zatite
i spaavanja.
Plan zatite i spaavanja za podruje Republike Hrvatske je
okvir za planiranje djelovanja svih sudionika zatite i spaavanja u
katastrofama i velikim nesreama. Donosi se na strategijskoj razini
i slui za izradu planova zatite i spaavanja na operativnim i tak-
tikim razinama kao i standardnih operativnih postupaka. Njime se
razrauju principi djelovanja operativnih snaga zatite i spaavanja
i drugih resursa cjelovitog i integriranog nacionalnog sustava zatite
i spaavanja te posebno upravljanje reagiranjem u sluaju prirodnih
i tehnolokih katastrofa i velikih nesrea.
Planom zatite i spaavanja za podruje Republike Hrvatske eli-
miniraju se kritine toke od vanosti za operativnost sustava zatite
i spaavanja. To se postie uvezivanjem upravljakih dijelova susta-
va i operativnih snaga, ali i jasnim utvrivanjem potrebnog stanja
spremnosti svih dijelova operativnih i logistikih kapaciteta od zna-
aja za uinkovitu zatitu i spaavanje ljudskih ivota, materijalnih
dobara i okolia u katastrofama i velikim nesreama, ukljuujui
kapacitete za obnovu i rekonstrukciju. Ovim Planom definiraju se
odnosi, suradnja i usklauje planiranje i provoenje mjera zatite i
spaavanja od lokalnih do dravne razine.
Plan zatite i spaavanja za podruje Republike Hrvatske (u
daljnjem tekstu: Plan) redovito se aurira, sukladno promjenama
rizika i posljedica katastrofa i velikih nesrea, promjenama u zako-
nodavstvu i drugim promjenama koje mogu utjecati na operativnu
uinkovitost sustava zatite i spaavanja u Republici Hrvatskoj.
2. ELEMENTI IZ PROCJENE UGROENOSTI
REPUBLIKE HRVATSKE
Procjena ugroenosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehni-
ko-tehnolokih katastrofa i velikih nesrea temeljni je dokument za
izradu ovog Plana. Procjenom se utvruju opasnosti, rizici, mogue
posljedice, prioriteti, postupci i mjere za ublaavanje posljedica pri-
rodnih i tehniko-tehnolokih opasnosti i rizika, prioriteti u defini-
ranju sveukupnih potreba zatite i spaavanja te posebno razvijanje
operativnih snaga zatite i spaavanja.
Izvori ugroavanja
Opasne prirodne pojave, tehnoloki rizici ugraeni u ivot-
ne sredine, suvremeni fenomen kao to je terorizam te klasian
kao to je rat, dio su nae svakodnevice. Meutim, kada prekidaju
normalno odvijanje ivota, uzrokuju rtve, tetu velikog opsega na
imovini ili njezin gubitak te tetu na infrastrukturi i okoliu, u mjeri
koja prelazi normalne sposobnosti lokalnih zajednica da ih same
bez pomoi otklone, govori se o katastrofama i velikim nesreama.
Veina opasnosti predstavlja drutveno prihvatljiv rizik koji se
poduzimanjem odreenih aktivnosti moe minimalizirati, ali neke
opasnosti mogu prouzroiti izvanredne situacije i katastrofe.
Prirodne opasnosti i rizici
Svakodnevno ivimo s rizicima od prirodnih opasnosti. Kada se
radi o prirodnim opasnostima, kao to su potresi, poplave, klizita,
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
erupcije vulkana, sue, tsunamiji, orkani ili uragani, oni se dogaaju
kroz zemljinu povijest pa tako i danas. Klasificiraju se katastrofama
jedino ako tetno utjeu na ovjeka i njegove aktivnosti.
Za potrebe sustava zatite i spaavanja najvanije je odgovoriti
na pitanja kao to su:
gdje se, najvjerojatnije, svaka od potencijalnih prirodnih opa-
snosti moe transformirati u katastrofu i zato?
koliko esto se prirodne opasnosti razvijaju u katastrofu?
kako se svaka od prirodnih opasnosti moe predvidjeti i/ili
ublaiti?
Tehniko tehnoloke opasnosti
Tehniko tehnoloke opasnosti predstavljaju drugu grupu izvo-
ra ugroavanja ivota i zdravlja ljudi, materijalnih dobara i okolia.
One obuhvaaju nesree i posljedice nesrea na tehnolokim sadr- no i iz drugih izvora razmijenjenih podataka. Kada se signal za
ajima ugraenim u nae sredine, ali i opasnosti od posljedica dje-
lovanja pojava koje su rezultat ljudskih aktivnosti, kao to su kisele
kie, kontaminacija atmosfere i povrinskih voda tetnim supstan-
cama i opasnim tvarima, oteivanje ozonskog omotaa i globalno
zatopljenje.
Uinci katastrofa i velikih nesrea
Bez obzira na vrstu opasnosti, kada do katastrofa i velikih ne-
srea doe, one uvijek rezultiraju primarnim, sekundarnim i ter-
cijarnim uincima. Primarni uinci su rezultat djelovanja samog
dogaaja, npr. ruenje graevina ili rtve u sluaju potresa. Sekun- obuhvaaju tehnike i statistike praenja procesa pojedinih opasnosti,
darni uinci proizlaze kao rezultat djelovanja primarnih uinaka,
npr. prekidi u opskrbi pitkom vodom i strujom u sluaju potresa ili
poplave. Tercijarni uinci su dugotrajni i uvijek su rezultat utjecaja
primarnog dogaaja, npr. gubitak prostora za potrebe stanovanja
uslijed promjena prouzroenih potresom ili poplavom te gubitak
ljetina kao posljedica prirodnih opasnosti.
Ranjivost na katastrofe i velike nesree
Ranjivost zajednica procjenjuje se analizama uinaka pojedinih
opasnosti po ljudske ivote i imovinu, pritom uzimajui u obzir:
izloenost moguem utjecaju izvanrednog dogaaja, ne informacija ranog upozoravanja u podrujima radioloke i nukle-
gustou naseljenosti podruja koje je izloeno izvanrednom arne sigurnosti, obrane od poplava, meteo podataka te informacija
dogaaju,
znanstvene podloge o izvanrednom dogaaju,
educiranost i pripremljenost stanovnitva za sluaj nastanka
katastrofe i velike nesree,
utemeljenost sustava za rano uzbunjivanje i komunikacijskog
sustava,
spremnost operativnih snaga i sveukupno raspoloivih resur-
sa za zatitu i spaavanje,
provoenje preventivnih mjera u svim djelatnostima od in-
teresa za zatitu i spaavanje, prvenstveno u prostornom planiranju
i graenju,
kulturne imbenike koji utjeu na pojedinani i ukupni javni preporuke prenosi lokalnim zajednicama nadlenim za operativno
stav prema potencijalnim opasnostima, odnosno stanje sigurnosne
kulture stanovnitva.
Iskustva pokazuju da ranjivost zajednica na prirodne katastrofe
i velike nesree opada s rastom njihove ukupne razvijenosti. Razvi-
jene zajednice su u razdoblju od 1990. 2001. godine pretrpjele
tete u iznosu od 2% njihovog BDP-a, a nerazvijene od 13% BDP-a.
Zadnjih godina biljei se porast broja katastrofa, koji prati porast
broja ljudskih rtava i teta izraenih u novcu. Komparativni po-
kazatelji ovog tipa koriste se kao globalne iskustvene podloge i od
BROJ 96 STRANICA 21
posebne su koristi za utvrivanje planova zatite i spaavanja, smjer-
nica razvoja i eljenih karakteristika sustava zatite i spaavanja u
Republici Hrvatskoj.
3. POSTUPCI I MJERE ZATITE I SPAAVANJA
3.1. UPOZORAVANJE
Rizici nastupanja tetnog dogaaja i ranjivost zajednice mogu
se u sluajevima nekih katastrofa i velikih nesrea umanjiti ako se
raspolae adekvatnim sredstvima za predvianje razvoja izvanred-
nog dogaaja.
Rano upozoravanje je postupak mjerodavnog tijela o visokoj
mogunosti nastajanja izvanrednog dogaaja, utemeljen na nacio-
nalnim sustavnim predvianjima i procjenama te na meunarod-
upozoravanje objavi, ugroenim zajednicama nameu se promjene
svakodnevne rutine i one zapoinju s pripremama za postupanje
u katastrofama i velikim nesreama. Upozoravanje je uinkovito
ako je pravovremeno te ukoliko su sustavi komunikacija i javnog
informiranja djelotvorni. U protivnom, kada su upozorenja izdana
prekasno, kada se ne mogu prenijeti ili su izdana od strane nenad-
lenih tijela i bez potrebnih podataka i usmjerenja, neuinkovita su
za potrebe planiranja reagiranja sustava zatite i spaavanja.
Predvianje izvanrednog dogaaja ukljuuje ocjenu mogunosti
nastajanja utemeljenu na znanstvenim podlogama. One uglavnom
mjerenja i identificiranja promjena koje upuuju na negativan-tetan
razvoj. Stoga su od izuzetnog znaaja djelatnosti Dravnog hidro-
meteorolokog zavoda i drugih znanstvenih institucija, inspekcija,
sredinjih tijela dravne uprave za unutarnje poslove i obranu, si-
gurnosno obavjetajne zajednice i drugih organizacija kojima su
prikupljanje i obrada informacija te izrada predvianja i prognoza
dio redovne djelatnosti. Dostavljanjem informacija Dravnoj upravi
za zatitu i spaavanje, odmah po saznanju, doprinosi se pravovre-
menom reagiranju i uinkovitosti sustava zatite i spaavanja.
Republika Hrvatska uvezana je u meunarodne sustave razmje-
o epidemijama, pandemijama, infektivnim i drugim zaraznim bo-
lestima i epizootijama, bolestima bilja, o sigurnosti prehrambenih
proizvoda te mjerama ije se provoenje preporuuje u interesu
sigurnosti i zatite i spaavanja stanovnitva. Dravni centar 112 je
ulazna i izlazna nacionalna kontakt toka za razmjenu veine infor-
macija ranog upozoravanja.
Dravna uprava za zatitu i spaavanje prema dobivenim na-
javama, informacije upozoravanja koristi za poduzimanje mjera iz
svoje nadlenosti. Odmah po njihovom dobivanju, prema propisa-
nim standardnim operativnim postupcima, pokree uvoenje pri-
pravnosti dijelu operativnih snaga zatite i spaavanja. Istovremeno
informacije o mogunosti nastajanja izvanrednog dogaaja, upute i
reagiranje. Dravna uprava za zatitu i spaavanje, ovisno o vrsti
izvanrednog dogaaja, pokree postupke informiranja graana i
operativnih snaga zatite i spaavanja o vrsti i oekivanim razmjeri-
ma opasnosti, o preventivnim mjerama usmjerenim na ublaavanje
posljedica te o mjerama zatite i spaavanja i mjerama civilne zatite
za ije provoenje se treba pripremiti. Pritom se koristi postojeim,
redovnim sustavima komunikacija, medijima prvenstveno radijem
i televizijom, sustavom javnog uzbunjivanja u ugroenim podruji-
ma kao i drugim raspoloivim resursima, uglavnom lokalnim.
STRANICA 22 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.

Na temelju informacija, uputa i preporuka Dravne uprave za
zatitu i spaavanje, svi sudionici sustava zatite i spaavanja zapo-
inju s provoenjem priprema za djelovanje u izvanrednim dogaa-
jima, sukladno vlastitim planovima zatite i spaavanja, planovima
civilne zatite i standardnim operativnim postupcima.
Ravnatelj Dravne uprave za zatitu i spaavanje za neposredno
zapovijedanje operativnim snagama zatite i spaavanja koristi Ka-
talog sposobnosti operativnih snaga i sudionika zatite i spaavanja
s pregledom sveukupnih spasilakih kapaciteta po djelatnostima od
interesa za zatitu i spaavanje u Republici Hrvatskoj.
Upozoravanje i uzbunjivanje
Upozoravanje je najuinkovitija i najjeftinija metoda u potpori
pripremanja zajednica za noenje s posljedicama izvanrednih doga-
aja, kontrolu rizika i ublaavanje posljedica. To je racional kojim
se u svakodnevnom radu, osobito pri planiranju i razvoju zatite i
spaavanja, trebaju voditi sve nadlene institucije u Republici Hrvat-
skoj, za to su najzainteresiraniji Dravna uprava za zatitu i spaa-
vanje (DUZS), jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
(JLP(R)S), pravne osobe i stanovnitvo. Naalost, ova metoda nije u
potpunosti primjenjiva za velik broj potencijalnih opasnosti, osobito
za neke koje imaju potencijal za izazivanje velikog broja rtava, ma-
terijalnih teta i posljedica po okoli, kao to je npr. potres.
Ulazni tijek informacija pravovremenog ranog upozoravanja od
interesa za zatitu i spaavanje odvija se po sljedeim dijelovima na
pravcu prijenosa informacija:
PROVOENJE
IZVOR DUZS VLADA
Tijela vlasti
- planovi, mjere zis i CZ,
SOP-ovi, protokoli,
NACIONALNI, - preventivne mjere, jaanje
MEUNARODNI PRIJENOS i pripravnost drugih
Tehnika, metode,
statistika, obrada
DC 112, C 112
JLP(R)S SUDIONICI
kapaciteta zis,
- informiranje nositelja i
ZIS javnosti o opasnostima,
- praenje razvoja situacije,
- cjelovite pripreme za
operativno djelovanje
Slika br. 1. Tijek informacija ranog upozoravanja
Kada se radi o izvanrednom dogaaju koji nastaje iznenada ili
ima svoj razvojni slijed (od nastanka do eskalacije) koji operativnim
kapacitetima sustava zatite i spaavanja bilo na operativnim, takti-
kim ili strategijskoj razini ne ostavlja dovoljno vremena za kvalitetno
reagiranje, tada Dravna uprava za zatitu i spaavanje koristi sustav
javnog uzbunjivanja kako bi o katastrofi i velikoj nesrei alarmira-
la sve na pogoenom podruju. Signalom opasnosti, uz adekvatna
pratea priopenja, ugroene zajednice i drugi entiteti alarmiraju
se o izvanrednom dogaaju, obavjetavaju se o mjerama za zatitu
i spaavanje i daju im se upute za postupanje te se na taj nain
pokreu mehanizmi sustava zatite i spaavanja na pogoenom po-
druju. Ova se mjera poduzima kako bi se alarmirale lokalne vlasti,
operativne snage i drugi sudionici zatite i spaavanja i stanovnitvo,
u cilju ublaavanja posljedica, broja rtava i materijalnih teta. Od-
luku o uzbunjivanju donosi proelnik podrunog ureda za zatitu i
spaavanje, odnosno naelnik upanijskog centra 112 (C 112), kada
se radi o izvanrednom dogaaju na lokalnoj razini, odnosno ravna-
telj Dravne uprave za zatitu i spaavanja, pomonik ravnatelja za
sustav 112 i/ili naelnik Dravnog centra 112 (DC 112), ovisno o
procjeni raspoloivog vremena za poduzimanje adekvatnih reakcija
zatite i spaavanja.
Ravnatelj Dravne uprave za zatitu i spaavanje donosi stan-
dardni operativni postupak (SOP) za djelovanje sustava javnog uz-
bunjivanja za potrebe upozoravanja na nastalu katastrofu i veliku
nesreu. SOP-om se utvruju vrste izvanrednih dogaaja u kojima se
koristi sustav javnog uzbunjivanja, nain odreivanja podruja i pri-
oriteta koja obzirom na procjenu ugroenosti trebaju biti pokrivena
sustavom javnog uzbunjivanja odgovarajue ujnosti, suradnja i ko-
munikacija izmeu sudionika i operativnih snaga zatite i spaavanja
te drugi postupci od vanosti za uinkovitost zatite i spaavanja.
Dostavljanje informacija upozoravanja i pokretanje
pripravnosti
U narednoj tablici prikazani su izvori informacija upozoravanja
koje sustav zatite i spaavanja koristi za pokretanje postupaka utvr-
enih planovima zatite i spaavanja i za predlaganje zatitnih mjera
koje ugroeno stanovnitvo treba provesti u okviru mjera osobne i
uzajamne zatite.

Tablica br. 1. Dostavljanje informacija ranog upozoravanja

Izvanredni dogaaji Izvor upozoravanja (insti- Sadraj Korisnici upozoravanja Mjere, snage i sredstva;
tucija, tehn. inf. sustavi) Napomena
Poplava i prolom akumula- DHMZ, Mjerenje protoka na vo- Hrvatske vode, Hrvatska Mjere i snage utvrene
cijskih brana Hrvatske vode dotocima te stanja pod- elektroprivreda d.d., Dravnim planom obra-
Mjerna hidroloka mrea zemnih voda, izdavanje Vodoprivreda, DUZS (Sto- ne od poplava, planovima
DHMZ-a. hidrolokih ekspertiza i er ZiS RH, zapovjednitvo zatite i spaavanja JLP(R)
prognoza. i postrojbe CZ, DIP, centri S, te ljudski i materijalni
5 karakteristinih lokacija resursi utvreni tim pla-
na dionici rijeke Save od Sustavno prognoziranje 112), operativne snage ZiS,
novima, kao i obveze iz
dravne granice sa Slove- vodostaja i protoka koje stanovnitvo ugroenih
Zakona o zatiti i spaa-
nijom do Jasenovca te za provode Hrvatske vode. podruja, javnost
vanju i Zakona o vodama
rijeku Kupu u Karlovcu. (prvenstveno spaavanje,
Podaci koji se dobivaju evakuacija, zbrinjavanje,
meunarodnom razmje- prva medicinska pomo i
nom, praenjem podataka druga potrebna skrb).
o vodostajima uzvodno i UPOZORAVANJE JE MO-
na dr. naine. GUE PROVESTI PRAVO-
VREMENO (osim kada se
radi o bujinim poplava-
ma).
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
Potres Geofiziki odsjek Pri- Neprekidno instrumen-
rodoslovnog-matemati- talno praenje seizmike
kog fakulteta Sveuilita aktivnosti, te prikupljanje,
u Zagrebu Seizmoloka obrada i analiza podataka,
sluba naknadna izuavanja koja
Pet privremenih seizmo- obuhvaaju i obavjeta-
lokih postaja (razmjetaj i vanje nadlenih dravnih
broj nisu stalni). tijela o osnovnim parame-
16 akcelerografa instru- trima potresa neposredno
menata za biljeenje jakih po pojavi jakih potresa.
potresa. Akcelerografi nisu nepre-
Sve institucije i graani kidno u pogonu, ve se au-
na pogoenom i susjednim tomatski aktiviraju samo u
podrujima sluaju potresa intenziteta
V0 ili vieg MSK ljestvice
Prve pouzdane podatke o
potresu na podruju Re-
publike Hrvatske, mogue
je napraviti u vremenu od
minimalno 30 minuta do
maksimalno 3 sata.
Industrijske i prometne Operateri, Propisani obrasci, proto-
nesree s opasnim tvarima Procesno osoblje, koli i izvjea za dostavlja-
Svjedoci nesree nje informacija o nesrei,
podatci, procjene razvoja
dogaaja, mjere za zatitu
i spaavanje prema urno-
sti poduzimanja.
Radioloka i nuklearna DZRNS 25 mjernih postaja i cen-
nesrea SPUNN (Nacionalni sustav tralna jedinica za mjerenje,
upozoravanja) analiziranje i pohranjiva-
nje podataka.
BROJ 96 STRANICA 23
DUZS (Stoer ZiS RH, za- Provode se mjere iz plano-
povjednitvo i postrojbe va zatite i spaavanja, pla-
CZ, vatrogastvo, DIP, centri nova civilne zatite, opera-
112) JLP(R)S, operativne tivnih planova sudionika,
snage i drugi sudionici za- dravnih planova i SOP-
tite i spaavanja, graani i ova za zatitu i spaavanje
javnost iz ruevina, prva medi-
SVE INFORMACIJE O PO- cinska pomo, evakuacija,
SLJEDICAMA KORISTE zbrinjavanje, asanacija i dr.
SE ZA POTREBE DJELO- ZA NITI JEDAN POTRES
VANJA OPERATIVNIH UPOZORAVANJE NIJE
SNAGA I SUDIONIKA MOGUE PROVESTI
ZATITE I SPAAVANJA PRAVOVREMENO. TAKO
DA I ZA ONAJ KOJI PROU-
ZROI LJUDSKE RTVE,
ODNOSNO MATERIJAL-
NU TETU, NIJE RACIO-
NALNO KORISTI SUSTAV
JAVNOG UZBUNJIVANJA
ILI DRUGE KAPACITETE,
KAO DOPUNSKE SUSTA-
VE ILI SUPSTITUT ZA
UPOZORAVANJE.
DUZS (Stoer ZiS RH, za- Dostavljanjem informacija
povjednitvo i postrojbe upozoravanja o industrij-
CZ, vatrogastvo, DIP, centri skoj nesrei ili uzbunjiva-
112), inspekcije nadlenih njem graana pokree se
sredinjih tijela dravne sustav reagiranja stoera,
uprave, JLP(R)S, MZO- zapovjednitava, operativ-
PUG, vatrogastvo, graani, nih snaga i drugih sudio-
javnost nika zatite i spaavanja,
ODLUKU O UPOZORAVA- razraen unutarnjim pla-
NJU UNUTAR POSTROJE- novima operatera, vanj-
NJA DONOSE ODGOVOR- skim planovima JLP(R)
NE OSOBE, A ODLUKU O S, operativnim planovima
JAVNOM UZBUNJIVANJU pravnih osoba, planovima
PROELNIK PUZIS UZ zatite i spaavanja, plano-
KONZULTACIJE S OPE- vima CZ i SOP-ovima.
RATEROM I ELNIKOM OBAVJEUJU SE SU-
JLP(R)S SJEDNE DRAVE I ME-
UNARODNE ORGANI-
ZACIJE PREMA POSEB-
NIM PROTOKOLIMA I
SPORAZUMIMA.
UPOZORAVANJE SE PRO-
VODI INTERNIM SUSTA-
VIMA UZBUNJIVANJA
OPERATERA I SUSTA-
VOM JAVNOG UZBUNJI-
VANJA TE DOSTAVOM
INFORMACIJA O NESRE-
I POZIVOM NA BROJ
112.
DUZS, (Stoer ZiS RH, Provode se mjere zaklanja-
zapovjednitvo CZ RH i nja, sklanjanja, evakuacije,
interventne specijalistike detekcije, dekontaminacije
postrojbe CZ RH za RKBN i druge mjere predloene
zatitu, druge postrojbe od znanstvenih kapaciteta i
CZ, vatrogastvo, DIP, cen- kroz drugu ekspertnu pot-
tri 112), poru tijelima odluivanja.
STRANICA 24 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
Radioloka i nuklearna DZRNS Sustav pravodobnog upo-
nesrea SPUNN (Nacionalni sustav zoravanja na nuklearnu
upozoravanja) nesreu komponenta je
nacionalnog sustava pri-
pravnosti koja omoguava
alarmiranje u sluaju povi-
enja razine radioaktivno-
sti u okoliu.
Svi mjerni podaci priku-
pljeni SPUNN-om alju se
u europski sustav, EUR-
DEP, za razmjenu radio-
lokih mjernih podataka.
Radioloki mjerni podaci
razmjenjuju se sa Sloveni-
jom i Maarskom teme-
ljem bilateralnih sporazu-
ma.
Sustav EU za ranu razmje-
ECURIE (EU sustav upo-
nu informacija u sluaju
zoravanja)
radioloke opasnosti.
Ekstremni vremenski uvje- DHMZ Meteoroloka motrenja
ti (METLAB, ECMWF, EU- (mjerenja i opaanja), pri-
METNET, WMO, EUMET- jenos podataka i njihova
SAT) daljnja obrada.
Prognoza vremena na
objektivnim izraunima
razvoja stanja atmosfere
koji se provode u veim
meteorolokim centrima
(Reading, Offenbach, To-
ulouse itd.) i uz dodatne
vlastite obrade prevode u
prognoze vremena za po-
druje Hrvatske i za razli-
ite namjene i korisnike.
Radarsko dirigirani sustav
obrane od tue, raketnih
postaja i prizemnih gene-
ratora na prostoru od oko
2,5 milijuna hektara me-
urjeje Save i Drave, Me-
imurje i dio Pokuplja.
Indeks opasnosti od po-
ara, a kada poar na-
stupi, na njegovo irenje
presudno utjeu smjer i
brzina vjetra (vatrogastvu
se olakava odabir stupnja
pripravnosti).
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.
Institut R. Bokovi, Putem medija i/ili susta-
IMI, JLP(R)S, operativne vom javnog uzbunjivanja
snage i drugi sudionici za- graanima se izdaju in-
tite i spaavanja, graani i
formacije, konkretne upu-
javnost. te o ponaanju i druga
DC 112 sredite za vezu uputstva, o npr. evakuaciji
lanak 3. Zakona o po- kontaminiranog podruja i
tvrivanju Sporazuma podruja na putu radijacij-
izmeu Europske zajed- skog oblaka.
nice za atomsku energiju UPOZORAVANJE JE, U
(EUROATOM) i drava OVISNOSTI O SPECIFI-
nelanica Europske unije NOSTIMA IZVANRED-
o sudjelovanju potonjih u NOG DOGAAJA NA
sustavu Zajednice za ranu NUKLEARNOM POSTRO-
razmjenu informacija u JENJU, MOGUE PROVE-
sluaju radioloke opasno- STI NA VRIJEME.
sti (ECURIE) RODOS (Realtime Online
Alat za potporu odluiva- Decision Support System
nju for nuclear emergency
management) Sustav za
potporu odluivanju u slu-
aju nuklearne nesree u
stvarnom vremenu.
DUZS, sredinja tijela UPOZORAVANJE JE MO-
dravne uprave i pravne GUE PROVESTI PRAVO-
osobe od interesa za ZiS, VREMENO
NMRCC Rijeka, JLP(R)S,
operativne snage zatite i
spaavanja, javnost za po-
trebe:
obrane od sue,
u sluaju olujnih i or-
kanskih nevremena i jakih
vjetrova,
snjenih oborina,
toplinskih valova,
provoenja obrane od
tue,
zatite od umskih poa-
ra Hrvatske ume, DUZS,
MUP,
sigurnosti prometa
(zranog, kopnenog (e-
ljeznica i ceste) i vodenog
(morima, rijekama i jezeri-
ma) HAK, H, Hrvatske
ceste, Hrvatske autoceste,
Autocesta Rijeka-Zagreb,
zrane luke,
zatite od erozija,
sigurnosti rezervi pitke
vode te
Mediji
radio,
televizija,
tisak,
Osiguravajua drutva,
ACI marine i dr.
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 96 STRANICA 25

Zrakoplovne nesree Hrvatska kontrola zrane O gubitku komunikacija DUZS (PUZIS, Stoer ZiS Gaenje poara, hitna me-
plovidbe, i radarskog kontakta sa RH, zapovjednitvo CZ RH dicinska pomo, hitna psi-
zrakoplovom u zoni odgo- i interventne specijalisti- holoka pomo, bolnika
vornosti. ke postrojbe CZ RH, druge skrb, osiguravanje mjesta
zrana luka, Dojava o nesrei zrako- postrojbe CZ, vatrogastvo, nesree, evidentiranje r-
plova na podruju zrane DIP, centri 112), MUP, tava, odnosi s medijima i
luke. MORH, HGSS, HCK, dru- javnou, asanacija mjesta
operater, Od strane kapetana zra- ge udruge graana, nadle- nesree i druge mjere pre-
koplova u pogibli, na sredinja tijela dravne ma SOP-u.
uprave, druge operativne UPOZORAVANJE JE U
operatera kompanije o snage zis prema Planu po-
gubitku kontakta sa zrako- ODREENIM SITUACI-
trage i spaavanja zrako- JAMA MOGUE POKRE-
plovom. plova i SOP-u NUTI PRAVODOBNO. U
svjedoci Fizike osobe i drugi DRUGIM SLUAJEVIMA
svjedoci nesree, koji in- POKREE SE REAGIRA-
formaciju dostavljaju pozi- NJE NAMJENSKIH OPE-
vom na broj 112 RATIVNIH KAPACITETA.
Upozoravanje u sluaju poplava i proloma akumulacijskih trima potresa neposredno po pojavi jakih potresa, do dugoronih,
brana kao statistike baze podataka za znanstvena i struna istraivanja.
Radi uinkovite provedbe operativne obrane od poplava Hrvat- Meutim, uz sav tehnoloki napredak, danas u svijetu nisu razvije-
ske vode su, sukladno Dravnom planu obrane od poplava, postavile ni niti pouzdani sustavi niti metode ranog upozoravanja nastajanja
i automatizirale dio vodomjera, na koji nain su podaci o vodostaji- potresa. ak tovie, potres je mogue sa sigurnou predvidjeti tek
ma u realnom vremenu dostupni centrima obrane od poplava. nekoliko sekundi prije nastanka, pa se u tom smislu i ne moe go-
voriti o sustavu upozoravanja u sluaju potresa. Sustav seizmolokih
Uspostavom mree automatskih kiomjera i meteorolokih ra- postaja slui tek za obradu podataka o potresu, koje je mogue na-
dara u suradnji s Dravnim hidrometeorolokim zavodom i Hrvat- praviti u vremenu od minimalno 30 minuta do maksimalno 3 sata.
skim vodama stvoreni su uvjeti za efikasniju operativnu obranu od
poplava na manjim slivovima s kratkim vremenima koncentracije Upozoravanje u sluaju tehniko-tehnolokih katastrofa i
otjecanja. Preostaje unaprijediti sustavno prognoziranje vodostaja i velikih nesrea s opasnim tvarima u stacionarnim objektima
protoka koje se zasad provodi samo za 5 karakteristinih lokacija na U Republici Hrvatskoj operateri koji u proizvodnji koriste
dionici rijeke Save, od dravne granice sa Slovenijom do Jasenovca, opasne tvari, ovisno o ugraenoj tehnologiji i starosti postrojenja,
te za rijeku Kupu u Karlovcu, to je nedovoljno. primjenjuju razliita rjeenja. Veina od njih omoguava automat-
Kad Dravni centar 112 dobije informacije (na temelju proto- sku dojavu podataka o proizvodnom procesu. Oni se, uz adekvatnu
kola o komunikacijskoj suradnji izmeu Dravne uprave za zatitu valorizaciju od strane procesnog osoblja, u dijelu sadraja mogu ka-
i spaavanje i Hrvatskih voda) iz Hrvatskih voda o vodostajima te rakterizirati podacima ranog upozoravanja o mogunosti nastajanja
mogunosti pojave poplava irih razmjera, prenosi je: industrijske nesree na postrojenjima s opasnim tvarima.
upanijskim centrima 112 (C 112) potencijalno ugroenih Odredbama Zakona o zatiti i spaavanju svi su operateri koji
upanija, koriste opasne tvari duni instalirati sustave uzbunjivanja, kako za
ravnatelju Dravne uprave za zatitu i spaavanje, naelniku potrebe uzbunjivanja o nesrei unutar postrojenja tako i za uzbu-
Stoera ZiS njivanje stanovnitva u radijusu unutar kojeg su mogue posljedice
Republike Hrvatske, industrijske nesree. Ti se sustavi za uzbunjivanje, ovisno o doja-
vi o nesrei, procjenama razvoja izvanrednog dogaaja, nalozima
zapovjedniku civilne zatite Republike Hrvatske i glavnom odgovornih osoba i stoera, mogu koristiti i za potrebe govornog
vatrogasnom upozoravanja o nastaloj industrijskoj nesrei te o mjerama zatite
zapovjedniku Republike Hrvatske, koje treba urno poduzeti. Iz razloga to su interna sredstva za uz-
Operativno komunikacijskom centru policije (OKC), bunjivanje u vlasnitvu operatera uvezana u cjelovit sustav javnog
dravnim tijelima i slubama koji imaju obveze po ovom uzbunjivanja, za potrebe upozoravanja ugroenog stanovnitva o
Planu, industrijskoj nesrei mogu se, pod odreenim okolnostima i prema
tvrtkama od interesa za zatitu i spaavanje Republike Hr- procjenama mogueg razvoja izvanrednog dogaaja, koristiti i drugi
vatske, dijelovi cjelovitog sustava javnog uzbunjivanja koji su upravljivi iz
Vladi Republike Hrvatske, upanijskih centara 112. Odluku o koritenju sustava javnog uzbu-
kontakt tokama susjednih drava u smjeru kretanje vodnog njivanja za potrebe upozoravanja stanovnitva o industrijskoj nesrei
vala. i mjerama zatite donosi proelnik podrunog ureda za zatitu i spa-
avanje u suradnji s operaterom i elnikom JLP(R)S.
Upozoravanje u sluaju potresa
Osnovna zadaa Seizmoloke slube u Republici Hrvatskoj je Upozoravanje u sluaju tehniko-tehnoloke katastrofe i
neprekidno instrumentalno praenje seizmike aktivnosti, obrada i velike nesree s opasnim tvarima u prijevozu opasnih tvari u
analiza prikupljenih podataka. Dobiveni rezultati temelj su za na- cestovnom i eljeznikom prometu
knadna izuavanja znaajki potresa od kratkoronih koja obuhva- Sudionici u prijevozu opasnih tvari duni su u sluaju opasno-
aju i obavjetavanje nadlenih dravnih tijela o osnovnim parame- sti, odnosno u sluaju nezgode ili nesree odmah obavijestiti Drav-
STRANICA 26 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
nu upravu za zatitu i spaavanje (pozivom na broj 112) te dati sve
podatke nune za poduzimanje odgovarajuih mjera.
Nadlena ministarstva Dravnoj upravi za zatitu i spaavanja
dostavljaju popis prijevoza opasnih tvari za tekui tjedan, sukladno
propisanom nainu praenja tih podataka. Nadalje, svi operateri
u cestovnom i eljeznikom prometu, svako saznanje o opasnosti
u prijevozu opasnih tvari koja moe dovesti do katastrofe i velike
nesrea duni su prijaviti Dravnoj upravi za zatitu i spaavanje, TOM) i drava nelanica Europske unije o sudjelovanju potonjih u
pozivom na broj 112. Dravna uprava zaprimljene informacije pro-
sljeuje elnicima jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samo-
uprave, uvodi pripravnost sudionika reagiranja i pokree pripreme
za provoenje adekvatnih mjera zatite i spaavanja i civilne zatite.
Takoer, svjedoci nesrea transportnih sredstava u kojima se
prevoze opasne tvari iste prijavljuju pozivom na broj 112. upanijski
centar 112 koji je zaprimio poziv o nesrei, postupa sukladno pro-
pisanom standardnom operativnom postupku iju izradu usklauje
Dravna uprava za zatitu i spaavanje i koji donosi ravnatelj Uprave.
Ukoliko je prilikom nesree dolo do nekontroliranog oslobaa-
nja opasnih tvari, sukladno informacijama i zahtjevu rukovoditelja
operativnih snaga zatite i spaavanja na mjestu nesree, Dravni
centar 112, preko upanijskih centara 112, uzbunjuje neposredno
ugroeno stanovnitvo.
Upozoravanje u sluaju radioloke i nuklearne nesree
Tijelo dravne uprave nadleno za poslove radioloke i nuklear-
ne sigurnosti je Dravni zavod za radioloku i nuklearnu sigurnost
koji za potrebe upozoravanja koristi:
Sustav pravodobnog upozoravanja na nuklearnu nesreu
(SPUNN)
SPUNN omoguuje alarmiranje u sluaju povienja razine radi-
oaktivnosti u okoliu te osigurava ulazne podatke za procjenu doza
za stanovnitvo, ukoliko se nuklearna/radioloka nesrea dogodi u
blizini mjernih postaja (kojih ima 25 za podruje Republike Hrvat-
ske) i centralne jedinice u kojoj se rezultati mjerenja u podruju oko
mjernih postaja prikupljaju, analiziraju i pohranjuju. SPUNN mjeri,
prikuplja, analizira i pohranjuje podatke o brzini ambijentalne gama
doze. Na dvije postaje se dodatno mjere i koncentracije radionuklida
u atmosferi te odreeni meteoroloki parametri. Mjerni podaci se
alju u centralnu jedinicu odmah po isteku svakog mjernog ciklu-
sa. Kada se detektiraju poviene vrijednosti, automatski se alarmira
deurni djelatnik Dravnog zavoda za radioloku i nuklearnu sigur-
nost, koji utvruje razloge odstupanja.
U sluaju radioloke i nuklearne nesree, i to u ranoj fazi nje-
nog potencijalnog razvoja, pokretni radioloki timovi izlaze na teren,
mjere brzinu doze, provode in-situ gama spektrometrijsku analizu
i prikupljaju uzorke zraka, hrane, vode i tla potrebnih za detaljne
laboratorijske analize.
U sluaju akcidenta za kojega se procjenjuje da bi mogao pre-
rasti u katastrofu ili veliku nesreu, pokree se sustav pripravnosti
aktivira se Dravni zavod za radioloku i nuklearnu sigurnost i
Dravna uprava za zatitu i spaavanje te ostala tijela i slube unutar
sustava reagiranja.
Sustav obavjeivanja i razmjene informacija meu
dravama lanicama Europske unije o radiolokim
incidentima
U Hrvatskoj je implementiran sustav za ranu razmjenu infor-
macija u sluaju radioloke opasnosti ECURIE (The European Co-
mmunity Urgent Radiological Information Exchange) u Dravnom
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.
zavodu za radioloku i nuklearnu sigurnost i Dravnoj upravi za
zatitu i spaavanje, a pod nadlenou Dravnog zavoda za radi-
oloku i nuklearnu sigurnost. Navedenim sustavom razmjenjuju se
informacije izmeu drava lanica Europske unije u sluaju radio-
loke (nuklearne) opasnosti veih razmjera.
Sustav je implementiran temeljen Zakona o potvrivanju Spo-
razuma izmeu Europske zajednice za atomsku energiju (EURA-
sastavu Zajednice za ranu razmjenu informacija u sluaju radioloke
opasnosti (ECURIE) (Narodne novine Meunarodni ugovori, broj
8/07.).
Europska komisija u sluaju radioloke (nuklearne) nesree na
podruju drava-potpisnica, faxom obavjetava Dravni centar 112,
koji je u sustavu ECURIE oznaen kao nacionalno sredite za vezu.
Dravni centar 112 faxom obavjeuje Dravni zavod za radioloku
i nuklearnu sigurnost, ravnatelja Dravne uprave za zatitu i spa-
avanje i Krizni stoer Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Sve
povratne informacije (i o eventualno poduzetim mjerama zatite)
Dravni zavod za radioloku i nuklearnu sigurnost prosljeuje Eu-
ropskoj Komisiji u Bruxelles.
3.2. PRIPRAVNOST, MOBILIZACIJA I NARASTANJE
OPERATIVNIH SNAGA
Ovim dijelom Plana zatite i spaavanja definira se strategijski
okvir za planiranje postupaka popune, pripravnosti i mobilizacije
koje su prema zakonu duni provoditi nositelji planiranja u podru-
ju zatite i spaavanja na operativnim i taktikim razinama i razra-
uje provoenje pripravnosti, mobilizacije, aktiviranja i narastanja
operativnih snaga zatite i spaavanja.
Provoenjem odreenih mjera i postupaka pripravnosti ope-
rativne snage zatite i spaavanja dovode se u stanje spremnosti za
uinkovito operativno reagiranje u izvanrednim dogaajima. Pri-
pravnost ukljuuje osoblje, materijalna, komunikacijska i prijevo-
zna sredstva te propisane procedure. Obzirom na vrstu operativne
snage zatite i spaavanja, primjenjuju se razliite procedure utvr-
ivanja pripravnosti. Pripravnost je za stalno spremne operativne
snage, urne slube ili tzv. gotove snage zatite i spaavanja, kon-
tinuirano najvieg stupnja i to osobito za osoblje deurne smjene.
Takoer, za osoblje urnih slubi koje nije u smjeni, planovima se
razrauje uvoenje najvie razine pripravnosti. Postupci uvoenja
pripravnosti prilagoavaju se specifinostima izvanrednog dogaaja,
stvarno nastalim posljedicama i procjenama daljnjeg razvoja doga-
aja, potrebnom vremenu za dostizanje eljenog stupnja spremnosti
kao i nunim operativnim mjerama za njihovo uvoenje. Vrijeme
pripravnosti gotovih operativnih snaga je od 1 3 sata. Unutar tog
vremena sukcesivno se, po dostizanju zahtijevane razine operativne
spremnosti, dijelovi kapaciteta operativnih snaga operativno uklju-
uju u provoenje zadaa zatite i spaavanja. Kada je postupak
upozoravanja o mogunosti nastajanja izvanrednog dogaaja po-
krenut pravovremeno, gotove operativne snage uvode pripravnost
sveukupnih ljudskih i materijalnih kapaciteta, u funkciji provoenja
sveobuhvatnih priprema za operativno djelovanje.
Pored za prethodno navedenu, najspremniju kategoriju opera-
tivnih snaga zatite i spaavanja, pripravnost planiraju i sredinjih
tijela dravne uprave, jedinica lokalne i podrune (regionalne) sa-
mouprave, operateri i druge pravne osobe, odnosno sve operativne
snage zatite i spaavanja na svim razinama ustrojavanja. Najvanije
je planirati pripravnost snaga za prvi odgovor, odnosno svih kapaci-
teta za zatitu i spaavanje na operativnim razinama. Paralelno s nji-
ma uvodi se pripravnost pojedinim specifinim ili svim spasila-
kim kapacitetima na taktikim razinama pa potom na strategijskoj
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
razini. U tom smislu pripravnost za reagiranje upravljakog osoblja
i specijalistikih timova operatera u sluaju industrijske nesree s
opasnim tvarima je trenutna. Vlasnici takvih postrojenja duni su
reagirati u najkraem vremenu, obavijestiti lokalne zajednice koje su
prema procjenama izravno izloene posljedicama nesree, Dravnu
upravu za zatitu i spaavanje, centre 112, urne slube i resorna
ministarstva. elnici lokalne i podrune (regionalne) samouprave
odgovorni su za uvoenje pripravnosti operativnim snagama zati-
te i spaavanja na razinama lokalnih zajednica, a ravnatelj Dravne
uprave za zatitu i spaavanje i Vlada Republike Hrvatske na stra-
tegijskoj razini. Pripravnost se planira za sve izvanredne dogaaje
za koje pravovremeno upozoravanje osigurava dovoljno vremena za
planski i postepeno narastanje sposobnosti operativnih snaga. Sve
operativne snage zatite i spaavanja prema usuglaenim standar-
dnim operativnim postupcima, vlastitim planovima detaljno razra-
uju provoenje pripravnosti i usuglaavaju ostvarivanje komunici-
ranja izmeu sudionika zatite i spaavanja zaduenih za reagiranje
po nastanku izvanrednog dogaaja.
Pripravnou se smatraju i pripreme stanovnitva za postupanje
u katastrofama i velikim nesreama, u situacijama kada se unapri-
jed upozori o nastupajuoj opasnosti i upozori o potrebi provoenja
nunih mjera i o postupcima za zatitu zdravlja, ivota i imovine.
Pripravnost se uvodi sukcesivno po prioritetima. Prvenstve-
no onim dijelovima operativnih snaga neophodnim za provoenje
zadaa iz njihove nadlenosti. Pritom se uzimaju u obzir nalozi i
zahtjevi odgovornih osoba, stoera i zapovjednitava nadlenih za
odluivanje i usklaivanje djelovanja operativnih snaga, podatci iz
situacijskih izvjea i druge informacije iz svih dostupnih izvora.
Aktiviranjem se pokree uporaba gotovih, odnosno stalno
spremnih operativnih snaga. Unutar ove kategorije razlikuju se
dvije skupine. Prva su dijelovi gotovih operativnih snaga koji se u
trenutku izdavanja zapovijedi za djelovanje nalaze u stanju deur-
stva. Druga su snage koje se uvoenjem pripravnosti i provoenjem
mobilizacije, planski i postepeno dovode u stanje spremnosti za ope-
rativno djelovanje. Nakon ocjene o stanju operativne spremnosti do-
nosi se odluka o njihovom aktiviranju. Pritom se primjenjuje princip
narastanja snaga. Planskom primjenom tog principa osigurava se
ekonominost u pripremi za i tijekom djelovanja operativnih snaga
zatite i spaavanja, odnosno provodi se pozivanje samo onih pri-
padnika snaga, opreme i sredstava prema stvarnim operativnim po-
trebama, eliminiraju prazni hodovi i slina stanja koja mogu utjecati
na operativnu uinkovitost.
Mobilizacija je planska radnja pozivanja pripadnika operativnih
snaga koji su rasporeeni posebnim rjeenjima, osobito osoba ras-
poreenih u civilnu zatitu i obveznika radne obveze rasporeenih u
gotove operativne snage. Mobilizacijom se zdruuje ljudstvo s opre-
mom i sredstvima. Pritom se vodi rauna o prioritetima, dinamici
i mjestima prikupljanja snaga i sredstava. Za zadovoljavanje pravne
strane, u mobilizaciji se pripadnicima operativnih snaga uruuju po-
zivi za sudjelovanje u zatiti i spaavanju. Nakon zaprimanja upozo-
renja o izvanrednom dogaaju mobilizacija se u funkciji uvoenja
pripravnosti odreenih dijelova operativnih snaga vanih za reagi-
ranje u oekivanom izvanrednom dogaaju provodi pravovremeno.
Naknadno se, po nastanku posljedica izvanrednog dogaaja, provodi
mobilizacija svih potrebnih kapaciteta U prvom sluaju, provoenje
mobilizacije dinamiki se (vremenski) prilagoava potrebama plan-
skog narastanja snaga do razine zahtijevane operativne spremnosti.
U drugom sluaju svi nositelji mobilizaciju planiraju sukladno za-
htjevima i nalozima za djelovanje, situacijskim izvjeima i stvar-
nim operativnim potrebama, naelno u okviru vremena navedenih
u sljedeoj tabeli:
BROJ 96 STRANICA 27
Tablica br. 2. Vrijeme mobilizacije operativnih snaga ZiS
Vrijeme trajanja mobi-
Redni Sudionici ZiS
lizacije
broj i operativne snage
Min. (od) Max. (do)
1. Fizike osobe ODMAH
2. Pravne osobe 1 sata Nekoliko dana
3. elnici JLP(R)S ODMAH 15 minuta
4. Operativne snage JLP(R)S 30 minuta 2 sata
5. Sredinja tijela dravne uprave 30 minuta 8 sati
6. Slube i postrojbe pravnih oso- ODMAH 3 sata
ba i sredinjih tijela dravne
uprave koje se ZiS bave u svojoj
redovnoj djelatnosti
7. Vatrogasna zapovjednitva i po- ODMAH 1 sata
strojbe
8. Slube i postrojbe DUZS ODMAH 2 sata
9. Stoeri zatite i spaavanja
operativne i taktike razine 30 minuta 4 sata
strategijske razine 2 sata 6 sati
10. Slube, zapovjednitva i po- 30 minuta 12 sati
strojbe civilne zatite
Mobilizacija fizikih osoba, kao sudionika zatite i spaavanja,
formalno se ne planira, ne prati niti analizira u okviru mobiliza-
cijskih priprema. Razlog je to se graani, kao vaan dio snaga za
prvi odgovor lokalnih zajednica, za provoenje mjera osobne i uza-
jamne zatite samoaktiviraju. Velika veina graana se u zatitu i
spaavanje ukljuuje odmah na principu samoorganiziranja, dok se
njihov manji dio ukljuuje organizirano, uz voenje i upute nadle-
nih tijela i organizacija. Stoga je i vrijeme za njihovu mobilizaciju
o d m a h, iz razloga to se procjenjuje da su svi ugroeni graani
spremni za operativno djelovanje u trenutku nastajanja posljedica
izvanrednog dogaaja po njih same, lanove obitelji ili stanovnike
lokalnih zajednica.
Mobilizacija pravnih osoba je, to se tie vremena za provoe-
nje, fleksibilna. Prvenstveno ovisi o namjenskim zadaama, priorite-
tima uporabe snaga u specifinim situacijama i konkretnim zahtje-
vima na mjestu dogaaja te kriterijima primijenjenim u postupku
planiranja. Pravne osobe koje se bave specifinim djelatnostima od
interesa za zatitu i spaavanje angairaju se odmah po nastajanju
izvanrednog dogaaja, dok se druge angairaju sukcesivno, ovisno
o razvoju situacije i potrebama po principu narastanja operativnih
snaga ili poradi zamjene prethodno angairanih snaga. Iz navedenih
razloga pojedine pravne osobe iz ove kategorije mogu se mobilizirati
u periodu i duem od nekoliko dana nakon nastajanja izvanrednog
dogaaja.
elnici jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
mobiliziraju se trenutno, odmah po nastanku dogaaja. Na taj nain
pokree se operativno djelovanje sustava reagiranja. Oni su ujedno
i odgovorne osobe koje donose odluke o mobiliziranju kapaciteta
lokalnih zajednica u katastrofi i velikoj nesrei.
Sredinja tijela dravne uprave, zbog zakonom utvrenih ovla-
sti te osobito znaaja njihovih djelatnosti za operativnu uinkovitost
sustava zatite i spaavanja u Republici Hrvatskoj, mobiliziraju se u
relativno duem vremenskom razdoblju i sukcesivno. Pritom se vodi
rauna o prioritetima, planiranim zadaama i mjerama za uspostav-
ljanje, odravanje i razvoj operativne spremnosti samog tijela, ali i
operativnih snaga zatite i spaavanja iz njihove nadlenosti.
STRANICA 28 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.

Slube i postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova i Ministar-
stva obrane, odnosno Glavnog stoera Oruanih snaga Republike
Hrvatske mobiliziraju se i angairaju sukladno posebnim propisima.
Slube i postrojbe pravnih osoba i sredinjih tijela dravne upra-
ve koje se zatitom i spaavanjem bave u svojoj redovnoj djelatnosti
pripadaju prvoj kategoriji operativnih snaga, najvie razine operativ-
ne spremnosti. Stoga je i propisano vrijeme za njihovu mobilizaciju
dosta zahtjevno, ali i ono je u odreenom rasponu iz razloga to se
dio kapaciteta kontinuirano nalazi u statusu stalno spremnih snaga
(npr. deurna smjena), dok se ostali pripadnici sukladno operativ-
nim potrebama narastanja snaga ukljuuju sukcesivno, do planski
punog operativnog mobilizacijskog razvoja.
Vatrogasna zapovjednitva i postrojbe, kao vaan kapacitet
operativnih snaga zatite i spaavanja, uvrtene su u najprioritetni-
ju kategoriju. Te se snage mobiliziraju prema dokumentima koji se
izrauju prema posebnim propisima.
Slube i postrojbe Dravne uprave za zatitu i spaavanje jed-
nim su dijelom dio najvie razine ekspertne potpore (uz znanstve-
ne i strune kapacitete) kojom Republika Hrvatska raspolae za sve
zadae, a osobito one najsloenije na strategijskoj razini, djelovanja
sustava zatite i spaavanja. One su, pored operativnih zaduenja
koje imaju, zaduene i za potporu taktikim i operativnim razina-
ma u katastrofi i velikoj nesrei. U tom smislu djelatnici Dravne
uprave za zatitu i spaavanje su u funkciji strune, tehnike i lo-
gistike potpore Vladi Republike Hrvatske, ravnatelju Uprave, dru-
gim sredinjim tijelima dravne uprave, Stoeru zatite i spaavanja
Republike Hrvatske, lanovi su Zapovjednitva civilne zatite Repu-
blike Hrvatske i podupiru rad Zapovjednitva, ali i lanovi i potpo-
ra stoerima zatite i spaavanja i zapovjednitvima civilne zatite
na operativnim i taktikim razinama sustava zatite i spaavanja u
Republici Hrvatskoj. Dravni i upanijski centri 112 predstavljaju
najvanije elemente komunikacijske podrke u radu Stoera zatite i
spaavanja Republike Hrvatske i Zapovjednitva civilne zatite Repu-
blike Hrvatske te potporu u planiranju operativnih veza operativnih
snaga. Postrojbe kojima izravno zapovijeda Uprava su interventne
specijalistike postrojbe civilne zatite Republike Hrvatske, dravne
intervencijske postrojbe, jedinice za uzbunjivanje te zapovjednitva i
postrojbe vatrogastva, putem glavnog vatrogasnog zapovjednika Re-
publike Hrvatske. Prethodno navedeni Stoer i Zapovjednitvo su
najodgovornija tijela, a postrojbe operativno najspremniji kapaciteti
zatite i spaavanja u Republici Hrvatskoj.
Stoeri zatite i spaavanja podijeljeni su u dvije temeljne ka-
tegorije. Prva je na operativnim i taktikim razinama, a druga na
strategijskoj razini. Stoeri operativne i taktike razine mobiliziraju
se u to kraem vremenu. Razlog je to su dio snaga za prvi odgo-
vor i nadleni su za operativno usklaivanje djelovanja operativnih
snaga na lokalnim razinama, od kojih dio prema kriterijima spre-
mnosti pripada prvoj kategoriji snaga. Druga razina je Stoer zatite
i spaavanja Republike Hrvatske ije angairanje zapoinje s uvoe-
njem odgovarajueg stupnja pripravnosti, traje tijekom usklaivanja
djelovanja operativnih snaga, pa sve do okonanja aktivnosti zatite
i spaavanja od strategijskog znaaja.
Slube, zapovjednitva i postrojbe civilne zatite takoer se ka-
tegoriziraju u nekoliko posebnih skupina za koje se planira razliito
vrijeme mobilizacije, primjereno njihovim zadaama u sustavu za-
tite i spaavanja. Tako se Sluba civilne zatite, kao profesionalni
dio Dravne uprave za zatitu i spaavanje, ili aktivira trenutno ili
sukcesivno mobilizira u to kraem vremenu prema posebnom pla-
nu, Zapovjednitvo civilne zatite Republike Hrvatske, kojeg u ve-
em dijelu popunjavanju djelatnici Slube za civilnu zatitu Dravne
uprave za zatitu i spaavanje, mobilizira se u vremenu do max. 1
sata, zapovjednitva civilne zatite upanija i gradova u vremenu od
1 do 8 sati, dok postrojbe civilne zatite jedinica lokalne samoupra-
ve, ovisno o spremnosti i znaaju za zatitu i spaavanje tih sredina,
u vremenu od 3-12 sati.
Pripravnost, mobilizacija (aktiviranje) i narastanje
operativnih snaga u sluaju poplava i proloma
akumulacijskih brana
Sustav pripravnosti
Sustav pripravnosti za sluaj poplava i proloma akumulacijskih
brana ukljuuje prikupljanje, obradu i distribuciju informacija iz kate-
gorije ranog upozoravanja koje slue za uvoenje pripravnosti opera-
tivnim snagama zatite i spaavanja koje su na temelju zakona i Plana
dune urno reagirati kada prirodna ili umjetna (akcidentna) poplava
nastupi. Sustav pripravnosti obuhvaa sljedea dravna tijela i slube:
Vlada Republike Hrvatske,
Hrvatske vode,
Hrvatska elektroprivreda HEP d.d.,
Dravni hidrometeoroloki zavod,
Dravna uprava za zatitu i spaavanje ravnatelj,
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave.

Tablica br. 3. Pregled nositelja i postupaka pripravnosti u sluaju poplava i proloma akumulacijskih brana
Red. br. Nositelj Aktivnosti Vrijeme pripravnosti Napomena
1. Vlada Republike Hr- poduzima mjere i aktivnosti za pravovremeno Prve informacije Vladi RH se do- Sve aktivnosti po-
vatske i uinkovito spaavanje od prirodnih i umjetnih stavljaju u periodu ranog upozora- duzima na temelju
(akcidentnih) poplava te posebno: vanja, odreeni stupanj pripravno- prijedloga
zapovijeda mobilizaciju svih raspoloivih kapa- sti uvodi se u stupnju izvanredne ravnatelja Dravne
citeta u RH neophodnih za postupanje u poplavi, obrane od poplava. Odluke Vlada uprave za zatitu i
donosi odluku o evakuaciji ugroenog stanov- RH donosi na izvanrednim sjedni- spaavanje.
nitva, cama, sukladno potrebama u odno-
su na razvoj situacije i prognoze o
izvjetava Predsjednika Republike Hrvatske i moguim razmjerima katastrofe.
Hrvatski sabor o opsegu katastrofe, o poduzetim
mjerama i aktivnostima zatite i spaavanja te o
procjenama vezanim uz mogui daljnji razvoj
situacije,
donosi odluku o traenju meunarodne po-
moi.
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 96 STRANICA 29

2. Hrvatske vode: nositelj su i organizator provoenja preventiv- Vrijeme uvoenja pripravnosti je Surauju s DHMZ-
nih mjera, pripremnih radnji i mjera obrane ODMAH pravovremeno, po pr- om, DUZS-om,
od poplava sukladno Dravnom planu obrane vim podatcima, sukcesivno uklju- JLP(R)S, pravnim
od poplava. Kontinuirano dostavljaju situacij- uju kapacitete. osobama i drugim
ska izvjea DC 112 i lokalnim zajednicama te Predstavljaju najspremniji kapacitet operativnim snaga-
angairaju pravne osobe, sukladno posebnim za prvi odgovor, posjeduju vlastite ma u razdoblju pri-
planovima i zakonu. Procjenjuju tete na infra- resurse za nadzor vodostaja, provo- pravnosti.
strukturnim objektima obrane od poplava, uklju- de Dravni plan obrane od poplava
uju mjerodavna tijela u procjenjivanje, provode te su operativno najvanija snaga za
rekonstrukcije i ojaanja infrastrukture, izrauju planiranje, organiziranje i provoe-
prognoze moguih posljedica teta na infrastruk- nje velike veine radnji pripravnosti
turi koje mogu izazvati poplave i dr. sustava reagiranja u poplavama.
3. HEP d.d. HEP Proi- obiljeava i odrava zone moguih plavljenja; Vrijeme uvoenja pripravnosti je Surauju s DHMZ-
zvodnja d.o.o. na branama uspostavlja sustave za uzbunjivanje ODMAH pravovremeno, po pr- om, DUZS-om,
stanovnitva te ih odrava u ispravnom stanju, vim podatcima, sukcesivno uklju- JLP(R)S i drugim
povezuje vlastite sustave uzbunjivanja sa susta- uju vlastite kapacitete. sredinjim tijelima
vom javnog uzbunjivanja; upravlja i koordinira Uz Hrvatske vode drugi su naci- dravne uprave,
pogonima vienamjenskih akumulacija i distri- onalni kapacitet po spremnosti i pravnim osobama i
bucijskih vodnih graevina;. procjenjuje tete na znaaju odgovornosti za upravlja- operativnim snaga-
infrastrukturnim objektima obrane od poplava, nje, preventivu i pripravnost u slu- ma ZiS.
ukljuuje mjerodavna tijela u procjenjivanje i ajevima proloma brana, izrauju
izradu prognoza posljedica naknadnog razvoja vlastite planove, operativne timove
teta na infrastrukturi koje mogu izazvati popla- i provode sve zakonom propisa-
ve nakon oglaavanja prestanka opasnosti. ne radnje u funkciji pripravnosti i
preveniranja obrane od poplava u
sluaju proloma brana.
4. DHMZ obavlja meteoroloka i hidroloka motrenja Vrijeme uvoenja pripravnosti Surauje s DUZS-
(mjerenja i opaanja) diljem Hrvatske i obrauje je ODMAH pravovremeno, po om, JLP(R)S i dru-
podatke mjerodavnih slubi drava uzvodno, od prvim podatcima, kada pokreu gim sredinjim tije-
utjecaja na nacionalne prognoze, proces kontinuiranog dostavljanja lima dravne uprave
vri prijenos podataka i njihovu daljnju obradu, podataka i prognoza i specifinim prav-
daje vrlo kratkorone (do 12 sati; novo pridole nim osobama
do 3 sata), kratkorone (do tri dana unaprijed),
srednjorone (do deset dana unaprijed) i dugo-
rone prognoze (dulje od deset dana, mjesene
i sezonske).
5. Dravna uprava za selektivno i postepeno uvodi pripravnost opera- Vrijeme uvoenja pripravnosti je Surauje s Hrvat-
zatitu i spaavanje tivnih snaga te koordinira pripreme drugih sudi- ODMAH pravovremeno, po pr- skim vodama, HEP
ravnatelj onika u zatiti i spaavanju od poplava: vim podatcima, sukcesivno uklju- d.d. HEP Pro-
nadzire sustave uzbunjivanja u vlasnitvu HEP- uju kapacitete i poduzimaju pla- izvodnja d.o.o.,
a uvezanih u sustav javnog uzbunjivanja, nirane mjere i druge aktivnosti, DHMZ-om, Vladom
donosi odluku o uzbunjivanju stanovnitva sukladno zakonu. RH i sredinjim tije-
u sluajevima akcidentalnih poplava i proloma lima dravne upra-
brana, ve, posebno s MUP-
om i MORH-om,
nalae pravovremeno informiranje operativnih JLP(R)S, pravnim
snaga, osobama i operativ-
informira Vladu RH o dogaaju i predlae pro- nim snagama ZiS
voenje mjera, sukladno zakonu,
provodi djelominu mobilizaciju za potrebe
djelovanja slubi i postrojbi u obrani od poplava,
nalae objavu priopenja Uprave u elektroni-
kim medijima, posebno u postupku uzbunjivanja
stanovnitva,
nalae pripremne mjere civilnoj zatiti,
nalae selektivnu mobilizaciju i angairanje
operativnih snaga i MTS,
predlae uvoenje pripravnosti Zapovjednitva
civilne zatite Republike Hrvatske i zapovjedni-
tava civilne zatite ugroenih upanija i gradova
STRANICA 30 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.

Dravna uprava za podrunim uredima zatite i spaavanja nala- Vrijeme uvoenja pripravnosti je Surauje s Hrvat-
zatitu i spaavanje e sudjelovanje u provoenju priprema lokalnih ODMAH pravovremeno, po pr- skim vodama, HEP
ravnatelj zajednica za zatitu i spaavanje stanovnitva, vim podatcima, sukcesivno uklju- d.d. HEP Pro-
sukladno planovima zatite i spaavanja JLP(R)S, uju kapacitete i poduzimaju pla- izvodnja d.o.o.,
putem Dravnog centra 112 prati stanje i ra- nirane mjere i druge aktivnosti, DHMZ-om, Vladom
zvoj situacije, sukladno zakonu. RH i sredinjim tije-
od Hrvatskih voda i HEP d.d HEP Proizvod- lima dravne upra-
nje d.o.o. zaprima informacije o mjerama obrane ve, posebno s MUP-
od poplava i stanju na vodnim graevinama, om i MORH-om,
JLP(R)S, pravnim
osigurava komunikaciju s nadlenim tijelima osobama i operativ-
susjednih drava ili meunarodnim organizaci- nim snagama ZiS
jama putem njihovih komunikacijskih sredita.
6. Jedinice lokalne i po- pravnim i fizikim osobama izdaju naloge za pri- Pripravnost se uvodi proglaava-
drune (regionalne) pravnost u obrani od poplava (radom i sredstvi- njem stanja redovne obrane od
samouprave ma, vozilima, graevnim materijalom i dr.), kada poplava
se obrana ne moe osigurati sredstvima i zapo-
slenicima Hrvatskih voda i drugih pravnih osoba
u ijem je djelokrugu obavljanje tih poslova te:
osiguravaju uvjete za provoenje plana obrane
od poplava na svom podruju,
osiguravaju emitiranje priopenja mjerodavnih
slubi od znaaja za pripravnost u sustavu obra-
ne od poplava,
proglaavaju izvanredno stanje na poplavom
ugroenom podruju, na prijedlog rukovoditelja
obrane od poplava,
provode i druge mjere, sukladno vaeim
propisima, planovima zatite i spaavanja i SOP-
ovima.
7. Pravne osobe, mediji pravne osobe koje prema Dravnom planu obra- U vremenu prema zahtjevu mjero- Surauju s DUZS,
ne od poplava imaju odgovarajue obveze, uvode davnih sudionika sustava reagiranja DHMZ, Hrvatskim
pripravnost po zahtjevu Hrvatskih voda, takoer u sluaju poplava, vodama i HEP-om
i one pravne osobe koje imaju ugovore s HEP- sukladno zakonu i uredbi o infor-
om, po zahtjevu HEP-a, miranju
Mediji se u informiranje javnosti ukljuuju po
zaprimanju informacija od strane DHMZ-a, Hr-
vatskih voda, HEP-a ili DUZS-a i svojim aktivno-
stima doprinose uvoenju pripravnosti, provoe-
nju preventivnih i pripremnih aktivnosti stanov-
nika i pravnih osoba na ugroenom podruju

Mobilizacija (aktiviranje) i narastanje operativnih snaga i Pripravnost, mobilizacija (aktiviranje) i narastanje

drugih sudionika zatite i spaavanja
Ravnatelj Dravne uprave za zatitu i spaavanje odluuje o
aktiviranju Stoera zatite i spaavanja Republike Hrvatske, o mo-
bilizaciji svih operativnih snaga za zatitu i spaavanje Republike
Hrvatske te trai sudjelovanje drugih sudionika zatite i spaavanja
u sluajevima:
1. primitka zahtjeva glavnog rukovoditelja obrane od poplava,
ukoliko prijeti neposredna opasnost od ruenja ili proboja zatitnih
vodnih graevina ili ako je do proboja ili ruenja ve dolo,
2. primitka zahtjeva upana s podruja ugroenih poplavom,
ako neposredno prijeti proboj, ruenje ili prelijevanje zatitnih vod-
nih graevina, odnosno ako je dolo do poplava takvih razmjera da
je nuno angairanje dodatnih operativnih snaga zatite i spaavanja
izvan pogoenog podruja.
operativnih snaga u sluaju potresa
Sustav pripravnosti
Sustav pripravnosti za sluaj potresa sa katastrofalnim poslje-
dicama ukljuuje sljedea dravna tijela i slube:
Vlada Republike Hrvatske,
Seizmoloka sluba Republike Hrvatske,
Dravni hidrometeoroloki zavod,
Dravna uprava za zatitu i spaavanje ravnatelj, DC112,
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
Pripravnost nositelja u sluaju potresa sadrajno obuhvaa
najvanije sudionike bitne za nalaganje uporabe, koordiniranje i
zapovijedanje cjelokupnom organizacijom i pojedinim elementima
sustava reagiranja u sluaju potresa katastrofalnih razmjera. Nositelji
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 96 STRANICA 31

pokreu djelovanje operativnih snaga, osiguravaju njihove logistike potrebe, usklauju djelovanje i planiraju narastanje snaga kada se potres
dogodi.
Svi nositelji pripravnosti u sluaju potresa planiraju vlastito sudjelovanje sukladno ovom Planu, vlastitim planovima zatite i spaavanja,
SOP-ovima i zakonu.
Tablica br. 4. Pregled nositelja i postupaka pripravnosti u sluaju potresa
Vrijeme priprav-
Red. br. Nositelj Aktivnosti Napomena
nosti
1. Vlada Republike Hr- poduzima sve neophodne mjere i aktivnosti za pravovremeno U vremenu od ne- Na prijedlog DUZS
vatske i uinkovito spaavanje od posljedica potresa te: koliko sati nakon
zapovijeda mobilizaciju svih neophodnih spasilakih kapa- potresa
citeta u Republici Hrvatskoj,
donosi odluku o evakuaciji ugroenog stanovnitva,
izvjetava Predsjednika Republike Hrvatske i Hrvatski sabor
o opsegu katastrofe, o poduzetim mjerama i aktivnostima za-
tite i spaavanja te o procjenama vezanim uz mogui daljnji
razvoj situacije,
donosi odluku o traenju meunarodne pomoi, na prijed-
log ravnatelja DUZS.
2. Seizmoloka sluba Re- Dostavlja prvu obavijest o jaini, hipocentru i epicentru po- 30 min do 3 sata na-
publike Hrvatske tresa kon potresa
3. Dravna uprava za za- Ravnatelj: ODMAH nakon pr- DC i C 112 dojave
titu i spaavanje: rukovodi operativnim snagama zatite i spaavanja te koor- vih dojava o obimu o potresu zaprima-
dinira djelovanje drugih sudionika u aktivnostima zatite i posljedica ju iz svih izvora
spaavanja, posebno: neposredno.
rukovodi akcijama zatite i spaavanja, uz potporu Stoera Od seizmoloke
zatite i spaavanja Republike Hrvatske, slube RH DC 112
nalae pravovremeno informiranje svih sudionika zatite i zaprima strune in-
spaavanja, javnosti i medija, formacije o potresu
nalae mobilizaciju za potrebe sustava zatite i spaavanja,
sukladno zakonu,
angaira slube i postrojbe Dravne uprave za zatitu i spa-
avanje,
trai angairanje drugih sudionika zatite i spaavanja
(MORH-a i MUP-a), sukladno ovom Planu i zakonu.
Dravni centar 112:
zaprima sve pozive vezane uz hitne situacije i nesree od po-
sljedica potresa, urno izvjeuje sve nadlene slube i sudi-
onike zatite i spaavanja te:
sudjeluje u koordiniranju djelovanja urnih slubi i opera-
tivnih snaga zatite i spaavanja,
osigurava komunikacijsko-informacijsku povezanost svih
sudionika zatite i spaavanja radi koordinacije operativnog
djelovanja u sluaju potresa VII0 MSK i jaeg,
osigurava komunikaciju s nadlenim tijelima susjednih
drava ili meunarodnim organizacijama, putem njihovih
komunikacijskih sredita,
od strane Seizmoloke slube kontinuirano zaprima infor-
macije o seizmikoj aktivnosti.
4. Jedinice lokalne i po- - nalau djelovanje operativnim snagama na svom podruju, ODMAH nakon po-
drune (regionalne) osiguravaju podruja za evakuaciju i provode zbrinjavanje tresa
samouprave stanovnitva,
usklauju djelovanje vlastitih operativnih snaga zatite i
spaavanja,
sudjeluju u planiranju obnove.
5. Operativne snage zati- mobiliziraju sveukupne ljudske i materijalne kapacitete, po- ODMAH nakon po-
te i spaavanja stupaju po nalozima nadlenih tijela, aktiviraju vlastite pla- tresa i sukcesivno
nove zatite i spaavanja. prema razvoju situ-
acije
STRANICA 32 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.

Mobilizacija (aktiviranje) operativnih snaga 3.) Dravna razina (strategijska) unutar 1-12 sati na ovoj
Sudionici zatite i spaavanja mobiliziraju se (aktiviraju) za razini nalaze se interventne specijalistike postrojbe civilne zatite
provoenju mjera i postupaka u cilju ublaavanja te otklanjanja po- Republike Hrvatske i logistiki centri, slube i postrojbe sredinjih
sljedica potresa s katastrofalnim posljedicama. tijela dravne uprave koje se zatitom i spaavanjem bave u svojoj
Ravnatelj Dravne uprave za zatitu i spaavanje kod primitka redovitoj djelatnosti, Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih
prvih obavijesti o posljedicama potresa odluuje o aktiviranju Sto- poslova (sukladno zakonu).
era zatite i spaavanja Republike Hrvatske, mobilizaciji operativ-
nih snaga zatite i spaavanja Republike Hrvatske te predlae Vladi
Republike Hrvatske traenje meunarodne pomoi, posebno ako su
pojedini specijalistiki spasilaki kapaciteti operativnih snaga zatite
i spaavanja Republike Hrvatske nedostatni.
Sredinja tijela dravne uprave i pravne osobe na strategijskoj
razini te sva tijela uprave i pravne osobe na taktikoj i operativnoj
razini, duni su nastavno na shemu mobilizacije (aktiviranja) opera-
tivnih snaga po ovom Planu, organizirati daljnje postupanje u zatiti
i spaavanju od potresa s katastrofalnim posljedicama.
Narastanje ukupnog kapaciteta operativnih snaga i sudionika
ZiS
Na podruju pogoenim katastrofalnim potresom u prva 24
sata treba spasiti veinu preivjelih zatrpanih i ranjenih rtava te
zbrinuti stradalo stanovnitvo.
Sustav obavjeivanja moe biti kratko prekinut (do 15 min.), a
nakon toga uspostavlja se funkcioniranje sa susjednih lokacija tj. iz
upanijskih centara 112. Sustav se dimenzionira i priprema za osi-
guravanje komunikacijsko-informacijske povezanosti svih sudionika
zatite i spaavanja, pogotovo poradi usklaivanja rada i djelovanja
prethodno uvezanih i narastajuih kapaciteta operativnih snaga.
Zatita i spaavanje zapoinje reakcijom stanovnitva provoe-
njem mjera osobne i uzajamne zatite i spaavanja te aktiviranjem
gotovih operativnih snaga zatite i spaavanja na lokalnoj razini, na-
kon ega, sukladno potrebama, angairane snage sukcesivno jaaju
do maksimuma vlastitih kapaciteta. Istovremeno se situacija prati Slika br. 2. Shema narastanja operativnih snaga
na taktikoj (upanija) i strategijskoj (drava Dravna uprava za Vrsta i veliina operativnih snaga zatite i spaavanja ovisit e
zatitu i spaavanje) razini, uvodi pripravnost dijelu specijalistikih
o posljedicama potresa i operativnim zahtjevima s mjesta dogaaja,
spasilakih kapaciteta i/ili svim operativnim snagama i sudionicima
zatite i spaavanja, koje se sukladno potrebama i odlukama upa- na pojedinim razinama snage e se dodatno poveavati (narastati)
na i ravnatelja Dravne uprave za zatitu i spaavanje, ukljuuju u ovisno o spremnosti trenutno angairanih snaga, procjenama potre-
zatitu i spaavanje na pogoenom podruju. ba za dodatnim snagama, sukladno gore navedenoj shemi narastanja
operativnih snaga i odlukama mjerodavnih tijela.
Kada posljedice potresa katastrofalnih razmjera pogode po-
druje jedne ili vie upanija, trenutno se aktivira strategijska razina. Pripravnost, mobilizacija (aktiviranje) i narastanje
Sve zadae neposrednog koordiniranja djelovanja operativnih snaga operativnih snaga u sluaju tehniko-tehnoloke katastrofe i
na pogoenom podruju preuzimaju najblie taktike razine koje
velike nesree s opasnim tvarima u stacionarnim objektima
nisu pretrpjele posljedice, do uspostavljanja funkcija nadlenih tijela
na pogoenoj-im taktikim razinama (JLP(R)S). Pripravnost
Angairanje operativnih snaga zatite i spaavanja provodi se Sustav pripravnosti u Republici Hrvatskoj u sluaju katastrofe
po nie navedenim razinama: i velike nesree s opasnim tvarima u stacionarnim objektima uklju-
1.) Lokalna razina (operativna) u vremenu 1-3 sata na ovoj uje sljedea dravna tijela i slube:
razini su snage vatrogastva JVP i DVD, HGSS, HMP, udruge gra- Vlada Republike Hrvatske,
ana, postrojbe pravnih osoba kojima je zatita i spaavanje redov-
na djelatnost (gotove operativne snage), pravne osobe koje imaju Stoer zatite i spaavanja Republike Hrvatske,
postrojbe i strune timove za zatitu i spaavanje, postrojbe civilne Dravna uprava za zatitu i spaavanje,
zatite, te drugi sudionici, prvenstveno policija policijske postaje, Zapovjednitvo civilne zatite Republike Hrvatske,
2.) Podruna (regionalna) razina (taktika) do 1-6 sati na Vatrogasno zapovjednitvo,
ovoj razini su postrojbe pravnih osoba kojima je zatita i spaava- sredinja tijela dravne uprave, dravne upravne organizacije
nje redovna djelatnost (gotove operativne snage), pravne osobe koje
i zavodi,
imaju postrojbe i strune timove za zatitu i spaavanje, specijalisti-
ke postrojbe civilne zatite i drugi spasilaki kapaciteti s podruja stoeri zatite i spaavanja upanije, gradova i opina,
upanije, zapovjednitva civilne zatite upanija i gradova,
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 96 STRANICA 33

postrojbe Dravne uprave za zatitu i spaavanje i civilne
zatite,
druge operativne snage i sudionici zatite i spaavanja.
Pripravnost se provodi za snage koje e se sukcesivno, u ovisno-
sti o situacijskom izvjeu, trenutnom stanju i prognozama razvoja
dogaaja pripremiti za ukljuivanje u saniranje moguih posljedica
i za provoenje mjera zatite i spaavanja i mjera civilne zatite.
Svi nositelji pripravnosti u sluaju nesree s opasnim tvarima
planiraju vlastito sudjelovanje sukladno ovom Planu, vlastitim pla-
novima zatite i spaavanja, SOP-ovima i zakonu.

Tablica br. 5. Pregled nositelja i postupaka pripravnosti u sluaju katastrofe s opasnim tvarima
Vrijeme priprav-
Red. br. Nositelj Aktivnosti Napomena
nosti
1. Vlada Republike Proglaava katastrofu ili veliku nesreu na prijedlog ravnatelja Drav- Sukladno potrebi, Poduzimanje ak-
Hrvatske ne uprave za zatitu i spaavanje, zapovijeda mobilizaciju svih raspo- situacijskom izvje- tivnosti predlae
loivih kapaciteta u Republici Hrvatskoj, donosi odluke i poduzima u i obimu poslje- DUZS.
druge mjere i aktivnosti za pravovremeno i uinkovito spaavanje, dica (kada se an- Kada se ne anga-
donosi odluku o traenju meunarodne pomoi, izvjetava Pred- gaira strategijska ira strategijska
sjednika Republike Hrvatske i Hrvatski sabor o opsegu katastrofe i razina sustava ZiS). razina sustava zis,
obavlja druge poslove, sukladno zakonu. Vlada RH se samo
kontinuirano oba-
vjetava o situaciji.
2. Stoer zatite i Priprema akcije zatite i spaavanja kojima rukovodi ravnatelj Dr- ODMAH ili kada se Prati razvoj doga-
spaavanja Repu- avne uprave za zatitu i spaavanje na razini Republike Hrvatske, sukladno situacij- aja, usklauje rad
blike Hrvatske angaira sve neophodne resurse za zadovoljavanje operativnih po- skom izvjeu, an- taktike razine i
treba spaavanja. gaira taktika razi- priprema priprav-
na sustava ZiS. nost potrebnih
operativnih snaga
na strategijskoj ra-
zini.
3. Dravna uprava Rukovodi operativnim snagama zatite i spaavanja te usklauje dje- Kada se, sukladno DUZS uvodi pri-
za zatitu i spaa- lovanje drugih sudionika u zatiti i spaavanju, usklauje sudjelo- situacijskom izvje- pravnost za potre-
vanje vanje vatrogasnih zapovjednitava i postrojbi u aktivnostima zatite u, angairaju ope- be praenja razvoja
i spaavanja od sekundarnih posljedica nesree s opasnim tvarima, rativna i/ili taktika dogaaja te pripre-
provodi mobilizaciju za potrebe sustava zatite i spaavanja, angaira razina sustava ZiS. manja operativnih
slube i postrojbe Dravne uprave za zatitu i spaavanje, angaira snaga sa strategij-
druge snage zatite i spaavanja, sukladno ovom Planu, propisima i ske razine za dje-
drugim dokumentima. lovanje po pozivu
Putem Dravnog i upanijskih centara 112 zaprima sve pozive vezane taktike razine su-
uz izvanredni dogaaj, izvjeuje sve nadlene slube i sudionike za- stava ZiS.
tite i spaavanja, koordinira djelovanje po pozivu, osigurava komuni-
kacijsko-informacijsku povezanost svih sudionika zatite i spaavanja
i Stoera zatite i spaavanja Republike Hrvatske, osigurava komu-
nikaciju s nadlenim tijelima susjednih drava ili meunarodnim
organizacijama putem njihovih komunikacijskih sredita. Vertikalnu
povezanost sustava reagiranja ostvaruje od Dravnog centra 112 do
upanijskih centara 112 te u obrnutom smjeru. Horizontalna poveza-
nost sustava ostvaruje se izmeu upanijskih centara 112 i sudionika
zatite i spaavanja, prikupljanjem i razmjenom informacija na razini
upanijskih centara 112 te koordinirano radom dvaju ili vie centara
112 iste razine.
4. Zapovjednitvo Zapovijeda interventnim specijalistikim postrojbama civilne zatite ODMAH ili kada se Pripravnou uvo-
civilne zatite Re- Republike Hrvatske, a preko zapovjednitava civilne zatite upanija sukladno situacij- di potrebnu spre-
publike Hrvatske i gradova i snagama i sredstvima civilne zatite na pogoenom po- skom izvjeu mje- mnost tijela no-
druju. ra uvede od strane sitelja provoenja
ravnatelja DUZS ili mjera civilne zati-
zapovjednika CZ te na operativnim i
RH, odnosno kada taktikim razinama
to zatrai taktika sustava ZiS.
razina sustava ZiS.
STRANICA 34 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.

5. Vatrogasno zapo- Neposredno zapovijeda i rukovodi angairanim vatrogasnim postroj- ODMAH ili kada se Pripravnou uvo-
vjednitvo bama (javnim vatrogasnim postrojbama, dobrovoljnim vatrogasnim sukladno situacij- di potrebnu spre-
drutvima, dravnim intervencijskim postrojbama i vatrogasnim po- skom izvjeu mje- mnost snaga na
strojbama u gospodarstvu) te koordinira sudjelovanje zranih sna- ra uvede od strane operativnim i tak-
ga u potpori zatiti i spaavanju stanovnitva, materijalnih dobara ravnatelja DUZS ili tikim razinama
i okolia. glavnog vatrogasnog sustava ZiS.
zapovjednika RH,
odnosno kada to za-
trae zapovjednitva
taktike razine.
6. Sredinja tijela Obavljaju zadae sukladno zakonskim obvezama i ovlastima, vla- ODMAH ili kada se
dravne uprave, stitim planovima zatite i spaavanja, temeljem prijedloga Stoera sukladno situacij-
dravne upravne zatite i spaavanja Republike Hrvatske i odluka ravnatelja Dravne skom izvjeu mje-
organizacije i za- uprave za zatitu i spaavanje. Pojedina sredinja tijela dravne upra- ra uvede od strane
vodi ve ustrojavaju i posebna namjenska tijela za provoenje operativnih ravnatelja DUZS i
mjera iz vlastite nadlenosti u katastrofama i velikim nesreama (npr. Stoera zis RH, od-
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Krizni stoer ministarstva nosno kada to za-
zdravstva). trae taktike razine
sustava ZiS.
7. Operateri Procesno osoblje aktivira se momentalno po nastanku nesree, ak- ODMAH
tiviraju timove i sve kapacitete za zatitu i spaavanje, dostavljaju
informacije lokalnoj zajednici, DUZS PUZIS (C 112 ili DC 112),
postupaju po unutarnjim planovima i/ili operativnim planovima.
8. Drugi sudionici Stoeri zatite i spaavanja upanije, gradova i opina usklauju dje- ODMAH, predstav-
lovanje angairanih operativnih snaga zatite i spaavanja na svojim ljaju uglavnom ope-
podrujima; zapovjednitva civilne zatite upanija i gradova zapo- rativne kapacitete iz
vijedaju snagama i sredstvima civilne zatite na razini upanija i kategorije snaga za
gradova tijekom aktivnosti zatite i spaavanja u kojima po zahtjevu prvi odgovor, mjera
nadlenog stoera zatite i spaavanja ili elnika lokalne zajednice se moe uvoditi i
sudjeluju snage civilne zatite; postrojbe Dravne uprave za zatitu sukcesivno, ovisno
i spaavanje i civilne zatite interventne specijalistike postrojbe o razvoju dogaaja
civilne zatite Republike Hrvatske (interventne specijalistike po- i odlukama mjero-
strojbe za radioloku, kemijsku, bioloku i nuklearnu zatitu, inter- davnih koordina-
ventne specijalistike postrojba za logistiku) i dravne intervencijske tivnih i zapovjed-
postrojbe Zadar, ibenik, Split i Dubrovnik, postrojbe civilne zatite nih tijela i elnika
specijalistike namjene, postrojbe ope namjene, povjerenici civilne JLP(R)S.
zatite i voditelji sklonita, aktivno se ukljuuju otklanjanje poslje-
dica katastrofa s opasnim tvarima prema planovima civilne zatite,
operativnim planovima djelovanja te prema odlukama mjerodavnih
osoba i tijela; druge operativne snage i sudionici zatite i spaavanja
Dravni hidrometeoroloki zavod, Hrvatski crveni kri, Hrvatska
vatrogasna zajednica, Hrvatska gorska sluba spaavanja, Hrvatska
zajednica tehnike kulture (radioamateri), Hrvatski zavod za javno
zdravstvo, NBKO bojna Oruanih snaga Republike Hrvatske i logi-
stika, Hrvatski zavod za toksikologiju, ustanove za hitnu medicinsku
pomo, komunalna poduzea, graevinska i transportna poduzea,
inspekcije (sanitarna, vodopravna, veterinarska, poljoprivredna, in-
spekcija zatite prirode te inspekcija zatite od poara i eksploziva i
zatite okolia), Policija, postrojbe pravnih osoba kojima je zatita i
spaavanje redovna djelatnost (gotove operativne snage), pravne oso-
be koje imaju postrojbe i strune timove za zatitu i spaavanje, djelu-
ju prema vlastitim planovima, standardnim operativnim postupcima
i odlukama elnika tijela i stoera zatite i spaavanja.

Mobilizacija (aktiviranje) i narastanje operativnih snaga i sudionika zatite i spaavanja

Aktiviranje sustava pripravnosti u nadlenosti je jedinstvenog operativno-komunikacijskog centra 112, a provodi se sukladno odgovara-
juim standardnim operativnim postupcima za aktiviranje sustava pripravnosti.
Dravnom centru 112 informaciju o tehniko tehnolokom akcidentu dostavljaju:
vlasnik postrojenja s opasnim tvarima,
druge slube i/ili graani, koji su primijetili neuobiajeni dogaaj (dim, poar itd.) vezan uz industrijsko postrojenje,
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 96 STRANICA 35

susjedna drava u kojoj se nesrea dogodila, a oekuju se
prekogranine posljedice i unutar granica Republike Hrvatske,
upanijski centri 112.
Dravni centar 112 bez odgode prosljeuje prvu zaprimljenu
informaciju svim relevantnim sudionicima sustava pripravnosti, koji
daljnje aktivnosti provode prema posebnim planovima. Dravna
uprava za zatitu i spaavanje po dojavi o katastrofi i velikoj nesrei
poduzima mjere iz svojih zakonom i planovima propisanih i utvr-
enih nadlenosti. Informaciju o nesrei dostavlja elnicima jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave, na temelju kojih uvodi
pripravnost operativnih snaga i poduzimaju druge mjere iz Plana,
ravnatelj Dravne uprave za zatitu i spaavanje odluuje o aktivira-
nju Stoera zatite i spaavanja Republike Hrvatske, aktiviranju svih
ostalih postrojbi za zatitu i spaavanje Republike Hrvatske te pred-
lae Vladi Republike Hrvatske traenje meunarodne pomoi, ako
su operativne snage Republike Hrvatske nedovoljne, ili ne posjeduju
potrebne specijalistike kapacitete.
Uz Stoer zatite i spaavanja Republike Hrvatske, na temelju
zakonskih propisa ili drugih odluka pojedinih ministarstava, s ra-
dom zapoinju i drugi stoeri s funkcijom pripravnosti i intervencija
u sluaju nesrea kao krizni stoer sredinjeg tijela dravne uprave
nadlenog za zdravstvo.
Nesree s opasnim tvarima u nadlenosti su nekoliko inspekcija
kao to su inspekcija zatite okolia, sanitarna inspekcija, vodoprav-
na inspekcija i druge po potrebi. Po prijemu daljnjih informacija o
nesrei, Dravni centar 112 aktivira potrebne urne i druge slu-
be (hitna medicinska pomo, vatrogasci, policija, inspekcija zatite
okolia, sanitarna i druge inspekcije, toksikolog, komunalne slube,
Hrvatska vatrogasna zajednica, Hrvatski Crveni kri, Hrvatska gor-
ska sluba spaavanja, kinoloke organizacije sa psima za spaava-
nje, slube zatite ivotinja i bilja, tvrtke koje su zbog rukovanja
opasnim tvarima u obvezi razvijati vlastite snage za intervencije i
sl.) za obavljanje intervencije. Odluku o angairanju Oruanih snaga
Republike Hrvatske donosi ministar obrane, na zahtjev ravnatelja
Dravne uprave za zatitu i spaavanje.
Ukoliko je pogoeno podruje onesposobljeno u tolikom raz-
mjeru da ne moe izvriti aktivnosti zatite i spaavanja svojim
operativnim snagama, trait e pomo susjednih jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave, uz koordinaciju Stoera zatite
i spaavanja Republike Hrvatske i rukovoenje ravnatelja Dravne
uprave za zatitu i spaavanje. Narastanje operativnih snaga ovi-
sit e o razmjerima katastrofe, a postupno, sukladno situacijskim
procjenama, ukljuuju se svi prethodno navedeni sudionici sustava
pripravnosti na svim razinama.
Sposobnost angairanja operativnih snaga po spremnosti:
lokalna razina odmah (lanovi timova tvrtki u kojima je
dolo do nesree), do 3 sata (ostale operativne snage iz plana zatite
i spaavanja lokalne zajednice),
podruna (regionalna) razina do 6 sati,
dravna razina unutar 12 sati.
Vrsta i veliina postrojbi na pojedinim razinama, tj. u pojedi-
nom stupnju narastanja, mijenjat e se ovisno o spremnosti, pro-
cijenjenoj potrebi za snagama, planiranim zadaama i utvrenim
obvezama.
Pripravnost, mobilizacija (aktiviranje) i narastanje
operativnih snaga u sluaju katastrofe i velike nesree s
opasnim tvarima u prijevozu opasnih tvari u prometu
Sudionici u sustavu pripravnosti za sluaj nesree u prijevozu
opasnih tvari su:
Stoer zatite i spaavanja Republike Hrvatske,
Dravna uprava za zatitu i spaavanje ravnatelj,
Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gos-
podarstva (Vodopravna inspekcija, Hrvatske vode),
sredinja tijela dravne uprave,
jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
operativne snage zatite i spaavanja i
specijalistiki timovi.
Nesree se mogu dogoditi u cestovnom, eljeznikom, zranom
prometu te na moru i unutarnjim vodama.
Nadlenosti sudionika u sustavu pripravnosti i razina ukljuiva-
nja izravno ovise o specifinostima svake pojedine nesree, podruju
zahvata, procjenama razvoja situacije i posljedica i sukladne su mje-
rama za sluaj nesree s opasnim tvarima u stacionarnim objektima.
Detaljna razrada ovih mjera provodi se planovima zatite i spa-
avanja jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i stan-
dardnim operativnim postupcima koji se usklauju i donose teme-
ljem tih planova, koje pritom trebaju uzeti podatke iz tablice br. 6.

Tablica br. 6. Pregled nositelja i postupaka pripravnosti u sluaju katastrofe s opasnim tvarima u prijevozu cestama i eljeznicom
Red. Vrijeme
Nositelj Aktivnosti Napomena
br. pripravnosti
1. Stoer zatite i spaava- Usklauje uporabu operativnih snaga sa strategijske razine u dogaa- Zapoinje kada se
nja Republike Hrvatske jima koji svojim posljedicama prelaze granice izmeu upanija, me- angaira taktika
udravnu granicu ili nadopunjuju lokalne kapacitete nedostajuim razina sustava ZiS.
sposobnostima
2. Dravna uprava za Rukovodi operativnim snagama zatite i spaavanja te usklauje dje- Kada se, sukladno DUZS uvodi pri-
zatitu i spaavanje lovanje drugih sudionika u zatiti i spaavanju, usklauje sudjelovanje situacijskom iz- pravnost za po-
ravnatelj vatrogasnih zapovjednitava i postrojbi u aktivnostima zatite i spaa- vjeu, angairaju trebe praenja
vanja od sekundarnih posljedica nesree s opasnim tvarima, provodi operativna i/ili tak- razvoja dogaaja
mobilizaciju za potrebe sustava zatite i spaavanja, angaira slube tika razina sustava te pripremanja
i postrojbe Dravne uprave za zatitu i spaavanje, angaira druge ZiS. operativnih sna-
snage zatite i spaavanja, sukladno ovom Planu, propisima i drugim ga sa strategijske
dokumentima. razine za djelo-
vanje po pozivu
taktike razine
sustava zis.
STRANICA 36 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.

2. Dravna uprava za Putem Dravnog i upanijskih centara 112 zaprima sve pozive vezane Kada se, sukladno DUZS uvodi pri-
zatitu i spaavanje uz izvanredni dogaaj, izvjeuje sve nadlene slube i sudionike za- situacijskom iz-
pravnost za po-
ravnatelj tite i spaavanja, koordinira djelovanje po pozivu, osigurava komuni- vjeu, angairaju trebe praenja
kacijsko-informacijsku povezanost svih sudionika zatite i spaavanja operativna i/ili tak-
razvoja dogaaja
i Stoera zatite i spaavanja Republike Hrvatske, osigurava komuni- tika razina sustavate pripremanja
kaciju s nadlenim tijelima susjednih drava ili meunarodnim orga- ZiS. operativnih sna-
nizacijama putem njihovih komunikacijskih sredita. ga sa strategijske
razine za djelo-
vanje po pozivu
taktike razine
sustava zis.
3. Ministarstvo regional- Nadziru dogaaj i poduzimaju mjere u sluaju oneienja voda (pro- ODMAH po dojavi Angairaju se
nog razvoja, umar- mjena koje nastaje unoenjem, isputanjem ili odlaganjem u vode o dogaaju od stra- kada prijeti opa-
stva i vodnoga gospo- hranjivih i drugih tvari; utjecajem energije ili drugih uzronika; u ne DC 112. snost ili doe do
darstva (Vodopravna koliini kojom se mijenjaju korisna svojstva voda, pogorava stanje oneienja voda,
inspekcija, Hrvatske vodenih ekosustava i ograniuje namjenska uporaba voda i zagae- podupiru rad sto-
vode), nja voda (oneienje veeg intenziteta koja mogu dovesti u opasnost era zis JLP(R)S i
Ministarstvo zatite ivot i zdravlje ljudi i stanje okolia ili uslijed kojeg mogu nastupiti provoenje pla-
okolia, prostornog poremeaji u gospodarstvu ili drugim podrujima). Inspekcija nad- nova zis na lokal-
ureenja i graenja zire stanje oneienosti, odnosno zagaenja voda i nalae provoe- nim razinama.
nje mjera za zatitu voda i izvrenje uvjeta odreenih vodopravnim
aktima. Vodopravna inspekcija uvijek djeluje po slubenoj dunosti
i to prema programu ili prijavi pravnih i fizikih osoba. Nadzori se
obavljaju u izvanrednim uvjetima kada doe do izvanrednog ili izne-
nadnog zagaenja, na dojavu centra 112.
4. Sredinja tijela dravne Obavljaju zadae sukladno zakonskim obvezama i ovlastima, vlastitim ODMAH ili kada
uprave planovima zatite i spaavanja, temeljem prijedloga Stoera zatite i se sukladno situ-
spaavanja Republike Hrvatske i odluka ravnatelja Dravne uprave za acijskom izvjeu
zatitu i spaavanje. Pojedina sredinja tijela dravne uprave ustro- mjera uvede od
javaju i posebna namjenska tijela za provoenje operativnih mje- strane ravnatelja
ra iz vlastite nadlenosti u katastrofama i velikim nesreama (npr. DUZS i Stoera zis
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Krizni stoer ministarstva RH, odnosno kada
zdravstva). to zatrae taktike
razine sustava ZiS.
6. Jedinice lokalne i po- elnici JLP(R)S odmah po dojavi o nesrei nalau poduzimanje mjera ODMAH, pred-
drune (regionalne) zatite i spaavanja, odnosno postupanje po planovima zatite i spaa- stavljaju uglavnom
samouprave vanja. Prvo se ukljuuju JVP, DVD i vatrogasna zapovjednitva; stoeri operativne kapa-
zatite i spaavanja upanije, gradova i opina usklauju djelovanje citete iz kategorije
angairanih operativnih snaga zatite i spaavanja na svojim podruji- snaga za prvi odgo-
ma; zapovjednitva civilne zatite upanija i gradova zapovijedaju sna- vor, mjera se moe
gama i sredstvima civilne zatite na razini upanija i gradova tijekom uvoditi i sukcesiv-
aktivnosti zatite i spaavanja u kojima po zahtjevu nadlenog stoera no, ovisno o razvo-
zatite i spaavanja ili elnika lokalne zajednice sudjeluju snage civil- ju dogaaja i odlu-
ne zatite; postrojbe Dravne uprave za zatitu i spaavanje i civilne kama mjerodavnih
zatite interventne specijalistike postrojbe civilne zatite Republike koordinativnih i
Hrvatske (interventne specijalistike postrojbe za radioloku, kemij- zapovjednih tijela i
sku, bioloku i nuklearnu zatitu, interventne specijalistike postrojba elnika JLP(R)S.
za logistiku) i dravne intervencijske postrojbe Zadar, ibenik, Split i
Dubrovnik, postrojbe civilne zatite specijalistike namjene, postrojbe
ope namjene, povjerenici civilne zatite i voditelji sklonita, aktiv-
no se ukljuuju otklanjanje posljedica katastrofa s opasnim tvarima
prema planovima civilne zatite, operativnim planovima djelovanja te
prema odlukama mjerodavnih osoba i tijela.
7. perativne snage zatite Druge operativne snage i sudionici zatite i spaavanja Dravni Ukljuuju se na OS RH se anga-
i spaavanja hidrometeoroloki zavod, Hrvatski crveni kri, Hrvatska vatrogasna zahtjev ravnatelja iraju na temelju
zajednica, Hrvatska gorska sluba spaavanja, Hrvatska zajednica teh- DUZS, sukcesivno odredbi l. 111
nike kulture (radioamateri), Hrvatski zavod za javno zdravstvo, po- po potrebi ovisno Zakona o obrani.
strojbe Oruanih snaga Republike Hrvatske i logistika, Hrvatski zavod o razvoju dogaaja,
za toksikologiju, ustanove za hitnu medicinsku pomo, komunalna postupaju po pla-
poduzea, graevinska i transportna poduzea. novima zis i SOP-
ovima
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 96 STRANICA 37

8. Specijalistiki timovi Komponirani su od postrojbi pravnih osoba kojima je zatita i spa- ODMAH kad se
avanje redovna djelatnost (gotove operativne snage), pravnih osoba radi o koncesiona-
koje imaju postrojbe i strune timove za zatitu i spaavanje, struno i rima te sukcesivno,
operativno poduprte inspekcijama (sanitarna, vodopravna, veterinar- u ovisnosti o situ-
ska, poljoprivredna, inspekcija zatite prirode te inspekcija zatite od acijskom izvjeu
poara i eksploziva i zatite okolia) i Policijom, djeluju prema vla- i zahtjevima koor-
stitim planovima, standardnim operativnim postupcima i odlukama dinatora s mjesta
elnika tijela i stoera zatite i spaavanja. nesree.

U sluaju nesree zrakoplova koji je prevozio opasne tvari, po- Pripravnost, mobilizacija (aktiviranje) i narastanje
stupci traganja i spaavanja provode se prema postupcima iz ovog operativnih snaga u sluaju radioloke i nuklearne katastrofe
Plana, s naglaskom na ukljuivanje specifinih operativnih kapa- i velike nesree
citeta osposobljenih za postupanje s opasnim tvarima, sukladno
nalozima koordinatora na mjestu dogaaja, proelnika podrunog Pripravnost
ureda za zatitu i spaavanje, ravnatelja Dravne uprave za zatitu i Sustav pripravnosti u Hrvatskoj u sluaju radioloke i nuklearne
spaavanje i drugih odgovornih tijela u sustavu zatite i spaavanja, katastrofe i velike nesree ukljuuje sljedea dravna tijela i slube:
prema posebnom standardnom operativnom postupku za izvanred- Vlada Republike Hrvatske,
ne dogaaje te vrste. Dravni zavod za radioloku i nuklearnu sigurnost,
Kada do nesree doe na moru postupa se po Planu intervencija Stoer zatite i spaavanja Republike Hrvatske,
kod iznenadnih oneienja mora, koji provode Stoer za provedbu Dravna uprava za zatitu i spaavanje,
Plana intervencija (na dravnoj razini) i upanijski operativni centri Zapovjednitvo civilne zatite Republike Hrvatske,
(na upanijskim razinama u sluajevima kada su oneienja ma- Vatrogasna zapovjednitva,
njeg opsega), uz strunu i operativnu potporu Nacionalne sredinjice dravne upravne organizacije i zavodi,
traganja i spaavanja na moru u Rijeci, inspektora luke kapetanije Stoeri zatite i spaavanja upanije, gradova i opina,
i inspektora zatite okolia te operativno sudjelovanje operativnih
Zapovjednitva civilne zatite upanija, gradova i opina,
snaga iz Plana intervencija. U sluaju nesrea na unutarnjim voda-
ma prvo se angairaju luke kapetanije i kapaciteti za prvi odgovor, Zapovjednitva civilne zatite gradskih etvrti Grada Zagreba,
koncesionari i javne vatrogasne postrojbe, uz naknadno ukljuivanje jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
dodatnih operativnih kapaciteta koji su opremljeni i osposobljeni postrojbe Dravne uprave za zatitu i spaavanje,
za saniranje posljedica izvanrednih dogaaja na moru i unutarnjim postrojbe civilne zatite,
vodama ove vrste. druge operativne snage i sudionici zatite i spaavanja.
Tablica br. 7. Pregled nositelja i postupaka pripravnosti u sluaju radioloke i nuklearne katastrofe i velike nesree
Red. Vrijeme pri-
Nositelj Aktivnosti Napomena
br. pravnosti
1. Vlada Republi- Proglaava radioloku i/ili nuklearnu katastrofu, zapovijeda mobilizaciju svih ras- ODMAH po Na prijedlog ravna-
ke Hrvatske poloivih kapaciteta za reagiranje, donosi odluku o evakuaciji ugroenog stanov- nastanku do- telja DUZS.
nitva, poduzima sve neophodne mjere i aktivnosti za pravovremeno i uinkovito gaaja.
spaavanje u sluaju radioloke i/ili nuklearne katastrofe i velike nesree, donosi
odluku o traenju meunarodne pomoi, izvjetava Predsjednika Republike Hr-
vatske i Hrvatski sabor o opsegu katastrofe, o poduzetim mjerama i aktivnostima
zatite i spaavanja te o procjenama vezanim uz daljnji razvoj situacije.
2. Dravni zavod Obavlja sljedee poslove vezane uz reagiranje na radioloku i/ili nuklearnu ne- ODMAH po Koristi SPUNN
za radioloku sreu (izvanredni dogaaj): organizira i nadzire, a po potrebi i provodi ispitivanja nastanku do- i druge sustave i
i nuklearnu si- prisustva vrste i jakosti ionizirajueg zraenja u okoliu, hrani, lijekovima i pred- gaaja. izvore podataka, pr-
gurnost metima ope uporabe u redovitim uvjetima te u sluaju sumnje na izvanredni venstveno operatera
dogaaj, osigurava strunu pomo za provoenje plana i programa postupaka u i nadlenih tijela su-
sluaju nuklearne nesree i izvanrednog dogaaja vezanim uz izvore ioniziraju- sjednih drava u ko-
eg zraenja, obavjeuje sredstva javnog informiranja, nadlena tijela, organi- jima se nalaze NE.
zacije, udruge i meunarodne institucije o izvanrednim dogaajima vezanim uz
izvore ionizirajueg zraenja, osigurava strunu pomo i suradnju u poslovima
suzbijanja nedozvoljenog prometa nuklearnog i drugog radioaktivnog materijala
tijelima dravne uprave nadlenim za te poslove, prati stanje sigurnosti nukle-
arnih elektrana u regiji i provodi procjenu opasnosti od moguih nuklearnih
nesrea u njima, a osobito za NE Krko u Sloveniji i NE Paks u Maarskoj,
daje dozimetrijske procjene izlaganja ionizirajuem zraenju izloenih radnika,
stanovnitva od medicinskog ozraenja i od izlaganja ionizirajuem zraenju od
radionuklida iz okolia te provodi obveze koje je Republika Hrvatska preuzela
prema meunarodnim konvencijama, ugovorima i sporazumima, a odnose se
na zatitu od ionizirajueg zraenja, nuklearnu sigurnost i primjenu mjera za-
tite u svrhu neirenja radiolokog/nuklearnog oruja.
STRANICA 38 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.

2. Dravni zavod U sluaju radiolokog i nuklearnog akcidenta, koji moe prerasti ili e prerasti ODMAH po Koristi SPUNN
za radioloku u katastrofu i veliku nesreu, prua strunu pomo Dravnoj upravi za zatitu nastanku do- i druge sustave i
i nuklearnu si- i spaavanje i Stoeru zatite i spaavanja Republike Hrvatske, na nain da: gaaja. izvore podataka, pr-
gurnost prikuplja podatke o radiolokom/nuklearnom akcidentu, analizira i procje- venstveno operatera
njuje potencijalne posljedice, izrauje strune podloge neophodne u postupku i nadlenih tijela su-
donoenja odluka o poduzimanju mjera zatite i spaavanja stanovnitva te sjednih drava u ko-
priprema podloge neophodne za tono i pravovremeno informiranje javnosti. jima se nalaze NE.
3. Stoer zatite Priprema akcije zatite i spaavanja kojima rukovodi Dravna uprava za za- ODMAH po
i spaavanja titu i spaavanje, angaira sve neophodne materijalne resurse putem lanova nastanku do-
Republike Hr- stoera koji imaju ovlasti za koordinaciju uporabe resursa nadlenog tijela gaaja.
vatske dravne uprave, odnosno pravne osobe koje predstavljaju u Stoeru.
4. Dravna upra- Rukovodi operativnim snagama te koordinira djelovanje drugih sudionika u ODMAH po
va za zatitu i aktivnostima zatite i spaavanja, rukovodi akcijama zatite i spaavanja koje nastanku do-
spaavanje je struno, operativno i koordinativno pripremio Stoer zatite i spaavanja gaaja.
Republike Hrvatske, provodi pravovremeno informiranje stanovnitva, pro-
vodi mobilizaciju za potrebe sustava zatite i spaavanja, angaira slube i
postrojbe Dravne uprave za zatitu i spaavanje, a posebno Dravni centar
112 i upanijske centre 112 s pogoenih podruja, osigurava komunikaciju
s nadlenim tijelima susjednih drava i meunarodnim organizacijama, ko-
ordinira sudjelovanje vatrogasnih operativnih snaga ukljuenih u aktivnost
zatite i spaavanja od sekundarnih posljedica radioloke i/ili nuklearne nesre-
e, surauje s tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
udrugama i pravnim osobama ija je djelatnost zatita i spaavanje, osigura-
va strunu psiholoku potporu pripadnicima interventnih postrojbi. Angaira
druge snage zatite i spaavanja sukladno ovom Planu.
5. Zapovjedni- Preko zapovjednitava civilne zatite upanija, gradova do stoera zatite i spa- ODMAH po Ove aktivnosti s ak-
tvo civilne za- avanja opina zapovijeda aktivnostima, snagama i sredstvima civilne zatite nastanku do- tivnostima drugih
tite Republike na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske, usklauje provoenje mjera gaaja. sudionika usklauju
Hrvatske civilne zatite, sklanjanja zaklanjanja, evakuacije i zbrinjavanja. se na stoerima ZiS.
6. Vatrogasna za- Usklauju i neposredno zapovijedaju i rukovode angairanim vatrogasnim ODMAH po Postupaju po nalo-
povjednitva postrojbama (javnim vatrogasnim postrojbama, dobrovoljnim vatrogasnim nastanku do- zima i zahtjevima
drutvima, dravnim intervencijskim postrojbama i vatrogasnim postrojbama gaaja ili suk- elnika JLP(R)S,
u gospodarstvu) u zatiti i spaavanju stanovnitva, materijalnih dobara i oko- cesivno po ravnatelja DUZS,
lia, ugroenih djelovanjem radiolokog i nuklearnog akcidenta ili otklanjanja zahtjevu nad- koordinatora na
njegovih sekundarnih posljedica. lenih osoba/ mjestu dogaaja.
tijela u sustavu
ZiS.
7. Sredinja tijela Krizni stoer Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi te rukovoditelji drugih ODMAH po
dravne upra- tijela dravne uprave koja obavljaju zadae iz svojih djelokruga postupaju na nastanku do-
ve, upravne temelju posebnih planova i SOP-ova, nalozima ravnatelja Dravne uprave za gaaja ili suk-
organizacije i zatitu i spaavanje i Stoera zatite i spaavanja Republike Hrvatske. cesivno po
zavodi zahtjevu nad-
lenih osoba/
tijela u sustavu
ZiS.
8. Ostali sudi- Stoeri zatite i spaavanja upanije, gradova i opina predlau angairanje ODMAH po
onici svih neophodnih materijalnih resursa iz djelokruga rada tijela dravne uprave, nastanku do-
odnosno pravne osobe iz kojih su imenovani; zapovjednitva civilne zatite gaaja ili suk-
upanija i gradova, zapovijedaju aktivnostima, snagama i sredstvima civilne cesivno po
zatite u podrujima odgovornosti; zapovjednitva civilne zatite gradskih e- zahtjevu nad-
tvrti Grada Zagreba zapovijedaju aktivnostima, snagama i sredstvima civilne lenih osoba/
zatite na svojim podrujima i izvravaju zapovjedi i naloge Zapovjednitva tijela u sustavu
civilne zatite grada Zagreba; jedinice lokalne i podrune (regionalne) samo- ZiS.
uprave nalau pripravnost i mobilizaciju operativnih snaga na svom podru-
ju i osiguravaju podruja za evakuaciju i zbrinjavanje stanovnitva; postrojbe
Dravne uprave za zatitu i spaavanje interventne specijalistike postrojbe
civilne zatite Republike Hrvatske (timovi za radioloku, kemijsku, bioloku
i nuklearnu zatitu, interventne specijalistike postrojba za logistiku) i dr-
avne intervencijske postrojbe Zadar, ibenik, Split i Dubrovnik postupaju
po vlastitim operativnim planovima i nalozima zapovjednika civilne zatite
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 96 STRANICA 39

8. Ostali sudio- Republike Hrvatske; postrojbe civilne zatite specijalistike postrojbe civilne ODMAH po
nici zatite za RKBN zatitu upanija i gradova, postrojbe civilne zatite ope na- nastanku do-
mjene, povjerenici civilne zatite i voditelji sklonita postupaju po nalozima gaaja ili suk-
nadlenih zapovjednika i zapovjednitava te vlastitim operativnim planovima cesivno po
i planovima civilne zatite; druge operativne snage i sudionici zatite i spaa- zahtjevu nad-
vanja Dravni hidrometeoroloki zavod, Hrvatska gorska sluba spaavanja, lenih osoba/
Hrvatski crveni kri, Hrvatska vatrogasna zajednica, Hrvatska zajednica teh- tijela u sustavu
nike kulture (radioamateri), Hrvatski zavod za javno zdravstvo, IMI pokretni ZiS.
mjerni laboratorij, ustanove za hitnu medicinsku pomo, komunalna podu-
zea, graevinska i transportna poduzea, inspekcije (Dravnog zavoda za
radioloku i nuklearnu sigurnost, sanitarna i druge), postrojbe pravnih osoba
kojima je zatita i spaavanje redovna djelatnost (gotove operativne snage),
pravne osobe koje imaju postrojbe i strune timove za zatitu i spaavanje
postupaju prema nalozima mjerodavnih tijela i prema vlastitim planovima
djelovanja, a postrojba Oruanih snaga Republike Hrvatske i logistika OS RH
prema odluci ministra obrane, zapovijedima nadlenih tijela i zapovjednika i
vlastitim planovima, sukladno zakonu.

Mobilizacija (aktiviranje) i narastanje operativnih snaga
Aktiviranje sustava pripravnosti u nadlenosti je ravnatelja
Dravne uprave za zatitu i spaavanje, a provodi se putem jedin-
stvenog operativno-komunikacijskog centra 112, koritenjem odgo-
varajuih standardnih operativnih postupaka za aktiviranje sustava
pripravnosti u sluaju radiolokih i nuklearnih katastrofa i velikih
nesrea.
Dravnom centru 112 radioloki/nuklearni akcident dojavljuju:
Dravni zavod za radioloku i nuklearnu sigurnost, temeljem
praenja rezultata mjernih stanica,
susjedne drave u kojima se nesrea dogodila, a posljedice
nesree su mogue i unutar granica Republike Hrvatske,
meunarodne organizacije (IAEA putem sustava ECURIE i dr.),
upanijski centri 112,
druge slube i/ili graani.
Dravni centar 112, odmah i bez odgode, prosljeuje prvu za-
primljenu informaciju kontaktnoj toki Dravnog zavoda za radio-
loku i nuklearnu sigurnost. Daljnje aktivnosti provode se prema
posebnim planovima, nalozima i odlukama.
Dravna uprava za zatitu i spaavanje po dojavi o radiolokoj/
nuklearnoj katastrofi i velikoj nesrei, poduzima mjere iz vlastite
nadlenosti te osobito: informacije o nesrei, putem upanijskih
centara 112, dostavlja elnicima jedinica lokalne i podrune (regi-
onalne) samouprave, na temelju kojih se nalae pripravnost opera-
tivnih snaga i poduzimaju druge mjere iz Plana; ravnatelj Dravne
uprave za zatite i spaavanje odluuje o aktiviranju Stoera zatite
i spaavanja Republike Hrvatske, aktiviranju svih ostalih operativnih
snaga zatite i spaavanja Republike Hrvatske, predlae ukljuivanje
namjenskih postrojbi Oruanih snaga Republike Hrvatske te pred-
lae Vladi Republike Hrvatske traenje meunarodne pomoi, kada
se operativne snage Republike Hrvatske nisu u mogunosti nositi s
posljedicama u pojedinim podrujima.
Ukoliko je pogoeno podruje onesposobljeno u tolikom raz-
mjeru da ne moe izvriti aktivnosti zatite i spaavanja svojim
operativnim snagama, trai se pomo susjednih jedinica lokalne
i podrune (regionalne) samouprave, putem vertikalnog sustava
upravljanja, odnosno uz koordinaciju Stoera zatite i spaavanja
Republike Hrvatske i rukovoenje ravnatelja Dravne uprave za
zatitu i spaavanje. Pogoena jedinica lokalne i podrune (regio-
nalne) samouprave, u pravilu, nije sposobna koristiti vlastite snage,
stoga je nastala situacija strategijskog znaaja.
Narastanje operativnih snaga ovisi o razmjerima radioloke i
nuklearne katastrofe, a ukljuuje sve sudionike sustava pripravnosti
na svim razinama.
Sposobnost angairanja operativnih snaga po spremnosti:
lokalna razina u vremenu od ODMAH do 3 sata,
podruna (regionalna) razina u vremenu od 2 do 6 sati,
dravna razina u vremenu od 4 do 12 sati.
Vrsta i veliina postrojbi na pojedinim razinama, tj. u pojedi-
nom stupnju procesa narastanja, mijenja se ovisno o spremnosti,
procijenjenoj potrebi za snagama, planiranim zadaama i prihva-
enim obvezama.
Mjere zatite i spaavanja poduzimaju se na prijedlog Dravnog
zavoda za radioloku i nuklearnu sigurnost, a provode ih nositelji na
svim razinama ustrojavanja sustava zatite i spaavanja u podruji-
ma zahvaenim posljedicama radioloke i nuklearne nesree.
3.3. MJERE ZATITE I SPAAVANJA
3.3.1. U SLUAJU POPLAVA I PROLOMA AKUMULACIJSKIH
BRANA
Poplave su prirodne pojave koje se, i uz pretpostavku potpune
izgraenosti zatitne infrastrukture, u sluajevima pojave visokih
voda iznad razine koja je koritena u metodologiji proraunavanja
opravdanosti ulaganja u infrastrukturu, ne mogu izbjei. One su
meu opasnijim elementarnim nepogodama koje mogu prouzroiti
gubitke ljudskih ivota, velike materijalne tete, devastiranje kultur-
nih dobara i ekoloke tete u okoliu.
Zbog prostranih brdsko-planinskih podruja s visokim kinim
intenzitetima, irokih dolina nizinskih vodotoka, velikih gradova i
vrijednih dobara na potencijalno ugroenim povrinama, te zbog
nedovoljno izgraenih zatitnih sustava, Hrvatska je u velikoj mjeri
ranjiva od poplava. Procjenjuje se da poplave potencijalno ugroa-
vaju oko 15% dravnoga kopnenog teritorija, od ega je vei dio
zatien infrastrukturom razliitih razina sigurnosti.
Prirodne poplave mogu se svrstati u pet osnovnih skupina:
rijene poplave zbog obilnih kia i/ili naglog topljenja snijega,
bujine poplave manjih vodotoka zbog kratkotrajnih kia vi-
sokih intenziteta,
poplave na krkim poljima zbog obilnih kia i/ili naglog to-
pljenja snijega,
poplave unutarnjih voda na ravniarskim povrinama,
ledene poplave.
STRANICA 40 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.

Pored prirodnih mogue su i umjetne (akcidentne) poplave kao
sekundarne posljedice u sluaju razornog ili katastrofalnog potresa
te teroristikog ina, zatim u ogranienom opsegu kao posljedice
havarije na graevini, uslijed prekoraenja sigurnosti izgraenog hi-
drotehnikog sustava, aktiviranja klizita i sl. kada doe do proboja,
ruenja ili prelijevanja zatitnih vodnih graevina.
U Republici Hrvatskoj ukupna povrina potencijalno ugroenih
podruja od umjetnih (akcidentnih) poplava iznosi oko 680 km2, od
ega se oko 67% nalazi na vodnom podruju rijeke Dunava, a oko
oko 33% na Jadranskom vodnom podruju.
Ovim Planom ne obuhvaaju se nadlenosti u postupanju i od-
govornosti koji pojedini sudionici u zatiti i spaavanju imaju teme-
ljem ovlasti po drugim propisima, planovima te drugim operativnim
dokumentima, a koji nisu od znaaja za usklaivanje ili djelovanje
tijekom zajednikog angairanja u katastrofi ili velikoj nesrei uslijed
prirodnih i umjetnih (akcidentnih) poplava.
Provoenje Plana
Plan pokree ravnatelj Dravne uprave za zatitu i spaavanje
po pozivu generalnog direktora Hrvatskih voda, odnosno po sazna-
nju da se Hrvatske vode na podruju jedinice podrune (regionalne)
samouprave i njihovi vlastiti kapaciteti nisu u mogunosti nositi s
posljedicama poplava, tj. da operativne snage zatite i spaavanja
koje im stoje na raspolaganju nisu dostatne.
Pretpostavka je da poplava iz kategorije katastrofe ili velike ne-
sree moe prouzroiti veliki broj unesreenih i ozlijeenih osoba te
pod naplavinama poginulih ljudi, kao i ljudi koji su ostali bez osnov-
nih potreba za ivot (poplavljeni i uniteni stambeni i gospodarski
objekti, onesposobljena komunalna infrastruktura, onemoguena
redovna opskrba, zdravstvena zatita i slino). U takvoj situaciji za-
poinje se s pruanjem pomoi stanovnitvu, operativne snage zati-
te i spaavanja provode mjere zatite i spaavanja pod usklaivanjem
Stoera zatite i spaavanja Republike Hrvatske, Zapovjednitva ci-
vilne zatite Republike Hrvatske te stoera i zapovjednitava jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
Temeljne pretpostavke provoenja Plana
Ovaj Plan primjenjuje se kao nadogradnja temeljnog doku-
menta, Dravnog plana obrane od poplava, i naelno predstavlja
niz provedbenih planova i standardnih operativnih postupaka od
najniih, operativnih razina, preko taktikih pa do strategijske razi-
ne jedinstvenog sustava zatite i spaavanja u Republici Hrvatskoj.
Pretpostavka postupanju po ovom Planu je da su prije njegovog
aktiviranja, osobito sustava snaga za operativno reagiranje koji je
ustanovljen po principu supsidijarnosti, prethodno provedene sve
aktivnosti vezane uz:
zatitu od poplava, koje u okviru svojih prava i dunosti
provode: Hrvatske vode, naelnici opina, gradova i upani, prav-
ne osobe koje se zatitom i spaavanjem bave u svojoj redovnoj
djelatnosti, zavodi i instituti, sredinja tijela dravne uprave i
graani,
sprjeavanje i smanjenje posljedica i teta usmjerenih na za-
titu stanovnitva, te da su pravodobno obavijetena sva mjerodavna
tijela javne i dravne uprave, od opinske do dravne razine,
djelovanje operativnih snaga zatite i spaavanja s ugroe-
nog podruja, osobito u sluaju iznenadnih poplava, osim osobne
i uzajamne pomoi.
U sluaju da su sveukupni kapaciteti Republike Hrvatske u
ljudstvu i/ili opremi za zatitu i spaavanje nedostatni, ispostavlja-
ju se zahtjevi za slanje pomoi drugim dravama i meunarodnim
organizacijama.
Mjere zatite i spaavanja u sluaju poplava
U nie navedenoj tablici pregledno je prezentiran organizacij-
ski model zadaa i operativnih postupaka kao i nositelja njihovog
provoenja u poplavama, koje treba poduzeti s ciljem utemeljivanja
uinkovitog sustava reagiranja, odnosno provoenja zatite i spaa-
vanja na vodi.

Tablica br. 8. Pregled obveza (mjera zatite i spaavanja) sudionika ukljuenih u provedbu mjera ZiS u sluaju poplava
Red Operativni postupci, kapaciteti i operativni
Zadaa (mjera zis) Nositelj Napomena
br. doprinos
1. Organizacija provoenja Hrvatske vode, Aktiviranje operativnih snaga zatite i spaavanja Djelovanje se pro-
obveza iz Dravnog plana Vlada RH, DUZS, sredinja tijela i materijalno tehnikih sredstava prema Drav- vodi sukladno vla-
obrane od poplava dravne uprave, JLP(R)S nom planu obrane od poplava te kapaciteta na lo- stitim planovima
kalnoj, podrunoj (regionalnoj) i dravnoj razini. zis JLP(R)S te pla-
Na dravnoj razini aktiviraju se sve operativne novima operativnih
snage iz dijela ovog Plana u kojem se obrauju snaga i drugih sudi-
pripravnost i mobilizacija u poplavama. onika zatite i spaa-
vanja.
2. Organizacija zatite HEP d.d., Ministarstvo gospodar- oznaavanje sigurnih zona u poplavnom podru- Provoenje aktivno-
podruja i naselja stva, rada i poduzetnitva, Hrvat- ju, sti razrauje se vla-
ugroenih poplavama i ske vode, Ministarstvo regional- uzbunjivanje stanovnitva, stitim planovima zis
bujicama te zona ugro- nog razvoja, umarstva i vodnog evakuacija stanovnitva, materijalnih i kulturnih svih nositelja aktiv-
enih poplavnim valo- gospodarstva, DUZS, JLP(R)S i dobara iznad ili izvan poplavnog podruja nosti i SOP-ovima.
vima uslijed ruenja ili operativne snage zis
proboja zatitnih vodnih osobna i uzajamna pomo.
graevina, s mjerama
spaavanja ugroenog
stanovnitva
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 96 STRANICA 41

3. Organizacija i pregled JLP(R)S, DUZS, pravne osobe, Ustrojavanje snaga za provoenje zadaa po za- Provoenje aktiv-
obveza u ojaavanju za- udruge graana, fizike osobe htjevu koordinatora na mjestu dogaaja. nosti razrauje se
titne infrastrukture, s vlastitim planovima
pregledom drugih prav- zatite i spaavanja,
nih osoba te slubi (onih SOP-ovima i os-
koje nisu ukljuene pla- posobljavanjem za
novima Hrvatskih voda) osobnu i uzajamnu
koje se ukljuuju u obra- zatitu.
nu od poplava (zadae
nositeljima na podruju
nadlenosti)
4. Spaavanje iz vode (zada- DUZS, jedinice lokalne i podru- Aktivnosti interventnih specijalistikih timova Provoenje aktiv-
e snaga civilne zatite) ne (regionalne) samouprave civilne zatite Republike Hrvatske za spaavanje nosti razrauje se
iz vode te specijalistikih postrojbi civilne zatite planovima civilne
JLP(R)S za spaavanje iz vode su: zatite sudionika i
logistika potpora postrojbama civilne zatite SOP-ovima (pomo-
JLP(R)S, u kojih se osigu-
neposredno spaavanje stradalih iz vode, rava koordinacija s
humana i animalna asanacija, drugim sudionicima
spaavanja u popla-
obrana od leda na vodotocima, vama).
ostali specijalistiki poslovi.
5. Uporaba raspoloivih Hrvatske vode, DUZS, Ravnatelj- Materijalno-tehnika sredstva u zonskim skla- Razrauje se plano-
materijalno-tehnikih stvo za robne zalihe RH, JLP(R)S, ditima DUZS, vima zatite i spa-
sredstava za zatitu od operativne snage zatite i spaava- materijalno-tehnika sredstva JLP(R)S, avanja i planovima
poplava nja, HCK i drugi kapaciteti materijalno tehnika sredstva u vlasnitvu gra- civilne zatite sudio-
ana, nika te standardnim
materijalno tehnika sredstva operativnih snaga operativnim postup-
zatite i spaavanja, cima.
materijalno-tehnika sredstva HCK,
dravne robne zalihe,
meunarodna pomo.
6. Nain zatite ugroenih Operateri-vlasnici objekata kri- Tehnika zatita proizvodnih objekata i distri- Razrauje se plano-
objekata kritine infra- tine infrastrukture, nadlena bucijske mree, vima zatite i spaa-
strukture sredinja tijela dravne uprave za neometano djelovanje kljunih procesa i opera- vanja te SOP-ovima,
gospodarstvo, rad i poduzetnitvo, cija, uporaba postrojbi
more, promet i infrastrukturu, re- osiguranje zamjenskog specijalistikog osoblja i OS RH i redarstve-
gionalni razvoj, umarstvo i vod- opreme, nih snaga sukladno
no gospodarstvo, poljoprivredu, preseljenje infrastrukture. l. 8 Zakona o ZiS
ribarstvo i ruralni razvoj, zatitu i l. 111 Zakona o
okolia, prostorno ureenje i gra- obrani.
diteljstvo, zdravstvo i socijalnu
skrb, telekomunikacije, financije,
JLP(R)S te DUZS, Hrvatske vode,
MUP i MORH
7. Organizacija pruanja Ministarstvo zdravstva i socijal- Pruanje prve medicinske pomoi, Sukladno vlastitim
prve medicinske pomo- ne skrbi, Hrvatski zavod za jav- specijalistika pomo, planovima ZiS, pla-
i (utvrivanje zadaa no zdravstvo, DUZS, stoeri ZiS, higijensko epidemioloke mjere, nu Kriznog stoera
zdravstvenim ustanova- HCK, CZ opskrba sanitetskim materijalom i opremom. zdravstva, zakonu i
ma) SOP-ovima.
8. Organizacija psiholoke Ministarstvo zdravstva i socijalne Psiholoka potpora operativnim snagama zis, Sukladno vlastitim
potpore skrbi, DUZS, Hrvatski crveni kri psiholoka pomo stradalom stanovnitvu. planovima ZiS, za-
konu i SOP-ovima.
9. Organizaciju pruanja Ministarstvo poljoprivrede, ribar- Prikupljanje i zbrinjavanje ivotinja, Sukladno vlastitim
veterinarske pomoi stva i ruralnog razvoja, veterinar- lijeenje, klanje ili eutanazija ivotinja planovima ZiS, za-
(utvrivanje zadaa ve- ske ustanove, DUZS, stoeri zis, praenje stanja i provoenje aktivnosti na spre- konu i SOP-ovima.
terinarskim ustanovama) CZ, JLP(R)S, vlasnici stoke, prav- avanju nastanka ili irenja zaraznih bolesti,
ne osobe za proizvodnju i promet
namirnica ivotinjskog porijekla nadzor nad prometom i distribucijom namirnica
ivotinjskog porijekla.
STRANICA 42 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.

10. Organizacija humane MUP, Ministarstvo zdravstva i so- Provoenje identifikacije poginulih, Sukladno zakonu i
asanacije i identifikacije cijalne skrbi, DUZS, CZ, JLP(R)S, sanitarni nadzor nad ukapanjem mrtvih, SOP-ovima.
poginulih komunalna poduzea osiguranje prostora za prikupljanje poginulih.
11. Organizacija provoenja JLP(R)S, Ministarstvo poljoprivre- Organizacija prikupljanja ivotinjskih leeva, Sukladno vlastitim
animalne asanacije (utvr- de, ribarstva i ruralnog razvoja, praenje stanja i provoenje aktivnosti na spre- planovima ZiS, za-
ivanje zadaa komunal- Ministarstvo zatite okolia, pro- avanju nastanka ili irenja zaraznih bolesti, konu i SOP-ovima.
nim i dr. organizacijama) stornog ureenja i graditeljstva, nekodljivo uklanjanje ranjenih, ozlijeenih ili
Ministarstvo zdravstva i socijalne bolesnih ivotinja,
skrbi, DUZS, CZ, operativne sna-
ge-pravne osobe odreivanje lokacija za ukop ivotinja.
12. Reguliranje prometa i Vlada RH, MUP, Ministarstvo Ocjene stanja i funkcionalnosti prometnih i ko- Sukladno zakonu i
osiguranja za vrijeme in- mora, prometa i infrastrukture,munikacijskih sustava i objekata, SOP-ovima,
tervencija DUZS, Ministarstvo regionalnog donoenje odluka o zabrani; cestovnog, elje- Razrauje se u su-
razvoja, umarstva i vodnog gos-
znikog, zranog te rijenog i morskog prometa glasnosti s Polici-
podarstva, Hrvatske vode, JLP(R)
poradi zatite sigurnosti na pogoenom podruju, jom,
S te MORH sukladno zakonu uspostava alternativnih prometnih pravaca, Angairanje MORH-
osiguravanje telekomunikacijskih veza korisnika a, sukladno l. 111
s prednou uporabe, Zakona o obrani.
nadzor i uvanje ugroenog podruja,
osiguravanje podruja intervencija.
13. Obavjeivanje javnosti Vlada RH, DUZS, Centar za pri- Obavijesti sredstvima javnog priopavanja (HRT; Svi nositelji planira-
kupljanje podataka o rtvama, HINA), nja na operativnim i
Hrvatske vode, MVPEI, JLP(R)S razmjena informacija sa drugim dravama, taktikim razinama
slubena objava podataka o rtvama. vlastitim planovima
zatite i spaavanja,
Vlada Republike Hrvatske daje slubene izjave planovima civilne
i obavjetenja za stanovnitvo u vezi prirodnih i zatite i SOP-ovima
umjetnih (akcidentnih) poplava s katastrofalnim detaljno razrauju
posljedicama ili za to ovlauje ravnatelja DUZS. mjere i postupke
Uz strunu potporu Hrvatskih voda, Ministarstva obavjeivanja jav-
regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospo- nosti u sluaju po-
darstva, drugih mjerodavnih tijela i slubi, o po- plava i proloma aku-
sljedicama poplave, mjerama koje se poduzimaju mulacijskih brana.
po pitanju njihovog saniranja, aktivnostima opera-
tivnih snaga zatite i spaavanja, djelovanju snaga
JLP(R)S i dr., javnost se neposredno obavjeuje
putem svih raspoloivih medija.
Za detaljnije obavjeivanje stanovnitva na ugro-
enom podruju zaduena su tijela lokalne i po-
drune (regionalne) samouprave, uz pomo i po-
sredovanje upanijskih centara 112. Stanovnitvo
se obavjetava putem medija i na druge mjesno
uobiajene naine. Stanovnitvo se osobito infor-
mira o slijedeem:
stanju na pogoenom podruju
opasnostima za ljude, materijalna dobra i okoli,
mjerama koje se poduzimaju,
putovima evakuacije, mjestima zbrizbrinjavanja
i pruanja PMP,
provoenju osobne i uzajamne
zatite,
sudjelovanju i suradnji s operativnim snagama
zis,
pristupu dodatnim informacijama,
ostalim injenicama u svezi sa specifinim okol-
nostima dogaaja.
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 96 STRANICA 43

Slika br. 3. Shema sustava reagiranja sudionika u sluaju poplava

Nadlena sredinja tijela dravne uprave za VLADA RH

gospodarstvo, rad i poduzetnitvo, more, promet OKC PU
i infrastrukturu, regionalni razvoj, umarstvo i
vodno gospodarstvo, poljoprivredu, ribarstvo i
ruralni razvoj, zatitu okolia, prostorno ureenje DUZS, RAVNATELJ
i graditeljstvo, zdravstvo i socijalnu skrb,
telekomunikacije, financije, pravne osobe,
komunalna poduzea, udruge graana, fizike
osobe, operateri-vlasnici objekata kritine
infrastrukture, operativne snage zatite i PUZIS
spaavanja i drugi spasilaki kapaciteti.
DC 112 C 112
HRVATSKE STOER ZIS RH
VODE,
HEP,
DHMZ
NMRCC RIJEKA JLP(R)S -
- VOS Vatrogastvo, Podsredinjice traganja i STOER ZIS
- HMP, obalne motrilake postaje JLP(R)S
- HGSS
- HCK, USKLADITELJ TRAGANJA
- MUP Policija,
- MORH - OS RH USKLADITELJ ZAPOVJEDNITVO
POVRINSKOG TRAGANJA I CZ JLP(R)S
SPAAVANJA

Zapovjednik mjesta nesree

ZAPOVJEDNITVO CZ RH
Spasilake postrojbe POSTROJBE CZ
INTERVENTNE SPECIJALISTIKE SPECIJAL. NAMJENE
POSTROJBE CZ RH ZA SPAAVANJE IZ POSTROJBE CZ
VODE OPE NAMJENE

MOBILINI TIM ZA PSIHOLOKU POMO

Skraenice:
DUZS Dravna uprava za zatitu i spaavanje DC 112 Dravni centar 112
PUZIS Podruni ured za zatitu i spaavanje C 112 upanijski centar 112
MVPEI Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija OKC PU Operativno komunikacijski centar policijske uprave
HGSS Hrvatska gorska sluba spaavanja DHMZ dravni hidrometeoroloki zavod
HEP Hrvatska elektroprivreda HCK Hrvatski crveni kri
VOS Vatrogasno operativno sredite NMRCC Rijeka Nacionalna sredinjica traganja i spaavanja
na moru Rijeka
HMP Hitna medicinska pomo JLP(R)S Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
CZ Civilna zatita ZIS Zatita i spaavanje

3.3.2. MJERE ZATITE I SPAAVANJA U SLUAJU POTRESA

Kao dio mediteransko-transazijskog pojasa gotovo itavo podruje Republike Hrvatske odlikuje se izraenom seizmikom aktivnou. To
poglavito vrijedi za priobalno podruje i sjeverozapadni dio, a posebice za junu Dalmaciju.
Znaajka prostorne razdiobe seizmike aktivnosti je koncentracija potresa u pojedinim uim podrujima ili zonama. U priobalnom dijelu,
gledajui od sjeverozapada prema jugoistoku, uoava se markantna zona od granice sa Slovenijom do podruja juno od Senja.
U podruju Velebita do Bukovice seizmika aktivnost manje je prisutna. Dalje prema jugoistoku, uz manje prekide, poglavito izmeu
ibenika i Splita, nastavlja se zona izrazite seizmike aktivnosti, sve do juno od Dubrovnika.
U Jadranu je izraenija seizmika aktivnost sredinjeg i junog dijela, s nekoliko naglaenijih grupacija od kojih je najmarkantnija juno
od Lastova.
U zapadnom dijelu kontinentalne Hrvatske istie se zona koja se protee od granice sa Slovenijom zapadno od Karlovca, preko umbe-
rakog gorja i Medvednice sve do Kalnika i zapadnoga dijela Bilogore. S tom se zonom spaja na zagrebakome podruju aktivni pojas koji
se moe pratiti od Pokuplja.
STRANICA 44 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.

Sredinji i istoni dio sjeverne Hrvatske odlikuje se znatno
manjom seizmikom aktivnou u usporedbi s ostalim podrujima.
Izdvaja se nekoliko predjela izrazitije aktivnosti, povezanih sa sredi-
njim slavonskim planinama Psunjem, Papukom i Dilj-gorom.
Provoenje Plana
Plan zatite i spaavanja u sluaju potresa pokree ravnatelj
Dravne uprave za zatitu i spaavanje po saznanju da kapaciteti
operativnih snaga zatite i spaavanja jedinica podrune (regional-
ne) samouprave nisu dostatni za noenje s posljedicama potresa.
Kada potres prouzroi velik broj poginulih i ozlijeenih te pod
ruevinama zatrpanih ljudi, kada ljudi ostanu bez osnovnih potreba
za ivot (uniteni stambeni i gospodarski objekti, unitena komu-
nalna infrastruktura, onemoguena redovna opskrba, zdravstvena
zatita i slino), operativne snage zatite i spaavanja pruaju brzu
i uinkovitu pomo. Pomo usklauju ravnatelj Dravne uprave za
zatitu i spaavanje, Stoer zatite i spaavanja Republike Hrvatske,
Zapovjednitvo civilne zatite Republike Hrvatske kao i elnici, sto-
eri i zapovjednitva JLP(R)S.
Temeljne pretpostavke provoenja Plana su:
izrauje se za djelovanje u sluaju potresa VII i vie stupnje-
va po Medvedev-Sponheuer-Karnikovoj (MSK) ljestvici,
uinkovito i pravovremeno poduzimanje mjera osobne i uza-
jamne zatite (tim mjerama se spaava do 95% osoba zatrpanih u
ruevinama, dok se djelovanjem operativnih snaga sustava zatite i
spaavanja spaava od 5-10% zatrpanih),
stoeri zatite i spaavanja opina, gradova i upanija, u su-
radnji s podrunim uredima Dravne uprave za zatitu i spaava-
nje, u vremenskom periodu od est sati od prvog ruilakog udara
mobiliziraju i/ili aktiviraju najmanje 70% operativnih snaga zatite
i spaavanja na svom podruju,
prvenstveno se angairaju snage zatite i spaavanja s pogo-
enog podruja, a u sluaju nedostatnih kapaciteta, putem odgova-
rajue taktike razine ili uz sudjelovanje Dravne uprave za zatitu i
spaavanje, i drugi kapaciteti na strategijskoj razini s podruja koja
nisu pogoena potresom ili pomo s dravne razine,
stanovnitvo na seizmiki rizinom podruju na vrijeme i
objektivno informirano je o opasnostima od potresa, moguim po-
sljedicama, planovima i postupcima za umanjivanje i otklanjanje
posljedica te educirano i obueno za postupanje u sluaju potresa,
sigurnost stanovnitva nee ovisiti iskljuivo o otpornosti
graevina na potres u kojima stanuju, ve i od otpornosti ostalih
objekata, posebno onih javne namjene (vrtii, kole, fakulteti, do-
movi za starije, bolnice, trgovaki centri, kulturni i sportski objekti),
ivoti ili zdravlje ljudi posredno su ugroeni zbog oteenja
objekata, postrojenja, instalacija ili opreme namijenjene proizvod-
nji, preradi, uporabi, prijevozu, pretovaru, skladitenju ili odlaganju
opasnih tvari (otrovne, zapaljive, eksplozivne, oksidacijske, radioak-
tivne), oteenja ili ruenja visokih brana vodnih akumulacija, ru-
enja mostova i druge prometne infrastrukture, oteenja i prekida
elektrinih, plinskih vodovodnih kanalizacijskih i drugih instalacija
itd. Stoga na pogoenom podruju gotove operativne snage zatite
i spaavanja odmah utvruju stanje tih objekata, instalacija i infra-
strukture,
u sluaju da su sveukupni kapaciteti Republike Hrvatske u
ljudstvu i/ili opremi za zatitu i spaavanje nedostatni, ispostavljeni
su zahtjevi za slanjem pomoi drugim dravama i meunarodnim
organizacijama.
Mjere zatite i spaavanja u sluaju potresa
Kako bi mjere zatite i spaavanja koje provode sredinja tijela
dravne uprave i pravne osobe bile uinkovitije, planiraju provoe-
nje operativnih radnji iz djelokruga rada.
Sredinja tijela dravne uprave i pravne osobe svoju ulogu na
terenu osnauju kroz:
brzinu mobilizacije vlastitih, ve postojeih mrea i mogu-
nosti,
unaprjeenje uinkovitosti svojih koordinacijskih mehaniza-
ma u odgovoru na izvanredni dogaaj,
nadogradnju vlastitih sposobnosti,
planiranje djelatnosti sadrajima kojima se unaprjeuje spre-
mnost za reagiranje u izvanrednim dogaajima.

Tablica br. 9. Pregled obveza (mjera zatite i spaavanja) sudionika ukljuenih u provedbu mjera ZiS u sluaju potresa
Red Zadaa (mjera Operativni postupci, kapaciteti i operativni
Nositelj Napomena
br. zis) doprinos
1. Organizacija DUZS, Ministarstvo zatite okolia, prostornog Uporaba operativnih snaga zis, provoe- Sukladno vlastitim
raiavanja ureenja i graditeljstva, Ministarstvo mora, nje mjera zatite i spaavanja i mjera civilne planovima ZiS, za-
ruevina i prometa i infrastrukture, Ministarstvo gos- zatite, angairanje tijela za koordiniranje i konu i SOP-ovima.
spaavanje podarstva, rada i poduzetnitva, Ministarstvo zapovijedanje,
zatrpanih regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gos- uspostavljanje funkcija zdravstva, trijaa,
podarstva, HVZ, kinoloke udruge, druge ope- evakuacija i zbrinjavanje, smjetaj, hrana,
rativne snage zis te MORH sukladno zakonu. voda, sanitacija,
Ministarstvo zdravstva, i socijalne skrbi, Mini- spaavanje iz povrinskih slojeva, iz
starstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske ruevina i zatrpanih prostora, spaavanje s
solidarnosti, DUZS, HCK, HGSS, druge opera- visine,
tivne snage zis, JLP(R)S. pruanje strune potpore tijelima JLP(R)
samouprave,
angairanje instituta i drugih ovlatenih
osoba za procjenu uporabljivosti graevina,
koordiniranje tvrtki za dolazak teke
mehanizacije,
organizacija transporta operativnih snaga
i MTS,
odobravanje lokacija odlagalita ruevina,
procjenjivanje teta.
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 96 STRANICA 45

2. Organizacija Vlada RH, Ministarstvo gospodarstva, rada i Proizvodnja i distribucija elektrine Razrauje se
uspostavljanja poduzetnitva, Ministarstvo regionalnog ra- energije, planovima zatite i
funkcija obje- zvoja, umarstva i vodnog gospodarstva, Mini- opskrba vodom, spaavanja te SOP-
kata kritine starstvo mora, prometa i infrastrukture, Mini- osiguranje prehrane, ovima, uporaba spo-
infrastrukture starstvo zatite okolia, prostornog ureenja i osiguravanje uvjeta za funkcioniranje po- sobnosti MORH-a i
graditeljstva, Ministarstvo zdravstva i socijalne
strojenja iz Priloga 1. Uredbe o sprjeavanju redarstvenih snaga
skrbi, Ministarstvo unutarnjih poslova, Mini- velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari, sukladno l. 8 Za-
starstvo financija, Ministarstvo znanosti, obra-
funkcioniranje javnog zdravstva, kona o ZiS i l. 111
zovanja i sporta, Ministarstvo kulture, DUZS, funkcioniranje energetskog sektora (plin, Zakona o obrani.
DHMZ, DZRNS, HZT, HEP, financijske usta- nafta, ugljen, mazut),
nove RH, Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste,
funkcioniranje telekomunikacija,
Hrvatske telekomunikacije, H, Jadrolinija te
MUP i MORH. normalizacija prometa,
financijske usluge
znanost, zatita spomenika i drugih naci-
onalnih vrijednosti.
3. Organizacija DUZS dravne intervencijske postrojbe, JVP i Gaenje poara u naseljenim podrujima, Sukladno planovima
gaenja poara DVD, Ministarstvo zatite okolia, prostornog gaenje poara na postrojenjima, koji se donose po
ureenja i graditeljstva, JLP(R)S, graani te gaenje poara otvorenog prostora. posebnom zakonu i
MORH sukladno zakonu. SOP-ovima.
4. Organizacija MUP, Ministarstvo mora, prometa i infrastruk- Utvrivanje stanja funkcionalnosti Sukladno zakonu i
reguliranja ture, Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste, H te prometnih i komunikacijskih sustava i SOP-ovima, planovi-
prometa i ustanove prometa i veza RH, DUZS, JLP(R)S, objekata, ma ZiS;
osiguranja operativne snage zis te MORH. donoenje odluka o zabrani cestovnog, MORH se angaira
tijekom eljeznikog, zranog te rijenog i morskog sukladno odred-
intervencija prometa, bama lanka 111
operativnih uspostavljanje alternativnih prometnih Zakona o obrani.
snaga pravaca
osiguravanje telekomunikacijskih veza
korisnika s prednou uporabe,
organiziranje uvjeta za sigurno prometo-
vanje,
nadziranje i uvanje ugroenog podruja,
osiguravanje podruja intervencija.
5. Odreivanje Ministarstvo zatite okolia, prostornog uree- Odreivanje posebnih lokacija odlagalita, Sukladno zakonu,
lokacija za nja i graditeljstva, Ministarstvo gospodarstva, sukladno prostornom planu JLP(R)S, ovisno prostornim plano-
odlaganje rada i poduzetnitva, Ministarstvo zdravstva i o vrsti materijala, vima, odlukama,
materijala socijalne skrbi, Ministarstvo znanosti, obrazo- organiziranje zbrinjavanja opasnog planovima ZiS i
vanja i sporta, zavodi za javno zdravstvo, IMI, otpada, SOP-ovima JLP(R)S.
Zavod za toksikologiju, Zavod za radioloku i prevoenje opasnog otpada,
nuklearnu sigurnost, JLP(R)S, DUZS, komunal- odreivanje naina postupanja s opa-
na poduzea. snim otpadom, ukljuujui zbrinjavanje na
propisan nain.
6. Organizira- Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Mi- Osiguravanje kapaciteta za prihvat nastra- Sukladno vlastitim
nje pruanja nistarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, dalih, planovima zis, planu
medicinske DUZS, Hrvatski crveni kri, JLP(R)S, pravne prevoenje stradalih do zdravstvenih Kriznog stoera
pomoi i osobe u oblasti zdravstva i socijalne skrbi (Hr- ustanova, zdravstva, zakonu i
medicinsko vatski zavod za hitnu medicinu, Hrvatski zavod angairanje dodatnog medicinskog SOP-ovima.
zbrinjavanje za javno zdravstvo Hrvatski zavod za transfu- osoblja,
zijsku medicinu) te MUP i MORH sukladno organiziranje dobrovoljnog davanja krvi,
zakonu. normaliziranje opskrbe lijekovima i sani-
tetskim materijalom,
izgradnja i organizacija poljskih bolnica.
7. Organiziranje Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Hrvat- Pruanje psiholoke potpore operativnim Sukladno planovi-
psihosocijalne ski crveni kri, DUZS, JLP(R)S. snagama, ma ZiS nositelja,
pomoi pruanje psiholoke potpore pogoenom planu Kriznog
stanovnitvu, stoera ministarstva
provoenje svih oblika socijalne pomoi zdravstva, zakonu i
ugroenom stanovnitvu. SOP-ovima.
STRANICA 46 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.

8. Organizira- Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i rural- Prikupljanje i zbrinjavanje ivotinja, Sukladno planovima
nje pruanja nog razvoja, veterinarstvo, inspekcije, zavodi i lijeenje, klanje ili eutanazija ivotinja, ZiS nositelja, ope-
veterinarske instituti (Hrvatska poljoprivredna agencija, praenje stanja i provoenje aktivnosti rativnim mjerama
pomoi Hrvatska veterinarska komora, Hrvatski veteri- na spreavanju nastanka ili irenja zaraznih nadlenih tijela, za-
narski institut), DUZS, JLP(R)S, CZ, operativne bolesti, konu i SOP-ovima.
snage zis.
nadziranje klanja domaih ivotinja,
nadziranje nad prometom i distribucijom
namirnica ivotinjskog porijekla.
9. Organizira- MUP, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Provoenje identifikacije poginulih, Sukladno zakonu,
nje humane JLP(R)S, komunalna poduzea, DUZS, civilna sanitarni nadzor nad ukapanjem mrtvih, planovima ZiS no-
asanacije i zatita. osiguranje prostora za poginule, sitelja, operativnim
identifikacija mjerama nadlenih
poginulih odreivanje lokacija za stalna ili privre- tijela i SOP-ovima.
mena ukapalita.
10. Organiziranje Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog Organiziranje prikupljanja leeva, Sukladno zakonu,
provoenja razvoja, Ministarstvo zatite okolia, prostornog praenje stanja i provoenje aktivnosti planovima ZiS no-
animalne ureenja i graditeljstva, Ministarstvo zdravstva na spreavanju nastanka ili irenja zaraznih sitelja, operativnim
asanacije i socijalne skrbi, JLP(R)S, operativne snage- bolesti, mjerama nadlenih
pravne osobe, DUZS, civilna zatita. nekodljivo uklanjanje ranjenih, ozlijee- tijela i SOP-ovima.
nih ili bolesnih ivotinja,
odreivanje lokacija za ukop ivotinja,
utvrivanje zadaa komunalnim i dr.
organizacijama.
11. Organiziranje Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, zavo- Provoenje higijensko-epidemiolokog Sukladno zakonu,
higijensko- di za javno zdravstvo epidemioloke slube, nadzora u smjetajnim kapacitetima, planovima ZiS no-
epidemioloke DUZS, JLP(R)S, pravne osobe, graani. provoenje higijensko-epidemiolokog sitelja, operativnim
zatite nadzora objekata u kojima je poveana mjerama nadlenih
koncentracija ljudi, tijela i SOP-ovima.
poduzimanje mjera za spreavanje na-
stanka i irenja zaraznih bolesti.
12. Osiguravanje Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog Reguliranje proizvodnje prehrambenih Sukladno zakonu,
prehrane i razvoja, Ministarstvo gospodarstva, rada i po- proizvoda, planovima ZiS no-
vode za pie duzetnitva, Ministarstvo regionalnog razvoja, utvrivanje stanja zaliha hrane i drugih sitelja, operativnim
umarstva i vodnog gospodarstva Ministarstvo potrebnih artikala, mjerama nadlenih
financija, Dravno ravnateljstvo za robne zalihe, koritenje dravnih robnih zaliha, tijela i SOP-ovima.
JLP(R)S, pravne osobe, DUZS.
predlaganje interventnog uvoza kritinih
proizvoda iroke potronje,
osiguravanje cisterni za vodu za pie,
distribuiranje vode za pie,
preuzimanje i dopremanje hrane i pia
(putem nacionalnih trgovakih centara te
iz osobnih zaliha) namjenskim i osobnim
sredstvima.
13. Organizira- Vlada RH, DUZS, HCK, Ministarstvo gospo- Prihvat pomoi u skladitima HCK, Sukladno zakonu,
nje prihvata darstva, rada i poduzetnitva i odgovarajue prihvat pomoi u zonskim skladitima odlukama Vlade
pomoi gospodarstvene ustanove RH, Ravnateljstvo za DUZS, RH, planovima zis
robne zalihe, Ministarstvo financija i odgova- distribuiranje pomoi iz skladita HCK, nositelja, opera-
rajue financijske ustanove RH, Ministarstvo tivnim mjerama
mora, prometa i infrastrukture i odgovarajue distribuiranje pomoi iz zonskih skladita nadlenih tijela i
ustanove prometa i veza RH, Hrvatska agencija DUZS, SOP-ovima.
za hranu, JLP(R)S, MVPEI, pravne osobe (pro- distribuiranje pomoi iz objekata drav-
izvoai i distributeri). nih robnih zaliha
utemeljivanje nacionalnog centra za
prihvat pomoi,
odreivanje objekata za skladitenje
pomoi na lokalnim razinama.
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 96 STRANICA 47

14. Obavjeivanje Vlada RH, DUZS, Centar za prikupljanje poda- Obavijesti sredstvima javnog priopavanja Sukladno zakonu,
javnosti taka o rtvama, Seizmoloka sluba, MVPEI, (HRT; HINA), odlukama Vlade
JLP(R)S. razmjena informacija s drugim dravama RH, planovima zis
priopavanje podataka o rtvama. nositelja, opera-
Vlada RH izdaje slubene izjave i obavje- tivnim mjerama
tenja za stanovnitvo ili za to ovlauje nadlenih tijela i
ravnatelja DUZS, koji uz strunu potporu SOP-ovima.
Seizmoloke slube, drugih mjerodavnih
tijela kao i slubi DUZS, o posljedicama
potresa, mjerama koje se poduzimaju po
pitanju njihovog saniranja, aktivnostima
operativnih snaga zis, djelovanju operativ-
nih snaga JLP(R)S i dr., javnost obavjeuje
putem svih medija.
Za detaljnije obavjeivanje stanovnitva na
potresom pogoenom podruju zaduena
su tijela JLP(R)S, uz pomo i posredova-
nje C 112, informacije se stanovnitvu
prenose putem medija i na druge mjesno
uobiajene naine. Stanovnitvo se osobito
informira o:
stanju na pogoenom
podruju,
opasnostima za ljude,
materijalna dobra i okoli,
pruanju pomoi zatrpanim i
ozlijeenim osobama,
putovima evakuacije, mjestima zbrinjava-
nja i pruanja prve medicinske pomoi,
kakvu pomo i kada mogu oekivati,
kako provoditi osobnu i uzajamnu zatitu,
nainima sudjelovanja i o suradnji s
operativnim snagama zatite i spaavanja u
otklanjanju posljedica,
gdje i od koga mogu dobiti
dodatne informacije,
ostalim injenicama o stanju.
Na strategijskoj razini osniva se Centar za
prikupljanje podataka o rtvama, s kojim
se kontaktira putem posebnih telefonskih
brojeva, ili osobno, po pitanjima svih infor-
macijama o rtvama i stradalim.
Centar objedinjava podatke koji nisu ope
naravi, ve se odnose na pojedince, a
prikupljeni su od operativnih snaga zatite
i spaavanja, socijalnih slubi, Crvenog
kria, zdravstvenih slubi, humanitarnih
organizacija komunalnih slubi i drugih
sudionika Policije i Oruanih snaga RH u
otklanjanju posljedica potresa s katastrofal-
nim posljedicama.

Podmirivanje trokova angairanih pravnih osoba i redovnih slubi prema vrsti nositelju odreenih aktivnosti
Sve operativne snage i sudionici zatite i spaavanja, sukladno zakonu, imaju pravo na naknadu stvarnih trokova operativnog djelovanja.
Nadlena tijela JLP(R)S, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva, Dravna
uprava za zatitu i spaavanje i pravne osobe odgovarajuim aktima odreuju prvenstvo pri koritenju proraunskih sredstava za isplatu
naknada stvarnih trokova djelovanja sudionika u zatiti i spaavanju te posebnim mjerama osiguravaju preraspodjelu financijskih sredstava
za namjenske potrebe podmirivanja trokova ove vrste.
STRANICA 48 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.

Financijska sredstva za isplatu naknada kod angairanja ljudstva i materijalno-tehnikih sredstava pravnih osoba i redovnih slubi od
strane Vlade Republike Hrvatske, Dravne uprave za zatitu i spaavanje i drugih sredinjih tijela dravne uprave osiguravaju se u Dravnom
proraunu.
Osim navedenog, Vlada Republike Hrvatske u dravnom proraunu osigurava financijska sredstva za materijalnu obnovu spremnosti
snaga zatite i spaavanja u sklopu dravnih robnih zaliha, sukladno Zakonu o stratekim robnim zalihama (Narodne novine, br. 87/02.).
Dravne robne zalihe stvaraju se i za osiguranje osnovne opskrbe ugroenog stanovnitva u sluaju katastrofa i velikih nesrea od pri-
rodnih nepogoda. Zalihe sainjavaju osnovni prehrambeni i neprehrambeni proizvodi, naftni derivati i dr.
Na temelju ovog dijela Plana, svi nositelji planiranja na operativnim i taktikim razinama vlastitim planovima zatite i spaavanja, pla-
novima civilne zatite i standardnim operativnim postupcima detaljno razrauju mjere i postupke spaavanja iz ruevina u sluaju potresa.
Slika br. 4. Shema sustava reagiranja sudionika u sluaju potresa

Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i VLADA RH

graditeljstva, Ministarstvo mora, prometa i
infrastrukture, Ministarstvo gospodarstva, rada i OKC PU
poduzetnitva i Dravno ravnateljstvo za robne
zalihe, Ministarstvo regionalnog razvoja, DUZS, RAVNATELJ VOS
umarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo
zdravstva, i socijalne skrbi (Hrvatski zavod za
hitnu medicinu, Hrvatski zavod za javno STOER ZIS RH HMP
zdravstvo- epidemioloke slube, Hrvatski zavod
za transfuzijsku medicinu), Ministarstvo
PUZIS
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja,
veterinarstvo, inspekcije, zavodi i instituti
(Hrvatska poljoprivredna agencija, Hrvatska DC 112
C 112
veterinarska komora, Hrvatski veterinarski
institut, Ministarstvo unutarnjih poslova,
Ministarstvo financija, Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta, Ministarstvo kulture,
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske STOER ZIS
solidarnosti, MVPEI, kinoloke udruge, druge JLP(R)S
operativne snage zis te MORH sukladno
zakonu, HEP, financijske ustanove RH, Hrvatske ZAPOVJEDNITVO I
autoceste, Hrvatske ceste, Hrvatske POSTROJBE CZ RH
telekomunikacije, H, Jadrolinija, ustanove
prometa i veza RH, komunalna poduzea, INTERVENTNE ZAPOVJEDNITVO
Hrvatska agencija za hranu, pravne osobe SPECIJALISTIKE CZ JLP(R)S
(proizvoai i distributeri). POSTROJBE CZ RH

DIP

MOBILNI TIM ZA SPECIJALISTIKE

PSIHOLOKU POMO POSTROJBE CZ ZA
HRVATSKA - HVZ, SPAAVANJE IZ
SEIZMOLOKA Vatrogastvo, JVP i RUEVINA,
SLUBA, DVD, POSTROJBE CZ
DHMZ,
- HMP OPE NAMJENE,
DZRNS, POVJERENICI CZ
- HGSS
HZT,
- HCK
Centar za
- MUP, Policija
prikupljanje
- MORH - OS RH 4
podataka o
rtvama

Skraenice:
DUZS Dravna uprava za zatitu i spaavanje VOS Vatrogasno operativno sredite
PUZIS Podruni ured za zatitu i spaavanje DC 112 Dravni centar 112
DZRNS Dravni zavod za radioloku i nuklearnu sigurnost HMP Hitna medicinska pomo
HZT Hrvatski zavod za toksikologiju OKC PU Operativno komunikacijski centar policijske uprave
MVPEI Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija C 112 upanijski centar 112
HGSS Hrvatska gorska sluba spaavanja DHMZ dravni hidrometeoroloki zavod
HVZ Hrvatska vatrogasna zajednica HCK Hrvatski crveni kri
JVP Javna vatrogasna postrojba MORH OS RH Ministarstvo obrane, Oruane snage RH
CZ Civilna zatita JLP(R)S Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
DIP Dravne intervencijske postrojbe
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
3.3.3. MJERE ZATITE I SPAAVANJA OD OPASNOSTI OD
OSTALIH PRIRODNIH UZROKA
Ekstremni vremenski uvjeti, prvenstveno sue, tue, toplinski
valovi, olujna i orkanska nevremena i jaki vjetar, snjene oborine
i druge vremenske pojave kategoriziraju se izvanrednim dogaaji-
ma kada snagom, intenzitetom, posljedicama i silinom pojavnosti
znaajno nadilaze prosjene vrijednosti. Ove pojave su sve ue-
stalije i jaeg intenziteta, nastaju uglavnom kao rezultat globalnih
klimatskih promjena, a na podruju Republike Hrvatske, statistiki
gledano, uzrokom su velikih teta, veinom na materijalnim dobri-
ma i okoliu i to prema povratnom viegodinjem praenju njihove
uestalosti i visini teta.
Prethodno navedeni prirodni uzroci, iz razloga to uobiajeno
rijetko izazivaju ljudske rtve, ne predstavljaju prioritetni interes
sustava zatite i spaavanja, mada snano i relativno kratkorono,
izazivaju znaajne poremeaje uobiajenog naina ivota obitelji,
pojedinaca, odreenih kategorija stanovnitva (npr. poljoprivredni-
ka), lokalnih zajednica i gospodarstva na njihovom podruju. Stoga
se sustav zatite i spaavanja ovim pojavama bavi tijekom samog
dogaaja kada reagiraju operativne snage zatite i spaavanja, tako
i nakon izvanrednog dogaaja, kada se ublaavaju i otklanjaju po-
sljedice. Izvanredni dogaaji ove vrste u najveoj mjeri lokalnog
su obuhvata, odnosno zahvaaju uglavnom ua podruja. To je i
razlogom to su uglavnom od operativnog do taktikog znaaja za
sustav zatite i spaavanja te samo rijetko zahtijevaju ukljuivanje
strategijske razine sustava zatite i spaavanja, osobito tijekom tra-
janja izvanrednog dogaaja kada reagiraju operativne snage zatite
i spaavanja. Strategijska razina sustava zatite i spaavanja se, na
temelju principa solidarnosti, na operativnim i taktikim razinama
sustava uglavnom ukljuuje u obnovi nakon izvanrednog dogaaja,
i to pruanjem financijske pomoi kada tete nadilaze financijske
mogunosti lokalnih zajednica i stanovnitva.
Izvanredni dogaaji ove vrste su kompleksni po uzrocima na-
stajanja, ali i zahtjevni po visini teta koje izazivaju, mada se formal-
no pravno gledano, najee ne mogu svrstati u kategoriju dogaaja
koje Vlada Republike Hrvatske moe proglasiti katastrofom i veli-
kom nesreom. Vaeim Zakonom o zatiti od elementarnih nepo-
goda reguliran je nain participiranja lokalnih zajednica i drave
u financiranju teta od elementarnih nepogoda. Zakonske odredbe
zahtijevaju temeljitu rekonstrukciju, odnosno treba utvrditi novo
cjelovito rjeenje na razini drave. Potrebno je sustavno obuhvatiti
sve izvanredne dogaaje uzrokovane ekstremnim vremenskim uvje-
tima na nain da se tretiraju cjelovito, te da se na temelju takvog pri-
stupa osigura jednak pristup prema svakom izvanrednom dogaaju
ove vrste. Poseban naglasak pritom treba usmjeriti na utvrivanje
naina pravovremenog poduzimanja preventivnih mjera, izgradnju
potrebne infrastrukture i operativnih spasilakih kapaciteta, investi-
ranje u sustave ranog upozoravanja, njihovu izgradnju, nadogradnju
i razvoj, zatitno informiranje graana te posebno na angairani-
ju ulogu industrije osiguranja u postupcima naknade teta nakon
izvanrednog dogaaja.
Odreenim izvanrednim dogaajima uzrokovanih ekstremnim
vremenskim uvjetima moe se, po pitanju posljedica, upravljati pla-
niranjem i provoenjem odgovarajuih preventivnih mjera, organi-
zacijskih modula i pravovremenih priprema, ukljuujui informira-
nje pojedinaca i lokalnih zajednica. Znai, ovisno o specifinostima
svakog pojedinog dogaaja, relativno se uspjeno i s ulaganjima
prihvatljivim ekonomskoj moi i interesima lokalnih zajednica, unu-
tar posebno razraenih i implementiranih uvjeta mogu kontrolirati
posljedice dogaaja ove vrste.
BROJ 96 STRANICA 49
Ovim Planom utvruje se strategijski okvir za planiranje na
operativnim i taktikim razinama sustava zatite i spaavanja, koje
su primarni nositelji utemeljivanja sposobnosti i snaga za odgovor
na izvanredne dogaaje ove vrste. Sukladno zakonu, jedinice lokalne
i podrune (regionalne) samouprave svojim planovima zatite i spa-
avanja i planovima civilne zatite planiraju operativno postupanje
u izvanrednim dogaajima uzrokovanih ekstremnim vremenskim
uvjetima, provode pripreme, planiraju sredstva i ostvaruju sve po-
trebne pretpostavke za uinkovito reagiranje.
Operativno djelovanje u izvanrednim dogaajima uzrokovanih
ekstremnim vremenskim uvjetima ukljuuje:
pravovremeno dostavljanje informacija relevantnih instituci-
ja o upozorenjima o moguem nastanku ekstremnog vremenskog
dogaaja, vrsti dogaaja te podrujima koja e najvjerojatnije biti
zahvaena,
informiranje graana o mjerama i postupcima za zatitu
zdravlja, ivota i imovine (koristi se sustav javnog uzbunjivanja,
lokalne radio stanice, Internet, te drugi pogodni naini prenoenje
uputa o postupcima bitnim za preivljavanje tijekom trajanja do-
gaaja i mjerama koje treba provesti nakon njegovog okonanja),
savjete o provoenju mjera osobne i uzajamne zatite,
pripravnost urnih slubi, sukladno njihovim funkcionalnim
podrujima,
aktivnosti elnika jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave,
aktiviranje stoera zatite i spaavanja i zapovjednitava ci-
vilne zatite jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
djelovanje drugih operativnih snaga zatite i spaavanja, su-
kladno planovima zatite i spaavanja, zahtjevima elnika jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave, uz usklaivanje stoera
zatite i spaavanja.
Pored prethodnog pregleda operativnih aktivnosti, Dravna
uprava za zatitu i spaavanje u suradnji s drugim sredinjim ti-
jelima dravne uprave, upravnim organizacijama i znanstvenim
ustanovama:
razmatra procedure za pribavljanje upozorenja o mogunosti-
ma nastajanja izvanrednih dogaaja uzrokovanih ekstremnim vre-
menskim uvjetima, njihovom dostavljanju i koritenju i
donosi standardne operativne postupke i upute za postupanje
graana na strategijskoj razini sustava zatite i spaavanja.
Prethodne podatke i mjere su nositelji planiranja zatite i spa-
avanja na operativnim i taktikim razinama sustava duni primje-
njivati tijekom izrade vlastitih planova zatite i spaavanja, planova
civilne zatite i standardnih operativnih postupaka.
3.3.4. MJERE ZATITE I SPAAVANJA OD TEHNIKO
TEHNOLOKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREA S OPASNIM
TVARIMA U STACIONARNIM OBJEKTIMA I U PROMETU
Proizvodnja, skladitenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skuplja-
nje i druge radnje s opasnim tvarima predstavljaju stvarnu opasnost
koja moe izazvati izvanredan dogaaj te prerasti u katastrofu i ve-
liku nesreu, odnosno ekoloku katastrofu, to moe ugroziti ivot i
zdravlje ljudi i izazvati devastacije okolia.
Ukoliko, kao posljedica takovih dogaaja, doe do oneiava-
nja tla, zraka, biljnog i ivotinjskog svijeta, primjenjuju se mjere i
postupci utvreni ovim Planom.
Ukoliko doe do oneiavanja kopnenih voda i voda s kopna i
otoka, poduzimaju se mjere utvrene Dravnim planom zatite voda,
a ukoliko doe do oneienja mora, poduzimaju se mjere utvrene
STRANICA 50 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.

Planom intervencija kod iznenadnog oneiavanja mora u Republici
Hrvatskoj; oba ova Plana dio su Plana zatite i spaavanja Republike
Hrvatske. Ovi se planovi ne primjenjuju na vojne objekte i skladita.
Sustav prevencije, pripravnosti i odgovora na nesree s kemi-
kalijama ureuje se Nacionalnom strategijom kemijske sigurnosti.
Pregled sustava reagiranja u sluaju tehniko-tehnolokih kata-
strofa i velikih nesrea s opasnim tvarima u stacionarnim objektima
i u prometu s nositeljima, operativnim snagama i sudionicima za-
tite i spaavanja, podrujima nadlenosti i naelnim operativnim
kapacitetima naveden je u tablici br. 10.

Tablica br. 10. Pregled sudionika sustava reagiranja u sluaju tehniko-tehnoloke katastrofe i velike nesree s opasnim tvarima u stacionarnim
objektima i u prometu i mjera zatite i spaavanja
Red. Operativni kapaciteti ili ope-
Sudionik provedbe mjera Zadae podruje nadlenosti Napomena
br. rativni doprinos
1. Dravna uprava za zatitu i Koordiniranje djelovanja operativnih snaga ZiS, su- Stoer ZiS RH, Zapovjednitvo Prema poseb-
spaavanje djelovanje operativnih snaga DUZS - CZ RH, strune slube u sjedi- nim propisima.
zaprimanje dojave o nesrei i postupanje po dojavi, tu uprave, PUZIS, centri 112
logistika, integriranje aktivnosti gaenja poara, de- (Dravni i upanijski), Va-
tekcija i dekontaminacija, trogasno operativno sredite
voenje evidencije i informacija o rtvama, psiho- VOS, dravne intervencijske
socijalna pomo operativnim snagama zis, provedba postrojbe (DIP), interventne
mobilizacije snaga CZ. specijalistike postrojbe CZ
RH, postrojbe civilne zatite,
sluba za voenje evidencije o
rtvama nesree, PU ZiS.
2. Ministarstvo unutarnjih po- Osiguravanje mjesta nesree, osiguravanje javnog Policija i dio redarstvenih Na temelju
slova reda i mira tijekom evakuacije i na mjestima prihva- snaga koje MUP u postupku lanka 8. Zako-
ta i zbrinjavanja stanovnitva, osiguranje konvoja i izrade namjenskog SOP-a de- na o ZiS.
prometnica (putova evakuacije), identifikacija rtava. klarira za ovu namjenu.
3. Ministarstvo obrane, Pomo vatrogasnim snagama u gaenju poara, de- Postrojbe OS RH, namjenski Na temelju
GS OS RH tekcija i dekontaminacija, pomo u provedbi asana- organizirane snage (NOS), lanka 8. Zako-
cije, zrana potpora za prijevoz spasilakih/interven- bojna NBKO, Hrvatsko ratno na o ZiS i lan-
tnih timova i MTS. zrakoplovstvo (HRZ). ka 111. Zakona
o obrani.
4. Ministarstvo zatite okolia, Uviaj na mjestu nesree, procjena stanja, prijedlog Inspekcija zatite okolia i dru- Prema poseb-
prostornog ureenja i gradi- mjera i postupaka za zatitu i spaavanje i tehnike ge slube MZOPUG Uprave nim propisima.
teljstva intervencije. za zatitu okolia, Agencija za
posebni otpad, Agencija za
zatitu okolia, specijalizirane
jedinice ovlatenih pravnih
osoba.
5. Ministarstvo poljoprivrede, ri- Provedbe mjere zabrane koritenja prehrambenih Inspekcijske i druge slube
barstva i ruralnog razvoja proizvoda i poljoprivrednih kultura, davanje uputa Ministarstva, veterinarske
za postupanje s kontaminiranim kulturama i tlom, stanice, Veterinarski fakultet,
organizacija prikupljanja i zbrinjavanja ivotinja i Agronomski fakultet, instituti,
ivotinjskih leeva, uklanjanje i zbrinjavanje konta- zavodi i laboratorij.i
minirane hrane ivotinjskog porijekla.
6. Ministarstvo regionalnog ra- Nadzor nad vodama na ugroenom podruju, Vodopravna inspekcija i druge Prema poseb-
zvoja, umarstva i vodnog davanje uputa za postupanje s kontaminiranim vo- slube Ministarstva. nim propisima.
gospodarstva dama.
7. Ministarstvo zdravstva i soci- Prva medicinska pomo, medicinski transport po- Krizni stoer zdravstva, upa- Prema poseb-
jalne skrbi nijski centri za krizna stanja, nim propisima.
vrijeenih stacionarno medicinsko zbrinjavanje, or-
Hrvatski i upanijski zavodi
ganiziranje psihosocijalne pomoi rtvama nesree
za hitnu medicinu, stacionarni
i rodbini, uzorkovanje i analiza uzoraka, davanje
bolniki kapaciteti, Hrvatski i
preporuka Vladi u svezi koritenja vode za pie pre-
upanijski zavodi za javno
hrambenih proizvoda, postupanje s posmrtnim osta-
cima, sudjelovanje u zbrinjavanju stanovnitva.zdravstvo, centri za socijalnu
skrb.
8. Dravni hidrometeoroloki za- Dostavljanje meteorolokih podataka i vremenskih Suradnjom s
vod DHMZ prognoza za ugroeno podruje. DC 112.
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 96 STRANICA 51

9. Hrvatski zavod za toksikolo- Procjena moguih posljedica izvanrednog dogaa- Prema poseb-
giju ja, savjetovanje i predlaganje mjera i postupaka za nim propisima.
uklanjanje/ smanjivanje posljedica nesree u koju
su ukljueni otrovi, predlaganje zatitnih mjera ko-
ordinatoru djelovanja operativnih snaga na mjestu
nesree.
10. Jedinice lokalne i podrune Koordinacija snaga, sredstava i aktivnosti zis na lo- Operativne snage i zis na
(regionalne) samouprave kalnoj razini, sklanjanje i zaklanjanje, evakuacija i razinama JLP(R)S, ukljuu-
zbrinjavanje stanovnitva, izbor lokacija, kapaciteta i jui komunalna poduzea,
potrebnih snaga za zbrinjavanje, logistika, sudjelova- materijalno tehniki kapa-
nje u asanaciji terena. citeti, stoeri zis, upani,
gradonaelnici, opinski
naelnici, zapovjednitva CZ,
povjerenici CZ.
11. Zapovjednitva i postrojbe va- Koordinirano gaenje poara (s vatrogasnim snaga- Vatrogasna zapovjednitva na Prema poseb-
trogastva ma u pravnoj osobi) i druge vatrogasne aktivnosti na svim razinama, javne vatro- nim propisima.
mjestu nesree, izvlaenje stradalih i neozlijeenih gasne postrojbe, dobrovoljna
zaposlenika iz objekta, pomo u evakuaciji. vatrogasna drutva.
12. HCK Sudjelovanje u pruanju prve medicinske pomoi, Djelatnici i aktivisti HCK na Prema poseb-
evidentiranju rtava, psihosocijalnoj pomoi, evaku- svim razinama. nim propisima.
aciji i zbrinjavanju.
13. Operateri Planiranje intervencija za industrijske nesree, izrada Spasilaki interventni timovi, Prema pla-
izvjea o sigurnosti, utemeljivanje intervencijskih ti- procesno osoblje, sudjelova- novima ZiS,
mova, osposobljavanje procesnog osoblja, operativna nje u provoenju vanjskih SOP-ovima,
i savjetodavna pomo JLP(R)S, DUZS, stoerima i planova. posebnim
operativnim snagama zis. propisima.
14. Hrvatske autoceste d.o.o Redovito upravljanje, graenje i odravanje dravne Ophodnje, struni timo- Prema poseb-
(AC Rijeka Zagreb d.d., mree autocesta, definiranje sigurnosnih standarda i vi, operativni nadzorni i nim propisima.
AC Zagreb-Macelj d.o.o. i infrastrukture, odravanje sigurnosne infrastrukture. upravljaki centri, interventni
timovi, slube za interven-
BINA Istra d.d.) cije, suradnici (HAK, HMP;
Vatrogastvo i dr. kooperanti
na odravanju sigurnosne
infrastrukture ili operativne
radnje).
15. Hrvatske ceste d.o.o. Redovito upravljanje, graenje i odravanje dravnih Ophodnje, struni interventni Prema poseb-
cesta, definiranje sigurnosnih standarda i infrastruk- timovi, slube za interven- nim propisima.
ture, odravanje sigurnosne infrastrukture. cije, suradnici (HAK, HMP;
Vatrogastvo i dr. kooperanti
na odravanju sigurnosne
infrastrukture ili operativne
radnje).
16. Zagrebake ceste; Redovito upravljanje, graenje i odravanje cesta u Ophodnje, suradnici (HAK, Gradovi i opi-
upanijske uprave za ceste Zagrebu; HMP; Vatrogastvo i dr. ne nadleni su
Redovito upravljanje, graenje i odravanje upanij- kooperanti na odravanju za nerazvrstane
skih i lokalnih cesta. sigurnosne infrastrukture ili ceste.
operativne radnje).
17. H Infrastruktura d.o.o. Redovito upravljanje, graenje i odravanje eljezni- Ophodnje, struni interventni Prema poseb-
ke prometne infrastrukture, definiranje sigurnosnih timovi, slube za interven- nim propisima.
standarda i infrastrukture, odravanje sigurnosne cije, suradnici (kooperanti
infrastrukture. na odravanju sigurnosne
infrastrukture).
STRANICA 52 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.

Slika br. 5. Shema sustava reagiranja u sluaju nesrea s opasnim tvarima u stacionarnim objektima i u prometu

Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i

graditeljstva (Inspekcija zatite okolia i druge slube
VLADA RH
MZOPUG Uprave za zatitu okolia, Agencija za
posebni otpad, Agencija za zatitu okolia)
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog
razvoja (Inspekcijske i druge slube Ministarstva, DUZS, RAVNATELJ
veterinarske stanice, Veterinarski fakultet, OKC PU
Agronomski fakultet, instituti, zavodi i laboratoriji)
Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog
gospodarstva (Vodopravna inspekcija)
STOER ZIS RH
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (Krizni stoer
PUZS
zdravstva, upanijski centri za krizna stajna, Hrvatski
i upanijski zavodi za hitnu medicinu, stacionarni
bolniki kapaciteti, Hrvatski i upanijski zavodi za DC 112
C 112
javno zdravstvo, centri za socijalnu skrb)
Operateri
Hrvatske autoceste d.o.o (AC Rijeka Zagreb d.d.,
AC Zagreb-Macelj d.o.o. i BINA Istra d.d.)
upanijski zavodi za javno STOER ZIS
zdravstvo, operativne snage i zis na JLP(R)S
razinama, ukljuujui komunalna
DHMZ - operativne snage sustava poduzea, materijalno tehniki
DZRNS vatrogastva, kapaciteti, stoeri ZiS, upani,
HZT - HMP, gradonaelnici, opinski naelnici,
- HGSS spasilaki interventni timovi, ZAPOVJEDNITVO
- HCK, procesno osoblje, ophodnje, struni CZ JLP(R)S
- MUP Policija, timovi, operativni nadzorni i
upravljaki centri, interventni timovi,
slube za intervencije, suradnici
ZAPOVJEDNITVO CZ RH I POSTROJBE CZ RH POSTROJBE CZ
SPECIJAL.
DIP NAMJENE,
POSTROJBE CZ
MOBILINI TIM ZA PSIHOLOKU POMO OPE NAMJENE,
POVJERENICI CZ,
SLUBA ZA VOENJE EVIDENCIJE O RTVAMA OSOBNA I
NESREE UZAJAMNA
ZATITA

Skraenice:
DUZS Dravna uprava za zatitu i spaavanje VOS Vatrogasno operativno sredite
PUZIS Podruni ured za zatitu i spaavanje DC 112 Dravni centar 112
DZRNS Dravni zavod za radioloku i nuklearnu sigurnost HMP Hitna medicinska pomo
HZT Hrvatski zavod za toksikologiju OKC PU Operativno komunikacijski centar policijske uprave
MVPEI Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija C 112 upanijski centar 112
HGSS Hrvatska gorska sluba spaavanja DHMZ dravni hidrometeoroloki zavod
DIP Dravne intervencijske postrojbe HCK Hrvatski crveni kri
JVP Javna vatrogasna postrojba MORH OS RH Ministarstvo obrane, Oruane snage RH
CZ Civilna zatita JLP(R)S Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave

TEHNIKO-TEHNOLOKE KATASTROFE I VELIKE NESREE S OPASNIM TVARIMA U STACIONARNIM OBJEKTIMA

Republika Hrvatska je u nacionalno zakonodavstvo, Zakonom o zatiti okolia (Narodne novine, br. 110/07.), Zakonom o zatiti i spa-
avanju, Uredbom o sprjeavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari i drugim propisima implementirala Seveso II Direktivu 96/82/EZ
i 2003/105/E EC o kontroli opasnosti od velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari. Stoga se u ovom Planu vri distinkcija izmeu pravnih
osoba/operatera iz Priloga 1. Uredbe o spreavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari i ostalih pravnih osoba koje manipuliraju
opasnim tvarima u koliinama manjim od onih utvrenih Uredbom.
Operateri koji posjeduju ili upravljaju postrojenjem ili pogonom u kojem su prisutne male koliine opasnih tvari iz Priloga 1. Uredbe o
spreavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari, u dijelu 1. i 2., u stupcu 2., i pravne osobe s opasnim tvarima u manjim koliinama
od onih utvrenih Uredbom, temeljem obveza iz propisa u podruju zatite i spaavanja, obvezne su izraivati operativne planove zatite i
spaavanja.
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 96 STRANICA 53

Operateri, koji posjeduju ili upravljaju postrojenjem ili pogo-
nom u kojem su prisutne vee koliine opasnih tvari iz Priloga 1.
Uredbe, u dijelu 1. i 2., u stupcu 3., umjesto operativnih planova
zatite i spaavanja izrauju unutarnje planove, prema metodologiji
koju propisuje sredinje tijelo dravne uprave nadleno za zatitu
okolia.
upanije i Grad Zagreb izrauju vanjske planove za sprjeava-
nje velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari za svako postrojenje
za koje se izrauje unutarnji plan, odnosno prema odluci koju do-
nosi ravnatelj Dravne uprave za zatitu i spaavanje.
Bazu podataka o pravnim osobama koje koriste, proizvode,
skladite, prerauju, skupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim
tvarima u koliinama predvienim Prilogom 1. Uredbe o sprjea-
vanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari, vodi Agencija za
zatitu okolia u Katastru rizinih i potencijalno rizinih postroje-
nja. U tijeku je izrada Registra postrojenja u kojima je utvrena
prisutnost opasnih tvari koji e biti sredinji izvor informacija u
Republici Hrvatskoj o postrojenjima u kojima je utvrena prisutnost
opasnih tvari u smislu odredbi Uredbe o sprjeavanju velikih nesre-
a koje ukljuuju opasne tvari.
Nadlena sluba i Inspekcija Ministarstva zatite okolia, pro-
stornog ureenja i graditeljstva i Hrvatski zavod za toksikologiju
vre procjenu stanja i moguih posljedica izvanrednog dogaaja te,
u suradnji s drugim strunim tijelima i pravnim osobama, predlau
mjere i postupke za smanjivanje/uklanjanje posljedica nesree u koju
su ukljuene opasne tvari (otrovi). Izuzetno je vano mjere predloiti
koordinatoru djelovanja operativnih snaga na mjestu nesree.
Mjere zatite i spaavanja u nesreama s opasnim tvarima
Kako bi mjere zatite i spaavanja koje provode sredinja tijela
dravne uprave i pravne osobe bile uinkovitije, planiraju provo-
enje operativnih radnji iz djelokruga rada. Planiranje obuhvaa
vlastite planove zatite i spaavanja i operativne planove, ali i druge
dokumente za implementaciju zadaa i drugih obveza iz usklaenih
Standardnih operativnih postupaka (SOP-ova) za provoenje mjere
zatite i spaavanja u sluaju industrijskih nesrea s opasnim tvari-
ma u stacionarnim objektima.
Operativne snage i sudionici zatite i spaavanja svoju opera-
tivnu ulogu osnauju:
brzinom reakcije vlastitih, ve postojeih mrea i specifinih
ili ukupnih mogunosti,
unaprjeenjem uinkovitosti unutarnjih koordinacijskih me-
hanizama za odgovor na izvanredni dogaaj ove vrste,
nadogradnjom vlastitih sposobnosti prema posebnim zahtje-
vima, ugovorima ili sporazumima,
planiranjem novih sadraja unutar djelatnosti kojima se una-
prjeuje spremnost za reagiranje u izvanrednim dogaajima.

Tablica br. 11. Pregled mjera zatite i spaavanja i sudionika ukljuenih u provedbu mjera ZiS u sluaju industrijskih nesrea s opasnim
tvarima u stacionarnim objektima
Red Zadaa (mjera zis) Nositelj Operativni postupci, kapaciteti i operativni Napomena
br. doprinos
1. Gaenje poara U provedbi ove mjere sudjeluju: Organizacija gaenja poara ukljuuje ga- Sukladno odred-
JLP(R)S, enje i spaavanje od poara i eksplozija, bama Zakona o
DUZS, sprjeavanje nastanka poara, sprjeavanje vatrogastvu, dru-
nastanka eksplozija plina i drugih eksploziv- gih propisa i po-
dravne intervencijske postrojbe, nih tvari u prometnim nesreama s opasnim sebnih planova ili
javne vatrogasne postrojbe, tvarima. Vatrogasno operativno sredite ugovora o konce-
specijalistiki interventni timovi javnih (VOS) Dravne uprave za zatitu i spaava- siji.
vatrogasnih postrojbi, nje provodi zadae integriranja kapaciteta za Svaka vatrogasna
dobrovoljna vatrogasna drutva, vrijeme vatrogasnih intervencija bilo gdje u postrojba obve-
vatrogasne postrojbe u gospodarstvu, RH, ukoliko se radi o izvanrednom dogaaju zna je sudjelovati
takvih razmjera. U sluajevima izvanrednih
specijalistiki interventni timovi unutar dogaaja operativnog ili taktikog znaa- u vatrogasnoj in-
vatrogasnih postrojbi u gospodarstvu, tervenciji i izvan
ja intervencijama zapovijedaju upanijsko podruja svoga
dobrovoljna vatrogasna drutva u gos- vatrogasno zapovjednitvo, zapovjednitva djelovanja na za-
podarstvu, vatrogasnog podruja, do opinskog/grad- povijed nadle-
namjenski organizirane snage Oruanih skog vatrogasnog zapovjednitva, uz subor- noga vatrogasnog
snaga RH (NOS OS RH) angairaju se dinaciju stoera zatite i spaavanja na svim zapovjednika.
sukladno posebnom zakonu. razinama.
2. Sklanjanje ugroenog Provodi se na temelju naloga stoera za- Uvijek kada lokalni uvjeti dozvoljavaju, Mjera se provodi
stanovnitva tite i spaavanja JLP(R)S ili ravnatelja ugroeno stanovnitvo sklanja se u sklonita kao samozatitna
DUZS, uz potporu zapovjednitava civilne osnovne zatite. Ukoliko sklonita osnovne i pokree se su-
zatite te sukladno uputama i uz pomo: zatite ne postoje na ugroenom podruju, stavom javnog uz-
povjerenika civilne zatite, stanovnitvo se sklanja u druge adekvatne bunjivanja uz od-
postrojbi CZ, prostore, npr. podrume, prostorije bez prozo- govarajue upute,
ra te prostorije udaljene od otvora (prozora, ili organizirano,
aktivista Hrvatskog crvenog kria, ventilacijskih otvora i vrata). Na prozorima, na temelju plano-
drugih mjerodavnih sudionika po nalo- ventilacijskim otvorima i vratima provodi se va civilne zatite
gu elnika lokalnih zajednica na operativ- hermetizacija brtvljenjem otvora irokim lje- JLP(R)S.
noj i taktikoj razini sustava ZiS. pljivim trakama ili drugim sredstvima koja
brtve.
STRANICA 54 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.

3. Evakuacija ugroenog Stoeri zatite i spaavanja JLP(R)S, Evakuacija, odnosno premjetanje stanov- MUP, odnosno
stanovnitva zapovjednitva CZ JLP(R)S, nitva s ugroenog na neugroeno podruje, nadlene policij-
elnici JLP(R)S, provodi se kako bi se sprijeila ili umanji- ske uprave/posta-
DUZS, ravnatelj, la izloenost manifestacijama opasne tvari. je, ukljuuju se
Stoer zis RH, Mjera se provodi kao: sukladno poseb-
povjerenici civilne zatite, samozatitna samoevakuacija, na temelju nim propisima na
preporuke, obavijesti i mjerodavnih osoba i zadaama:
postrojbe CZ ope namjene,
tijela, uz ekspertnu potporu operatera i osiguranja jav-
Crveni kri,
organizirana, uz koordinaciju i pomo no- nog reda i mira,
MUP,
sitelja. osiguranja puto-
drugi sudionici prema planu evakuacije. va evakuacije,
Privremeno preseljenje, podrazumijeva pre-
mjetanje stanovnitva iz ugroenog na ne- osiguranja kon-
ugroena podruja: voja,
u organizirane privremene prihvatne cen- reguliranja pro-
tre ili u raspoloive smjetajne kapacitete, meta;
u vlastitoj organizaciji stanovnitva (kod Mjera se provodi
rodbine, prijatelja i sl.), sukladno planu
Evakuacija, odnosno privremeno preselje- evakuacije iz pla-
nje, podrazumijeva i premjetaj pokretne na civilne zatite
imovine i domaih ivotinja iz ugroenog JLP(R)S.
podruja.
4. Zbrinjavanje ugroe- jedinice lokalne i podrune (regionalne) Zbrinjava se evakuirano stanovnitvo i sta- MUP, odnosno
nog stanovnitva samouprave (JLP(R)S), stoeri ZiS, novnitvo koje je ostalo bez smjetaja i imo- nadlene policij-
zapovjednitva CZ, vine. Organizacija zbrinjavanja podrazumi- ske uprave/posta-
postrojbe CZ ope namjene, jeva: je, ukljuuju se
Crveni kri, pregled i izbor lokacija za prihvat i smjetaj sukladno poseb-
zdravstvene ekipe, ugroenog stanovnitva (atorskih i drugih nim propisima, a
centri za socijalnu skrb, privremenih naselja) s kapacitetima i sadr- za osiguranje jav-
ajima, nog reda i mira te
Ministarstvo zdravstva i socijalne skr-
pregled i izbor lokacija i kapaciteta u vr- ope sigurnosti.
bi i ustanove zdravstva RH, Krizni stoer
zdravstva, stim objektima, . Za provedbu ove
pregled smjetaja u objektima fizikih osoba, mjere odgovoran
Ministarstvo gospodarstva, rada i podu-
pregled kapaciteta za pripremu hrane i je elnik JLP(R)S.
zetnitva, Ravnateljstvo za robne zalihe,
prehranu, Mjera i zbrinjava-
drugi sudionici sukladno planovima zis
pregled materijalno tehnikih sredstava nja stanovnitva
i SOP-ovima za operativno provoenje ove
potrebnih za provedbu mjere, detaljno se razra-
mjere na lokalnim razinama.
organizaciju i kapacitete za medicinsku skrb, uje planovima
organizaciju psiholoke te drugih oblika zatite i spaava-
pomoi. nja JLP(R)S, u di-
jelu razrade mjera
Zbrinjavanje evakuiranog stanovnitva pro-
civilne zatite.
vodi se na neugroenom podruju, na lokaci-
jama i na nain sukladno planu zbrinjavanja
JLP(R)S.
5. Pruanje prve medi- Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Organizacija i pruanje prve medicinske po- Aktivnosti po pi-
cinske pomoi lokalni zdravstveni kapaciteti, moi, zdravstveno zbrinjavanje u stacionar- tanjima sudjelova-
JLP(R)S, stoeri ZiS, nim zdravstvenim ustanovama i dugi oblici nja zdravstvenih
DUZS, zdravstvene skrbi ugroenog stanovnitva. kapaciteta s dru-
HCK. gim operativnim
snagama zatite
i spaavanja ko-
ordiniraju stoeri
zatite i spaava-
nja na operativ-
nim, taktikim i
strategijskoj razi-
ni, dok je Krizni
stoer Ministar-
stva zdravstva
nadlean za rad
kapaciteta zdrav-
stva.
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 96 STRANICA 55

6. Asanacija JLP(R)S, stoeri ZiS, Asanacija terena podrazumijeva sljedee Identifikaciju

komunalna i druga poduzea i specijali- postupke: smrtno stradalih
zirane pravne osobe ili koncesionari, detekciju utvruje se vrsta, stupanj i op- provodi MUP;
DUZS, seg kontaminacije zraka, vode, tla (ukljuu- postupanje sa
MUP, jui nasade/(kulture) i drugih povrina te se posmrtnim osta-
provodi laboratorijska analiza prikupljenog cima u nadle-
vatrogastvo, materijala (uzoraka), nosti je Ministar-
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i dekontaminaciju ienje/neutralizacija stva zdravstva i
ruralnog razvoja, provodi se radi uklanjanja opasnih tvari s socijalne skrbi;
lokalni veterinarski kapaciteti, kontaminiranih povrina, ukljuujui vodo- animalna asa-
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, crpilita i vodne osnove (podzemne vode i nacija u nadle-
sanitarna i vodopravna inspekcija, tokovi), u potpunosti ili do dozvoljenih (za nosti je Ministar-
IMI, ljude neopasnih) koliina kontaminacije, stvo poljoprivre-
uklanjanje olupina zaostalih nakon eksplo- de, ribarstva i
zavodi za javno zdravstvo, ruralnog razvoja
zija i poara,
drugi resursi sukladno planovima zis (u provedbi ove
JLP(R)S i usklaenim SOP-ovima. uklanjanje drugog zaostalog (kontaminira-
nog) materijala/otpada, zadae sudjeluju
fizike i pravne
zbrinjavanje uklonjenog materijala. De- osobe vlasnici
tekciju i dekontaminaciju provode interven- ivotinja, ovlate-
tne specijalistike RKBN postrojbe civilne ne veterinarske
zatite, Dravne intervencijske postrojbe, organizacije, vete-
vatrogasne postrojbe, NBKO bojna OSRH rinarske stanice i
sukladno posebnom Zakonu, specijalizirani veterinarske am-
timovi ovlatenih pravnih osoba, sanitarna i bulante privatne
vodopravna inspekcija, struni timovi ope- prakse, veteri-
ratera te, po potrebi, pravne i fizike osobe narski inspektori,
koje obavljaju komunalnu djelatnost. Anali- veterinarske
zu prikupljenog materijala provode labora- inspekcijske slu-
toriji nadlenog zavoda za javno zdravstvo, be i komunalna
odnosno Hrvatski zavod za javno zdravstvo, poduzea).
Instituta za medicinska istraivanja i medici-
nu rada i laboratoriji drugih specijaliziranih
ustanova.
Zabrana koritenja odreenih prehrambenih
proizvoda i vode za pie poduzima se odmah
nakon to se procijeni ili utvrdi razina kon-
taminacije odreenog podruja. Odluku o
provedbi mjere donosi Vlada Republike Hr-
vatske na prijedlog Ministarstva zdravstva i
socijalne skrbi, a za provedbu su odgovorni,
Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva
i vodnog gospodarstva te Ministarstvo zdrav-
stva i socijalne skrbi (slijedom Pravilnika o
ustrojstvu i nainu rada Kriznoga stoera
Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi).
Sve informacije relevantne za provedbu ove
mjere objavljuju se putem sredstava javnog
informiranja.
Organizacija navedenih mjera i postupaka te utvrivanje lokacija za zbrinjavanje uklonjenog materijala u nadlenosti je jedinica lokalne
i podrune (regionalne) samouprave te se razrauje njihovim planovima zatite i spaavanja, u dijelu plana civilne zatite.
Obveze operativnih snaga i sudionika zatite i spaavanja u sluaju tehniko-tehnoloke katastrofe i velike nesree s opasnim
tvarima u stacionarnim objektima
1. Za potrebe izrade Kataloga sposobnosti operativnih snaga i sudionika zatite i spaavanja i na zahtjev Dravne uprave za zatitu i
spaavanje deklarirati kapacitete (snage i sredstva) za provoenje aktivnosti zatite i spaavanja iz ovog Plana,
2. Izraditi i/ili sudjelovati u izradi i usuglaavanju standardnih operativnih postupaka koje na temelju ovog Plana i Zakona o zatiti i
spaavanju pokree i koordinira Dravna uprava za zatitu i spaavanje,
3. Planirati provoenje vlastitih obveza u provoenju mjera zatite i spaavanja, popuniti spasilake timove, opremiti ih i sudjelovati u
zajednikim vjebama,
STRANICA 56 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
4. Operativno sudjelovati u provoenju zatite i spaavanja u
periodu od aktiviranja/mobiliziranja do opoziva, po nalogu ili na
traenje ravnatelja Dravne uprave za zatitu i spaavanje i/ili el-
nika JLP(R)S,
5. Izraditi vlastite planove zatite i spaavanja i operativne pla-
nove.
TEHNIKO-TEHNOLOKE KATASTROFE I VELIKE
NESREE S OPASNIM TVARIMA U PROMETU
Prijevoz opasnih tvari u pojedinim granama prometa cestov-
ni promet, eljezniki promet, zrani promet te promet unutarnjim
vodama i nadlenost dravnih tijela u vezi s prijevozom utvren je
Zakonom o prijevozu opasnih tvari (Narodne novine, br. 79/07.).
Ovaj dio Plana je u veoj mjeri fokusiran na nesree u cestovnom i
eljeznikom prometu.
Prijevoz opasnih kemikalija morem je ureen Pravilnikom o
rukovanju opasnim tvarima i nainu obavljanja prijevoza u pomor-
skom prometu, ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i
ostalog tereta u lukama, te nainu sprjeavanja irenja isteklih ulja
u lukama (Narodne novine, br. 51/05.).
Na rukovanje opasnim tvarima u upakiranom, razlivenom i
rasutom stanju, te ukapljenim plinovima na brodu u luci te na pri-
jevoz opasnih tvari u pomorskom prometu osim mjera sigurnosti
propisanih navedenim Pravilnikom, odgovarajue se primjenjuju
i tehnika pravila priznate organizacije te odredbe meunarodnih
konvencija i kodeksa.
Prilikom rukovanja opasnim tvarima u luci ili na odreenom
podruju luke moraju se primjenjivati i posebni propisi koji se od-
nose na proizvodnju, promet, koritenje i skladitenje, odnosno pri-
mjenu ili uklanjanje te unitenje tih tvari, kao i posebne sigurnosne,
zatitne i druge mjere utvrene posebnim aktom luke uprave: Lu-
ka uprava duna je uspostaviti slubu nadzora rukovanja opasnim
tvarima i provoenja sigurnosnih, odnosno zatitnih i drugih mjera
te odrediti nain obavjetavanja nadlenih tijela i odreenih slubi
u sluaju opasnosti.
U cilju uinkovitog stratekog upravljanja prijevozom opasnih
tvari, a zbog meuresorne koordinacije prijevoza opasnih tvari, Vla-
da Republike Hrvatske osniva Nacionalno povjerenstvo za prijevoz
opasnih tvari koje ima od 10 do 15 lanova. Po dva lana povje-
renstva imenuju se na prijedlog ministarstva nadlenog za promet,
ministarstva nadlenog za unutarnje poslove, ministarstva nadlenog
za zdravstvo, ministarstva nadlenog za zatitu okolia, ministarstva
nadlenog za gospodarstvo, Dravnog zavoda za radioloku i nukle-
arnu sigurnost i Agencije za civilno zrakoplovstvo. U povjerenstvo se
mogu imenovati i drugi strunjaci iz podruja prijevoza opasnih tvari.
Osnovne pretpostavke za provoenje ovog dijela Plana
Osnovni uvjeti za provoenje ovog dijela Plana su:
odgovornost nadlenih institucija za ispravnost cestovne i e-
ljeznike infrastrukture, pravnih i fizikih osoba za ispravnost mo-
tornih i prikljunih vozila, vagona i lokomotiva za prijevoz opasnih
tvari, struna osposobljenost vozaa za prijevoz opasnih tvari, kao
i svih osoba koje sudjeluju u prijevozu opasnih tvari, odnosno pri
pakiranju, utovaru, istovaru, punjenju i pranjenju koje je vezano
uz prijevoz;
izraeni i doneseni planovi zatite i spaavanja JLP(R)S glede
cestovne i eljeznike nesree s opasnim tvarima, koji slue kao za-
mjena za planove intervencija u zatiti okolia (planovi niih razina
usuglaavaju se s ovim Planom);
pruanje adekvatne pomoi nadlenih tijela kao i strunih
pravnih i fizikih osoba u sluaju cestovne nesree s opasnim tva-
rima;
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.
planovima na niim razinama razrauje se poduzimanje ade-
kvatnih preventivnih mjera;
planovi koji se izrauju za sluaj cestovne i eljeznike nesre-
e s opasnim tvarima ne sadre postupke za klasu 7 (radioaktivne
tvari sukladno odredbama ADR-a i RID-u);
u sluaju nesree s izvorima ionizirajueg zraenja aktiviraju
se mjere i postupci sukladno vaeem Dravnom planu i progra-
mu mjera zatite od ionizirajueg zraenja te intervencija u sluaju
izvanrednog dogaaja (l. 100. Prijelaznih i zavrnih odredbi Zakona
o radiolokoj i nuklearnoj sigurnosti),
u sluaju nesree s kemikalijama postupa se prema Planu
intervencija u zatiti okolia (do ukljuivanja postupanja u planove
zatite i spaavanja na operativnim i taktikim razinama sustava za-
tite i spaavanja) te Nacionalnoj strategiji kemijske sigurnosti
Zatita i spaavanje u nesreama s opasnim tvarima u
prometu
Poduzimanje zatite i spaavanja prilikom cestovnih i eljez-
nikih nesrea s opasnim tvarima ovisi o specifinostima svake od
nesrea.
Tako se, npr. kao i svaka druga nesrea koja ukljuuje opasne
tvari, cestovna i eljeznika nesrea dogaa naglo i bez upozore-
nja, moe rezultirati velikom materijalnom tetom, ozljeivanjem
i gubitkom ljudskih ivota te velikom tetom u okoliu i medijski
je eksponirana.
Sve akcije zatite i spaavanja planiraju se tako da uzmu u obzir
sljedee:
a) Mjesto nastanka nesree
naseljeno podruje,
robni terminal,
otvoreni prostor,
nedostupan teren,
blizina pitke vode (vodotoci, jezera);
b) Uzrok nesree;
c) Vrstu tereta;
fizikalno-kemijska svojstva tereta,
koliina tereta,
vrsta prijevoznog sredstva,
mogui uinak na okoli i ljudsko zdravlje.
U sluaju cestovne i eljeznike nesree s opasnim tvarima s
velikim brojem rtava ili nesrei na zahtjevnom terenu, aktiviraju
se sve potrebne mjere zatite i spaavanja i njihovi nositelji. Stoeri
zatite i spaavanja na operativnim i taktikim razinama sustava za-
tite i spaavanja, odnosno koordinatori operativnih snaga zatite i
spaavanja na mjestu dogaaja i zapovjednici snaga, odgovorni su za
poduzimanje mjera saniranja posljedica izvanrednog dogaaja. Jav-
nost i nadlene organizacije u cijelosti se i na vrijeme obavjetavaju
o nastaloj situaciji. Dravna uprava za zatitu i spaavanje i Stoer
zatite i spaavanja Republike Hrvatske tijekom trajanja aktivnosti
na saniranju posljedica izvanrednog dogaaja prate situacijsko iz-
vjee i poduzimaju potrebne mjere, sukladno razvoju dogaaja i
zahtjevima sa samog mjesta dogaaja.
Upotreba Plana
Ravnatelj Dravne uprave za zatitu i spaavanje uz potporu
Stoera zatite i spaavanja Republike Hrvatske odluuje o aktivira-
nju Plana zatite i spaavanja prilikom prometnih nesrea s opasnim
tvarima. Sluajevi u kojima se ovaj Plan aktivira su:
cestovna i eljeznika nesrea koja obuhvaa dvije i vie u-
panija,
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 96 STRANICA 57

cestovna i eljeznika nesrea koja obimom posljedica uvelike prelazi mogunosti lokalnih/regionalnih snaga,
cestovna i eljeznika nesrea s moguim prekograninim uincima,
na javnim cestama i eljeznikoj mrei prema sljedeoj tabeli:
Tablica br. 12. Temeljni podatci o cestovnoj i eljeznikoj infrastrukturi i prometu opasnih tvari
Prijevoz opasnih tvari iz
Javne ceste, hrvatskih luka, rafinerija, Napomena, ogra-
Nesrea Tranzitni pravci slobodnih zona i obrnuto, Parkiralita
eljeznika mrea nienja
koliina opasnih tvari
Cestovna Duljina javnih ce- Motorna vozila kojima se pre- Za prijevoz opasnih tvari kla- Parkiralita za vozila Prijevoz opasnih
sta u RH iznosi voze opasne tvari klase 1, 2, 3, se 1, 2, 3, i 8 smiju se koristiti koja prijevoze opa- tvari cestama kroz
27.921,4 km, od 6.1, 7 i 8, smiju se kretati po ceste od luke Ploe D8 Opu- sne tvari su: hrvatske nacional-
ega 1.199 km sljedeim pravcima i cestama: zen D9 GP Metkovi, parkiralita na au- ne parkove i dru-
autocesta, 6.810,6 Granini prijelaz (dalje u Za prijevoz opasnih tvari tocesti A1 i to: Nadin gim cestama izvan
km dravnih ce- tekstu: GP) Bregana A3 Za- klase 1, 2, 3, 6.1, 7 i 8 iz luka sjever i jug, Brloka dozvoljenih tran-
sta, 10.813,2 km greb zaobilaznica GP Stara Split i Solin smiju se koristiti Dubrava sjever i jug, zitnih pravaca nije
upanijskih cesta i Gradika ili GP upanja GP ceste Split Klis D1 Br- Jadova sjever i jug, dozvoljen, osim u
10.297.6 km lokal- Bajakovo, naze D60 Trilj D220 Pristeg sjever i jug i sluajevima opskr-
nih cesta. GP Macelj D1 (A2) Za- GP Kamensko, odnosno Trilj Radoi sjever i jug, be gospodarskih
greb zaobilaznica auto cesta D60 Imotski D221 GP parkiralita na au- subjekata, benzin-
A1 vor Bosiljevo II Split, Vinjani Donji. tocesti A3 su: Kri skih postaja i sta-
novnitva.
GP Gorian A4 akovec Za prijevoz opasnih tvari sjever i jug, Nova
Zagreb zaobilaznica, iz luke i Rafinerije Rijeka, Gradika sjever i jug Zavod i tijelo dr-
avne uprave nad-
GP Donji Miholjac D53 cestom Rijeka zaobilaznica i Babina Greda sjever leno za izdavanje
Naice, A6 vorite Bosiljevo II A1. i jug,
odobrenja za pri-
GP Rupa A7 Rijeka za- Za prijevoz opasnih tvari iz parkiralite na au- jevoz odreenih
obilaznica A6 vor Bosiljevo luke i Rafinerije Sisak cestom tocesti A4 je Vara- opasnih tvari moe
II (za opasne tvari po poseb- D36 Popovaa A3. din sjever i jug,
zabraniti prijevoz
noj listi, osim nafte i benzina), Za prijevoz opasnih tvari parkiralite na ce- odreenih opasnih
Rijeka zaobilaznica vor iz luke Zadar, cestom do ra- sti D53, na 26 km, tvari, odnosno
Kanfanar B8, skrija sa D8 D502 vori- izmeu lovake kue dopustiti prijevoz
GP Katel Pula B9, te Zadar II-A1 do Dugopolja Prkos i mjesta Klo- samo pod poseb-
nastavno na D1 Sinj D60 koevci, nim uvjetima ako
Za prijevoz opasnih tvari di- Trilj D220 GP Kamensko.
jela klase 3 (nafte i naftnih parkiralite na ce- je to nuno zbog
derivata) smije se iznimno Za prijevoz opasnih tvari sti D1 u mjestu Gra- sigurnosti prome-
koristiti pravac: iz luke Vukovar cestom D2 bovac, kod benzinske ta, odravanja jav-
Vukovar Sotin arengrad postaje, nog reda ili zatite
GP Dubrava Kriovljanska GP Ilok.
D2 Varadin D510 D3 parkiralite u Kar- ljudi i okolia.
vor Varadin na A4 Zagreb Za prijevoz opasnih tvari lovcu u mjestu Ilovac Vozai i prijevo-
zaobilaznica, iz luke Vukovar cestom D55 bb, (Robni termina- znici moraju ispu-
Vukovar Vinkovci GP li), njavati sve uvijete
GP Liko Petrovo Selo upanja.
D217 Grabovac-D1 Kar- parkiralita na propisane Zako-
lovac (Ilovac bb-Robni termi- Prijevoz opasnih tvari na ce- dravnoj cesti D55 nom o prijevozu
nali) pod uvjetom da vozila ne stovnoj mrei RH reguliran je (Vukovar Vinkovci opasnih tvari i
smiju doi prije 22.00 sata, a Zakonom o prijevozu opasnih GP upanja) i to: ADR2-om.
ni kasnije od 05.30 sati. Na- tvari i ADR-om. Prijevoznici parkiralite Motela Ministar nadlean
kon 22.00 sata formiraju se su duni prijaviti svaku po- Kunjevci, parkiralite za poslove prometa
kolone po 3 vozila, na ijem iljku opasnih tvari koja se Motela Jeleni i parki- u suglasnosti s mi-
elu i zaelju su policijska vo- prevozi kroz RH. Prijevozni- ralite na benzinskoj nistrom nadlenim
zila, koja vode odnosno prate ci su odgovorni za ishoenje postaji NCU. za unutarnje poslo-
kolone do GP Liko Petrovo odgovarajuih suglasnosti to ve moe na odre-
Selo. se tie sigurnosti prevoenja enoj cesti ili dijelu
opasnih tvari. ceste, u odreene
dane ili u odree-
nom vremenskom
razmaku propisati
zabranu ili ogra-
nienje prometa
vozila koja prevoze
opasne tvari.
STRANICA 58 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
Dravne ceste moraju imati
najmanje dvije prometne tra-
ke i dvije rubne trake uz osta-
le propisane tehnike uvjete,
ovisno o vrsti ceste. Iznimno,
lokalna cesta moe imati
samo jednu prometnu traku, s
tim da, ovisno o preglednosti
ceste, na udaljenosti od najvi-
e 500 m, ima odgovarajua
proirenja za mimoilaenje
vozila. Takoer iznimno, na
mostovima, u tunelima, na
galerijama i slinim objektima
na javnoj cesti, irina kolnika
ne mora biti ista kao irina
kolnika javne ceste.
Tehnike karakteristike auto-
cesta propisane su zakonom i
oznaene propisanim promet-
nim znakom.
eljeznika Ukupna duljina Opasne tvari prevoze se na
svih eljeznikih mrei eljeznikih pruga Prijevoz opasnih tvari na
pruga u RH iznosi Republike Hrvatske u skla-
2.722,41 km koje du sa RID-om i Zakonom o
se, s obzirom na prijevozu opasnih tvari. Svi
znaaj, mogu po- kolodvori na mrei eljezni-
dijeliti na skupine: kih pruga RH zatvoreni su za
eljeznike pru- prijevoz robe klase 1. RID-a
ge od znaaja za (eksplozivne tvari i predmeti
meunarodni pro- s eksplozivnim tvarima), osim
met kolodvora koji imaju posebno
doputenje za to.
eljeznike pru-
ge od znaaja za Budinina,
regionalni promet Karlovac,
eljeznike pru- Liko Lee,
ge od lokalnog Raa,
znaaja.
apjane,
Sve pruge spadaju
Turopolje,
u kategoriju kon-
Vrape,
vencionalnih linija
to znai kako su kontejnerski terminal Plo-
brzine odree- e direktna manipulacija iz
ne za svaki smjer vagona u vozilo.
posebno, ovisno o MUP RH posebnom odlukom
znaaju pruge.
odobrava prijevoz roba klase
1. RID-a i na ostalim kolod-
vorima.
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.
Cestama na teritoriju RH Prijevoznici opa-
u trogodinjem prosijeku snih tvari moraju
(2005.-2007.)1 prevezeno je 3 ishoditi dozvolu
825 317 t opasnih tvari na go- prolaska kroz
dinu. to znai da se svakod- tunel, biti opskr-
nevno na hrvatskim cestama bljeni rotirajuom
nalazi oko 10 450 t opasnih naranastom
tvari. lampom te kada se
U 2007. od ukupno preveze- zahtijeva biti pod
nih 3 546 041 t opasnih tvari pratnjom.
samo je na zapaljive tekuine
otpadalo 3 111 343 t te su sli-
jedili plinovi pod pritiskom,
tekui i bez pritiska s 246 524
t, infektivne tvari s 56 803 t
dok je na sve ostale klase ot-
palo 131 370 t.
Koliina opasnih tvari Ogranienja u tu-
nelima
eljeznikoj infrastrukturi Posebnih ograni-
kojom upravlja H Infra- enja u smislu npr.
struktura d.o.o. reguliran je zabrane upotrebe
Zakonom o prijevozu opasnih dizel vue u tune-
tvari i RID-om. eljezniki lima i sl., nema.
prijevoznici duni su prijaviti Ogranienja u
svaku poiljku opasnih tvari tunelima za poje-
koja se prevozi u redovnom dine klase opasnih
vlaku, klasa RID-a i mjesto tvari provode se
uvrtenja u vlaku. eljezniki
sukladno odred-
prijevoznici odgovorni su za bama Europskog
ishoenje odgovarajuih su- sporazuma o
glasnosti to se tie sigurnosti meunarodnom
prevoenja opasnih tvari. prijevozu opasnih
eljeznikim prugama na tvari u cestovnom
teritoriju RH u trogodinjem prometu s prilozi-
prosijeku (2005.-2007.) pre- ma A i B (ADR).
vezeno je 2 067 086 t opasnih Ogranienja na
tvari na godinu. to znai da mostovima
se svakodnevno na hrvatskim
Ogranienja u
prugama prosjeno nalazi
smislu posebno
oko 5 700 t opasnih tvari.
utvrenih uvjeta
U 2007. od ukupno preveze- koji ne proizlaze
nih 2 119 993 t opasnih tvari
iz konstrukcijskih
samo je na zapaljive tekuine parametara mosto-
otpadalo 715 783 t te su sli- va, nema.
jedili plinovi pod pritiskom,
Ogranienja elje-
tekui i bez pritiska s 491 761
znike infrastruk-
t, zapaljive krute stvari s 403
ture u pogledu
958 t i oksidirajui tvari s 345
jaine vjetra
756 dok je na sve ostale klase
otpalo 162 735 t.
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 96 STRANICA 59

eljeznika Ukupna duljina Opasne tvari prevoze se na Koliina opasnih tvari Zbog topografije
svih eljeznikih mrei eljeznikih pruga Prijevoz opasnih tvari na nekih dionica e-
pruga u RH iznosi Republike Hrvatske u skla- eljeznikoj infrastrukturi ljeznikih pruga i
2.722,41 km koje du sa RID-om i Zakonom o kojom upravlja H Infra- jaine vjetra kojoj
se, s obzirom na prijevozu opasnih tvari. Svi struktura d.o.o. reguliran je su izloene utvre-
znaaj, mogu po- kolodvori na mrei eljezni- Zakonom o prijevozu opasnih na su ogranienja
dijeliti na skupine: kih pruga RH zatvoreni su za tvari i RID-om. eljezniki za odvijanje elje-
eljeznike pru- prijevoz robe klase 1. RID-a prijevoznici duni su prijaviti znikog prijevoza u
ge od znaaja za (eksplozivne tvari i predmeti svaku poiljku opasnih tvari pogledu jaine vje-
meunarodni pro- s eksplozivnim tvarima), osim koja se prevozi u redovnom tra na slijedeim
met kolodvora koji imaju posebno vlaku, klasa RID-a i mjesto dionicama pruga:
eljeznike pru- doputenje za to. uvrtenja u vlaku. eljezniki Moravice Rije-
ge od znaaja za Budinina, prijevoznici odgovorni su za ka na pruzi M202
regionalni promet Karlovac, ishoenje odgovarajuih su- Zagreb GK-Rijeka i
eljeznike pru- Liko Lee, glasnosti to se tie sigurnosti Graac Knin na
ge od lokalnog prevoenja opasnih tvari. pruzi M604 Otari-
Raa,
znaaja. eljeznikim prugama na je-Knin-Split.
apjane, teritoriju RH u trogodinjem
Sve pruge spadaju Turopolje,
u kategoriju kon- prosijeku (2005.-2007.) pre-
vencionalnih linija Vrape, vezeno je 2 067 086 t opasnih
to znai kako su kontejnerski terminal Plo- tvari na godinu. to znai da
brzine odree- e direktna manipulacija iz se svakodnevno na hrvatskim
ne za svaki smjer vagona u vozilo. prugama prosjeno nalazi
posebno, ovisno o MUP RH posebnom odlukom oko 5 700 t opasnih tvari.
znaaju pruge. odobrava prijevoz roba klase U 2007. od ukupno preveze-
1. RID-a i na ostalim kolod- nih 2 119 993 t opasnih tvari
vorima. samo je na zapaljive tekuine
otpadalo 715 783 t te su sli-
jedili plinovi pod pritiskom,
tekui i bez pritiska s 491 761
t, zapaljive krute stvari s 403
958 t i oksidirajui tvari s 345
756 dok je na sve ostale klase
otpalo 162 735 t.
The European Agreement concerning the International Carriage of Dangerous Goods by Road (ADR)
Regulations Concerning the International Carriage of Dangerous Goods by Rail (RID)
Prometne nesree mogu prouzroiti:
tehniko-tehnoloki uzroci (oteenja prometnica, kvarovi na signalizaciji, vozilima....),
prirodne katastrofe (poplave, potresi, odroni...),
ljudska nepanja,
vandalizam i teroristiki in.

Mjere zatite i spaavanja u prometnim nesreama s opasnim tvarima

U sluaju prometne nesree s opasnim tvarima provodit e se sve potrebne mjere zatite i spaavanja, sukladno specifinostima nesree,
procjeni mogueg razvoja te operativnim procjenama i zahtjevima koordinatora na mjestu dogaaja, a posebno mjere iz tablice br. 13.
Tablica br. 13. Pregled mjera zatite i spaavanja i sudionika ukljuenih u provedbu mjera ZiS u sluaju prometnih nesrea s opasnim tvarima
Red Zadaa (mjera zis) i
Nositelj Operativni postupci, kapaciteti i operativni doprinos Napomena
br. operativni postupci
1. Gaenje poara Gaenje poara na mjestu cestovne nesree s Na temelju za-
opasnim tvarima zadaa je vatrogasnih po- htjeva elnika
strojbi na razini vatrogasnih zajednica opi- JLP(R)S, ravna-
na, gradova i upanija (JVP, DVD), i DUZS telja DUZS, ili
(DIP-ovi). stoera zis odgo-
varajuih razina
(operativne, tak-
tike ili strategij-
ske).
STRANICA 60 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
2. Sklanjanje, evaku- - Stoeri zatite i spaavanja na svim
acija i zbrinjavanje razinama,
lokalnog stanovni- elnici i tijela JLP(R)S,
tva zapovjednitva civilne zatite,
DUZS, centri 112, interventni spe-
cijalistiki timovi CZ RH,
povjerenici CZ,
centri za socijalnu skrb,
pravne osobe na lokalnim razinama.
3. Hitna medicinska Ministarstvo zdravstva i socijalne
pomo skrbi, Krizni stoer Ministarstva
zdravstva, ustanova za hitnu medici-
nu, ustanove i zdravstveni kapaciteti
na razinama JLP(R)S, MUP (poli-
cijske uprave i postaje), stoeri zis,
HCK, zapovjednitva i postrojbe CZ.
4. Zatita i samozatita
5. Radioloka, kemij- - DUZS (centri 112, interventni spe-
ska, bioloka i nu- cijalistiki timovi CZ RH za RKBN
klearna zatita zatitu),
Dravni zavod za radioloku i nu-
klearnu sigurnost,
JLP(R)S (stoeri ZiS, zapovjedni-
tva i postrojbe CZ, pravne osobe,
osobna i uzajamna zatita, mjere
zatite i spaavanja i mjere civilne
zatite),
vatrogastvo (zapovjednitva i po-
strojbe),
Krizni stoer Ministarstva zdravstva,
ustanove zdravstva i socijalne skrbi
RH (za javno zdravstvo, toksikologi-
ju, za zatitu zdravlja),
laboratoriji,
MUP,
postrojbe OS RH.
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.
Ukoliko se nakon cestovne nesree doe do nekon- Planovi ZiS
troliranog oslobaanja opasnih tvari te se utvrdi po- JLP(R)S
treba za sklanjanjem, evakuacijom i zbrinjavanjem, te
se mjere provode prema planu civilne zatite JLP(R)S.
Medicinsku pomo u zoni utjecaja cestovne katastro- Plan zdravstva
fe, ukoliko je dolo do oslobaanja opasnih tvari ili za krizne situa-
se nesrea dogodila na teko dostupnom terenu, biti cije, Planovi zis
e ograniena na sluajeve hitnog spaavanja ivota JLP(R)S, SOP-ovi,
te e ju pruati timovi hitne medicinske pomoi, va- planovi operativ-
trogasne postrojbe i lanovi gorske slube spaavanja. nih snaga i sudi-
Osim navedene, provodi se i slijedee mjere: onika ZiS.
pruanje hitna medicinske pomoi od strane medi-
cinskog osoblja u zdravstvenim institucijama,
hitni specijalistiki tretmani u najblioj opoj bol-
nici ili klinikom bolnikom centru,
uspostavljanje higijenskih i protuepidemijskih mjera,
opskrba lijekovima, sanitarnim materijalom i op-
remom,
identifikacija poginulih.
Prethodno navedene mjere pod nadzorom su mini-
starstava nalenog za zdravstvo i unutarnje poslove
(identifikacija poginulih) U sluaju velikog broja nas-
tradalih, odnosno broja koji premauje mogunosti
lokalnih zdravstvenih kapaciteta, timovi HCK, civilne
zatite, vatrogasci i lanovi gorske slube spaavanja
stavljaju se na raspolaganje medicinskom osoblju za
pruanje pomoi u zbrinjavanju povrijeenih.
Pod osobnom i uzajamnom zatitom smatraju se sve
mjere koje poduzima lokalno stanovnitvo kako bi
sprijeilo ili ublailo posljedice cestovne nesree s
opasnim tvarima po njihovo zdravlje, ivot, imovinu
te okoli. Ove mjere utvruju se planovima zatite i
spaavanja na svim razinama, a o nainu njihovog
provoenja stanovnitvu upute daju mjerodavne oso-
be, stoeri, zapovjednitva, institucije i strunjaci.
Tijekom cestovne nesree moe doi do oslobaanja Sukladno plano-
opasnih tvari u tlo, zrak ili vodu. Oslobaanje opa- vima zis i SOP-
snih tvari u okoli moe biti posljedica neispravne ovima;
ambalae, neodgovarajueg rukovanja ili nekog dru- MUP se angaira
gog tehnikog razloga. Ukoliko doe do takvog slu- sukladno l.8. Za-
aja u opasnosti mogu biti radnici, operativne snage kona o ZiS;
te okolno stanovnitvo. MORH (postrojbe
U sluaju nesree s izvorima ionizirajueg zraenja, OS RH) angaira-
klasa 7 po ADR potrebno je aktivirati Dravni plan ju se sukladno l.
i program mjera zatite od ionizirajueg zraenja te 8. Zakona o ZiS i
intervencija u sluaju izvanrednog dogaaja. l. 111. Zakona o
U sluaju nesree s kemikalijama potrebno je postu- obrani.
piti prema planovima zatite i spaavanja lokalnih
zajednica te prema Nacionalnoj strategiji kemijske
sigurnosti.
Detaljna laboratorijska istraivanja, radi utvrivanja
odgovornosti, obavljaju ovlatenici nadlenog mini-
starstva. Svi sudionici moraju biti odgovarajue opre-
mljeni i obueni.
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 96 STRANICA 61

6. Saniranje nastale DUZS (centri 112, interventni spe- Saniranje nastale tete provode nadlene organiza- Pored navedenih
tete cijalistiki timovi CZ RH), cije, pravne osobe te svi ostali sudionici definirani sudionika, u e-
Vlada Republike Hrvatske, Planom zatite i spaavanja JLP(R)S, Nacionalnom ljeznikim nesre-
Sredinja tijela dravne uprave, strategijom kemijske sigurnosti, Dravnim planom i ama sudjeluju i
programom mjera zatite od ionizirajueg zraenja te H Infrastruktu-
Operativne snage zis: intervencija u sluaju izvanrednog dogaaja., Ured- ra i posebno os-
stoeri zatite i spaavanja na svim bom o mjerama zatite od ionizirajueg zraenja te posobljeni timovi
razinama, intervencija u sluaju izvanrednog dogaaja, odnosno H-a.
zapovjednitva civilne zatite, specifinim zahtjevima u ovisnosti o razmjerima na-
nadlena pravna osoba za uprav- stalih posljedica nesree.
ljanje i odravanje autoceste, odno-
sno pravna ili fizika osoba kojoj je
ustupljeno izvoenje radova redovi-
tog odravanja dravne, upanijske,
lokalne ili nerazvrstane ceste,
Dravni zavod za radioloku i nu-
klearnu sigurnost,
Krizni stoer Ministarstva zdrav-
stva,
JVP i DVD,
pokretni laboratoriji,
HCR,
ostale slube i postrojbe pravnih
osoba koje se zatitom i spaavanjem
bave u svojoj redovitoj djelatnosti,
nevladine organizacije i udruge
graana (Hrvatska gorska sluba
spaavanja, Hrvatska udruga za obu-
ku potranih pasa, Crveni kri).

Financiranje operativne uporabe interventnih snaga
Financiranje operativne uporabe operativnih snaga i sudionika
zatite i spaavanja ukljuuje:
opremu za zatitu i spaavanje (osobna zatitna oprema, vo-
zila, oprema koju koriste strunjaci, spasioci i ostale slube...) na
lokalnoj razini,
opremu za zatitu i spaavanje interventnih specijalistikih
timova civilne zatite Republike Hrvatske,
financijska sredstva (podmirivanje trokova redovnih slubi
u saniranju nastalih posljedica, privatnih pravnih osoba, dnevnica
te ostalih trokova).
Financijska sredstva planiraju se na razini dostatnosti za pokri-
vanje neposrednih (tekuih) trokova. Sveukupna potraivanja svih
sudionika isplauju se po zavretku istrage te utvrivanju krivnje i
nastale tete. Pritom se primjenjuje princip po kojem krivac podmi-
ruje sve trokove intervencije i sanacije, ukljuujui i odtete.
Organizacija prometa i osiguranje podruja
Organizacija prometa planira se i provodi prema gruboj podjeli
na promet unutar kontaminiranog podruja te promet izvan njega.
Za organizaciju prometa unutar kontaminiranog podruja nadleni
su zapovjednici angairanih snaga prvenstveno vatrogasnih po-
strojbi, RKBN timova i H-a. Za regulaciju prometa izvan opasnog
prostora, osiguranje istog te za kontrolu obilaznih putova nadleni su
policijski slubenici i H do ponovnog otvaranja dionice za redovan
promet. Planovima zatite i spaavanja na podrunoj (regionalnoj)
i lokalnoj razini utvruju se alternativni prometni pravci kako bi se
u sluaju cestovne nesree promet mogao nesmetano odvijati. Pla-
novi takoer moraju sadravati popis svih pruga, mostova, tunela,
vijadukata, nadvonjaka, podvonjaka, prijelaza za divlje ivotinje
i prometnica s njihovim karakteristikama kako bi spasilake ekipe
nesmetano mogle pristupiti mjestu nesree te kako bi se preusmje-
reni promet mogao odvijati bez potekoa. Uz prethodno navedeno,
planovi sadre i informacije o energetskoj i telekomunikacijskoj in-
frastrukturi koja prelazi preko prometnica odnosno o njihovoj visi-
ni i prolaze li alternativni pravci kroz neka od zatienih podruja
(nacionalni parkovi, crpilita...), odnosno da li na tim podrujima
postoje ogranienja. Osiguranje podruja iskljuiva je nadlenost
Ministarstva unutarnjih poslova.
ONEIENJE VODA U TEHNIKO-TEHNOLOKIM
KATASTROFAMA I VELIKIM NESREAMA S OPASNIM
TVARIMA I NA ODLAGALITIMA OTPADA1
Izvanredna i iznenadna oneienja voda
Uzroci iznenadnih oneienja su isputanja iz gospodarskih
objekata i ureaja za prethodno proiavanje otpadnih voda, kva-
rovi na odvodnim sustavima i ureajima za proiavanje otpadnih
voda, prometne nezgode s istjecanjem tekuih goriva i drugih opa-
snih tvari, havarije u industrijskim pogonima, neodgovorna odba-
civanja i odlaganja tetnih i opasnih tvari, puknua produktovoda,
te havarije skladita (nafta ili naftni derivati iz spremnika goriva, te
druge opasne tvari).
Dravnim planom mjera za sluaj izvanrednih i iznenadnih
oneienja voda utvruju su mjere koje treba provesti u sluaju
izvanrednih dogaaja ove vrste. Sukladno Operativnom planu za
sluaj izvanrednih i iznenadnih oneienja voda, vodno gospodar-
1
Strategija upravljanja vodama, Narodne novine, broj: 91/08
STRANICA 62 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
stvo izrauje i provodi dodatni program ispitivanja kakvoe voda, a
gospodarski subjekti provode svoje operativne planove interventnih
mjera koji se potvruju u sklopu vodopravnih dozvola. Takoer, u
takvim sluajevima provode se mjere prema nalozima odgovornih
osoba JLP(R)S, stoera zatite i spaavanja i operativnih snaga zatite
i spaavanja i primjenjuju planovi zatite i spaavanja odgovarajuih
razina.
Pored navedenog, Republika Hrvatska preuzela je obvezu us-
postave sustava za komuniciranje, upozoravanje i uzbunjivanje u
situacijama kao to su izvanredna i iznenadna oneienja, poplave,
led, sua, spreavanje oneienja s brodova, sukladno lanku 14.
Konvencije o zatiti i uporabi prekograninih vodotoka i meuna-
rodnih jezera i lanku 16. Konvencije o suradnji na zatiti i odrivoj
uporabi rijeke Dunav.
Radi poveane sigurnosti stanovnitva, zatite izvora pitke
vode, zatite okolia od iznenadnih oneienja voda, uspostavljen
je Meunarodni sustav za uzbunjivanje, Principal International Alert
Centre (PIAC). U dunavskome slivu unutar sustava u funkciji je 14
PIAC-a. Sukladno tomu, u skladu s Dravnim planom za zatitu
voda ustrojen je Meunarodni centar za uzbunjivanje Republike
Hrvatske, PIAC 07 u Zagrebu.
Ostali izvori oneienja
Odlagalita otpada u Hrvatskoj jedan su od znaajnijih nekon-
troliranih izvora oneienja voda. Ukupna koliina proizvedenog
otpada u Hrvatskoj procjenjuje se na oko 13,2 milijuna tona go-
dinje ili oko 2,97 tona godinje po stanovniku. Podaci o raspro-
stranjenosti neopasnog i opasnog otpada u prostoru su nepotpuni,
ali se poduzimaju aktivnosti na unapreivanju sustava praenja.
Vrlo esto otpad se odlae na obale, inundacije, bive rukavce
pa i u same vodotoke, kanale ili stare ljunare. Veinu lokalnih
oneienja, odnosno oneienja na manjim vodotocima izaziva
upravo ovakvo odlaganje otpada razliitog sastava, od kojeg je dio
i opasan. Budui da veina postojeih odlagalita otpada uglavnom
nisu graena sukladno vaeim propisima, dio procjednih voda iz
tih odlagalita nekontrolirano zavrava u okoliu i ugroava ka-
kvou voda, to je posebno rizino u krkim podrujima. Posebnu
opasnost za vode, openito, ini neadekvatno rijeena obradba i
odlaganje opasnog otpada, te nelegalno odlaganje ili ak izravno
isputanje u vodotoke.
Pri redovitom odravanju eljeznikih pruga rabe se opasne
tvari (ulja, pesticidi), to ini stalnu opasnost od oneienja voda,
posebice u sluajevima prolaska trase eljeznike pruge kroz po-
druja sanitarne zatite izvorita vode za pie. eljeznica je, takoer,
potencijalni izvor oneienja pri transportu opasnih tvari.
U ostale znaajnije izvore ili potencijalne izvore oneienja,
koji su relevantni u prostoru, ubrajaju se: naftovodi, cjevovodi i pli-
novodi kojima se transportiraju opasne tvari i energenti, spremita
opasnih tvari i izvori termalnog oneienja. Rizike od oneienja
iz navedenih izvora trenutano nije mogue kvantificirati, ali ih je
potrebno uzeti u obzir pri rjeavanju problema zatite voda. Najvei
rizik od oneienja za vode jesu transportni sustavi koji prolaze
osjetljivim krkim i zatienim podrujima.
Planski je nuno utvrivati preventivne mjere, visoke tehnolo-
ke standarde zatite te jaati administrativne mjere, posebno inspek-
ciju, kako bi se saniralo stanje i postepeno unaprijedila sigurnost
voda, to je podruje nadlenosti tijela na dravnoj razini koja bi
trebala zakonodavno urediti zatitu voda te nadlenosti lokalnih
zajednica koje trebaju planski i operativno na adekvatan nain od-
govoriti izazovima zatite voda na njihovim podrujima.
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.
3.3.5. MJERE ZATITE I SPAAVANJA OD RADIOLOKE I
NUKLEARNE NESREE
Radioloke/nuklearne katastrofe i velike nesree, bez obzira
na obim, uvijek su strategijskog znaaja te se stoga ovim Planom
na strategijskoj razini utvruje generiki okvir sustava reagiranja
usmjerenog na uklanjanje ili smanjenje posljedica katastrofe i velike
nesree nastale iz sljedeih izvora:
A) Nuklearne elektrane (NE)
NE Krko u Republici Sloveniji (10,6 km od dravne granice),
NE Pak u Republici Maarskoj (74,1 km od dravne granice) te
druge udaljenije NE, koje bi mogle prouzroiti tetne posljedice na
podruju Republike Hrvatske.
U cilju razumljivijeg i primjerenijeg prikazivanja rezultata pro-
cjene posljedica koje mogu nastupiti uslijed potencijalne nuklearne
nesree i u cilju provoenja mjera zatite i spaavanja stanovnitva,
podruje u blioj i daljoj okolici nuklearnih postrojenja dijeli se na
sektore.
Sektorizacija podruja oko nuklearnog postrojenja provodi se
aksijalnom i radijalnom podjelom, pri tome se samo nuklearno po-
strojenje smjeta u sredite podjele.
Aksijalno je izvrena podjela podruja na krune isjeke kuta
22,5 ime je dobiveno 16 sektora, koji su oznaeni velikim slovima
od A do S. Nain aksijalne podjele, kao i nain oznaavanja pojedi-
nih aksijalnih sektora, identini su onima koje koristi Meunarodna
agencija za atomsku energiju.
Radijalna podjela provedena je koncentrinim krunicama po-
lumjera 25, 50, 75 i 100 km tako da su dobivena 4 radijalna sektora
(kruna vijenca), koji su oznaeni brojevima od 1 do 4. Polumjeri
od 25 i 100 km podudaraju se s polumjerima koji su predvieni za
odreivanje planskih zona potencijalne ugroenosti. Preostala dva
polumjera (50 i 75 km) uvedena su zbog potrebe da se provede de-
taljnija radijalna sektorizacija onih dijelova hrvatskog teritorija koji
su u okruenju nuklearnih elektrana.
NE Krko
Rezultat sektorizacije podruja oko NE Krko su sektori koji se
proteu na teritorije 4 drava: Republike Hrvatske, Republike Slove-
nije, Republike Austrije te Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja
sektora (64), njih 39 see u teritorij Republike Hrvatske i protee se
preko teritorija jedanaest upanija. Pri tome je u potpunosti obu-
hvaen teritorij Zagrebake i Krapinsko-zagorske upanije te Grada
Zagreba, a veim ili manjim dijelom teritoriji Sisako-moslavake,
Karlovake, Varadinske, Koprivniko-krievake, Bjelovarsko-bilo-
gorske, Primorsko-goranske, Meimurske i Liko-senjske upanije.
Podruje unutar radijalnog sektora 1 posebno je vano, jer
obuhvaa podruje najblie NE Krko, odnosno podruje u kojem
se u sluaju nesree mogu oekivati najvee posljedice. Ukupni se
broj stanovnika unutar Hrvatske u tom podruju procjenjuje na oko
124.000 ljudi. Najvei broj stanovnika smjeten je u sektorima F1 i
G1. U tim se sektorima nalaze gradovi Zaprei i Samobor.
(Na temelju simulacija, uz upotrebu posebnih programskih pake-
ta, pokazalo se da bi se akutni uinci na podruju radijalnog sektora 1
(do 25 km) mogli oekivati u sluaju nuklearne nesree najrazliitijih
karakteristika. U sektorima 2 (do 50 km), 3 (do 75 km) i 4 (do 100
km) akutni bi se uinci mogli oekivati samo u sluaju najteih ne-
srea (nesree s oteenjem reaktorske jezgre i katastrofalnim otkazom
reaktorske zgrade).
NE Pak
Rezultat sektorizacije podruja oko NE Pak su sektori koji se
proteu preko podruja Maarske, Hrvatske te Srbije. Od ukupno 64
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
sektora, samo tri seu u hrvatski teritorij. To su sektori oznaka J3,
J4 i K4. Navedeni sektori manjim ili veim dijelom zahvaaju grad
Beli Manastir i 7 opina: Bilje, eminac, Dra, Jagodnjak, Kneeve
vinograde, Petlovac i Popovac. Svih 7 opina, kao i grad Beli Mana-
stir, nalaze se na podruju Osjeko-baranjske upanije. Najvei broj
stanovnika naseljen je u sektoru J4. Vie od polovice toga broja ivi
u gradu Beli Manastir.
(Kada je u pitanju NE Pak, bez obzira na karakteristike nu-
klearne nesree, na teritoriju Republike Hrvatske mogu se oekivati
iskljuivo stohastiki uinci ionizirajueg zraenja te je stoga zatitnu
mjeru zaklanjanja gotovo sigurno opravdano provesti samo u sluaju
nesree prilikom koje bi dolo do oteenja reaktorske jezgre, zaobi-
laska rashladnog tornja i potpunog otkaza reaktorske zgrade. Ovisno
o vremenu nastajanja nesree i stanju organiziranosti za provedbu
zatitne mjere, zaklanjanje je opravdano i u sluaju nuklearne nesree
povoljnijih karakteristika).
Udaljenije NE
Analizom rizika pojedinih reaktora nuklearnih elektrana koje
se nalaze na udaljenosti do 1000 km, za graane Zagreba, Rijeke,
Osijeka i Splita, utvreno je da je najvei rizik za graane Osijeka, a
on iznosi minornih 1,3 x 10-7. Prema tome, mogui utjecaj posljedica
nuklearne nesree iz udaljenih nuklearnih elektrana je zanemariv,
pogotovo ako se radi o zapadnoeuropskim tipovima elektrana.
B) Ostali izvori radioloke i nuklearne katastrofe i velike
nesree
Bez obzira radi li se o brodu na nuklearni pogon, prijevozu ra-
diolokog/nuklearnog materijala preko podruja Republike Hrvatske
kopnenim, zranim i morskim putevima te unutarnjim vodama, pri-
jevozu radiolokog/nuklearnog materijala preko podruja susjedne
Slika br. 6. Shema mjera CZ i drugih mjera za zatitu stanovnitva od posljedica radioloke i nuklearne katastrofe i velike nesree
BROJ 96 STRANICA 63
drave prekogranini utjecaj radioloke/nuklearne nesree, upora-
bi radiolokog/nuklearnog oruja kao sredstva teroristikog napada,
padu satelita s radiolokog/nuklearnim (energetskim) sadrajem ili
o drugom radiolokom/nuklearnom izvoru nepoznatog porijekla,
postupci provoenja mjera zatite i spaavanja identini su kao kod
akcidenata u nuklearnim elektranama, s tom razlikom da:
ne postoje tehniki kapaciteti za kontinuirano praenje razine
zraenja u okoliu i
da je donekle razliit nain pokretanja sustava upozoravanja
i pripravnosti.
Mjere zatite i spaavanja od radioloke i nuklearne nesree
Temeljni dokument za planiranje provoenje mjera zatite i
spaavanja u sluaju radiolokog/nuklearnog izvanrednog dogaaja
je Dravni plan i program mjera zatite od ionizirajueg zraenja te
intervencija u sluaju izvanrednog dogaaja. Plan se razrauje stan-
dardnim operativnim postupcima po svakom pojedinom segmentu
od operativnog znaaja. Ovaj Plan predstavlja nadopunu temeljnog
Plana u segmentu mjera od interesa za zatitu i spaavanje, kojih su
nositelji JLP(R)S i operativne snage ZiS, odnosno Dravna uprava za
zatitu i spaavanje i Stoer zatite i spaavanja Republike Hrvatske.
Nositelji planiranja na taktikim i operativnim razinama, vlasti-
tim planovima zatite i spaavanja i SOP-ovima utvruju operativne
postupke usmjerene na zatitu i spaavanje stanovnika na svojim
podrujima, osobito jedinice lokalne i podrune (regionalne) samo-
uprave iz radijalnih podruja I i II oko NE Krko.
Pregled mjera zatite i spaavanja ije se provoenje preporu-
uje u sluaju radioloke/nuklearne nesree prikazan je u narednoj
shemi.
STRANICA 64 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.

Mjerama zatite i spaavanja razrauje se postupanje u zatiti i spaavanju u sluaju radioloke i nuklearne opasnosti i prijetnji, koje
mogu izazvati katastrofe i velike nesree. Zatita i spaavanje u sluaju radioloke/nuklearne nesree sadri mjere iz sljedee tablice:

Tablica br. 14. Pregled obveza (mjera zatite i spaavanja) sudionika ukljuenih u provedbu mjera ZiS u sluaju radiolokih i nuklearnih nesrea
Red Zadaa (mjera zis) i operativni
Nositelj
br. postupci
TRENUTNE URNE MJERE ZATITE I SPAAVANJA
1. Detekcija, dekontaminacija, za- DUZS,
klanjanje, evakuacija, zbrinjava- snage civilne zatite za RKBN RKBN timovi civilne zatite RH,
nje ljudi, materijalnih dobara i zatitu, na svim razinama ustro- specijalistike postrojbe civilne zati- S i SOP-ovima (opera-
okolia javanja,
vatrogastvo,
MORH, postrojbe OS RH.
2. Zadae operativnih snaga i na- Zadae operativnih snaga zatite i
in uzbunjivanja i obavjeiva- spaavanja propisane su posebnim
nja stanovnika o opasnostima propisima: Operativnim planom
djelovanja RKBN interventnih
specijalistikih postrojbi civilne
zatite Republike Hrvatske, plano-
vima zatite i spaavanja na svim
razinama, operativnim planovima
pravnih osoba i drugim planovi-
ma i propisima.
Uzbunjivanje stanovnitva i po-
strojbi zatite i spaavanja vri
se temeljem Uredbe o jedinstve-
nim znakovima za uzbunjivanje
putem sirena, zatim izdavanjem
priopenja za stanovnitvo i pu-
tem medija.
Operativni postupci, kapaciteti i
Napomena
operativni doprinos
DUZS interventni specijalistiki Uporaba se razrauje
planovima ZiS JLP(R)
te za RKBN zatitu upanija i gradova. tivne i taktike razine),
kao i planom djelovanja
ISPCZRH. (strategijska
razina)
- Dravni zavod za radioloku i nukle- MORH se angaira su-
arnu sigurnost, kladno odredbama l.
DUZS, Stoer zis RH, centri 112, 8 Zakona o zis i l. 111
postrojbe DUZS ISPCZRH, DIP-ovi, Zakona o obrani, a MUP
JLP(R)S, l.8. Zakona o ZiS;
Zadae se planski razra-
MORH, postrojbe OS RH,
uju vlastitim planovima
MUP, ZiS i SOP-ovima opera-
vatrogastvo, zapovjednitva i postroj- tivnih snaga i sudionika
be, JVP i DVD, ZiS.
Ministarstvo zdravstva i socijalne
skrbi,
Ministarstvo zatite okolia, prostor-
nog ureenja i graditeljstva,
Ministarstvo znanosti, obrazovanja
i porta,
Ministarstvo financija,
MVPEI,
dr. sredinja tijela dravne uprave,
DHMZ,
gospodarske ustanove RH,
znanstvene ustanove RH (Institut R.
Bokovi, Hrvatski mjeriteljski insti-
tut, Institut za fiziku, IMI i medicinu
rada,),
Hrvatske vode,
Dravni zavod za zatitu prirode,
poljoprivredne ustanove RH (institu-
ti i savjetodavne slube),
ustanove zdravstva i socijalne skrbi
RH (Hrvatska agencija za hranu, Hr-
vatska komora biokemiara, Hrvatski
zavod za hitnu medicinu, Hrvatski i
upanijski zavodi za javno zdravstvo,
Hrvatski zavod za toksikologiju),
HEP,
Hrvatske telekomunikacije,
Hrvatske ume,
H,
INA i dr. poduzea od javnog inte-
resa RH.
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.
3. Lokacije i resursi za dekontami- Odgovoran je elnik jedinice lo-
naciju ljudi, ivotinja i materijal- kalne i podrune (regionalne)
nih dobara
4. Organizacija upoznavanja gra-
ana o preventivnim mjerama,
osobnoj i uzajamnoj zatiti, na-
staloj opasnosti i o postupanju
5. Organizacija provoenja zakla- Osobna i uzajamna zatita, gra-
njanja/sklanjanja
6. Evakuacija i zbrinjavanje
NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
samouprave (naelnik opine,
gradonaelnik, upan), sukladno
dokumentima prostornog uree-
nja.
Dekontaminaciju provode inter-
ventne specijalistike postrojbe
civilne zatite Republike Hrvatske,
dravne intervencijske postrojbe,
vatrogasne postrojbe i Oruane
snage RH, sukladno zakonu.
Dravni zavod za radioloku i
nuklearnu sigurnost,
DUZS, Stoer ZiS RH, centri
112,
JLP(R)S,
drugi sudionici pripravnosti su-
kladno zakonu
ani,
JLP(R)S,
zapovjednitva CZ, povjerenici i
postrojbe CZ,
DUZS, centri 112, ISPCZRH za
KBRN,
Dravni zavod za radioloku i
nuklearnu sigurnost,
operativne snage i sudionici ZiS.
DUZS,
Dravni zavod za radioloku i
nuklearnu sigurnost,
MUP,
graani,
JLP(R)S,
Ministarstvo zdravstva i socijal-
ne skrbi,
Civilna zatita, zapovjednitva,
povjerenici i postrojbe,
vatrogastvo,
druge operativne snage i sudi-
onici ZiS.
BROJ 96 STRANICA 65
Odreuju se i razrauju dokumentima MORH se angaira su-
jedinica lokalne i podrune (regional- kladno odredbama l. 8
ne) samouprave, prvenstveno iz radi- Zakona o ZiS i l. 111
jalnih podruja I i II oko NE Krko. Zakona o obrani.
Edukacija stanovnitva o preventivnim
mjerama provodi se distribucijom edu-
kativno-informacijsko-promidbenog
materijala (letaka, broura), odrava-
njem predavanja i radionica, napisi-
ma i objavama u sredstvima javnog
informiranja (televizija, tisak, radio,
internet). Kroz edukaciju najugroeni-
je stanovnitvo se obavjetava o nainu
provedbe prvenstveno hitnih zatitnih
mjera te o nainu provedbe dugoro-
nih mjera, koje se poduzimaju nakon
prolaska radioaktivnog oblaka.
Mjera je samozatitna, a provodi je Zaklanjanje/sklanjanje
ugroeno stanovnitvo uz pomo po- uvijek kada je mogue,
vjerenika CZ i aktivista HCK. Provo- ugroeno stanovnitvo
enje mjere predlae Dravni zavod sklanja se u sklonita
za radioloku i nuklearnu sigurnost; osnovne zatite. Provodi
ukoliko nema sklonita osnovne za- se prosjeno 2 dana.
tite, stanovnitvo se sklanja u druge
adekvatne prostore npr. podrume,
prostorije bez prozora te prostorije
udaljene od otvora (prozora i vrata).
Na prozorima i vratima obavlja se her-
metizacija brtvljenjem otvora irokim
ljepljivim trakama.
Evakuacija, odnosno premjetanje sta- to se tie NE Krko, eva-
novnitva provodi se s ugroenog na kuacija se moe oekivati
neugroeno podruje, kako bi se izbje- samo u nekim dijelovima
gla kratkotrajna izloenost visokim do- podruja koja se nalaze
zama zraenja. Provodi se u potpunosti u polumjeru od 25 km,
prije dolaska radioaktivnog oblaka, jer odnosno podruju zone
je u suprotnom sluaju stanovnitvo planiranja hitnih mjera
izloenije ionizirajuem zraenju ti- zatite i spaavanja.
jekom evakuacije, nego ako ostane u MUP osigurava putove
svojim kuama i drugim objektima. evakuacije i konvoje, re-
Zbrinjavanje evakuiranog stanovnitva gulira promet, skrbi o
provodi se na neugroenom podruju, opoj sigurnosti. Mjera
na lokacijama i na nain sukladno pla- se provodi sukladno pla-
nu zbrinjavanja JLP(R)S. Provoenje nu evakuacije JLP(R)S,
mjere predlae Dravni zavod za radi- a moe trajati do tjedan
oloku i nuklearnu sigurnost. dana. Za provedbu mje-
re odgovoran je elnik
JLP(R)S.
STRANICA 66 BROJ 96
6. Evakuacija i zbrinjavanje
7. Jodna profilaksa
ne skrbi (Krizni stoer ministar-
stva zdravstva),
nuklearnu sigurnost.
8. Organizacija i mogunost pru- Ministarstvo zdravstva i socijalne
anja hitne medicinske pomoi skrbi i Hrvatski crveni kri.
i psihosocijalne potpore
1. Privremeno preseljenje
2. Trajno preseljenje
NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.
DUZS, Evakuacija, odnosno premjetanje sta- Kod radiolokih/nukle-
Dravni zavod za radioloku i novnitva provodi se s ugroenog na arnih nesrea iz dru-
nuklearnu sigurnost, neugroeno podruje, kako bi se izbje- gih izvora, evakuaciju
MUP, gla kratkotrajna izloenost visokim do- je mogue oekivati na
zama zraenja. Provodi se u potpunosti bilo kojem dijelu RH, u
graani, prije dolaska radioaktivnog oblaka, jer uskom pojasu mogue
JLP(R)S, je u suprotnom sluaju stanovnitvo ugroenosti. Mjera se
Ministarstvo zdravstva i socijal- izloenije ionizirajuem zraenju ti- provodi kao: samoza-
ne skrbi, jekom evakuacije, nego ako ostane u titna samoevakuacija
Civilna zatita, zapovjednitva, svojim kuama i drugim objektima. te organizirana. Civilna
povjerenici i postrojbe, Zbrinjavanje evakuiranog stanovnitva zatita samostalno, kao
vatrogastvo, provodi se na neugroenom podruju, glavni nositelj, planira
na lokacijama i na nain sukladno pla- podizanje kamp naselja
druge operativne snage i sudi- za zbrinjavanje graana
onici ZiS. nu zbrinjavanja JLP(R)S. Provoenje
mjere predlae Dravni zavod za radi- koji su ostali bez smje-
oloku i nuklearnu sigurnost. taja, nabavlja potrebna
sredstva te usklauje ak-
tivnosti s Ravnateljstvom
za robne zalihe i HCK u
provoenju zbrinjavanja
stanovnitva.
Ministarstvo zdravstva i socijal- Dodatna je hitna zatitna mjera koja Potreba provedbe mjere
se provodi uzimanjem tableta kalijevog objavljuje se putem jav-
jodida/jodata, a primjenjuje se samo u nih medija, a provodi se
DUZS, sluaju nesree u NE Krko, uz primje- sukladno ranije prove-
JLP(R)S, stanovnitvo, nu drugih zatitnih mjera (sklanjanje, denoj edukaciji stanov-
zaklanjanje). Tablete kalijevog jodida nitva i planovima zis
civilna zatita, uzimaju se na preporuku. JLP(R)S.
Dravni zavod za radioloku i
Organizaciju hitne medicinske pomo-
i, psihosocijalne potpore ugroenom
stanovnitvu i zbrinjavanje u bolnice
te voenje evidencije o nastradalima
razrauju nositelji aktivnosti.
DUGORONE MJERE ZATITE I SPAAVANJA
Vlada RH, Premjetanje je stanovnitva iz ugro- Odluku donosi Vlada
Dravni zavod za radioloku i enog podruja u privremene pri- RH, a provode je sve
nuklearnu sigurnost, hvatne centre na vremensko razdo- mjerodavne snage i sudi-
blje od nekoliko mjeseci do nekoliko onici ZiS.
DUZS, godina. Mjera privremenog preselje- Kompleksna je i jedna od
MUP, nja provodi se unutar prvog tjedna najskupljih.
JLP(R)S, ili prvog mjeseca poslije radioloke/
operativne snage i sudionici zis nuklearne nesree. Pored preseljenja
(sredinja tijela dravne uprave, za- ljudi, ova mjera zatite i spaavanja
vodi, instituti, ustanove RH), podrazumijeva i premjetaj pokretne
graani. imovine i domaih ivotinja iz ugro-
enog podruja.
- Vlada RH, Provoenje mjere predlae Dravni Ova mjera zatite pri-
Dravni zavod za radioloku i nu- zavod za radioloku i nuklearnu si- mjenjuje se kada je neko
klearnu sigurnost, gurnost. podruje kontaminirano
DUZS, u tolikoj mjeri da nje-
gova dekontaminacija
MUP, tehniko-financijski nije
JLP(R)S, opravdana.
operativne snage i sudionici zis
(sredinja tijela dravne uprave, za-
vodi, instituti, ustanove RH),
graani.
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 96 STRANICA 67

3. Radioloka detekcija i dekonta- Detekciju provode Provodi se radi utvrivanja stupnja MORH se angaira su-
minacija te asanacija detekcija struni timovi Instituta za me- kontaminacije zraka, tla i drugih po- kladno odredbama l.
(sekundarna) dicinska istraivanja i medicinu vrina. Dekontaminacija se provodi 8 Zakona o zis i l. 111
rada, Instituta Ruer Bokovi, radi uklanjanja radioaktivnih tvari s Zakona o obrani.
i Dravnog zavoda za radioloku i kontaminiranih povrina, ukljuuju- Provoenje mjere pred-
nuklearnu sigurnost, i vodocrpilita, u potpunosti ili do lae Dravni zavod za
DUZS, ISPCZRH za RKBN, DIP, dozvoljenih (za ljude neopasnih) ko- radioloku i nuklearnu
liina kontaminacije. Nakon dekonta- sigurnost Provedbu mje-
specijalistike RKBN postrojbe minacije, ako je potrebno, provodi se
CZ JLP(R)S, re koordinira ravnatelj
i asanacija. Dravne uprave za zati-
postrojbe vatrogastva, tu i spaavanje.
MORH, OS RH,
Ministarstvo zdravstva i socijalne
skrbi,
Ministarstvo poljoprivrede, ribar-
stva i ruralnog razvoja (veterinar-
ske slube),
stoeri ZiS, zapovjednitva CZ.
4. Mjere vezane uz prehrambene Vlada Republike Hrvatske, Sve informacije relevantne za pro- Restrikcija, odnosno za-
proizvode i mjere u poljopri- Ministarstvo zdravstva i vedbu ove mjere objavljuju se putem brana koritenja odree-
vredi socijalne skrbi (KSZ), sredstava javnog informiranja. Provo- nih prehrambenih proi-
enje mjere predlae Dravni zavod zvoda i vode poduzima
Ministarstvo poljoprivrede, ribar- za radioloku i nuklearnu sigurnost. se odmah nakon to se
stva i ruralnog razvoja, Ministar- procijeni oekivana ra-
stvo gospodarstva, zina kontaminacije odre-
Ministarstvo regionalnog razvoja, enog podruja.
umarstva i vodnog gospodarstva,
inspekcijske slube (sanitarna,
veterinarska, dravna i dr.),
JLP(R)S,
DUZS,
proizvoai i trgovci hranom i
prehrambenim proizvodima.

Slika br. 7. Shema sustava reagiranja sudionika u radiolokoj i nuklearnoj nesrei

VLADA RH

DRAVNI ZAVOD
ZA RADIOLOKU
I NUKLEARNU DUZS RAVNATELJ
SIGURNOST
DHMZ OKC PU
HZT STOER ZIS RH
MORH - OS
RH
MUP - Policija PUZS
DC 112

- Ministartsvo zdravstva i socijalne skrbi (ustanove C 112

zdravstva i socijalne skrbi RH - Hrvatska agencija za
hranu, Hrvatska komora biokemiara, Hrvatski zavod za
hitnu medicinu, Hrvatski i upanijski zavodi za javno
zdravstvo, Hrvatski zavod za toksikologiju), - operativne JLP(R)S, ELNIK,
- Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i snage sustava STOER ZIS
graditeljstva, vatrogastva
- Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, - DVD
- Ministarstvo financija, - HMP
- MVPEI, - HCK
- dr. sredinja tijela dravne uprave, ZAPOVJEDNITVO
gospodarske ustanove RH, CZ JLP(R)S
- znanstvene ustanove RH (Institut R. Bokovi, Hrvatski
mjeriteljski institut, Institut za fiziku, IMI i medicinu rada), ZAPOVJEDNITVO I
- Hrvatske vode, POSTROJBE CZ RH
- Dravni zavod za zatitu prirode,
INTERVENTNE SPECIJALISTIKE
- poljoprivredne ustanove RH (instituti i savjetodavne
SPECIJALISTIKE POSTROJBE CZ ZA
slube),
POSTROJBE CZ RH RKBN ZATITU,
- HEP,
POSTROJBE CZ
- struni timovi Instituta za medicinska istraivanja i
DIP-ovi OPE NAMJENE,
medicinu rada, Instituta Ruer Bokovi, inspekcijske
POVJERENICI CZ,
slube (sanitarna, veterinarska, dravna i dr.),
MOBILINI TIM ZA OSOBNA I
- proizvoai i trgovci hranom i prehrambenim proizvodima
PSIHOLOKU POMO UZAJAMNA ZATITA
- Hrvatske telekomunikacije,
- Hrvatske ume,
- H,
- INA i dr. poduzea od javnog interesa RH.
STRANICA 68 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
Skraenice:
DUZS Dravna uprava za zatitu i spaavanje
PUZIS Podruni ured za zatitu i spaavanje
DZRNS Dravni zavod za radioloku i nuklearnu sigurnost
HZT Hrvatski zavod za toksikologiju
MVPEI Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija
HGSS Hrvatska gorska sluba spaavanja
DIP Dravne intervencijske postrojbe
JVP Javna vatrogasna postrojba
CZ Civilna zatita
3.3.6. MJERE ZATITE I SPAAVANJA OD EPIDEMIJA I SANITARNIH OPASNOSTI, NESREA NA ODLAGALITIMA OTPADA TE
ASANACIJA
EPIDEMIJE ZARAZNIH BOLESTI
Epidemija zarazne bolesti je porast oboljenja od zaraznih bole-
sti neuobiajen po broju sluajeva, vremenu, mjestu i zahvaenom
stanovnitvu te neuobiajeno poveanje broja oboljenja s komplika-
cijama ili smrtnim ishodom, kao i pojava dvaju ili vie povezanih
oboljenja od zarazne bolesti, koja se nikada, ili vie godina nisu po-
javljivala na jednom podruju te pojava veeg broja oboljenja iji je
uzronik nepoznat, a prati ih febrilno stanje. Epidemije se dogaaju
stalno tj. svakodnevno i suzbijaju se redovitim mjerama, a rijetko i
povremeno se mogu javiti kao osobito opasne ili smrtonosne epi-
demije, pandemije ili namjerno izazvane epidemije, kada u pravilu
iziskuju ukljuenje sustava zatite i spaavanja.
U kontekstu zatite i spaavanja, preventiva, pripravnost, ope-
rativna provedba mjera zatite i spaavanja, uklanjanje i/ili smanji-
vanje posljedica, obzirom na specifinosti i karakter djelatnosti te
sukladno pozitivnim propisima u toj djelatnosti, u nadlenosti je
sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za zdravstvo, odnosno
djelatnosti zdravstva. Higijensko-epidemioloka zdravstvena zati-
ta je djelatnost zdravstvene zatite na primarnoj razini (primarna
zdravstvena zatita), sekundarnoj (polikliniko konzilijarnoj razini
u zavodima za javno zdravstvo) te na tercijarnoj referentnoj razini
u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo koju obavljaju doktori me-
dicine epidemiolozi, medicinske sestre i drugo struno osoblje.
Pojava epidemije i zatita od epidemija je podruje od poseb-
nog interesa za Republiku Hrvatsku te je regulirano posebnim pro-
pisom Zakonom o zatiti puanstva od zaraznih bolesti.
Epidemiju zarazne bolesti ili opasnost od epidemije, po potrebi,
proglaava ministar zdravstva i socijalne skrbi posebnom odlukom,
na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te odreuje za-
raeno, odnosno ugroeno podruje. Zaraeno podruje je ono na
kojem postoji jedan ili vie izvora zaraze i na kojem postoje uvjeti za
irenje zaraze meu stanovnitvom. Ugroeno podruje je podruje
na koje se moe prenijeti zarazna bolest sa zaraenog podruja i na
kojem postoje uvjeti za irenje zaraze.
U sluaju proglaenja epidemije zarazne bolesti ili opasnosti
od epidemije zarazne bolesti sukladno odredbama Zakona ili ako
je opasnost od epidemije ili pandemije zarazne bolesti proglasila
Svjetska zdravstvena organizacija ili nadleno tijelo Europske unije,
Vlada Republike Hrvatske je ovlatena na prijedlog ministra zdrav-
stva i socijalne skrbi utvrditi bitan interes Republike Hrvatske za
nabavu roba, usluga i radova u cilju sprjeavanja i suzbijanja te za-
razne bolesti.
Utvrena su prava i obveze Republike Hrvatske, upanija, Gra-
da Zagreba, gradova, opina i pravnih osoba koje obavljaju zdrav-
stvenu djelatnost u zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti, mjere
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.
VOS Vatrogasno operativno sredite
DC 112 Dravni centar 112
HMP Hitna medicinska pomo
OKC PU Operativno komunikacijski centar policijske uprave
C 112 upanijski centar 112
DHMZ dravni hidrometeoroloki zavod
HCK Hrvatski crveni kri
MORH OS RH Ministarstvo obrane, Oruane snage RH
JLP(R)S Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
zatite stanovnitva, ope, posebne i druge mjere za sprjeavanje i
suzbijanje zaraznih bolesti.
Ministar zdravstva i socijalne skrbi obvezan je donijeti godinji
program mjera zatite stanovnitva od zaraznih bolesti, na temelju
kojega upanijski zavodi za javno zdravstvo izrauju i predlau nad-
lenim tijelima opina, gradova, Grada Zagreba i upanija donoenje
godinjih programa mjera zatite stanovnitva od zaraznih bolesti.
Navedenim se programima utvruju mjere, izvritelji programa,
sredstva, rokovi te nain plaanja i provedba.
Na temelju lanka 5. stavka 1. Zakona o zatiti puanstva od
zaraznih bolesti, na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo,
ministar zdravstva i socijalne skrbi donio je Program mjera zatite
puanstva od zaraznih bolesti dezinfekcija, dezinsekcija i derati-
zacija na podruju Republike Hrvatske od 2008. do 2013. godine,
kao opi Program na temelju kojega se izrauju detaljni programi za
podruja opina, gradova, Grada Zagreba i upanija. Ove programe
izrauju timovi strunjaka iz epidemioloke slube nadlenog zavo-
da za javno zdravstvo.
Sredstva za epidemioloko praenje, sprjeavanje i suzbijanje
zaraznih bolesti, koje obavlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo,
osigurava Republika Hrvatska iz Prorauna.
Jedinice podrune (regionalne) samouprave osiguravaju sred-
stva za provoenje javnozdravstvene i epidemioloke djelatnosti na
svom podruju. Za obavljanje ovih poslova nadleni su zavodi za
javno zdravstvo jedinica podrune (regionalne) samouprave.
U radu na sprjeavanju i suzbijanju zaraznih bolesti, kao i na
zatiti i spaavanju stanovnitva u sluaju katastrofa, duni su, uz
ostale, sudjelovati i zdravstveni radnici privatne prakse, na poziv
nadlenog tijela.
Za upravljanje i koordiniranje rada zdravstvenih ustanova i
privatnih zdravstvenih radnika u veim incidentima, odnosno kri-
znim situacijama osniva se Krizni stoer Ministarstva zdravstva i
socijalne skrbi. lanove Kriznog stoera imenuje ministar zdravstva
i socijalne skrbi.
Vei incident ili krizna situacija je bilo koji dogaaj koji pred-
stavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi u odreenoj zajednici te
uzrokuje ili bi mogao uzrokovati takav broj ili vrstu rtava koje nije
mogue zbrinuti redovitom organizacijom rada zdravstvenih usta-
nova i privatnih zdravstvenih radnika.
U sluaju izvanrednih okolnosti, katastrofa i epidemija veih
razmjera, ministar zdravstva ovlaten je poduzimati i one mjere i
aktivnosti koje nisu u izravnoj vezi sa zdravstvenom djelatnou i
nisu propisane Zakonom o zdravstvenoj zatiti, ukljuujui mobi-
lizaciju, organizaciju i raspored radnog vremena, promjene mjesta
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
i uvjeta rada zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika, dok te
okolnosti traju.
Pored navedenog, sustav upravljanja u izvanrednim uvjetima
pandemija, odnosno epidemija irokih razmjera mora voditi rauna
i o posljedicama koje ona moe izazvati u drutvu i funkcionira-
nju zajednice, pri emu se sustav ukljuuje kada je potrebno doni-
jeti odgovarajue mjere (npr. ograniavanje kretanja u odreenim
objektima ili podrujima, otkazivanje javnih okupljanja i priredbi,
zatvaranje kola, vrtia, fakulteta, otkazivanje posjeta bolnicama, do
ograniavanja kretanja u najteim situacijama i slino). U tu svrhu
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi izrauje i poseban nacio-
nalni integrirani plan (generiki plan) postupanja u izvanrednim
epidemijskim situacijama.
EPIZOOTIJE
Epizootija je pojava oboljenja ili uginua veeg broja ivotinja
od neke bolesti, koja je neuobiajena po broju sluajeva, vremenu
i mjestu pojavljivanja ili zahvaenoj vrsti ivotinja, kao i poveana
uestalost oboljenja ili uginua iji je uzrok privremeno neutvren.
Zatita i kontrola zdravlja ivotinja i suzbijanje zoonoza poslovi
su veterinarskog javnog zdravstva i u nadlenosti sredinjeg tijela
dravne uprave nadlenog za poslove poljoprivrede, ribarstva i ru-
ralnog razvoja.
Zoonoze su grupa zaraznih bolesti koje su zajednike ljudima i
nekim ivotinjama, a mogu prelaziti sa ivotinja na ljude i obrnuto.
Suzbijanje obolijevanja ljudi od zoonoza u nadlenosti je i Ministar-
stva zdravstva i socijalne skrbi i ostalih struktura navedenih u poglav-
lju o epidemijama (epidemiolozi, zavodi za javno zdravstvo i dr.), uz
koordinaciju i meusobno obavjeivanje propisano zakonima.
Mjere i aktivnosti koje se poduzimaju radi otkrivanja i sprje-
avanja pojave zaraznih i nametnikih bolesti ivotinja, odnosno u
sluaju pojave bolesti iji uzrok jo nije utvren, a koja se brzo iri i
moe ugroziti zdravlje ivotinja u Republici Hrvatskoj, radi sprjea-
vanja unoenja zaraznih i nametnikih bolesti iz drugih drava, kao
i u sluaju prijema obavijesti o izbijanju bolesti koje se obavezno
prijavljuju te nadlenost za provedbu mjera, propisane su Zakonom
o veterinarstvu.
elnik sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za poslove
poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja nareuje mjere za ot-
krivanje, sprjeavanje i nadziranje zaraznih ili nametnikih bolesti
ivotinja utvrenih Zakonom o veterinarstvu, u skladu s epizootio-
lokim stanjem i razinom ugroenosti, krajem svake tekue godine
za sljedeu godinu. Naredbom se odreuju rokovi i nain osiguranja
sredstava i plaanja trokova u provedbi nareenih mjera.
Postupci u sluaju utvrivanja zarazne ili nametnike bolesti
ivotinje, ili sumnja na pojedinu bolest te postupci u sluaju pojave
zoonoze, propisani su Zakonom o veterinarstvu. Mjere za utvriva-
nje, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti propisane Zakonom
o veterinarstvu te uvjete za prestanak vaenja mjera i nain izvje-
tavanja propisuje elnik sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog
za poslove poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
U sluajevima posebnih okolnosti, elementarnih nepogoda ili
epizootija veih razmjera, ministar moe narediti i druge mjere i
postupke koji nisu propisani Zakonom o veterinarstvu, a radi suz-
bijanja i iskorjenjivanja bolesti.
Sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove poljoprivre-
de, ribarstva i ruralnog razvoja izrauje krizne planove koji detaljno
opisuju organizaciju i nain provedbe mjera za suzbijanje pojedi-
nih bolesti ivotinja te koordinira i nadzire njihovu provedbu. Za
provedbu kriznih planova osnivaju se krizni stoeri za iji se rad
BROJ 96 STRANICA 69
osiguravaju sredstva u dravnom proraunu (sredstva za nabavu,
uskladitavanje i nadopunu minimalno potrebne opreme). Dravna
uprava za zatitu i spaavanje sudjeluje u radu kriznog stoera. Radi
provjere kriznih planova sredinje tijelo dravne uprave nadleno za
poslove poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja priprema i koor-
dinira vjebe simulacije pojedinih bolesti.
Kad se pojavi zarazna ili nametnika bolest koja se brzo iri i
moe nanijeti veliku gospodarsku tetu, kao i u sluaju ugroenosti
od pojave bolesti, ovisno o razni ugroenosti, nadleni veterinarski
ured moe zatraiti sudjelovanje civilne zatite na provedbi mjera
za suzbijanje i iskorjenjivanje bolesti. Nain operativnog sudjelova-
nja civilne zatite, operativnih snaga zatite i spaavanja i drugih
kapaciteta lokalnih zajednica razrauje se planovima civilne zatite
i planovima zatite i spaavanja na operativnim razinama cjelovitog
sustava zatite i spaavanja. Pored kapaciteta sustava zatite i spa-
avanja moe se zatraiti i sudjelovanje Policije i Oruanih snaga
Republike Hrvatske, a nain njihovog djelovanja u sustavu reagiranja
utvruje se posebnim zakonima i razrauje standardnim operativ-
nim postupcima.
Republika Hrvatska koristi europski RASFF (The Rapid Alert
System for Food and Feed) urni sustav uzbunjivanja za hranu i
hranu za ivotinje u sluajevima direktnog i indirektnog rizika za
ljudsko zdravlje koji potjee iz hrane i hrane za ivotinje kao i za
obavjetavanje o zdravstveno neispravnoj hrani i hrani za ivotinje.
RASFF sustav je osnovni alat za razmjenu informacija izmeu
kompetentnih institucija u zemljama lanicama Europske unije, u
sluajevima kada postoji rizik za ljudsko zdravlje, a zbog kojega se
pokreu odreene mjere poput povlaenja, zapljene ili zabrane pro-
daje rizinih proizvoda. Kada je zdravstveno neispravan proizvod
ve na tritu, a ne bi se smio konzumirati niti prodavati, kompe-
tentne institucije drava lanica RASFF mree koriste se njime kao
alatom za poduzimanje potrebnih hitnih mjera, ukljuujui i infor-
miranje javnosti, ukoliko je potrebno.
Zakon o hrani (Narodne novine, br. 46/07 i 155/08) slijedi
osnovna naela Europskog zakona o hrani, osniva Agenciju za hra-
nu te donosi pretpostavke za uspostavljanje Hrvatskog RASFF su-
stava, pri emu se uspostavlja sustav brzog uzbunjivanja kao mrea
za izvjetavanje o izravnom ili neizravnom riziku za zdravlje ljudi
nastalom od hrane ili hrane za ivotinje. Nositelji mjera su tijela
dravne uprave nadlena za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni ra-
zvoj, za zdravstvo i socijalnu skrb, veterinarska inspekcija, granina
veterinarska inspekcija, sanitarna inspekcija, granina sanitarna in-
spekcija, Hrvatski veterinarski institut sa podrunicama u Krievci-
ma, Rijeci, Splitu i Vinkovcima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
te Zavodi za javno zdravstvo u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu i
Agencija za hranu. Svako tijelo imenuje kontakt toku koja je dio
mree. Nadleno tijelo dravne uprave za poljoprivredu, ribarstvo
i ruralni razvoj je odgovorno za upravljanje mreom i predstavlja
kontakt toku prema Europskoj komisiji, a elnik nadlenog tijela
provedbenim propisom propisuje nain uspostave i organizaciju su-
stava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za ivotinje.
3.3.7. MJERE ZATITE I SPAAVANJA U SLUAJU
ZRAKOPOLOVNIH NESREA
Potraga za zrakoplovom i spaavanje zrakoplova
U sluaju nesree i pada zrakoplova na podruju Republi-
ke Hrvatske, odnosno podruju koji je definiran meunarodnim
sporazumima koji obavezuju Republiku Hrvatsku te na podruju
susjednih drava, u skladu sa sporazumima izmeu Republike Hr-
vatske i susjednih drava o meusobnoj suradnji u podruju potra-
ge i spaavanja zrakoplova, Dravna uprava za zatitu i spaavanje
STRANICA 70 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.

rukovodi operativnim snagama zatite i spaavanja i koordinira dje-
lovanje drugih sudionika potrage i spaavanja te skrbi za optimalnu
organizaciju potrage i spaavanja, sukladno ovlastima iz Zakona o
zatiti i spaavanju i Zakona o zranom prometu, Uredbe o uvjetima
i nainu obavljanja potrage i spaavanja zrakoplova, ovog Plana i
standardnih operativnih postupaka kojima se definira uinkovitost
sustava u potragama i spaavanju zrakoplova.
Sustav potrage i spaavanja zrakoplova ine Dravna uprava za
zatitu i spaavanje u ulozi Nacionalnog spasilakog koordinacijskog
centra (NSKC) koji je vrh sustava reagiranja, dvadeset teritorijalnih
koordinacijskih centara, odnosno dvadeset podrunih ureda za za-
titu i spaavanje iji su proelnici nadleni za koordinaciju operacija
na mjestu dogaaja u sluaju nesree na kopnu, Ministarstvo mora,
prometa i infrastrukture Nacionalna sredinjica za usklaivanje
traganja i spaavanja na moru Rijeka (NMRCC Rijeka), u opera-
cijama potrage i spaavanja kada se nesrea zrakoplova dogodila
u podruju nadlenosti NMRCC-a Rijeka, odnosno na moru, kao
21. teritorijalni koordinacijski centar NSKC-a te sljedei sudionici
ukljueni u sustav pripravnosti za sudjelovanje u potrazi i spaava-
nju zrakoplova na dravnoj razini:
Hrvatska kontrola zrane plovidbe d.o.o,
Agencija za civilno zrakoplovstvo,
Agencija za istraivanje nesrea i ozbiljnih nezgoda zrako-
plova,
Ministarstvo unutarnjih poslova,
Ministarstvo obrane,
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi,
Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija,
Dravni hidrometeoroloki zavod,
Dravni zavod za radioloku i nuklearnu sigurnost,
Hrvatski zavod za toksikologiju,
jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
zapovjednitva i postrojbe vatrogastva,
Hrvatska gorska sluba spaavanja (HGSS),
Hrvatski crveni kri (HCK),
druge udruge graana: Hrvatski planinarski savez, Klub
za obuku slubenih i sportskih pasa, Hrvatska udruga za obuku
potranih pasa, Hrvatski zrakoplovni savez, Hrvatski lovaki sa-
vez, Hrvatsko psiholoko drutvo i druge.

Tablica br. 15. Pregled obveza sudionika ukljuenih u sustav pripravnosti za potragu i spaavanje zrakoplova
Red Operativni kapaciteti ili operativni
Sudionik pripravnosti Zadae podruje nadlenosti Napomena
br. doprinos
1. Dravna uprava za zatitu i spaavanje Zapovijedanje i koordiniranje djelo- Stoer ZiS RH, Zapovjednitvo civilne za- Operativni
vanja operativnih snaga zis, sudjelo- tite RH, strune slube u sjeditu uprave, kapaciteti
vanje operativnih snaga DUZS. podruni uredi zatite i spaavanja, centri ukljuuju
112 (Dravni i upanijski), dravne in- se odmah
tervencijske postrojbe (DIP), interventne po dojavi o
specijalistike postrojbe CZ RH, postrojbe nesrei.
civilne zatite, sluba za voenje evidencije
o rtvama nesree.
2. Ministarstvo mora, prometa i infra- Potraga i spaavanje zrakoplova Nacionalna sredinjica za usklaivanje tra- 21. teri-
strukture na moru, ganja i spaavanja na moru Rijeka (NMRCC torijalni
Spaavanje u nesreama na po- Rijeka) te planovi i operativne snage njima koordinacij-
druju zranih luka. utvrene, zrane luke i spasilaki kapacite- ski centar.
ti u sluaju nesrea u njihovom podruju
nadlenosti,
Ostale snage koje u operaciju ukljuuje
NSKC na zahtjev i u koordinaciji s NMR-
CC Rijeka.
3. Hrvatska kontrola zrane plovidbe Struna i tehnika potpora DUZS, Dostavljanje podataka o letu zrakoplova DC Ukljuena
d.o.o poslovi uzbunjivanja, obraivanje i 112, odnosno DUZS NSKC, kontinuirano je cijelim
pohranjivanje podataka o letu, pro- izmjenjivanje podataka i informacija od tijekom
sljeivanje informacija od znaenja znaaja za potragu i spaavanje zrakoplova, operacije
za sigurnost zranog prometa, osi- proraun vjerojatne pozicije pada (korite- po pitanji-
guravanje i drugih obveza koje proi- njem podataka o letu, zadnjeg radarskog ma letnih
zlaze iz ICAO dokumenata. kontakta i meteo uvjeta). informacija,
alarmiranja
sustava
reagiranja
i strune
potpore
spasilakim
kapaciteti-
ma.
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 96 STRANICA 71

4. Agencija za civilno zrakoplovstvo Definiranje i nadzor potrebne sigur- Savjetovanje ravnatelja DUZS po svim pi-
nosne regulative u skladu sa ICAO i tanjima od interesa za sigurnost zrakoplo-
EASA meunarodnim standardima. va i primjenu meunarodnih sigurnosnih
standarda u civilnom zrakoplovstvu, sudje-
lovanje u potrazi i spaavanju zrakoplova,
sukladno vlastitim mogunostima i zahtje-
vima ravnatelja DUZS.
5. Ministarstvo unutarnjih poslova Osiguravanje mjesta nesree zrako- Policija i dio redarstvenih snaga koji MUP Na temelju
plova, zrana i zemaljska potpora u postupku izrade namjenskog SOP-a de- lanka 8.
operacijama potrage i spaavanja. klarira za ovu namjenu. zakona
o ZiS,
ukljuuju
se odmah
po dojavi o
nesrei.
6. Ministarstvo obrane Zrana i zemaljska potpora u ope- Zrane helikopteri i posade te kopnene Na temelju
racijama potrage i spaavanja zra- snage koje MORH deklarira u postupku lanka 8.
koplova. izrade namjenskog SOP-a. Zakona o
ZiS i lanka
111. Zakona
o obrani.
7. Ministarstvo zdravstva i socijalne skr- Pruanje prve medicinske pomoi, Krizni stoer zdravstva, Hrvatski zavod za Operativni
bi specijalistika medicinska pomo. hitnu medicinu i upanijski zavodi, spe- kapaciteti
cijalistiki stacionarni bolniki kapaciteti, se ukljuuju
zavodi za javno zdravstvo, organiziranje odmah po
prve psiholoke pomoi rtvama nesree i dojavi o
rodbini rtava. nesrei.
8. Ministarstvo vanjskih poslova i europ- Komuniciranje s diplomatskim Suradnja
skih integracija predstavnitvima i drugim dra- s DUZS
vama u svezi podataka o rtvama slubom za
nesree, stranim dravljanima, re- evidentira-
guliranje sudjelovanja stranih ope- nje rtava
rativnih snaga u potrazi i spaavanju nesree.
zrakoplova.
9. Dravni hidrometeoroloki zavod Dostavljanje meteo podataka i vre- Suradnja s DC 112 i NSKC-om
DHMZ menskih prognoza za podruje po-
trage i spaavanja zrakoplova.
10. Dravni zavod za radioloku i nukle- Sudjelovanje u potrazi i zrakoplova Savjetovanje ravnatelja DUZS i operativ-
arnu sigurnost za koji postoje vjerodostojni podatci nih snaga, predlaganje zatitnih mjera
da je prevozio izvore ionizirajueg koordinatoru djelovanja operativnih snaga
zraenja. potrage i spaavanja zrakoplova na mjestu
dogaaja, operativnih snaga i stanovnitva.
11. Ministarstvo zatite okolia, prostor- Aktiviranje inspekcije zatite okolia Aktiviranje drugih inspekcija ovisno o po-
nog ureenja i graditeljstva u sluaju prijevoza opasnih tvari. sljedicama oneienja.
12. Hrvatski zavod za toksikologiju Aktivira se po zahtjevu ravnatelja Savjetovanje ravnatelja DUZS i operativ-
DUZS u sluajevima kada postoji nih snaga, predlaganje zatitnih mjera
opravdana sumnja ili vjerodostojni koordinatoru djelovanja operativnih snaga
podatci da je zrakoplov prevozio potrage i spaavanja zrakoplova na mjestu
toksine ili opasne supstance i tvari. dogaaja, operativnih snaga i stanovnitva.
13. Jedinice lokalne i podrune (regional- Na zahtjev koordinatora djelovanja Operativne snage zis na razinama JLP(R)S, Kada se radi
ne) samouprave operativnih snaga u potrazi i spaava- stoeri zis, upani, gradonaelnici, opinski o nesrei s
nju zrakoplova donose odluke o uklju- naelnici. manjim po-
ivanju potrebnih operativnih snaga. sljedicama.
14. Zapovjednitva i postrojbe vatrogastva Pomo profesionalnim vatrogasnim Vatrogasna zapovjednitva RH, upanij- urna slu-
postrojbama zranih luka, gaenje ska, gradska i opinska, postrojbe JVP i ba, ukljuu-
poara na mjestu nesree zrakoplo- DVD. ju se odmah
va, sudjelovanje u potragama i spa- kada je mje-
avanju rtava nesree po potrebi sto nesree
i na zahtjev koordinatora djelovanja poznato.
operativnih snaga.
STRANICA 72 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.

15. HGSS
16. HCK
17. Druge udruge graana: HPS- plani-
narska drutva, Klub za obuku slu-
benih i sportskih pasa, Hrvatska
udruga za obuku potranih pasa,
Hrvatski zrakoplovni savez, Hr-
vatski lovaki savez, Hrvatsko psiho-
loko drutvo i druge
Sudjelovanje zemaljskim snagama u Spasilaki resursi, timovi i oprema, potra- Statusno su
potrazi i spaavanju na nepristupa- ni psi, strune komisije i druga sredstva izjednaeni
nim terenima te u potragama iz zra- stanica HGSS-a. sa urnim
ka (kao spasilaki timovi u zranim slubama,
resursima MORH-a i MUP-a). ukljuuju
se odmah
po dojavi o
nesrei.
Prva medicinska pomo, evidentira- Sudjelovanje u radu tima za voenje evi-
nje rtava, psiholoka pomo i zbri- dencije o rtvama, tima za prvu psiholoku
njavanje, sudjelovanje u zemaljskoj pomo, pruanje prve medicinske pomoi,
potrazi po potrebi. organizacija zbrinjavanja.
Sudjelovanje zemaljskim snagama u Posebno obueni i opremljeni timovi koji
potrazi i spaavanju zrakoplova na su deklarirani kapaciteti operativnih sna-
temelju naloga elnika JLP(R)S ili ga zis na razinama JLP(R)S ili RH ili ad
ravnatelja DUZS, Hrvatski zrako- hoc utemeljeni namjenski kapaciteti na
plovni savez sudjeluje iskljuivo u principu dragovoljnosti (npr. planinarska
potragama iz zraka. drutva).

Obveze sudionika ukljuenih u sustav pripravnosti za sudjelo-
vanje u potrazi i spaavanju zrakoplova u naelu obuhvaaju:
1. izradu i/ili sudjelovanje u izradi i usuglaavanju standardnih
operativnih postupaka koje na temelju ovog Plana i Zakona o za-
titi i spaavanju pokree i koordinira Dravna uprava za zatitu i
spaavanje,
2. planiranje provoenja vlastitih obveza u potrazi i spaavanju
zrakoplova, popuna spasilakih timova, njihovo opremanje i sudje-
lovanje u zajednikim vjebama,
3. djelovanje u operacijama potrage i spaavanja zrakoplova
na zahtjev ravnatelja NSKC-a, koordinatora djelovanja operativnih
snaga u potrazi i spaavanju zrakoplova, odnosno elnika JLP(R)
S, do opoziva.
Ravnatelj Uprave usklauje rad NSKC-a i NMRCC Rijeka, u
operacijama potrage i spaavanja kada se nesrea zrakoplova dogo-
dila u podruju nadlenosti NMRCC-a Rijeka vezano uz uporabu
dodatnih spasilakih kapaciteta i resursa izvan nadlenosti NMR-
CC-a Rijeka, skrbi o uporabi operativnih snaga zatite i spaavanja i
drugih sudionika potrage i spaavanja zrakoplova, njihovom angai-
ranju i postepenom narastanju, nadopunjavanju i zamjenjivanju, po
potrebi uz potporu Stoera zatite i spaavanja Republike Hrvatske
i drugih resursa ekspertne potpore NSKC-u. NSKC prati akcije po-
trage i spaavanja i u svim drugim dogaajima za koje prema ovom
Planu nije izravno nadlean te prema potrebi osigurava adekvatnu
potporu. Posebno je to sluaj u nesreama zrakoplova na podru-
ju zranih luka u kojima je uobiajeno velik broj rtava te pritom,
u svim dogaajima koji zahtijevaju uporabu dodatnih operativnih
snaga zatite i spaavanja, osim specijalnih vatrogasnih i spasilakih
timova i kapaciteta zranih luka, sam i neposredno preuzima sve
zadae koordiniranja spaavanja, za to se, sukladno odredbama Za-
kona o zatiti i spaavanju, izrauju posebni standardni operativni
postupci.
Nacionalni spasilaki koordinacijski centar, osim o neposrednoj
koordinaciji djelovanja operativnih snaga i sudionika zatite i spaa-
vanja, skrbi i o utemeljivanju slube za voenje evidencija o rtvama
nesree, vodi svu komunikaciju s javnou, stranim diplomatskim
predstavnitvima neposredno ili putem Ministarstva vanjskih po-
slova i europskih integracija prenosi provjerene podatke o rtvama
nesree stranim dravljanima, izvjeuje Vladu republike Hrvatske
i druga nadlena sredinja tijela dravne uprave o stanju, poduze-
tim mjerama i moguem razvoju dogaaja i obavlja druge zadae
do okonanja svih aktivnosti potrage i spaavanja zrakoplova. Za
provoenje svih prethodno navedenih zadaa, sukladno odredbama
Zakona o zatiti i spaavanju, izrauju se svi nuni standardni ope-
rativni postupci kojima se utvruju sastav, nadlenosti, materijalna,
informatika, komunikacijska i druga tehnika i logistika potpora
djelovanju svih sudionika potrage i spaavanja zrakoplova kojima
koordinira NSKC.
Koordinator djelovanja operativnih snaga u potrazi i spaavanju
zrakoplova na mjestu dogaaja je proelnik podrunog ureda za za-
titu i spaavanje sukladno podrunoj nadlenosti, odnosno elnik
NMRCC-a Rijeka kada se radi o operaciji potrage i spaavanja zra-
koplova na moru. Proelnik podrunog ureda za zatitu i spaavanje,
odnosno elnik NMRCC-a Rijeka koordiniraju strukturiranje opera-
tivnih snaga potrebnih za uspjeno traganje i spaavanja zrakoplova
na svom podruju odgovornosti, dimenzioniraju snage u dogovoru
s ravnateljem Dravne uprave za zatitu i spaavanje i upravljakim
osobljem operativnih snaga zatite i spaavanja i drugih sudionika
operacije, posebno s Ministarstvom obrane i Ministarstvom unutar-
njih poslova, s kojima komuniciraju putem NSKC-a. NSKC, za po-
trebe osiguravanja profesionalnog pristupa i uinkovitosti potrage i
spaavanja, koordinatoru na mjestu dogaaja osigurava svu potrebnu
pomo. Pomo prvenstveno obuhvaa angairanje specifinih kapa-
citeta za ekspertnu potporu kao to su elementi za prvu psiholoku
pomo, odnose s javnou i voenje podataka o rtvama. Okolnosti
angairanja, deklarirani kapaciteti, suradnja i koordiniranje na mje-
stu dogaaja takoer se, sukladno ovom Planu i odredbama Zakona
o zatiti i spaavanju, ureuje posebnim standardnim operativnim
postupcima.
Aerodromske slube i upravljako osoblje planiraju sve aktivno-
sti spaavanja u sluaju nesree zrakoplova na podruju zrakoplov-
ne luke, operativno pripremaju zakonom propisane vlastite snage i
sredstva i uvjebavaju ih, rukovode njihovim djelovanjem te koordi-
niraju angairanje dopunskih operativnih snaga zatite i spaavanja
s NSKC-om, kako bi spaavanje bilo to uinkovitije. Zrane luke
informiraju javnost i zrane operatere o nesrei zrakoplova, uteme-
ljuju skupinu za evidentiranje rtava i komuniciranje s diplomatskim
predstavnitvima i rodbinom po pitanjima obrade i davanja infor-
macija o rtvama, pomau u provoenju istranih radnji ispitivanja
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
uzroka nesree iz nadlenosti mjerodavnih, Agencije za istraivanje
nesrea i ozbiljnih nezgoda zrakoplova i drugih tijela i sudionika.
Za sve prethodno navedene obveze zrane luke izrauju posebne
operativne planove i standardne operativne postupke, dok se istraga
o uzrocima nesree ureuje posebnim propisima.
Dravni centar 112 je ustrojstvena jedinica NSKC-a koja u
reimu deurstva 24/7 operativno, kadrovski i materijalno tehni-
ki prihvaa poruke uzbunjivanja, obrauje ih i distribuira mjero-
davnim nositeljima te ostvaruje operativne veze izmeu ravnatelja
Uprave, koordinatora na mjestu dogaaja i drugih vanih sudionika
operacija potrage i spaavanja zrakoplova, to se ureuje posebnim
komunikacijskim standardnim operativnim postupkom. Za provo-
enje ovim Planom utvrenih zadaa Dravni centar 112 oprema
se potrebnom opremom i sustavima (COSPAS i SARSAT te izravnim
poprenim vezama s Hrvatskom kontrolom zrane plovidbe) te
zapoljava kadrove specifinih strunih profila.
U sluaju prisilnog slijetanja ili pada zrakoplova u more,
NMRCC Rijeka usklauje i koordinira potragu i spaavanje na
podruju svoje nadlenosti, sukladno Nacionalnom planu traganja i
spaavanja ljudskih ivota na moru, usklaeno s Uredbom o uvjeti-
ma i nainu obavljanja potrage i spaavanja zrakoplova, odredbama
Meunarodne konvencije traganja i spaavanja na moru, GMDSS
sustavom i SOLAS konvencijom.
Ukoliko su poziv o pogibli od strane zrakoplova, sudionici pri-
pravnosti potrage i spaavanja zrakoplova zaprimili dok se nalazio u
zraku, ili iznad mora ili iznad kopna, a morao se prisilno spustiti na
morsku povrinu ili je pao u more, NMRCC Rijeka tijekom koor-
dinacija traganja i spaavanja na moru surauje i provodi razmjenu
informacija u svrhu uinkovitog traganja i spaavanja za zrakoplo-
vom s NSKC-om, koji je koordinator aktivnosti potrage i spaavanja
na nacionalnoj razini.
Angairanje sudionika pripravnosti za potragu i spaavanje
zrakoplova
Koordinator djelovanja operativnih snaga u potrazi i spaavanju
zrakoplova na mjestu dogaaja (proelnik podrunog ureda za zati-
tu i spaavanje) odmah po dojavi nestanka i o pokretanju operacije
traganja i spaavanja zrakoplova ili po dojavi o nesrei zrakoplova
konzultira namjenske SOP-ove te:
kada se radi o dogaaju koji prvo zahtijeva provoenje
aktivnosti traganja za mjestom nesree:
kontaktira ravnatelja Dravne uprave za zatitu i spaavanje i
Dravni centar (DC) 112, prikuplja potrebne informacije te struktu-
rira i dimenzionira inicijalne operativne snage potrage i spaavanja.
Zahtjev za aktiviranje lokalnih operativnih snaga prenosi elniku
jedinice lokalne podrune (regionalne) samouprave JLP(R)S, a za-
htjev za ukljuivanjem posebnih specijalistikih resursa i kapaciteta
za potporu (npr. policije, urnih slubi i Ministarstva obrane) ope-
raciji dostavlja NSKC-u,
odlazi u podruje operacije, uspostavlja zapovjedno koordi-
nacijski i mobilni komunikacijski centar, koordinira uspostavljanje
i funkcioniranje osiguranja podruja, nalae mjere kontroliranog
ulaska i kretanja, uspostavlja funkcioniranje slube za evidentiranje
rtava nesree, prve psiholoke pomoi, slubu za komuniciranje s citeta operativnih snaga zatite i spaavanja koji utemeljuje Dravna
medijima (angairanjem osoblja Kabineta ravnatelja Dravne uprave
za zatitu i spaavanje),
operativno, putem upanijskog centra (C) 112 ili neposred-
no, koordinira djelovanje svih sudionika pripravnosti i operativnih
snaga u operaciji potrage i spaavanja,
BROJ 96 STRANICA 73
vodi operaciju potrage i spaavanja, trai ukljuivanje dodat-
nih operativnih snaga, kako zemaljskih tako i zranih, koordinira
osiguravanje temeljnih logistikih potreba operativnih snaga anga-
iranih sudionika, izvjeuje ravnatelja Dravne uprave za zatitu i
spaavanje i NSKC o rezultatima potrage,
kada se pronae mjesto nesree, nalae njegovo osiguravanje,
nalae pregled lokacije i nalae izvlaenje iskljuivo preivjelih, pozi-
va istrana tijela, zahtijeva ukljuivanje dodatnih operativnih snaga
i u suradnji s istraiteljima poduzima mjere za asanaciju i saniranje
mjesta nesree,
donosi odluku o opozivu operacije potrage i spaavanja zra-
koplova;
kada se radi o dogaaju s poznatim mjestom pada zra-
koplova:
odmah, bez odlaganja, putem C 112 poziva urne slube
koje se angairaju u provoenju svojih namjenskih zadaa, te odlazi
na mjesto nesree,
na mjestu nesree uspostavlja zapovjedno koordinacijski i
mobilni komunikacijski centar, koordinira uspostavljanje i funkci-
oniranje osiguranja podruja, nalae mjere kontroliranog ulaska i
kretanja,
sagledava situaciju na mjestu dogaaja te sukladno specifi-
nim potrebama, putem elnika JLP(R)S ili ravnatelja Dravne uprave
za zatitu i spaavanje zahtijeva angairanje dodatnih operativnih
snaga zatite i spaavanja te koordinira njihov rad, definira pozicije
za medicinsku trijau, za prikupljanje povrijeenih, za prikupljanje
mrtvih i mjesta za prikupljanje osobnih stvari rtava,
zahtijeva ukljuivanje sudionika pripravnosti, nositelja spe-
cifinih zadaa potrage i spaavanja, posebno kapaciteta ekspertne
potpore i onih koji su temeljem zakona obvezni sudjelovati u potrazi
i spaavanju zrakoplova,
uspostavlja funkcioniranje slube za evidentiranje rtava ne-
sree, prve psiholoke pomoi, slubu za komuniciranje s medijima
(angairanjem osoblja Kabineta ravnatelja Dravne uprave za zatitu
i spaavanje,
kontinuirano komunicira s ravnateljem Dravne uprave za
zatitu i spaavanje te mu po njegovom dolasku na mjesto nesree
predaje voenje poslova koordiniranja strategijske razine (komuni-
ciranja s Vladom, Ministarstvom vanjskih poslova i europskih inte-
gracija, drugim operativnim kapacitetima sredinjih tijela dravne
uprave, komunikacija s medijima i druge poslove iz nadlenosti
NSKC-a).
Temeljni princip kojeg su se duni pridravati svi sudionici
pripravnosti i operativne snage potrage i spaavanja zrakoplova
obuhvaa sljedee: Prema zahtjevima koordinatora djelovanja ope-
rativnih snaga u potrazi i spaavanju zrakoplova na mjestu dogaa-
ja (proelnika podrunog ureda za zatitu i spaavanje) i ravnatelja
Dravne uprave za zatitu i spaavanje NSKC-a te elnika JLP(R)
S, svi sudionici sukcesivno, ovisno o specifinostima dogaaja i pro-
cjenama nadlenih osoba utvrenih ovim Planom, duni su ukljuiti
sve resurse do maksimalno deklariranih kapaciteta iz Kataloga kapa-
uprava za zatitu i spaavanje, odnosno deklariranih snaga utvrenih
u postupcima usklaivanja i donoenja standardnih operativnih po-
stupaka za operativno provoenje ovog Plana. Za operacije potrage
i spaavanja kojima koordinira NMRCC Rijeka primjenjuju se ve
doneseni planovi, procedure i protokoli.
STRANICA 74 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.

Slika br. 8. Shema sustava reagiranja sudionika u potrazi i spaavanju zrakoplova

VLADA RH
PRUATELJ OKC PU
USLUGA U
ZRANOM
DUZS, RAVNATELJ I VOC
PROMETU,
SLUBE
AGENCIJA ZA
NSKC
CIVILNO
HMP
ZRAKOPLOVSTV
O, MORH
PUZS HGSS
HCK
DHMZ DC 112 UDRUGE
DZRNS STOER ZIS RH C 112 GR.
HZT
AINONZ
MVPEI
MZOPUG NMRCC RIJEKA JLP(R)S,
Podsredinjice traganja i obalne ELNICI,
- operativne snage motrilake postaje STOER ZIS
sustava vatrogastva
- HMP USKLADITELJ TRAGANJA
- HGSS,
- HCK, USKLADITELJ POVRINSKOG ZAPOVJEDNITVO CZ
- MUP Policija, TRAGANJA I SPAAVANJA JLP(R)S
- MORH - OS RH
Zapovjednik mjesta nesree

Spasilake postrojbe
POSTROJBE CZ
ZAPOVJEDNITVO I POSTROJBE CZ RH
SPECIJAL. NAMJENE
POSTROJBE CZ
INTERVENTNE SPECIJALISTIKE
OPE NAMJENE
POSTROJBE CZ RH

MOBILINI TIM ZA PSIHOLOKU POMO

POSTROJBE CZ OPE NAMJENE

POVJERENICI CZ

Skraenice:
NSKC Nacionalni spasilaki koordinacijski centar VOS Vatrogasno operativno sredite
DUZS Dravna uprava za zatitu i spaavanje DC 112 Dravni centar 112
PUZIS Podruni ured za zatitu i spaavanje HMP Hitna medicinska pomo
DZRNS Dravni zavod za radioloku i nuklearnu sigurnost OKC PU Operativno komunikacijski centar policijske uprave
HZT Hrvatski zavod za toksikologiju C 112 upanijski centar 112
MVPEI Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija DHMZ dravni hidrometeoroloki zavod
HGSS Hrvatska gorska sluba spaavanja HCK Hrvatski crveni kri
AINONZ Agencija za istraivanje nesrea i ozbiljnih nezgoda NMRCC Rijeka Nacionalna sredinjica traganja i spaavanja na moru
zrakoplova Rijeka

4. OPERATIVNI PLAN DJELOVANJA INTERVENTNIH SPECIJALISTIKIH POSTROJBI CIVILNE ZATITE

REPUBLIKE HRVATSKE
Struktura, sastav i veliina postrojbi
Interventne specijalistike postrojbe civilne zatite Republike Hrvatske (ISPCZRH) osnivaju se odlukom ravnatelja Dravne uprave za
zatitu i spaavanje, kao priuvni kapaciteti namijenjeni za nadopunjavanje nedostajuih sposobnosti gotovih operativnih snaga zatite i
spaavanja za intervencije u katastrofama i velikim nesreama.
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 96 STRANICA 75

Vizija, misija i organizacijska naela ISPCZRH Tim srednje kategorije ustrojava se za tehniko pretraivanje
Vizija: ISPCZRH se organiziraju i ustrojavaju kao temeljne i operacije spaavanja u strukturalnim ruevinama. Osposobljava se
operativne sposobnosti civilne zatite na nacionalnoj razini pod za razbijanje, buenje i rezanje betona od kakvog su uobiajeno na-
izravnom nadlenou Dravne uprave za zatitu i spaavanje i pravljene stambene zgrade (ali ne i za rezanje, buenje i razbijanje
Zapovjednitva civilne zatite Republike Hrvatske. Namijenjene su armiranog betona). Tim se sastoji od 30 pripadnika i 3 potrana psa
za operativno provoenje najsloenijih specijalistikih zadaa spa- (tim lake kategorije + 10 pripadnika i 1 pas).
avanja na vodi, radioloko-kemijsko-bioloko-nuklearne zatite Tim teke kategorije ustrojava se za najzahtjevnije tehnike
(RKBN), spaavanja iz ruevina i logistike poslove u sluaju kata- pretrage i operacije spaavanja u strukturalnim ruevinama, poseb-
strofe i velike nesree.
no onima koje ukljuuju graevine izgraene ili ojaane armiranim
Misija: ISPCZRH jame najuinkovitiju uporabu materijalnih betonom. Namijenjen je za pruanje pomoi u Republici Hrvatskoj
resursa i ljudskih kapaciteta u zatiti i spaavanju stanovnitva, ma-
i izvan njenih granica u iznenadnim nesreama, koje su rezultirale
terijalnih dobara i okolia u katastrofi i velikoj nesrei. Namijenje-
ne su i za pruanje potpore nositeljima u provoenju svih oblika viestrukim kolapsom brojnih armiranih graevina, tipinih u ur-
humanitarnih operacija u Republici Hrvatskoj te za sudjelovanje u banim sredinama. Upotrebljava se kada su lokalni resursi na pogo-
pruanju meunarodne pomoi. enom podruju u Republici Hrvatskoj ili resursi pogoene drave
Organizacijska naela: ISPCZRH sastoje se od profesional- nedostatni ili nemaju sposobnost obavljanja najzahtjevnijih pretra-
ne jezgre nadopunjene selektiranim priuvnicima, koji se prema ivanja i spaavanja. Tim se sastoji od 55 pripadnika i 4 potrana
propisanim planovima popune rasporeuju iz udruga graana i psa (tim srednje kategorije + 25 pripadnika i 1 pas).
temeljem obveza sluenja u civilnoj zatiti koje graani imaju pre- Tim za zatitu i spaavanje iz vode sastavljen je od tri skupine.
ma Zakonu o obrani. Profesionalne jezgre postrojbi ustrojstveni Svaka skupina sastoji se od zapovjednika skupine i dvije ekipe po pet
su dijelovi Dravne uprave za zatitu i spaavanje, odjeli zatite i pripadnika, a ukupna veliina tima je 36 pripadnika.
spaavanja u podrunim uredima zatite i spaavanja Zagreb, Rije- Tim za radioloku, kemijsku, bioloku i nuklearnu zatitu sa-
ka, Split, i Osijek. Odjeli su popunjeni specijaliziranim spasiocima, stavljen je od dvije skupine i ukupne je veliine 29 pripadnika.
osposobljenim za djelovanje u izvanrednim dogaajima. Koriste se
za obavljanje zadaa navedenih pod vizijom uporabe ovih sposob- Tim za logistiku sastavljen je od etiri skupine i ukupne je ve-
nosti. Djelatnici odjela zatite i spaavanje (profesionalni spasioci) liine 99 pripadnika.
rasporeeni su na zapovjedne dunosti u postrojbama. Profesio- Za potrebe obavljanja sloenijih poslova zatite i spaavanja,
nalni spasioci redovno se osposobljavaju za svoje zadae, stjeu i kao i za sudjelovanje u meunarodnim operacijama, mogu se for-
odravaju certifikate, uvjebavaju za izvravanje zadaa, planiraju i mirati kombinirani timovi sastavljeni od pripadnika razliitih timo-
provode pripreme priuvnika rasporeenih u postrojbe. Navedene va ISPCZRH, sukladno konkretnim operativnim zahtjevima i odluci
aktivnosti ukljuuju tehnike smotre, provjeravanje planskih rje- ravnatelja Dravne uprave za zatitu i spaavanje.
enja, uvjebavanje operativnih spasilakih tehnika, sudjelovanje
u vjebama te odravanje opreme tehniki ispravnom. Profesio- Prema Procjeni ugroenosti Republike Hrvatske u podrunim
nalne jezgre postrojbi planiraju i provode mobilizaciju priuvne uredima za zatitu i spaavanje Zagreb, Split, Osijek i Rijeka potreb-
komponente, predlau materijalnu potporu mobilizacije, posebno no je ustrojiti po jedan tim ISPCZRH svake od specijalnosti.
provoenja transporta opreme, sredstava i ljudstva do mjesta upo-
rabe. Planiraju logistiko zadovoljavanje postrojbi svim potrebama
za samostalno djelovanje do 7 dana, na principu samodostatnosti.
To znai da Dravna uprava za zatitu i spaavanje za ISPCZRH
osigurava:
stjecanje specijalistikih vjetina i znanja,
samostalnu, neovisnu logistiku, ukljuujui mobilnost,
komunikacijska sredstva.
Vrste ISPCZRH
Interventne specijalistike postrojbe civilne zatite Republike
Hrvatske utemeljuju se po specijalnostima za:
spaavanje iz ruevina
spaavanje iz vode
RKBN zatitu
logistiku.
Temeljni ustrojstveni modul svake od ISPCZRH je tim.
Timovi za spaavanje iz ruevina dijele se u 3 kategorije:
Tim lake kategorije ustrojava se za povrinske pretrage i spa-
avanje i planira za uporabu odmah nakon izvanrednog dogaaja.
Namijenjen je pretraivanju i spaavanju u Republici Hrvatskoj i za
pruanje pomoi susjednim dravama. Tim se sastoji od 20 pripad- Slika br. 9. Prostorni prikaz razmjetaja timova ISPCZRH po
nika i 2 potrana psa. specijalnostima, prema Procjeni
STRANICA 76 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.

Redni ZONSKO ISPCZRH PO SPECIJALNOSTI

NAPOMENA
broj SKLADITE spaavanje iz vode spaavanje iz ruevina RKBN zatita logistika
1. Zagreb 1 tim, 36 pripadnika 1 tim teke kategorije, 1 tim, 1 tim, Popunjavaju PUZiS koji
55 pripadnika + 4 psa 29 pripadnika 99 pripadnika gravitiraju ZS
2. Osijek 1 tim, 36 pripadnika 1 tim lake kategorije, 1 tim, 1 tim, Popunjavaju PUZiS koji
20 pripadnika + 2 psa 29 pripadnika 99 pripadnika gravitiraju ZS
3. Rijeka 1 tim, 36 pripadnika 1 tim lake kategorije, 1 tim, 1 tim, Popunjavaju PUZiS koji
20 pripadnika + 2 psa 29 pripadnika 99 pripadnika gravitiraju ZS
4. Split 1 tim, 36 pripadnika 1 tim srednje katego- 1 tim, 1 tim, Popunjavaju PUZiS koji
rije, 30 pripadnika + 29 pripadnika 99 pripadnika gravitiraju ZS
3 psa
UKUPNO: 144 125+11 pasa 116 396 781+11 pasa

Osobni i materijalni ustroj postrojbi
Osobni ustroj postrojbi
Osobni ustroj timova za spaavanje iz ruevina organiziran je
na nain da sve kategorije (laka, srednja i teka) sadre iste ele-
mente: upravljako osoblje, sposobnosti za pretrage, sposobnosti za
spaavanje, sposobnosti psiholoke potpore (samo kod kategorije
tekog USAR tima) i sposobnosti za logistiku potporu.
Tim za zatitu i spaavanje iz vode ustrojen je od tri skupine.
Svaka skupina sastoji se od zapovjednika skupine i dvije ekipe po pet
pripadnika, a ukupna veliina tima je 36 pripadnika.
Tim za radioloku, kemijsku, bioloku i nuklearnu zatitu
(RKBN) ustrojen je od dvije skupine i veliine je 29 pripadnika:
1. skupina za uzorkovanje, koja se sastoji od zapovjednika sku-
pine i etiri ekipe od kojih se svaka sastoji od rukovatelja RKBN
detektorima i dva pomonika;
2. skupina za dekontaminaciju, koja se sastoji od zapovjednika
skupine i tri ekipe dekontaminatora od po etiri pripadnika u svakoj
od njih.
Tim za logistiku ustrojen je od etiri skupine i veliine je 99
pripadnika:
1. skupina za izuzimanje i prihvat materijalnih sredstava iz
zonskih skladita Dravne uprave za zatitu i spaavanje, koja se osiguravaju se prema posebnim ugovorima izmeu prijevoznikih
sastoji od zapovjednika skupine i etiri ekipe od po 5 pripadnika
u svakoj od njih;
2. skupina za organizaciju i sigurnost u prihvatnim kampovima
u sastavu od zapovjednika skupine i etiri ekipe od po etiri pripad-
nika u svakoj od njih;
3. skupina za pripravu hrane i pitke vode, u sastavu od zapo-
vjednika skupine te etiri ekipe za pripravu hrane sa po sedam pri-
padnika (dva kuhara i pet pomonika za rad u kuhinji) u svakoj od
njih i etiri ekipe za osiguravanje i pripravu pitke vode u sastavu od
tri pripadnika (jednog operatera strojara na kolektivnom proii-
vau vode i dva pomonika) u svakoj od njih;
4. skupina za sanitaciju, u sastavu od zapovjednika skupine i
etiri ekipe od po dva sanitarca u svakoj od njih.
Materijalni ustroj postrojbi
Materijalna popuna interventnih specijalistikih postrojbi osla-
nja se na resurse udruga graana ijim se lanovima popunjavaju,
te na resurse Dravne uprave za zatitu i spaavanje.
Materijalni ustroj interventnih specijalistikih postrojbi ci-
vilne zatite Republike Hrvatske utvruje se prema namjenskim
zadaama postrojbi i prema standardiziranoj opremi i materijalno
tehnikim sredstvima za svaku od specijalnosti koju je pravilnikom
utvrdio ravnatelj Dravne uprave za zatitu i spaavanje. Oprema je
dostupna na tritu i kompatibilna s opremom drugih operativnih
snaga zatite i spaavanja u Republici Hrvatskoj.
Osobni i materijalni ustroj ISPCZRH mijenja se sukladno pro-
mjenama procjena ugroenosti, nakon utvrivanja novih operativ-
nih zahtjeva i tehnikih standarda za opremu i materijalno tehnika
sredstava.
Vana karakteristika ISPCZRH visoka je razina mobilnosti.
Mobilnost se osigurava istovremeno s izdavanjem zapovijedi za dje-
lovanje. Osigurava se vozilima, osobnim, terenskim i teretnim, za
prijevoz pripadnika timova, pasa te opreme i sredstava. Osobna i
terenska vozila planiraju se prema Pravilniku o materijalnom ustro-
ju ISPCZRH, a nabavljaju s pozicija prorauna Dravne uprave za
zatitu i spaavanje namijenjenih za razvoj civilne zatite. Raspo-
reuju se u odjele zatite i spaavanja podrunih ureda za zatitu i
spaavanje Zagreb, Split, Rijeka i Osijek i uvaju u objektima zonskih
skladita uz ostalu opremu i sredstva postrojbi. Upotrebljavaju se
sukladno propisima kojima se utvruje koritenje slubenih vozi-
la i prema posebnim odlukama ravnatelja Uprave. Pored osobnih
i terenskih vozila s iste se proraunske pozicije nabavljaju i teretna
vozila i druga sredstva za prijevoz pasa, opreme i sredstava lakih,
srednjeg i tekog tima za spaavanje iz ruevina te specijalna vozila
za RKBN tim. Teretna vozila za potrebe djelovanja logistikih timova
tvrtki i Dravne uprave za zatitu i spaavanje. Aneksima ugovora
utvruju se nain angairanja, mjesto utovara, odgovorne osobe,
vrijeme javljanja vozaa i vozila u objekte zonskih skladita i drugi
detalji od operativnog znaaja, a sve s ciljem osiguravanja zahtije-
vane mobilnost ISPCZRH.
Popuna, zapovijedanje, osposobljavanje, uvjebavanje,
opremanje, mobilizacija i djelovanje ISPCZRH
Popuna
Popunu ISPCZRH, na temelju utvrenog plana popune kojeg
donosi ravnatelj Dravne uprave za zatitu i spaavanje, provode
podruni uredi za zatitu i spaavanje.
Popuna ISPCZRH oslanja se na resurse udruga graana, zakon-
sku obvezu sluenja u civilnoj zatiti i na resurse Dravne uprave za
zatitu i spaavanje. Znai, postrojbe se popunjavaju:
pripadnicima udruga graana ija je djelatnost komplemen-
tarna zadaama ISPCZ RH,
graanima koji se rasporeuju temeljem izjava o dragovolj-
nom pristupanju civilnoj zatiti,
priuvnicima koji se rasporeuju temeljem zakonske obveze
sluenja u civilnoj zatiti.
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
Odabir pripadnika ISPCZRH provodi se selekcijskim postup-
kom pri emu kandidati moraju zadovoljavati ope i posebne uvjete
te tjelesne, zdravstvene i psihologijske kriterije za uspjeno obavlja-
nje zadaa zatite i spaavanja.
Provjera tjelesnih sposobnosti obuhvaa utvrivanje funkcio-
nalnih i motorikih sposobnosti, a provodi se u podrunim uredi-
ma zatite i spaavanja (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek). Zdravstvenu
sposobnost kandidata utvruje nadlena institucija medicine rada,
a psihologijsku procjenu provodi psiholog podrunog ureda zatite
i spaavanja (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek). Psihologijska procjena
obuhvaa procjenu intelektualnih sposobnosti i osobina linosti va-
nih za uspjeno obavljanje zadaa zatite i spaavanja.
Periodina provjera tjelesnih, zdravstvenih i psihikih sposob-
nosti, provodi se najmanje jednom godinje (prema potrebi i ee).
Ako kandidat na periodinim provjerama sposobnosti ne zadovolji
propisane kriterije, prestaje biti pripadnik ISPCZRH.
Zapovijedanje
Uporabom interventnih specijalistikih postrojbi civilne zatite
Republike Hrvatske na strategijskoj razini zapovijeda Zapovjedni-
tvo civilne zatite Republike Hrvatske. Timovima ISPCZRH nepo-
sredno zapovijedaju zapovjednici zamjenici zapovjednika timova,
skupinama zapovjednici skupina, a ekipama voe ekipa. Kada se
ISPCZRH upotrebljavaju za operativne potrebe taktikih razina su-
stava zatite i spaavanja, Zapovjednitvo civilne zatite Republike
Hrvatske moe zapovjedne ovlasti u svezi uporabe prenijeti na za-
povjednitva civilne zatite jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave, po ijem se zahtjevu postrojbe angairaju.
Osposobljavanje
Pripadnici ISPCZRH osposobljavaju se prema specijalistikim
programima udruga iz kojih se u postrojbe rasporeuju ili na te-
melju kojih stjeu meunarodne certifikate o osposobljenosti i u
Uilitu vatrogastva i zatite i spaavanja (Centar za specijalistiko
osposobljavanje). U centru stjeu ope informacije od znaaja za
obavljanje operativnih zadaa u sustavu zatite i spaavanja. Tim
programima razrauju se i scenariji izvanrednih dogaaja u kojima
ISPCZRH sudjeluju te se organiziraju i provode stoerne i teren-
ske vjebe. Osim programa ije se provoenje planira u Uilitu,
najvaniji konkretni oblici osposobljavanja provode se periodino,
prema planovima koje predlau i provode djelatnici odjela za zati-
tu i spaavanje, odnosno profesionalni spasioci Dravne uprave za
zatitu i spaavanje.
Uvjebavanje
Pripadnici ISPCZRH kontinuirano se uvjebavaju i unapreuju
specijalistika znanja samostalno, unutar udruga graana, klubova,
organizacija, zajednica i saveza te vjebama koje provodi Sluba za
civilnu zatitu u suradnji sa odjelima za zatitu i spaavanje podru-
nih ureda zatite i spaavanja Zagreb, Split, Rijeka i Osijek.
Opremanje
Opremanje ISPCZRH u nadlenosti je Dravne uprave za zati-
tu i spaavanje. Oprema (materijalno-tehnika sredstva) ISPCZRH
propisana je Odlukom o materijalnom ustroju, planira se prema
srednjoronim planovima razvoja, prioritetima i financijskim mo-
gunostima, a uva se uskladitena u zonskim skladitima Zagreb,
Split, Rijeka i Osijek. Odjeli zatite i spaavanja navedenih podru-
nih ureda zatite i spaavanja skrbe o njihovoj ispravnosti, koriste
je na smotrama, u vjebama i za potrebe obuke i osposobljavanja
profesionalnih i priuvnih pripadnika postrojbi.
BROJ 96 STRANICA 77
Mobilizacija
Mobilizacija ISPCZRH provodi se po nalogu ravnatelja Dravne
uprave za zatitu i spaavanje ili zapovjednika civilne zatite Repu-
blike Hrvatske.
Mobilizaciju ISPCZRH provode podruni uredi za zatitu i spa-
avanje Dravne uprave za zatitu i spaavanje s ijih su podruja
pripadnici postrojbi rasporeeni, u suradnji sa Slubom za civilnu
zatitu Dravne uprave za zatitu i spaavanje. Za provoenje mo-
bilizacije podruni uredi za zatitu i spaavanje izrauju planove
priprema i naina provedbe pozivanja i mobilizacije ISPCZRH.
Trokove djelovanja mobiliziranih pripadnika ISPCZRH snosi
Dravna uprava za zatitu i spaavanje.
Interventne specijalistike postrojbe civilne zatite Republike
Hrvatske mogu se mobilizirati i uputiti u inozemstvo radi pruanja
pomoi dravi pogoenoj katastrofom ili velikom nesreom, uz pret-
hodno osobno potpisanu suglasnost pripadnika postrojbi.
Interventne specijalistike postrojbe civilne zatite Republike
Hrvatske pozivaju se i aktiviraju kao slube Dravne uprave za za-
titu i spaavanje. upanijski centri 112 primaju i prenose naloge,
odluke i izvjea o mobilizaciji, pozivanju i aktiviranju ISPCZRH.
Odluka o pripremi i nainu provoenja mobilizacije
ISPCZRH
1. Ovom Odlukom utvruju se izvritelj mobilizacije, odgovorni
provoditelji, nain primitka i prenoenja zapovjedi o mobilizaciji,
vrijeme trajanja mobilizacije, mobilizacijske lokacije i mobilizacijska
zborita, organizacija pozivanja ljudi, sredstava i opreme, organiza-
cija provoenja mobilizacije, materijalno i zdravstveno osiguranje,
mjere sigurnosti, komuniciranje i izvjeivanje u mobilizaciji.
2. Izvritelj mobilizacije ISPCZRH je zapovjednik civilne zati-
te Republike Hrvatske. Odgovorni provoditelji mobilizacije su pro-
elnici podrunih ureda za zatitu i spaavanje Dravne uprave za
zatitu i spaavanje.
3. Zapovijed za mobilizaciju izdaje ravnatelj Dravne uprave
za zatitu i spaavanje. Izvritelj mobilizacije zaprimljenu zapovi-
jed prosljeuje odgovornim provoditeljima mobilizacije. Zapovijed
za mobilizaciju izdaje se u pisanom obliku, a prosljeuje se putem
centra 112 (telefaksom, e-mail).
4. Vrijeme trajanja mobilizacije rauna se od trenutka zapri-
manja zapovjedi za mobilizaciju do trenutka potpune operativne
spremnosti postrojbe.
5. Vremena za mobilizaciju postrojbi su:
1) ISPCZRH za spaavanje iz ruevina, 6 sati,
2) ISPCZRH za spaavanje na vodi, 3 sata,
3) ISPCZRH za RKBN zatitu, 2 sata,
4) ISPCZRH za logistiku, 12 sati.
6. Mobilizacijske lokacije i mobilizacijska zborita su: lokacije
su Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, a zborita su prostor zonskih skla-
dita.
7. Materijalna i financijska sredstva za potrebe pripremanja i
provoenja mobilizacije osigurava Dravna uprava za zatitu i spaa-
vanje. Zdravstveno osiguranje, osiguranje od nezgoda i materijalna
primanja do demobilizacije pripadnici ISPCZRH ostvaruju u skladu
s odredbama Zakona o zatiti i spaavanju i podzakonskim propi-
sima.
8. Sigurnost mobiliziranih obveznika i drugih sudionika u
mobilizaciji kao i prostora mobilizacijskih zborita organizira se
i provodi pomou vlastitog ljudstva (uposlenika podrunih ureda
STRANICA 78 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
za zatitu i spaavanje Dravne uprave za zatitu i spaavanje), a
odgovorni su provoditelji mobilizacije. Ako se ISPCZRH upuuje u
inozemstvo, za sigurnost i ostale mjere osiguranja obveznika odgo-
voran je izvritelj mobilizacije. Odgovornost izvritelja mobilizacije
zapoinje od trenutka javljanja mobiliziranih pripadnika na mobi-
lizacijsko zborite.
9. Izvritelj mobilizacije odgovoran je za poslove koordinacije
voenja u mobilizaciji:
operativno procjenjivanje uvjeta i mogunosti provoenje
mobilizacije,
prosljeivanje zapovjedi za mobilizaciju podrunim uredima
za zatitu i spaavanje Dravne uprave za zatitu i spaavanje,
zaprimanje i analiziranje izvjea o mobilizaciji, koordinira-
nja sastavljanja konanog izvjea i izvjeivanje ravnatelja Dravne
uprave za zatitu i spaavanje.
Odgovorni provoditelji mobilizacije odgovorni su za:
popunu ISPCZRH ljudstvom i materijalno-tehnikim sred-
stvima i opremom,
izradu planskih provedbenih dokumenata za mobilizaciju
postrojbi,
sastavljanje izvjea o mobilizaciji i dostavljanje izvritelju
mobilizacije.
Zapovjednici postrojbi odgovorni su za:
praenje i evidenciju dolaska (odziva) obveznika na mobili-
zacijsko zborite,
evidentiranje bolesnih i nesposobnih obveznika,
izvjeivanje odgovornog provoditelja mobilizacije o stanju
popunjenosti te usklaivanje nadopuna nedostajuim ljudstvom,
materijalno-tehnikim sredstvima i opremom,
poduzimanje radnji na izuzimanju materijalno-tehnikih
sredstava i opreme iz zonskih skladita.
10. Po zavretku mobilizacije izvritelj mobilizacije ravnatelju
Dravne uprave za zatitu i spaavanje podnosi izvjee o spremnosti
postrojbi.
11. Mobilizacijske vjebe i provjere provode se nakon okona-
nja postupka rasporeivanja obveznika u postrojbe, promjena za-
povjednog osoblja, promjena Plana djelovanja, nabavljanja skupne
opreme, odnosno minimalno jednom u dvogodinjem razdoblju.
Djelovanje ISPCZRH
Svaka ISPCZRH utemeljena je za jedno specijalistiko podruje
djelovanja. Specijalnost postrojbe proizlazi iz samog naziva, namjene
i zadaa. Konkretne zadae postrojbi utvrene su na temelju Pla-
na zatite i spaavanja, specifinih zahtjeva s mjesta izvanrednog
dogaaja, posebnih zahtjeva ravnatelja Dravne uprave za zatitu i
spaavanje i odluka Stoera zatite i spaavanja i Zapovjednitva ci-
vilne zatite Republike Hrvatske te posebnih zahtjeva u provoenju
mjera civilne zatite.
Naelno, postrojbe se prioritetno upotrebljavaju za spaavanje
u podrujima za koja se utemeljuju na cjelokupnom podruju Re-
publike Hrvatske. U inozemstvo se upuuju najspremnije postrojbe,
one koje je Republika Hrvatska deklarirala meunarodnim organi-
zacijama te prema konkretnim zahtjevima pojedinih drava suklad-
no bilateralnim sporazumima o suradnji. Kada se postrojbe upuu-
ju u inozemstvo, osiguravaju im se uvjeti za odravanje operativne
spremnosti na principu samodostatnosti i autonomije na mjestu
izvanrednog dogaaja do 7 dana.
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.
Vrijeme operativne gotovosti dijelova postrojbi i postrojbi u
cijelosti
Sukladno konceptu ustrojavanja i djelovanja, ISPCZRH ustroje-
ne su od dvije temeljne komponente.
Prvu ine profesionalni djelatnici spasioci Dravne uprave
za zatitu i spaavanje rasporeeni u odjele za zatitu i spaavanje
podrunih ureda zatite i spaavanja Zagreb, Split, Rijeka i Osijek
i kojih je ukupno 78. Oni se radno i prostorno veu za smjetajne
i materijalne resurse zonskih skladita Dravne uprave za zatitu i
spaavanje. Osposobljavaju se za sve etiri temeljne specijalizacije
i pripremaju za samostalno operativno djelovanje kao jedan spe-
cijalistiki tim u svim izvanrednim dogaajima koji ne zahtijevaju
angairanje ISPCZRH do punog mobilizacijskog razvoja. Navedeni
odjeli nisu u reimu stalnog deurstva pa u sluajevima kada se an-
gairaju u radnom vremenu, samo vrijeme operativne gotovosti je
od minimalno 15 minuta pa do nekoliko sati, ovisno o udaljenosti
od mjesta izvanrednog dogaaja. Kada se angairaju izvan radnog
vremena bez prethodno uvedenih mjera pripravnosti, vrijeme ope-
rativne gotovosti je od minimalno 3 sata pa do 6 sati, takoer ovisno
o udaljenosti od mjesta izvanrednog dogaaja.
Drugu komponentu ine priuvne snage ISPCZRH koje se se-
lektiraju i popunjavaju iz udruga graana ija je djelatnost komple-
mentarna specijalizacijama postrojbi te iz drugih izvora sukladno
zakonu (iz vojne evidencije vojnih obveznika, npr. za popunu logi-
stikih timova). Priuva ISPCZRH osposobljava se iskljuivo za jed-
nu specijalizaciju (spaavanje iz ruevina, spaavanje iz vode, RKBN
zatitu i logistiku) unutar koncepta prema kojem su zapovjednici
timova, skupina i ekipa profesionalni spasioci iz prve komponente,
a koji se skrbe za popunu, mobilizaciju, opremanje, uvjebavanje,
sigurnost i operativno djelovanje postrojbi. Vrijeme njihove opera-
tivne gotovosti je od trenutne pa do 10 sati, ovisno o udaljenosti
od mjesta izvanrednog dogaaja, da li su prethodno uvedene mjere
pripravnosti i o zahtijevanom obimu angairanja postrojbi (npr. da
li samo 1 logistiki tim, 2 ili sva 4, te na isti nain i broj timova
drugih specijalnosti).
Suradnja s drugim operativnim snagama zatite i spaavanja
Suradnja ISPCZRH i drugih operativnih snaga zatite i spaa-
vanja na mjestu izvanrednog dogaaja provodi se utvrenim crta-
ma nadlenosti, odnosno suradnju na strategijskoj razini provodi
Zapovjednitvo civilne zatite Republike Hrvatske, suradnju na tak-
tikim razinama takoer provodi isto Zapovjednitvo uz operativnu
koordinaciju na samom mjestu dogaaja koja se provodi izmeu
lokalno nadlenog zapovjednika i zapovjednika tima ISPCZRH koji
je angairan. Iz razloga to se radi o snagama koje svojim kapacite-
tima, organizacijom, mobilnou, autonomijom i spremnou ine
kvalitetnu nadopunu nedostajuih sposobnosti redovnih gotovih
operativnih snaga sustava zatite i spaavanja Republike Hrvatske,
kvalitetna suradnja izmeu operativnih snaga zatite i spaavanja
predstavlja doprinos jaanju operativne uinkovitosti integriranog
sustava u katastrofama i velikim nesreama, u cjelini.
Djelovanje ISPCZRH u Republici Hrvatskoj
Djelovanje ISPCZRH planira se kroz dva temeljna oblika, ra-
zliita po strukturi i veliini angairanih snaga. Prvi je ui, kada se
angairaju profesionalni spasioci unutar jednog tima prema jednoj
specijalnosti a drugi iri, kada se angairaju pojedini timovi ili svi
timovi u utvrenom mobilizacijskom razvoju postrojbi. Pretpostav-
lja se da e se timovi u uem sastavu angairati u kraem vremen-
skom razdoblju, za to ne treba planirati dodatnu logistiku potporu
i planski razvijati posebna rjeenja.
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
Za djelovanje u Republici Hrvatskoj, Dravna uprava za zati-
tu i spaavanje osigurava adekvatnu potporu za mobilnost timova,
potrebnu opremu i sredstva za autonomiju tijekom djelovanja do 7
dana te druga sredstva i opremu za djelovanje u periodu duem od
7 dana, prije svega logistika osiguranja prehrane, sanitarnih uvjeta
i drugih potreba za boravak nastradalog stanovnitva u kampovima
za zbrinjavanje.
Pripadnik ISPCZRH za vrijeme sudjelovanja u zatiti i spaava-
nju u Republici Hrvatskoj ima pravo na naknadu plae i dodataka na
plau te pravo na druge naknade utvrene propisima ili posebnim
odlukama Vlade Republike Hrvatske.
Djelovanje ISPCZRH izvan granica Republike Hrvatske
Za razliku od djelovanja u Republici Hrvatskoj, ISPCZRH anga-
iraju se izvan granica na vrijeme ne due od 7 dana, za to Dravna
uprava za zatitu i spaavanje osigurava sve potrebe za potpuno au-
tonomno djelovanje angairanih snaga. Uobiajeni nain planiranja
njihovog angairanja je pravovremeno deklariranje tih sposobnosti
meunarodnim organizacijama za sudjelovanje u meunarodno
voenim humanitarnim operacijama, pri emu treba voditi rauna
da se kapaciteti ne preklapaju. Drugi nain je njihovo slanje izvan
granica kao pomo katastrofom pogoenim dravama s kojima Re-
publika Hrvatska ima potpisane bilateralne sporazume o suradnji
na podruju zatite i spaavanja ili u drugim ad hoc situacijama.
Pripadnici ISPCZRH u inozemstvo se mogu uputiti radi su-
djelovanja u aktivnostima pruanja urne (humanitarne) pomoi u
katastrofama ili sudjelovanja u vjebama i obuci, Odlukom Vlade
Republike Hrvatske.
Pripadnik ISPCZRH za vrijeme sudjelovanja u akciji u inozem-
stvu ima pravo na naknadu plae i dodataka na plau te pravo na
druge naknade utvrene propisima ili posebnim odlukama Vlade
Republike Hrvatske.
Mobilnost i veze ISPCZRH
Sudionici zatite i spaavanja na dravnoj razini hijerarhijski
su povezani sa sudionicima zatite i spaavanja na lokalnoj razini, a
prikupljanje i razmjena informacija izmeu njih se odvija:
unutar posebnih komunikacijsko-informacijskih sustava po-
jedinih sudionika zatite i spaavanja,
putem jedinstvenog komunikacijsko-informacijskog sustava
centara 112.
Iz razloga to u izvanrednim dogaajima postoji velika vjero-
jatnost oteivanja komunikacijske i informacijske kritine infra-
strukture koja mogu izazvati privremene ili dugotrajnije prekide
i poremeaje, za potrebe komuniciranja izmeu zapovjednitava i
operativnih snaga zatite spaavanja, Dravna uprava za zatitu i
spaavanje posebnim planovima utvruje nain ostvarivanja veza
unutar timova kao i izmeu timova. Problem predstavlja to se po-
stojeim sredstvima veze ne moe komunicirati izmeu operativne
i taktike razine te pogotovo izmeu operativne i strategijske razine.
Odreeni problemi u komunikacijama mogu se oekivati i na samoj
operativnoj razini i to u vezama izmeu razliitih ISPCZRH, obzi-
rom na poznata ogranienja simplex VHF radio sredstava.
Hrvatski radioamaterski savez je strukovna organizacija koja
okuplja radioamatere i koristi vlastitu komunikacijsku infrastrukturu,
koja e se koristiti kao dopuna postojeim elektronikim komunika-
cijama za potrebe zapovjednitava i operativnih snaga civilne zatite.
Planom djelovanja radioamatera u sustavu zatite i spaavanja
utvruje se osiguranje elektronikih komunikacija za potrebe Zapo-
vjednitva civilne zatite Republike Hrvatske i ISPCZRH.
BROJ 96 STRANICA 79
Osiguravanje materijalnih potreba tijekom djelovanja
ISPCZRH
Za materijalne potrebe ISPCZRH tijekom operativnog djelova-
nja skrbi Dravna uprava za zatitu i spaavanje. Materijalne potrebe
obuhvaaju svu propisanu osobnu, skupnu i specijalistiku opremu
i materijalno-tehnika sredstva, gorivo, smjetaj, prehranu, zdrav-
stvenu i drugu skrb. Dravna uprava za zatitu i spaavanje planira
potrebna financijska sredstva u vlastitom proraunu ili ih osigurava
iz proraunske priuve Republike Hrvatske i drugih izvora u kata-
strofi i velikoj nesrei. Takoer, Uprava planira nabavu, odravanje
i obnavljanje materijalnih sredstava propisanih materijalnim ustro-
jem ISPCZRH te u suradnji s Ravnateljstvom za robne priuve i iz
drugih izvora, kako dravnih tako i lokalnih, u konkretnim uvjetima
provodi tekue materijalno osiguranje postrojbi.
Pomoni dokumenti, mape, informatiki programi ISPCZRH
Pomoni dokumenti za primjenu ovog Plana, mape i informa-
tiki programi nalaze se u Slubi za civilnu zatitu Dravne uprave
za zatitu i spaavanje, gdje su pohranjeni i organizirani u Zemljo-
pisno obavijesnom sustavu (ZOS). Funkcije ZOS-a su: stvaranje
podataka, skladitenje podataka, prostorni upiti i analize, prikaz i
odailjanje podataka.
Podaci u ZOS dolaze iz izvora unutar Dravne uprave za zatitu
i spaavanje i iz izvora koji imaju prostorne podatke i druge podat-
ke vane za izradu analiza (dravne i javne institucije iz Republike
Hrvatske). Kako bi se omoguilo koritenje prostornih podataka i
analiza u stvarnom i blisko stvarnom vremenu u ZOS-u ulaze geore-
ferencirani snimci sa satelita i podaci dobiveni zranim izvianjem.
Pristup pomonim dokumentima i mapama omoguit e se
preko ZOS-a s odgovarajuom opremom kojom e biti opremljen
Stoer zatite i spaavanja Republike Hrvatske i Zapovjednitvo civil-
ne zatite Republike Hrvatske i zapovjednici ISPCZRH, koji se treba-
ju osposobiti za koritenje ZOS alata. Kako se svakodnevno korite-
nje ZOS-a (analiza, planiranje, simulacije) temelji na komercijalnim
telekomunikacijskim mreama, za koritenje ZOS-a u katastrofama
i velikim nesreama potrebno je osigurati prijenos podataka preko
VHF odailjaa (pokretni i nepokretni) i preko satelita.
5. ORGANIZACIJA PROVEDBE MJERA CIVILNE
ZATITE
Evakuacija
Evakuacija je postupak pri kojemu odgovorno tijelo vlasti pro-
vodi planirano i organizirano premjetanje stanovnitva s ugroenog
na neugroeno, odnosno manje ugroeno podruje.
Provedbom ove mjere civilne zatite omoguuje se maksimal-
na zatita stanovnitva od opasnosti ili posljedica katastrofe i velike
nesree.
Uvijek kada je mogue provodi se pravovremena evakuacija,
odnosno stanovnitvo se premjeta s potencijalno ugroene lokacije
na sigurniju za ivot i boravak ljudi. U tom sluaju provoenje ove
mjere civilne zatite moe se kategorizirati preventivnom aktivno-
u koja se planski poduzima s ciljem umanjivanja moguih utjecaja
po zdravlje i ivot ljudi i najvanije pokretnine u njihovom vlasni-
tvu, odnosno kojom se osigurava potpuna zatita ivota i zdravlja
stanovnitva. Pritom su vani procjenjivanje vjerojatnosti da e na
lokaciji nastati okolnosti koje zahtijevaju premjetanje stanovnitva,
kao i ocjenjivanje opsega i intenziteta izvanrednog dogaaja. Samo-
evakuacija se provodi ukoliko to okolnosti na ugroenom podruju
dozvoljavaju (razmjeri dogaaja, stanje na prometnicama), a po-
STRANICA 80 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
sebno u okolnostima kada je provediva pravovremena evakuacija,
neposredno ugroeno stanovnitvo moe se evakuirati svojim prije-
voznim sredstvima, do mjesta organiziranog prihvata, ili do rodbine
i prijatelja.
Evakuacija se najee provodi u uvjetima kada se nesrea ve
dogodila, ili je poprimila takve razmjere da ozbiljno ugroava ivote
ljudi i njihovu imovinu.
Osim zatite ivota i zdravlja, premjetanjem stanovnitva s
ugroene lokacije omoguavaju se optimalni uvjeti strunim timo-
vima da nesmetano provedu sve potrebne postupke za sprjeavanje
i/ili uklanjanje uzroka i utjecaja katastrofe i velike nesree, odnosno
njihovih posljedica.
Evakuacija podrazumijeva razliite postupke koji se poduzima-
ju ovisno o okolnostima na podruju na kojem se provodi te je i
vremenski determinirana. Tako se ugroeno stanovnitvo izmjeta
s ugroene na neugroenu ili manje ugroenu lokaciju na vrijeme
ne dulje od 24 sata (kratkotrajno premjetanje) ili pak premjeta.
Premjetanje podrazumijeva dulji boravak stanovnitva na neugro-
enom podruju te zahtijeva utemeljivanje posebne organizacije za
osiguravanje najnunijih uvjeta za ivot (zbrinjavanje).
Kao mjera civilne zatite, sukladno Ustavu Republike Hrvatske,
evakuacija je odgovornost jedinica lokalne samouprave, odnosno
njihovih elnika. U sluaju katastrofe i velike nesree, kada opseg
i intenzitet izvanrednog dogaaja prelazi kadrovske i materijalno-
tehnike mogunosti lokalne zajednice, ili katastrofa i velika nesrea
pogodi podruja dviju i vie jedinica lokalne samouprave, koordina-
ciju i upravljanje provoenja evakuacije preuzima upanija.
Ukoliko se ukae potreba evakuacije veeg broja ljudi (masovne
evakuacije) s podruja upanije, odgovornost za njezino provoenje
preuzima Dravna uprava za zatitu i spaavanje. Odluku o masov-
noj evakuaciji donosi Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ravna-
telja Dravne uprave za zatitu i spaavanje.
Kategorije osoba koje treba obvezno evakuirati
Pravovremeno se, planovima civilne zatite jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave, utvruju popisi ranjivih skupina
te planira organizacija potpore u provoenju evakuacije, za sljedee
kategorije stanovnitva lokalnih zajednica:
trudnice,
majke s djecom do 12 godina,
djecu do navrenih 15 godina,
bolesne, nemone, nepokretne, osobe starije od 75 godina
ivota i osobe s posebnim potrebama.
Obvezno se evakuiraju i stacionarne zdravstvene ustanove (bol-
nice i ljeilita), kao i ustanove u kojima borave osobe s posebnim
potrebama te ustanove za skrb o starim i nemonim osobama. Eva-
kuacija ovih kategorija stanovnitva zahtijeva visoku razinu pripre-
ma i plansko-organizacijskih i provedbenih rjeenja, kao i razinu
rukovoenja i koordinacije sudionika, to se razrauje planovima
zatite i spaavanja JLP(R)S i SOP-ovima koji ukljuuju obveze pret-
hodno navedenih ustanova i njihovih resornih tijela.
Planiranje evakuacije
Planom civilne zatite, opine i gradovi u provoenju evakua-
cije utvruju:
postupke prije, tijekom i nakon evakuacije,
broj i popis stanovnika predvienog za evakuaciju (po kate-
gorijama koje se obvezno evakuiraju),
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.
broj osoba koje se evakuiraju iz ustanova (ukljuujui oso-
blje),
mjesta za okupljanje,
putove i pravce evakuacije unutar podruja odgovornosti,
putove i pravce evakuacije izvan podruja odgovornosti, do
mjesta prihvata,
mjesta za prihvat evakuiranog stanovnitva unutar podruja
odgovornosti,
mjesta za prihvat evakuiranog stanovnitva izvan podruja
odgovornosti,
vozila za evakuaciju,
sudionike i snage u provedbi evakuacije,
naine obavjeivanja stanovnitva o evakuaciji,
voenje popisa/evidencije o evakuiranim osobama,
nain davanja informacija o evakuiranim osobama.
Planom civilne zatite, upanije u provoenju evakuacije utvr-
uju:
sudionike i operativne snage za provoenje evakuacije,
pravce evakuacije unutar podruja odgovornosti,
pregled smjetajnih kapaciteta unutar podruja odgovornosti,
koordinaciju evakuacije unutar podruja odgovornosti,
logistiku potporu evakuacije,
Dravna uprava za zatitu i spaavanje rukovodi i koordinira
evakuaciju u suradnji s odgovornim sredinjim tijelima dravne
uprave i jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
Evakuacija se provodi temeljem planova evakuacije opina, gradova
i upanija.
Zbrinjavanje
Osobama koje su organizirano evakuirane s ugroenog, ili ne-
posredno ugroenog podruja, kao i osobama koje su se samoeva-
kuirale do organiziranog mjesta prihvata, odgovorna tijela jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave osiguravaju i organizi-
raju zbrinjavanje na neugroenom podruju do prestanka okolnosti
evakuacije, odnosno do prestanka opasnosti ili neposredne opasno-
sti koje su bile povodom evakuacije.
Zbrinjavanje podrazumijeva osiguranje boravka, prehrane i naj-
nunije zdravstvene skrbi.
Boravak evakuiranih osoba moe se organizirati u:
zidanim graevinama (kolske i druge sportske dvorane, a-
ki i studentski domovi, drugi pogodni prostori),
atorima,
kamp kuicama i kontejnerima za stanovanje,
kombiniranom smjetaju.
Oblik smjetaja ovisi o:
hitnosti,
mogunostima zajednice i raspoloivim resursima za zbri-
njavanje,
procjeni potreba i trajanja zbrinjavanja,
godinjem dobu i meteorolokim uvjetima.
Ukoliko je boravak organiziran u kombiniranom smjetaju, ras-
pored osoba provodi se, prije svega, temeljem ivotne dobi i zdrav-
stvenog stanja osoba.
Bez obzira na vrstu/oblik zbrinjavanja, u svakom se prihvatnom
centru organiziraju prehrana, optimalni sanitarni uvjeti, ambulanta
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 96 STRANICA 81

za osnovnu zdravstvenu skrb, administracijski i info pult, sigurnost
i javni red i mir (policija), a prema mogunosti i psihosocijalna pot-
pora te se odreuje odgovorna osoba/upravitelj prihvatnog centra.
Ukoliko evakuirana osoba eli i ima mogunosti te odlui bora-
viti kod rodbine, prijatelja i sl. duna je o tome izvijestiti odgovornu
slubenu osobu.
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave svojim
planovima civilne zatite utvruju:
kapacitete za prihvat i zbrinjavanje stanovnitva,
materijalno-tehnika sredstva za zbrinjavanje,
sudionike i operativne snage za zbrinjavanje.
Ukoliko jedinica lokalne samouprave nema kapaciteta u kojima
bi sama mogla zbrinuti evakuirano stanovnitvo, ili treba zbrinuti
stanovnitvo s podruja dviju ili vie jedinica lokalne samouprave,
organizaciju i koordinaciju zbrinjavanja provodi upanija.
Ukoliko je potrebno zbrinuti stanovnitvo jedne upanije na
podruju druge upanije, ili je potrebno zbrinuti stanovnitvo s po-
druja dviju i vie upanija za organizaciju, koordinaciju i upravljanje
zbrinjavanjem odgovorna je Dravna uprava za zatitu i spaavanje.
Sudionici u provedbi evakuacije i zbrinjavanja na razini
Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske,
Dravna uprava za zatitu i spaavanje,
jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
Hrvatski crveni kri,
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, centri za socijalnu
skrb, timovi hitne medicinske pomoi,
Ministarstvo unutarnjih poslova,
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva,
Ministarstvo obrane Oruane snage Republike Hrvatske.

Tablica br. 16. Pregled obveza sudionika evakuacije i zbrinjavanja

Red Sudionik pripravnosti Podruje nadlenosti Operativni kapaciteti ili ope- Napomena
br. rativni doprinos
1. Vlada RH Donosi odluku o provoenju masovne evakuacije. Na prijedlog
ravnatelja
DUZS.
2. Dravna uprava za zatitu Rukovoenje, koordiniranje i usmjeravanje djelovanja Stoer ZiS RH, Zapovjednitvo
i spaavanje operativnih snaga zis u suradnji s nadlenim sredinjim CZ RH, strune slube u sjedi-
tijelima dravne uprave i odgovornim tijelima JLP(R)S; tu Uprave, PUZIS, centri 112
sudjelovanje operativnih snaga DUZS; logistika potpo- (Dravni i upanijski), Zapo-
ra evakuacije i zbrinjavanja. vjednitvo i dravne postrojbe
CZ, Centralna sluba za vo-
enje evidencije o rtvama i
evakuiranim osobama.
3. Jedinice lokalne samou- Informiranje stanovnitva o evakuaciji i mjestima oku- Stoeri ZiS, zapovjednitva, Na temelju
prave (gradovi, opine i pljanja, osiguranje vozila za evakuaciju, osiguranje hra- postrojbe i povjerenici CZ, plana civilne
Grad Zagreb) ne i vode za pie, utvrivanje lokacija, prihvat i zbri- pravne osobe, vlasnici tran- zatite.
njavanje stanovnitva, organizacija ivota u prihvatnom sportnih i smjetajnih kapaci-
centru. teta, organizacije za svekoliku
logistiku potporu, dr. sudio-
nici s podruja JLP(R)S prema
planu CZ i SOP-ovima.
4. Jedinice podrune (regi- Koordinacija evakuacije, logistika potpora evakuacije, Stoeri ZIS, zapovjednitva
onalne) samouprave (u- utvrivanje mjesta prihvata stanovnitva. i postrojbe CZ vlasnici tran-
panije) sportnih i smjetajnih kapaci-
teta, organizacije za svekoliku
logistiku potporu, dr. sudio-
nici s podruja JLP(R)S prema
planu CZ i SOP-ovima.
5. Hrvatski crveni kri Pruanje pomoi prije, tijekom i nakon evakuacije, Djelatnici i aktivisti HCH na
zbrinjavanju stanovnitva, voenju evidencije i davanju svim organizacijskim razina-
informacija o evakuiranim i zbrinutim osobama, prva ma, prvenstveno opinskim i
pomo, raspodjela hrane i vode za pie tijekom evaku- gradskim.
acije, pomo u organizaciji ivota u prihvatnom centru.
6. Ministarstvo zdravstva i Prva medicinska pomo, medicinska skrb tijekom i na- Timovi hitne medicinske po-
socijalne skrbi kon evakuacije; medicinska skrb u centru za prihvat i moi, djelatnici centara za so-
zbrinjavanje; cijalnu skrb.
pomo u voenju evidencije i davanju informacija o
evakuiranim i zbrinutim osobama.
STRANICA 82 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.

7. Ministarstvo unutarnjih Osiguranje javnog reda i mira na mjestima okupljanja Operativni kapaciteti Rav- Sukladno
poslova i prihvata stanovnitva, osiguranje putova evakuacije i nateljstva policije, policijske zakonu i SOP-
konvoja, osiguranje javnog reda i mira u centrima za uprave i postaje. ovima.
prihvat i zbrinjavanje.
8. Ministarstvo mora, pro- Organizacija prometa tijekom evakuacije.
meta i infrastrukture
9. Ministarstvo gospodar- Osiguranje sveukupne logistike potpore za zbrinjava- Ravnateljstvo za robne zalihe. Strateke
stva, rada i poduzetnitva nje. robne zalihe
10. Ministarstvo obrane, Oru- Pomo u provedbi evakuacije. Sukladno
ane snage Republike Hr- lanku 111.
vatske Zakona o
obrani.
11. Pravne osobe Osiguravanje transportnih resursa za evakuaciju, osi- Komunalna poduzea, tran-
guravanje objekata i uvjeta za smjetaj evakuiranog sportna poduzea, kole, ho-
stanovnitva tijekom trajanja zbrinjavanja, zdravstvena, teli, kampovi, javna poduzea,
psihosocijalna potpora, kolovanje, opskrba. trgovaka poduzea (roba i-
roke potronje).
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave planovi- u sklonitima ili objektima za sklanjanje treba sluati obavijesti o
ma civilne zatite i SOP-ovima detaljno razrauju postupke, sudio- promjeni vanjskih uvjeta i promjenama naloenih ili preporuenih
nike i njihove zadae s te odgovorne osobe za provedbu evakuacije mjera i postupaka koji se trebaju provoditi u cilju ublaavanja ili
i zbrinjavanja stanovnitva. Nadzor prethodno navedenih planova otklanjanja posljedica izvanrednog dogaaja.
provodi Dravna uprava za zatitu i spaavanje. Sklanjanje je i organizirana mjera civilne zatite u sustavu zati-
te i spaavanja koja se provodi uz pomo povjerenika civilne zatite
Sklanjanje ugroenog stanovnitva i aktivista Hrvatskog crvenog kria. Planskim pristupom mogue
Sklanjanje stanovnitva je hitna mjera civilne zatite koja je postii i veu razinu prevencije kao i umanjivanje veliine tete.
se provodi kod nastanka katastrofe ili velike nesree uzrokovane Sklanjanje stanovnitva provodi se u sklonitima, koja su namjenski
tehniko-tehnolokim nesreama u gospodarskim objektima i u ili adaptirani objekti sklonini prostori (dodatno zatieni vreama
prometu, nuklearnim i radiolokim nesreama, epidemiolokim i pijeska, paletama s ciglom ili nekim drugim graevinskim mate-
sanitarnim nesreama ili ratnim djelovanjima i terorizmom. Moe rijalom), u koje se sklanja stanovnitvo na podrujima za koja je
pruiti potpunu ili zadovoljavajuu zatitu tijekom rane faze nesree oglaena opasnost. Pored konkretnog doprinosa po pitanjima uma-
i relativno lako se provodi kada traje krae. njivanja broja rtava i teine fizikih trauma, sklonita imaju izuze-
Sklanjanje moe biti samozatitna ili organizirana mjera civilne tan psiholoki znaaj.
zatite. Uvijek kada lokalni uvjeti dozvoljavaju, ugroeno stanovnitvo
Samozatitna je kada je stanovnitvo provodi samostalno, u sklanja se u sklonita osnovne zatite, koja osiguravaju djelominu
okviru postupaka osobne i uzajamne zatite, odmah po saznanju zatitu i u sluaju nuklearnog udara. Ukoliko sklonita osnovne za-
o katastrofi i velikoj nesrei, ili prema uputama nadlenih tijela. tite nema na ugroenom podruju (procjenjuje se da su kapaciteti
Provodi se odlaskom u najbliu namjensku graevinu (sklonite) za u skloninim mjestima kojima Republika Hrvatska raspolae cca 7%
zatitu od prirodnih, antropogenih i sloenih opasnosti ili u druge u odnosu na potrebe), stanovnitvo se sklanja u druge adekvatne
zatvorene prostore koji pruaju minimalni stupanj zatite i koji se prostore npr. podrume, prostorije bez prozora te prostorije udaljene
zatvaranjem vrata i prozora kao i brtvljenjem tih i drugih otvora od otvora (prozora, ventilacijskih otvora i vrata, na kojima se pro-
(ventilacijskih) u prostoriji irokim ljepljivim trakama ili drugim vodi hermetizacija brtvljenjem otvora), tunele i sl., te u prirodna
sredstvima koja brtve, prilagoavaju minimalnim standardima za udubljenja (peine, uvale i dr.) i zaklone.
zatitu u odreenim specifinim okolnostima. Poduzimanjem pret- Opinski naelnik, gradonaelnik ili upan na podruju svojih
hodnih aktivnosti poveava se stupanj zatite prostora koji se planira JLP(R)S planiraju provoenje sklanjanje i drugih aktivnosti i mjera
koristiti za zadovoljavanje potreba u provoenju mjere sklanjanja u zatiti i spaavanju ljudi, imovine i okolia, sukladno planovima
stanovnitva u sluaju izvanrednog dogaaja u kojem je navede- zatite i spaavanja tih JLP(R)S i SOP-ova izvedenih na temelju tih
na mjera civilne zatite optimalna. Stanovnitvo tijekom boravka planova.

Tablica br. 17. Pregled obveza sudionika u provoenju sklanjanja

Red.
Sudionik provedbe mjera Zadae podruje nadlenosti
br.
1. Dravna uprava za zatitu i spa- Koordinira djelovanje drugih sudionika
avanje u aktivnostima provoenja mjere skla-
njanja, rukovodi resursima, vodi jedin-
stvenu informacijsku bazu podataka o
poduzetim mjerama organiziranog skla-
njanja.
Operativni kapaciteti ili operativni
Napomena
doprinos
Stoer zis RH, Zapovjednitvo CZ
RH, strune slube u sjeditu DUZS,
podruni uredi zatite i spaavanja,
centri 112 (Dravni i upanijski),
postrojbe civilne zatite (interventne
specijalistike namjene i postrojbe za
uzbunjivanje DUZS).
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 96 STRANICA 83

2. Jedinice lokalne i podrune (re- Osiguravaju uvjete za sklanjanje i druge
gionalne) samouprave aktivnosti i mjere u zatiti i spaavanju
ljudi, imovine i okolia na svom podru-
ju, u sluaju tehniko-tehnolokih nesre-
a u gospodarskim objektima i u pro-
metu, nuklearnih i radiolokih nesrea,
epidemiolokih i sanitarnih nesrea ili
ratnih djelovanja i terorizma, sukladno
planovima zatite i spaavanja, koordini-
raju provoenje sklanjanja stanovnitva
na lokalnoj razini.
3. Dravni zavod za radioloku i Predlae provoenje zatitne mjere skla-
nuklearnu sigurnost njanja ugroenog stanovnitva u sluaju
radioloke i nuklearne nesree.
4. Ministarstvo unutarnjih poslova Osigurava mjesta nesree, osigurava
javni red i mir tijekom organiziranog
sklanjanja.
5. HCK Sudjeluje u pruanju prve medicinske Djelatnici i aktivisti HCK na svim ra-
pomoi, evidentiranju rtava, psihosoci- zinama.
jalnoj pomoi, sklanjanju.
Operativne snage ZiS na razinama
JLP(R)S: komunalna poduzea, mate- Razrauju ih pla-
rijalno tehniki kapaciteti, stoeri ZiS, novima civilne
upani, gradonaelnici, opinski na- zatite i SOP-ovi-
elnici, zapovjednitva CZ u gradovi- ma.
ma i upanijama, povjerenici CZ, vodi-
telji sklonita i osoblje za organizaciju
boravka u sklonitu, postrojbe CZ na
lokalnoj razini (ope i specijalistike
namjene).
Policija i dio redarstvenih snaga koji Na temelju lan-
MUP u postupku izrade namjenskog ka 8. Zakona o
SOP-a deklarira za ovu namjenu, po- ZiS.
licijske uprave i postaje.

6. IMPLEMENTIRANJE PLANA ZATITE I
SPAAVANJA
Izrada Kataloga sposobnosti
Dravna uprava za zatitu i spaavanje sredinje je tijelo dravne
uprave nadleno za predlaganje Plana zatite i spaavanja Republike
Hrvatske, njegovo implementiranje i odravanje aurnim. Osim to
je ovlatena za obavljanje prethodno navedenih administrativnih
poslova u podruju zatite i spaavanja, Dravna uprava za zatitu i
spaavanje Vladi Republike Hrvatske odgovara za operativnu uin-
kovitost djelovanja cjelovitog sustava zatite i spaavanja u katastrofi
i velikoj nesrei.
Iz prethodno navedenih razloga, ravnatelj Dravne uprave za
zatitu i spaavanje je, sukladno Zakonu o zatiti i spaavanju i
ovom Planu, ovlaten za pripremu, usklaivanje i donoenje Kata-
loga sposobnosti operativnih snaga i sudionika zatite i spaavanja
Republike Hrvatske. Katalog sadri pregled sveukupnih spasila-
kih kapaciteta po djelatnostima od interesa za zatitu i spaavanje
(ljudskih i materijalnih) po lokacijama kao i ocjene o mogunostima
njihovog operativnog angairanja u odnosu na specifine zahtjeve
djelovanja raspoloivih kapaciteta u svakoj od pojedinih vrsta kata-
strofe i velike nesree.
Sva sredinja tijela dravne uprave, operativne snage i sudio-
nici zatite i spaavanja Dravnoj upravi za zatitu i spaavanje, na
zahtjev i u traenom roku, za potrebe rada na Katalogu dostavljaju
sve podatke o vlastitim i kapacitetima operativnih snaga zatite i
spaavanja iz vlastitog djelokruga rada. Navedeni podaci, osim u
pisanoj formi, dostavljaju se i u propisanom elektronikom forma-
tu, prilagoenom obradi i uporabi podataka u procesima koritenja
geografsko-informacijskog sustava u podruju zatite i spaavanja
Republike Hrvatske. Dravna uprava za zatitu i spaavanje je sre-
dinje tijelo dravne uprave zadueno za razvoj i implementaciju su-
stava GIS-a u podruju zatite i spaavanja. Geografsko informacijski
sustav, sustav zatite i spaavanja koristi kao temeljni procesni alat,
kako za operativne potrebe tijekom primjene ovog i planova zatite
i spaavanja na svim drugim razinama sustava zatite i spaavanja
tako i za planiranje i provoenje preventivnog djelovanja, procje-
njivanje moguih posljedica u odnosu na bilo koju vrstu opasnosti,
izradu planova zatite i spaavanja te pruanje potpore u provoe-
nju drugih komplementarnih aktivnosti, posebno u djelatnostima
partnerskih kapaciteta u sustavu zatite i spaavanja. Koristi se i za
potporu u edukaciji zapovjednih i koordinativnih tijela u podruju
zatite i spaavanja na operativnim, taktikim i strategijskoj razini,
u planiranju i izvoenju zapovjedno-stoernih i terenskih vjebi te
u provoenju programa meunarodne suradnje.
Uporaba planova zatite i spaavanja
Planovi zatite i spaavanja najvaniji su dokumenti za plani-
ranje djelovanja operativnih snaga zatite i spaavanja te sustava
reagiranja u katastrofi i velikoj nesrei na svim organizacijskim ra-
zinama sustava zatite i spaavanja u Republici Hrvatskoj. Planovima
se obrauje reagiranje u pojedinim vrstama opasnosti, a sadre i
preglede sudionika i operativnih kapaciteta kao i naela za surad-
nju izmeu operativnih snaga u zajednikim aktivnostima na mjestu
izvanrednog dogaaja. Planovima se koriste elne osobe JLP(R)S,
ravnatelj Dravne uprave za zatitu i spaavanje, stoeri i zapovjed-
nitva u podruju zatite i spaavanja te operativne snage i sudioni-
ci zatite i spaavanja. Prethodno navedena razina sustava zatite i
spaavanja planove koristi za jednoobrazno postupanje u katastrofi
i velikoj nesrei. Jednoobraznost se postie koritenjem standardnih
procedura, komunikacija i snaga te identificiranjem stvarnih kapa-
citeta operativnih snaga i sudionika zatite i spaavanja za potrebe
operativnog djelovanja u otklanjanju posljedica na mjestu izvan-
rednog dogaaja. Planovi se koriste i kao izvor za strukturiranje
i dimenzioniranje operativnih kapaciteta, pripremanje i izdavanja
zapovijedi i naloga za operativnu uporabu u odnosu na specifine
zahtjeve pojedinog izvanrednog dogaaja. Pored navedenog, planovi
su i temeljni dokumenti za planiranje preventivnih mjera, posebno
za definiranje interesa zatite i spaavanja koji se obvezno ugrauju
u propise i dokumente komplementarnih podruja, kao to su pro-
storno planiranje, zatita okolia, zdravstvo i za planiranje drugih
mjera od interesa za poveanje razine sigurnosti pojedinaca, zajed-
nica te materijalnih dobara i okolia. Drugi znaajan aspekt primjene
planova zatite i spaavanja obuhvaa podruje razvoja operativnih
kapaciteta na svakoj od razina sustava zatite i spaavanja, odnosno
za utvrivanje politike financiranja i donoenje drugih mjera usmje-
renih na jaanje njihove spremnosti za provoenje zadaa zatite i
STRANICA 84 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
spaavanja ljudskih ivota, materijalnih dobara i sastavnica okolia
u katastrofi i velikoj nesrei. Trei znaajan aspekt primjene planova
odnosi se na planiranje postupaka, nositelja, izvora financiranja i
koordiniranja rekonstrukcije oteenih i unitenih temeljnih resursa
i objekata kritine infrastrukture kao i za utvrivanje koncepta sve-
kolike obnove zajednice pogoene katastrofom i velikom nesreom.
Koordinator djelovanja operativnih snaga na mjestu dogaaja
Planovi zatite i spaavanja najuinkovitiji su kada se primje-
njuju uz kvalificirane ulazne informacije i zahtjeve koje elnim
osobama i tijelima sustava zatite i spaavanja, na svim razinama
ustrojavanja, dostavljaju koordinatori na mjestu izvanrednog doga-
aja. Koordinator na mjestu dogaaja je zapovjednik jedne od ope-
rativnih snaga koje su izale na intervenciju na mjesto izvanrednog
dogaaja. U pravilu je to uvijek vatrogasni zapovjednik, osobito u
situacijama kada se vatrogasne sposobnosti, kao temeljni operativni
kapacitet urnih slubi, angairaju u saniranju posljedica na mjestu
izvanrednog dogaaja. Koordinator na mjestu dogaaja odgovoran
je elniku JLP(R)S i/ili ravnatelju Dravne uprave za zatitu i spaa-
vanje, ovisno o tome koja razina sustava zatite i spaavanja upravlja
otklanjanjem posljedica na mjestu izvanrednog dogaaja.
Na temelju informacija o izvanrednom dogaaju pokree se la-
nac sustava reagiranja, odnosno aktiviraju se nadleni operativni
kapaciteti i uvodi pripravnost pojedinim dijelovima ili sveukupnim
kapacitetima sustava zatite i spaavanja na svakoj od razina nje-
govog ustrojavanja. Koordinator na mjestu dogaaja informaciju o
stanju na mjestu dogaaja, procjene daljnjeg razvoja i prve procjene
operativnih snaga potrebnih za saniranje posljedica prenosi nadle-
nom centru 112. Centar 112 informaciju prenosi nadlenim osoba-
ma i potom postupa po njihovom zahtjevu, poziva stoere zatite i
spaavanja i zapovjednitva civilne zatite i operativne snage zatite
i spaavanja. Pritom se koristi standardnim operativnim postupkom
za svaku pojedinu vrstu opasnosti. Predstavnici operativnih snaga u
stoerima zatite i spaavanja razmatraju situacijsko izvjee o sta-
nju na mjestu dogaaja i predlau ukljuivanje operativnih snaga i
drugih sudionika zatite i spaavanja iz vlastitog djelokruga. Ope-
rativne snage i sudionici zatite i spaavanja sve mjere naloene od
strane odgovarajuih razina i tijela sustava zatite i spaavanja pro-
vode koristei vlastite planove zatite i spaavanja. Pritom je osobito
vano ostvariti kvalitetnu suradnju s drugim operativnim snagama
na samom mjestu izvanrednog dogaaja. Neposrednu operativnu
koordinaciju na mjestu izvanrednog dogaaja provode putem koor-
dinatora na mjestu dogaaja. Koordinator na mjestu dogaaja, na te-
melju vlastitih ekspertnih znanja i vjetina te zahtjeva zapovjednika
drugih operativnih snaga na mjestu dogaaja, od nadlenih razina
sustava zatite i spaavanja zahtijeva specijalistiku potporu, prate-
e kapacitete te sveukupnu logistiku potporu tijekom djelovanja
operativnih snaga na mjestu dogaaja. Koordinacija ostalih mjera
zatite i spaavanja, kao to su na primjer evakuacija, zbrinjavanje
i zaklanjanje, predstavlja nadlenost stoera zatite i spaavanja, a
ne koordinatora na mjestu dogaaja. Uspjenost njihovog provoe-
nja, kao nadogradnje temeljnih mjera zatite i spaavanja koje se
poduzimaju na mjestu izvanrednog dogaaja, pokazatelj su ukupne
spremnosti integriranog sustava za primjenu kompleksnih zadaa
zatite i spaavanja ljudi, materijalnih dobara i okolia, utvrenih
planovima zatite i spaavanja.
U izvanrednim dogaajima najzahtjevnije kategorije, kao to su
npr. jaki potresi i drugi dogaaji katastrofalnih razmjera, koji trae
angairanje operativnih snaga zatite i spaavanja irokog spektra,
strukture i veliine, za kvalitetno koordiniranje operativnih snaga na
mjestu izvanrednog dogaaja nee biti dovoljan jedan koordinator
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.
na mjestu dogaaja. Iz navedenih razloga, elnici JLP(R)S i ravnatelj
Dravne uprave za zatitu i spaavanje e, na prijedlog stoera zatite
i spaavanja, a sukladno specifinostima i razmjerima katastrofe i
velike nesree, odrediti adekvatno strukturirano skupinu za opera-
tivnu potporu koordiniranju djelovanja operativnih snaga na mjestu
dogaaja. Skupina se izmjeta na mjesto dogaaja i naelno obavlja
sve poslove koordiniranja djelovanja operativnih snaga na mjestu
dogaaja. Za operativno djelovanje i uinkovitost te predloena rje-
enja odgovoran je zapovjednik skupine. Svu potrebnu potporu radu
skupine osiguravaju nadlene osobe i tijela odgovarajuih razina su-
stava zatite i spaavanja. Skupina za operativnu potporu koordi-
niranju djelovanja operativnih snaga na mjestu dogaaja moe biti
sastavljena od lanova stoera zatite i spaavanja i zapovjednitava
civilne zatite, ali mogu je initi i drugi eksperti iz sastava opera-
tivnih snaga zatite i spaavanja. Sastav navedenog tijela ovisit e o
specifinostima izvanrednog dogaaja, prvenstveno vodei rauna
o veliini zahvaenog podruja, posljedicama, prognozama daljnjeg
razvoja i konkretnim operativnim potrebama za uinkovitu zatitu i
spaavanje na mjestu dogaaja. Od vitalnog je interesa za operativ-
nu uinkovitost snaga na mjestu dogaaja osiguravanje kontinuira-
ne komunikacija izmeu koordinatora/skupine i osoba/tijela sustava
zatite i spaavanja odgovarajue razine, kao i osiguravanje resursa
za mobilnost upotrijebljenih spasilakih kapaciteta.
Obveze nositelja planiranja zatite i spaavanja
Na temelju Plana zatite i spaavanja Republike Hrvatske, vla-
stitih procjena ugroenosti i zakona svi sudionici zatite i spaavanja
koji su sukladno Zakonu o zatiti i spaavanju i Pravilniku o meto-
dologiji za izradu procjena ugroenosti i planova zatite i spaavanja
utvreni za nositelje planiranja u podruju zatite i spaavanja, izra-
uju vlastite planove zatite i spaavanja i operativne planove. Nael-
no, to se radi o nioj razini planiranja planovi su detaljniji. Osim
planovima, potpuna operativnost kapaciteta i djelovanje cjelovitog
sustava zatite i spaavanja, sukladno konceptom utvrenog organi-
zacijskog formata zatite i spaavanja Republike Hrvatske, osigurava
se i donoenjem standardnih operativnih postupaka. Planovima i
SOP-ovima utvruje se nain osiguravanja svekolike potpore unutar
svake operativne snage zasebno te posebno nain osiguravanja mak-
simalno mogue uinkovite operativne suradnje tijekom djelovanja
snaga u katastrofi i velikoj nesrei.
Nadzor kvalitete kao i meusobne sukladnosti planova i SOP-
ova na svim razinama ustrojavanja i planiranja djelovanja sustava
zatite i spaavanja u Republici Hrvatskoj, provodi Dravna uprava
za zatitu i spaavanje.
PRILOG A
PREGLED NOSITELJA I SUDIONIKA U ZATITI
I SPAAVANJU U FAZAMA PREVENTIVE,
REAGIRANJA I OBNOVE NAKON KATASTROFE
I VELIKE NESREE
Ovim se prilogom utvruju i naelno razrauju obaveze Drav-
ne uprave za zatitu i spaavanje, sredinjih tijela dravne uprave
i drugih organizacija nadlenih za planiranje, odgovor i oporavak
zajednica od posljedica katastrofa i velikih nesrea.
Uvod
Bitno je unaprijed upoznati sva sredinja tijela dravne uprave,
lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu i druge sudionike o
nainima sudjelovanja u zatiti i spaavanju, o ulogama u rjeavanju
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 96 STRANICA 85

potencijalnih problema i pristupima u sudjelovanju i usklaivanju
zajednikog djelovanja s ostalim sudionicima zatite i spaavanja.
Vlada je zaduena za odravanje liste odgovornosti za planira-
nje, odgovor i oporavak u irokom opsegu izvanrednih dogaaja koji
ugroavaju ivote ljudi, materijalna dobra i okoli, odnosno nacio-
nalne sigurnosne interese.
Veinu posljedica rjeavaju lokalne razine, bez izravne pomoi
regionalnih i nacionalnih resursa. Kada se utvrdi potreba provo-
enja potpore s nacionalne razine, organizaciju preuzima Dravna
uprava za zatitu i spaavanje uz potporu drugih sredinjih tijela
dravne uprave i organizacija. Ovaj prilog obuhvaa pregled nosi-
telja odgovornosti sustava zatite i spaavanja u fazama reagiranja
tijekom izvanrednog dogaaja. Njime se, takoer, utvruju i obveze
te razjanjavaju uloge i odgovornosti sudionika u fazi oporavka i
obnove nakon okonanja faze reagiranja u katastrofi i velikoj nesrei.
Vlada Republike Hrvatske e kontinuirano podupirati Dravnu
upravu za zatitu i spaavanje i druge sudionike, koliko je to po-
trebno, tijekom faza planiranja, odgovora i oporavka od katastrofa
i velikih nesrea.
Preventivni poslovi u dogaajima kao to su poremeaji op-
skrbe, tehniko-tehnoloke nesree, oneienja, opasnosti od ioni-
zirajueg zraenja i drugi dogaaji koji ugroavaju zdravlje i ivote
ljudi, materijalna dobra i okoli nadziru se provedbom propisa i
donoenjem upravnih mjera usmjerenih na odravanje zahtijevane
razine sigurnosti na svim razinama sustava zatite i spaavanja, od
lokalnih do dravne.

Vodee tijelo za planiranje i Vodee tijelo za opora-

Br. Vrsta izvanrednog dogaaja Vodee tijelo za preventivu
reagiranje/suradnja vak/obnovu
1. Potres Sredinje tijelo dravne DUZS (Stoer ZiS RH)/ surauju Sukladno posebnoj odluci
uprave nadleno za pro- druga nadlena sredinja tijela Vlade, Strategijska radna
storno ureenje i graditelj- dravne uprave skupina za usklaivanje
stvo procesa obnove
2. Poplava Hrvatske vode Sredinje tijelo dravne uprave Sukladno posebnoj odluci
nadleno za vodno gospodar- Vlade, Strategijska radna
stvo/ surauju DUZS, lokalna i skupina za usklaivanje
podruna samouprava procesa obnove
3. Prolom brane EP Sredinje tijelo dravne uprave Sukladno posebnoj odluci
Hrvatske vode nadleno za gospodarstvo/ sura- Vlade, Strategijska radna
uju DUZS, lokalna i podruna skupina za usklaivanje
samouprava procesa obnove
4. Velika oluja i nevrijeme: DHMZ (za dogaaje za Sredinje tijelo dravne uprave a-c: U veini sluajeva
a) utjecaj na transport koje je mogue dati signal nadleno za promet nije vjerojatna znaajnija
b) utjecaj na energiju za rano upozoravanje) Sredinje tijelo dravne uprave aktivnost to se oporav-
nadleno za gospodarstvo ka tie i, prema tome, e
c) utjecaj na graevine u
okolini Sredinje tijelo dravne uprave vjerojatno ostati na odgo-
nadleno za graditeljstvo voru vodeeg tijela, osim
d) posljedica je poplavljivanje ako planovima nije dru-
(vidjeti pod 2) gaije odreeno u sluaju
pojave posljedica velikih
razmjera
5. Ometanje lanaca opskrbe Sredinje tijelo dravne Sredinje tijelo dravne uprave (U veini sluajeva nije
a) telekomunikacije, uprave nadleno za promet nadleno za promet/ surauju vjerojatna znaajnija ak-
potanske usluge Hrvatska agencija za potu i elek- tivnost to se tie oporav-
tronike komunikacije ka)
b) nafta, plin, struja Sredinje tijelo dravne Sredinje tijelo dravne uprave (U veini sluajeva nije
uprave nadleno za gospo- nadleno za gospodarstvo/ sura- vjerojatna znaajnija ak-
darstvo uju INA, JANAF, Plinacro tivnost to se tie oporav-
ka)
d) zdravstvo Sredinje tijelo dravne Sredinje tijelo dravne uprave Sredinje tijelo dravne
uprave nadleno za zdrav- nadleno za zdravstvo uprave nadleno za zdrav-
stvo stvo
e) transport, kopneni i morski Sredinje tijelo dravne Sredinje tijelo dravne uprave (U veini sluajeva nije
uprave nadleno za more, nadleno za more, promet i in- vjerojatna znaajnija ak-
promet i infrastrukturu frastrukturu tivnost to se tie oporav-
ka)
f) zrani transport Sredinje tijelo dravne Sredinje tijelo dravne uprave (U veini sluajeva nije
uprave nadleno za promet nadleno za promet/ surauje vjerojatna znaajnija ak-
Hrvatska kontrola zrane plovid- tivnost to se tie oporav-
be ka)
STRANICA 86 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.

5. g) financije Vodee tijelo nadleno za Sredinje tijelo dravne uprave Vodee tijelo nadleno za
vrstu dogaaja za financije/surauju HNB, HFP, vrstu dogaaja i tijela pre-
Hrvatski zavod za zdravstveno ma odluci Vlade RH
osiguranje, Hrvatski zavod za
mirovinsko osiguranje i druge
financijske ustanove RH
h) hrana Sredinje tijelo dravne Sredinje tijelo dravne uprave Sredinje tijelo dravne
uprave nadleno za poljo- nadleno za poljoprivredu/ surau- uprave nadleno za poljo-
privredu ju lokalna i podruna samouprava privredu
i) voda Sredinje tijelo dravne Sredinje tijelo dravne uprave (U veini sluajeva nije
uprave nadleno za vodno nadleno za vodno gospodar- vjerojatna znaajnija ak-
gospodarstvo stvo,/ surauju lokalna i podru- tivnost to se tie oporav-
na samouprava ka)
6. Nesrea u prijevozu Sredinje tijelo dravne Sredinje tijelo dravne uprave U veini sluajeva nije vje-
a) prijevoz brodom i ostale uprave nadleno za more, nadleno za more, promet i in- rojatna znaajnija aktiv-
nesree na moru promet i infrastrukturu frastrukturu/ surauju Agencija nost to se oporavka tie
za obalni linijski pomorski pro- i, prema tome, vjerojatno
prijevoz kopnenim met, Agencija za vodne putove, e zavriti s reagiranjem
vodama Hrvatski hidrografski institut i vodeeg sredinjeg tijela
dr., DUZS, lokalna i podruna dravne uprave, osim ako
samouprava Vlada, u sluaju pojave
b) kopneni prijevoz Sredinje tijelo dravne Sredinje tijelo dravne uprave posljedica velikih razmje-
uprave nadleno za pro- nadleno za promet/ surauju, ra, ne donese posebnu
met, MUP Sredinje tijelo dravne upra- odluku o nadlenostima
ve nadleno za zatitu okolia, u obnovi Strategijska
Agencija za prometnu infrastruk- radna skupina za usklai-
turu, DUZS, lokalna i podruna vanje procesa obnove
samouprava
c) zrani prijevoz Sredinje tijelo dravne Sredinje tijelo dravne uprave
uprave nadleno za promet nadleno za promet/surauju
Agencija za civilno zrakoplov-
stvo, DUZS, lokalna i podruna
samouprava
d) prijenos cjevovodima Sredinje tijelo dravne Sredinje tijelo dravne upra- Sredinje tijelo dravne
kopneni uprave nadleno za zatitu ve nadleno za zatitu okolia, uprave nadleno za zati-
podmorski okolia DUZS, lokalna i podruna samo- tu okolia,
Sredinje tijelo dravne uprava, sredinje tijelo dravne Dravni stoer za primje-
uprave nadleno za more, uprave nadleno za vodno gos- nu Plana djelovanja kod
promet i infrastrukturu podarstvo, Hrvatske vode, iznenadnih oneienja
Sredinje tijelo dravne uprave mora
nadleno za more, promet i in-
frastrukturu
7. Oneienje tla i kopnenih voda, mora, Sredinje tijelo dravne Sredinje tijelo dravne uprave Dravni stoer za primje-
obala i spaavanje na moru uprave nadleno za more, nadleno za more, promet i in- nu Plana djelovanja kod
a) od pomorskih objekata i promet i infrastrukturu frastrukturu/ surauju DUZS, iznenadnih oneienja
podmorskih instalacija lokalna i podruna samouprava mora,
Sredinje tijelo dravne
uprave nadleno za zatitu
okolia, Strategijska radna
skupina za usklaivanje
procesa obnove
b) oneienje tla i kopnenih Sredinje tijelo dravne DUZS, Stoer zis RH/ surauju Sredinje tijelo dravne
voda uprave nadleno za zatitu lokalna i podruna samouprava uprave nadleno za zati-
okolia, tu okolia
Hrvatske vode
c) spaavanja na moru Sredinje tijelo dravne Sredinje tijelo dravne uprave (U veini sluajeva nije
uprave nadleno za more nadleno za more (Nacionalna vjerojatna znaajnija ak-
sredinjica traganja i spaavanja tivnost to se tie oporav-
na moru u Rijeci)/ surauju DUZS, ka)
lokalna i podruna samouprava
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 96 STRANICA 87

8. Opasnost od ionizirajueg zraenja(izvan Dravni zavod za radioloku i (U veini sluajeva nije

nacionalnog teritorija) nuklearnu sigurnost/surauju vjerojatna znaajnija ak-
a) kao rezultat terorizma DUZS, Stoer zis RH tivnost to se tie oporav-
ka)
b) kao rezultat radioloke i Dravni zavod za radioloku i Sredinje tijelo dravne
nuklearne nesree u nuklearnu sigurnost /surauju uprave nadleno za zdrav-
drugim dravama DUZS, Stoer zis RH stvo
9. Opasne tvari (ozbiljne industrijske ne- Sredinje tijelo dravne Nadleno sredinje tijelo dravne Sukladno posebnoj odluci
sree) uprave nadleno za zatitu uprave odreuje Vlada posebnom Vlade, Strategijska radna
kemijske, bioloke ili okolia odlukom, ovisno o opasnoj tvari i skupina za usklaivanje
radioaktivne tvari koje nisu posljedicama procesa obnove
pokrivene tokom 7.
10. Velike strukturalne greke u graevinama Sredinje tijelo dravne Vlasnici objekata /surauju U veini sluajeva nije
uprave nadleno za pro- DUZS, nadlena sredinja tijela vjerojatna znaajnija ak-
storno ureenje i graditelj- dravne uprave, lokalna i podru- tivnost to se oporavka
stvo na samouprava, tie i, prema tome, e
vjerojatno ostati na odgo-
voru vodeeg tijela, osim
ako planom nije drugaije
odreeno u sluaju pojave
posljedica velikih razmje-
ra.
11. Bolesti ljudi epidemije zaraznih bolesti Sredinje tijelo dravne Sredinje tijelo dravne uprave Sredinje tijelo dravne
uprave nadleno za zdrav- nadleno za zdravstvo, Hrvatski uprave nadleno za zdrav-
stvo, Hrvatski zavod za jav- zavod za javno zdravstvo i dr. stvo, Hrvatski zavod za
no zdravstvo i dr. javno zdravstvo i dr.
12. Dobrobit i bolesti ivotinja Sredinje tijelo dravne Sredinje tijelo dravne uprave Sukladno posebnoj odluci
uprave nadleno za poljo- nadleno za poljoprivredu, ri- Vlade, Strategijska radna
privredu, ribarstvo i rural- barstvo i ruralni razvoj (Krizni skupina za usklaivanje
ni razvoj, znanstvene vete- stoer)/surauju Hrvatski veteri- procesa obnove
rinarske institucije, veteri- narski institut, Hrvatska veteri-
narske bolnice i ambulante narska komora, u suradnji s dru-
gim nadlenim tijelima, DUZS,
lokalna i podruna samouprava
13. Bolesti biljaka Sredinje tijelo dravne Sredinje tijelo dravne uprave U veini sluajeva nije
uprave nadleno za poljo- nadleno za poljoprivredu, ri- vjerojatna znaajnija ak-
privredu, ribarstvo i rural- barstvo i ruralni razvoj/ surauju tivnost to se oporavka
ni razvoj, Sredinje tijelo Sredinje tijelo dravne uprave tie i, prema tome, e
dravne uprave nadleno nadleno za umarstvo, Hrvatska vjerojatno ostati na odgo-
za umarstvo, umarska sa- poljoprivredna agencija, DUZS, voru vodeeg tijela, osim
vjetodavna sluba, umar- lokalna i podruna samouprava ako Planom nije drugaije
ski institut, Poljoprivredni odreeno u sluaju pojave
institut Osijek, Institut za posljedica velikih razmje-
poljoprivredu i turizam, ra.
znanstvene institucije i fa-
kulteti
14. Zagaenje hrane Sredinje tijelo dravne uprave U veini sluajeva nije
nadleno za zdravstvo/ surauju vjerojatna znaajnija ak-
Hrvatska agencija za hranu, Hr- tivnost to se oporavka
vatski zavod za javno zdravstvo, tie i, prema tome, e
Hrvatski zavod za toksikologiju, vjerojatno ostati na odgo-
Sredinje tijelo dravne uprave voru vodeeg tijela, osim
nadleno za poljoprivredu, ako Planom nije drugaije
Sredinje tijelo dravne uprave odreeno u sluaju pojave
nadleno za gospodarstvo, DUZS, posljedica velikih razmje-
lokalna i podruna (regionalna) ra.
samouprava
STRANICA 88 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.

15. Zagaenje pitke vode Hrvatski zavod za javno zdrav-
stvo/ surauju Hrvatske vode,
Agencija za zatitu okolia, sre-
dinja tijela dravne uprave nad-
lena za:
zdravstvo,
poljoprivredu,
gospodarstvo,
DUZS, lokalna i podruna samo-
uprava
16. Terorizam (konvencionalan/opsadno sta- MUP MUP/ surauju tijela nacionalne
nje/situacija s taocima) obrane i sigurnosne slube druga
sredinja tijela dravne uprave,
DUZS (Stoer ZiS RH)
17. Terorizam (kemijski, bioloki, radioloki, MUP MUP/ surauju druga sredinja
nuklearan): ukljuujui i izravno i ne- tijela dravne uprave/surauju
izravno isputanje kemijskih, biolokih, sigurnosne slube, DUZS (Stoer
radiolokih, nuklearnih materijala zis RH)
Ministarstvo zdravstva i socijalne
skrbi Krizni stoer, Hrvatski za-
vod za javno zdravstvo
U veini sluajeva nije vje-
rojatna znaajnija aktiv-
nost to se oporavka tie,
ali u ekstremnim nadle-
no je sredinje tijelo dr-
avne uprave za zdravstvo
MZSS,
Strategijska radna skupina
za usklaivanje procesa
obnove
Sredinje tijelo dravne
uprave prema posebnoj
odluci Vlade (ovisno o
posljedicama)

Veina izvanrednih dogaaja moe se uspjeno rijeiti kapacite-
tima uglavnom jedne ili dviju operativnih snaga zatite i spaavanja
na lokalnoj razini, bez izravnog ukljuivanja nacionalnih kapacite-
ta. Kada je nuno ukljuivanje sposobnosti iz ireg okruenja, tada
se ono provodi prema Konceptu temeljnih nositelja i ustrojavanja
djelatnosti od interesa za sustav zatite i spaavanja u Republici Hr-
vatskoj, koji donosi ravnatelj Dravne uprave za zatitu i spaavanje.
Reagiranje u katastrofama i velikim nesreama, kako je navedeno u
ovom prilogu, utemeljeno je na principu odreivanja vodeeg na-
cionalnog tijela sukladno njegovoj upravnoj nadlenosti, odnosno
utvrenom djelokrugu rada i propisanim odgovornostima.
Ovaj prilog sadri pregled vodeih tijela za sve tri najvanije
faze djelovanja sustava zatite i spaavanja u Republici Hrvatskoj,
odnosno za: a/ preventivne poslove, b/ reagiranje u katastrofi i ve-
likoj nesrei i c/ obnovu i revitalizaciju podruja zahvaenog izvan-
rednim dogaajem. Znai, radi se o okviru unutar kojeg Vlada Re-
publike Hrvatske gradi sustav za ublaavanje, reagiranje i obnovu
u katastrofama i velikim nesreama na svakom dijelu nacionalnog
teritorija. Utvruje se u cilju osiguravanja robusne spasilake in-
frastrukture koja ukljuuje organizaciju, ljudstvo, norme, planove,
sredstva i mjere za urno i uinkovito noenje s posljedicama bez
obzira na vrstu katastrofe i velike nesree.
Svako vodee tijelo za svaku vrstu izvanrednog dogaaja izra-
uje unutarnja organizacijska rjeenja, donosi planove, a nositelje iz
svojih upravnih podruja obavjetava o njihovim ulogama u svim
fazama djelovanja sustava zatite i spaavanja. Ti planovi dijele se
u tri skupine, prva je prema strukturi nositelja (lokalna, regionalna,
nacionalna razina), druga je prema podjeli na temeljne (esencijalne
kritine usluge) kao to su opskrba vodom i hranom, zdravstve-
ne usluge, prijevoz, telekomunikacije i pota, energija, financijske
usluge i trea je prema funkcionalnoj podjeli na kemijske, bioloke,
radioloke i nuklearne dogaaje; infektivne humane bolesti; infek-
tivne veterinarske i biljne bolesti; masovna razaranja i posljedice bez
obzira na vrstu katastrofe i velike nesree; ukljuujui evakuaciju,
zbrinjavanje i sklanjanje; upozoravanje i obavjeivanje javnosti;
kompleksnu humanitarnu pomo; obnovu i telekomunikacije. Svaka
od ovih skupina predstavlja podruje nadlenosti nekog od sredi-
njih tijela dravne uprave na dravnoj razini, koja se adekvatnom
razradom mjera i nositelja aplicira i na lokalnim i regionalnim razi-
nama. Na taj se nain osigurava sinergija primjerena specifinostima
izvanrednog dogaaja i stanju spremnosti sudionika zatite i spaa-
vanja iz djelokruga sredinjih tijela dravne uprave unutar cjelovitog
sustava zatite i spaavanja Republike Hrvatske.
PRILOG B
PREGLED PROPISA ZA IZRADU PLANA
ZATITE I SPAAVANJA ZA PODRUJE
REPUBLIKE HRVATSKE
1. Ustav Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 41/01. pro.
tekst, 55/01. ispr.,76/10. i 85/10. pro. tekst)
2. Konvencija o nuklearnoj sigurnosti (Narodne novine me.
ugovori, br. 13/95.)
3. Konvencija o ranom izvjeivanju o nuklearnoj nesrei (Narod-
ne novine me. ugovori, br. 1/06.)
4. Seveso II Direktiva 96/82/EZ i 2003/105/E EC o kontroli opa-
snosti od velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari
5. Zakon o zatiti i spaavanju (Narodne novine, br. 174/04.,
79/07. i 38/09.)
6. Zakon o vatrogastvu (Narodne novine, br. 106/99., 117/01.,
36/02., 96/03., 139/04., 174/04., 38/09. i 80/10.)
7. Zakon o obrani (Narodne novine, br. 33/02., 58/02., 76/07. i
153/09.)
8. Zakon o unutarnjim poslovima, lanci 24.b do 24. (Narodne
novine, broj: 76/94.)
9. Zakon o policijskim poslovima i ovlastima (Narodne novine,
broj: 76/09.)
10. Zakon o obalnoj strai Republike Hrvatske (Narodne novine,
br. 109/07.)
11. Zakon o zatiti od elementarnih nepogoda (Narodne novine,
br. 73/97.)
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 96 STRANICA 89

12. Zakon o zatiti od poara (Narodne novine, br. 58/93., 44. Uredba o jedinstvenim znakovima za uzbunjivanje (Narodne
33/05.,107/07, 38/09. i 92/10.) novine, br. 13/06. i 49/06.)
13. Zakon o Hrvatskoj gorskoj slubi spaavanja (Narodne novi- 45. Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroenosti i pla-
ne, br. 79/06.) nova zatite i spaavanja (Narodne novine, br. 38/08.)
14. Zakon o udrugama (Narodne novine, br. 88/01. i 11/02.) 46. Pravilnik o ustrojstvu i nainu rada Kriznoga stoera Ministar-
15. Zakon o Hrvatskom Crvenom kriu (Narodne novine, br. stva zdravstva i socijalne skrbi (Narodne novine, br. 46/07.)
71/10.) 47. Odluka o odreivanju cesta po kojima smiju motorna vozila
16. Zakon o vodama (Narodne novine, br.153/09.) prevoziti opasne tvari i o odreivanju mjesta za parkiranje mo-
17. Zakon o obavljanju hidrometeoroloke slube u SRH (Narodne tornih vozila s opasnim tvarima (Narodne novine, br. 57/07.)
novine, br. 14/78.) 48. Naredba o mjerama zatite ivotinja od zaraznih i nametnikih
18. Zakon o prijevozu opasnih tvari (Narodne novine, br. 79/07.) bolesti i njihovom financiranju u 2010. godini (Narodne novi-
ne, br. 7/10. 33/10 i 37/10.)
19. Zakon o zatiti puanstva od zaraznih bolesti (Narodne novi-
ne, br. 79/07., 113/08. i 43/09.)
PRILOG C
20. Zakon o zdravstvenoj zatiti (Narodne novine, br. 150/08. i
71/10.) PREGLED KRATICA KORITENIH U PLANU ZATITE I
21. Zakon o veterinarstvu (Narodne novine, br. 41/07. i 155/08.) SPAAVANJA ZA PODRUJE REPUBLIKE HRVATSKE
22. Zakon o hrani (Narodne novine, br. 46/07. i 155/08.) AC autoceste
23. Zakon o biljnom zdravstvu (Narodne novine, br. 75/05.) ACI Adriatic Croatia International
24. Zakon o zatiti ivotinja (Narodne novine, br.135/06.) ADR Europski sporazum u meunarodnom tran-
25. Zakon o sredstvima za zatitu bilja (Narodne novine, sportu opasnih tvari u cestovnom prometu
br.70/05.) AINOZ Agencija za istraivanje nesrea i ozbiljnih
26. Zakon o prijevozu opasnih tvari (Narodne novine br. 79/07.) nezgoda zrakoplova
27. Zakon o radiolokoj i nuklearnoj sigurnosti (Narodne novine BDP bruto domai proizvod
br. 28/10) COSPASS SARSAT satelitski sustav za potragu i spaavanje
28. Zakon o zranom prometu (Narodne novine, br. 69/09) CZ civilna zatita
29. Procjena ugroenosti Republike Hrvatske od prirodnih i teh- DC 112 Dravni centar 112
niko-tehnolokih katastrofa i velikih nesrea (Zakljuak Vlade DHMZ Dravni hidrometeoroloki zavod
Republike Hrvatske, od 7. 5. 2009.)
DIP Dravna interventna postrojba
30. Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske (Narodne
DZRNS Dravni zavod za radioloku i nuklearnu
novine, br. 32/02.)
sigurnost
31. Strategija obrane Republike Hrvatske (Narodne novine, br.
DUZS Dravna uprava za zatitu i spaavanje
33/02.)
DVD Dobrovoljno vatrogasno drutvo
32. Nacionalna strategija kemijske sigurnosti (Narodne novine,
br. 143/08) EEC Direktiva EU o kontroli opasnosti od velikih
nesrea koje ukljuuju opasne tvari
33. Nacionalna strategija zatite okolia (Narodne novine, br.
46/02.) EASA Meunarodna agencija za sigurnost zranog
prometa
34. Nacionalni plan djelovanja na okoli (Narodne novine, br.
46/02.) ECURIE EU sustav za ranu razmjenu informacija
35. Strategija upravljanja vodama (Narodne novine, br. 91/08.) EU Europska unija
36. Nacionalni plan traganja i spaavanja ljudskih ivota na moru EUROATOM EU centar za atomsku energiju
(Narodne novine, br. 164/98.) EURDEP EU sustav za razmjenu radiolokih mjernih
37. Plan intervencija u zatiti okolia (Narodne novine, br. 82/99., podataka
86/99. i 12/01.) GK glavni kolodvor
38. Plan intervencija kod iznenadnih oneienja mora (Narodne GMDSS sustav za traganje i spaavanje na moru
novine, br. 92/08.) GIS zemljopisno informacijski sustav
39. Dravni plan za zatitu voda (Narodne novine, br. 8/99.) GP granini prijelaz
40. Dravni plan obrane od poplava (Narodne novine, br. 84/10.) GS-OS Glavni stoer oruanih snaga
41. Dravni plan i program mjera zatite od ionizirajueg zraenja HMP Hitna medicinska pomo
te intervencija u sluaju izvanrednog dogaaja (Narodne no- HAK Hrvatski auto klub
vine, br. 49/08.)
HCK Hrvatski crveni kri
42. Program mjera zatite puanstva od zaraznih bolesti dezin-
fekcija, dezinsekcija i deratizacija na podruju Republike Hr- HEP Hrvatska elektroprivreda
vatske od 2008. do 2013. godine HFP Hrvatski fond za privatizaciju
43. Uredba o sprjeavanju velikih nesrea koje ukljuuju opasne HINA Hrvatska izvjetajno-novinska agencija
tvari (Narodne novine, br. 114/08.) HGSS Hrvatska gorska sluba spaavanja
STRANICA 90 BROJ 96 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
PETAK, 6. KOLOVOZA 2010.

HNB Hrvatska narodna banka ZOS zemljopisno-obavijesni sustav

HRZ Hrvatsko ratno zrakoplovstvo ZiS zatita i spaavanje
HRT Hrvatska radio-televizija C 112 upanijski centar 112
HVZ Hrvatska vatrogasna zajednica
HZT Hrvatski zavod za toksikologiju
H Hrvatske eljeznice MINISTARSTVO FINANCIJA
IAEA Meunarodna organizacija za atomsku 2708
energiju
Na temelju lanka 26. Zakona o provedbi ovrhe na novanim
ICAO Meunarodna agencija za zrani promet sredstvima (Narodne novine, broj 91/10) ministar financija donosi
IMI pokretni mjerni laboratorij
INA
ISPCZRH


industrija nafte
interventne specijalistike postrojbe civilne
PRAVILNIK
zatite Republike Hrvatske O JEDINSTVENOM REGISTRU RAUNA
JANAF Jadranski naftovod
JLP(R)S Jedinica lokalne i podrune (regionalne) sa-
I. OPE ODREDBE
mouprave lanak 1.
JVP Javna vatrogasna postrojba Ovim Pravilnikom propisuje se sadraj Jedinstvenog registra ra-
KZS krizni stoer zdravstva una, obuhvat podataka, nain i rokovi dostave podataka, koritenje
MORH Ministarstvo obrane i davanje podataka te uvid u podatke iz Jedinstvenog registra rauna.
MSK Medvedev-Sponer-Karnik ljestvica intenzi-
teta potresa
II. SADRAJ I OBUHVAT PODATAKA
MTS materijalno tehnika sredstva Opi podaci
MUP Ministarstvo unutarnjih poslova lanak 2.
MVPEI Ministarstvo vanjskih poslova i europskih (1) Financijska agencija (dalje u tekstu: Agencija) vodi Jedin-
integracija stveni registar rauna.
MZOPUG Ministarstvo zatite okolia, prostornog ure- (2) Obveznici dostave podataka u Jedinstveni registar rauna
enja i graditeljstva jesu Hrvatska narodna banka, banke, stambene tedionice i kredit-
MZSS Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi ne unije (dalje u tekstu: obveznici) na temelju lanka 22. stavka 3.
NE nuklearne elektrane Zakona o provedbi ovrhe na novanim sredstvima (dalje u tekstu:
NEAP Nacionalni plan djelovanja na okoli Zakon).
NBKO nuklearno-bioloko-kemijska obrana (3) Obveznici u Jedinstveni registar rauna dostavljaju:
NOS namjenski organizirane snage 1. Podatke o otvorenim raunima u banci za sve transakcij-
NMRCC Nacionalna sredinjica za usklaivanje tra- ske raune prema propisima kojim se ureuje platni promet i nain
ganja i spaavanja na moru otvaranja i voenja transakcijskih rauna.
NSKC Nacionalni spasilako-koordinacijski centar 2. Podatke o novanim sredstvima:
OKC operativno komunikacijski centar novanom pologu po vienju i ulogu na tednju po vienju,
OSRH Oruane snage Republike Hrvatske oroenim novanim sredstvima,
PIAC Meunarodni sustav za uzbunjivanje stambenom tednom ulogu,
PMP prva medicinska pomo depozitu u kreditnoj uniji.
PUZS Podruni ured za zatitu i spaavanje Podaci za transakcijske raune poslovnih subjekata
RASFF urni sustav uzbunjivanja za hranu
lanak 3.
RH Republika Hrvatska
Za transakcijski raun poslovnog subjekta obveznici dostavljaju
RID Europski sporazum u meunarodnom tran- u Jedinstveni registar rauna sljedee podatke:
sportu opasnih tvari u eljeznikom prometu
1. Osobni identifikacijski broj (11 znakova)
RKBN radioloko-bioloko-kemijsko- nuklearna
Upisuje se jedanaesteroznamenkasti osobni identifikacijski broj
RODOS sustav za potporu u odluivanju u sluaju koji je dodijelilo Ministarstvo financija - Porezna uprava.
nuklearne nesree u stvarnom vremenu
2. Matini broj (8 znakova)
SOLAS konvencija za traganje i spaavanje na moru
Na prvo mjesto upisuje se znak 0 a zatim sedmeroznamenka-
SOP standardni operativni postupak sti matini broj iz Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta pre-
SPUNN Nacionalni sustav upozoravanja na nuklear- ma Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (dalje u tekstu: Obavijest).
nu nesreu Za fizike osobe koje obavljaju registriranu djelatnost upisuje se
USAR postrojbe za potragu i spaavanje osmeroznamenkasti matini broj koji im je dodijelio Dravni zavod
VOS vatrogasno operativno sredite za statistiku preko nadlenog tijela.