Manual 5hr PDF

Ovaj projekt financira
Europska unija
Zagovaranje i lobiranje u svrhu

drutvenih promjena
Ova publikacija izdana je uz pomo Europske unije. Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost TACSO-a i ni na koji se nain ne
moe smatrati da odraava gledita Europske unije. Sadraj ovog prirunika smatra se javnim i moe se slobodno distribuirati. Odluite
li se koristiti ovim materijalom, molimo navedite TACSO kao izvor te web-stranicu s koje je materijal preuzet. Ukoliko umnoavate tekst
prirunika, navedite originalne autore koji su dali svoj doprinos i njihovu organizaciju.
Izdava: Tehnika pomo organizacijama civilnog drutva TACSO
Regionalni ured
Potoklinica 16, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
www.tacso.org
Za izdavaa: Emina Abrahamsdotter
Regionalni koordinator treninga
Autori: Ger Roebeling, Jan de Vries (MDF Training and Consultancy, the Netherlands)
Prijevod: Ana Dejanovi
Lektura: Vera Vujovi
Dizajn: ejla Dizdarevi, digITarija
Godina izdanja: 2011
Projekt TACSO provodi konzorcij sljedeih organizacija pod vodstvom SIPU

Internationala:
vedski institut za javnu upravu SIPU International

www.sipuinternational.se
Centar za promociju civilnog drutva
www.civilnodrustvo.ba
Zaklada za razvoj ljudskih resursa
www.ikgv.org
Zaklada za potporu lokalne demokracije
www.frdl.org.pl
Partnerska zaklada za lokalni razvoj
www.fpdl.ro
Zahvala
Neizmjerno smo zahvalni svim organizacijama civilnog drutva s podruja zapadnog Balkana i Turske,
koje su pridonijele poboljanju ovog prirunika podijelivi s nama svoje znanje i iskustvo:
Albanski helsinki odbor, Albanija Graanska asocijacija MOST, Biva Jugoslavenska

office@ahc.org.al Republika Makedonija
+355 4 22 36 671 most@most.org.mk
+389 70 219 968
Albansko-britanska trgovaka i industrijska komora
Albanija Koalicija Svi za potena suenja, Biva Jugoslavenska
www.abcci.com info@abcci.com Republika Makedonija
+355 4 234 1020 contact@all4fairtrials.org.mk
+389 2 3215 263
Centar za razvoj civilnog drutva CSDC, Albanija
www.vloracivilsociety.org csdcv@icc-al.org Centar za razvoj NVO-a (CRNVO), Crna Gora
+355 69 22 60 212 crnvo@crnvo.me
+382 20 219 120
CORRIDOR, Bosna i Hercegovina
www.corridor-sarajevo.org corridor@bih.net.ba Institut za medije Crne Gore, Crna Gora
+387 61 147 219 imcg@t-com.me
+382 20 201 345
ene sa Une, Bosna i Hercegovina
zena-una@bih.net.ba enska akcija, Crna Gora
+387 61 860 566 womenaction@t-com.me
+382 20 246 394
Lara, Bosna i Hercegovina
ngo.lara@teol.net Ekoloko udruenje Avalon, Srbija
+387 65 583 964 avalon1@nadlanu.com
+381 63 83 47 095
TERCA, Bosna i Hercegovina
info@terca.ba ovekoljublje, Srbija
+387 61 203 052 www.covekoljublje.org program@covekoljublje.org
+381 18 512 144
Centar za mirovne studije, Hrvatska
cms@zamir.net Grupa 484, Srbija
+385 91 739 1247 tp@grupa484.org.rs
+381 61 13 16 586
Levizja FOL, Kosovo prema UNSCR 1244/99
info@levizjafol.org TEMA, Turska
+377 44 324 377 tema@tema.org.tr
+90 537 722 7701
Kosovski rehabilitacijski centar za rtve muenja
(KRCT), Kosovo prema UNSCR 1244/99 Kapadokijska udruga za solidarnost sa enama,
info@krct.org Turska
kapadokyakadin@hotmail.com
Centar za humanitarno pravo Kosovo, Kosovo prema
+90 535 966 6317
UNSCR 1244/99
office.ks@hlc-kosovo.org Fondacija volontera u zajednici (TOG), Turska
+377 44 240 278 www.tog.org.tr info@tog.org.tr
+90 55 4 33 88 211
Mladinski obrazovni forum, Biva Jugoslavenska
Republika Makedonija Transparency International Turska, Turska
info@mog.org.mk handeozhabes@gmail.com
+389 75 396 143 +90 532 66 22 129
Zagovaranje i lobiranje u svrhu
drutvenih promjena
SADRAJ
Predgovor 12
Pristup priruniku 14
Struktura prirunika 15
Dio I: Uvod u zagovaranje i utjecaj na politike 17

Politika i utjecaj na politike kljuni pojmovi 18
Naela CLASP-a 30
Predstavljanje ciklusa utjecaja na politike 44
Dio II: Roenje rane poruke 49
Identifikacija pitanja politika 52

Definiranje pitanja politika 58
Sudjelovanje korisnika 82
Osmiljavanje strategije s ranom porukom: Dionici 92
Mapiranje procesa politika 106
Dio III: Umreavanje i planiranje zajednikih akcija 115

Umreavanje za utjecaj na politike 118
Oblikovanje akcijskog plana 128
Dio IV: Provedba i uenje 145

Dostavljanje konane poruke 146
Praenje i evaluacija 158
Alatni okvir 168
Pojmovnik kljunih izraza 222

Predgovor
P redgovor
Aktivnostima u osam zemalja zapadnog Balkana i u Turskoj, Tehnika pomo organizacijama

civilnog drutva TACSO prua potporu i mogunost razvoja snanog i utjecajnog sektora
civilnog drutva. To ulaganje u civilno drutvo temelji se na naem uvjerenju da u kontekstu
pristupanja EU-u tekui politiki, ekonomski i drutveni procesi zahtijevaju angairano
civilno drutvo koje dobro funkcionira, kao preduvjet demokratskom razvoju.
Vana projektna komponenta TACSO-a je razvoj kapaciteta OCD-a, gdje je glavni cilj
poveanje kapaciteta predstavnika OCD-a u vie kljunih podruja ponudom novih znanja o
suvremenim metodologijama i tehnikama, kao i mogunosti za razmjenu i praktino znanje.
Tijekom proljea 2010. godine TACSO je proveo pet regionalnih programa treninga
usmjerenih na iskusne i uhodane OCD-e i njihove predstavnike. Nakon uspjenog zavretka
tih programa treninga te u cilju daljnjeg osnaivanja kapaciteta OCD-a, TACSO je odluio
razviti pet prirunika kako slijedi:
Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a;

Menadment za organizacije civilnog drutva Praktini alati za analizu
organizacijskog razvoja;
Razvoj i upravljanje projektima financiranim sredstvima EU-a;
Zagovaranje i lobiranje u svrhu drutvenih promjena;
Sudjelovanje graana i graanki u procesima donoenja odluka.
Cilj je ovog prirunika postii u organizacijama civilnoga drutva jaanje vjetina zagovaranja
i utjecaja na javne politike sa svrhom doprinosa drutvenoj promjeni.
Iskreno se nadamo da e vam ovaj prirunik biti koristan u vaem radu.
Palle Westergaard
Voa tima
13
Zagovaranje i lobiranje u svrhu drutvenih promjena
U suvremenom drutvu koliina subjekata i pitanja otvorenih promjeni, kao i razliita i

raznolika miljenja aktera i dionika, ine upravljanje, uvrivanje ili izazivanje promjene
vrlo kompleksnim. Poduzetnici ne mogu razvijati svoje proizvode i usluge bez poznavanja
elja svojih klijenata, vladinih propisa, a sve ee i miljenja interesnih skupina ili drutvenih
pokreta. Isto tako, vlade ne mogu formulirati zakone, pravila i propise bez detaljnog znanja
o problemu i potreba svakog graana te interesa razliitih dionika u drutvu poduzetnika,
kao i organizacija civilnog drutva. Konano, organizacije civilnog drutva ne mogu ostvariti
promjenu samo zahtijevajui ili traei svoja prava bez osnaenih glasova svojih interesnih
skupina, opsenog znanja o postojeim zakonima i propisima, interesima proturjenih
dionika te dokazima o negativnim ili pozitivnim implikacijama za svoje korisnike ili baze.
Ukratko, moramo postati meuovisni ako elimo postii odrivu promjenu i uvrstiti
osnaenu promjenu.
Stoga su zagovaranje, lobiranje i utjecaj na politike danas kljuni za svakog poduzetnika,
politiara ili skupinu civilnog drutva. Izazov je okupiti razliite dionike radi rasprave,
informiranja i utjecaja na donositelje odluka u to irim okvirima u smislu razliitih pozadina
i interesa, kako bi donijeli informiranu odluku. Izostanak zagovaranja i lobiranja dovodi u
pitanje kvalitetu donoenja odluka.
Ovaj prirunik pomoi e vam da vjerodostojno, legitimno i odgovorno poboljate kvalitetu
i uinkovitost svoga zagovaranja, lobiranja i utjecaja na politike.
Pristup priruniku
Kako bi prirunik bio to praktiniji, teorijskom dijelu dodane su studije sluajeva i praktini
alati. Veina studija sluajeva rezultat je rada organizacija civilnog drutva (OCD) s podruja
zapadnog Balkana i Turske. Takav pristup odabrali smo kako bi organizacije civilnog drutva
mogle upotpunili svoje znanje o podruju zagovaranja i utjecaja na politike, te kako bi ga
mogle direktno primijeniti u svom svakodnevnom radu.
Sr prirunika je ciklus zagovaranja i utjecaja na politike, koji odraava korake ciklusa
upravljanja projektom. Iz naeg iskustva s tim ciklusom, najea greka u projektima je to
to su organizacije sklone identificiranju problema i direktnoj provedbi moguih rjeenja.
Tako su proputeni mnogi bitni koraci u planiranju. Isto se moe rei i za utjecaj na politike;
problem se identificira i odmah se poduzimaju akcije.
Razvoj teorije promjene vae organizacije razjanjava postizanje njezine vizije i misije te na
koji nain vai programi i projekti pridonose toj misiji i viziji. Utjecaj na politike moe biti
dijelom toga. Kada vaa organizacija koristi utjecaj na politike kao vanu intervenciju, treba
razjasniti kako je on usaen u teoriju promjene vae organizacije. Tako utjecaj na politike
nije neto to inite usput kao popratnu aktivnost, ili ad hoc kada susretnete nekog politiara
14
ne to je jasno definirana strategija povezana s vaim ostalim intervencijama, gdje je svima
jasno da je to jedan od naina pridonoenja misiji i viziji organizacije.
Provoenje teorije promjene s dionicima s kojima elite suraivati u svom utjecanju na
politike - uvelike poveava vau legitimnost, vjerodostojnost i uinkovitost. To znai
da zajedno s njima identificirate krajnji cilj (viziju), konkretne promjene na koje ete se
usredotoiti kako biste pridonijeli viziji (ishodima ili misiji) i kako mislite da ete to postii.
Rad s ostalim dionicima osigurava zajedniko razumijevanje eljene promjene koju nastojite
postii utjecajem na politike. Takoer objanjava kako specifine promjene na kojima radite
mogu utjecati na promjene na kojima rade ostali dionici. Bez uspjeha na jednom polju moda
uope neete postii promjenu. Sve u svemu, to objanjava zato poduzimate zajednike
napore i koje su odgovornosti svakog pojedinog dionika.
Mnoge organizacije civilnog drutva poduzimaju aktivnosti utjecaja na politike bilo kao dio
projekata ili kao temeljno poslovanje. Stoga e fokus uvelike biti na planiranju tih akcija tako
da se provode relevantne aktivnosti i postie najvei mogui uinak.
Znanja i vjetine u ovom priruniku predstavljaju godine iskustva MDF-a i autora,
kombinirajui njihova teoretska i praktina znanja o zagovaranju i utjecaju na politike, te
znanja o planiranju, praenju i evaluaciji.
Struktura prirunika
Prirunik se sastoji od sljedeih pet glavnih dijelova:
Dio 1 Uvod u zagovaranje i utjecaj na politike

Dio 2 Roenje rane poruke
Dio 3 Udruivanje i akcijski plan
Dio 4 Provedba i uenje: dostavljanje konane poruke
Dio 5 Alatni okvir
15
Dio I
Uvod u zagovaranje i
utjecaj na politike
Politika i utjecaj na
politike
kljuni pojmovi
Politika i utjecaj na politike kljuni pojmovi
U vod
O emu zapravo govorimo kada govorimo o utjecaju na politike, lobiranju ili zagovaranju?
Te termine rabe razliiti ljudi za razliite vrste aktivnosti. Radi boljeg razumijevanja vano
je razlikovati ih, pa u nastavku predstavljamo kratak pregled razlika i preklapanja nekih od
tih termina.
TO SMATRAMO UTJECAJEM NA POLITIKE?

Kod uporabe engleskih pojmova politics i policies esto se mijeaju njihova znaenja, to katkada
zbunjuje. Politics se uglavnom definira kao akcije i interakcije u raspravama i pregovorima
meu dionicima, u kojima mo, status i utjecaj ukljuenih igra najvaniju ulogu.
Politics (od grke rijei , graanski) je proces kojim (skupine) dionika pokuavaju
donijeti zajednike odluke. Taj pojam openito se primjenjuje na umijee ili znanost voenja
vladinih ili dravnih poslova. Takoer se odnosi na ponaanje unutar civilne uprave.
Meutim, moe se promatrati i u drugoj skupini interakcija, ukljuujui korporativne,
akademske i vjerske institucije. Sastoji se od drutvenih odnosa koji ukljuuju autoritet ili
vlast i odnosi se na regulaciju poslova s javnou unutar politike jedinice te na metode i
taktike za oblikovanje i primjenu politike (policy).
Policy se uglavnom opisuje kao naelo ili (skupina) pravila za upravljanje odlukama i
postizanje racionalnog/ih i predvidivog/ih ishod(a). Politike (policies) openito usvajaju
vladina tijela i parlamenti ili odbor, ili upravno tijelo unutar organizacije ili kompanija.
U ovom priruniku sluimo se openitim pojmom utjecaj na politike kada govorimo o
svim moguim akcijama s ciljem utjecaja na politike, jer se taj pojam moe lako prevesti na
veinu jezika, prihvaen je u veini politikih kultura u mnogim zemljama i moe obuhvaati
razne aktere, od organizacija civilnog drutva i vlade pa do poslovnog sektora.
Svaki respektabilni subjekt ima viziju, misiju i definirane politike, a utjecanje na te politike
svakodnevni je posao.
Za potrebe ovog prirunika sluit emo se sljedeom radnom definicijom utjecaja na politike:
Radna definicija utjecaja na politike

Utjecaj na politike namjeran je i sustavan proces utjecaja na politike, prakse i ponaanje razliitih
ciljanih dionika koji imaju najvei utjecaj na problem o kojem je rije, ukljuenja korisnika i
poveavanja njihova udjela i kapaciteta rjeavanja problema. Aktivnosti se mogu izdvojiti ili se moe
primijeniti mjeovita strategija u kojoj zajednike snage i usklaena akcija poveavaju uinkovitost
svih intervencija utjecaja na politike.
19
Navedena definicija sadri dva elementa koje moda treba dodatno istaknuti, a to su
ponaanje i dionici:
U utjecaju na politike rije je o promjeni ponaanja odreenih dionika. Promjena ponaanja
preduvjet je za mijenjanje politika. Samo mijenjanje politika ne bi smjelo biti ciljani rezultat
utjecaja na politike, jer takoer elite neto promijeniti u praksi. Da bi se to postiglo, vano
je promijeniti ponaanje. U priruniku e biti opisani razliiti alati i pristupi usmjereni na
promjenu ponaanja razliitih aktera u procesu utjecaja na politike.
Gore navedena definicija takoer se odnosi na razliite ciljane dionike koji su najutjecajniji,
umjesto uobiajenijeg pojma donositelji odluka. Glavni je razlog to nisu svi ljudi koje se
uobiajeno naziva donositeljima odluka najutjecajniji dionici za odreeno pitanje. Mnogo
toga e ovisiti o ishodima razliitih analiza predstavljenih u ovom priruniku.
to je onda zagovaranje , lobiranje i

aktivizam ?
Uobiajeni pojmovi u primjeni kada je rije o utjecaju na politike jesu lobiranje, zagovaranje
i aktivizam. Ti pojmovi nisu jasno definirani ni dogovoreni, pa se moe initi da se njihovo
znaenje i aktivnosti koje obuhvaaju preklapaju. Mogue je da imamo osjeaj to je aktivizam
ili zagovaranje i lobiranje obuhvaaju, a da ne znamo jasno definirati te pojmove.
Ti pojmovi jo vie zbunjuju stoga to se esto definiraju kroz odreene aktivnosti. Tako
sastanak s politiarima neki smatraju aktivnou koja se moe svrstati u lobiranje.
Objavljivanje priopenja za tisak moglo bi se vie smatrati zagovaranjem. Demonstriranje ili
organiziranje pasivnog otpora vie bi se ubrajali u aktivizam. Razlike temeljene iskljuivo na
vrsti aktivnosti koje obuhvaaju ili ne obuhvaaju nisu odve korisne, jer se neka aktivnost
moe smatrati lobiranjem, zagovaranjem ili aktivizmom ovisno o kontekstu, namjeri
organizatora i nainu na koji je druga strana percipira.
Za upotrebu ovog prirunika vano je razlikovati te pojmove, ali neemo ponuditi jasne
definicije nego emo itatelju omoguiti da ih razlikuje uz pomo priloenih objanjenja.
Lobiranje
Lobiranje za nekoga ima negativnu konotaciju. Priziva slike ljudi Elementi
u odijelima koji sklapaju opskurne dogovore s politiarima iza lobiranja:
zatvorenih vrata. Ta je konotacija toliko snana da Europska odvija se
komisija preferira pojam zastupanje interesa. konsenzusom
Oito postoje sluajevi u kojima lobiranje provode profesionalci pregovori
unajmljeni od strane klijenata koje na neki nain treba zastupati. dijalog
Ti sluajevi esto nam padaju na pamet kada se upotrijebi razliite strane
pojam lobiranje. to god mislili o tom pojmu, on pokriva vie
20
aktivnosti koje veina organizacija civilnog drutva katkada svjesno ili nesvjesno provodi.
Budui da je lobiranje termin za koji je veina ljudi ula, sluit emo se njime.
injenica je da lobiranje esto ukljuuje neku aktivnost koja nije izravno transparentna.
Izazov je, dakle, lobiranje uiniti odgovornim. Lobiranje u najmanju ruku obuhvaa neki oblik
dijaloga izmeu strana. Takoer, razliite strane u veoj ili manjoj mjeri pokree konsenzus.
To znai da ima mjesta pregovorima. Ako to nije sluaj, moda ete eljeti istodobno lobirati
i voditi dijalog, to vjerojatno neete uspjeti, a dijalog e biti veoma jednostran.
Primjeri razliitih definicija

Aktivnosti zastupanja interesa (...) definiraju se kao aktivnosti koje se provode s ciljem utjecaja
na oblikovanje politika i procese donoenja odluka europskih institucija (Izvor: Kodeks ponaanja
Europske komisije za zastupnike interesa)
Organizacija nastoji utjecati na zakonodavstvo kada je komunikacija:
usmjerena prema zakonodavcu ili zaposleniku u zakonodavnom tijelu;
odnosi se na specifino zakonodavstvo;
odraava gledite o tom zakonodavstvu.
(Izvor: IRS-ova Definicija direktnog lobiranja)
Lobiranje u lokalnoj zajednici (grassroots lobbying) dogaa se kada je komunikacija:
usmjerena prema iroj javnosti
odnosi se na specifino zakonodavstvo
odraava gledite o zakonodavstvu I
potie primatelja... na poduzimanje akcije s obzirom na zakonodavstvo.
(Izvor: IRS-ova Definicija lobiranja u lokalnoj zajednici)
MOST, Biva Jugoslavenska Republika Makedonija
Graanska asocijacija MOST, kao organizacija za nadgledanje izbornog procesa, uspjeno je

lobirala za reformu zakona o izborima u Makedoniji, lobirajui izmeu ostalog meu kljunim
predstavnicima u ministarstvima i parlamentarcima u razliitim fazama procesa razrade novog
zakona o izborima. Njihov rad detaljnije je opisan u poglavlju o pregledu procesa politika.
21
Zagovaranje
Pojam zagovaranja esto se javlja u istoj reenici kao i utjecaj na politike, stoga to se ti pojmovi
uvelike preklapaju. Kao to je sluaj s lobiranjem, ni za zagovaranje ne postoji ujednaena
definicija. Mnoge definicije gotovo su jednake radnoj definiciji utjecaja na politike. Meutim,
postoji jedna vana razlika izmeu utjecaja na politike i zagovaranja, a to je mogui karakter
aktivnosti. Zagovaranje se odnosi na nenasilne aktivnosti osmiljene za utjecaj na politike,
prakse i ponaanje. Ono ukljuuje lobiranje (po naravi nenasilno) i ostale aktivnosti koje nisu
lobiranje ali su nenasilne i smatraju se legalnima.
Primjeri razliitih definicija: Zaklada za borbu protiv erozije

tla, Turska
Zagovaranje je mijenjanje praksi i
politika ljudi na vlasti, koje utjee Dobar primjer aktivnosti
na ljude u nepovoljnom poloaju zagovaranja, osim lobiranja,
(CAFOD).
jest aktivnost Turske zaklade
Zagovaranje usmjereno prema za borbu protiv erozije tla
graanima je organizirani politiki
(TEMA). U svom lobiranju za
proces koji ukljuuje koordinirane
odobrenje Zakona o zatiti tla i
napore ljudi da promijene politike,
poboljanju zemljita, takoer
prakse, ideje i vrijednosti koje
odravaju nejednakost, netoleranciju su inili pritisak pokrenuvi
i iskljuenje. kampanju s peticijom i
prikupljanjem vie od milijun
(Akcijski vodi za zagovaranje i graansko
potpisa.
sudjelovanje).
22
Zagovaranje se u kontekstu ovog prirunika najbolje opisuje kao sve nenasilne i legalne
aktivnosti osmiljene za utjecaj na politike, prakse i ponaanje.
Aktivizam
Kada pomislimo na aktivizam, esto ga povezujemo s demonstracijama, izlaskom na
barikade, kao i duhovitim i kreativnim aktivnostima osmiljenima da skrenu pozornost
na neki problem. Takve aktivnosti uglavnom nisu zamiljene za stvaranje ili predlaganje
konsenzusa, nego da bi uvjerile ili informirale druge, primjerice za dobivanje potpore za
neko pitanje ili za stavljanje pitanja na dnevni red. Poduzimanjem takvih aktivnosti moe
se initi pritisak na odreene dionike za promjenu, koristei se treim stranama kao to je
javnost. Takav aktivizam esto se smatra suprotnou lobiranju i/ili dijalogu te drugim
aktivnostima u kojima je cilj postii konsenzus i koje su vizualno manje atraktivne. Vano je
razumjeti da aktivizam moe biti neto pozitivno, legalno i nenasilno, ali i neto ilegalno i
nasilno. Nasilje je uvijek jedna od mogunosti unutar aktivizma jer su aktivnosti osmiljene
da izazivaju sukobe.
Nain na koji Greenpeace

poduzima akcije mnogim je
ljudima neugodan i treba
biti, jer stvari na koje skreemo
pozornost nisu ugodne.
(Greenpeace)
Primjer definicije
Aktivizam se sastoji od namjerne akcije za stvaranje drutvene, politike,
ekonomske ili ekoloke promjene. Aktivizam moe imati irok spektar oblika,
od pisanja pisama novinama ili politiarima, voenja politikih kampanja,
ekonomskog aktivizma kao to su bojkoti ili preferiranje kompanija, do okupljanja,
ulinih mimohoda i trajkova, ukljuujui pasivni otpor i trajkove glau
(Wikipedia).
23
Mladinski obrazovni forum, Biva Jugoslavenska Republika Makedonija
Aktivizam sve vie djeluje kroz upotrebu

drutvenih mrea kao to su Facebook i
Twitter, kao i upotrebu novih medija kao to je
YouTube. Nekoliko organizacija civilnog drutva
slui se takvim sredstvima kako bi podigle
svijest javnosti i provele pritisak na donositelje
odluka. Primjer OCD-a koji koristi drutvene
medije u svom aktivizmu jest Mladinski
obrazovni forum u Bivoj Jugoslavenskoj
Republici Makedoniji. Oni rade na pitanjima
vezanim za drutveno ukljuenje mladih i borbu protiv korupcije u visokom obrazovanju.
Stavljaju kratke filmove (amaterske, podcastove i slike) na YouTube i/ili Vimeo, koji im to
besplatno omoguuju. Ve imaju veliku internetsku zajednicu na Facebooku i Twitteru.
Ta zajednica zatim glasa i komentira materijale, direktno ili putem drutvenih mrea, a
platforme tada nude velike mogunosti irenja materijala.
Te aktivnosti koriste se za mobilizaciju ljudi za dogaanja, privlaenje politiara i/ili vlasti
prisutnih na drutvenim mreama te osiguravaju vie potpisa kada se provode internetske
peticije. Time se pribavljaju ulazni podaci za druge aktivnosti, kako bi se utjecalo na
donositelje odluka, primjerice aktivnosti lobiranja.
Specifian uspjeh u koritenju drutvenih medija predstavlja upotreba flash mobsa
za irenje poruke Ukljuiti mlade u procese donoenja odluka. Prvi javni flash mob
privukao je vie od 100 ljudi pa je snimljen, stavljen na YouTube i proiren diljem
drutvenih mrea. Stekao je golemu popularnost meu mladima u makedonskim
kolama. To je rezultiralo organiziranjem drugog flash moba. On je privukao vie od 200
mladih u nekoliko makedonskih gradova. Poveano je irenje internetskim zajednicama,
to je dobar primjer mobilizacije putem Interneta.
Kad govorimo o ilegalnim aktivnostima,

imamo na umu da se ilegalnost aktivnosti U kontekstu ovog prirunika, posebno
razlikuje se od zemlje do zemlje. Primjerice, je obiljeje aktivizma da on ukljuuje
u nekim je zemljama ilegalno protestirati. aktivnosti usmjerene prema treim
U kontekstu prirunika, ilegalno se stranama (npr. javnosti) te da moe
odnosi na aktivnosti koje tete drugima na biti nenasilan ili nasilan i ilegalan.
meunarodnoj razini, poput nasilja i mita.
24
P odizanje svijesti i utjecaj na politike
Pojam podizanje svijesti vrlo se esto spominje u kombinaciji s utjecajem na politike,

zagovaranjem, lobiranjem i aktivizmom, kao i samostalno. Veinom se smatra da opisuje
skup aktivnosti ili strategiju. U nekim sluajevima podizanje svijesti je samo sebi svrha.
Podizanje svijesti preduvjet je za sve aktivnosti utjecaja na politike. To je uzajamna razmjena
informacija izmeu razliitih ukljuenih dionika, korisnika ili donositelja odluka. Moe se
rei da je podizanje svijesti i odravanje osvijetenosti stalan proces tijekom intervencije.
Mnogi projekti, kao to su projekti utjecaja na politike, sadre element podizanja svijesti.
U lobiranju, primjerice, organizacije pruaju informacije donositeljima odluka, na taj
nain podiui njihovu svijest o odreenom pitanju. U mnogim aktivnostima povezanim
sa zagovaranjem i aktivizmom svijest ire javnosti ili specifinih skupina podie se s
namjerom da ih se mobilizira kako bi inile pritisak na donositelje odluka. Takoer se
moe podii svijest korisnika vae intervencije. To je esto prvi korak njihova osnaivanja i
omoguavanje njihova sudjelovanja u toj intervenciji.
I samo podizanje svijesti esto je dio vae intervencije. Meutim, ono treba biti samo
sredstvo do specifinijeg cilja. Uvijek morate biti svjesni razloga podizanja svijesti. Prema
naem iskustvu, mnoge organizacije pokazuju da im je jedan od ciljeva podizanje svijesti
drugih u njihovim intervencijama utjecaja na politike.
Mi vjerujemo da je podizanje svijesti dio utjecaja na politike, ali takoer vjerujemo da
se samo njime ne moe postii promjena politike i ponaanja. Zato podizanje svijesti ne
moe biti cilj vae intervencije utjecaja na politike. Podizanje svijesti je niz aktivnosti poput
distribuiranja broura, pruanja popratnih materijala donositeljima odluka ili dranje
odreenih informativnih govora na konferenciji. Ishod je toga poveanje svijesti odreenih
ljudi o odreenoj temi. To bi zatim trebalo pridonijeti viem cilju, ishodu ili rezultatu, a to
je promjena u ponaanju koja se tie specifine teme. Morate se usredotoiti na ono emu ta
nova osvijetenost vodi, to jest kakvu promjenu elite vidjeti nakon podizanja svijesti ljudi.
Svijest se podie kroz odreene aktivnosti radi:
pruanja informacija kako bi se neto nalo na dnevnom redu;
mobilizacije skupina ili ire javnosti radi vrenja pritiska na ostale da se promijene;
poduzimanja prvog koraka prema osnaivanju korisnika.
25
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Crna Gora

CRNVO radi na pitanju korporativne
drutvene odgovornosti (Corporate
Social Responsibility - CSR) i
promjeni ponaanja kompanija,
NVO-a i vlade. Oni ele da ti akteri
zajedno rade na CSR-u i, na kraju, da
vlada preuzme odgovornost u izradi
povoljnog okruenja za CSR.
Prvi je korak meu svim akterima
podizati svijest o vanosti
korporativne drutvene odgovornosti i injenici da ona moe funkcionirati,
kao i svijest o mogunostima suradnje i uzajamne koristi od toga. Glavni je
korak u tome bila organizacija konferencije o najboljim praksama korporativne
drutvene odgovornosti i izdavanje knjige o najboljoj praksi. Sva ta dogaanja
takoer su popraena u medijima kako bi se ljudi senzibilizirali za korporativne
drutvene odgovornosti. CRNVO i dalje prua treninge o korporativnoj drutvenoj
odgovornosti raznim akterima, a ponajprije partnerstvima. Takoer se slue
podizanjem svijesti za poetak lobiranja u postizanju povoljnije okruenje za
korporativnu drutvenu odgovornost.
Albanski helsinki odbor, Albanija

Albanski helsinki odbor slui se podizanjem
svijesti razliitih aktera kako bi ti akteri
mogli imati ulogu u uspjenom provoenju
novog zakona protiv diskriminacije u
Albaniji. Pruatelji pravne pomoi, lokalne
organizacije za ljudska prava, odvjetnici,
mladi aktivisti za ljudska prava, predstavnici
sindikata i znanstvenici obueni su o
odredbama novog zakona kako bi ga mogli
primjenjivati u svojem radu. Oekuje se da
e kroz takav rad provedba zakona protiv
diskriminacije biti uspjenija. Nastavak
projekta podizanja svijesti usmjeren je na
postizanje specifine sudske prakse primjenom tog zakona.
26
Kontinuum utjecaja na politike
Sukladno navedenom, ovaj prirunik nema za cilj razlikovanje pojmova na temelju

definicija. Razlog je tome taj to nema uobiajenih definicija, a mnoge definicije tek pokazuju
preklapanje tih pojmova. Jo jedan vaan razlog je to jedna aktivnost moe potpadati u svaku
od kategorija ovisno o kontekstu i trenutku. U cilju razlikovanja i razumijevanja pojmova,
osmislili smo kontinuum utjecaja na politike u kojem su pojmovi predstavljeni kao sastavni
dijelovi kontinuuma pod opim pojmom: utjecaj na politike. Popunjavanje kontinuuma
utjecaja na politike pomae vam pri razmiljanju o razliitim aktivnostima koje provodite
i o tome bi li se one svrstavale vie pod opis aktivizma ili lobiranja te mogu li se smatrati
zagovaranjem. Veina e vjerojatno biti barem aktivnosti zagovaranja, a mnoge e se svrstati
pod lobiranje.
Dolje prikazani kontinuum predstavlja liniju s dvije krajnosti. Aktivnosti utjecaja na politike
moete smjestiti na kontinuum ovisno o tome je li aktivnost manje ili vie skladna. Pojam
nasilje ukazuje na razinu fizikog i psiholokog nasilja. Drugi pojam kojim se moete
sluiti je ilegalan ili koji izaziva sukob.
Struni susret
Demonstracije
Nenasilne Peticija Pozicijski
akcije dokument
Nasilje Sklad Nasilje Sklad

Sastanak u
Bojkot, trajk Mediji
svrhu lobiranja
Lobiranje
Zagovaranje
Aktivizam
Kontinuum moete ispuniti raznim vrstama aktivnosti koje provodite, kao to su sastanci
s politiarima, struni susreti, pisanje priopenja za tisak, demonstracije, podmiivanje,
trajkovi, bojkoti, peticije, izvjetavanje itd. Te su aktivnosti vie ili manje skladne ili nasilne.
Moda ete ak ustanoviti da jedna vrsta aktivnosti odgovara na vie mjesta u kontinuumu
ovisno o tome to vam je bila namjera i kako je uspjela. Osim to vam omoguava da otkrijete
svoju namjeru s obzirom na odreenu aktivnost, kontinuum vam takoer moe pomoi u
razmiljanju o tome kako bi va(i) pandan(i) percipirao/li tu aktivnost.
Kada se aktivnosti smjeste na kontinuum, moe se napraviti neka razlika izmeu onih
koje bi spadale pod aktivizam, zagovaranje i lobiranje. U Alatnom okviru ovog prirunika
postavljen je zadatak s kontinuumom utjecaja na politike (Alat 1).
27
Savjeti za praktinu primjenu i provedbu

Pojmovi predstavljeni u ovom poglavlju nisu uklesani u kamen. Nema jedinstvene
definicije. Takoer nije previe vano tono znati to je lobiranje, zagovaranje ili
aktivizam. Mnogo je vanije razumjeti da postoje razlike izmeu pojmova kojima se
mnogi slue na razliite naine. Kada raspravljate o terminologiji, svakako istaknite
imbenike razlike kako bi ljudi shvatili da one postoje izmeu tipova aktivnosti. Na
kraju, kada se postigne konsenzus o tim razlikama, lake je sjetiti se vrsta aktivnosti
koje moete poduzeti u raznim stadijima intervencije utjecaja na politike.
Neki e shvatiti da nije rije samo o lobiranju i voenju kampanja. Zapravo, esto je
rije o kombinaciji tih aktivnosti koje provodite na razliitim razinama s razliitim
ljudima.
Rasprave o terminologiji takoer smatramo korisnima za utvrivanje razlike izmeu
vae i primateljeve percepcije odreene aktivnosti. Po zapoinjanju bilo kojeg oblika
aktivnosti, korisno je razjasniti kakvu reakciju oekujete.
Pitanja za daljnje promiljanje

Je li utjecaj na politike demokratski instrument za razvoj politika, zakona
i propisa? Prihvaa li se on i tolerira kao takav, ili je slubeni demokratski
instrument?
Moe li utjecaj na politike biti demokratski kontroliran da transparentnost
bude zajamena? Ako da, kako biste eljeli da se kontrolira? Je li u vaoj zemlji
ili negdje drugdje uspostavljena ta regulacija?
Odvija li se utjecaj na politike u razliitim politikim i kulturnim kontekstima
ili u drugim tipovima demokracija na isti nain ili biste se trebali sluiti
razliitim taktikama ili strategijama?
28
Naela CLASP-a
Naela CLASP-a
Teorijska pozadina
Koga predstavljate, koliko vas je i kako znam da

govorite istinu ili samo izraavate svoje osobne ideje?
G. Pascal Lamy, Svjetska trgovinska organizacija (WTO)
U utjecaju na politike rije je o utjecanju na ponaanje predstavnika u vladi, kompaniji ili

sektorima civilnog drutva, to jest ponaanje onih koji imaju mo donoenja odluka. Ako se
donose odluke, one utjeu na vee skupine ili na drutvo u cjelini. Ako utjeete na te odluke,
vi postajete u odreenoj mjeri suodgovorni. Donositelji odluka, s druge strane, zahtijevaju
pouzdane informacije. Veina donositelja odluka svjesno ili nesvjesno primjenjuje skupinu
naela kako bi definirali trebaju li osobu ili organizaciju shvatiti ozbiljno.
Pitanja na koja treba odgovoriti i za vas koji utjeete na politike i za vae politike ciljeve,
donositelje odluka iz vlade, privatnog sektora ili organizacija civilnog drutva i korisnike,
jesu:
zato bi vam ljudi vjerovali?
tko ili to vam daje pravo da se mijeate?
kako moete biti jednako transparentni prema donositeljima odluka, donatorima,
svojoj bazi i korisnicima?
kako pomaete i jeste li usmjereni na rjeenja u kojima nitko ne gubi?
to je temelj moi i kako se njome koristite?
Odgovori na ta pitanja pretoeni su u pet takozvanih naela utjecaja na politike, saetih u
akronim CLASP, koji oznaava:
C Vjerodostojnost (credibility)
L Legitimnost (legitimacy)
A Odgovornost (accountability)
S Orijentiranost na uslugu (serviceorientedness)
P Utemeljenost na moi (power based)
U ovom emo poglavlju vidjeti na to se odnose naela utjecaja na politike i kako moemo
dokazati da smo u skladu s CLASP-om u utjecaju na politike.
31
Utjecanje je oito klju djelovanja na politike. Uglavnom je usmjereno na aktere za koje

vjerujete da mogu promijeniti ivote korisnika. Jedan nain razmiljanja o tome na to i
zato utjeete jest razlikovanje razliitih sfera utjecaja na politike. U priruniku emo se
povremeno vraati na te sfere.
Sfera kontrole je sfera u kojoj ete nai svoju organizaciju i svoje saveznike. Moete
manje-vie kontrolirati njihovo ponaanje, iako ete za to moda morati poduzeti
posebne intervencije kao to je lobiranje unutar organizacije, ili kroz izgradnju
saveznitva (udruivanje), kao to je prikazano u priruniku;
Sfera utjecaja odnosi se na sferu u kojoj pokuavate utjecati na ponaanje politikih
ciljeva s akterima u sferi kontrole. Ne moete kontrolirati njihovo ponaanje niti
reakciju na svoj utjecaj. Meutim, moete pokuavati, jer to je rezultat koji elite
postii svojom lobistikom intervencijom;
Sfera interesa bitna je za OCD-e jer vjerujete da e utjecaj aktera u ovoj sferi
donijeti eljene promjene u ivote vaih korisnika. Njihova promjena predstavlja
va interes. Vaa intervencija vjerojatno nee donijeti eljenu promjenu, ali e joj
pridonijeti.
to se tie CLASP-a, morate biti svjesni da bilo koja promjena koju postignete, osobito u
svojoj sferi utjecaja i interesa, takoer moe utjecati na druge.
Sfera
Korisnici interesa
Sfera
Politiki utjecaja
ciljevi
Sfera
kontrole
Saveznici u
utjecaju na
politike
Prema: Steff Deprez VVOB CEGO, studeni 2006.
Utjecaj na politike
32
Naela CLASP-a
Vjerodostojnost : zato bi vam ljudi vjerovali ?
Vjerodostojnost se odnosi na objektivne i subjektivne komponente uvjerljivosti izvora ili

poruke, to se takoer naziva zagovaranje temeljeno na dokazima. To je vana tema od
sredine devedesetih godina, otkada je Internet sve vie sredstvo informiranja iako je oito da
nisu sve informacije pouzdane. Moete razlikovati dvije kljune komponente:
1. vjerodostojnost se temelji vie na subjektivnim imbenicima, ali moe ukljuivati
objektivna mjerenja kao to je ustanovljena pouzdanost;
2. strunost se moe jednako subjektivno percipirati, ali takoer ukljuuje relativno
objektivne karakteristike izvora ili poruke (npr. kvalifikacije, potvrda ili kvaliteta
informacija).
Sekundarne komponente vjerodostojnosti ukljuuju izvornu dinamiku (karizmu) i fiziku
privlanost (vidi takoer Mo u CLASP-u).
Kod vjerodostojnosti je rije o pouzdanosti vae organizacije u oima drugih ljudi te
moe biti povezana s informacijama i podacima kojima se sluite. Moete poveati svoju
vjerodostojnost pravilnim utvrivanjem injenica i istraivanjem problema. Osim toga,
prilikom prenoenja poruke, vana je komponenta da ste osoba koja vjeruje u vlastitu poruku
(na temelju injenica i uvjerenja).
Indikatori vjerodostojnosti Kosovski rehabilitacijski centar za

rtve muenja, Kosovo prema UNSCR
sudjelovanje baze (constituency) 1244/99
u utvrivanju injenica i Kosovski rehabilitacijski centar za rtve
istraivanju; muenja (KRCT) provodi polazno istraivanje
kreiranje dostupnosti podataka muenja i drugih krenja ljudskih prava u
o vaoj bazi; centrima zatoenja rabe se kontrolne liste
koje su sami izradili, strunjaci, koritena
pruanje dokaza i utvrivanje metodologija, indikatori, znanstveni podaci i
injenica na znanstveni nain; podaci temeljeni na dokazima. Vjerodostojnost
istraivanje politika i uinaka na se temelji na injenicama pronaenima u
vau bazu; uspostavljenoj stvarnosti (pouzdanost), a
prikupljanje podataka bilo je znanstveno
planiranje sredstava za i visoke kvalitete (strunost). Ovaj sluaj
vjerodostojnost. predstavlja dobar primjer vjerodostojnosti.
33
L egitimnost : tko ili to vam daje pravo da se

mijeate ?
Openita definicija legitimnosti kako se rabi u politikoj znanosti jest ope prihvaanje
upravljakog reima ili zakona kao autoriteta. Legitimnost se rabi:
prilikom opisivanja sustava vlasti, privatnog sektora i samog drutva gdje se
vlast moe generalizirati u iru sferu utjecaja;
neto postaje legitimno kada to netko odobri. Pitanja legitimnosti povezana su s
pitanjima pristanka (davanje odobrenja ili suglasnosti, osobito nakon paljivog
promiljanja). Na primjer, institucija se smatra legitimnom ako su joj ljudi pod
njenom vlau dali svoje ope odobrenje.
Legitimnost se smatra osnovnim uvjetom za vladanje, a argument za to je to e bez minimalne
legitimnosti vlast esto nailaziti na neuspjeh ili dugorono na slom. S druge strane, vlast nije
legitimna ako nema suglasnost onih kojima vlada.
Legitiman utjecaj na politike stoga se temelji na promjeni ponaanja u sferi utjecaja sustava koji
se temelji na promjeni konsenzusa njegovih graana.
34
Naela CLASP-a
Legitimnost u utjecaju na politike razmatra kako ste

vi ili vaa organizacija legitimni ili reprezentativni
Indikatori legitimnosti
u zauzimanju odreene pozicije. Takoer razmatra
jeste li i kako ste ukljuili ljude u ime kojih vam je ukljuenje vae baze u
dozvoljeno govoriti. Vlade i komercijalni sektor planiranje i provedbu, ali i u
praenje i evaluaciju;
poklanjaju sve veu pozornost legitimnosti lobista i
sudionika u kampanjama. ukljuenje korisnika u
Kako bi vaa organizacija bila legitimna, trebate planiranje i provedbu, ali i u
praenje i evaluaciju;
uspostaviti proces utjecaja na politike tako da se
provodi: zajednika stajalita;
od strane korisnika i marginaliziranih sastanci za pripremu i
graana; povratne informacije koje se
s korisnicima i marginaliziranim moe smatrati podizanjem
graanima; svijesti;
za korisnike i marginalizirane graane, planiranje sredstava za

jamei prethodno sudjelovanje u legitimnost.
definiranju pozicije politika i s obzirom
na povratne informacije o postignutim
rezultatima.
To znai ukljuivanje korisnika otpoetka procesa (planiranja). Poglavlja 7 (Sudjelovanje
korisnika) i 8 (Osmiljavanje strategije s ranom porukom) sadre vie informacija o tome
kako ukljuiti korisnike. Meutim, u ovoj fazi preporuili bismo da korisnici budu sve vie i
vie odgovorni za dijelove procesa utjecaja na politike tijekom vae intervencije.
Turska zaklada za borbu protiv erozije tla, Turska i Avalon, Srbija1

Legitimnost se temelji na ukljuivanju volontera i korisnika u peticije ili istraivanja te na prezentaciji
izvjea od strane jednoga od njih. Registracija NVO-a jami prisutnost odbora i ukljuenih lanova
kao baze.
Turska zaklada za borbu protiv erozije tla (Zaklada TEMA) radila je s volonterima kako bi prikupila
milijun potpisa.
Ekoloko udruenje Avalon Srbija i Udruene ene Banja Luka proveli su istraivanje anketom u
13 opina sjeveroistone BiH s fokusom na 20 ena po opini. Glavni cilj projekta bio je informirati
ene iz urbanih i ruralnih podruja o njihovim socijalnim pravima i osnaiti ih za koritenje tih prava.
Izvjee su na javnoj skuptini predstavili predstavnici sudionica istraivanja.
(Primjer legitimiteta)
1
Vidi i konzultacije s korisnicima
35
Odgovornost: kako moete biti zaista transparentni

prema svim zainteresovanim stranama?
Odgovornost je pojam u etici i upravljanju, koji ima nekoliko znaenja. esto se rabi kao
sinonim pojmova kao to je obaveza, transparentnost, ubrojivost, okrivljivost, uraunljivost
i ostalih termina povezanih s oekivanjem polaganja rauna. Kao aspekt upravljanja,
kljuan je u raspravama vezanim za probleme u javnom sektoru, neprofitnom, privatnom i
korporativnom svijetu.
U rukovodstvenim ulogama odgovornost je osobno priznanje i preuzimanje odgovornosti za
djela, objanjavanje i odgovaranje za proizale posljedice. To obuhvaa proizvode, odluke i
politike, ukljuujui administraciju, upravljanje i provedbu u djelokrugu uloge koja obuhvaa
obavezu izvjetavanja.
Odgovornost je nain na koji dokazujete svim dionicima da ste pouzdani kao organizacija ili
kao osoba. Taj dokaz mora biti dostupan vaim dionicima.
Ljudi openito razlikuju internu i javnu odgovornost.
Interna odgovornost (backward accountability) uzima u obzir konzultacije

i ukljuenost vae baze, korisnika, lanova te odbora ili saveza. Kako biste to
postigli, morat ete organizirati sastanke na razliitim razinama pa dobiti mandat,
pripremiti pozicije za lobiranje i utjecaj na politike te dobiti povratne informacije o
rezultatima intervencija
Javna odgovornost (forward accountability) znai transparentnost djelovanja
vae baze, odbora, odnosa s ostalim dionicima izvan vae direktne sfere kontrole,
organizacije, mree ili saveza. Odvija se u sferi utjecaja u kojoj elite da doe
do promjene ponaanja. Treba je poduprijeti objavom provjerljivih podataka,
objektivnom potvrdom, transparentnou o lanstvu, budetima i potronji, a ona
treba biti dostupna izvan vae organizacije ili mree. Sljedee informacije treba
javnosti uiniti dostupnima medijem kao to je web-stranica:
injenice i brojke;
izvjea i istraivanja;
financijske podatke i revizijska izvjea.
36
Naela CLASP-a
Lara, Bosna i Hercegovina

Organizacija ena Lara organizira sastanke
ene srijedom sa enama i lokalnim
dunosnicima, to je primjer odgovornosti
prema manje monima (downward
accountability) te dokaz legitimnosti,
gdje oni predstavljaju izvjea i injenice
pruajui dokaze o vjerodostojnosti pitanja
koja se izlau dunosnicima. To predstavlja
odgovornost prema monijima (upward
accountability). Donatori i odbor Lare
primaju polugodinja izvjea o svakom
napretku i financijama odgovornost
prema monijima koji se takoer objavljuju
na web-stranici za iru javnost, lanstvo i
korisnice/korisnike, to ini odgovornost
prema manje monima.
(Primjer odgovornosti)
Indikatori odgovornosti
vaa vjerodostojnost moe se
dokazati izjavama za javnost koje
mogu biti poduprte provjerljivim
podacima, informativnim biltenima i
izvjeima o rezultatima istraivanja;
vaa legitimnost moe se dokazati
informacijama o korisnicima,
interesnim skupinama i odborima;
sudjelovanje korisnika moe se
dokazati aktivnostima koje su javne;
vai su financijski podaci javni,
utemeljeni i transparentni;
planirate sredstva za odgovornost
37
O rijentiranost na uslugu
Orijentiranost na uslugu je vie od samog pruanja usluge, to je takoer va stav prilikom

utjecaja na politike pa tako i zastupanje vaih korisnika. Rije je o vaem preuzimanju uloge
voe. Takoer je povezano s vaim stavom prema vaim politikim ciljevima uz potivanje
njihova osobnog integriteta i ispunjavanja dijela njihovih potreba.
Orijentiranost na uslugu stoga ima izvor u teorijama o liderstvu sluenjem u kojem je voa
taj koji slui pruajui usluge svojim sljedbenicima u korist opeg dobra.
Usluni voa najprije je sluga. To poinje prirodnim osjeajem da eli sluiti, u prvom
redu sluiti. Zatim ga svjestan izbor dovodi do tenje za vodstvom. Takva osoba
mnogo je drugaija od osobe koja je u prvom redu voa. Razlika se manifestira u brizi
onoga koji u prvom redu slui kako bi se uvjerio da su zadovoljene prioritetne potrebe
drugih. (Grinlif, 1970)
Ipak, u pruanju usluga svim ukljuenim dionicima kao to su korisnici, volonteri, baze,
politiki ciljevi, kompanije i donatorska zajednica, presudno je da ih ne razoarate, jednostavno
slijedei neka pravila pristojnosti. To su podruja kulturne osjetljivosti i, naravno, mogu se
uvelike razlikovati od zemlje do zemlje, od regije do regije, ili unutar razliitih drutvenih
slojeva. To znai da drite zadanu rije.
Indikatori orijentiranosti na uslugu

Indikatori stava:
sluite svojoj bazi, korisnicima ili graanima koje zastupate;
ne tretirajte svoje ciljeve kao neprijatelje;
ostavite ponos kod kue budite usluni voa;
Indikatori izvedbe:
ispunite obeanja, tj. pruite obeane injenice, detalje, informacije, izvjea i odgovore na
pitanja vana za vau bazu i politike ciljeve;
osigurajte visoku kvalitetu onoga to pruate;
pruajte informacije na vrijeme kako bi vai korisnici stigli odgovoriti, a vai politiki
ciljevi mogli razmisliti i iskoristiti informacije.
38
Naela CLASP-a
enska akcija, Crna Gora

enska akcija pridonijela je izvjeu o milenijskim ciljevima razvoja (MDG 3) iz
Crne Gore, sudjelujui i sastavivi izvjee o poloajima, izazovima i planovima
ena. Bilo je to detaljno, slubeno, konkretno i pravovremeno dostavljeno izvjee.
Orijentiranost na uslugu vidi se u tonom opisu uloge enske akcije: ni manje ni
vie. Izvjee je pridonijelo vrijednosti slubenog izvjea UN-a i dostavljeno je na
vrijeme.
(Primjer orijentiranosti na uslugu)
39
Utemeljenost na moi
Mo se moe definirati kao sposobnost postizanja
svrhe: je li ona dobra ili loa ovisi o tome kako se nosite
s moima koje imate.
Martin Luther King
Mo je sastavni dio ivota, ali pokazala se tekom temom za pristup i rad. Mo postoji u
odnosima meu ljudima, meu organizacijama, u prijateljstvima i vezama, u braku, u
mreama i savezima, u politikim strankama te svakako u politikoj dinamici.
Mo se moe doimati osobito monolitnom i neprobojnom za ljude koji su ivjeli pod
reimima koji negiraju ili potiskuju sudjelovanje graana. Nae iskustvo pokazalo je da ljudi
koji se prvi puta bave politikom, pa ak i iskusniji aktivisti, mo esto smatraju zlokobnom
i nepromjenjivom. Takva jednodimenzionalna perspektiva moe paralizirati uinkovitu
analizu i akciju.
Mo je zapravo dinamina i viedimenzionalna, mijenja se ovisno o kontekstu, okolnostima
i interesu. Njezini izriaji i oblici mogu se protezati od dominacije i otpora do suradnje i
transformacije. To je dobra vijest.
Meutim, programi koji promiu utjecaj na politike rijetko sadre razumijevanje temeljnih
odnosa i interesa moi unato vanosti koju analitiari poklanjaju toj dinamici. Manjak
bavljenja kompleksnostima moi moe dovesti do proputenih prilika i loih stratekih
izbora. to je jo gore, to moe biti riskantno i kontraproduktivno ne samo za zagovornike,
nego i za donatore i ostale promicatelje razvoja i demokracije. Strunjaci i profesionalci na
podruju rjeavanja sukoba i izgradnje demokracije sve vie naglaavaju vanost ukljuivanja
moi u svoje analize i akcije.
Demistifikacija i otkrivanje mnogih lica moi dat e vam mogunost da se njome bavite
svjesno i odgovorno. Na mo gledamo kao na individualnu, kolektivnu i politiku silu koja
moe ili potkopati ili osnaiti graane i njihove organizacije. To je sila koja naizmjence moe
pojednostaviti, ubrzati ili zaustaviti proces promjene koji se promie putem utjecaja na
politike.
etiri razine moi
Utemeljenost na moi znai da morate dokazati koliko ste snani u smislu toga koliko ljudi
predstavljate i koliko ste sigurni u pogledu svog utjecaja na politike.
Korisno je analizirati mo razmatrajui etiri razine moi na temelju Gandhijevih uenja:
Mo nad najire je prepoznat oblik vlasti. Izaziva mnoge negativne asocijacije kao to je
represija, prisila, iznuivanje, diskriminacija, korupcija i zloupotreba. Mo u tom smislu
percipira se kao odnos u kojem jedan dobiva a drugi gubi. Imati mo ukljuuje oduzimati
40
Naela CLASP-a
je nekom drugom, a zatim njezinu upotrebu za dominaciju i spreavanje drugih da je se

domognu. U politici, oni koji kontroliraju sredstva i donoenje odluka imaju mo nad onima
koji to ne ine, nemonima.
Kada se ljudima uskrati pristup vanim sredstvima kao to je zemlja, zdravstvena zatita
i posao, mo nad potie nejednakost, nepravdu i siromatvo. U nedostatku alternativnih
modela i veza, ljudi ponavljaju ablonu moi nad u svojim privatnim odnosima, zajednicama
i institucijama. Tako je i s ljudima koji dolaze iz marginalizirane ili nemone skupine.
Kada steknu mo na vodeim
pozicijama, katkada oponaaju
ugnjetaa. Zato zagovornici
ne mogu oekivati da iskustvo
iskljuenosti pripremi ljude na
to da postanu demokratski voe.
Novi oblici vodstva i donoenja
odluka moraju se eksplicitno
definirati, pouiti i nagraditi radi
promicanja demokratinijih oblika
vlasti. Profesionalci i akademici
traili su na suradnju orijentirane
naine provoenja i upotrebe moi.
Tri alternative mo sa, mo da i mo unutar nude pozitivne naine izraavanja moi koji
stvaraju mogunost formiranja pravednijih odnosa. Potvrdom ljudske sposobnosti za
kreativno djelovanje, oni pruaju neka temeljna naela za razvoj strategija osnaivanja u
vaoj intervenciji utjecaja na politike.
Mo sa odnosi se na pronalaenje dodirnih toaka meu razliitim interesima i izgradnju
kolektivne snage. Temeljena na uzajamnoj potpori, solidarnosti i suradnji, mo sa poveava
broj individualnih talenata i znanja. Mo sa moe pomoi u izgradnji mostova izmeu
razliitih interesa kako bi se drutveni sukob transformirao ili reducirao te kako bi se
promicali pravedni odnosi. Skupine za zagovaranje trae saveznike i grade koalicije polazei
od pojma moi sa.
Mo da odnosi se na jedinstven potencijal svake osobe da oblikuje svoj ivot i svijet. Temeljena
na uzajamnoj potpori, otvara mogunosti zajednike akcije ili moi sa. Obrazovanje graana
i razvoj vodstva za utjecaj na politike temelje se na uvjerenju da svaki pojedinac posjeduje
mo da neto promijeni.
Mo unutar odnosi se na smisao osobe o njoj samoj i o razumijevanju sebe. Ona ukljuuje
sposobnost prepoznavanja individualnih razlika istodobno potujui druge. Mo unutar
je sposobnost zamiljanja i nadanja. Ona potvruje zajedniku ljudsku potragu za
dostojanstvom i ispunjenjem.
41
Primjeri etiri razine moi
Mo nad: svatko na slubenoj hijerarhijskoj poziciji u drutvu, poput

predsjednika, politikog voe ili voditelja organizacije.
Mo da: sva spomenuta istraivanja i izvjea primjeri su toga.
Mo sa: primjer su toga sve konzultacije s korisnicima, suradnja s
volonterima, udruivanje i umreavanje, sudjelovanje odbora i interesnih
skupina.
Mo unutra: mo vjerovanja u vlastitu poruku i uvjeravanje drugih.
Indikatori za utjecaj na politike utemeljen na moi
Mo nad: poloaj koji imate u drutvu, organizaciji ili politici, o kojem

se najee govori kao o jedinom temelju moi, poveava i odrava sliku
vae organizacije i njezin odnos s interesnom skupinom i korisnicima;
Mo sa: vai korisnici i saveznici, surauju u zajednikoj i usklaenoj
akciji, to je snaniji nain rada nego kada radite sve sami, te sudjeluju u
ili surauju s mreama i savezima na vaim pitanjima utjecaja na politike;
Mo da: vae znanje o temi politike i razvoj istraivanja temeljenog na
dokazima uz sudjelovanje korisnika;
Mo unutar: va stav, pouzdanost i samopouzdanje te posjedovanje stila
rada uslunog voe kao onog koji umreava i utjee na politike;
Planiranje sredstava za pripremu i osnaivanje vaeg temelja moi, kroz
umreavanje i udruivanje, komunikaciju i transparentnost na web-
stranicama, istraivanje itd.
U zavrnom dijelu prirunika nalaze se razni alati i okviri za prikaz i analizu
moi i interesa.
42
Naela CLASP-a
SAVJETI za praktinu primjenu i provedbu

Prilikom razmatranja razliitih sluajeva predstavljenih od strane lanova TACSO-a,
postaje jasno da veina organizacija rabi neka od naela CLASP-a kao neto to se
samo po sebi razumije. Ovo poglavlje pomae vam da postanete svjesni koja naela
primjenjujete kako biste se mogli njima sluiti namjerno, te na kojima jo morate
raditi. Analizom svojih naina rada na temelju CLASP-a dmah ete svoj utjecaj na
politike uiniti uinkovitijim.
Koristei naela CLASP-a u svim pripremama utjecanja na politike i rezultatima bit
ete dobro pripremljeni u veini situacija. Ona se nalaze u sreditu ciklusa utjecaja
na politike i moraju se primijeniti u svakom koraku tog ciklusa. CLASP mora biti dio
vae pripreme za razgovor u svrhu lobiranja, za izlaganje u medijima ili struni skup.
Protivnici vam uvijek pokuavaju dirnuti u slabu toku pa budite spremni.
Planiranje sredstava za naela CLASP-a kljuno je za svaki utjecaj na politike temeljen
na CLASP-u. Organizacije esto jednostavno zaborave planirati sredstva za potporu
utjecaju na politike koji se temelji na CLASP-u. Ako ne kreirate sredstva i ne dokaete
da su vam potrebna za utjecaj na politike, neplaniranje sredstava dokaz je da vi sami
ne uzimate CLASP ozbiljno, a to onda potkopava vau vjerodostojnost, legitimnost,
odgovornost, uslugu i temelj moi. Suprotno tome, planiranje sredstava na temelju
CLASP-a podupire va utjecaj na politike.
PITANJA za daljnje promiljanje

Kada razmiljate o svojim protivnicima ili politikim ciljevima ljudima na
koje elite utjecati koja bi bila razlika ako rabite naela CLASP, za razliku od
drugih organizacija koje NE rabe CLASP? I zato?
Kako moete uvjeriti svoje rukovoditelje i donatorske organizacije da kreiraju
budet za utjecaj na politike temeljen na CLASP-u?
Kako moete pokazati vanjskom svijetu svojoj publici da se va rad temelji
na CLASP-u? ime biste se sluili i kada?
43
Predstavljanje ciklusa
utjecaja na politike
Predstavljanje ciklusa utjecaja na politike
P redstavljanje ciklusa uticanja na politike
Ciklus je karta kojom moete i morate uvijek ponovno
proi; tada ete u potpunosti uivati u krajoliku.
Ger Roebeling, MDF Training & Consultancy
Ovaj prirunik sastavljen je na temelju ciklusa utjecaja na politike (CUP). Ciklus utjecaja na
politike ima vie meusobno povezanih koraka i rezultata koje treba postii nakon svakog
koraka. Upotpunjen je alatima za postizanje tih rezultata. CUP je predstavljen u nastavku:
Identificirati pitanje
politika
Procjena Definirati pitanje Utvrivanje

ishoda politika injenica
Dostavljanje Roenje
konane poruke rane poruke
Priprema Usklaeni Udruivanje

rezultata akcijski plan
U naranastim okvirima nalaze se proizvodi ili rezultati, dok se u plavima nalazi ono to je
potrebno da bi se dolo do proizvoda ili rezultata. Proizvodi su cigle na kojima gradite svoju
intervenciju utjecaja na politike, dok je ono to morate uiniti vezivo koje sve to dri zajedno.
U ovom priruniku predstavit emo proizvode, kao i ono to morate uiniti da biste do njih
doli. Naravno, to je nadopunjeno alatima i pristupima kako doi do proizvoda. Naini
sluenja tim alatima i pristupima u treninzima ili planiranjima radionica predstavljeni su u
Alatnom okviru ovog prirunika.
U drugom dijelu ovog prirunika usredotoit emo se u prvom redu na pripremu i planiranje
za utjecaj na politike, to je prvi kvadrant ciklusa. U treem dijelu razmotrit emo drugi
kvadrant, a u etvrtom dijelu raspravljat e se o 3. i 4. kvadrantu.
45
U potreba ciklusa utjecaja na politike
Ciklus poput CUP-a itatelju daje strukturu i prua korisnu kartu. U svakom stadiju znate
to vam je initi i kojim redoslijedom. Meutim, kao i sa svakim ciklusom, ciklus utjecaja na
politike je grafiki prikaz kompleksnog i esto iracionalnog procesa. Taj je proces u svakom
koraku nelinearan. To znai da e vam biti predstavljeno vie alata odreenim redoslijedom.
Na primjer, u prvom koraku zavrit ete s ranom porukom, a mi emo vam predstaviti
naine kako da doete do nje prikazujui elemente konzultacija s korisnicima, analizu
dionika i mapiranje procesa politika. Oni su predstavljeni linearno, ali kako idete od jednog
do drugog alata, morat ete se vraati na prijanje alate i rezultate koji proizlaze iz njihove
upotrebe. Tako ete moda vrlo rano identificirati pitanje politika, ali ete ga moda morati
ponovno definirati nakon dodatnih informacija korisnika i analize dionika.
Gdje je to mogue, spomenut emo taj proces vraanja natrag i naprijed kroz ciklus. Meutim,
u ovoj fazi vano je napomenuti da je ciklus prikladan nain za razumijevanje procesa, ali ni
u kojem sluaju nije toan nacrt procesa planiranja, praenja i evaluacije svake intervencije
utjecaja na politike.
U sreditu CUP-a nalazi se CLASP, zato to ete u svakom stadiju svoje intervencije, bilo
to planiranje, provedba ili evaluacija, morati provjeriti ispunjavate li jo naela CLASP-a.
Najvanije je, na primjer, da nastavite konzultirati korisnike i na neki ih nain ukljuivati u
svoju intervenciju. Ako to ne uinite, imat ete propust u legitimitetu. Prilino esto nailazimo
na taj propust. Pobrinut emo se da se to i dalje istakne na poetku svakog poglavlja, kada
ukazujemo na dio ciklusa u kojem se nalazimo.
46
Predstavljanje ciklusa utjecaja na politike
R azlog iza ciklusa utjecaja na politike
Dva su glavna razloga za strukturirani ciklus kao to je CUP:
U mnogim sluajevima, organizacije poinju s aktivnostima

utjecaja na politike bez odgovarajueg planiranja
Organizacije koje poduzimaju intervencije utjecaja na politike esto ne uspostavljaju strategiju
za razumijevanje predvienih rezultata ili ak uinka aktivnosti te ne surauju uinkovito
na rezultatima. Isti problemi mogu se identificirati kod upravljanja projektom. Temeljni
problem jest to to, kada se neki problem tek identificira, organizacije poure nai rjeenja
i provesti aktivnosti u cilju rjeavanja problema. Samo se sjetite koliko ste puta vidjeli kako
organizacije u svojim projektima i intervencijama utjecaja na politike skau s identifikacije
pitanja politika na dostavljanje konane poruke a da nisu prole ostale korake. Upotreba
CUP-a prisiljava vas da razmiljate o planiranju, ali i o zadravanju svojih korisnika te o
stvarima kao to je planiranje sredstava za utjecaj na politike, praenje i evaluacija.
U organizacijama budi svijest o tome da je intervencija

utjecaja na politike dio ire razvojne strategije
Prema naem iskustvu, previe intervencija utjecaja na politike poduzima se u potpunoj
izolaciji od drugih vrsta intervencija koje tee istome cilju ili stanu u fazi kada jo nije
postignuta prava promjena. Primjerice, donesen je zakon, ali nema daljnjeg rada na njegovoj
provedbi. U sljedeim poglavljima predstavit emo vam metode planiranja, od kojih je
najvanija teorija promjene.
Teorija promjene omoguava vam razumijevanje intervencije utjecaja na politike u irem
kontekstu drugih intervencija radi postizanja prave promjene u ivotima korisnika.
47

Ciklus utjecaja na politike koristan je za zapoinjanje pitanja politika. To nije mapa
koju moete slijediti s oekivanjem da ete postii uspjeh nakon to na zadnjem
koraku zatvorite krug. Crvene opeke su potpornji vaim koracima, a zeleno vezivo je
rad koji trebate uloiti kako biste doli dospjeli do svake sljedee opeke: ono povezuje
korake.
U ciklusu ete u vie navrata nailaziti na razliite korake i koristit ete se svim alatima
du ciklusa kako biste ostali na pravom putu i bili uinkoviti u svom utjecaju na
politike. Sluite se CLASP-om kao kontrolnom listom kvalitete i vaa e uinkovitost
porasti.

Identificira li vaa organizacija pitanja politika prilikom razvoja svoje vizije,
misije i strategije?
Ima li vaa organizacija rezervirano vrijeme i budet za prolaz svih koraka
ciklusa utjecaja na politike?
48
Dio II
Roenje rane poruke
U vod : gdje smo mi u ciklusu utjecaja na

politike ?
Istina se u Svetom pismu usporeuje s fontanom;

ako njezine vode neprestano ne teku, istrunu u blatnoj bari
konformizma i tradicije.
John Milton
Identificirati
pitanje politika
Procjena Definirati pitanje Utvrivanje

ishoda politika injenica
Dostavljanje Roenje
konane poruke rane poruke
Priprema Usklaeni Udruivanje

rezultata akcijski plan
Pitanje koje se obino postavlja o utjecaju na politike jest kako se odluuje utjecati na politike
kada je rije o nekom pitanju? Kako Amnesty International odlui provesti svjetsku kampanju
o pravima ena ili kako Fair Food odlui lobirati za odrivu proizvodnju soje? Kako odluite
poeti utjecati na politike i ponaanje to se tie pristupa slubenim dokumentima na
Kosovu ili pokuavate utjecati na dionike da bi se bolje proveli zakoni koji tite ene od
obiteljskog nasilja u Bosni i Hercegovini?
50
Roenje rane poruke
Zapravo ne postoji jednostavan odgovor na to. Meutim, to je preliminarni korak prema

radu na utjecaju na politike. Nekako ste odluili da postoji situacija kojoj je potrebna
promjena kroz promjenu politika ili promjenu ponaanja donositelja odluka. I odluili ste da
ete raditi na tome, umjesto ili pored drugih naina rada na tom pitanju. Primjerice, u gore
navedenom sluaju obiteljskog nasilja takoer moete raditi na psihosocijalnoj pomoi za
ene ili na daljnjem obrazovanju ena kako bi imale perspektive na tritu rada da postanu
ekonomski neovisne. To bi samo po sebi obuhvaalo utjecaj na politike.
Poet emo od istraivanja kako identificirati i definirati pitanje politika. Korisno je imati
na umu poneto kompleksnu i nerazumljivu prirodu tih koraka. Identifikacija nikada
jednostavno ne iskrsne niti je to sasvim racionalan proces koji se moe smjestiti u alate
i pristupe. Predstavit emo najuobiajenije izvore identifikacije (poglavlje 5). Zatim emo
predstaviti nain daljnjeg definiranja pitanja politika kroz teoriju promjene (poglavlje 6).
Ta metodologija planiranja pomoi e vam kroz ciklus. Roenje rane poruke daljnje je
razraivanje pitanja politika i neophodno je poeti s njim osmiljavati strategiju. Proi emo
kroz nekoliko neophodnih koraka: konzultacije s korisnicima (poglavlje 7), analiza dionika
(poglavlje 8) i mapiranje procesa politika (poglavlje 9). Morat ete ii naprijed i vraati se na
te korake kako biste dobili jasniju sliku pitanja politika: ranu poruku.
Manifestacija Dani NVO-a 2011., Pula, Hrvatska
51
Identifikacija pitanja
politika
Identifikacija pitanja politika
Vanost ovog koraka
Ako se vrata opaanja proiste, ovjeku e se sve

pokazati onakvo kakvo jest beskonano. Jer ovjek
sam sebe zatvara sve dok sve stvari ne pone gledati
kroz uske pukotine svoje spilje.
William Blake
Vjerodostojnost se odnosi na objektivne i subjektivne komponente uvjerljivosti izvora ili

poruke. Vjerodostojnost je tako mjeavina pouzdanosti (temeljene vie na subjektivnim
imbenicima, ali moe ukljuivati objektivna mjerenja poput ustanovljene pouzdanosti
kao to su istraivanja i injenice), strunosti koju nazivaju i zagovaranje temeljeno
na dokazima (na koje se jednako tako moe subjektivno gledati, ali takoer ukljuuje
relativno objektivne karakteristike izvora ili poruke (npr. kvalifikacije, potvrda ili kvaliteta
informacija) i na kraju karizme i fizike privlanosti osoba (to je samo subjektivan imbenik).
To je vana tema od sredine devedesetih godina, otkada je Internet sve vie sredstvo
informiranja, iako nisu sve informacije pouzdane.
U jednom trenutku namjerno odluite intervenirati utjecanjem na politike, ili kao rezultat
manje ili vie racionalnog procesa, prepreke koja vam se nae na putu ili iskljuivo na
temelju osjeaja. Jo nikako nije jasno na to ete se posebno usredotoiti niti kako i s kim
ete to initi. Kako biste mogli poeti s tim, morate dalje definirati to pitanje.
Primjer identifikacije pitanja politika
U ruralnim podrujima Ukrajine postoji problem sa sanitarijama zbog

propadanja vodovodnih instalacija i kanalizacije nakon komunizma te zbog
upotrebe septikih jama u gusto naseljenim selima. Tlo i voda za pie su
oneieni, a djeca umiru od bolesti plavog jezika. Rjeenje je instalacija
ekosanitarnih zahoda zatvorenog sustava u kojem se izmet skuplja u
spremnike te se nakon kompostacije koristi kao gnojivo.
Naalost, u zemlji nije uspostavljena nikakva regulacija te je zabranjeno raditi
takve eko-zahode.
Sada morate odluiti: promijeniti politike i propise koji se odnose na sanitarije
i vodu za pie u Ukrajini, ili pronai drugo praktino rjeenje u granicama
zakona.
53
Kao drugo, intervencije utjecaja na politike trae rjeenja opsenih i kompleksnih problema
u drutvu. Uspjeh vae intervencije utjecaja na politike ovisit e o tome kako izabirete svoj
problem, s kim ga izabirete, znate li kome je jo stalo do njega i koliko ga dobro svi razumiju.
Obje injenice pokazuju vanost tog koraka donoenja svjesne odluke utjecanja na politike.
To nije lako, to je ozbiljan posao i mora biti dobro obavljen.
U organizacijama proces identificiranja i definiranja pitanja politika (sljedee poglavlje)
esto su meusobno povezani. Meutim, mi ih namjerno odvajamo kako bismo pokazali
da je odluivanje o utjecaju na politike neto to se svjesno ini i planira. To nije popratna
aktivnost to je dio veeg organizacijskog cilja, kao to emo pokazati u ovom priruniku.
Trebali biste osigurati potporu drugih unutar svoje organizacije, osobito direktora,
menadera i odbora. Kao to ete vidjeti u nastavku prirunika, utjecaj na politike oduzima
vrijeme, stoji novca, a njegovi su rezultati esto mjere dugorono i prilino teko. U tome e
vam trebati njihova potpora: njihova svjesna odluka.
54
N ekoliko naina identifikacije pitanja
Identifikacija pitanja politika vaan je korak. Razlozi za pokretanje inicijative pitanja

politika mogu se razlikovati. To moe biti osobni problem ili moe doi do programskih
prepreka ili promjene propisa koja utjee na provedbu vaih aktivnosti. U irem smislu,
utjecaj na politike moe se okarakterizirati kao:
institucionalna aktivnost;
rezultat specifinih odluka o politikama i krenja ili neispunjenja graanskih i
ljudskih prava.
Utjecaj na politike kao institucionalna aktivnost

Kao organizacija, radite u cilju odreene vizije i misije, kojima pridonosite provodei odreene
aktivnosti kao dio svoje strategije. Vaim projektima i programima cilj je pridonijeti toj
misiji i viziji. Sve u svemu, imate teoriju o tome kako dolazi do promjene u vaem kontekstu
i o predmetu/predmetima na kojima radite. Jedan korak te teorije promjene moe biti utjecaj
na politike i promjena ponaanja donositelja odluka. Stoga vi vjerujete da e do promjene
doi tako da promijenite politike i donositelje odluka. Ukoliko ste kao organizacija svjesno
izabrali takav utjecaj na politike i promjenu ponaanja, kao nain postizanja svoje misije i
vizije, tada to postaje institucionalna aktivnost.
Primjerice, radi programa prehrambene sigurnosti moda ete morati razmotriti nove
naine nabave hrane, kao i bolju zatitu za lokalne farmere kroz promjene politika na
nacionalnoj i meunarodnoj razini. Vano je da donesete svjesnu odluku da ete svoj rad
usmjeriti i na promjenu politika.
Razvoj teorije promjene za vau organizaciju na temelju vae vizije i misije pomae vam
u razmatranju strategija poput utjecaja na politike i njihove pozicije u vaoj organizaciji.
U sljedeem poglavlju bit e predstavljena teorija promjene kao alat za planiranje vae
intervencije. Imajte na umu da se metodologijom teorije promjene moete sluiti i za analizu
svoje organizacije, njezine vizije, naina na koji misija naizgled pridonosi viziji te daljnje
strategije za postizanje misije i vizije u vaoj organizaciji.
55
ovekoljublje, Srbija
Udruga ovekoljublje donijela je svjesnu odluku o poduzimanju aktivnosti utjecaja na politike
(zagovaranje) za neizljeivo bolesne. ovekoljublje je organizacija koja se temelji na vjeri povezana
s srpskom Pravoslavnom crkvom. Ve dva desetljea radi na pomoi i potpori ranjivih skupina i
marginaliziranih ljudi. Na poetku se to inilo uglavnom putem izravne pomoi. Crkva je shvatila da
bi trebali raditi vie holistiki i proaktivno kako bi poduprli ranjive i marginalizirane. Zbog njihova
jedinstvenog poloaja i potencijala da lociraju, vrbuju i okupe predstavnike lokalnih dionika i
socijalnih partnera, shvatili su da su na dobrom poloaju za podizanje svijesti o diskriminaciji i
stigmatizaciji.
Podizanje svijesti o specifinim pitanjima dovelo je do zagovaranja u procesima donoenja
odluka. Jedan od naina na koji oni funkcioniraju jest naglasak na veem sudjelovanju korisnika
u procesima donoenja odluka te kroz izgradnju kapaciteta tih korisnika. Tako je sadraj rada, to
jest rada u korist ranjivih i marginaliziranih uvijek bio dio misije ovekoljublja. No odluka o radu
na procesima donoenja odluka i aktivnom zagovaranju u korist promjene bila je motivirana
strunou izgraenom kroz rad i spoznajom da e pritom doi do promjene. Donesena je svjesna
odluka da zagovaranje bude institucionalna aktivnost.
Odluke o politikama i ljudska prava

Vanjsko politiko okruenje katkada se mijenja zbog kreiranja novih pravila i propisa, ili ak
zakona. To moe iznenaditi organizacije. Kad te odluke dovedu do prepreke, razmatrat e se
utjecaj na te promjene i njihove posljedice. Popularan je primjer reakcija mnogih drava na
teroristiki napad na Svjetski trgovaki centar i Pentagon, poznat kao napad 11. rujna. Jedna
reakcija bila je donijeti stroge zakone protiv terorizma. U mnogim sluajevima ti su zakoni
utjecali i na slobodu udruivanja, slobodu kretanja i slobodu izraavanja zakonitih OCD-a.
Mnogi OCD-i tako su bili prisiljeni poeti s utjecajem na vladine politike u pogledu mjera
protiv terorizma. Da to nisu uinili, ugrozili bi svoj rad. Postoje organizacije koje od rada
na takvoj promjeni, osobito ako je dugotrajna, naprave temelj svoga rada. Tada utjecaj na
politike postaje jedna od intervencija, a identifikacija pitanja politika od strane organizacije
postaje institucionalna aktivnost kako je gore navedeno.
Primjer identifikacije pitanja politika o ljudskim pravima

Ta dva naina identificiranja pitanja politika esto poinju na mnogo manje racionalan nain.
Dogodi se nepravda te jedna ili vie osoba odlui pokrenuti akciju zbog toga na temelju vlastitih
osjeaja. Tako je poeo Amnesty International, ali sada oito ima mnogo sustavniji pristup
identifikaciji pitanja politika. Iako to u ovom priruniku nije odvojena kategorija identifikacije pitanja
politika, priznajemo da esto tako poinje!
56

Danas postoji toliko organizacija koje smatraju da trebaju raditi na utjecaju na politike
kao dodatak svom normalnom radu. Isto tako, postoje mnoge organizacije koje ve
rade na utjecaju na politike a da ga tako ni ne nazivaju. Ovdje je vano shvatiti da
utjecaj na politike treba biti svjesna odluka za organizaciju.
Dobar nain saznavanja na temelju ega organizacije poduzimaju utjecaj na politike
je jednostavno pitanje zato to ine i zato vjeruju da bi to trebale initi one a ne
netko drugi.
Uobiajeni odgovori na ta zato su sljedei:
imamo informacije dionika/korisnika o problemima;
otkrili smo problem u prijanjim projektima;
smatrali smo da bi neto trebalo poduzeti u vezi s tim;
toliko dugo radimo na tom problemu.
Ovi odgovori esto su povezani s dva gore opisana tipa identifikacije. Meutim, u
veini sluajeva prvi put kad utjecaj na politike iskrsne kao aktivnost, bit e uvelike
temeljen na istom instinktu i unutarnjem osjeaju. Identifikacija odakle dolazi
problem postaje kljuna kao polazite za daljnju identifikaciju i formulaciju prve
poruke ili poloaja. Razmislite ponovno o ovom dijelu nakon to ga vie razradimo.

S koliko se pitanja utjecaja na politike bavi vaa organizacija? S koliko ih
se bavite svjesno kao pitanjem utjecaja na politike? Jeste li o tim pitanjima
razmiljali kao o pitanjima utjecaja na politike? Ako jeste, zato ste se njima
poeli baviti kao organizacija?
Je li pitanje utjecaja na politike usaeno u organizaciju? I je li utjecaj na politike
sam po sebi usaen u organizaciju?
57
Definiranje pitanja politika
Ako ne zna kamo ide, bilo koja cesta odvest e te

onamo.
Lewis Caroll
Upravo smo pokazali kako se identificira pitanje politika. Sada imate apstraktnu ideju onoga
na emu ete raditi, ali to nije dovoljno. Potrebna vam je jasna i konkretna poruka. Bez takve
poruke postaje veoma teko osmisliti strategiju, identificirati na to ete se usmjeriti i zato.
Prvi korak nakon identifikacije pitanja politika jest daljnja definicija pitanja.
Dok u teoriji identifikacija moe biti zadaa koju obavljate sami, kao pojedinac ili organizacija,
daljnju identifikaciju treba provoditi na participativniji nain. Kako biste nadalje definirali
pitanje, predlaemo da provedete kontekstualnu analizu analizirajui aktere, imbenike i
vlastitu organizaciju.
Tada se moete dalje sluiti tim elementima u odreivanju teorije promjene. Taj pristup
pomoi e vam identificirati kako vjerujete da e doi do promjene u vezi s pitanjem na
kojem radite, i kako su intervencije utjecaja na politike dio ire strategije.
59
Kako dalje definirati pitanje politika

Kao to je ve objanjeno, ciklus utjecaja na politike ne predstavlja linearan proces i ne
mogu se uvijek razlikovati razliiti koraci. Stoga ete moda ve dosta razraditi svoje pitanje
politike kad budete identificirali pitanje kao to je gore predstavljeno, a osobito kada pitanje
politika postane dio vae institucionalne aktivnosti.
U tom sluaju vjerojatno ste napravili prilino razraenu analizu problema i konteksta u
kojem djelujete, to vas je dovelo do saznanja da ete, za rezultate na svom podruju rada,
moda morati poduzeti odreene intervencije utjecaja na politike.
Predlaemo da daljnje definiranje pitanja politike provodite metodom planiranja pod
nazivom teorija promjene. Prije nego to ete moi provesti teoriju promjene, morate temeljito
razumjeti kontekst u kojem djelujete i kontekst u kojem ete raditi na identificiranom
pitanju.
60
Kontekstualna analiza
Kontekstualna analiza predstavlja temelj vaega rada. To je polazina toka za planiranje

vaih buduih intervencija. Dobra kontekstualna analiza omoguava vam informirani izbor
za vae intervencije. Kontekstualna analiza predstavlja situaciju onakvom kakva je sada i
prua temelj za razmiljanje kakva bi trebala biti. Tu poinjete bolje razumijevati pitanje
na kojem radite precizirajui ga i razraujui to i koga promijeniti te zato treba doi do te
promjene.
Kontekstualna analiza trebala bi sadravati barem tri vrste analize, koje se katkada preklapaju.
analizu aktera;
analizu imbenika;
analizu vlastite organizacije.
Te analize nadopunjuje metodologija planiranja pod nazivom teorija promjene. Ta
metodologija planiranja pomae vam da nadalje definirate pitanje politika te kako svoju
intervenciju utjecaja na politike staviti u iri kontekst.
Popularni participatorni alat za provoenje kontekstualne analize i

objedinjavanja informacija koje posjedujete na sveobuhvatan strukturalni nain
jest problemsko stablo. Primjer se nalazi u prilogu na kraju ovog prirunika.
To je iznimno koristan alat, iako ga treba veoma paljivo provoditi, a predmet
analize mora biti dobro definiran. esto se dodaje i stablo ciljeva. To moe biti
koristan alat za planiranje, ali u nastavku ete nai jo jedan pristup planiranju
pod nazivom teorija promjene. Taj pristup vam osobito preporuujemo za
utjecaj na politike. Pristup teorije promjene osobito je koristan u analizi
kompleksnih situacija. Na takvim ete situacijama esto raditi kada je rije o
utjecaju na politike.
Analiza aktera
Temeljita analiza aktera dana je u poglavlju Sudjelovanje korisnika. U tom poglavlju analiza je
usmjerena na odreivanje najvanijih i najutjecajnijih aktera vezanih uz vae pitanje. Dvije
su njezine svrhe, koje se mogu preklapati:
S kime ete raditi tijekom intervencije planiranja i provedbe. Kako ete s njime
raditi, na kojoj razini sudjelovanja u planiranju i provedbi;
osmiljavanje strategije, ili tko je cilj vae intervencije, s kime ete to raditi i na koji
nain.
61
U ovom stadiju, u analizi konteksta eljet ete imati neku ideju o tome tko su dionici koji
igraju ulogu u tom pitanju. Najbolje je da ponete sastavljati popis dionika s ostalima kako
biste dobili grubu ideju o njihovoj ulozi to se tie pitanja, odrediti njihov utjecaj i vanost
s obzirom na pitanje na kojem radite. Ve ete trebati provesti tu analizu s ostalima,
ukljuujui i korisnike. Nain na koji odreujete s kim ete to uiniti obino se temelji na
vaem vlastitom znanju i iskustvu o predmetu. Vae znanje i iskustvo nakon toga nee
biti dovoljno. Morat ete suraivati s drugima koji ga nadopunjuju. U provoenju raznih
analiza radi odreivanja s kim ete raditi u fazi planiranja i provedbe svoje intervencije i
kako ete s njima raditi, moda ete vie puta trebati provesti analizu dionika te ete je tako
putem nadopunjavati i precizirati.
Vano
Provodite analizu dionika s drugima, osobito s
korisnicima. Odredite tko e i kako biti ukljuen u
proces planiranja i provedbe. S njima odluite koju ete
strategiju upotrebljavati da bi vaa intervencija bila
uspjena.
Analiza imbenika
Drugi nosilac kontekstualne analize jest analiza imbenika.
To su imbenici koji bi mogli utjecati na vau organizaciju i/
ili vau intervenciju utjecaja na politike to se tie tog pitanja. PESTLE je kratica
Oni mogu biti unutar, kao i izvan vae organizacije. Uobiajen za: politiki,
alat za identifikaciju bitnih imbenika jest PESTLE analiza. Sve ekonomski, socijalni,
te vrste imbenika trebali biste uzeti u obzir prilikom analize tehnoloki, legalni i
konteksta. PESTLE analiza kao oblik analize imbenika takoer ekoloki.
se rabi kao dio SWOT-analize pod nazivom Prijetnje i prilike..
U provoenju takve analize moete se prilino brzo izgubiti
i na kraju previe analizirati. Zato je vano razmatrati samo kontekst bitan za pitanje. U
analizi imbenika pitanje moe postati odreenije. Tako vam sam proces analize moe
pomoi u daljnjem definiranju pitanja politike.
PESTLE-analiza dodatno je objanjena u Alatnom okviru ovog prirunika.
62
Analiza imbenika moe se nadopuniti pregledom okruenja. Takvo istraivanje osobito je

korisno kada imate specifiniju ideju svoje intervencije. Ono vam omoguava da shvatite
imbenike u kontekstu specifine analize intervencije:
vjerojatnost imbenika (ukoliko je vjerojatno da imbenik poput rata, prirodnih
katastrofa ili politikih promjena u budunosti utjee na intervenciju);
potencijalni uinak ako doe do toga;
utjecaj koji vi imate na imbenik.
Pregled okruenja dodatno je objanjen na kraju prirunika.
Analiza vlastite organizacije

Ovaj dio esto se zaboravlja, ali smatramo ga vanim u kontekstualnoj analizi. Analiza
vlastite organizacije pomae vam da sebe postavite u kontekst, osobito u pogledu pitanja.
Takoer pomae odrediti jeste li u najboljem poloaju za intervenciju na temelju unutarnjih
aspekata organizacije. I pomae identificirati potencijalna uska grla ili nedostatak kapaciteta
u radu na tom pitanju.
Uvijek je korisno provesti potpunu analizu svoje organizacije. Meutim, vrijeme i sredstva
esto predstavljaju problem. Osim toga, nije je potrebno provesti u svrhu kontekstualne
analize.
Koristan nain za analizu organizacije jest Integrirani organizacijski model (IOM) razvijen od
strane MDF-a. IOM je model koji se moe primijeniti za opis, analizu i dijagnozu organizacija.
Grafiki prikaz nalazi se u nastavku:
imbenici: ekonomski, tehniki,

politiki, sociokulturni utjecaji
Ulazni
Struktura Misija
podaci
Sistemi
Strategija
Organizacija
Osoblje
Stil upravljanja
Kultura Rezultati
Akteri: dobavljai, financijeri, konkurenti,

partneri, korisnike skupine
Integrirani organizacijski model
63
Koristan nain za analizu organizacije jest Integrirani organizacijski model (IOM) razvijen od
strane MDF-a. IOM je model koji se moe primijeniti za opis, analizu i dijagnozu organizacija.
Grafiki prikaz nalazi se u nastavku:
U IOM-u se nalaze razliiti elementi kojima smo se bavili gore: akteri i imbenici. To
stavlja organizaciju u kontekst. Ti akteri i imbenici utjeu na organizaciju. Organizacija je
predstavljena kao subjekt koji pretvara ulazne podatke u rezultate, a taj proces omoguuju,
ili usporavaju, razliiti aspekti unutar organizacije.
Misija je za organizaciju napola vanjska, jer je usmjerena na van a obuhvaa aspekte
unutarnjeg funkcioniranja. Valjana misija jasno ukazuje na to to bi organizacija trebala a to
ne bi trebala initi.
Ishod organizacije obuhvaa sve materijalne i nematerijalne proizvode i usluge koje
organizacija prua svojim razliitim ciljnim skupinama kao to su klijenti. Ulazni podaci
organizacije ukljuuju sve dostupne resurse za stvaranje proizvoda i usluga organizacije.
Unutarnji elementi IOM-a:
struktura: struktura organizacije moe se definirati kao formalna i neformalna
podjela i koordinacija aktivnosti i odgovornosti;
sustavi: obuhvaaju interne procese koji reguliraju funkcioniranje organizacije;
stil upravljanja: najbolje se moe opisati kao karakteristini uzorak ponaanja
rukovodstva;
strategija: nain na koji se misija pretvara u konkretne ciljeve i pristupe;
osoblje: sve aktivnosti, pravila i propise vezane za motivaciju osoblja te za
koritenje i razvoj kapaciteta osoblja;
kultura: zajednike vrijednosti i norme lanova organizacije.
Glede pitanja na kojem elite raditi, osobito u provoenju intervencija utjecaja na politike,
trebali biste ve istraiti je li vaa organizacija u najboljem poloaju za to i to bi vam jo
trebalo unutar organizacije ili od drugih aktera, kako biste imali vie izgleda za uspjeh.
Kada provesti IOM-analizu?

Brzi pregled vae organizacije moe biti koristan u provoenju kontekstualne analize.
Jednako je korisno, a moda i tonije, ako to uinite kad budete imali odreeniju ideju o
tome to konkretno elite postii svojom intervencijom i kako. To bi bilo nakon provoenja
teorije promjene. U tom sluaju imat ete odreeniju ideju o tome to ete uiniti i to je za
to potrebno u vaoj organizaciji.
Kontrolni popis nalazi se pri kraju ovog prirunika. Koristite se njime kao referencom. To
znai da ne trebate odgovoriti na svako pitanje nego samo na pitanja relevantna za vau
organizaciju i predmet kojim se bavite.
64
Kako prikupiti informacije?

Zanimljiv primjer anketne
Kod zagovaranja i utjecaja na politike iznimno je
kontekstualne analize specifinog
vano stalno provjeravati kontekst. On postavlja
problema i stalnog praenja
temelj za va utjecaj na politike i kao takav
problema provodi organizacija
informira pitanje na kojem radite, kako na njemu
Transparency International
radite i s kime. Promjene u kontekstu kao to su
Turska.
imbenici, akteri i vaa organizacija utjecat e
Imaju besplatan broj i druge
na sve te aspekte. Postoji mnogo vie varijabli
naine suradnje s graanima radi
koje mogu utjecati na kontekst nego kod mnogih
prijavljivanja sluajeva korupcije.
drugih projekata, a mnoge su od njih vjerojatno
Tako prikupljene informacije
izvan vae kontrole. To takoer veoma oteava
koriste se za zagovaranje
mjerenje uinkovitosti utjecaja na politike.
temeljeno na dokazima u korist
Pogledajte poglavlje o praenju i evaluaciji utjecaja
strukturalne reforme.
na politike.
Prikupljanje relevantnih informacija zato je
iznimno vano. Postoji nekoliko praktinih naina
provoenja kontekstualne analize glede pitanja na kojem ete raditi. Moete provesti
ankete, upitnike, rasprave s fokusnom skupinom, analize ili akademsko istraivanje.
Moete se konzultirati s dionicima kao to su vladini dunosnici, dravni slubenici, ostali
NVO-i i istaknute osobe. Mediji mogu biti korisni, a mnogo informacija moe se pronai na
Internetu.
Dobar nain prikupljanja informacija nije samo od ostalih dionika, nego i s njima. Stjecanje
drugaije perspektive o tipu informacija koje prikupljate moe biti vrlo korisno u vaoj
analizi, ono gradi odnose koje ete moda trebati njegovati i stvara uzajamno razumijevanje
problema.
Kontekstualna analiza i pristup temeljen na ljudskim pravima

Pristup temeljen na pravima prua zakonski okvir vaem radu na utjecaju na politike iz
perspektive ljudskih prava kako je ratificirano u Konvenciji UN-a o ljudskim pravima. To
vas moe dovesti do kontekstualne analize usmjerene osobito na prava, nositelje prava,
nositelje dunosti i imbenike povezane s moi i marginalizacijom. Takva analiza moe se
provesti uz pomo razliitih alata predstavljenih u ovom priruniku.
Matrica vanosti i utjecaja objanjena u poglavlju 7 tada bi bila usmjerena vie na odnose
moi, a PESTLE e se u velikoj mjeri odnositi na pitanje je li dolo do krenja tih prava ili
nije. Meutim, postoji i nekoliko specifinih alata koji vam pomau razviti kontekstualnu
analizu, a koji su osobito usmjereni na situaciju glede ljudskih prava.
65
Postoji nekoliko alata koji vas vode u provedbi kontekstualne analize, a temelje se iskljuivo
na povezivanju odreenih problema koje identificirate s potencijalnim krenjima ljudskih
prava. Ti alati povezani su sa specifinim krenjima specifinih prava. Primjer je RighT
Guide razvijen od strane organizacije Aim for human rights, koji je dalje razvila organizacija
Rights4Change u Nizozemskoj. Ti alati uzastopno vam omoguavaju kontekstualnu analizu
na temelju, primjerice, prava na zdravstvo za ene i uinka mjera protiv trgovine ljudima
na ljudska prava. U veem broju tih alata pristup je temeljen na ljudskim pravima, to emo
dotaknuti u sljedeem poglavlju o konzultacijama s korisnicima.
66
Teorija promjene
Da biste otkrili kako poboljati situaciju za svoje korisnike te tko i to se mijenja prije nego to
doe do promjene za korisnike, morate se usuglasiti s ostalima, osobito sa svojim korisnicima,
do koje bi promjene, ili vizije, na kraju trebalo doi te kako je postii. Taj postupni proces od
sadanje situacije do budue vizije vaa je teorija promjene. Okrenut ete se prema svojoj ulozi
u ostvarivanju te teorije.
to je teorija promjene?
Sve se ee predlae da organizacije koje rade na utjecaju na politike, bilo da im je to temeljna
djelatnost ili dio programa ili projekta, oblikuju svoju teoriju promjene. U ovom poglavlju
dat emo pregled teorije promjene. Ukoliko se njome bavite, preporuuje se da proitate vie
materijala o tome ili da se konzultirate o tom procesu.2 Kada govorimo o teoriji promjene,
govorimo o odreenom pristupu u upravljanju projektom. Meutim, shvaamo da metoda
esto postaje toliko komplicirana i puna pravila da se gotovo ini kako joj je cilj samo provoenje
metode. Metodologiju predloenu u nastavku moete prilagoditi vlastitom kontekstu. Jedino
to elimo da uinite, i to u malim koracima, jest da se usuglasite oko pitanja to elite promijeniti
i svoje teorije kako e doi do te promjene. Kad to inite u suradnji s drugima, prisiljeni ste biti
precizni i objasniti zato vjerujete da dolazi do promjene. Suglasnost o tome takoer je vaan
aspekt pristupa.
U svom najosnovnijem obliku, teorija promjene objanjava kako skupina ranih i

srednjih postignua postavlja temelj za ostvarenje dugoronih rezultata. Potpunija
teorija promjene artikulira pretpostavke o procesu kroz koji e se dogoditi promjena i
specificira kako e doi do svih traenih ranih i srednjih ishoda povezanih s postizanjem
eljene dugotrajne promjene te na koje e naine biti dokumentirani kako se dogaaju.
Izvor: The Community Builders Approach to Theory of Change3
Teorija promjene metodologija je planiranja koja opisuje kako su zamiljeni procesi promjene.
Za planiranje utjecaja na politike potrebna je metodologija usmjerena na promjene, osobito
na promjene ponaanja. Naposljetku, vi elite da se vlada promijeni, da zajednica postupa
drugaije ili da se kompanije promijene. Takvi su procesi promjena veliki i kompleksni. Do
njih ne dolazi poduzimanjem jedne intervencije niti ih postie jedan akter. Obino se mnogo
drugih stvari treba promijeniti prije nego to se promijeni va krajnji cilj. A za to ete trebati
poduzeti razliite intervencije u razliitim fazama.
2
Dobro polazite je web-stranica Keystone Accountability: http://www.keystoneaccountability.org/ analy-
sis/ipal, kao i web stranica http://www.theoryofchange.org
3
The Community Builders Approach to Theory of Change: a Practical Guide to Theory Development (Pristup
graditelja zajednice teoriji promjene: praktini vodi za razvoj teorije), Andrea A. Anderson
67
Pristup teorije promjene razjanjava pretpostavke ili teorije o tome zato bi i kako program
trebao izazvati drutvenu promjenu. Teorija promjene prikazuje odnose i korake izmeu
programskih aktivnosti, prijelaznih ciljeva te kratkoronih i dugoronih ishoda, dok istodobno
navodi kontekst, kljune saveznike i neplanirane posljedice. Organizacija razvija svoju viziju kako
uspjeh izgleda i istie drutvene promjene koje prieljkuje. To mapiranje pomae organizaciji
razumjeti gdje se trenutno nalazi i kako namjerava postii svoju viziju, posveujui osobitu
pozornost identificiranju tko e joj pomoi postii njezine specifine ciljeve, kao i mapiranju onoga
to je potrebno za odravanje eljenih promjena. Takoer razmatra kakvi su joj radni odnosi
potrebni sa specifinim interesentima za to uinkovitije postizanje njezine vizije. Preduvjeti
za postizanje promjene takoer su mapirani prema svakoj konstitutivnoj skupini kako bi se
osigurala solidna procjena veza izmeu procesa i ishoda. Naposljetku, ta metoda istie ulogu baze
organizacije i njezinu ulogu u razvoju teorije promjene.
Izvor: Udruenje za enska prava u razvoju (AWID)4
Kada provesti teoriju promjene?

Razvijanje teorije promjene preporuuje se dok je va projekt ili program u fazi planiranja.
No to moete initi i tijekom provedbe projekta ili programa, a moe biti osobito korisno
kao nain identificiranja potencijalnih prepreka. Smjestili smo teoriju promjene u fazu
definiranja pitanja politika, pa vam ona na poetku vaeg procesa planiranja omoguava da
definirate pitanje politike i prua dobar temelj za raspravu tijekom konzultacija s korisnicima.
Nakon konzultacija s korisnicima i analize dionika, trebali biste moi dodatno razraditi
teoriju promjene. Osim toga, teorija promjene omoguava vam da shvatite svoj rad u irem
kontekstu. Tako je to solidna metoda i za identifikaciju drugih partnera za suradnju i moda
za udruivanje. Pogledajte poglavlje o udruivanju. Prilikom udruivanja moete se sluiti
svojom teorijom promjene kako biste bili sigurni da svi imaju jednako razumijevanje procesa
promjene i njezinih ciljeva.
Na kraju teorije promjene predstavljene u nastavku, trebali biste imati:
dobro razumijevanje konteksta;
pregled promjena koje vode do krajnje promjene koju elite vidjeti;
ideju o radu drugih dionika i potencijalnih saveznika ili partnera;
dobru definiciju pitanja politike na kojem ete raditi;
prvu verziju svoje rane poruke;
temelj za daljnje osmiljavanje strategije i daljnju analizu.
Srilatha Batliwala i Alexandra Pittman, Capturing Change in Womens Realities: A critical overview
4
of current monitoring and evaluation frameworks and approaches (Razumijevanje promjene u enskim
stvarnostima: kritiki prikaz trenutnih okvira i pristupa praenja i evaluacije), Udruenje za enska prava u
razvoju, prosinac 2010., str. 26-27.
68
Kako izgraditi Teoriju promjene

Postoji pet koraka u provoenju teorije promjene, koji su predstavljeni u nastavku. Svaki
korak sadri svoj sadraj i razloge. Za svaki korak prikazan je primjer.
Studija sluaja iz Rubudunije

U ovoj studiji sluaja rije je o poslu za ene u fiktivnoj zemlji Rubuduniji. Mi smo razvojna
organizacija koja radi na sudjelovanju ena na tritu rada. Vjerujemo da se to, izmeu ostalog,
najbolje postie boljim obrazovanjem za djevojice, osobito u srednjoj koli. To nam je glavno
podruje djelovanja! U Rubuduniji postoji ozbiljan problem jer djevojice nakon osnovne ne
nastavljaju sa srednjom kolom. Kako bi analizirala taj problem i potencijalne promjene potrebne
za njegovo rjeavanje, organizacija izrauje teoriju promjene. Cilj je te teorije shvatiti koji e maleni
koraci biti potrebni za promjenu tog problema i s ime bi organizacija mogla poeti.
Korak 1 Razjasnite krajnji cilj
Tijekom ovog koraka identificira se krajnja eljena promjena. Ta promjena naziva se krajnjim
ciljem ili vizijom uspjeha ili snom, a do nje dolazi tek nakon duljeg vremenskog perioda (pet
do deset godina). Iako je to dugoroni cilj, trebali biste biti to precizniji. Moete oblikovati
krajnji cilj na temelju pitanja na kojem radite (u naem sluaju to je obrazovanje djevojaka u
Rubuduniji) ili projekta na kojem radite.
Takoer moete provesti teoriju promjene nakon oblikovanja detaljnije intervencije i kada
elite s drugima provjeriti hoe li biti uspjena. Ili moete uzeti viziju svoje organizacije
kao polazinu toku za zajedniko strateko planiranje kada elite provjeriti primjenjuje li
se vaa teorija promjene na sve u vaoj organizaciji. Ovisno o razini koju elite analizirati,
moete oblikovati ambiciozniju viziju.
Sve vie mladih ena u Rubuduniji ima bolje plaene poslove. To znai da:
kole nude djevojicama i djevojkama obrazovanje prilagoeno potrebama trita
rada;
vlada osigurava radna mjesta mladim enama;
roditelji alju svoje keri u srednju kolu.
69
Djevojke pohaaju kvalitetne osnovne i srednje kole u Rubuduniji. To znai da:

kole nude rodno osjetljivo obrazovanje za djevojke;
nastavni plan i program srednjih kola za djevojke prilagoen je potrebama trita rada;
roditelji alju svoje keri u srednju kolu;
osnovne kole nude djevojicama obrazovanje s ciljem nastavka kolovanja u srednjoj koli.
U prvom primjeru vizija je mnogo ira nego

u drugom. Oba su korisna i tona, ali teorija
promjene u prvom primjeru oito e biti mnogo
ira. Pohaanje srednje kole samo je dio ire
vizije. To bi mogla biti vizija nae organizacije.
Organizacija kae: mi vjerujemo da e ene imati
bolje mogunosti zaposlenja ako se obrazovanje
pobolja. ak moete otii korak dalje i rei da je
vizija ojaati razvoj gospodarstva. Pretpostavka bi
tada bila da sudjelovanje ena na tritu rada vodi
k boljem gospodarstvu. To bi teoriju promjene
uinilo preirokom jer oito postoje mnogi drugi
imbenici koji pridonose boljem gospodarstvu, pa
bi bila nepraktina.
Drugi je primjer vie usmjeren na specifian
program ili projekt na kojem organizacija radi. Tu
je vizija direktno povezana s boljom kvalitetom obrazovanja za djevojke. Objanjavanje
znaenja vizije prisiljava vas da budete egzaktni. Izjave izgledaju kao definicije misije koje
ukazuju na to da se ono u to i u koga vjerujete mora promijeniti kako biste doli do
vizije. U ovom koraku teko je prisiliti same sebe na konkretnost. Vizija je vie poput
sna, a ljudima je teko postii preciznost u snu. esto se koriste sveobuhvatne rijei poput
osnaen, svjestan ili bogatiji. Iako vizija iz oba primjera sadri neke nejasne rijei (na
primjer: bolje), ove navedene rijei previe su nejasne. Svatko ima razliit pojam osnaenja
ili bogatstva, a svijest o neemu jo ne ukazuje na promjenu. Promiljanje o svojoj viziji s
drugima ve vas prisiljava da budete konkretni i da pojmove objanjavate. Razmiljanje u
okviru pojmova kao to je ono to vidim kada se postigne vizija, takoer mnogo pomae.
Naposljetku, od sudionika u radionici o teoriji promjene moete ak zatraiti da nacrtaju
svoju viziju ne propustivi pritom nacrtati uoene promjene i aktere koji su se promijenili.
70
Korak 2 Oblikujte ishod podruja intervencije
Nakon to se cilj definira, identificiraju se ishodi meukoraci potrebni za postizanje

krajnjeg cilja. Ti ishodi odreuju podruja intervencije. Ishodi ukazuju na promjene za
pojedince, organizacije ili zajednice. Opisuju se samo rezultati i situacije, ne i aktivnosti.
Oblikujte ih to je mogue konkretnije.
To inite kada konkretizirate viziju. Svakako ralanite izjave i ponovno ih provjerite. U
ovoj fazi vano je znati oblikovati ta podruja intervencije u dogovoru s ostalim dionicima.
Osobito je vano pitati: vjerujemo li da emo promjenom aktera na opisan nain doi do
vizije? Konkretiziranje pretpostavki vaan je element teorije promjene. Ono vas prisiljava da
objasnite zato vjerujete da netko treba neto promijeniti.
Djevojke pohaaju kvalitetne osnovne i srednje kole u Rubuduniji. To znai da:

kole nude rodno osjetljivo obrazovanje za djevojke;
nastavni plan i program srednjih kola za djevojke prilagoen je potrebama trita rada;
roditelji alju svoje keri u srednju kolu;
osnovne kole nude djevojicama obrazovanje s ciljem nastavka kolovanja u srednjoj koli.
Uzmimo gornji primjer 2. Vizija ima tri podruja intervencije ili mogueg ishoda. Svako
od njih povezano je s akterom koji treba neto promijeniti u nekom trenutku u budunosti.
Organizacija vjeruje da e ta etiri ishoda postii krajnju promjenu u viziji, to moe pridonijeti
krajnjoj promjeni u viziji gore navedenog prvog primjera. Organizacija pretpostavlja da
e postizanje tih promjena dovesti do kvalitetnog obrazovanja za djevojke u Rubuduniji.
Imajte na umu da termin kvalitetno ve jest detaljnije objanjen. Organizacija treba nai
kvalitetno obrazovanje i obrazovanje koje je rodno osjetljivo ili prilagoeno potrebama
i djeaka i djevojica, tritu rada i potrebama srednjokolskog obrazovanja. Kada se to
provodi s ostalim dionicima, pojam dobra kvaliteta moe, naravno, dobiti drugaije ili
ak preciznije znaenje.
Takoer imajte na umu da iz tih izjava moemo shvatiti gdje je problem. Organizacija
vjeruje da djevojke ne dobivaju kvalitetno primarno i sekundarno obrazovanje jer ne postoji
kvalitetno obrazovanje za djevojke i roditelji im ne doputaju da idu u srednju kolu. Na taj
nain teorija promjene takoer slui kao pozitivnija analiza problemskog stabla.
71
Na kraju prva dva koraka imat ete cilj i ishode koji vode do njega. U primjeru postoje razni
akteri koji neto moraju promijeniti: roditelji, osnovne i srednje kole. Ti ishodi, ovisno o
kontekstu, mogu biti meusobno povezani ili u potpunosti odvojeni. Ishodi su podruja
intervencije pa e vaa intervencija biti usmjerena na promjenu jednog aktera.
Stvorite posljedini lanac ili putanju

Korak 3
promjene
U ovom koraku poinjete mapirati koje promjene tko treba uspostaviti, kako biste postigli
promjenu koju ste formulirali u podruju intervencije. Taj lanac promjena naziva se
posljedini lanac (engl. so-that chain) ili putanja promjene. Jedna promjena dogaa se
kako bi dolo do druge promjene te stvarate putanju do postizanja odreenih rezultata.
Razliiti koraci nazivaju se preduvjetima. To su preduvjeti za razliite ishode. I ti preduvjeti
moraju se takoer formulirati kao rezultati.
Predlaemo izradu opih posljedinih lanaca za svako podruje intervencije. To znai samo
suglasnost oko veih koraka koji vode do eljene promjene. Tako e postati jasno to se i
tko jo treba promijeniti kako bi dolo do vee eljene promjene, koja predstavlja ishod.
Takoer e postati jasno gdje treba poduzeti mogue intervencije utjecaja na politike. Nakon
usuglaavanja o veim posljedinim lancima, moete raspravljati s drugima na emu ete
raditi. U vaem sluaju izabrat ete glavno pitanje utjecaja na politike u posljedinome lancu
i poeti raditi na njemu.
Moda ne mogu svi rezultati biti povezani. Do njih moe doi neovisno ili na vrlo uzajamno
povezan nain, sekvencijalno ili istodobno, od jedne strategije ili vie njih. Rezultati mogu
dovesti do zajednikih ili odvojenih ciljeva. U tome se teorija promjene najvie razlikuje
od ee upotrebljavane metode planiranja, a tu nastupa logika matrica. Ona predstavlja
nizove promjene u unaprijed postavljenom formatu aktivnosti koje daju izlazne rezultate
koji vode do ishoda i pridonose uinku. Teorija promjene omoguava vam da promjenu
prikaete na manje linearan nain koji nije ogranien na unaprijed postavljene lance.
Omoguava vam predstavljanje kompliciranih procesa promjene u mnogo vie koraka s
vezama izmeu razliitih koraka. U osnovi prikazuje situaciju na mnogo realistiniji nain.
Postoje razliiti pristupi posljedinom lancu. Moete raditi od trenutne prema eljenoj
situaciji ili obrnuto, poevi od podruja promjene. Jedna ideja jest na karticu napisati
potencijalnu promjenu koju predviate pa ete je tako moi vizualizirati u lancu dogaaja.
U primjeru razraujete neke korake posljedinog lanaca povezane s etiri ishoda. U naem
primjeru jedan korak mogao bi izgledati ovako:
72
kole nude djevojkama rodno

osjetljivo obrazovanje
kole uvode rodno kole potiu

nepristran plan sudjelovanje djevojaka
i program u nastavi
Vlada uvodi rodno osjetljiv

Metode nastavnika su
nastavni plan i program
rodno osjetljive
kao obavezni
Vlada je motivirana za kolski odbori motivirani

Nastavnici znaju kako
promjenu nastavnog su za promjenu nastavnog
metode koje rabe utjeu
plana i programa plana i programa
na djevojice i djeake
te metoda
Vlada shvaa da je
plan i program u
kolama rodno
pristran
NVO-i surauju u cilju

rodno osjetljivog
obrazovanja
NVO-i koji rade na

obrazovanju prepoznaju
vanost rodno osjetljivog
obrazovanja
73
U ovom sluaju pokazali smo samo dio posljedinog lanca kako bismo prikazali ope korake
i na koji nain oni mogu biti meusobno povezani. Takoer moete vidjeti da organizacija
vjeruje da je vaan korak prema rodno osjetljivom obrazovanju taj da ga vlada proglasi
obveznim. Kako bi se to postiglo, mora doi do promjene politike. To je dio konteksta kako
ga vidi organizacija. ini se da u Rubuduniji nema rodno osjetljive obrazovne politike. U
drugim zemljama ona moda postoji , ali se ne primjenjuje uinkovito.
Ovdje vidite pitanje utjecaja na politike u sasvim konkretnom obliku. Desna strana lanca
razmatra vie sposobnost poboljanja nastavnika i kola, dok je lijeva strana zapravo
usmjerena na utjecaj na politike. Vano je napomenuti da organizacija vjeruje da desna i
lijeva strana mogu utjecati jedna na drugu. U tom sluaju, organizacija e moda eljeti
motivirati nastavnike da vie primjenjuju rodno osjetljive nastavne metode.
U ovom sluaju, kako bi kole u Rubuduniji promijenile svoje ponaanje prema djevojkama,
organizacija vjeruje da bi se vlada trebala promijeniti, kao i nastavnici i kolski odbori.
Imajte na umu da je to jo prilino ugrubo jer se vlada identificira kao jedinstveni homogeni
subjekt. Ukoliko se provedu analize u nastavku prirunika, ovaj dio ljestvice postat e mnogo
specifiniji.
Korak 4 Uinite svoju hipotezu eksplicitnom
Koja filozofska naela stoje iza vizije i posljedine logike? U literaturi o teoriji promjene
ta se hipoteza naziva pretpostavke, ali kako to smatramo zbunjujuim jer logika matrica
(ono s im rade mnoge organizacije, osobito one koje surauju s Europskom komisijom)
takoer ima pretpostavke, preferiramo termin hipoteza.
Hipoteze su osobito vane na dva mjesta i iz razliitih razloga:
Na vrhu vaeg lanca, hipoteze pokazuju zato vjerujete da su ishodi vani i da e
dovesti do vizije. U primjeru smo ve napomenuli kako organizacija vjeruje da ta
etiri ishoda vode k boljem obrazovanju i pohaanju kola od strane djevojaka.
Oni vjeruju da djevojke ne idu u srednju kolu zbog pritiska od strane roditelja
i da je kvaliteta obrazovanja povezana s rodno pristranim obrazovanjem te da
obrazovanje nije prilagoeno tritu rada.
Hipoteze su takoer veoma vane unutar posljedinog lanca. Zbog tih hipoteza
oito je zato smatrate da e doi do odreene promjene. U primjeru, organizacija
vjeruje da e do promjene doi samo ako NVO-i budu radili zajedno. Meutim,
74
takoer vjeruju da e vlada biti otvorena za dijalog s NVO-ima. Primjerice, hipoteza

koja proizlazi iz NVO-i surauju i Vlada shvaa da je nastavni plan i program
rodno pristran jest da je vlada otvorena za dijalog s NVO-ima o tom pitanju. To
mora biti eksplicitno u posljedinom lancu jer to treba pratiti. Osobito treba
pratiti ako ste u svojoj analizi imbenika otkrili da postoji sklonost da se NVO-e ne
smatra ozbiljnim partnerima u dijalogu, primjerice putem donoenja restriktivnog
zakonodavstva.
Vlada shvaa da
e plan i program
u kolama rodno Vlada je otvorena za
pristran dijalog s NVO-ima
o problemu

rodno osjetljiva
obrazovanja
NVO-i koji rade na

vanost rodo osjetljiva
obrazovanja
Ukoliko organizacija misli da nije vjerojatno da e vlada eljeti razgovarati s NVO-ima

o problemu, tada postaje dio posljedinog lanca. To je neto na emu treba raditi. To
funkcionira jednako kao pretpostavke u logikoj matrici, ali je mnogo preciznije i prisiljava
vas da tijekom svakog malog koraka razjasnite zato dolazi do promjene.
Korak 5 Odabir strategije
Strategija daje iri opis vae akcije ili pristupa. Tada poinjete razraivati dio posljedinog
lanca za koji elite biti smatrani odgovornima. U smislu pitanja utjecaja na politike, tu ga
definirate i zapoinjete elaborirati svoju poruku ili poziciju s obzirom na pitanje utjecaja na
politike.
75
Vjerojatno ete trebati ralaniti taj dio posljedinog lanca na mnogo manje korake. To je
opet najbolje napraviti s ostalim dionicima.
U naem primjeru organizacija je ukazala na to da eli raditi na naporima vlade da rodno
osjetljiv nastavni plan i program postane obavezan te svi ukljueni koraci takoer postaju
odgovornost intervencije, koja je oznaena zelenim okvirima.
kole djevojkama nude rodno

osjetljivo obrazovanje
kole uvode rodno

nepristran plan
i program
Vlada proglaava rodno

osjetljiv plan i program
obaveznim
Vlada je motivirana za
promjenu nastavnog
plana i programa
Vlada shvaa da je plan

i program u kolama
rodno pristran Vlada je otvorena
za dijalog s NVO-ima
o problemu

rodno osjetljiva
obrazovanja
NVO-i koji rade na

vanost rodno osjetljiva
obrazovanja
76
U ovom primjeru organizacija eli promijeniti sustav kola koje u Rubuduniji oito nameu
rodnu pristranost i naposljetku onemoguavaju mladim enama da se natjeu na tritu rada.
Organizacija vjeruje da je jedan nain za promjenu mijenjanje barem vladinog stava prema
problemu i prisiljavanje vlade da intervenira. To je pitanje utjecaja na politike. Ponavljamo,
kako je ve spomenuto pod korakom 3, vlada je tu jo homogeni subjekt. Nakon to ponete
raditi na tom dijelu lanca, kroz analizu predstavljenu u sljedeim poglavljima bit ete na
veu preciznost o tome tko se mora promijeniti. Koraci koje predviate u lancu takoer e
postati manji i precizniji.
Odabir strategije
U primjeru je organizacija odabrala u suradnji s dionicima, kako bi se
usredotoili na mali dio teorije promjene. Takav izbor moe se temeljiti na
razliitim kriterijima, meu kojima su sljedei:
urnost pitanja;
izvedivost;
odrivost;
meuovisnost pitanja s drugim pitanjima koja vode do vizije;
vanost odreenog pitanja za korisnike.
Vani su i oni vie interni aspekti, od kojih smo se nekima ve bavili prilikom
razmatranja identifikacije gornjeg pitanja i razmatranja vlastite organizacije:
pitanje se uklapa u svekoliki mandat organizacije;
strunost i iskustvo u temi i utjecaju na politike;
dostupni budet;
dostupni ljudski resursi.
Zato je presudno ponovno provjeriti analizu vlastite organizacije.
Rok je etiri godine. Dakle, organizacija u etiri godine eli vidjeti promjenu. Temeljne
hipoteze, analiza imbenika i rezultati analize dionika mogu utjecati na razinu ambicije.
Zato se to osmiljavanje strategije mora provoditi s dionicima. Osobito je vano osigurati
da korisnici razumiju na kojim se kriterijima temelji odabir. U tom smislu teorija promjene
postaje alat upravljanja oekivanjima, koji drugima pojanjava to mogu i ne mogu oekivati
nakon etiri godine.
77
Korak 6 Daljnje osmiljavanje strategije
Od ovog trenutka i vi poinjete pokazivati koga i to elite promijeniti tijekom svoje

intervencije, razmiljati kako osigurati da do tih promjena doe. Naravno, budui da se
vaa teorija dolaska do promjene temelji na prethodnim promjenama, poinjete odozdo
prema gore.
Tu poinjete raditi strategije temeljene na problemu i prvoj poruci. Zatim poinjete
sastavljati akcijske planove. Bit e vam potrebno vie ulaznih podataka od drugih dionika
i ulazni podaci dobiveni konzultacijama s korisnicima (sljedee poglavlje), analizom
dionika (poglavlje 7), pregledom procesa politika (poglavlje 8) i udruivanjem (dio III ovog
prirunika). U tim poglavljima napravit emo poveznicu s teorijom promjene kako bismo
ukazali na to da je treba detaljnije nadopuniti ili moda revidirati.
Svakako identificirajte te automatske i neautomatske promjene jer vam i to pomae u
prikupljanju temeljnih hipoteza. Moramo ponoviti da je dobivanje temeljnih hipoteza
vano za ope razumijevanje pitanja na kojem radite. Osim toga, te hipoteze treba nadzirati
jer se moda nee obistiniti te e blokirati itavu promjenu.
78
Savjet za provoenje teorije promjene

Korisno je vizualizirati korake tijekom razvoja TP-a kako bi se omoguilo puno sudjelovanje
razliitih dionika u procesu i TP-u. Kasnije se to takoer moe lako primijeniti u osmiljavanju
intervencije (samo planiranje vidi poglavlje 10).
Pod vizualizacijom podrazumijevamo upotrebu slika u razliitim fazama i upotrebu
kartica razliitih boja te dovoljno velikih plakata, kako bismo vam omoguili razraenu
teoriju promjene. Primjer vjebe s teorijom promjene prikazan je u Alatnom okviru ovog
prirunika.
Uz teoriju promjene potrebno je i dobro moderiranje. Kako bi se postigao zadovoljavajui
rezultat, u teoriji promjene potrebni su iskusni realizatori. Izrada teorije promjene takoer
oduzima dosta vremena. Osigurajte ga. Ako to ne uinite i ako se ne budete sluili teorijom
promjene kao okosnicom svoje intervencije, mogli biste potroiti jo vie vremena i novca
da otkrijete gdje je polo po zlu, ili bi moglo doi do sukoba izmeu saveznika ili korisnika
kada je rije o razumijevanju promjena.
Ostale upotrebe teorije promjene

Mnogo emo se puta u ovom priruniku osvrnuti na vau teoriju promjene. Ona je okosnica
vae intervencijske strategije. Moete je koristiti za planiranje svojih intervencija i za
razumijevanje kompleksne prirode pitanja intervencije u politike i njegove povezanosti
s ostalim pitanjima. Takoer je moete koristiti za identifikaciju moguih partnera i
mogunosti sklapanja saveza.
Naposljetku, moete se sluiti TP-om za planiranje, praenje i evaluaciju (PP&E). Za to ete
moda poeljeti uzeti svoje podruje teorije promjene i od njega napraviti lanac rezultata
jednak logikoj matrici te ga popuniti indikatorima, izvorima provjere i pretpostavkama.
To ima smisla ako je to va uobiajen nain planiranja. Meutim, moete se takoer sluiti
teorijom promjene za praenje svoje intervencije. Zato ete morati obratiti osobitu pozornost
na hipotezu koju oblikujete. To su pitanja koja ete morati poblie pratiti.
Rekonstrukcija projekata i programa, osobito onih usmjerenih na utjecaj na politike, sve se
vie provodi pri evaluaciji takvih inicijativa. Provodi se s razliitim akterima, a pitanje koje
se postavlja je sljedee: koje ste promjene eljeli napraviti? Zato ste to eljeli? Kako ste to
eljeli?
79
U kljuenost dionika
Jo niste proveli sveobuhvatnu analizu dionika ni sustavne konzultacije s korisnicima,

ali oito ste ve identificirali korisnike i ostale dionike u procesu identificiranja i
definiranja. Svesrdno vam savjetujemo da pokuate ukljuiti to je vie mogue razliitih
dionika, osobito onih za koje predviate da e uz ostale strunjake raditi na provoenju
kontekstualne analize i teorije promjene. O rezultatima svoje prve kontekstualne analize
i teorije promjene koja vodi k definiranju pitanja politika raspravljat ete prilikom
konzultacija s korisnicima. Svesrdno vam savjetujemo da se nakon poduzimanja sljedeeg
koraka vratite na fazu definiranja.
80

Glavni izazov kod provoenja kontekstualne analize jest njezino provoenje na sustavan
nain. Svi mi imamo ideju o kontekstu u kojem djelujemo, ali, osobito ako smo veoma dugo
radili na odreenom pitanju, zaboravimo je prenijeti drugima. To je esto jedna od najveih
klopki u radu utjecaja na politike. Tjera nas da razmiljamo u okviru unaprijed odreenih
rjeenja koja se ne temelje na potrebama korisnika, da zaboravimo na promjene do kojih je
dolo i vjerojatno e utjecati na rad te nas ini predvidljivima. Kako god da to uinite, na kraju
se sve svodi na provoenje i biljeenje vaeg gledita o aktualnom kontekstu i usporedbi s
gleditima drugih ljudi.
Provoenje barem analiza imbenika, aktera i vae vlastite organizacije o problemu na kojem
ete raditi je vano. Uinite problem to konkretnijim a da ni ne spominjete rjeenja (neto
to vidite da se vrlo esto dogaa kada se radi vjeba s problemskim stablom: problemi su
esto preruena rjeenja). Pristup teorije promjene prisiljava vas da temeljne pretpostavke o
kontekstu uinite eksplicitnima. Nain na koji vidite buduu promjenu govori sve o tome kako
gledate na trenutnu situaciju, to omoguava da o tome raspravljate unutar vae organizacije,
kao i s drugima.
Najbolji pristup za provoenje teorije promjene jest nai vanjskog realizatora. On moe proces
drati na oku, osiguravi da pristup bude sredstvo, a ne cilj sam po sebi, i postaviti pitanja koja
se vama ine oitima. Jedino pravilo koje trebate slijediti jest da pokuate postii konsenzus o
kontekstu. Ukoliko to ne uinite, bliska suradnja postaje nemogua. Takoer je veoma teko
suraivati kad jo postoje stvari koje nisu jasne.
Zadnji savjet za primjenu i provedbu jest da se s drugima trebate usuglasiti o pitanju na kojem
morate provesti kontekstualnu analizu. To pitanje ne smije biti preiroko (npr. siromatvo) niti
previe nejasno (npr. nemo)..

Koliko biste daleko trebali ii u analizi konteksta? Do koje biste razine detalja trebali ii?
Analiza konteksta esto nije financirana. To je neto to inite prije nego to dobijete
sredstva za projekt. Kako ete onda pristupiti analizi konteksta na participatoran nain
bez previe sredstava?
Objanjavanje pristupa teorije promjene kao nain analize konteksta, definiranje vaeg
pitanja i poetak oblikovanja rane poruke prilino je komplicirano. Kako ete se pobrinuti
da se vjeba moe izvesti bez ulaenja u raspravu o pristupu kao takvom?
Kontekst se mijenja, takoer i zahvaljujui vaoj intervenciji. Kako ete se pobrinuti da
promjenu konteksta drite na oku i kako to utjee na vau intervenciju?
81
Sudjelovanje korisnika
Tko su korisnici ?
Nije funkcija nae vlade paziti da graani ne pogrijee,

funkcija je graana paziti da vlada ne pogrijei.
Vrhovni sud SAD-a
Korisnik je dionik. Dionici su osobe, skupine ili institucije s interesom u procesu kao to je
utjecaj na politike. U sljedeem poglavlju navest emo jo detaljnih informacija o dionicima,
ali korisnik je primarni dionik. U pogledu pitanja politika na kojem radite uvijek ima
korisnika. To su ljudi i skupine iji e se ivoti vjerojatno poboljati nakon uspjenog
utjecaja na politike. U svakom sluaju, vi radite u cilju utjecanja na ivote korisnika.
Ovisno o pitanju koje ste odredili, vaa korisnika skupina moe biti mala ili velika,
lako utvrdiva ili teko odrediva. Vei dio vremena primijetit ete da imate prilino jasnu
sliku korisnika jer su oni vjerojatno informirali va odabir pitanja politike. Konzultacije s
poetnom skupinom korisnika trebale bi pomoi u daljnjem odreivanju pitanja politika
i postupno se kretati prema ranoj poruci u vaem utjecaju na politike. Stoga e poetna
skupina moda biti vea od konane skupine korisnika.
U svojim akcijama trebali biste se voditi voljom korisnika a te bi akcije trebale poveavati
njihovu mo osnaujui ih.
83
Ljestvica sudjelovanja Sherry R. Arnstein

Korisnici bi trebali imati ulogu u svim fazama vae intervencije utjecaja na politike, od
planiranja pa do provedbe, praenja i evaluacije.
U svim tim fazama korisnici mogu sudjelovati na razliite naine. Minimum je konzultiranje
korisnika, osobito u ovako ranoj fazi planiranja. Postoje razni vie ukljuivi naini
sudjelovanja, a i nekoliko manje ukljuivih naina sudjelovanja. Ukratko emo ih objasniti
sluei se nairoko koritenom ljestvicom sudjelovanja koju je 1963. objavila Sherry R.
Arnstein5.
Graanski nadzor
8
Stupnjevi graanske moi Delegiranje moi
7
Partnerstvo
6
Umirivanje
5
Stupnjevi tokenizma Konzultiranje

4
Informiranje
3
Terapija
2
Nesudjelovanje
Manipulacija
1
Ona pravi razliku izmeu neparticipativnih metoda, tokenizma i graanske moi. Graanska
mo ukljuuje najparticipativnije metode.
Kod sudjelovanja u ovom smislu rije je o tome tko ima mo odluivanja i upravljanja.
U neparticipativnim metodama, kao to su manipulacija i terapija, cilj je lijeiti ili
obrazovati. Isto je s metodama tokenizma kao to je informiranje, konzultiranje i
umirivanje, iji cilj zapravo nije promijeniti odnose moi. Mo ostaje u prvom redu onima
koji provode intervenciju. Razlika izmeu nesudjelovanja i tokenizma je u najmanju ruku to
to u tokenizmu korisnici imaju pravo izraavanja (npr. savjetuju prilikom umirivanja te
informiraju sebe i druge prilikom konzultiranja).
Istinske promjene u odnosima moi dogaaju se na polju graanske moi, kada se oni koji
nemaju (korisnici) osnauju kako bi se poveao njihov stupanj donoenja odluka tijekom
intervencije. Ovo je dobar trenutak da se prisjetimo naela CLASP-a, osobito moi. Samo
se u graanskom nadzoru ravnotea moi premjeta s moi nad na mo sa i mo da.
5
Arnstein, Sherry R., A Ladder of Citizen Participation, (Ljestvica graanskog sudjelovanja), JAIP vol. 35, br.
4, srpanj 1969., str. 216-224
84
MDF-ova ljestvica sudjelovanja

Kako bismo pokazali razliite stupnjeve sudjelovanja u razliitim fazama projekata kao
to su intervencije utjecaja na politike, koristimo model slian ljestvici sudjelovanja Sherry
Arnstein.
Kategorije se temelje na ljestvici Sherry Arnstein, ali nisu tako negativne. Takoer, fokus
nije toliko na pojedinanim graanima (jer model nije stavljen u kontekst graanskog
sudjelovanja), nego vie na skupinama ljudi ili organizacijama.
Taj model rabimo kako bismo pokazali razliite razine sudjelovanja u razliitim
fazama projekata kao to su projekti utjecaja na politike. Suradnja i samomobilizacija
najparticipativnije su metode, jer prebacuju ravnoteu moi od organizatora projekta
na korisnike. Druge kategorije nisu same po sebi negativne. Razliiti dionici mogu se
smjestiti na ljestvicu prema svojoj vanosti i utjecaju na projekt. To moete uiniti prilikom
provoenja analize dionika (u poglavlju 7 nai ete takve analize i poveznicu s ljestvicom
sudjelovanja). U ovoj fazi ljestvica vam pomae u razmiljanju o razliitim razinama
ukljuenosti korisnika. Takoer vam pomae da shvatite da biste se u ovoj fazi planiranja
trebali barem konzultirati s njima.
5. Samomobilizacija
4. Suradnja
3. Konzultiranje
2. Pasivno
prikupljanje
informacija
1. Primanje
informacija
Ljestvica sudjelovanja
85
to uiniti : konzultacije suradnja

samomobilizacija?
Konsultacija
U ovoj fazi planiranja trebali biste se, kao to smo ve
napomenuli, barem konzultirati s korisnicima. Takve
konzultacije moraju biti dvosmjerna metoda podjele Konzultacije se
informacija izmeu korisnika i ljudi koji rade na projektu. nairoko koriste kao
Popularne metode konzultacija su: ankete koje bi trebale sredstvo legitimizacije
biti kombinirane s izvjeima o postupku da bi metoda ve donesenih odluka,
bila dvosmjerna, fokusne skupine, seoski sastanci i javne pruajui tanku
rasprave. Jednostrano dijeljenje informacija - kada NVO koprenu sudjelovanja
dobije mnogo informacija od korisnika ili NVO informira kako bi proces dobio
korisnike uope ne uzimajui u obzir informacije dobivene moralni temelj.
od njih - nije konzultiranje. Naalost, to se esto dogaa. Njegovi ishodi otvoreni
su za selektivno
Ako se provedu do kraja, konzultacije mogu biti korak itanje i koritenje od
prema punom sudjelovanju. Puno sudjelovanje znai strane onih koji imaju
da se konzultacije redovito provode tijekom intervencije mo odluivanja.
utjecaja na politike u planiranju, provedbi, praenju i
evaluaciji, ali i da postupno korisnicima dajete odgovornost
barem za dijelove same intervencije, prelazei od rada za,
sa i na kraju od strane korisnika od konzultacija do suradnje i samomobilizacije. Kroz
prirunik emo se pobrinuti da nastavite provjeravati primjenjujete li jo naela CLASP-a.
Nain na koji ukljuujete korisnike u intervenciju vaan je element CLASP-a.
Konzultacije s korisnicima moraju se stalno odravati: moraju se dijeliti informacije, a
konzultacije moraju biti dvosmjerne ako elite zadrati svoju legitimnost.
Suradnja i samomobilizacija
Osim konzultacija, moete upotrijebiti svoju intervenciju kako biste osnaili korisnike.
Zapravo, to bi bilo preporuljivo. To znai da neete samo pruati i primati informacije,
nego i osmisliti intervenciju tako da se uje glas korisnika, da mogu zahtijevati svoja prava
i odluivati o dijelovima intervencije. Korisnici preuzimaju kontrolu nad promjenama koje
direktno utjeu na njihov ivot. To se podrazumijeva pod suradnjom, kada se mo dijeli s
korisnicima, i samomobilizacijom, kada korisnici preuzimaju kontrolu nad intervencijom.
Ukoliko se odluite na to, karakter vae intervencije utjecaja na promjene e se promijeniti. Dio
fokusa bit e na razvoju sposobnosti korisnika da preuzmu odgovornost za dio intervencije.
86
Krajnji cilj za NVO-e trebao bi biti

upravo nestajanje razloga za njihovo
postojanje. Do toga oito nee doi Ekoloko udruenje Avalon iz Vrca u
uskoro, ali na manjem planu moete Srbiji djelomino je aktivno u socijalnoj
vidjeti da je jedan od vaih ciljeva pravdi za ene. Avalon provodi projekt
da vie ne budete potrebni na pod nazivom Osnaene ene za socijalnu
odreenom polju. To se dugorono pravdu. Glavni je cilj projekta da se ene iz
najbolje postie osiguravanjem da oni urbanih i ruralnih dijelova Srbije informiraju,
koji nemaju mogunost zahtijevanja da razumiju i da mogu zahtijevati svoja
svojih prava dobiju tu mogunost te socijalna prava kako su zajamena
da u tome budu uspjeni. zakonima o socijalnoj zatiti u Srbiji,
osobito novim zakonom o socijalnoj zatiti.
Postanak korisnika su-donositeljima
Takoer, openitije, osnauju graane za
odluka trebalo bi ne samo promijeniti
preuzimanje uloge u donoenju odluka
prirodu vae intervencije utjecaja
o ekolokim pitanjima (poput ulaganja
na politike od toga da intervenciju
rizinih za okoli). Osnaivanje se temelji
provodite sami do potpore drugih
na demokratskom pravu sudjelovanja u
u tome te tako smanjiti vau uloga,
donoenju odluka.
nego se i vlasnitvo nad intervencijom
takoer premjeta s vas na korisnike.
I malen udjel korisnika u intervenciji
poveava odrivost njezinih rezultata.
Rad uz one i s onima koji e imati
koristi od vaeg projekta, pomoi e Zaklada volontera u zajednici iz Istanbula,
da oni preuzmu i da dugorono sami Turska, radi na projektu pod nazivom
vode projekt. Magnifier to the Address. Njegov je opi
cilj dati primjer utjecaja na politike putem
samomobilizacije korisnika. elja je poveati
sudjelovanje mladih u odreivanju kreiranja
politika vezanih za mlade, graenjem
kapaciteta za lokalno praenje organizacija
mladih glede usluga koje pruaju javna
tijela na lokalnoj razini (u Ankari, Istanbulu,
Izmiru, Kocaeliju, Konyi, Malatyi, Samsunu i
osam drugih gradova).
87
K ako postii sudjelovanje korisnika?
Prethodno smo naveli tri naina kako postii

da korisnici sudjeluju u vaoj intervenciji u
ovoj ranoj fazi planiranja. To moete uiniti
konzultirajui korisnike i suraujui s njima
te omoguujui samomobilizaciju. Vaa uloga
mnogo e se razlikovati ovisno o vaem odabiru.
S konzultiranjem i dalje ostajete glavni akter koji
sam vri utjecaj na politike. Sa suradnjom dijelite
tu odgovornost s korisnicima, a na vama je da se
uvjerite da su korisnici sposobni za preuzimanje
odgovornosti. Sa samomobilizacijom e vaa
intervencija biti orijentirana na poboljavanje
sposobnosti korisnika da provedu utjecaj na
politike.
Postoje tri naina na koji korisnici mogu
sudjelovati u vaem projektu, a to su suradnja,
konzultacije i samomobilizacija. U drugom vi
ostajete glavni igrai, dok u ostala dva korisnik
preuzima veu ulogu.
Ne postoji jedna metoda postizanja sudjelovanja korisnika putem konzultacija, suradnje ili
samomomoblizacije. Zato emo vam pruiti neke smjernice:
svakako identificirajte korisnike i to glavne, prema razlici na temelju spola, dobi,
vjeroispovijedi, socioekonomske pozadine, seksualne orijentacije. Ispoetka
moda neete moi sve to uiniti detaljno, ali ne biste trebali konzultirati samo
najmonije ili najglasnije unutar skupine korisnika;
konzultirajte i mukarce i ene. Smjernice za ove potonje nalaze se u nastavku
ovog prirunika;
prilikom konzultacija s korisnicima svakako budite jasni i realni glede razloga
za konzultacije i potencijalnog uspjeha intervencije. Ne trebate se konzultirati
o svemu, ali upravljanje oekivanjima je vano. To je vaan aspekt zadravanja
korisnika.
U zavrnom dijelu prirunika nalaze se razni kontrolni popisi koji vam pomau da svakako
uzmete u obzir rodne aspekte prilikom organizacije razliitih konzultacija. To e vam pomoi
da shvatite kako se razliito konzultirati s mukarcima i enama i osigurati da se uje glas
najslabijih lanova zajednica.
88
Primjer suradnje
Pristup mjerenju osnaivanja koji se primjenjuje u Bangladeu
sastoji se od dva dijela. U prvom dijelu korisnici vre samoprocjenu
na temelju indikatora koje su razvili. Dobiveni podaci smjetaju se u
analitike okvire.
Zanimljivo je da se indikatori temelje na procjeni trenutne situacije
koju vre sami korisnici.
Polazna vrijednost rezultat je individualnih iskustava korisnika
prikupljenih kroz glumu, pjesme, prianje pria, crtanje, konverzacije,
rasprave itd. Proizale izjave skupljaju se i zajedno preoblikuju te
tako postaju smislene za sve korisnike. Tu se oblikuju indikatori (u
ovom sluaju za osnaivanje). Korisnici sami nadziru te indikatore na
godinjoj osnovi.
Izvor: vedska agencija za meunarodnu razvojnu suradnju (SIDA)6
6
Dee Jupp i Sohel Ibn Ali, Measuring Empowerment? Ask Them (Mjerenje osnaivanja? Pitajte ih), SIDA,
prosinac 2009.
89
Vanost ukljuenja korisnika u ovoj fazi
Konzultirajte svoje korisnike i komunicirajte s njima: to je presudno za uspjeh vaeg

projekta. Odluite i u kolikoj ih mjeri elite ukljuiti u proces. U ovoj fazi bit e iznimno
vano razmisliti o tome kako elite ukljuiti korisnike. elite li ih nastaviti konzultirati
i ako da, kako? Koliko puta? Ili elite suraivati s njima ili se uvjeriti da su sposobni za
samomobilizaciju? U svakom sluaju, vaa odluka utjecat e na vau ulogu u intervenciji.
P oveznica s teorijom promjene
Korisnici se nalaze u vaoj teoriji promjene, barem u vaoj viziji. Indirektno pokuavate
neto promijeniti za njih.
U primjeru za teoriju promjene u poglavlju 5, korisnici su djevojice u primarnom i
sekundarnom obrazovanju ili, ako idete jo dalje, mlade ene. Sa svojom intervencijom
utjecaja na politike pokuavate utjecati na druge kao to su donositelji odluka, kako bi dolo
do promjene. Od te promjene trebali bi imati koristi vai korisnici.
U primjeru iz poglavlja 5 usredotoeni smo na vladu, koja se moe konkretizirati kao osoba,
poput ministra obrazovanja.
Morate barem provjeriti sa svojim korisnicima slau li se s teorijom promjene. Idealno
bi bilo da ponovno izgradite teoriju promjene s njima. Tako ete osigurati da doe do
promjene koju predviate te da ona odgovara potrebama korisnika. Ukoliko to nije sluaj,
vaa intervencija ne moe imati pozitivan uinak na razini korisnika. Sa svojim korisnicima
moete odluiti za koje druge stvari oni mogu preuzeti odgovornost.
90

Sudjelovanje korisnika kljuno je za uspjeh intervencije, ali se, naalost, esto zaboravlja,
osobito od strane organizacija koje dugo rade na nekom pitanju. Upitajte ih to ele, kako se
osjeaju i radi li se na pravilan nain. To e poboljati vau legitimnost. Naposljetku e oni
preuzeti vlasnitvo nad projektom.

Postizanje sudjelovanja korisnika u planiranju i provedbi zahtijeva mnogo vremena
i sredstava. To esto nije dostupno u utjecaju na politike. Kako ete osigurati njihovo
sudjelovanje a da se ne izgubi zamah?
Postizanje sudjelovanja korisnika moe od vas zahtijevati sasvim drugaiji niz
aktivnosti i rezultata, mnogo vie povezanih s poboljanjem kapaciteta korisnika. Je li
to jo uvijek utjecaj na politike?
Istinsko sudjelovanje je teko jer zahtijeva sudjelovanje korisnika, koji sami nisu
homogeni i imaju drugaije programe rada. Kako se pobrinuti da svi budu zastupljeni?
91
Osmiljavanje strategije s
ranom porukom: Dionici
Osmiljavanje strategije s ranom porukom: Dionici
Tko su dionici ?
Nita nije tee planirati, nesigurnijeg uspjeha niti

opasnije za rukovanje od stvaranja novog poretka
stvari.
Vrhovni sud SAD-a
Doslovno, dionik je osoba, skupina, institucija ili organizacija koja ima odreeni udjel ili
interes u nekom pitanju. Za utjecaj na politike to mogu biti osobito:
oni na koje problem direktno utjee (npr. lokalne zajednice, farmeri, trgovci, ene
itd.);
odgovorni za njegovo stvaranje ili oni ija je slubena odgovornost pronai rjeenje,
npr. vlada, lokalna vlast, dravna sluba, zdravstveni radnici);
zabrinuti za dobrobit drugih (npr. sindikati, NVO-i, crkvene skupine, mediji);
meunarodni sudionici (npr. UN, Svjetska banka, donatori).7
7
Bridget Burrows, How to plan good advocacy strategies: stakeholders, influence routes and risk analysis
(Kako isplanirati dobre strategije zagovaranja: dionici, pravci utjecaja i analiza rizika), CAFOD PowerPoint
prezentacija, svibanj 2010.
93
G lavni akteri : vlada , civilno drutvo i

kompanije
Kreiranje politika esto je povezano s vladama i parlamentima koji pripremaju ope politike
i odgovorni su za provedbu, praenje i kontrolu.
Poloaj kreiranja politika mijenja se u odnosu na kontekst globalizacije, decentralizacije,
privatizacije, povlaenja utjecaja vlade i deregulacije. Osim javnog sektora, kompanije
privatnog sektora i organizacija civilnog drutva preuzimaju ulogu u demokratskom procesu.
Kao to je ve navedeno, utjecaj na politike postaje sve vaniji i sve manje marginalan.
Gramsci je razvio trokut moi koji dijeli drutvo na tri kategorije moi: vladu, privatni
sektor i civilno drutvo, poznato i kao kompenzacijska mo. U nekim je zemljama taj
trokut institucionaliziran u takozvani trostrani okvir u kojem svi akteri izmjenjuju poloaje i
neprestano utjeu jedni na druge.
Do utjecaja vrlo esto dolazi izvan dvorana za sastanke u pokrajnjim prostorijama,
predvorjima, na ulicama, u medijima i na sveuilitima. Izbor je viestruk, a raznolikost
golema.
Vlada
Civilno drutvo Privatni sektor
Gramscijev trokut (trostrani polder)
94
Moete vidjeti da veze izmeu civilnog drutva i privatnog sektora nisu snane kao veze
s vladom. U smislu ljudskih prava i razvojne suradnje, velike tvrtke imaju sve vaniju
ulogu aktera koji radi na poboljavanju uvjeta za zaposlenike koje rade za njih, direktno
preko njihovih tvrtki ili indirektno kroz lanac pod svojim utjecajem. Tvrtke takoer sve
vie surauju sa zajednicama koje su ili bi mogle biti zahvaene njihovim operacijama. Do
tog poveanja pozornosti dolazi zahvaljujui spoznaji da kompanije kao to su Shell i Nike
ozbiljno utjeu na razvoj i ljudska prava u mnogim dijelovima svijeta.
NVO-i su igrali veliku ulogu u isticanju tih negativnih uinaka. Meutim, mnogi NVO-i
prelaze s imenuj i osramoti na kooperativniji stav, spoznavi punu mo kompanija da
djeluju i pozitivno. S druge strane, kompanije sve ee od NVO-a trae pomo kako bi
shvatile to mogu uiniti i na koji nain.
Inicijative dijaloga i suradnje izmeu NVO-a i tvrtki sve su ee i ima mnogo dobrih
primjera. Meutim, to jo nije toliko uobiajeno kao utjecaj na vladu.
Trening zagovaranja, Biva Jugoslavenska Republika Makedonija, veljaa

2011.
95
ANALIZA DIONIKA
Uvod
Provoenje analize dionika uobiajeno je prilikom
planiranja projekata. To znai popisivanje dionika
Primarni dionici su
svih vrsta koji su ukljueni ili identificirani u vaem
oni najvie zahvaeni
projektu. To je poetak osmiljavanja strategije.
intervencijom, bilo pozitivno
U nekoliko navrata provest ete popisivanje dionika (korisnici) ili negativno.
i identifikaciju primarnih dionika individualno ili u Primarni dionici moda
timu. e morati biti specifino
to je analiza dionika? definirani pa ih zato esto
treba podijeliti po spolu,
U ovom e poglavlju fokus analize dionika biti drutvenim slojevima ili
na osmiljavanju strategije u vaoj intervenciji. prihodima, profesionalnim
Provoenjem analize dionika u vezi s pitanjem skupinama ili skupinama
politika moete otkriti tko su: korisnika usluga. U mnogim
vai saveznici; se intervencijama kategorije
primarnih dionika mogu
vai politiki ciljevi; i
preklapati (npr. ene i
vai protivnici. skupine s niskim prihodima;
Drugi je nain pristupanja analizi dionika ili manji korisnici uma i
identificiranje tko e imati odreenu ulogu u etnike manjine).
planiranju i provedbi vae intervencije. Alati
predstavljeni na sljedeim stranicama (i oni
predstavljeni u poglavlju 6) takoer e vam u tome pomoi, osobito kada poduzmete
fakultativni korak ljestvice sudjelovanja predstavljen na sljedeim stranicama.
Poveznica sa sudjelovanjem
Postoje dvije poveznice sa sudjelovanjem korisnika.
Prilikom provoenja analize dionika dobivate jo bolji pregled korisnika svoje
intervencije i njihova poloaja glede pitanja politike.
Imate bolju ideju o tome tko su korisnici. Ako jo niste ukljuili sve korisnike, sada
biste trebali.
96
Koraci za provoenje analize dionika za

utjecaj na politike
U analizi dionika utjecaja na politike prolazite kroz korake opisane na sljedeim stranicama.
Prvi je korak odrediti va predmet i poloaj glede tog predmeta (vidi poglavlje 5) kao
polazite za provjeru interesa i stava drugih dionika.
Korak 1 Popiite sve relevantne dionike
Ovdje je cilj da budete kreativni i dobijete dug popis imena, poloaja i organizacija ljudi.
Personificirajte svoje politike ciljeve to je vie mogue. Mnogi NVO-i poduzimaju taj korak
pri provoenju projekata. Naalost, analiza tu esto prestaje. U najboljem sluaju dionici
su podijeljeni na primarne i sekundarne te je zabiljeena njihova vanost za NVO.
Korak 2 Primijenite tri filter-pitanja na popis dionika
U kojoj se mjeri dionik slae ili ne slae s vaim stajalitem?

(stav)
Koliko taj dionik, u odnosu na druge, smatra vanim to pitanje?
(vanost)
U odnosu na druge, koliko taj dionik ima utjecaja na odluku?
(utjecaj)
Kako biste donijeli informiranu odluku radi odgovora na ova pitanja, moda trebatie provesti
daljnje istraivanje. Moda ete morati dodatno podijeliti kategorije dionika u skupine za
koje se moe rei da dijele jednako stajalite ili interes.
Informacije se prenose u Matricu saveznika i protivnika.
97
Korak 3 Matrica saveznika i protivnika
U velikoj Glavni
mjeri za saveznici
Za
Kljuno
Neutralni polje
Stav utjecaja
vae publike
prema vaoj
poziciji
Protiv
U velikoj Glavni
mjeri protiv protivnici
Nisko Srednje Visoko
Utjecaj publike na predmet
Pomou Matrice saveznika i protivnika moete identificirati svoje najznaajnije saveznike

i protivnike, te najutjecajnije neutralne strane. Te neutralne strane mogu biti veoma vane
zato to ih moete pridobiti na svoju stranu, kljuno bojite, jer e i vai saveznici pokuati
uiniti isto. Skupine dionika nisu prikovane za svoje pozicije te vam ova matrica moe dati
uvid u nain stvaranja ekstra moi za vau strategiju:
udruivanjem sa saveznicima pozitivnog stava i niskog utjecaja;
uvjeravanjem dionika da je pitanje vano za saveznike s velikim utjecajem ali
neutralnim stavom;
uvjeravanjem dionika o vaem gleditu o pitanju za utjecajne neutralne i blage
protivnike;
poveavanjem utjecaja saveznika s niskim utjecajem, osobito korisnika (vidi
poglavlje 6 i korak 6 u nastavku);
pokuajte smanjiti utjecaj protivnika s velikim utjecajem.
98
OBRATITE POZORNOST!
Vaa intervencija moe promijeniti mnoge stvari u kontekstu. Promjena
gledita jednog dionika moe utjecati na gledite drugih, pozitivno i
negativno. Takoer uvijek morate imati u vidu da vai protivnici provode
istu analizu. Provoenjem analize uz druge imat ete najbolji uvid u
dionike i njihova gledita, a vjerojatno et moi nadzirati promjene i
njihov utjecaj na ostatak vae intervencije.
Korak 4 Lanci utjecaja
U mnogim sluajevima vidjet ete da su najutjecajniji akteri koje biste trebali pokuati
promijeniti takoer protiv vaega gledita. Da to nije sluaj, ne bi postojao dobar razlog
zato je pitanje na kojem radite problem za vas i za korisnike. Takoer ete ustanoviti da
tim akterima ne moete direktno pristupiti. Na primjer, u mnogo sluajeva to moe biti
ministar, premijer ili predsjednik, ili ak tee dostupni monici oko vanih donositelja
odluka.
Takvi akteri esto se nazivaju primarnim ciljevima intervencija utjecaja na politike.
Meutim, teko da na te aktere moete utjecati direktno, ili zbog njihove pozicije (premijer,
predsjednik, ministar) ili zbog snage njihova protivljenja vaem gleditu. Kreiranje lanaca
utjecaja znai da doznajete koji dionici mogu utjecati na te protivnike. Vi kreirate lanac.
Lanac se sastoji od dionika na koje ete utjecati i koji e potom utjecati na druge. To je
vaan dio vae strategije.
Moete udruiti snage sa svojim saveznicima i kreirati jedan lanac utjecaja, ili svaki
saveznik u vaoj intervenciji moe imati vlastiti lanac utjecaja. U tom sluaju morate se
pobrinuti da lanci funkcioniraju jedan s drugim. Odabrat ete lanac koji najbolje odgovara
vaoj organizaciji po sadraju, prijanjim odnosima i iskustvu. Tako ete moi lobirati samo
odreene osobe, dok e drugi u mrei mobilizirati medije ili se usredotoiti na potencijalne
ciljne skupine koristei se razliitim aktivnostima iz kontinuuma utjecaja na politike.
99
Mediji
Donatori
Resursi:
- Ljudi Donositelji Pitanje
NVO
- Sredstva odluka korisnika
- Ostalo
Nadbiskup
Senatski
odbor
Lanci utjecaja
NVO Mediji
NVO Dravni Senatski

slubenici odbor
NVO upljani Sveenstvo Nadbiskup
Lanci utjecaja (II)
100
Korak 5 Tablica usmjerenosti na publiku (fakultativno)
Snano se preporuuje daljnja analiza i istraivanje gledita vaih politikih ciljeva. U tu

svrhu moe se koristiti tablica usmjerenosti na publiku. To je niz dubljih i sustavnijih analiza
vaih politikih ciljeva kako biste ih bolje upoznali:
to oni znaju o predmetu (moda vie nego to mislite);
koja su uvjerenja glede predmeta (moete se sloiti ili ne sloiti oko svojih uvjerenja)
do ega je ciljevima najvie stalo (moete se posluiti tom informacijom kako biste
uspostavili uzajamni odnos).
Tablica usmjerenosti na publiku:
Pitanje/dnevni red/odluke
Vaa pozicija
Publika Znanje Stavovi/Uvjerenja Interesi
Do ega je publici
to publika zna o Koja su uvjerenja najvie stalo (ak i
Definicija publike
predmetu? publike o predmetu? ako nije povezano s
predmetom)?
101
Korak 6 Ljestvica sudjelovanja
Kao to je navedeno u poglavlju 6 o sudjelovanju korisnika, ljestvica sudjelovanja moe se

koristiti na dva komplementarna naina. Prva upotreba, predstavljena gore, omoguava vam
da razmiljate o ukljuivanju korisnika u planiranje i provedbu svoje intervencije utjecaja na
politike. Druga je upotreba, kao rezultat analize dionika, razmiljanje o razini sudjelovanja
ostalih dionika u planiranju i provedbi vae intervencije.
To je oito dio vae strategije utjecaja na politike, ali preklapa se s drugom svrhom gore
predstavljenih alata, to jest razmiljanjem o tome tko e igrati koju ulogu u planiranju i
provedbi vae intervencije. Za to upotrijebite dolje prikazanu MDF-ovu ljestvicu sudjelovanja
i razmislite o tome kako ete ukljuiti dionike, ili barem neke od njih.
Razina sudjelovanja
5. Samomobilizacija
4. Suradnja
3. Konzultiranje
2. Pasivno
prikupljanje
informacija
1. Primanje
informacija
Ljestvica sudjelovanja
U poglavlju 7 fokusirali smo se uglavnom na razine konzultacija, suradnje i samomobilizacije.

Pri upotrebi ljestvice sudjelovanja u ovom poglavlju takoer emo se usredotoiti na druge
korake na ljestvici. Zato je korisna malena rekapitulacija pojmova:
102
Razina sudjelovanja Objanjenje Mogui akter
Neki protivnici
Najpasivnija razina sudjelovanja. Gotovo uope nema
Razina 1: Primanje
ukljuivanja, osim kroz informacije koje odluite podijeliti o Neka sekundarna publika
informacija
intervenciji.
(ira publika)
Neki protivnici
Potrebno je malo vee ukljuenje dionika. Neete pruati
Razina 2: Pasivno openitije informacije na razini na kojoj odluite, nego ete Neka sekundarna publika
prikupljanje se takoer pobrinuti da od njih dobijete neke informacije, pa (ira publika)
informacija makar na ogranien nain (primjerice putem neusmjerenog
online ispitivanja). Ova je razina vie jednosmjerna. Neki neutralni a moni (na
kljunom polju sukoba
Podrazumijeva dvosmjerni promet. I dalje moete, manje-

vie, imati jednosmjerno prikupljanje informacija, ali
morate ga kombinirati s informacijama s vae strane
prema dionicima. To moete uiniti pismenim ili osobnim
izvjetajem i dranjem dionika u toku o opoj upotrebi
Razina 3: Konzultiranje informacija. Konzultacije mogu biti stalni ili jednokratni Korisnici (minimum)
proces. Kada se konzultiraju korisnici, to se mora initi
redovito. Takoer je vano napomenuti da se prilikom
konzultiranja jo riskira mazanje oiju kada se provodi
jednokratno, a informacije se zapravo ne koriste za
oblikovanje intervencije.
Podrazumijeva podijeljene odgovornosti. Dionik je tada

Razina 4: Suradnja odgovoran za dio intervencije ili suodgovoran za cijelu Korisnici
intervenciju. Dioniku je dozvoljeno donositi odluke.
Intervencija postaje iskljuiva odgovornost dionika. Oni

Razina 5: upravljaju intervencijom, odgovorni su za nju i sami donose Korisnici
Samomobilizacija i/ili odluke. Ako to postane sluaj, vaa e uloga vjerojatno biti (Ostali saveznici s malo
osnaivanje savjetodavna i usmjerena na poboljanje kapaciteta dionika utjecaja)
gdje je to potrebno.
U Alatnom okviru pronai ete vjebu koju moete napraviti kako biste objasnili analizu
dionika, ukljuujui ljestvicu sudjelovanja.
OBRATITE POZORNOST!
U osmiljavanju strategije, s obzirom na dostupna sredstva i vrijeme
morate biti realistini glede broja skupina dionika koje moete imati za cilj
kao publiku.
103
Rezultate navedene analize upotrebljavat ete u svojoj teoriji promjene na razliite naine:
za daljnju razradu i dopunu svojoj teoriji promjene, moda dodajui aktere koji bi
se trebali promijeniti i razraujui tip promjene koju planirate;
za poetak finalizacije posljednjeg koraka teorije promjene, usredotoivi se na
strategiju. Tu e va akcijski plan postati precizniji, sa specifinim aktivnostima
i specifinim akterima na koje treba utjecati na odreene naine, a u tome su
presudni lanci interesa;
za razradu koji dijelovi teorije promjene mogu i trebaju biti provedeni od strane
drugih i kakve strategije vi trebate provesti kako biste bili sigurni da do toga
moe doi.
104

Upotreba alata nain je sistematiziranja otkria. Pri provoenju analize, nacrtajte okvire na
velike listove papira. Ime svakog dionika treba biti napisano na pojedinanoj kartici kako bi se
moglo postaviti na okvir i pomicati. Tako ti alati slue i kao alat sudjelovanja. Njima zapravo
vizualizirate analizu.
Da bi to zaista imalo smisla, vano je to raditi s ljudima. esto vidite ljude kako piu: vlada
ili donatori ili saveznici. Meutim, svaka od tih skupina sastoji se od razliitih aktera, s
razliitim interesima i vanou. Isto tako, razliiti dionici mogu na razliit nain protumaiti
svakog od nejasnih dionika, to vodi k nesporazumima i s vremenom do zbunjujuih strategija.
Konano, uzmite vremena za provoenje takvih analiza s drugima. To prua nove uvide i
potie vas na ire gledanje . Takoer ini izraajnijim ono to ve znate.

S koliko dionika moete raditi? Koliko ih moete postaviti za cilj? S koliko njih moete
suraivati? Koji su vam kriteriji za ogranienje njihova broja?
Kako upoznajete svoje dionike? Kada znate da dovoljno dobro poznajete dionika?
Kako moete kontrolirati svoj lanac utjecaja? Kako se pobrinuti da do utjecaja dolazi na
nain na koji mislite da bi trebalo?
105
Mapiranje procesa politika
Vanost mapiranja politikog procesa
Politika je labirint bez putokaza.
John Adams
Kada govorimo o mapiranju procesa politika mislimo na otkrivanje bave li se vaim

pitanjem u procesu kreiranja politika te gdje i kada e odluka biti donesena. Ono vam
takoer daje neke pokazatelje o tome kako pitanje dovesti na dnevni red ako se ono jo ne
rjeava. To je iznimno vano za va utjecaj na politike jer e utjecati na to to radite, s kim
radite i na koga ciljate.
Problem je to su procesi kreiranja politika u svakom kontekstu razliiti. ak i unutar
zemlje, proces kreiranja politika moe se uvelike razlikovati, ovisno o ministarstvu. Zato
ovo poglavlje nee dati plan mapiranja procesa politika i to raditi u svakom koraku tog
procesa. Umjesto toga, ovo e poglavlje pruiti smjernice o nainu odreivanja poloaja
vaeg predmeta u procesu kreiranja politika. Na taj emo nain takoer pruiti neke
pokazatelje o moguim tijekovima aktivnosti. Bit je ovog poglavlja kreiranje politika na
nacionalnoj razini.
107
Transparentnost, otvorenost i pristup

informacijama
Ovdje predstavljene smjernice i pokazatelji mogu vam pomoi u provoenju utjecaja na

politike u kontekstu relativne otvorenosti, transparentnosti i odgovornosti, to se najbolje
oituje u tome kolik je pristup informacijama za iru javnost i organizacije civilnog
drutva. Formalne demokracije esto se definiraju upotrebom pojmova kao to je pristup
informacijama, otvorenost, transparentnost i odgovornost. Ne moe se porei da je u takvim
demokracijama najvei prostor za utjecanje na politike za razliite aktere, ukljuujui
organizacije civilnog drutva. Uinak takvog utjecanja na politike jo se razlikuje od zemlje
do zemlje. Meutim, ak i ondje gdje postoji takav prostor, proces kreiranja politika u
takozvanim demokracijama esto je daleko od transparentnog. Mnoge odluke donose se
prilikom rasprava iza zatvorenih vrata, na sastancima u kafiima ili na temelju veza kao to
je isto udruenje studenata, obiteljske veze, obiteljski prijatelji i slino. Takve odluke nisu
transparentne, nema odgovornosti i nema racionalnog temelja za njihovo donoenje. Vano
je biti svjestan toga. Mnoge organizacije priznaju takvo funkcioniranje i igraju istu igru.
Ovaj prirunik ne zauzima stav o takvom utjecaju na politike. Dovoljno je spomenuti takve
procese. Za vas je iznimno vano da budete svjesni toga i u svom kontekstu te tada moete
odluiti hoete li raditi s njim ili izvan njega. Ukoliko niste svjesni tog procesa, dogaaji e
vas moda iznenaditi, pa e kao rezultat toga patiti va utjecaj na politike.
108
Osnovna pitanja koja se morate zapitati

U prethodnom tekstu smo opisali to znai mapiranje procesa politika. Ono ukljuuje
vie osnovnih pitanja koja se trebate zapitati kada se elite informirati o procesu donoenja
odluka glede vaeg pitanja ili pitanja koja su vana za va utjecaj na politike.
Gdje: u kojoj se strukturi rjeava tema?
Vrijeme: koji su datumi vani? Kada su donesene odluke?
Proces: U kojoj smo fazi procesa?
Osim tih pitanja, ne zaboravite djelovanja gore opisanog netransparentnog procesa donoenja
odluka.
Gdje?
Pod gdje mislimo: u kojoj se strukturi rjeava problem? Takve strukture mogu biti odjeli
ministarstava, vijea ministara, parlament ili senat. Zapravo, mnogo ovisi o kontekstu. Moe
biti i u vie javnoj domeni, primjerice putem referenduma.
Za va utjecaj na politike iznimno je vano da tono doznate tko unutar strukture donosi
odluke. To je povezano s analizom dionika u poglavlju 7. to ste precizniji o tome tko donosi
odluku, tko radi pravi posao i tko jo ima utjecaja na to, to bolje moete prenijeti svoju poruku
ili gledite.
Vrijeme?
Odabir trenutka presudan je u utjecaju na politike. Morate znati tko donosi odluke (vidi
gore), u kojoj strukturi (vidi gore), ali jednako je vano znati kada se odluka donosi. Tako
se informirate o mogunostima utjecaja i rasponu aktivnosti koje su vam strateki jo na
raspolaganju. Primjerice, kasnite li s pruanjem informacija, to e tetiti vaem radu: prisjetite
se orijentiranosti na usluge kao naela CLASP-a.
Proces
Razumijevanje procesa kreiranja politika (ili procesa koji vode do zakona i drugih odluka) u
vaoj zemlji od presudnog je znaenja. Moete imati utjecaja u svakoj fazi procesa kreiranja
politika.
U kombinaciji sa znanjem gdje se rjeavaju odreena pitanja i s pitanjima vezanim za odabir
trenutka, razumijevanje procesa kreiranja politika omoguava vam maksimalni uinak
na odluke. Saznanja o tome u planiranju vae intervencije su presudna. Ne samo to vam
omoguavaju da ponete utvrivati strategiju, nego i da analizirate rjeavaju li se ve vaa
pitanja ili vana pitanja povezana s njima.
109
Postoje mnogi ciklusi kreiranja politika. U svima se manje-vie razlikuju isti koraci te se tako
ukazuje na trenutke u kojima moete imati utjecaja. Razlikujemo sljedee korake:
KORAK 1 Faza brainstorminga: faza u kojoj se poinje formirati ideja o problemu.
Katkada e to biti pokrenuto vaim djelima, a katkada drugim akterima. U ovoj fazi
osoba koja provodi brainstorming trait e to vie informacija iz pouzdanih izvora
(koje ete i vi pruiti).
KORAK 2 Faza osmiljavanja: Temelji se na brainstormingu, relevantni akter
formirat e miljenje i staviti ga na papir.
KORAK 3 Faza prije odluke: taj dokument (moe biti primjerice nacrt politike ili
zakona) pregledavaju ostali te i vi moete biti dio te skupine. Nakon finalizacije alje se
odgovornom ministru na raspravi u Vijeu ministara.
KORAK 4 Slubena odluka: pod ovo spadaju razliite vrste odluka. Odluka
Vijea ministara moe biti konana odluka, ovisno o problemu i kontekstu. Meutim,
vjerojatnije je da e o dokumentu raspravljati parlament, koji e ga morati odobriti te,
ukoliko je prisutan, Senat, koji e ga morati odobriti.
KORAK 5 Provedba i praenje odluke: Nakon odobrenja slijedi provedba. Netko
u ministarstvu preuzet e inicijativu, a vjerojatno e biti ukljueni mnogi drugi akteri.
Mnoge intervencije utjecaja na politike prestaju nakon donoenja odluke, osobito ako
im odluka odgovara. Naalost, uinci odluke ovise o njezinoj provedbi, a to se moe
procijeniti samo uinkovitim praenjem.
Uopteno govorei, ove faze mogu se razlikovati u veini procesa donoenja odluka, u veini
razliitih konteksta. Ono to e biti u velikoj mjeri razliito od jednog do drugog sluaja
jesu pojedinani akteri, vanost odreenih faza u okviru cijelog procesa i mogunost vaeg
uticaja. U Setu alata na kraju vodia pronai ete vjebu koju moete sprovesti kako biste
poeli da uviate vanost razlikovanja razliitih faza ovoga procesa i njihovih pojedinanih
posljedica.
Studija sluaja iz makedonske organizacije MOST

Na sljedeim stranicama nai ete primjer procesa i kako je funkcionirao za organizaciju MOST
iz Makedonije u njezinu radu na dobivanju novog zakona o izborima. On jasno pokazuje
kako moete igrati razliite uloge, s razliitim akterima i razliitim stratekim izborima u
procesu donoenja odluka. Takoer pokazuje da ete moda trebati poduzeti male korake
i graditi na ranijim dobicima. Konano e se dotaknuti drugih predmeta prilikom analize
procesa politika: meu kojima i odabira trenutka.
110
Faza brainstorminga:
Godine 2004. organizirana su ukupno etiri okrugla stola na koja su pozvani domai i meunarodni strunjaci.
Nadalje, bili su prisutni i predstavnici svih politikih stranaka i relevantnih dravnih institucija vezanih za izbore.
Cilj je bilo inicirati javnu raspravu i otkriti sva problematina pitanja i slabosti izbornog procesa.
Uspostavljena je radna skupina s ciljem izdavanja preporuka za poboljanje izbornog zakonodavstva na temelju
izvjea s javnih rasprava.
Zakljuno izvjee pokazalo je da postoji ozbiljna slaba toka i injenica je da je do 2005. postojalo nekoliko
zakona koji su regulirali razliite aspekte izbora. Primjerice, postojao je Zakon o lokalnim izborima, Zakon o
izborima zastupnika u parlamentu, Zakon o biralitima itd. U veini sluajeva zakoni su bili neusklaeni i u
koliziji.
Glavna preporuka bila je da je makedonskom politikom sustavu potreban unificirani Zakon o izborima.
Faza osmiljavanja:
Tijekom 2005. sastavljena je radna skupina s ciljem sastavljanja nacrta Zakona o izborima. Radna skupina
sastojala se od: predstavnika svih dravnih institucija ukljuenih u izbore (Ministarstvo pravosua, Dravna
izborna komisija, Dravna agencija za statistiku, Dravna agencija za reviziju, Vrhovni sud itd.), predstavnika svih
parlamentarnih stranaka, NVO-a i strunjaka.
Proces je bio teak, ali vana je injenica da su sve relevantne parlamentarne stranke bile ukljuene u proces
od samog poetka, a s druge su strane predstavnici dravnih institucija imali pregled naina na koji sustav
funkcionira.
Nakon to je sastavljena radna skupina, odrane su tri javne rasprave. Dogaanja su bila osmiljena u obliku
javne rasprave, a lanovi radne skupine sluali su razliita miljena o nacrtu Zakona o izborima od etiri ciljne
skupine: predstavnika manjih politikih stranaka koje nisu zastupljene u parlamentu, predstavnika organizacija
civilnog drutva koje se bave razliitim aspektima izbora kao to su manjine i ene, medija i novinara te
predstavnika drugih relevantnih dravnih institucija, kao to su na primjer lanovi lokalnih izbornih komisija i
lanovi osnovnih sudova
Prije odluke:
lanovi radne skupine analizirali su preporuke tih javnih rasprava i nacrt Zakona je finaliziran.
Faza odluivanja:
Zakon o izborima donesen je 22. oujka 2006., a parlamentarni izbori odrani u lipnju 2006. provedeni su u
skladu s tim Zakonom.
Faza provedbe i praenja
Doneseni zakon pridonio je prevladavanju mnogih potekoa iz prolosti, no odreena pitanja iz verzije nacrta
nisu uklopljena u Zakon. Na primjer, financiranje politikih kampanja jo nije adekvatno regulirano.
111
MOST je 2007. godine nastavio s radom na podruju poboljanja Zakona o izborima. MOST i OSCE-ova Misija
za praenje irenja sukoba u Skopju u suradnji s Ministarstvom pravosua provela je projekt za poboljanje
izbornog zakonodavstva i prevladavanje izbornih nepravilnosti sukladno preporukama Venecijanske komisije i
izvjea ODIHR-a o parlamentarnim izborima 2006. Krajnji cilj projekta bio je pripremiti vie izmjena i dopuna
Zakona o izborima i nekih drugih zakona kako bi se osigurali snaniji institucionalni i zakonski okviri, kao i
djelotvorno i uinkovito provoenje izbornog procesa.
Na temelju rezultata provedbe i praenja, MOST je nastavio svoj utjecaj na politike u cilju daljnjeg poboljanja
Zakona.
Faza brainstorminga i osmiljavanja:
Osim projektnih preporuka za koje je MOST lobirao, u obzir su uzete i preporuke izvjea OSCE/ODIHR-a o ranim
parlamentarnim izborima odranim 5. srpnja 2008., kao i preporuke objavljene u izvjeu MOST-a.
Faza predodluke i odluke:
21. listopada 2008. usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izborima. Veina preporuka uzeta je u
obzir.
Faza provedbe i praenja:
To otkrie bilo je poetak nove inicijative utjecaja na politike, opisane u nastavku.
Ova injenica predstavljala je poetak nove inicijative za uticanje na politike, koja je opisana u daljem tekstu.
Tijekom 2009. i 2010. MOST je bio dio radne skupine organizirane od strane Sekretarijata za europske
integracije Vlade Republike Makedonije s ciljem pripreme nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona
o izborima u skladu s preporukama EU-a, zbog problematinih izbora 2008. g. U toj radnoj skupini MOST je
bio jedini sudionik, jednak svim drugim zastupljenim institucijama. Posljednja promjena Zakona o izborima
napravljena je 2. travnja 2011. i 11. travnja 2011.
U nekoliko smo navrata javno reagirali na odreene lanke koje je predloila vlada u ovom stadiju procesa.
Takoer je vano to je ovoga puta postignut malen korak prema regulaciji financiranja izbornih kampanja.
Razumijevanje procesa kreiranja politika i tko je u taj proces ukljuen jo je jedan korak u
daljnjoj razradi analize vaeg konteksta. Osim toga, moda ste dobili nove uvide za svoju
analizu dionika. To je jo jedan korak u osmiljavanju strategije i razradi putanje promjene.
Svi ti elementi mogu se direktno uklopiti u vau teoriju promjene i provjeriti s korisnicima i
dionicima s kojima se konzultirate i suraujete.
112

Vjeba je objanjena u zadnjem dijelu prirunika. Naglasak mora biti na tome da je
svaki proces drugaiji. Nije rije o dobivanju plana, nego o spoznaji da proces postoji
i da je presudno razumjeti njega i njegove komponente jer on djelomino odreuje
strategiju utjecaja na politike.

Biste li kao NVO trebali poticati netransparentnost procesa donoenja odluka
aktivno sudjelujui u njemu? Ne utjee li to na vau odgovornost?
Koliko ste ustupaka spremni napraviti kako biste se pozabavili pitanjem na
svim relevantnim podrujima?
Imate li dovoljno osobnih kontakata i razumijevanja neslubenih struktura da
biste predvidjeli to e se ondje dogoditi? I da biste se i sami njima koristili?
113
Dio III
Umreavanje i planiranje
zajednikih akcija
U vod : gdje smo mi u ciklusu utjecaja na

politike ?
Kad se paukove mree udrue, mogu svezati i lava!
Etiopska poslovica
U prvom dijelu ciklusa utjecaja na politike identificirali smo i definirali pitanje s ukljuenjem
dionika, oblikovali prvo stajalite i provjerili ga u odnosu na interese ostalih dionika i stanja
procesa politika. Na temelju tih informacija mogli smo fino podesiti prvu poruku i poeljeti
dobrodolicu Roenju rane poruke.
U ovom dijelu nastavljamo planirati s ranom porukom. Poinjemo se udruivati i umreavati
kako bismo s drugima razvili akcijski plan koji svi mogu razumjeti i provesti.
Identificirati Analiza pitanja i Utjecaj

pitanje politika utvrivanje injenica korisnika
Definirati Promiljanje
Evaluacija Dionik i interesi
pitanje
Mapiranje procesa
Dostavljanje Roenje
CLASP politika
poruke poruke
Usklaeni Umreavanje
Priprema
akcijski plan
Ciklus utjecaja na politike
116
Dio III: Umreavanje i planiranje zajednikih akcija
Dionici i interesi
Iz analiza dionika dobili smo informacije o svojim saveznicima i protivnicima te o politikim
ciljevima na koje elimo utjecati u sferi utjecaja. Sada je jasno da su vam potrebni saveznici
kako biste poveali temelj moi zajedno ste jai i moete podijeliti rad, strunost, vrijeme i
sredstva.
To znai da vam je takoer potreban plan, zajedniko osmiljavanje strategije i priprema
za zajedniko pozicioniranje u posljednjem dijelu ciklusa utjecaja na politike. Dosada smo
iz ovog prirunika nauili da je potrebno mnogo pripreme prije odreivanja rane poruke
koja se moe koristiti za zapoinjanje utjecaja na politike i prakse donositelja odluka, bilo
u vladi, privatnom sektoru ili utjecajnim akterima civilnog drutva. Takoer smo otkrili da
moramo ukljuiti korisnike, da susreemo mnoge druge dionike od kojih se neki slau s
nama a drugi su nam protivnici, i da je sadraj pitanja raznolik i esto kompliciran. To ini
utjecaj na politike aktivnou kojom se rijetko moete baviti sami ili samo jedna organizacija.
Morat ete udruiti snage sa svojim saveznicima i korisnicima.
Zajedno smo jai i legitimniji mo sa ali takoer moemo meu sobom podijeliti
strunost i zadae mo da. To e poboljati naa naela CLASP-a u utjecaju na politike.
Sfera
Korisnici interesa
Sfera
Politiki utjecaja
ciljevi
Sfera
kontrole
Saveznici u
utjecaju na
politike
Utjecaj na politike
117
Umreavanje za utjecaj
na politike
Umreavanje za utjecaj na politike
S trategije udruivanja
Koritenjem Matrice saveznika i protivnika iz poglavlja 8 vidimo skupljanje saveznika na

jednom, a protivnika na drugom kraju matrice. Izmeu vidimo takozvano kljuno bojite:
to je mjesto gdje dolazi do utjecaja na primarne ciljeve i donositelje odluka. Na njih e se
vjerojatno vriti utjecaj s raznih strana te oni moraju balansirati s interesima svih strana
saveznika i protivnika vaih politikih gledita.
Kako biste dobro uloili svoje vrijeme i strunost, moete uspostaviti lance utjecaja (vidi
donji graf). Rijetko imate direktan pristup svim dionicima, bili oni saveznici, protivnici ili
donositelji odluka. Ukoliko se ne moe uspostaviti direktan pristup donositeljima odluka,
Matrica saveznika i protivnika nudi vam veze s ljudima u organizacijama koji imaju direktan
pristup. Moete usmjeriti svoje napore na te ljude u organizacijama, koji mogu prenijeti
vau poruku, ili ih moete zamoliti da kreiraju pristup donositelju odluka za vas ili s vama.
Korisno je analizirati tko je najblie donositeljima odluka te uspostaviti lanac utjecaja kroz
koji se usmjerava prijedlog politike.
NVO Publika
NVO Publika 1 Publika 2
NVO Publika 1 Publika 2 Publika 3
Lanci uticaja (1)
NVO Mediji
Dravni Senatski
NVO
slubenici odbor
NVO upljani Sveenstvo Nadbiskup
Lanci uticaja (2)
119
Osim toga, svaka organizacija koristit e se vlastitim kanalima utjecaja kako bi prenijela
poruku u korist svojih korisnika ili baze. Jedna organizacija moe imati nekoliko direktnih
ili indirektnih ciljeva na koje e utjecati. Zamislite to vidite kada skupite napore svih
organizacija povezanih u kanal interesa ili savez, mreu, koaliciju ili platformu, bilo u
civilnom drutvu ili u privatnom sektoru. Oni zaista ine mreu utjecaja koja poveava
vidljivost napora utjecaja na promjene.
Mediji
Donatori
Resursi:
- Ljudi Donositelji Pitanje
NVO
- Sredstva odluka korisnika
- Ostalo
Nadbiskup
Senatski
odbor
Kanali utjecaja
120
Viestruke strategije za meunarodni utjecaj

na politike : klijeta
Klijeta su model lanca utjecaja za uinkovit i legitiman utjecaj na politike na meunarodnoj

razini. Mogu se lako prebaciti na nacionalnu razini, ili ak na razinu zajednice. Udruivanje
i umreavanje poveavaju uinkovitost vaih napora zagovaranja jer irite svoj temelj moi.
Naela CLASP-a nalaze se u sreditu ovog modela, poevi od ukljuenja, sudjelovanja i
mobilizacije NVO-a i njihovih korisnika, utjecaja na politike lobiranjem donositelja politikih
odluka i komunikacije s medijima i iroj publici, kao to je objanjeno u Kontinuumu utjecaja
na politike.
Strelice pokazuju u kojem se smjeru odvija utjecaj na politike i tko su mu politiki ciljevi.
Savezi se uspostavljaju na nacionalnim ili vie na lokalnim razinama jer tu postoji legitimnost
za to. Savezi se takoer meusobno povezuju na kontinentalnim, pa ak i meunarodnim
razinama poput Europske unije, Afrike unije ili na svjetskim razinama. Ti se savezi obino
organiziraju oko nekih vrlo specifinih pitanja. Poznati primjeri meunarodnih saveza jesu
organizacije kao to je Amnesty International (ljudska prava), Greenpeace (okoli) ili World
Wildlife Fund (divlji svijet i priroda), no ima ih jo mnogo vie koje se temelje na svim moguim
pitanjima kao to je trgovina, poljoprivreda, voda i istoa, zdravstvo, prava djece i ena.
MEUNARODNE USTANOVE
REGIONALNI SAVEZI EUROPSKA UNIJA
SVJETSKI NVO-i
Nacionalna vlada Nacionalna vlada
EUROPSKI NVO-i
Nacionalni jugoistoni NVO-i Meunarodni/sjeverni NVO-i
Vladini (ili meunarodni poslovni) donositelji odluka

Udruivanje i umreavanje meu NVO-ima
Lobiranje NVO-a prema vladinim strukturama (ministarstva, parlament, politike stranke)
Klijeta: mehanizam UINKOVITOG meunarodnog ZAGOVARANJA
121
Formalno, graani ili organizacije u svojim matinim zemljama mogu samo vriti demokratski
utjecaj na nacionalnoj razini. Na meunarodnoj razini, predstavnici nacionalnih vlada u
slojevitim pregovarakim procedurama odluuju o politikama. Europski graani iz zemlje
lanice EU-a takoer mogu utjecati na Europski parlament i dunosnike u upravljakim
tijelima EU-a. Stoga e svaki NVO morati sam utjecati na vlastite nacionalne vlade ukoliko
se primjenjuju naela CLASP-A.
Uloga europskog donatorskog NVO-a moe uvelike pridonijeti postizanju poboljanog
utjecaja na politike njegovih saveznikih NVO-a u drugim zemljama. Osim uloge donatora,
NVO moe ponuditi izgradnju kapaciteta na temelju:
znanja, istraivanja i analize meunarodnog podruja i gledita nacionalnih
pregovaraa i pregovaraa EU-a ;
meunarodnog razvoja njegovih saveznika i mrea u zemljama u razvoju;
izgradnje kapaciteta na pregovaranju vjetina i stavova;
pomaganja pri direktnom kontaktu s nacionalnim i europskim donositeljima
odluka;
financiranja posjeta junih partnera u cilju lobiranja kako bi kontaktirali s
relevantnim meunarodnim donositeljima odluka;
razraivanja i analize zajednikih gledita o relevantnim politikama.
U komunikaciji i voenju kampanja, europski NVO moe razviti aktivnosti:
pribavljanja ulaznih podataka za zajedniku web-stranicu;
privlaenja medijske pozornosti u dobro odabranom trenutku kao potpora
lobiranju;
organizacije (meu)narodnih kampanja;
financiranja nacionalnih kampanja u zemljama u razvoju.
122
Primjer modela klijeta na nacionalnoj razini s meunarodnim

sastavnicama od strane MOSTa
MOST je od 2004. i 2005. razvio strategiju utjecaja na politike. Cilj je bio pokrenuti javnu
raspravu i detektirati sva problematina pitanja i slabe toke izbornog procesa.
Godine 2004. organizirana su ukupno etiri okrugla stola na koja su pozvani domai i
meunarodni strunjaci. Bili su prisutni i predstavnici svih politikih stranaka i relevantnih
dravnih institucija vezanih za izbore. Zakljuno izvjee pokazalo je da postoji ozbiljna slaba
toka, a sastoji se u tome da je do 2005. postojalo nekoliko zakona koji su regulirali razliite
aspekte izbora. Glavna je preporuka bila da je makedonskom politikom sustavu potreban
unificirani Zakon o izborima.
Tijekom 2005. sastavljena je radna skupina na nacionalnoj razini s ciljem sastavljanja
nacrta Zakona o izborima. Radna skupina sastojala se od predstavnika svih dravnih
institucija ukljuenih u izbore, kao to je Ministarstvo pravosua, Dravna izborna komisija,
Dravna agencija za statistiku, Dravna agencija za reviziju i Vrhovni sud, predstavnici svih
parlamentarnih stranaka i NVO-i, ukljuujui MOST. Svi predstavnici imaju vlastite baze na
niim i lokalnim razinama.
Proces je bio teak, ali vana je injenica da su sve relevantne parlamentarne stranke bile
ukljuene u proces od samog poetka, a s druge su strane predstavnici dravnih institucija
imali pregled naina na koji sustav funkcionira. Nakon to je sastavljena radna skupina,
odrane su tri javne rasprave. Dogaanja su bila osmiljena u obliku javne rasprave, gdje
su lanovi radne skupine sluali razliita miljenja o nacrtu Zakona o izborima od etiri
ciljne skupine. One su se sastojale od predstavnika manjih politikih stranaka koje nisu
zastupljene u parlamentu, predstavnika organizacija civilnog drutva koje se bave razliitim
aspektima izbora kao to su manjine i ene, medija i novinara te predstavnika drugih
relevantnih dravnih institucija, kao to su na primjer lanovi lokalnih izbornih komisija i
lanovi osnovnih sudova.
U toj radnoj skupini MOST je bio jedini sudionik, jednak svim ostalim zastupljenim
institucijama. MOST je nastavio raditi u sprezi s OCSE-om, koji je bio povezan s
Ministarstvom pravosua. Posljednja promjena Zakona o izborima napravljena je 2. travnja
2011. i 11. travnja 2011.
U nekoliko navrata MOST je javno reagirao na odreene lanke koje je predloila vlada u
ovom stadiju procesa.
Vano je to je ovoga puta postignut mali korak prema regulaciji financiranja izbornih
kampanja. A bilo je potrebno vrijeme i ustrajnost za suradnju sa saveznicima i ostalim
dionicima da bi se to postiglo.
123
Udruivanje i dinamika upravljanja

Udruivanje ili izgradnja saveznitva za utjecaj na politike dobra je strategija za povezivanje
sa saveznicima ako elite poveati svoje uporite moi i uinkovitost svog napora utjecaja na
politike. No to nije uvijek lako. Postoje dva kljuna elementa potrebna za izgradnju snanog,
uinkovitog i zdravog saveza.
najprije netko treba preuzeti inicijativu za pitanje;
zatim bi trebalo biti ljudi koji bi se pridruili inicijativi.
Izgradnja saveza i upravljanje njima znai istodoban rad na sadraju i odnosu. Kad doe do
toga, inicijativa moe poeti rasti te e stvoriti zajedniku ambiciju. Zajednika ambicija je
motor koji moe pokrenuti inicijativu. Za to vam trebaju drugi ljudi. U ovoj fazi presudno je
da suraujete samo s ljudima koji zaista dijele vau ambiciju.
Zamislimo da ste taj netko VI.
Inicijativa je ambicija koja pokree ljude
vi
Inicijativa
utjecaja na
politike
U odnosu na inicijativu
D D
K
D
V
V
P Inicijativa K
utjecaja na V
politike D
P P
K V
V
K
K D
124
Alat kojim se ovdje sluimo jest Kategorizacija mrene analize. Tim alatom moete se sluiti
sami ili zajedno s nekim, kao i sa svim ukljuenim dionicima.
Nakon to ste oblikovali svoju ranu poruku, morate ete poduzeti inicijativu utjecaja na
politike kako biste se povezali s drugima. U svojoj mrei saveznika i protivnika (poglavlje
8) poet ete gledati koji su dionici ondje. Zatim ete analizirati koliko su usko ukljueni
u vau inicijativu. To ide dalje od analiziranja tko vam je saveznik ili protivnik. Morate
provjeriti koliko su vai saveznici posveeni tome da vam se pridrue u politikoj akciji: jesu
li voljni potroiti vremena, novca, energije te dijeliti informacije kako bi izazvali promjenu.
Vrlo je vano da tu provjeru posveenosti svjesno provedu sve ukljuene strane. To e vas
potedjeti razoaranja u budunosti. Kategorizaciju mrene analize moete primijeniti kao
fiziki alat i napraviti je u vjebi (vidi dio V. ovog prirunika). Zatim ete analizirati svakog
dionika postavljajui specifina pitanja o njegovu sudjelovanju. Ovisno o dogovoru, moete
kategorizirati dionike sukladno tome koliko snano ele biti ukljueni u savez, pa mogu
postati:
partner koji je pokretaka snaga voljna uloiti vremena, novca i energije u
ostvarenje inicijative;
dobavlja koji ima neto korisno ili potrebno za inicijativu ili partnere u inicijativi;
veza koji povezuje inicijativu s dobavljaima i korisnicima;
korisnik koji moe imati koristi od inicijative.
Ova analiza korisna je za izbjegavanje sukoba saveznika oko uzajamnih prevelikih oekivanja.
Nije nuno da svi saveznici uvijek budu u potpunosti ukljueni u va savez kao partneri.
Sasvim je prihvatljivo da imaju druge uloge kao to su dobavlja, veza ili korisnik. Te uloge
takoer su vrlo korisne, ali ne zahtijevaju nuno stalnu pozornost, ukljuenost ili rad. Oni u
odreenoj fazi mogu pruiti informacije ili organizirati kontakt ili sastanak, ili provesti neko
istraivanje, ali nisu dio temeljne skupine u savezu. ak i u institucionaliziranom savezu ili
mrei, otkrit ete da se neki lanovi ponaaju kao partneri, a drugi su korisniji kao dobavljai
ili veze. Sama injenica da svaki akter moe odabrati koju ulogu moe ili eli prihvatiti
pospjeuje uzajamno prihvaanje uloga i razina sudjelovanja.
Istraivanja su pokazala da ljudi postaju oputeniji ako su oekivanja vezana za njihovo
sudjelovanje jasna: mogu se osjeati korisnima u bilo kojoj ulozi.
U upravljanju mreama utjecaja na politike:
kreirajte i zadrite dinamiku mree (krug koherentnosti) u svim fazama;
organizirajte aktivnosti;
upravljajte sredstvima;
pratite planiranje i rezultate saveznika.
125
Primjer iz MOST-a Zakon o izborima

Proces je bio teak, ali vana je injenica da su sve relevantne parlamentarne stranke
bile ukljuene u proces od samog poetka, a s druge su strane predstavnici dravnih
institucija imali pregled naina na koji sustav funkcionira. Nakon to je sastavljena
radna skupina, odrane su tri javne rasprave. Dogaanja su bila osmiljena u obliku
javne rasprave, a lanovi radne skupine sluali su razliita miljena o nacrtu Zakona o
izborima od etiri ciljne skupine i lanova Osnovnog suda.
U svojoj teoriji promjene identificirali ste pitanje na kojem radite te ste, zajedno s ostalima,
identificirali potrebne promjene. To ste ponovno provjerili, takoer sa svojim saveznicima,
te ste se usuglasili oko toga na emu ete raditi i koje su jo promjene potrebne te na emu
bi drugi trebali raditi. Teorija promjene iznimno je korisna da bi u sloenosti situacije svi
shvatili kako rad njih samih na odreenim promjenama moe utjecati na rad drugih.
126

Primjena zajednikog utjecaja na politike znai da se morate baviti dvjema stvarima
odjednom:
rezultatima svojih intervencija;
ljudima s kojima suraujete i vama samima tijekom intervencija i u mreama.
Primjena lanaca i kanala utjecaja pokazuje koji istomiljenici ili istomiljenike organizacije
mogu biti veza izmeu vas i vaeg politikog cilja, kako bi vaa odluka na kraju dola do
donositelja odluka, ak i ako i sami niste direktno u kontaktu s tom osobom.
Model klijeta primjena je svjetske vieslojne strategije utjecaja na politike koja ukljuuje
nacionalne, meunarodne i multilateralne razine u kojima su NVO-i organizirani u saveze,
mree i platforme na svim tim razinama, ali moe se primijeniti i na nacionalnim ili lokalnim
razinama, kada je ukljueno vie razina upravljanja. Poruke i zadae dobro su podijeljene, a
sudjelovanje korisnika zajameno je na svim razinama.
Organizirati te razine u zajednikoj i usklaenoj akciji nije lako kao to zvui. Suradnja je
podlona svim vrstama mrene dinamike kojima je potrebno vodstvo i upravljanje, ali bez
hijerarhijske moi na koju ste navikli u organizacijama. Neki od alata predstavljeni su u
ovom priruniku.

Je li mogue da jedna organizacija ili jedna osoba izazove politiku promjenu i promjenu
ponaanja ? Kada to funkcionira, a kada ne?
Je li nuno uvijek kreirati slubenu mreu, platformu ili savez? Ili moete takoer
povremeno raditi zajedno? Kada to funkcionira, a kada ne?
to je ivotni ciklus saveza, mree ili platforme? Zavrava li on kad se rijei vae pitanje?
Biste li trebali definirati nova pitanja? Ili moete raspustiti mreu?
Treba li mrea ili savez koji utjee na politike vou? I kakvo bi vodstvo bilo korisno? Ili
su vam potrebne druge vrste koordinacije ili organizacije?
127
Oblikovanje akcijskog
plana
Oblikovanje akcijskog plana
Nakon odreivanja pitanja politike te analize i odabira dionika od kojih imate interesa ili
onih koji imaju utjecaja na donoenje odluka, a vi znate gdje se i kada odvija donoenje
odluka, vrijeme je za poduzimanje akcije.
Jesmo li spremni za utjecaj na politike?
Jo nismo odgovarate mnogim ljudima i institucijama kao to su vai direktori, korisnici,
odbor i donatori sredstava pa morate jasno definirati strategiju utjecaja na politike i akcijski
plan te budet za utjecaj na politike.
Taj plan trebao bi razjasniti koju promjenu u ponaanju elite postii na razini svojih politikih
ciljeva, koje ishode oekujete od ljudi na koje utjeete te koju akciju i aktivnosti morate
poduzeti kako biste pokrenuli te ljude. I konano, morate shvatiti da to moete ostvariti s
ogranienom koliinom vremena, ljudi i novca. Stoga, jednom kad ste odluili koji e vam
se saveznici pridruiti u provedbi vae strategije uinkovitog utjecaja na politike, morate
oblikovati zajedniki ili takozvani usklaeni akcijski plan. Osmiljavanje stratekog
plana utjecaja na politike uzima u obzir razliite korake ciklusa utjecaja na politike kroz koji
smo ve proli:
Identificirati Analiza pitanja i

pitanje politika Utjecaj korisnika
utvrivanje injenica
Definiranje Promiljanje
Evaluacija Dionik i interesi
pitanja politike
Dostavljanje Roenje Mapiranje

poruke CLASP
poruke procesa politika
Usklaeni Umreavanje Udruivanje

Priprema
akcijski plan
Upravljanje
Resursi za plan Plan utjecaja mrenom
utjecaja na politike na politike dinamikom
129
Neka kljuna pitanja:
koje je pitanje?
tko je ukljuen u definiranje pitanja i u analize?
kako korisnici sudjeluju?
tko su vam glavni ciljevi?
kakva je prihvaenost pitanja?
znate li procese donoenja odluka i kronoloki prikaz?
trebate li saveze za izgradnju moi?
je li direktan utjecaj dovoljan ili je potrebna drugaija taktika s vie faza?
koje aktivnosti planirate kako biste postigli oekivane rezultate?
kakav napredak vidite?
Oblikovanje detaljnog akcijskog plana pomae vam identificirati to vi i vai saveznici i
korisnici smatrate uspjehom u svojoj intervenciji. Uobiajen naziv za takve dogovorene
standarde uspjeha jest indikatori. Kako god da ih zovete, akcijski plan treba ukljuivati neke
elemente koji omoguavaju praenje gdje ste i jeste li uspjeni u onom to radite.
130
Vidjet ete da se pitanja postavljena u akcijskom planu jasno poklapaju s informacijama u

vaoj teoriji promjene. Meutim, nee svatko razraditi teoriju promjene. Neki e se posluiti
drugim metodama, kao na primjer planiranje orijentirano cilju s logikom matricom ili
mapiranjem ishoda. U svim tim metodama rabi se malo drugaiji argon i razliiti koraci.
Nije na ovom priruniku da pone objanjavati svaku od tih metodologija i kako se mogu
transformirati u akcijske planove. U priruniku se pozivamo uglavnom na teoriju promjene.
Toga emo se drati i po mogunosti povezivati to s ostalim metodologijama.
Koraci u ciklusu utjecaja

Teorija promjene Mapiranje ishoda Logika matrica
na politike
Analiza
Analiza konteksta Analiza konteksta Analiza konteksta
konteksta
Korak 1: Oblikujte svoju viziju
1. Identificirajte pitanje
Razjasnite krajnji cilj (to elite vidjeti)
2. Definirajte pitanje i Oblikujte svoju misiju
mogua rjeenja (to inite da biste ostvarili viziju)
Korak 2
3. Definirajte svoju glavnu Formirajte svoj izazov ishoda ili Formirajte svoj
Oblikujte prijelazne
poruku podruje ishoda globalni cilj
rezultate ili ishode
4. injenice i istraivanja
5. Legitimnost partnera i Odaberite svoje strateke partnere
korisnika (ukljuenih) (saveznike, korisnike i bazu)
6. Analiza moi dionika:
Odaberite svoje granine partnere
analize saveznika/protivnika/
(one na koje elite utjecati)
ciljeva
Odredite i definirajte svoje pokazatelje
Korak 3 Formuliite svoje
7. Analize ciklusa politike i napretka (krenite od lakeg prema
Kreirajte posljedini specifine ciljeve/
odabir trenutka najteem u malim koracima i pratite
lanac ishode/efekte
te korake na kronolokom prikazu)
Korak 4
Definirajte
Uinite svoju
svoje rizike i
hipotezu
pretpostavke
eksplicitnom
Korak 5 Definirajte svoje
8. Definirajte svoju strategiju
Izradite strategiju Napravite prikaz stratekih opcija izlazne podatke/
utjecaja na politike
posljedinog lanca rezultate
9. Izradite svoj akcijski plan Planirajte aktivnosti i posvetite Planirajte svoje
temeljen na CLASP-u i budet vrijeme, ljude i sredstva za sve akcije aktivnosti
10. Dostavljanje poruke inite to: stalno pratite i evaluirajte
131
U utjecaju na politike ili planiranju, praenju, evaluaciji i uenju (PPE&U) primjenjuje

se istodobno nekoliko teorija. Kao to je objanjeno u poglavlju 7, teorija promjene (TP)
presudna je da vaa vizija postane stvarna. Mapiranje ishoda (MI) nudi sfere na koje se
moe utjecati i pokazuje koji su akteri ukljueni u koje sfere. Logika matrica ili logiki
okvir koristan je za planiranje aktivnosti i sredstava, ali previe je linearan za planiranje
sloenih procesa kao to je proces utjecaja na politike.
TP i MI u kombinaciji pruaju najpoznatije elemente za izradu stratekog plana za utjecaj
na politike obje metodologije usredotoene su na promjenu ponaanja kao konani i
prijelazni ishod ili rezultat koji prelazi u povoljnu odluku o politici.
Budui da te metodologije takoer otpoetka ukljuuju razliite aktere koji e ili bi mogli
pridonijeti vaoj buduoj eljenoj situaciji, moete dodati prijelazne ishode i rezultate
razliitih aktera, koji pridonose konanoj promjeni u ponaanju vau prieljkivanu
odluku o politici.
132
P laniranje korak po korak
Kreiranje politika usredotoeno je osobito na promjenu u ponaanju i stvaranju povoljnog

okruenja. MI otpoetka razlikuje na koga moete utjecati, direktno ili vie indirektno. Akteri
s kojima preuzimate direktnu kontrolu vai su saveznici u sferi kontrole, drugi akteri nalaze
se u sferi utjecaja, zajedno s vaim korisnicima u sferi uinka.
Sfera
Korisnici interesa
Sfera
Politiki utjecaja
ciljevi
Sfera
kontrole
Saveznici u
utjecaju na
politike
Utjecaj na politike
U skladu s ciklusom utjecaja na politike, sada moete poeti formirati svoj strateki
plan utjecaja na politike. Pratei priloen kontrolni popis moete slijediti logiku MI-a
kako biste razvili svoju strategiju.
Putanja promjene identificira tri glavne razine u kojima se moe provesti promjena:
razina uinka sfera interesa;
razina ishoda sfera utjecaja;
razina rezultata sfera kontrole.
Vaa putanja promjene prikazana je u posljedinoj ljestvici (vidi sljedeu stranu).
133
Ta posljedina ljestvica promjene prikazuje razliite korake u promjeni ponaanja koju

oekujete. Ti koraci mogu se najbolje predvidjeti kratkorono, ali srednjorono su manje
predvidljivi, dok se dugorono jedva mogu predvidjeti.
Dugorono
irenje utjecaja, najblie
izazovu ishoda
Srednjorono
Aktivno ukljueni,
uenje, obaveza
Kratkorono
Rani ohrabrujui odgovor na
program, poetni angaman
Posljedina ljestvica promjene
U utjecaju na politike to znai da morate stvoriti prostor i fleksibilnost da biste prilagodili

svoje posljedine korake, takoer zvane pokazatelji napretka, stalnom procjenom i evalu-
acijom svojih pokazatelja napretka pitanjima poput:
Je li ova aktivnost s dionikom x/y/z rezultirala promjenom ponaanja koju smo oekivali?
Ili nije?
Kako moramo prilagoditi svoju taktiku i strategiju da bismo postigli tu promjenu
ponaanja? I prilagoditi svoje aktivnosti u skladu s tim?
Aktivnosti koje pridonose podruju ishoda utjecaja na politike moraju biti CLASP to znai
da e u akcijskom planu uvijek trebati pokriti pet razina aktivnosti da bi se stvorili rezultati
koji pridonose ishodu utjecaja na politike oni prate CLASP u ciklusu utjecaja na promjene.
Nekoliko ljestvica promjene naziva se putanjama promjene. Ti prikazi opisuju odredite

promjene, kontekst u kojem se promjena odvija i procese u kojima treba sudjelovati tijekom
putovanja. Prilikom razvoja TP-a, jasno istaknite kako vidite odvijanje promjene. Nakon to se to
razvije, slui kao karta u procesu promjene. Budui da od samog poetka ukljuujete zajednice,
kreatore politika, istraivae i agencije za potporu, to je participatorni proces u kojem ste
zajedno ukljueni u izgradnju TP-a, stvarajui tako vei osjeaj vlasnitva, zajedniki sustav
uvjerenja i temelj za akcije traene u esto kompleksnim procesima drutvene promjene.
134
Promjena ponaanja politikog cilja
Pokazatelji
napretka
aktivnosti
aktivnosti
rizici
aktivnosti
Vremenska linija
Posljedina ljestvica promjene
Aktivnosti CLASP-a u utjecaju na politike:

Interne ili pripremne aktivnosti:
utvrivanje injenica i istraivanje (studije sluajeva, prikupljanje informacija o problemu
i mapiranje procesa politika);
ukljuenje baze (sudjelovanje i ukljuivanje korisnika, sastanci i razmjena podataka s
odborima, direktorima itd.);
udruivanje i umreavanje (sastanci, razmjena podataka i zajedniko pozicioniranje).
Vanjske aktivnosti ili aktivnosti izlaganja:
aktivnosti lobiranja (tj. pripremanje informativnih biltena, izjava o stajalitu, organizacija
strunih skupova, razgovori u svrhu lobiranja, formiranje izmjena i dopuna ili zastupnikih
pitanja);
komunikacijske aktivnosti (tj. priopenja za tisak, kontakti s medijima, drutveni mediji,
priprema intervjua, web-stranica, obrazovni materijal);
aktivnosti voenja kampanja (uglavnom o podizanju svijesti).
Presudno je da se sve ove aktivnosti unaprijed isplaniraju i da se osigura vrijeme i osoblje.
135
A kcijski plan
Na sljedeim stranicama nai ete sve elemente akcijskog plana, zajedno s pitanjima na
koja morate moi odgovoriti sada kada ste proli razliite analize:
AKCIJSKI PLAN UTJECAJA NA POLITIKE

ANALIZA KONTEKSTA
1. UVOD I POZADINA
Opiite pozadinu i dogaaje koji dovode do odabira rjeenja koja ste zamislili vi i/ili vaa
organizacija/savez praktina rjeenja te rjeenja za politike i politika rjeenja (navedeno
u poglavlju 4: Identifikacija pitanja politika).
2. PITANJE POLITIKE
Opiite pitanje politike na kojem radite (ovo se moe nai u vaoj teoriji promjene).
3. IMBENICI I AKTERI I VAA ORGANIZACIJA
Opiite imbenike i aktere povezane s ovim pitanjem politike, koji ga objanjavaju. Opiite
to u injenicama i brojkama kako bi vae pitanje bilo vjerodostojno, legitimno i odgovorno.
Korisni alati su: (vidi Alatni okvir)
PESTLE analiza;
SWOT analiza;
problemsko stablo.
Opiite i analizirajte svoju organizaciju na odnosu izmeu vizije, misije (to ete VI UINITI),
strategije i ishoda i rezultata (proizvoda i usluga koje ete pruiti).
Takoer opiite kako e vaa interna organizacija proizvesti potrebne ulazne podatke.
I konano definirajte budete, procedure, kompetencije osoblja i provjerite svoj stil upravljanja.
Koristan alat je: (vidi IOM-kontrolni popis u Alatnom okviru)
IOM-analiza
136
PLANIRANJE
4. SUDJELOVANJE KORISNIKA
Opiite sudjelovanje korisnika i rezultate tog sudjelovanja u planiranju.

Koja je uloga korisnika u planiranju? Jesu li konzultirani? Imaju li slubene obaveze
donoenja odluka? Koristite se ljestvicom sudjelovanja:
Planiranje s korisnicima provodi se putem:
konzultacija s njima;
suradnje s njima;
mobilizacije kako bi sami provodili planiranje.
Kako ste uredili sudjelovanje korisnika? Primjerice, koliko ste ih esto konzultirali?
Koje ste druge aktivnosti proveli da biste ojaali njihove kapacitete sudjelovanja u
planiranju?
Jeste li se pobrinuli da konzultirate barem sve skupine korisnika kao to su mukarci,
ene, razliite dobne skupine itd.? Ako jeste, kako ste se pobrinuli da dobijete
relevantne podatke o svim tim skupinama? Na koji su nain konzultacije bile rodno
osjetljive?
5. DEFINIRANJE PITANJA POLITIKA
Opiite svoju konanu analizu problematine situacije (to je uzrok emu i analiza uzroka i
posljedice.)
U ovom dijelu referiramo se na teoriju promjene. Ako ste se sluili drugim metodama kao
to je problemsko stablo ili stablo ciljeva za logiku matricu (LM) ili mapiranje ishoda (MI), u
zagradama ete nai terminologiju za te metode.
Korak 1 TP-a: Razjasniti krajnji cilj ili viziju
(LM: uinak; MI: vizija)
Opiite svoju viziju ili krajnji cilj, kakva e situacija biti ako sve to vi i drugi uinite da
biste rijeili problem bude uspjeno. Molimo, ne zaboravite uiniti promjenu za korisnike to
konkretnijom.
Korak 2 TP-a: Formirati podruja intervencije ili ishode
(LM: ciljevi ili ishodi; MI =misija)
Opiite koje su promjene potrebne za postizanje vizije.
Jasno izrazite sto ete VI UINITI.
To su promjene na kojima vi, kao organizacija, radite sa svojim partnerima. Vai programi
pridonose tim promjenama. Ishod se formira konkretnim izjanjavanjem tko e to promijeniti.
137
Korak 3 TP-a: Kreirati posljedini lanac ili putanju promjene

(LM: grane problemskog stabla; MI = ljestvica izazova ishoda)
Za barem jedno podruje intervencije opiite putanju promjene potrebnu da se postigne
promjena na razini ishoda. To moe biti grubi opis, ali treba postati detaljniji nakon to
identificirate dio lanca na kojem ete raditi (vidi korake 5 i 6).
Korak 4 TP-a --> Uinite svoju hipotezu eksplicitnom
Po potrebi navedite zato vjerujete da do promjena dolazi na nain na koji ste ukazali i to
mislite da se jo mijenja. Svakako se usuglasite o tome na razliitim razinama lanca.
Jasno izrazite zato vjerujete da je potrebna promjena u ponaanju politikog cilja na
kojoj ete raditi.
U dijelu lanca na kojem ete raditi presudno je da sve hipoteze budu eksplicitne. To e sluiti
u svrhu praenja.
6. DEFINIRANJE PITANJA POLITIKA I RANE PORUKE
Opiite koje je konano pitanje politika na kojem ete raditi:

Koje je vae gledite ili rana poruka vezano za to pitanje?
7. ANALIZA DIONIKA
Ponovite pitanje i ranu poruku jer je to polazna toka vae analize dionika.
Popiite sve dionike koji imaju interesa u pitanju politika i zabiljeite ih prema njihovu stavu,
vanosti i utjecaju u odnosu na vae gledite ili poruku. (koristite se alatima u poglavlju 8)
Prikaite rezultate analize dionika u:
a. matrici priorizacije publike; i/ili
b. matrici saveznika i protivnika;
c. tablici usmjerenosti na publiku.
d. navedite kako ete postii sudjelovanje razliitih dionika u planiranju u provedbi svoje
intervencije, koristei se ljestvicom sudjelovanja).
- u planiranju; - u provedbi;
- prima informacije; - prima informacije;
- prikuplja informacije; - prikuplja informacije;
- konzultiran; - konzultiran;
- suraivao s; - suraivao s;
- mobiliziran za provoenje planiranja; - mobilizirani za samostalno provoenje;
138
8. MAPIRANJE PROCESA POLITIKA
Opiite glavne procese politika, dogaaje i prilike za utjecanje na odluke o politikama relevantne za
vae pitanje politika. Unesite ih u tablicu.
Faza Struktura (gdje?) Akter (tko?) Vrijeme Akcija
Brainstorming
Osmiljavanje
Prije odluke
Odluka
Provedba i
praenje
Tko je odgovoran za to da akcije budu usmjerene prema pravom akteru u pravo vrijeme?
Jeste li vodili rauna o planiranju sredstava za to?
OSMILJAVANJE STRATEGIJE
Na temelju vae poruke/gledita, konzultacija s korisnicima, analize dionika i prikaza procesa

politika:
a. Tko su vai glavni saveznici?
b. Tko su vai protivnici?
c. Tko su vai GLAVNI POLITIKI CILJEVI? (Sjetite se i lanaca utjecaja)
d. Odaberite najvanije dogaaje vezane uz politike i pojedinosti na koje ete se usredotoiti
e. Koja e biti uloga korisnika?
f. Odluite na koga NEETE utjecati
139
9. UDRUIVANJE
Na temelju analize dionika, opiite s kojim ete partnerima nastojati ostvariti savez.
Opiite kako namjeravate upravljati savezom i mrenom dinamikom.
Koristite se alatom za mrenu analizu
Imate li zajedniku ambiciju? Tko je voljan potroiti vrijeme, novac i energiju?
Tko e biti:
- partneri;
- dobavljai;
- veze i
- korisnici.
10. NAELA CLASP-a PROCIJENITE SEBE i SVOJE MRENE PARTNERE
Opiite kako vaa organizacija i vaa mrea stoje to se tie naela vjerodostojnosti, legitimnosti, od-
govornosti, orijentiranosti na uslugu i moi.
Budui da ta naela odreuju miljenje drugih o vaoj organizaciji, molimo vas da opiete kako biste ih
eljeli ojaati.
Moete se posluiti nekima od indikatora u poglavlju 2.
Akcije koje treba

Trenutna situacija eljena situacija
poduzeti
Vjerodostojnost
Legitimnost
Odgovornost
Orijentiranost na uslugu
Mo
Imate li sredstava da biste mogli nastaviti provoditi naela i da biste ih po potrebi poboljali?
140
11. KONANO PLANIRANJE AKCIJE i PRIMJENA CLASP-a na ovaj AKCIJSKI PLAN

SAVEZA
Opiite svoj konani akcijski plan na temelju priloenog predloka.
Ovo je finalizacija posljedinog lanca na temelju svih analiza. Unesite cijeli niz koraka u
svoju posljedinu ljestvicu radi vizualizacije. Za svaki korak trebate navesti sljedee:
postavite svoje rezultate/pokazatelje napretka na stepenicu, u smislu promjene
ponaanja;
postavite svoje aktivnosti/proizvode/usluge ispod stepenice;
Pripremne aktivnosti: Dostavljanje proizvoda i usluga:
-istraivanje i utvrivanje injenica -lobiranje
-sudjelovanje baze/korisnika -komunikacija
-udruivanje i umreavanje -voenje kampanja
podjela zadataka i odgovornosti meu lanovima vaeg saveza;
vremenski rokovi;
resursi (finansijski resursi, ljudski resursi, materijali);
potencijalne barijere;
komunikacijski plan.
Kratkoroni rezultati:
Vaa intervencija uvijek e poinjati s fazom u kojoj ukljuujete druge, kao to su korisnici i
saveznici.
Opiite korake koji vode do poetnog angamana: za svaki korak opiite kakav tip angamana
elite vidjeti:
Korak 1
Korak 2
Korak 3
Postoji li na kraju tih koraka rana ohrabrujua reakcija na program?
Prijelazni rezultati:
Poetni angaman treba promijeniti ponaanje onih koje ukljuujete. Oni poinju raditi na
drugi nain kako bi postigli konanu promjenu ponaanja za koju ste se svi usuglasili da do
nje mora doi. To je aktivni angaman i pokazuje istinsku posveenost. Tu e zapoeti utjecaj
na politike ciljeve. Opiite korake koji vode do uinkovitog utjecaja politikih ciljeva. To su
koraci do kojih dolazi kada se poetni angaman pretvori u akcije. Za svaki korak opiite tip
promjene koju elite vidjeti po dioniku:
Korak 4
Korak 5
Korak 6
Dugoroni rezultat: promjena ponaanja
141
Ovdje se utjecaj na politike ciljeve pretvara u promjenu ponaanja tih ciljeva. Ukoliko vai
politiki ciljevi nisu ti koji se trebaju konano promijeniti, tada na kraju elite vidjeti i promjenu
na razini tog cilja konani korak.
Opiite korake koji vode do promjene konanog dionika kojeg elite promijeniti.
Za svaki korak opiite tip promjene koju elite vidjeti.
Korak 7
Korak 8
Korak 9
U alatima ete nai kompletni predloak planiranja temeljen na kombinaciji metodologija

sudionikog praenja i evaluacije prikazanih u ovom priruniku.
142

Danas se uvelike istie izrada sveobuhvatnih planova koji gotovo unaprijed pokazuju
da ete biti uspjeni i odrivi u svojim intervencijama. Na to su osobito osjetljivi
originalni donatori. No planiranje ne bi trebalo biti samo sebi svrhom: plan je alat za
podrku, a ne krajnji proizvod. Imajte na umu da sauvate dovoljno vremena za rad i
izvrenje plana, pa ga uinite to konkretnijim.
Budui da se ne mogu svi koraci posljedine ljestvice planirati pet godina unaprijed,
ne trudite se isplanirati sve aktivnosti toliko rano: planirajte samo aktivnosti za
prvu godinu i definirate svoje indikatore i pokazatelje napretka za sljedee godine.
Prilagoavajte svoje indikatore i pokazatelje napretka nakon svake godine ako se
kontekst promijenio ili ako ste ve ili jo niste postigli svoju eljenu situaciju.
U fazi planiranja paljivo ste razmotrili sve postupne promjene pred sobom kako biste
postigli eljenu promjenu ponaanja kod donositelja odluka. Ve ste opisali indikatore
i pokazatelje napretka: moete ih upotrijebiti za praenje i evaluaciju napretka tijekom
provedbe. To e vam uiniti utjecaj na politike mnogo lakim ve imate s ime
usporediti.

Does the plan help you to get more focus in your interventions?
Pomae li vam plan da se vie usredotoite na svoje intervencije?

Pomae li plan drugim dionicima, korisnicima i saveznicima da bolje razumiju to elite
postii kako bi va zajedniki akcijski plan imao bolju kvalitetu i fokus?
Biste li razmotrili pronalaenje drugih donatora ako vam planiranje, praenje i evaluacija
budu uzimali vie od polovice vremena koje imate na raspolaganju?
143
Dio IV
Provedba i uenje
Dostavljanje konane
poruke
Dostavljanje konane poruke
Dostavljanje poruke politika je glavni trenutak za svakog lobista, voditelja kampanje,

slubenika za komunikacije ili direktora. Nakon mnogo pripreme izlazite u javnost sa svojim
dobro definiranim gleditem, zajedno sa svojim saveznicima. Nain na koji izlazite u javnost
i tko to ini ovisi o vaoj definiranoj strategiji i taktici. Kontinuum utjecaja na politike pomoi
e vam definirati kada to initi.
P ripremanje vae pozicije za dostavljanje

razliitoj publici
Sve ove aktivnosti zahtijevaju razliite izlazne podatke, razliite poruke i razliite
kompetencije. U direktnom i osobnom kontaktu s kreatorima politika i donositeljima
politikih odluka, morate poboljati svoje osobne pregovarake vjetine i razmisliti o svom
stavu i stavu vaeg politikog cilja te se time pozabaviti u svojoj konverzaciji. U kontaktu s
medijima potrebne su vam ili vjetine pisanja i prezentiranja ili medijski trening te u dananje
vrijeme znanje koritenja Internetom. A prilikom voenja kampanja i mobilizacije masa
morate biti odlian govornik i voa. Ne moe svatko biti dobar u svemu zato podijelite
uloge prema pozicijama i kompetencijama meu lanovima saveza ili organizacija s kojima
radite.
Sada je vrijeme da dostavite proizvode i usluge koje ste isplanirali:
Politika
mo
Lobiranje
Zagovaranje
Mediji i drutveni mediji
Masovna mobilizacija
ira javnost
Komunikacijska piramida zagovaranja i utjecaja na politike
147
Za lobiranje: moete pripremiti izjavu

o stajalitu, organizirati struni skup, Ako medijima prerano pristupite
odrati osobni sastanak s kreatorom s osjetljivim pitanjem koje treba
politike ili ministrom; izazvati politiku promjenu, time
moete poremetiti svoju kasniju
Za komunikaciju: medijima se moete konverzaciju u svrhu lobiranja.
obratiti izjavama, pisanjem lanka,
Meutim, djelujete li ranije, moete
stavljanjem novosti na Twitter ili initi vei pritisak na pregovore
Facebook, ili davanjem intervjua; pokazavi javnu legitimnost putem
mobilizacije ili akcija.
Za voenje kampanja: moete
organizirati peticiju ili odrati
prosvjed.
Kao to vidite, razliite akcije prethodno opisane u kontinuumu utjecaja na politike pojavljuju
se i u komunikacijskoj piramidi.
Te razine akcije meusobno su povezane i moraju se isplanirati. Treba odabrati dobar
trenutak za pristup medijima. Morate vrlo dobro unaprijed razmotriti svoju strategiju i
gledati to elite postii.
148
Primjer Mladinskog obrazovnog foruma, Biva Jugoslavenska Republika

Makedonija
Koristimo se Internetom, Facebookom i Twitterom da bismo podijelili svoje aktivistike
proizvode u obliku videa usmjerene na Mlade protiv korupcije, koja je osobito
usmjerena na drutveno ukljuenje mladih ljudi i borbu protiv korupcije u visokom
obrazovanju. Stavljamo kratke filmove (amaterske, podcastove i slike) na YouTube i/
ili Vimeo koji nam to besplatno omoguuju. Za njih se zatim glasa te ih komentiraju
direktno na servisima za razmjenu videosadraja, ali najea je interakcija na
drutvenim mreama kao to su Facebook i Twitter. Glavni cilj videoaktivizma
jest prenoenje pria i poruka, informiranje i promicanje odreenih promjena u
politikama. Izrazito su korisni za podizanje svijesti s obzirom na to da su ti filmovi
dobro prihvaeni i da ih gleda mlaa ira javnost. Veza s utjecajem na politike
je neizbjena jer nam pomae da skupimo vie ljudi na svojim dogaanjima, da
privuemo vlasti i dunosnike prisutne na drutvenim mreama, da dobijemo vie
potpisa za online peticije te da pribavimo golemu podrku za svoje napore utjecanja,
motiviranja ili lobiranja institucija.
149
O blikovanje konane poruke za razliitu

publiku
Sr vae poruke bit e ista, ali publika koju imate za cilj bit e drukija. Zato ete svoju
poruku morati prilagoditi javnosti kojoj se obraate. Slogan kao npr. onaj u Egiptu:
Mubarak van demokracija unutra izvrstan je za veliku mobilizaciju, ali ne pomae
na televiziji. U medijima ete morati biti podrobnije iznijeti svoju alternativu i pozadinu
problema kao to je korupcija te prehrambena i ekonomska kriza i stalno izvanredno stanje
reima tijekom 30 godina. U direktnoj konverzaciji sa svojim politikim ciljem, morat ete
dokazati da imate podatke o korupciji, cijenama hrane i da moete pruiti alternativu koja
funkcionira.
U nastavku moete nai kljune elemente za razmatranje prilikom formiranja poruka za
razliitu publiku. U alatima ete nai predloak i kontrolni popis.
Pet kljunih elemenata poruka Elementi sadraja poruke

Sadraj je samo jedan dio poruke. Ostali neverbalni to elite postii;
imbenici, npr. tko dostavlja poruku, gdje se odrava
sastanak ili trenutak dostavljanja poruke, mogu biti zato to elite postii
jednako vani ili vaniji od samog sadraja. Osim (pozitivan rezultat
toga, katkada ono to nije reeno daje glasniju poduzimanja akcije i/
poruku nego ono to je reeno. ili negativna posljedica
nedjelovanja);
Sadraj/ideje: Koje ideje elite prenijeti? Koje ete ar-
gumente upotrijebiti kako biste uvjerili svoju publiku? kako to namjeravate
Jezik: Koje ete rijei odabrati da biste jasno i postii;
uinkovito prenijeli svoju poruku? Ima li rijei koje kakvu akciju elite da
biste trebali i koje ne biste trebali upotrebljavati? poduzme publika
Izvor/glasnik: Na koga e publika reagirati i smatrati
ga vjerodostojnim?
Uspjene poruke esto
ukljuuju rijei, reenice ili
Format: Na koji ete nain(e) dostaviti svoju poruku ideje s pozitivnim konotacijama
da biste postigli maksimalan uinak? Npr. sastanak, ili od posebnog znaenja
pismo, broura ili oglas na radiju? za ciljnu skupinu. Neki od
Vrijeme i mjesto: Kada je najbolje vrijeme za dostavl- primjera su rijei kao obitelj,
janje poruke? Postoji li mjesto za dostavljanje poruke nezavisnost, dobrobit,
koje e pojaati njezinu vjerodostojnost i dati joj vei zajednica ili nacionalna
politiki uinak? sigurnost.
150
Primjer organizacije Levizja FoL poruka
Posljednja aktivnost organizacije Levizja FOL s njihove web- stranice:

Graane Kosova treba konzultirati o promjenama Ustava primjer je poruke
na njihovoj web-stranici. Ona privlai iru javnost i lako ju je nai u trailici.
Web-stranica ukljuuje kratak opis njihova miljenja i to oekuju od
predsjednika.
Ta poruka moe se iskoristiti i za novinski lanak.
Slogan za prosvjede bio bi krai, primjerice Kosovo promijenite Ustav!!!
Ovaj primjer pokazuje da se vaa poruka razliitoj publici u razliitim
situacijama mijenja iz vrlo kratke i saete u nijansiranu i detaljnu kada se
dostavlja predsjedniku.
151
R azliite vjetine u kontaktu s razliitom

publikom
Razliita publika zahtijeva razliite kompetencije te stoga i razliite vjetine. Neke osobe
ili organizacije bolje su u direktnom osobnom kontaktu s politiarima, druge su bolje
s poslovnim ljudima, a neke su opet izvrsne u medijima ili pred velikim skupinama ili
okupljanjima. Razumijevanje koje su vjetine potrebne pred kakvom publikom omoguava
vam da definirate koje ste vjetine najbolje razvili te koje vam uloge najbolje pristaju u
utjecaju na politike. Takoer moete treniranjem specifinih vjetina poboljati svoju
izvedbu u manje razvijenom polju.
Primjeri razliite publike i povezanih vjetina u:
Osobnom sukobu s vaim politikim ciljem: U pisanju:

rjeavanje sukoba vjetine pisanja politikih izjava
pregovori kojima svi dobivaju pisanje izjava za medije
prezentacijske vjetine pisanje informativnih biltena
odravanje sastanaka radi lobiranja pisanje web-stranica
U medijima: U voenju kampanja:

davanje intervjua vjetine organiziranja kampanje
prezentacijske vjetine na televiziji ili motiviranje i mobiliziranje velikih
radiju skupina
vjetine debatiranja sluenje drutvenim medijima
komunikacijske vjetine vjetine voenja
Zato je vano:
a) Izabrati prave ljude za posao u kojem su najbolji;

b) Odravati treninge vjetina kako bi ljudi bili jo bolji u onom u emu su dobri.
Zato morate vjebati svoje vjetine u razliitim zadacima. Vjebanje tih kompetencija dio je
treninga zagovaranja i utjecaja na politike. U ovom priruniku ograniili smo se na nain
pregovaranja koji se temelji na CLASP-u. To je poznato kao principijelno pregovaranje,
poznato i kao pregovaranje u kojem nema gubitnika.
152
Tri pristupa pregovaranju
BLAG KRUT Blagi pregovarai blagi

su prema osobi i prema
PRINCIPIJELNO KRUTO problemu.
KRUT PREGOVARANJE PREGOVARANJE
Kruti pregovarai kruti
su prema osobi i prema
problemu.
BLAGO Principijelni pregovarai
BLAG
PREGOVARANJE blagi su prema osobi, a kruti
prema problemu.
Principijelno pregovaranje
Metoda principijelnog pregovaranja osmiljena je za stvaranje pametnih, uinkovitih i

srdanih poruka. Za tu metodu postoje etiri naela:
Odvojite ljude od problema

Svaki pregovara ima dvije vrste interesa: smisao ili sadraj, i odnos. Vano ih je
razlikovati radi dobivanja optimalnog rezultata;
Percepcije su kljune. Sukob na kraju ne lei u predmetima sukoba nego u glavama

ljudi. Shvatite drugu stranu. Ne izvlaite zakljuke o njihovim namjerama iz
svojih strahova. Ne krivite ih za svoj problem. Raspravljajte o percepcijama.
aljite poruke kako biste promijenili njihove percepcije djelujui nedosljedno s
njihovim percepcijama. Pobrinite se da sudjeluju u procesu ukljuivi ih. Neka
vai prijedlozi budu u skladu s njihovim vrijednostima;
Bavite se emocijama. Prepoznajte svoje i njihove emocije. Uinite ih eksplicitnima i

priznajte ih kao legitimne. Dopustite drugoj strani da si da oduka. Ne reagirajte na
provale emocija. Koristite se simbolinim gestama kako biste proizveli pozitivan
emocionalni uinak;
Uinkovito komunicirajte koristei se aktivnim metodama sluanja i govorei

svrhovito;
Prevencija najbolje funkcionira ako se bavite pitanjima ljudi prije nego to se

pretvore u probleme. Izgradite radne odnose. Razmiljajte kao partneri u razboritoj
potrazi rame uz rame za potenim sporazumom povoljnim za svakoga.
153
Usredotoite se na interese
Pomirite interese, ne gledita. Za svaki interes obino postoji vie od jednog
dostupnog rjeenja. Iza suprotstavljenih gledita nalazi se vie zajednikih nego
sukobljenih interesa. Interesi definiraju problem;
Identificirajte interese pitajui zato su zauzeli odreeno gledite. Svaka strana ima
viestruke interese, a najsnaniji su osnovne ljudske potrebe kao to je financijska
dobrobit, osjeaj pripadnosti, priznanje i mogunost utjecaja na vlastiti ivot;
Razgovarajte o interesima. Prihvatite njihove interese kao dio problema. Utvrdite

problem prije nego to ponudite odgovor. Gledajte u budunost, a ne u prolost;
Imajte jasan smjer, ali budite fleksibilni u napredovanju do njega. Budite otvoreni
za nove ideje. Budite nepopustljivi prema problemu, a blagi prema ljudima.
Smislite opcije za uzajamnu dobit

Postoje etiri blokade za smiljanje opcija za uzajamnu dobit:
preuranjeni sud;
potraga za jednim odgovorom;
pretpostavka da su pregovori igra bez dobitka;
miljenje da je rjeavanje njihovog problema njihov problem;
odvajanje opcija osmiljavanja od davanja suda i odluivanja. Razmotrite
potencijalne opcije. Proirite opcije kreui se od openitog na specifino
i natrag te zauzimajte razliite perspektive; kreirajte sporazume razliitih
snaga i promijenite djelokrug sporazuma;
Potraite uzajamnu dobit identifikacijom zajednikih interesa. Spojite razliite
interese identificiravi ih i pogledajte moe li se postii sporazum na temelju tih
razlika;
Olakajte im odluivanje. Usredotoite se na pojedinca. Kreirajte opcije koje e biti

lako odabrati i s prihvatljivim posljedicama.
Insistirajte na primjeni objektivnih kriterija

Vrijednost je objektivnih kriterija to to su jeftiniji nego odmjeravanje snaga. Osim
toga, to donosi standarde potenja, uinkovitosti ili znanstvene utemeljenosti koji
utjeu na odluku;
Razvijte objektivne kriterije pronalaenjem alternativnih standarda za odluivanje.
Ti standardi trebaju biti neovisni o volji bilo koje strane. Alternativa potenim
154
standardima jest razvoj potenih procedura za postizanje sporazuma;

Pregovaranje s objektivnim kriterijima sadri tri koraka:
formulirajte svako pitanje kao zajedniku potragu za objektivnim kriterijima;
rezonirajte i budite otvoreni razumu to se tie najprikladnijih standarda i naina
njihove primjene;
nikada ne poputajte pritisku; samo principu;
ne poputajte pritisku ni u kojem od njegovih oblika: mita, prijetnje, manipulativnog
apela na povjerenje ili odbijanja promjene gledita.
Principijelno pregovaranje najuinkovitiji je nain pregovaranja. Vano je imati na umu da
ne moete imati sve odjednom va politiki cilj mora balansirati razliitim interesima pa
imajte to na umu. Vjerojatno ete se morati jo mnogo puta susresti prije nego to postignete
svoj konani politiki ishod.
Trening za OCD-e o Pripremi i provedbi projektnih prijedloga financiranih od strane EU-a,

odran u suradnji s Udrugom za razvoj civilnog drutva SMART, sijeanj 2001., Zagreb,
Hrvatska.
155
D ostavljanje poruke
Prije nego to odete na sastanak, budite sigurni da ste provjerili naela CLASP-a:
Mogu li vam ljudi vjerovati? (vjerodostojnost)
Imate li se pravo mijeati? Imate li ovlatenje svojih korisnika? (legitimnost)
Moete li biti jednako transparentni prema donositeljima odluka, originalnim
donatorima, bazi i korisnicima? (odgovornost prema monijima i prema manje
monima)
Jeste li spremni biti od pomoi i je li va stav da se usredotoite na rjeenja u
kojima su svi na dobitku? (orijentiranost na uslugu)
Tko je va temelj moi i kako se njime koristite?
Zlatna pravila za organizacije civilnog drutva
>> NIKADA NE DJELUJTE SAMI
>> UKLJUITE svoju BAZU unaprijed
>> Kasnije ISPITAJTE svoju BAZU
U dijelu 5, poglavlju 15 Pregovaranje na sastanku u svrhu lobiranja, moete nai kontrolni popis
razliitih faza konverzacije u svrhu lobiranja u koji je uklopljeno principijelno pregovaranje.
Na kraju, vrlo je korisno inicirati promiljanje i povratne informacije o vaem stavu jer
jezik tijela moe biti jasniji od rijei. ak su i u politici mnoge odluke donesene na temelju
instinkta koji dobivate u razgovoru sa svojim ciljem.
Treniranje vjetina pomou prirunika je teko. Mnoge institucije za trening mogu vam
pomoi u vjebanju vaih vjetina. Na treningu zagovaranja i utjecaja na politike moete
vjebati neke od tih vjetina. S obzirom na stav, razmotrit emo razne aspekte kao to je
bavljenje moi i povratne informacije tijekom treninga zagovaranja i utjecaja na politike.
156

Zakljuili smo da razliita publika treba razliite poruke i ima razliite karakteristike, a to
znai da svoju poruku, kanale i aktivnosti trebate skrojiti po mjeri svake publike. Takoer,
ne trebate ispitati samo sebe i svoju organizaciju, nego i komunikacijsku strategiju svojih
saveznika, pa ak i svojih protivnika i politikih ciljeva.
Komunikacija nije jednosmjerna ulica ne radi se samo o slanju poruke. Rije je i o primanju
i o dobrom sluanju. Morate biti u toku s onim to drugi sudionici oko tog pitanja rade ili
govore.
U poglavlju o pripremi akcijskog plana to e postati logino jer je i to dio vae teorije promjene.

Je li ogovaranje loa navika ili koristan nain razumijevanja dogaaja? Tko ogovara,
kada i kako? Postoji li razlika izmeu mukaraca i ena?
Je li upotreba drutvenih medija budunost sudjelovanja korisnika? Koliko su
pouzdane informacije koje dobivate putem drutvenih medija i kako ih moete uiniti
vjerodostojnima, legitimnima i odgovornima kako bi vama i drugima mogle sluiti za
poveavanje temelja moi?
Mogu li se drutveni mediji zloupotrijebiti? Kako moe doi do toga? Kako moete
izbjei zloupotrebu svojeg profila? to je s privatnou? to je s vaim osobnim profilom
koji moe stajati na Internetu itavog vaeg ivota?
157
Praenje i evaluacija
U vod : izazovi praenja i evaluacije
Praenje i evaluacija ozloglaeno su teki za inicijative utjecaja na politike. Razlog tome su

razliiti imbenici:
mnoge organizacije koje provode intervencije utjecaja na politike ine to bez
adekvatnog planiranja. Jednostavno to uine, a zapravo im nije jasno kakvu
promjenu ele postii;
utjecaj na politike ne znai uvijek promijeniti stvari na bolje. Katkada je potrebno i
sprijeiti da postane gore. Veoma je teko izmjeriti postiete li to onime to inite;
utjecaj na politike u osnovi je usmjeren na promjene meu onima na koje elite
utjecati. Na njih utjeu i mnogi drugi imbenici, od kojih su mnogi izvan vae
kontrole, a kada se ti imbenici poblie ne nadziru, postaje vrlo teko razumjeti
koliko je utjecaja imala vaa intervencija na promjenu ponaanja;
utjecaj na politike najuspjeniji je u suradnji s drugima. Zato smo usredotoeni na
udruivanje.
159
P raenje , evaluacija i uenje
to je praenje?
Pronai ete mnogo definicija za praenje. Mi se referiramo na definiciju koju koristi Europska
komisija, a koja kae da je praenje:
Neprekidno prikupljanje, analiza i upotreba informacija o napretku projekta i postignutim
rezultatima. Ono podupire uinkovito i pravovremeno upravljanje, donoenje odluka, uenje
dionika i odgovornost za koritene rezultate i resurse.
Praenje se kontinuirano provodi tijekom provedbe intervencije. Kod praenja je, dakle, rije
o odgovornosti, ali usmjereno je i na neposredno uenje.
Praenje rukovodstvu osigurava tone i pravovremene informacije radi donoenja odluka u
cilju kontrole:
ljudskih resursa;
vremena;
materijalnih resursa;
kvalitete rezultata;
financija.
Ostale funkcije praenja su:
dokumentiranje procesa provedbe;
omoguavanje uenja iz iskustva i s pomou povratnih informacija.
to se tie praenja vae intervencije, imajte na umu da svi aspekti plana

utjecaja na politike zahtijevaju stalnu pozornost:
provjerite relevantnost teme;
provjerite elemente podataka i istraivanja u politikama i istraivanjima;
provjerite dionike, i saveznike i protivnike;
provjerite politiki proces i rasporede donoenja odluka;
provjerite gledite svojih politikih ciljeva i medija o svojoj temi te tome
prilagodite svoje planove i izvedbu.
to je evaluacija?
Struna skupina DAC definirala je evaluaciju kako slijedi:
160
to sustavnija i objektivnija procjena tekueg ili zavrenog projekta, programa ili politike; njezini
rezultati, oblikovanje i implementacija. Cilj je odrediti relevantnost, uinkovitost, djelotvornost,
odrivost i uinak.
Evaluacija se moe provesti tijekom intervencije kao nain pregleda to je uinjeno. Ona tada
moe funkcionirati na isti nain kao i praenje. Uite iz onoga to ste napravili i nastavljate s
intervencijom istiui dobre dijelove i mijenjanje onoga to ne funkcionira.
Evaluacija se obino provodi nakon zavretka intervencije. Na to se uobiajeno gleda kao

na pitanje odgovornosti, osobito glede donatora. Meutim, osobito s pristupom iz ovog
prirunika to se tie utjecaja na politike, vjerujemo da bi uenje trebalo biti kljuni dio
evaluacije prilikom provoenja inicijative utjecaja na politike.
Kao prvo, morate shvatiti je li vaa intervencija bila uspjena i je li dolo do predvienih
promjena.
Uenje, odgovornost i CLASP

Naravno, i dalje trebate biti odgovorni prema svojim donatorima. Praenje i evaluacija
svakako su dio toga. Meutim, u smislu vaih naela CLASP-a, odgovornost prema ostalim
dionicima, osobito prema vaim korisnicima, politikim ciljevima i saveznicima takoer je
vana. Praenje i evaluacija takoer bi se trebali provesti kako bi se ispunilo to naelo. Ako to
uinite dobro, to takoer poveava vau vjerodostojnost, pokazuje orijentiranost na uslugu
te moe sluiti za poboljavanje legitimnosti i moi sa. Ukoliko uenje takoer postane
funkcija vaeg praenja i evaluacije, tada je jo vjerojatnije da e sva ta naela biti ispunjena.
Pod uenjem podrazumijevamo identifikaciju dobrih praksi, odreivanje kako rade i pokuaj
da ih uinite odrivima te da ih udvostruite.
Kako pratiti?
U svrhu zapoinjanja praenja vie pitanja treba objasniti:
vanost indikatora i pokazatelja napretka;
vanost uspostave sustava praenja..
Indikatori praenja
to je indikator?
Prilikom planiranja unutar organizacije raspravili ste s korisnicima i sa svojim saveznicima
koje promjene elite vidjeti. Usuglasili ste se o putanji ili ljestvici koja vodi do krajnje promjene
te ste se dogovorili o tome to ete raditi na svakom koraku putanje ili ljestvice. Nismo se
dotakli pitanja indikatora, osim u usklaenom akcijskom planu, gdje smo vas zamolili da
navedete ono to mislite da ete vidjeti ako vaa intervencija bude uspjena na odreenoj
161
razini. To je u osnovi indikator, koji se takoer naziva pokazateljem napretka. On mjeri vau
uspjenost. Indikator odgovara na pitanje: kako emo prepoznati postignue?
Definicija indikatora:
Kvantitativni ili kvalitativni imbenik ili varijabla koja prua jednostavna i pouzdana
sredstva za mjerenje postignua, za odraavanje promjena povezanih s intervencijom
ili za pomo u procjeni izvedbe razvojnog aktera (OECD).
Kako formirati indikator?

Indikator ili pokazatelj napretka mora se formirati na nain da bude SMART (pametan):
specifian (specific) mjerljiv (measurable) prihvatljiv (acceptable) relevantan (relevant)
vremenski ogranien (time-bound)
Sve zainteresovane strane trebalo bi, takoe, da se sloe vezano za to koji je ukupni postignuti
Svi dionici takoer bi se trebali usuglasiti oko toga to je sveobuhvatno postignue.
Kako biste se pridravali navedenih kriterija, predlaemo vam da formirate indikator ili
pokazatelj napretka koristei se sljedeim vrstama informacija:
kvaliteta: varijabla ili ono to elite izmjeriti;
kvantiteta: koliko bi se trebalo promijeniti. To znai navesti koliko je sada i koliko
bi trebalo biti;
ciljna skupina: tko se treba mijenjati i iju promjenu mjerite?
vrijeme: u kojem vremenskom periodu;
mjesto: gdje?
Indikatori i sfere
U ovoj fazi dobro je rekapitulirati sfere u utjecaju na politike. To su sfere koje smo predstavili
na poetku prirunika i na koje se referiramo u ostatku prirunika.
Indikatori se odnose na razumijevanje vaih postignua, osobito u smislu:
proizvoda i usluga koje dostavljate i kako znate da ste to uinili i da su adekvatne
kvalitete? Sve je to u vaoj sferi kontrole;
predviene promjene ciljeva: kako ete znati da su se promijenili. Ovo se nalazi
u sferi utjecaja pa je stoga tee uiniti ga konkretnim. No o tome je rije u vaoj
intervenciji pa morate biti to konkretniji i usuglasiti se s ostalima o indikatorima
i pokazateljima napretka; i
162
predviene promjene za korisnike. Kako ete znati da je neto to ste uinili

promijenilo ivote korisnika?
Indikatori i kontekst
Ne moete pratiti sve, ali trebali biste bar pratiti imbenike koje ste formirali u PESTLE-
analizi, promjene u smislu aktera te njihova gledita i svoje hipoteze. Takoer, lako se
zaboravlja, ali trebali biste pratiti i neke elemente svoje organizacije.
Izgradnja sustava praenja

Kao to je gore navedeno, praenje treba biti sustavno. Izgradnja sustava za praenje odvija
li se sve kako treba i postie li se uspjeh, zapravo je zavrni korak planiranja. Sustav se moe
izgraditi odgovaranjem na sljedea pitanja:
Tko treba znati? situacijska analiza;
to treba znati? potrebe za informacijama;
Kako prenijeti informacije relevantnim ljudima? osmiljavanje operacija.
U situacijskoj analizi pitate: tko su voditelji projekta? Koje su njihove zadae i odgovornosti?
O emu je rije u projektu? Proces? Oekujemo li probleme? Da biste odgovorili na ta pitanja,
trebate:
razjasniti upravljaku strukturu (tko je za to odgovoran);
razjasniti ciljeve (promjene);
analizirati proces (koji vodi k promjenama).
U fazi potrebe za informacijama odgovorite na sljedea pitanja: to voditelji trebaju znati
da bi mogli obavljati svoj posao i ispunjavati svoje odgovornosti? Da biste odgovorili na ta
pitanja, trebate:
identificirati pitanje praenja (to treba pratiti i zato);
odrediti indikatore ili pokazatelje napretka.
Na kraju, u fazi osmiljavanja operacija trebate ustanoviti tko ini to u vezi s razmjenom
informacija, uzevi u obzir sredstva i trokove. Zato:
oblikujte razmjenu informacija;
procijenite sredstva, trokove i rizike.
163
K ako evaluirati ?
Definicija ve ukazuje na to da moete evaluirati razliite aspekte intervencije, to jest rezultate,

oblikovanje i provedbu intervencije kako biste odredili pet aspekata. Tih pet aspekata kriteriji
su evaluacije. U nastavku ete nai tablicu koja predstavlja pet kriterija i to to moe znaiti
za evaluaciju vae intervencije utjecaja na politike.
Kriteriji Ope pitanje Pitanje utjecaja na politike

Relevantnost Postoji li jo potreba? Je li predmet i dalje problem za korisnike?
Jesu li resursi pametno Jesu li resursi iskoriteni za planirane aktivnosti i

Uinkovitost
iskoriteni? rezultate?
Jesmo li dostavili prema Jesu li te aktivnosti i rezultati doveli do promjena koje smo
Djelotvornost
planu? eljeli u sferi utjecaja? Jesmo li dobro osmislili strategiju?
Je li promijenilo ivote Je li promjena na koju smo utjecali promijenila i neto za

Uinak
ciljne skupine? korisnike u sferi interesa?
to ostaje nakon Jesmo li se pobrinuli da promjena bude trajna i da drugi,

Odrivost
odlaska? kao to su korisnici, mogu nastaviti raditi na promjeni?
Iz tablice ve moete vidjeti koliko su vani aspekti kojima smo se bavili u prethodnim
poglavljima. Moete ih uspjeno evaluirati samo ako:
su korisnici uinkovito sudjelovali u smislu relevantnosti, odrivosti i uinka;
su se svi sloili oko tone promjene do koje bi trebalo doi i strategija koje do nje
vode, kao to ste uinili u teoriji promjene i narednim analizama, opet to se tie
uinkovitosti, djelotvornosti i uinka;
ste predvidjeli sredstva za razliite aspekte vezane za uinkovitost intervencije.
Kao to je gore navedeno, trebali biste se pobrinuti da evaluaciju ne provodite samo da
zadovoljite donatora. Trebala bi biti rije o uenju za vas. Stoga biste u planiranju ve trebali
formulirati pitanja za uenje.
164
P oveznica s teorijom promjene i akcijskim

planom
Pratite sve to ste opisali u akcijskom planu, a ono to je u akcijskom planu dolazi iz vae
teorije promjene. Upotreba teorije promjene kao vizualnog modela za praenje promjena
moe biti iznimno korisna. To bi znailo da pridonosite lancima ili ljestvicama koje ste
identificirali te hipotezi u tim lancima i ljestvicama.
Teorija promjene esto je prva stvar za koju e evaluator pitati. Takvu teoriju esto treba
rekonstruirati. Vjeba e se tada sastojati od toga koje ste promjene predvidjeli da e se
dogoditi i zato? Upotreba teorije promjene kao metode planiranja i njezina upotreba u
praenju ini evaluaciju i uenje iz evaluacija mnogo lakim.
Vie od 150 sudionika sudjelovalo je u konferenciji Osiguranje

standarda kvaliteta za organizacije civilnog drutva u BiH,
odranoj u Sarajevu u prosincu 2010.
165

Ovo poglavlje o Praenju i evaluaciji moe se podijeliti na dva dijela:
Prvi dio praenja usmjeren je na neposredno uenje tijekom aktivnosti koje ste poduzeli da
biste poboljali svoje sljedee intervencije. To uglavnom inite kako biste poboljali vlastitu
izvedbu kao osoba, delegacija ili savez.
Drugi dio praenja usmjeren je na naknadnu evaluaciju. Analizirate svoje intervencije tijekom
duljeg vremenskog perioda te koje ste promjene postigli u ponaanju svojih politikih ciljeva.
Moete ga upotrijebiti za promjenu smjera, strategije ili taktike na temelju ishoda nekoliko
akcija. Rabite ga za poboljanje vlastite izvedbe kao savez.
to se tie praenja razliitih aktivnosti u planu zagovaranja, treba podsjetiti na to da svi
aspekti zahtijevaju stalnu pozornost:
provjerite relevantnost teme;
provjerite elemente podataka i istraivanja u politikama i istraivanjima;
provjerite dionike: saveznike i protivnike;
provjerite politiki proces i rasporede donoenja odluka;
provjerite gledite svojih politikih ciljeva i medija o svojoj temi te tome prilagodite svoje
planove aktivnosti i izvedbu.

Ima li vaa organizacija uspostavljen sustav praenja i evaluacije kako biste mogli
evidentirati svoja iskustva i uiti na sustavan nain?
Moete li svoj utjecaj pripisati aktivnostima koje ste ostvarili? Moete li razlikovati svoj
utjecaj od utjecaja svojih saveznika ili drugih dionika na isti predmet?
Pratite li napore utjecaja na politike svojih protivnika? Moete li navesti i procijeniti
kako je donositelj odluke na kojeg ste utjecali balansirao vaim naporima utjecaja na
politike i naporima vaih protivnika ili drugih dionika?
166
Alatni okvir
Alatni okvir
ALAT 1
Vjeba provedbe s kontinuumom utjecaja na politike

Potrebni materijali:
veliki plakat/smei papir;
bijele kartice;
vrpca;
markeri;
kartice s pojmovima: utjecaj na politike, lobiranje, zagovaranje i aktivizam.
Broj sudionika: najvie 12.
Ovo je vjeba koju moete napraviti s kontinuumom utjecaja na politike. Mogue primjene:
potie razmiljanje o tipu aktivnosti koje potpadaju pod utjecaj na politike;
stvara zajedniko razumijevanje razlika izmeu lobiranja, zagovaranja i aktivizma;
moe pokazati koherentnost izmeu razliitih tipova aktivnosti;
potie raspravu o vienju aktivnosti u razliitim kontekstima (nasilnim ili
nenasilnim).
Vjeba:
Postavite velik plakat ili smei papir na zid. Ako rabite listove, moete ih koristiti najmanje
pet poslaganih jedan do drugog. Na lijevu stranu postavite karticu na kojoj pie: nasilno i/
ili ilegalno (moete dodati smajlie). Na desnu stranu postavite karticu na kojoj pie ne-
nasilno. Izmeu kartica povucite liniju ili upotrijebite dugi komad vrpce. To je kontinuum.
Vidi desno:
Nasilje Sklad
169
Sudionicima podijelite kartice i markere. Sluit emo se rijeju sudionici kao da smo na
treningu, ali moete to provoditi i kao tim na poslu. Sada zamolite sudionike da razmisle
o aktivnostima koje su proveli kako bi utjecali na politike. Zamolite sudionike neka ispiu
aktivnosti na kartice, tako da na svakoj kartici bude po jedna aktivnost.
Zatim zamolite sudionike neka uzmu svoje kartice i pojedinano ih zalijepe na plakat/
smei papir na kontinuum. Svakako im dopustite da to uine pojedinano kako biste
izbjegli nakupljanje slinih aktivnosti samo zato to se odreeni tip aktivnosti prvi nalazio
na kontinuumu. Kontinuum bi mogao izgledati otprilike ovako:
Struni susret
Demonstracije
akcije dokument
Nasilje Sklad
Mediji Sastanak u
Bojkot, trajk
svrhu lobiranja
Sada otvorite raspravu o rezultatima ove vjebe. Tijekom rasprave dozvolite ljudima da
promijene poziciju svoje kartice kako biste dobili jednako shvaanje kontinuuma. To ne
znai da se jedna aktivnost moe smjestiti na samo jedno mjesto na kontinuumu, nego da
su sudionici moda razliito razumjeli samo smjetanje iako su proveli aktivnost s istom
namjerom i istim rezultatom.
Neki elementi za raspravu su:
to najprije uoite kada gledate rezultate vjebe? Ovisno o skupini s kojom radite,
uoit ete laganu sklonost nakupljanju aktivnosti samo na desnoj strani, samo na
lijevoj strani ili u sredini;
kada pogledate aktivnosti: vidite li jednake aktivnosti smjetene na razliite
dijelove kontinuuma? To je vana rasprava jer ete poeti prikupljati elemente
strategije i elemente razliitih kategorija aktivnosti kao to je lobiranje, zagovaranje
i aktivizam;
odaberite jednog ili dva sudionika i zamolite ih da navedu aktivnosti koje su bile
dio jedne intervencije.
Rasprave omoguuju sudionicima da uvide to moe biti utjecaj na politike. Prilikom
treninga primijetili smo da mnogi sudionici imaju uzak pojam utjecaja na politike (npr. samo
lobiranje). Takoer, sudionici esto shvate da su utjecali na politike vie nego to misle.
Na kraju, pokaite etiri kartice s pojmovima. Sami stavite karticu s utjecajem na politike
iznad kontinuuma. Provjerite slau li se svi. Zatim pitajte sudionike na koji bi kraj kontinuuma
postavili karticu s pojmom Lobiranje. Na desnu stranu. Zamolite ih da otprilike navedu
170
Alatni okvir
aktivnosti na kontinuumu koje bi smjestili pod Lobiranje. Da biste to oznaili, povucite

crtu ili se posluite vrpcom. Isto uinite s Aktivizmom s lijeve strane i sa Zagovaranjem.
Pojam Zagovaranje moda je malo manje precizan pa vodite sudionike kroz proces
razmiljanja.
Kontinuum tada moe izgledati ovako:
Demonstracije Struni susret

akcije dokument
Nasilje Sklad
Sastanak u
Bojkot, trajk Mediji
svrhu lobiranja
Lobiranje
Zagovaranje
Aktivizam
171
ALAT 2
Vjeba : identifikacija izvora i upotrebe moi
Svrha
Predstaviti koncept moi i potaknuti ljude da prepoznaju vlastitu mo i potencijal. To je brz
nain za poetak istraivanja gledita sudionika o moi. Ako imate vie vremena, sljedea
vjeba omoguava vam detaljniju analizu.
Proces (Vrijeme: 30 minuta do sat i pol)

1. Podijelite primjerke ilustracija s idue stranice sa sljedeim pitanjima:
identificirajte i opiite vrstu moi prikazanu na svakom od etiri crtea;
objasnite uinak te vrste moi na sudjelovanje graana.
2. Raspravom za razmatranje ideja upravljaju dva pitanja. Biljeite na velikom listu papira.
koji su glavni izvori moi?
koji su potencijalni izvori moi vas kao graana?
Da biste uinkovito utjecali na strukture moi vlade ili na korporativni

interes, potrebni su drugi izvori moi. U kontekstu javnog zagovaranja,
est glavnih izvora je:
mo ljudi i mobilizacija graana;
mo informacija i znanja;
mo ustavnih jamstava;
mo direktnog iskustva irokih masa i umreavanja;
mo solidarnosti;
mo moralnih uvjerenja.
John Samuel, Nacionalni centar za studije zagovaranja, Indija
Nastavak
Ova vjeba usmjerena je na vidljive aspekte moi. Sljedea vjeba, Osjeaj moi i nemoi,
razmatra vie nevidljive psiholoke, emotivne i socijalne aspekte moi.
172
Alatni okvir
Uobiajeni odgovori za: 8
Izvore moi Alternativne izvore

kontrola; upornost;
novac i bogatstvo; informacije;
poloaj; pravednost;
znanje i informacije; organizacija i planiranje;
mo i snaga; nae znanje i iskustvo;
zloupotreba; brojevi9;
sposobnost ulijevanja straha. posveenost ili pravinost;
solidarnost;
humor.
8
Ovaj popis sastavljen je od odgovora aktivista iz 10 razliitih zemalja.
9
Brojana mo potencijalno je golem izvor moi, ali esto se ne koristi uinkovito. Primjerice, u veini zemalja
ene ine veinu glasaa, ali nedovoljno su zastupljene u donoenju odluka i imaju manji pristup javnim
resursima. Mobilizacija alternativnih izvora moi zahtijeva naine preispitivanja uvrijeenog osjeaja nemoi.
173
ALAT 3
Vjeba : osjeaj moi i nemoi
Svrha
Istraiti osobna iskustva s moi i nemoi te to nam ona govore o alternativnim izvorima
politike moi.
Proces (Vrijeme: 2 sata)

1. Dajte svakom sudioniku veliki list papira i markere.
2. Zamolite ih da povuku crtu po sredini. Neka s jedne strane nacrtaju situaciju u
kojoj su se osjeali monima. S druge strane neka nacrtaju situaciju u kojoj su se
osjeali nemonima.
3. Pitajte svakog da objasni svoj crte.
4. Nakon to ste dobili objanjenja za sve crtee, prepiite svoje biljeke na papir.
Istaknite da rijei kojima se ljudi slue za opisivanje iskustava s moi pokazuju
njihovu nelagodu. Na primjer, ljudima je esto neugodno kada je rije o moi,
nasilju, zloupotrebi, sili i novcu. Istaknite pojedinane prie koje pokazuju da
ljudi nisu sasvim nemoni. Primjerice, imaju mo putem organizacije, zajednikog
rada, rjeavanja problema, dobivanja informacija ili etikog djelovanja.
Osobna iskustva osjeaja moi ili nemoi mogu potaknuti sudionike na primjenu postupaka
osnaivanja. Zagovornici esto vjeruju da moraju govoriti u ime zajednica s kojima rade i rjeavati
njihove probleme. U ovoj vjebi mogu vidjeti da je korisnije ponuditi vjetine i informacije te tako
omoguiti zajednicama da same rijee svoje probleme.
Oslukujte osjeaje i akcije koje utjelovljuju emocionalne, duhovne i psiholoke elemente
moi ili nemoi. Zabiljeite ih na komad papira. Ovo su primjeri s radionica.
Uobiajeni primjeri situacija u kojima se:
osjeate mono osjeate bespomono

prevladavanje straha ili nepotivanje i
osjeaja neznanja tjeranjem podcjenjivanja;
samoga sebe na poduzimanje ignoriranje;
akcije; stereotipi i uskraivanja;
priznavanje onoga to sam nedostatak kontrole;
uinio od strane drugih; gubitak;
174
Alatni okvir
prilike za dokazivanje; neznanje;

pronalazak kreativnog sram;
naina za rjeavanje naizgled izolacija.
nerjeivog problema;
mogunost noenja s tekim
zadatkom;
postizanje uspjeha kao voa;
briga za i pomaganje drugima;
pridruivanje skupini drugih
ljudi s istim problemom;
sposobnost ulijevanja straha.
Mnogi ljudi ne osjeaju se ugodno kada moraju crtati. Moda e vas pitati mogu li samo
napisati odgovor rijeima. Objasnite im da je crtanje esto uinkovitiji nain promiljanja
i izraavanja osjeaja. Kada morate na kreativan nain razmiljati o tome kako se izraziti,
esto imate ivu sliku iskustava te na njih gledate novim oima. Potaknite ljude koji se
tome najvie opiru da upotrebljavaju simbole i da lijepe slike. Nije bitna kvaliteta djela.
175
ALAT 4
P regled okruenja
Zato pregled?
Mnogi razvojni projekti suoavaju se s jednim ili vie sljedeih problema:
manjak fondova protustavke: vlada nema novac kojim je obeala financirati lokalne
izdatke;
nemogunost unajmljivanja i zadravanja kvalificiranog osoblja jer vladine politike
i procedure ne odgovaraju potrebama privremenog projekta;
neuinkovit transfer tehnologije i tekoe u izgradnji i odravanju institucionalnog
kapaciteta;
poveane cijene opreme;
trgovinski propisi spreavaju ekonomski razvoj ciljne skupine;
manjak robe i materijala zbog sveobuhvatnih gospodarskih problema;
odsustvo financijskih usluga za ciljne skupine s malim prihodima, to ograniava
njihovu mogunost ulaganja;
porezne i registracijske politike koje utjeu na gospodarske aktivnosti.
Svi navedeni problemi su okolini imbenici, a nazivaju se prijetnje, koje mogu negativno
utjecati na projekt, ali nisu pod direktnom kontrolom voditelja projekta.
S druge strane, moe doi do pozitivnih razvoja u okolini koji su ili bi mogli biti dobri za
projekt, primjerice:
porast interesa ciljne skupine za projektne usluge;
porast obaveze vlade da surauje;
porast politike stabilnost;
smanjenje politikog uplitanja.
Moe biti veoma korisno prepoznati i iskoristiti te pozitivne imbenike, koji se nazivaju
prilikama, u korist projekta. Moda je ak mogue dalje potaknuti neke od tih pozitivnih
razvoja: neke putem direktnih aktivnosti (obrazovanje, trening itd.) projekta, a druge putem
utjecaja na ostale.
Kako bi se mogao baviti imbenicima (pozitivnim i negativnim), voditelj projekta treba
postaviti sljedea pitanja:
176
Alatni okvir
koji relevantni imbenici (pozitivni i negativni) utjeu na projekt?

koliko su ti imbenici vani za izvoenje projekta?
koji je stupanj moi koji projekt ima nad svakim imbenikom?
to se moe napraviti kako bi se pristupilo imbeniku?
koji se koalicijski partneri mogu iskoristiti za utjecaj na imbenike na koje se ne
moe direktno utjecati?
To znai da voditelj projekta mora gledati izvan organizacije projekta kako bi utvrdio
djelotvornost i uinkovitost projekta. Mora pregledati projektno okruenje.
Sastavnice pregleda
Vrste imbenika
klasifikacija vezana za ulazne i izlazne podatke.
Projekt ili organizacija mogu se opisati kao sustav ulaznih i izlaznih podataka.
Politike i
propisi
organizacija
Ulazni Potranja
Izvori Procesi Izlazni podaci
podaci korisnika
Natjecanje i
suradnja
Iz toga proizlazi da se okolini imbenici koji utjeu na projekt/organizaciju mogu klasificirati

u etiri kategorije:
imbenici povezani s nabavom ulaznih podataka (osoblje, materijal, oprema,
kapital itd.);
imbenici povezani s potranjom proizvoda/usluga od strane ciljnih skupina;
politike/propisi koji utjeu na izvoenje projekta/organizacije;
imbenici natjecanja i suradnje koji utjeu na izvoenje projekta/organizacije.
177
Klasifikacija prema disciplini

Druga klasifikacija imbenika moe se navesti prema disciplini:
fiziki imbenici (npr. opasnost od sue za poljoprivredu);
infrastrukturni imbenici (npr. ceste, opskrba elektrinom energijom, komunikacijski
vodovi utjeu na komercijalizaciju);
tehnoloki imbenici (npr. novi razvoji u tehnologiji);
komercijalni/gospodarski/financijski imbenici (financijske usluge, gospodarski
trendovi itd.);
psiholoki/sociokulturni imbenici (npr. stavovi prema kreditnim rizicima);
politiki/zakonski imbenici (npr. vladini propisi o kamatnim stopama).
Klasifikacija prema zemljopisnom opsegu
Trea klasifikacija imbenika je prema zemljopisnom opsegu:
lokalni imbenici/razvoji koji utjeu na projekt (npr. lokalne borbe za vlast);
regionalni imbenici/razvoji koji utjeu na projekt (npr. regionalni gospodarski
trendovi);
nacionalni imbenici/razvoji koji utjeu na projekt (npr. nacionalna politika);
meunarodni imbenici/razvoji koji utjeu na projekt (npr. stavovi donatora prema
zemlji koja utjee na projekt).
Uinak i vjerojatnost
Nadalje je potrebno identificirati ima li imbenik zaista snaan uinak na projekt kako bi se
utvrdilo isplati li se njime baviti. Ako imbenik nema mnogo utjecaja, nije previe korisno
ukljuivati ga u analizu. Isto tako, imbenici koji se vjerojatno nee pojaviti najee nisu
previe korisni u analizi.
Mo
U vezi s okolinim imbenicima vano je identificirati do koje mjere voditelj projekta/
organizacije ima mo nad njima. Openito, razlikujemo tri tipa moi:
Kontrola: voditelj moe davati nareenja kako bi se pozabavio imbenikom te moe oekivati
da e ona biti izvrena.
Utjecaj: voditelj ima neku mo, ali se istodobno treba oslanjati na akcije drugih ljudi izvan
organizacije.
Uvaavanje: voditelj projekta/organizacije nema direktan utjecaj, ali identificirao je imbenik
i razumije njegov uinak.
imbenici unutar projekta esto se mogu kontrolirati, ali uglavnom se moe utjecati samo
na one izvan, dok se na ostale imbenike (esto makroekonomski razvoj) gotovo uope ne
moe utjecati, ve samo razumjeti ili uvaavati. Na neke od tih imbenika (npr. kamatna
178
Alatni okvir
politika narodne banke) ne moe se direktno utjecati, ali moda se moe indirektno (npr.
putem kontakata s meunarodnim donatorskim agencijama kao to je Svjetska banka). Za
te imbenike, ukoliko su vani za projekt, nuno je identificirati aktere koji mogu utjecati na
njih, te e biti nuno pronai naine utjecanja na te aktere kako bi to uinili.
Koraci u provoenju pregleda okruenja

1. Definirajte svoje podruje analize
2. Popiite sve (vanjske) imbenike koji utjeu na vae podruje analize
politiki/zakonski;
fiziki;
infrastrukturni;
tehnoloki;
psiholoki/sociokulturni;
ekonomski.
3. Identificirajte ima li imbenik pozitivan ili negativan uinak na vae podruje analize
pozitivni: zelena kartica;
negativni: uta kartica.
4. Identificirajte je li dolo do imbenika, ili je vjerojatno da e doi
Ako nije: izostavite
5. Identificirajte moete li direktno utjecati na imbenike
Klasificirajte imbenike u vezi s (vidi predloak u prilogu):
politikama/pravilima/propisima;
ponudom/ulaznim podacima projekta/organizacije;
potranjom/izlaznim podacima projekta/organizacije;
natjecanjem/suradnjom.
6. Oznaite imbenike koji imaju najvei uinak na vae podruje analize oznakom (*)
Najvie pet pozitivnih imbenika (prilika) i pet negativnih imbenika (prijetnji).
7. Zakljuak
Koji su glavni pozitivni imbenici (prilike)?
Koji su glavni negativni imbenici (prijetnje)?
Na koje moete direktno utjecati, a na koje ne?
Kako se moete baviti imbenicima na koje ne moete direktno utjecati (putem
kojih drugih aktera)
179
Pregled okruenja: Projekt malih i srednjih poduzea u Nepalu
Politika/propisi
Nestabilna Liberalna
politika gospodarska
situacija politika malih i
Direktor srednjih poduzea
Otvorene
imenovan
granice
od vlade
Poglavlje
Pozitivan stav
uvaavanje treba odobriti
vlade
vlada
Neadekvatne Neadekvatni
utjecaj Ovlatenje
procedure marketinki
vladinih
bankovnih kredita agenti
zaposlenika
Neadekvatne Porast
metodologije interesa za
za sve samozapoljavanje
Ograniena Adekvatni imbenik

Kulturne
dostupnost prostoriza koji utjee na
ponuda Neadekvatne prepreke potranja
kredita za trening projekt malih
informacije o za ene
mala i srednja i srednjih
poduzea poduzea potrebama
poduzea Loa
infrastruktura u
ruralnim
Dostupnost podrujima
kvalificiranog
osoblja
Tehniki instituti
trae teaj
Dostupni
poduzetnitva
uinkoviti paketi
za mala i srednja
poduzea
Poveanje broja
organizacija za promicanje
malih i srednjih poduzea
Veze vlade s
iroko razgranata
meunarodnim
vladina agencija
organizacijama
Natjecanje/suradnja
180
Alatni okvir
Zakljuci pregleda okruenja:

Glavni pozitivni imbenici (prilike) za koritenje su:
porast interesa za samozapoljavanje;
tehniki instituti trae teajeve poduzetnitva;
adekvatni prostori za trening;
dostupni paketi za mala i srednja poduzea;
liberalna ekonomska politika.
Na sve imbenike projekt moe dalje direktno utjecati/poticati ih, osim na liberalnu politiku,
koju treba dalje poticati putem kontakata na razini vlade.
Glavni negativni imbenici (prijetnje) u vezi s izvoenjem projekta su:
neadekvatne informacije o poduzetnicima;
ovlatenje vladinih zaposlenika;
neadekvatne metodologije za sve;
loa infrastruktura (utjecati putem kontakata s vladom);
na neadekvatne procedure bankovnih kredita treba utjecati putem kontakata s
bankom.
Na problem infrastrukture ne moe se utjecati direktno, ve samo putem kontakata s
vladom. Problemom kredita moete se dalje djelomino baviti razvitkom kreditne sheme,
po mogunosti u suradnji s bankama.
181
ALAT 5
I nstituciogram
Koraci u izradi instituciograma
0. Odredite osobu zaduenu za rjeavanje problema koja eli intervenirati
0. Formulirajte pitanje na koje elite odgovoriti instituciogramom. Prikladni ciljevi za
upotrebu instituciograma su sljedei:
Pogodni ciljevi pravljenja instituciograma su:
pozicioniranje projekta ili programa (odabravi tko provodi to i/ili tko koordinira/
nadzire);
razvoj kljunih odnosa (identifikacija uskih grla i osmiljavanje ID-intervencija);
priprema stratekih odabira (o tome to proizvoditi i kako sluiti svojoj misiji).
3. Odredite podruje analize
definirajte sektor ili uslugu/proizvod;
definirajte zemljopisno podruje;
odluite hoete li opisivati trenutnu, oekivanu ili eljenu situaciju;
jasno odvojite eljeno od trenutnog i/ili oekivanog;
analizirajte eljenu situaciju tek nakon trenutne i/ili prognozirane situacije;
usporeivanje trenutnih i oekivanih ili eljenih situacija moe pridonijeti vrijednosti.
1. Odredite orijentaciju. Ona moe biti:
radijalna (opisuje samo odnose izmeu sredinjih aktera i ostalih); ili
mrena (opisuje odnose meu svim akterima).
2. Odredite tip aktera koje treba ukljuiti:
definirajte razinu: skupine organizacija (npr. NVO-i), pojedinane organizacije,
jedinice unutar organizacije i/ili pojedinci unutar jedinica;
definirajte tip: javni, privatni, ciljna skupina (fakultativno);
smjestite svakog aktera na karticu.
3. Identificirajte i pozicionirajte aktere na prikaz (ako identificirate vie od 20 aktera,
podijelite ih na vie instituciograma). Koristite veliki komad papira kako biste ovo uradili.
Ljudi moraju biti u mogunosti da pomjeraju aktere sa jednog mjesta na drugo.
4. Fakultativno: Skupite i poredajte aktere kao to slijedi, kako bi prikaz bio
sveobuhvatniji:
182
Alatni okvir
Napomena: Ako analizirate sektor ili program koji provodi nekoliko aktera, smjestite
aktere koje kontrolira osoba zaduena za rjeavanje problema u sredinu i oko njih
povucite liniju. To vam pomae da razlikujete odnose pod kontrolom i izvan kontrole
osobe zaduene za rjeavanje problema. Obratite pozornost na to da je ta mea ua
nego itav sektor. Takoer obratite pozornost na to da se ta granica moe pomicati
ovisno o akterima koje zaduite za provedbu. Prije strateke orijentacije provjerite da
se nedvojbeno razlikuju oni unutar i izvan kontrole.
(potencijalni) implementatori u centar;

dobavljai lijevo;
koordinatori i nadzornici gore;
regulatori i makroakteri iznad koordinatora;
stimulatori (npr. donatori) dolje;
neposredne/posredne ciljne skupine ili klijenti desno;
krajnje ciljne skupine daleko desno..
5. Definirajte tip odnosa koje treba razmotriti (u vezi s vaim pitanjem). Prijedlozi:
hijerarhija;
usluge/ulazni podaci;
komunikacija;
suradnja;
financijski tok.
6. Povucite strelice da biste pokazali odnose na prikazu koristei se:
linijama razliitih vrsta/boja za razliite tipove odnosa;
strelicom na jednom kraju (ili oba kraja) svih linija;
ukljuite i neformalne odnose..
7. Pokaite intenzitet odnosa (uestalost i vanost, npr. debljinom linije)
8. Procijenite adekvatnost odnosa (s obzirom na svoje pitanje) i svoj sud prikaite na
slici. Takoer razmotrite odnose koji ne postoje i dodajte svoj sud na kartice ispod slike. U
svom sudu referirajte se na osnovno pitanje i/ili procijenite odnose u smislu:
pravovremenosti;
kvantitetet;
kvalitete dostave usluge.
183
Napomena: Pokuajte razluiti sud o unutarnjoj i vanjskoj situaciji. Ako je va

odnos s drugim akterom dobar/lo:
u kojoj mjeri on karakterizira drugog (prilika/prijetnja); i
u kojoj ste mjeri vi to izazvali (snaga/slabosti sjetite ih se iz interne
analize).
Napomena: Ne vodite dugu raspravu o tome je li odnos pozitivan ili negativan. U

sluaju nesigurnosti ili neslaganja:
provjerite temelji li se sud na osnovnom pitanju. Ako vam se osnovno
pitanje ini besmislenim ili nejasnim, detaljizirajte pitanje;
podijelite odnos na pozitivne i negativne pododnose;
dajte odnosu i pozitivan i negativan sud, ili nikakav sud.
Napomena: ako nema dovoljno informacija o odreenim injenicama, to se moe

zabiljeiti za daljnje istraivanje. Neinformiranost je sama po sebi slabost ili
prijetnja.
9. Analizirajte institociogram, to e rezultirati opaanjima i zakljucima:

koga predlaete za koji (provedba ili koordinacija) zadatak?
koji vam je (kljuni) akter potreban za daljnju analizu?
koje ID-intervencije treba provesti?
gdje su (glavni) plusovi (pod nazivom prilike ispiite ih na ute kartice), a to su
glavni negativni odnosi (prijetnje ispiite ih na plave kartice)?
Napomena: Ako analizirate odnose izmeu aktera koji su pod kontrolom osobe
zaduene za rjeavanje problema unutar sektora ili programa, klasificirajte
odnose kao jake i slabe toke. Plusove nazovite jakim tokama (ispiite ih na
zelene kartice), a minuse slabim tokama (ispiite ih na crvene kartice).
184
Alatni okvir
ALAT 6
PESTLE
Politiki
Politika stabilnost; Mandat i smjena vlade; Izbori; Vodstvo vlade; Politike; Strukture vlade;
Pravosue; Zakonodavstvo; Skupine za lobiranje; Ratovi i sukob; Meudravni odnosi/
stavovi; Terorizam; Politiki trendovi.
Ekonomski
Domaa i prekomorska ekonomska situacija i trendovi; BDP; Dug; Izvori vladinih prihoda;
Podjela prihoda; Porezi; Trgovina i industrija; Kamatne i devizne stope; Nezaposlenost;
Inflacija; Carina; Omjeri uvoz/izvoz; Korupcija; Interna organizacijska sredstva.
Socijalni
Javno mnijenje; Medijska stajalita; Vana dogaanja; Vjerski i etniki imbenici; Etika pitanja;
Demografski podaci (dob, spol, rasa, veliina obitelji); Promjene stila ivota; Obrazovanje;
Trendovi; Raznovrsnost; Imigracija/emigracija; Posjedovanje zemlje; Zdravstvo; ivotni
standardi; Uzori; Slobodne aktivnosti; Organizacijski imid marke; i Interna organizacijska
kultura.
Tehnoloki
Tehnoloki razvoj; Informacijska i komunikacijska infrastruktura i pristup; Izumi i inovacije;
Primjene/izvori energije; i Prijevoz.
Legalni
Trenutni i budui zakoni koji utjeu na pitanje (npr. okoli, zaposlenje); Regulatorna tijela i
procesi.
Ekoloki
Vrijeme; Klimatske promjene; Krenje uma; Opustinjavanje; Oneienje; Sua; Poplava;
ivotinjski svijet; Poljoprivreda; Ekologija.
Izvor: Trening zagovaranja CAFOD-a
185
ALAT 7
P roblemsko stablo/stablo ciljeva
Moete se posluiti alatom problemsko stablo kako biste identificirali i definirali

pitanje politike u kombinaciji sa stablom ciljeva (takoer objanjeno u nastavku). To bi
bila alternativa teoriji promjene koja je prisutna u temeljnom tekstu. Takoer moete
koristiti samo problemsko stablo kao nain analize konteksta. Tada ga moete kombinirati
s teorijom promjene, a da problemsko stablo bude temeljna linija.
Analiza problemskog stabla je metoda planiranja koja omoguava analizu problema
vezanih za specifian predmet i smjeta te probleme u uzrono-posljedinu hijerarhiju. Na
kraju se uzrono-posljedine veze prikazuju u dijagramu.
Stablo ciljeva je prenoenje problemskog stabla u pozitivno stanje stvari. Ciljeve treba
provjeriti, a logika sredstava-krajnjih ciljeva treba biti zajamena.
Problemsko stablo i stablo ciljeva treba paljivo moderirati. Tablica na sljedeoj stranici
donosi neke savjete za moderiranje:
186
Alatni okvir
Korak: to moderatori govore: to moderatori ine:
1. Sudionici napiu Sada zapiimo sve probleme vezane za

cjelinu nae podskupine. Dajte svakome tri ute kartice. Provjerite
probleme na kartice
piu li ljudi itko. Uredno privrstite kar-
(poevi od tri po sudi- Takoer razmislite o problemima koji bi tice na zid. Po potrebi podijelite dodatne
oniku) vezano za cjelinu mogli biti relevantni za strane koje nisu kartice.
(realizacija/provedba...) prisutne u ovoj prostoriji.
(Jasno i glasno proitajte problem s kartice). Pokaite na karticu.
Je li ovaj problem jasan? Pogledajte po skupini.
(po potrebi) Moe li netko objasniti prob- (U sebi provjerite je li est pravila pravil-
2. Provjerite razumiju li lem? no primijenjeno i je li problem vezan uz
sve probleme (po potrebi) Kako moemo preformulirati cjelinu. Ako nije, pitajte sudionike.)
ovaj problem? Moete li to napisati? Dajte novu utu karticu.
Moemo li maknuti [originalni problem] i za- Privrstite novu karticu na zid i maknite
mijeniti ga [preformuliranim problemom]? staru.
3. Ponovno objasnite Sada emo identificirati uzrono- Uredno objesite sve probleme na jednu
sastavljanje stabla posljedine veze. stranu papira.
Pokuajmo odabrati problem koji ima vie Uzmite karticu koju netko spomene i
4. Odabir poetnog uzroka i posljedica. stavite je u sredinu plakata.
problema koji ima vie
Koji su neki od uzroka [poetna kartica]? Ako je teko brzo nai neke uzroke i
uzroka i posljedica.
A posljedica [poetna kartica]? posljedice, pokuajte s drugom.
Vodi li [predloeni uzrok] [poetnom probl-
Drite karticu ispod poetnog problema.
emu]?
5. Identificiranje uzroka Drite karticu ispod poetnog problema.
Vodi li [drugi uzrok] [poetnom problemu]?
poetnog problema. Drite karticu ispod prvog uzroka.
Vodi li [drugi uzrok] [prvom uzroku]?
Drite karticu iznad prvog uzroka.
Vodi li [prvi uzrok] [drugom uzroku]?
6. Identificiranje Koji je problem posljedica [poetnog prob-
posljedica poetnog lema]; koji je problem uzrokovan [poetnim vidi gore
problema. problemom]?
Pokuajmo ukljuiti preostale probleme
7. Nastavite sastavljati u svoje stablo. Identificirajmo jo uzroka
vidi gore
stablo i posljedica. Koje jo uzroke i posljedice
moete vidjeti?
Moderator ita stablo. Ako mislite da neto
Koristite se rukom dok provjeravate
nije logino ili da neki problemi nedostaju,
loginost.
8. Provjerite loginost pitajte skupinu.
stabla i povucite linije Linije povlaite markerom; razmiljajte o
Nedostaju li neki problemi? Ima li prob-
povezivanju; povezujte kartice od gornjeg
lema koje nismo spomenuli a vode k ovom
dijela jedne do donjeg dijela druge.
problemu?
187
188
Stablo Bogoa utjecaj na politike
Velika Smanjena
uestalost uestalost
neuhranjenosti neuhranjenosti
Potroai Smanjen
suoeni s manjkom manjak hrane
hrane za potroae
Hrana je u Prihodi potroaa za Prihodi Cijene hrane su Cijene hrane

Bogou deficitarna kupnju hrane su niski su porasli visoke su potenije
(dostupnost) (dostupnost) (dostupnost)
stvarnom sluaju, ali imena su izmiljena.
Poljopri-
Smanjuje se Smanjuje se vrednicima Poljoprivrednicima
Visoke stope Plae u gradu
proizvodnja rie proizvodnja hrane se plaaju nametnute niske cijene za Nezaposlenost
imigracije su niske
u nizinama u brdima potenije prehrambene proizvode

cijene
itd. itd. itd.
Posrednici su Inozemna hrana
Posrednici imaju Izbacivanje
ukljueni u izbacuje se
golemu zaradu je smanjeno
lance vrijednosti na trite
Zbog lobiranja
na razini nacionalne
Zbog lobiranja na razini vlade, vlada je
Svjetske trgovinske organizacije, Meunarodni trgovinski Nacionalna politika
sporazumi prisiljavaju za zatitu trgovine dogovorila zatitu
zatita trita prihvaena je trita na
u Sporazumu o poljoprivredi vlade da otvaraju trita ne funkcionira
meunarodnoj razini
Politike MMF-a
i Svjetske banke
Zbog lobiranja Svjetske Pravila Svjetske Politike Programa strukturalnog prilago- prilagoene su
trgovinske organizacije, trgovinske organi- avanja/strategije za smanjenje siromatva zahvaljujui
pravila su se promijenila zacije su korektivna MMF-a i Svjetske banke su korektivne lobiranju
Primjer takvog problema grafiki je prikazan na sljedeoj stranici. Primjer se temelji na
Alatni okvir
U okvirima se nalaze problemi, a pored okvira crvenom su bojom ispisani rezultati stabla
ciljeva. To se moe predstaviti i na klasiniji nain, kao zrcalo problemskog stabla (kreiranje
stabla (ciljevi) s njegovim korijenjem (problemi).
U ovom primjeru moete vidjeti kako organizacija koja eli pridonijeti boljoj prehrani ili
prehrambenoj sigurnosti za ljude u fiktivnom BOGOU, moe odluiti provesti utjecaj na
politike na razliitim razinama. U svakom sluaju, njezina analiza pokazuje da e se neka
rjeenja moda trebati nai u pristupu politikama na razliitim razinama. Takoer moete
vidjeti da postoje podruja intervencije koja ne zahtijevaju direktni utjecaj na politike.
189
ALAT 8
S tudija sluaja teorije promjene
OGLEDNI SLUAJ za TRENERE - HIV/AIDS Rubadunia

Objanjenje kako izgraditi teoriju promjene koristei se OGLEDNIM sluajem ljudi koji boluju od
HIV-a/AIDS-a
Teorija promjene koristan je model za analizu razmiljanja o tome kako dolazi do promjene.
Ona uspostavlja veze izmeu razliitih aspekata promjene i proizvodi putanju promjene,
prikaz uzronih veza. Ta putanja promjene prilino je drugaija od problemskog stabla (dio
pristupa logike matrice).
Koraci u teoriji promjene (prema MDF-u):
1. vizija uspjeha;
2. podruja promjene;
3. putanja promjene;
4. hipoteza (u literaturi se naziva pretpostavke, ali to smatramo zbunjujuim u
odnosu na rije pretpostavke koja se koristi u logikoj matrici pa zato rabimo
rije hipoteza).
Vizija uspjeha
U viziji uspjeha elite da sudionici na radionici o teoriji promjene manje-vie konkretno opiu
situaciju u kojoj krajnji korisnici ive/koju uivaju (nadajmo se u ne predalekoj budunosti).
Sa sudionicima vodite raspravite o tome to je vizija, pa je zapiite na velik list papira.
Ljudi koji boluju od HIV-a/AIDS-a osjeaju se prihvaenima,

nestigmatiziranima, integrirani su u drutvo. To znai da imaju mogunost
zaposlenja, ukljuujui i dravni sektor, da ive u slozi sa susjedima
u svojim zajednicama, da ih obitelj, lanovi njihove zajednice i vlast
uinkovito podupiru u borbi s posljedicama bolesti te da mogu otvoreno
govoriti o svojoj bolesti i o tome to to znai za njih.
190
Alatni okvir
Razmotrite ideje za eljenu promjenu

Identificirajte podruja promjene unutar vizije; podruja gdje treba doi do promjene kako bi
uspjena vizija postala stvarnost. Najlake je konstruirati promjenu oko aktera. Pokuajte
to podruje promjene uiniti to je mogue konkretnijim povezujui aktere sa situacijama i
faktikim situacijama.
Na temelju tih podruja promjene, razmotrite koja je promjena potrebna da bi dolo do
promjene vezano za to podruje. Sve tako identificirane promjene ine elemente promjene.
Svi elementi promjene kontekstualno su specifini: organizacije i osobe i promjene u faktikim
situacijama.
Prikaite donju shemu na velikom listu papira kako biste objasnili razliite elemente
promjene.
Podruja promjene povezana su sa sljedeim akterima (popis nije potpun):
zajednica;
vlasti;
poslodavci;
obitelj;
osobe zaraene HIV-om/AIDS-om;
zdravstveni radnici.
Dok izraujete korake posljedinog lanca, prilikom opisivanja elemenata promjene koristite
se glagolima koji opisuju kako se ponaanje osobe promijenilo, npr:
razvili su svijest;
ostvaruju veze;
dijele relevantna znanja;
pokazuju posveenost;
ukljuili su se;
poduzimaju akciju, aktivni su;
visoko su kvalificirani, razvili su strunost;
znaju se izraziti;
pokazuju odgovarajuu inicijativu;
pridonose;
pruaju potporu
Napomena: vano je da moete vizualizirati promjenu. Moete li vidjeti kako se ona dogaa? to je
drugaije u usporedbi s onim prije?
191
Putanja promjene
Elementi promjene smatraju se uvjetom za drugu promjenu.
Objasnite da e, primjerice, netko promijeniti samo svoje ponaanje, ako ima saznanja o
tome to posljedice njegovog ili njezinog ponaanja znae za druge. A znat e posljedice
svog ponaanja za druge ako mu/joj drugi daju do znanja to misle o njegovom/njezinom
ponaanju.
Ponite demonstrirati kako putanja promjene funkcionira, koristei se prethodno
isprintanim karticama, povezujui razne elemente promjene s podrujima promjene. A
zatim elemente promjene jedne s drugima uz pomo posljedinog lanca. Zatim povucite
linije izmeu razliitih elemenata promjene.
U svrhu demonstracije, razradit emo samo tri razliita podruja promjene: prihvaenost u
zajednici, zaposlenje u dravnom sektoru, osnaivanje ljudi koji boluju od HIV-a/AIDS-a
(moda ih ima vie, ali to bi jako zakompliciralo demonstraciju).
Naglasite da odnosi mogu biti vieslojni:
odozdo prema gore;
odozgo prema dolje;
s lijeva na desno;
s desna na lijevo;
osnaujui (izmeu dva aspekta promjene dvosmjerni).
Nakon toga, raspravite odnose izmeu razliitih elemenata promjene u smislu:
ako doe do ove promjene, to e se jo promijeniti;
je li vjerojatno da e doi do te promjene;
ili --- treba li se jo neto promijeniti? I to?
Zapamtite: to je samo teorija smatramo vjerojatnim da e do promjene zaista doi onako
kako to predviamo u specifinom kontekstu.
Razvijte hipotezu
Teorija promjene uvelike se razlikuje od ostalih metoda planiranja jer je naglasak na provjeri
rezoniranja i razmiljanja u predvienom procesu promjene.
Uvijek mnogo pretpostavljamo pa je dobro provjeriti pretpostavke kako vam teorija ne bi
bila manjkava. Zato mislite da e zapravo doi do te uzrone reakcije?
Tu formuliramo svoju hipotezu; objanjavajui strelice izmeu razliitih koraka. U literaturi
se hipoteze esto nazivaju pretpostavkama, ali kako pojam pretpostavke rabimo i u logikoj
matrici, MDF je usvojio pojam hipoteza da bi sprijeio zabunu. inei to kolektivno,
provjeravate logiku iza procesa promjene i inite eksplicitnima vlastite pretpostavke iza
procesa promjene, to omoguava raspravu o tome s drugim dionicima.
192
Alatni okvir
Uzmite nekoliko posljedinih kako bi odnosa i usredotoite se na pitanja iza pretpostavke

(npr. u smislu ponaanja/voljnosti/dodatnih uvjeta koje treba ispuniti, itd.).
Upotreba boja za kartice:
Podruja promjene bijela
eljene promjene - uta
Hipoteza/uvjeti - plava
Podruja za rad bijela
Vizija - zelena
Ishod u lancu rezultata uta
Izlazni podaci (rezultati) u lancu rezultata crvena
Aktivnosti bijela
Korak 1 Posljedini kako bi lanci
I. Prihvaenost u zajednici (itaj prema gore)

eljena promjena: ljudi u zajednici angairaju se u akcijama usmjerenim na smanjenje
stigmatizacije HIV-a/AIDS-a
<kako bi>
Ljudi u zajednicama prikupili su sredstva za provoenje akcija (F)
<kako bi>
Ljudi u zajednicama znaju koje akcije mogu poduzeti i odluili su o njima (E)
<kako bi>
Vjerski voe podupiru akcije zajednice koje e biti poduzete u cilju smanjenja stigmatizacije
ljudi koji boluju od HIV-a/AIDS-a (mukarci i ene) (D)
<kako bi>
Ljudi su svjesni uinaka/posljedica stigmatizacije lanova zajednice (C)
<kako bi>
Ljudi koji boluju od HIV-a/AIDS-a (mukarci i ene) raspravljaju o/predstavljaju svoju socijalnu
situaciju (glede stigmatizacije) lanovima zajednice (B)
<kako bi>
Ljudi koji boluju od HIV-a/AIDS-a (mukarci i ene) ne boje se predstaviti svoju osobnu
zdravstvenu situaciju (A)
193
II. Zaposlenje u dravnom sektoru (itaj prema gore)

eljena promjena: Dravne institucije zaposlile su vie ljudi oboljelih od HIV-a/AIDS-a
(ena i mukaraca) kao dio svoje politike zapoljavanja ljudi oboljelih od HIV-a/
AIDS-a
<kako bi>
Dravne institucije voljne su i motivirane za zapoljavanje ljudi oboljelih od HIV-a/AIDS-a
(mukaraca i ena) (F)
<kako bi>
Vlada je prilagodila svoju politiku zapoljavanja kako bi ukljuivala rodno specifine i
povoljne uvjete za zapoljavanje ljudi oboljelih od HIV-a/AIDS-a (E)
<kako bi>
Vlada je svjesna problema s kojima se ljudi oboljeli od HIV-a/AIDS-a (mukarci i ene)
suoavaju u ekonomskom i socijalnom smislu (D)
<kako bi>
OCD-i se uputaju u rasprave s vladom o socijalnoj situaciji ljudi oboljelih od HIV-a/
AIDS-a (mukaraca i ena) (C)
<kako bi>
Ljudi oboljeli od HIV-a/AIDS-a (mukarci i ene) pruaju informacije o svojoj socijalnoj
situaciji OCD-ima i vladinim organizacijama (B)
<kako bi>
Organizacije civilnog drutva (OCD-i) sluaju o situaciji s kojom su suoeni ljudi oboljeli
od HIV-a/AIDS-a (mukarci i ene) (A)
III. Osnaivanje ljudi oboljelih od HIV-a/AIDS-a (itaj prema gore)

III. eljena promjena: ljudi oboljeli od HIV-a/AIDS-a (mukarci i ene) raspravljaju o/
predstavljaju svoju socijalnu situaciju (glede stigmatizacije) lanovima zajednice
<kako bi>
Ljudi oboljeli od HIV-a/AIDS-a (mukarci i ene) razvijaju vlastite akcije koje pospjeuju
dijalog i interakciju s lanovima zajednice o posljedicama ivota s HIV-om/AIDS-om (C)
<kako bi>
Ljudi oboljeli od HIV-a/AIDS-a (mukarci i ene) znaju koje akcije izazivaju promjenu u
njihovom odnosu sa zajednicom u kojoj ive (B)
<kako bi>
Ljudi koji boluju od HIV-a/AIDS-a (mukarci i ene) ne boje se predstaviti svoju osobnu
zdravstvenu situaciju (A)
194
Alatni okvir
Korak 2 Hipoteza
Primjeri hipoteze za lanac I:

D: Vjerski voe izlaze u javnost u vezi s HIV-om/AIDS-om
F: Ljudi daju dovoljan prioritet za prikupljanje sredstava
Primjeri hipoteze za lanac II:
A: Moemo pridonijeti do ljudi s HIV-om/AIDS-om
D: Vlada ozbiljno shvaa informacije koje pruaju OCD-i
Primjeri hipoteze za lanac III:
A: Dolazi do kulturnog otvaranja prema razgovoru o HIV-u/AIDS-u meu enama i
mukarcima
eljena razina promjene: lanovi zajednice podupiru provedbu akcija mukaraca i ena
oboljelih od HIV-a/AIDS-a.
195
ALAT 9
S udjelovanje korisnika : pristup temeljen na
ljudskim pravima
Pristup temeljen na ljudskim pravima (human rights-based approach - HRBA) prebacuje fokus
(razvoja) intervencija s potreba siromanih i marginaliziranih ljudi na priznavanje njihovih
jednakih prava. On se bavi nejednakim odnosima moi na kojima se temelji siromatvo
i drutvena nepravda. Prebacivanje fokusa s potreba na prava znai da su siromani i
marginalizirani priznati kao nositelji prava koja se mogu zahtijevati. S druge strane, to
takoer znai da su dravne institucije nositelji dunosti prema nositeljima prava i trebale
bi biti smatrane odgovornima za njihovo neispunjavanje. I poslovne kompanije mogu biti
nositelji dunosti, iako je to u meunarodnom pravu jo prilino kontroverzno.
To priznavanje znai da ljudska prava postaju praktini instrument, a ne samo izjava o
namjeri. HRBA nije usmjeren samo na cilj, ve i na proces intervencije. Taj proces jaa kroz
aktivno i istinsko sudjelovanje nositelja prava i nositelja dunosti. Ve nekoliko godina
HRBA se specifino rabi za mnoge razliite sektore, ukljuujui za pristup pravdi.
Pristup temeljen na ljudskim pravima vodi se mnogim naelima, od kojih su najvanija:
sudjelovanje, nediskriminacija, osnaivanje, odgovornost i povezanost sa standardima za
ljudska prava. Kada je proces u skladu s tim naelima, intervencija temeljena na HRBA-u
mora biti takva da osnauje, osobito one najranjivije, i da poveava odgovornost.
Osnaivanje se nalazi u sreditu svake intervencije. To je jedan od ciljeva intervencije koji
se moe postii putem procesa. Dobro osmiljavanje procesa znai da proces sam po sebi
osnauje. Takoer se moe smatrati drugom stranom odgovornosti, gdje se grade kapaciteti
za izvravanje dunosti. Osnaivanje znai da su kapaciteti za zahtijevanje i ostvarivanje
prava pojaani. I ovdje se intervencija mora graditi na postojeim snagama. Osnaivanje
je intrinzino povezano sa sudjelovanjem, jer nain na koji je uspostavljeno sudjelovanje
korisnika intervencije odreuje razinu osnaivanja.
Sudjelovanje znai da treba kreirati kanale sudjelovanja, a sudjelovanje mora biti aktivno,
slobodno i smisleno. Razvoj kapaciteta kako bi se osiguralo da sudjelovanje bude u skladu
s tim kriterijima, sam po sebi moe a moda i treba biti takav da veoma osnauje.
Odgovornost se u okviru ljudskih prava smatra smjernicom za uspostavljanje obveza.
Rad na pojaavanju odgovornosti znai rad na postojeim jakim tokama i identificiranje
praznina za razvoj kapaciteta.
196
Alatni okvir
Nediskriminacija ima mnogo strana. U smislu HRBA, to je vodee naelo jer trai
identifikaciju najranjivijih skupina, onih ija su prava najugroenija i za koje je najmanje
vjerojatno da ih mogu zahtijevati. Vodee naelo znai da te skupine treba identificirati i
dati im mogunost da se izraze. Davanje mogunosti izraavanja treba biti eksplicitno u
osmiljavanju bilo kakve intervencije, kroz sudjelovanje. Nediskriminacija takoer znai
da intervencija ne bi trebala diskriminirati druge skupine i da bi tu osobito trebalo obratiti
pozornost na istraivanje razvoja podataka po kategorijama.
Konano, intervenciju treba smjestiti u okvir ljudskih prava. Proces i rezultat intervencije
trebaju biti voeni ljudskim pravima i mjereni kao takvi. Zato je fokus na jaanju kapaciteta
za zahtijevanje prava (omogueno okvirom ljudskih prava), to se treba mjeriti u pogledu
ljudskih prava.
Postoje mnogi primjeri primjene pristupa temeljenih na ljudskim pravima, ali nema jasnog
plana. Razlog tome je to, ako treba postii osnaenje, pristup treba biti skrojen sasvim po
mjeri potreba korisnika. One variraju od konteksta do konteksta. U smislu intervencija
utjecaja na politike, moete osmisliti intervencije na takav nain da budu sukladne
naelima temeljenima na ljudskim pravima. To zahtijeva drugaiju metodu rada nego
kad sami provodite utjecaj na politike. Na primjer, moda ne provodite sami utjecaj na
politike (radite barem s korisnicima) pa morate ukljuiti aktivnosti da osnaite korisnike.
To nisu samo konzultacije s korisnicima koje e, ako su dobro provedene, biti dovoljne za
da ostanete legitimni.
197
ALAT 10
Kontrolni popisi za razmatranje rodnih
konzultacija (sudjelovanje mukaraca i ena )
s korisnicima
Kontrolni popis po rodnom aspektu sastanci, provedba treninga i

drugih dogaanja
Ovaj popis razvilo je osoblje ureda UNESCO-a u Bangkoku (PROAP)

Sastanci, radionice i konferencije
Priprema
navode li se u opisu posla za to dogaanje cilj i rezultati vezani za spol?
postoji li rodna ravnotea (ili kritina masa) u timu za planiranje, meu sudionicima,
govornicima i izvjestiteljima?
jesu li realizatori/predsjedavajui rodno osjetljivi ili ih osoblje treba usmjeriti kako
djelovati na rodno osjetljiv nain? (vidi na sljedeoj stranici)
istiu li se rodna pitanja u popratnim materijalima, materijalima za podjelu i
materijalima/alatima za provedbu, izbjegava li se rodna pristranost i vrednuje li
se iskustvo mukih i enskih sudionika?
jesu li rodna pitanja integrirana u sadraj i program?
Proces
primjenjuju li se razliite metode kako bi se mukarce i ene potaklo na puno
sudjelovanje i kako bi im bilo ugodno na sastanku/radionici/konferenciji? Primjeri
radnih metoda ukljuuju: grupne rasprave, rasprave u parovima, sustav rotiranja
predsjedavajuih, ogranieno vrijeme govora po sudioniku/sudionici, etanje oko
stola i poziv da svaki sudionik/sudionica kae nekoliko rijei itd.)
je li rodna podjela u radnim skupinama razmotrena na sastanku/radionici/
konferenciji? (tj. mijeane ili istospolne skupine)
prati li itko osiguranje ukljuenja rodnih pitanja i sudjelovanje mukaraca i ena?
198
Alatni okvir
Nakon dogaanja
odraava li konano izvjee/preporuke/izjave/publikacije u potpunosti rodna
pitanja i rasprave sa sastanka?
trae li se u evaluacijskom obrascu informacije rodno podijeljene kako bi se
analiziralo jesu li zadovoljene potrebe i oekivanja mukaraca i ena?
hoe li se ikakvom analizom uinka ovog dogaanja istraiti kako enski i muki
sudionici primjenjuju steene vjetine i sadraj?
Trening s obzirom na rod

Priprema i planiranje
tko su predvieni sudionici/sudionice? Koje su prepreke za jednako i puno
sudjelovanje ena (pitanja osiguranja, financije, obaveze obiteljskog ivota,
profesionalne dunosti, zakonska ogranienja, moralna/vjerska pitanja itd.)?
jesu li predviena financijska sredstva za zadovoljavanje tih potreba?
tko je najprikladniji trener(ica)/realizator(ica)? Treba li to biti ena ili mukarac?
Koji su razlozi za i protiv svakog? Je li trener(ica) rodno osjetljiv(a) i svjestan/
svjesna specifinih rodnih pitanja koja utjeu na okolinu uenja?
je li mjesto za trening dostupno, sigurno i prilagoeno sudionicama? (Udaljenost od
kue do posla? Opremljenost za ene i njihovu djecu? Uvjeti u enskim zahodima?)
je li vrijeme treninga prilagoenu rasporedu ena? (Ne kolidira s drugim zadacima,
vremenom kada moraju biti kod kue, pitanjima sigurnosti.)
je li netko imenovan za praenje uklapanja pitanja rodne jednakosti u sadraj
teaja te osigurava li jednako sudjelovanje ena i mukaraca u treningu?
Proces
je li sadraj treninga znaajan za ensko iskustvo?
primjenjuje li se u govornom i pisanom tekstu neseksistiki jezik? Odraavaju li i
vrednuju li slike i ilustracije i enska i muka iskustva?
jesu li nastavne metode i pristupi uenja ukljuivi, participatorni i rodno
transformatorni kako bi osigurali puno i jednako sudjelovanje ena u treningu?
metode koje potiu jednako sudjelovanje ukljuuju: grupne rasprave, rasprave
u parovima, sustav rotiranja predsjedavajuih, ogranieno vrijeme govora po
sudioniku/sudionici, etanje oko stola i poziv da svaki sudionik/sudionica kae
nekoliko rijei.);
prati li se podjela na mukarce i ene na svakom sastanku/radionici/radnoj
skupini? (tj. mijeane ili istospolne skupine, po potrebi).
199
Nakon dogaanja
odraava li konano izvjee/preporuke u potpunosti rodna pitanja postavljena
tijekom rasprava?
identificira li se u evaluacijskom obrascu spol polaznika u cilju praenja jesu li
zadovoljene potrebe i oekivanja i ena i mukaraca?
hoe li se ikakvom analizom uinka ovog dogaanja istraiti kako enski i muki
sudionici primjenjuju nove vjetine i sadraj?
Posebna dogaanja: radionice, seminari, konferencije za tisak, osnivanja, primanja itd.

odraavaju li se prioriteti rodne jednakosti u odabiru tema i programa za posebna
dogaanja?
jesu li uspostavljeni stalni mehanizmi osiguranja da ene i mukarci jednako
sudjeluju na posebnim dogaanjima kao govornici, predsjedavajui, donositelji
odluka itd. te da ih se jednako konzultira tijekom priprema i daljnjih aktivnosti?
jesu li svi sudionici svjesni rodnih dimenzija posebnog dogaanja kroz npr.
popratnu dokumentaciju, prezentacije, odreivanje programa i kroz rasprave na
sastanku?
informira li se tisak redovito o rodnim dimenzijama posebnih dogaanja?
200
Alatni okvir
ALAT 11
O stali alati za analizu ravnopravnosti spolova
Mnogi participatorni alati mogu se prilagoditi za analizu ravnopravnosti spolova, osobito na
razini zajednice. Informacije dobivene tim alatima korisne su u osmiljavanju vizije, nacrta
i akcijskog plana za eljenu budunost. Na dolje navedenoj web-stranici, tablica prikazuje
adaptacije nekih metoda sudionike ruralne procjene kojom se sluila Organizacija za hranu
i poljoprivredu za analizu ravnopravnosti spolova u planiranju poljoprivrednog razvoja u
Nepalu. U donjoj tablici modificirane su neke stavke s tablice na web-stranici kako bi postale
manje usredotoene na problem, a vie pune razumijevanja. Nekoliko tih alata moe biti
korisno u razliitim fazama ivota projekta.
Ime alata Svrha

ukazati na prostornu podjelu cesta, uma, vodnih resursa, institucija;
Prikaz drutva i resursa identificirati kuanstva, njihov etniki sastav i ostale socioekonomske
karakteristike/varijable.
procijeniti opseg posla ena i mukaraca na sezonskoj razini;
Sezonski kalendar nauiti o strukturi usjeva, poljoprivrednim sustavima, rodnoj podjeli rada,
nestaici hrane, klimatskim uvjetima itd.
shvatiti kriterije bogatstva lokalnih ljudi;
Rangiranje gospodarske
dobrobiti identificirati relativnu imunost i razliite socioekonomske karakteristike
kuanstava i slojeva.
identificirati dnevne uzorke aktivnosti temeljene na rodnoj podjeli rada
Raspored dnevnih
po satu i shvatiti koliko su ene i mukarci zaposleni u danu, koliko dugo
aktivnosti
rade i kada imaju slobodnoga vremena za drutvene i razvojne aktivnosti.
ukazati na pristup i kontrolu nad privatnim i javnim resursima te
Analize resursa
resursima zajednice po rodnom aspektu.
shvatiti ravnopravnost/neravnopravnost spolova u smislu kontakta
Prikaz mobilnosti mukaraca i ena s vanjskim svijetom;
mapiranje uestalosti, udaljenosti i svrha mobilnosti.
razumjeti donoenje odluka o poljoprivrednim praksama po rodnom
Matrica donoenja odluka
aspektu.
identificirati kljune aktere i uspostaviti njihove odnose meu seoskim i
Vennov dijagram
lokalnim ljudima.
procijeniti razmjere u kojima se potuje glas ena kada mukarci i ene
zajedno sjednu da bi radili na aspektima akcijskih planova vanih za ene;
Akcijski plan zajednice
razumjeti razvoj alternativa i opcija te dati mukarcima i enama
mogunost da ue iz iskustava i znanja onih drugih.
Izvor:: http://www.fao.org/WAICENT/FAOINFO/SUSTDEV/WPdirect/WPre0052.htm
201
ALAT 12
Vjeba mapiranja procesa politika
Sljedea vjeba moe se provesti u grupi od najmanje sedam osoba da bi se pokazala vanost
mapiranja procesa politika.
Povucite liniju na podu (vrpcom, uetom itd.).
Podijelite tu liniju na pet jednakih dijelova.
Odluite se za predmet. Na primjer: ratifikacija Konvencije za zatitu svih osoba od prisilnih
nestanaka u Nizozemskoj (Konvencija je ve prihvaena u UN-u).
Imenujte nacionalnog predstavnika NVO-a koji pokuava utjecati na nizozemsku vladu.
Podijelite uloge meu drugim osobama kao to su: dravni slubenik koji se bavi
meunarodnim pravom pri Ministarstvu vanjskih poslova; dravni slubenik koji se bavi
meunarodnim pravom pri Ministarstvu pravosua, zastupnik u parlamentu iz Stranke
zelenih, lan Senata iz Kranskih demokrata, novinar iz nacionalnih novina, ministar
pravosua.
Posloite sljedeih pet kartica u red do linije: faza brainstorminga; faza osmiljavanja; faza
prije odluke; faza odluke; faza provedbe i praenja.
A sada recimo da je UN upravo usvojio Konvenciju i treba je ratificirati barem 20 drava
prije nego to stupi na snagu. Nizozemski NVO dio je koalicije NVO-a koja djeluje diljem
svijeta kako bi postigla 20 ratifikacija. Va je zadatak utjecati na nizozemsku vladu kako bi
ratificirala.
Stanite ispred prve kartice: faza brainstorminga. Upitajte skupinu: tko su akteri u ovoj fazi?
U Nizozemskoj bi to obino bio dravni slubenik koji se bavi meunarodnim pravom pri
Ministarstvu vanjskih poslova. On ili ona prvi su korak prema predstavljanju koncepta
Konvencije drugima, u ovom sluaju najvie Ministarstvu pravosua.
Pitajte skupinu: koji tip akcije poduzimate?
U Nizozemskoj bismo pokuali organizirati sastanak na niskoj razini te bismo informirali
jedni druge, upoznali se, a moda ve i razmijenili neka stajalita. Na kraju bi se podnio
zahtjev Ministarstvu pravosua da preuzme na sebe zadatak istraivanja mogunosti
ratifikacije. Meutim, dravni slubenik iz Ministarstva vanjskih poslova ima utjecaja to
se tie izbora trenutka i pozitivnog stajalita o ratifikaciji. Nastojanje da vas se prepozna i
mogunost da pokaete razumijevanje naela CLASP ojaat e vau ulogu i utjecaj u ostatku
procesa.
202
Alatni okvir
Vano: traite osobni kontakt!

Tako moete prolaziti kroz svaku fazu razmatrajui razliite scenarije. Primjerice, u fazi
osmiljavanja i prije odluke moda postoje aspekti koji su u potpunoj suprotnosti s vaim
stajalitem o predmetu. U sluaju Konvencije odluivanje je moda u tijeku te ukazuje na to
da bi Konvencija mogla biti ratificirana, ali da postoji vrlo usko tumaenje definicije prisilnih
nestanaka ili bi dolo do ograivanja. U tom sluaju imat ete drugaije akcije s drugaijim
akterima nego onda kada se bavite predmetom na nain na koji elite. Kada se ne slaete,
koristite se drugim akcijama koje spadaju pod zagovaranje kako biste poduprli svoj lobi. Na
primjer, moete se koristiti prosvjedima obitelji nestalih, peticijama ili lancima u novinama.
Najvanije lekcije ove vjebe su:
razumijevanje da u donoenju odluka postoje razliite faze;
svaka faza ima vlastitu dinamiku i razliite aktere;
trebali biste pokuati susresti se s akterima i osobno ih informirati;
mogue su razliite akcije, ovisno o fazi i vaoj strategiji;
u mnogim sluajevima va utjecaj na politike ne prestaje nakon donoenja odluke;
ne zaboravite na CLASP.
203
ALAT 13
IOM kontrolni popis
Relevantna pitanja treba odabrati i prilagoditi na temelju organizacije i predmeta/poruke o
kojoj je rije.
Nepoznato
Neutralno
Kontrolni popis IOM-a
Pozitivno
Problem
(+)
(+)
(?)
(-)
01.0 Misija
01.1 Je li misija jasno formulirana?

01.2 Je li misija relevantna za situaciju korisnika?
01.3 Razumiju li dionici misiju i prihvaaju li je?
01.4 Je li misija jasno poduprta od strane osoblja i rukovodstva?
01.5 Je li misija adekvatno prenesena u dugorone ciljeve?
01.6 Je li organizacija zakonski registrirana?
01.7 Ima li organizacija jasno ustrojstvo?
02.0 Rezultati
02.1 Nudi li organizacija relevantan raspon proizvoda/usluga?
02.2 Jesu li proizvodi i usluge na adekvatan nain usmjereni na

potrebe ciljnih skupina?
02.3 Jesu li postojei proizvodi/usluge u skladu s misijom i
dugoronim ciljevima?
02.4 Bave li se proizvodi i usluge na adekvatan nain razliitim
ulogama i poloajima spolova unutar ciljne skupine?
02.5 Postoji li dovoljna potranja za tim proizvodima/uslugama?
02.6 Dostavlja li organizacija znatnu koliinu rezultata?
02.7 Moe li organizacija zadovoljiti potranju za svojim proizvodima/
uslugama?
03.0 ULAZNI PODACI
03.1 Ima li dovoljno osoblja?
03.2 Ima li dovoljno kvalificiranog osoblja?
03.3 Jesu li prostor i oprema adekvatni?
03.4 Je li lokacija prostora adekvatna?
03.5 Jesu li uredi i oprema adekvatni?
204
Alatni okvir
03.6 Je li roba dostatne kvalitete?

03.7 Jesu li usluge treih strana adekvatne (voda, struja,
raunovodstvo itd.)
03.8 Jesu li financijska sredstva adekvatna?
03.9 Moe li organizacija podmiriti svoje kratkorone dugove?
03.10 Postoje li veliki financijski rizici i jesu li pokriveni?
03.11 Postoji li dostatan pristup potrebnim informacijama?
03.12 Rabe li se ulazni podaci na adekvatan nain s obzirom na obim
i kvalitetu rezultata?
04.0 Akteri
04.1 Je li ciljna skupina zadovoljna kvalitetom dostavljenih proizvoda
i usluga?
04.2 Je li ciljna skupina zadovoljna koliinom dostavljenih proizvoda i
usluga?
04.3 Je li organizacija zadovoljna odnosima s financijerima/
donatorima?
04.4 Jesu li financijeri/donatori zadovoljni rezultatima?
04.5 Jesu li odnosi s drugim agencijama odgovarajui?
04.6 Ima li organizacija odgovarajue odnose s kreatorima politika u
regiji i zemlji?
04.7 Ima li organizacija dobar javni imid?
05.0 IMBENICI
05.1 Je li socioekonomska situacija povoljna za rad organizacije?
05.2 Je li zakonski okvir povoljan za rad?
05.3 Jesu li sociokulturne norme i vrijednosti u ciljnoj skupini i
drutvu povoljne za rad?
05.4 Je li fiziko okruenje (klima, infrastruktura) povoljno?
05.5 Je li politika klima povoljna?
06.0 Strategija
06.1 Je li strategija u skladu s misijom?
06.2 Je li strategija jasna i realna?
06.3 Je li strategija prenesena u jasan, realan godinji plan?
06.4 Je li godinji plan redovito praen i prilagoavan?
06.5 Je li organizacija realizirala prijanje godinje planove i budete?
06.6 Postoji li jasno i uinkovito planiranje rada?
06.7 Prati li se plan rada?
06.8 Je li osoblje na odgovarajui nain ukljueno u planiranje i
praenje?
06.9 Bave li se strategije i planovi rodnim razlikama izmeu osoblja i
ciljnih skupina?
205
07.0 Struktura
07.1 Temelji li se struktura donoenja odluka na jasnoj podjeli
odgovornosti?
07.2 Je li podjela zadaa i odgovornosti jasna i razumljiva osoblju?
07.3 Postoji li logika podjela u odjelima i jedinicama?
07.4 Je li logistika podrka ureena na odgovarajui nain?
07.5 Postoji li dostatna koordinacija izmeu odjela/jedinica?
07.6 Postoji li dostatna komunikacija izmeu rukovodstvenih razina?
07.7 Postoji li odgovarajua ravnotea izmeu poloaja mukaraca i
ena u razliitim jedinicama i razinama?
08.0 SUSTAVI I PROCESI
08.1 Jesu li financijske/administrativne procedure adekvatne?
08.2 Pridrava li se organizacija svojih procedura?
08.3 Jesu li radne metode/pristupi adekvatni?
08.4 Postupa li osoblje prema radnim metodama/pristupima?
08.5 Postoji li odgovarajui sustav planiranja?
08.6 Postoji li dobar sustav praenja i evaluacije?
08.7 Jesu li razvijeni realni indikatori praenja?
08.8 Posveuje li se dovoljna pozornost kontroli kvalitete?
08.9 Je li dovoljno informacija o radu lako dostupno?
08.10 Postoji li odgovarajui sustav izvjetavanja (financijski,
nefinancijski)?
08.11 Postoji li pozitivno revizijsko izvjee za prolu godinu?
08.12 Jesu li preporuke revizora provedene?
09.0 Osoblje
09.1 Je li rad osoblja adekvatan s obzirom na okolnosti?
09.2 Jesu li plae osoblja i sekundarne povlastice adekvatne?
09.3 Provjerava li se povremeno rad osoblja?
09.4 Je li izvedba direktno povezana s plaama i povlasticama?
09.5 Jesu li procedure zapoljavanja adekvatne?
09.6 Je li fluktuacija osoblja u granicama normale?
09.7 Je li osoblje iskoriteno na odgovarajui nain?
09.8 Postoje li odgovarajue aktivnosti za razvoj osoblja?
09.9 Ima li osoblje dovoljno izgleda za karijeru?
09.10 Bavi li se politika osoblja na odgovarajui nain rodnim
razlikama?
10.0 Stil upravljanja
10.1 Je li briga oko upravljanja na odgovarajui nain podijeljena na
vanjske i unutarnje odnose?
206
Alatni okvir
10.2 Je li pozornost rukovodstva na odgovarajui nain podijeljena na

kvalitetu i koliinu rezultata?
10.3 Je li briga oko upravljanja na odgovarajui nain podijeljena na
ljude i sredstva?
10.4 Je li briga oko upravljanja na odgovarajui nain rasporeena na
odnose s osobljem i izvoenje zadatka?
10.5 Postoji li odgovarajua ravnotea izmeu davanja odgovornosti i
kontrole?
10.6 Donose li se odluke na vrijeme?
10.7 Je li osoblje na odgovarajui nain ukljueno u donoenje
odluka?
10.8 Je li osoblje na odgovarajui nain informirano o odlukama?
11.0 Kultura
11.1 Postoji li odgovarajua ravnotea izmeu hijerarhije i
sudjelovanja?
11.2 Postoji li odgovarajua ravnotea izmeu voenja rauna o radu
i brige za ljude?
11.3 Postoji li odgovarajua ravnotea izmeu kratkoronog i
dugoronog razmiljanja?
11.4 Postoji li odgovarajua ravnotea izmeu preuzimanja rizika i
smanjenja rizika?
11.5 Postoji li odgovarajua ravnotea izmeu individualne
odgovornosti i timskog duha?
11.6 Posveuje li se odgovarajua pozornost odgovornosti i
transparentnosti?
11.7 Posveuje li se odgovarajua pozornost nejednakostima (rodnim
razlikama i manjinskim skupinama)?
11.8 Je li organizacija spremna uiti iz svojih prijanjih pogreaka?
207
ALAT 14
Vjeba upravljanje mrenom dinamikom
prilagoditi slinosti bjeati
a
jiv
a
hn
lji
da
va
ar
Na
Pr
ad
or
Vl
ok
dijalog razmjena
Vitalni
Mi Ja
prostor
struktura izazov
c
ra
St
Bo
ra
ik
Pr
te
dn
g
eg
re
ov
s
Po
ar
a
povui se razlike boriti se
Krug koherentnosti
Faza I: Razmjena
U prvom kvadrantu lanovi nastoje otkriti dobrobit koju individualno mogu postii iz
saveza. Oni vau hoe li im se osobno ulaganje u dovoljnoj mjeri vratiti.
Problem ove faze je prebrzo povlaenje lanova.
imenujte slobodnog aktera s jasnom provedbenom ulogom;
ponudite prostor kako bi svi sudionici mogli izraziti svoja individualna oekivanja;
provedite mrenu analizu (vidi poglavlje 9.2).
Faza II: Izazov
U drugom kvadrantu sudionici su skloni razgranienju svojeg poloaja uzajamnom odnosu.
Sudionici pokuavaju dobiti dobar poloaj i izazvati druge da pokau svoje kvalitete. To je
veoma vana faza, koja se esto preskae zbog straha od suoavanja.
Problem ove faze je kada lanovi ne izraze svoje granice (povlaenje) ili kada zavre borei
se da uvjere jedan drugog umjesto da djeluju komplementarno (borba).
Slobodni akter moe vruim ili hladnim intervencijama pomoi da lanovi ne izau iz kruga
koherentnosti (pregovara i strateg).
208
Alatni okvir
razluite temelji li se izazov na poloaju ili na razlikama miljenja o sadraju;

u skladu s tim omoguite usklaivanje razlika u sadraju i/ili uspostavljanje
poloaja moi;
uvrstite ono o emu se slaete i ono o emu se ne slaete!
Faza III: Strukturiranje
U treem kvadrantu, sudionici se vie bave kolektivnom zadaom i zajednikim skladom nego
samima sobom. Sudionici prihvaaju uzajamne razlike i usvajaju pravila za strukturiranje
svoje interakcije.
Problemi ove faze su kada lanovi prebrzo skoe na nju (najuobiajenije) ili ako jedan akter
ima kontrolu putem sporazuma. Drugi lanovi osjeat e se zanemareno (povui se).
koherentnosti (posrednik ili ratnik).
izjava o etici i Kodeks ponaanja za mreu;
kreirajte mjesto za razmjenu podataka za pozicioniranje i njegove odgovornosti;
formulirajte sveobuhvatni strateki plan s razliitim donatorima;
osigurajte dostatna sredstva;
uspostavite selekcijske procedure za proirenje lanstva.
Faza IV: Voenje dijaloga
U etvrtom kvadrantu uzajamne razlike nisu imbenik koji prevladava. Slinosti i konsenzus
obvezuju lanove. Kada postoji vitalni prostor, osjeaju zajedniku odgovornost za sadraj,
kao i za odnos.
Problemi ove faze nastaju kada lanovi izbjegavaju baviti se razlikama ili u sadraju ili u
odnosu jer je konsenzus tako ugodan. Prilagode se.
koherentnosti (aljivdija ili prorok).
podjela uloga i odgovornosti prilikom lobiranja na razinama meunarodnih
politika, i dobra priprema;
stalna evaluacija pojedinanih aktivnosti i usklaenog stratekog plana u cjelini;
hranite se iznenaenjima pozovite nove ljude i gledita kako biste preispitali
vlastite ideje i ideje skupine.
209
ALAT 15
P redloak za razliite poruke za razliitu
publiku
Poruka politike: Publika 1

Publika:
Akcija koju elite da publika poduzme:
Sadraj poruke:
Oblik(ci):
Glasnici:
Vrijeme i mjesto dostavljanja:
Poruka politike: Publika 2

Publika:
Akcija koju elite da publika poduzme:
Sadraj poruke:
Oblik(ci):
Glasnici:
Vrijeme i mjesto dostavljanja:
Izvor: SARA/AED Vodi za trening zagovaranja 63 Razvoj i dostavljanje poruka politike
210
Alatni okvir
ALAT 16
P regovaranje na sastanku u svrhu lobiranja
Ovdje predstavljene faze pregovaranja temelje se na teoriji principijelnog pregovaranja

(pregovori u kojima svi dobivaju) i na naelima CLASP-a.
Faze pregovaranja na sastanku u svrhu lobiranja.
Na pregovarakom sastanku moete razlikovati pet faza:
Priprema: s ime elite izai/to vam je konani ishod?
Debata: predstavite svoj sluaj/proslijedite poruku.
Prijedlog: rabite ako onda; ekajte informacije i odgovore (ne navaljujte)
Pogaanje: Budite konkretni, provjerite dogovoreno, nametnite uvjete.
Evaluacija i i praenje
Faza 1 Priprema
odluite to elite i odredite prioritete;
to morate imati to vam je konani ishod;
predvidite isto o svom cilju;
predvidite koje prigovore va cilj moe imati o vaem sluaju i pripremite
odgovore.
Faza 2 Rasprava
predstavite svoj sluaj;
ali ne otkrivajte jo svoj konani ishod;
pitajte otvorena pitanja; i
SLUAJTE odgovore;
oslukujte signale;
pokazujui spremnost za mijenjanje gledita.
Faza 3 Predlaganje
sluite se reenicama Ako... onda;
zaponite s nekoliko toaka;
provjerite slau li se;
211
zatim nastavite s novim tokama;

budite tiho;
EKAJTE odgovore;
ne ometajte prijedloge svog cilja.
Faza 4 Pogodba
ponovite o emu ste se usuglasili iz vae provjere u fazi 3;
krenite od prijedloga svog cilja i nagodite se nudei svoje prijedloge;
ne idite ispod svog konanog ishoda;
evidentirajte to je dogovoreno.
Faza 5 Evaluacija i praenje
uinite to izvan prostorije ili zgrade;
provjerite rezultate sa svojim ciljevima i konanim ishodom kako je formiran u
fazi 1;
NAPIITE IZVJEE i distribuirajte ga;
ORGANIZIRAJTE IZVJEE za svoju bazu.
212
Alatni okvir
ALAT 17
AKCIJSKI PLAN ZA UTICANJE NA POLITIKE
A kcioni plan
Na sljedeim stranicama pronai ete sve elemente Akcijskog plana, ukljuujui sva pitanja
na koja sada morate biti u stanju da date odgovore, poto ste sproveli sve relevantne analize:
ANALIZA KONTEKSTA
1. UVOD I POZADINA
Opiite pozadinu i dogaaje koji dovode do odabira rjeenja koja ste zamislili vi i/ili vaa
organizacija/savez praktina rjeenja te rjeenja za politike i politika rjeenja (navedeno
u poglavlju 4: Identifikacija pitanja politika).
2. PITANJE POLITIKE
Opiite pitanje politike na kojem radite (ovo se moe nai u vaoj teoriji promjene).
3. IMBENICI I AKTERI I VAA ORGANIZACIJA
Opiite imbenike i aktere povezane s ovim pitanjem politike, koji ga objanjavaju. Opiite
to u injenicama i brojkama kako bi vae pitanje bilo vjerodostojno, legitimno i odgovorno.
Korisni alati su: (vidi Alatni okvir)
PESTLE analiza;
SWOT analiza;
problemsko stablo.
Opiite i analizirajte svoju organizaciju na odnosu izmeu vizije, misije (to ete VI UINITI),
strategije i ishoda i rezultata (proizvoda i usluga koje ete pruiti).
Takoer opiite kako e vaa interna organizacija proizvesti potrebne ulazne podatke.
I konano definirajte budete, procedure, kompetencije osoblja i provjerite svoj stil upravljanja.
Koristan alat je: (vidi IOM-kontrolni popis u Alatnom okviru)
IOM-analiza
213
PLANIRANJE
4. SUDJELOVANJE KORISNIKA
Opiite sudjelovanje korisnika i rezultate tog sudjelovanja u planiranju.

Koja je uloga korisnika u planiranju? Jesu li konzultirani? Imaju li slubene obaveze
donoenja odluka? Koristite se ljestvicom sudjelovanja:
Planiranje s korisnicima provodi se putem:
konzultacija s njima;
suradnje s njima;
mobilizacije kako bi sami provodili planiranje.
Kako ste uredili sudjelovanje korisnika? Primjerice, koliko ste ih esto konzultirali?
Koje ste druge aktivnosti proveli da biste ojaali njihove kapacitete sudjelovanja u
planiranju?
Jeste li se pobrinuli da konzultirate barem sve skupine korisnika kao to su mukarci,
ene, razliite dobne skupine itd.? Ako jeste, kako ste se pobrinuli da dobijete
relevantne podatke o svim tim skupinama? Na koji su nain konzultacije bile rodno
osjetljive?
5. DEFINIRANJE PITANJA POLITIKA
Opiite svoju konanu analizu problematine situacije (to je uzrok emu i analiza uzroka i
posljedice.)
U ovom dijelu referiramo se na teoriju promjene. Ako ste se sluili drugim metodama kao
to je problemsko stablo ili stablo ciljeva za logiku matricu (LM) ili mapiranje ishoda (MI), u
zagradama ete nai terminologiju za te metode.
Korak 1 TP-a: Razjasniti krajnji cilj ili viziju
(LM: uinak; MI: vizija)
Opiite svoju viziju ili krajnji cilj, kakva e situacija biti ako sve to vi i drugi uinite da
biste rijeili problem bude uspjeno. Molimo, ne zaboravite uiniti promjenu za korisnike to
konkretnijom.
Korak 2 TP-a: Formirati podruja intervencije ili ishode
(LM: ciljevi ili ishodi; MI =misija)
Opiite koje su promjene potrebne za postizanje vizije.
Jasno izrazite sto ete VI UINITI.
To su promjene na kojima vi, kao organizacija, radite sa svojim partnerima. Vai programi
pridonose tim promjenama. Ishod se formira konkretnim izjanjavanjem tko e to promijeniti.
214
Alatni okvir
Korak 3 TP-a: Kreirati posljedini lanac ili putanju promjene

(LM: grane problemskog stabla; MI = ljestvica izazova ishoda)
Za barem jedno podruje intervencije opiite putanju promjene potrebnu da se postigne
promjena na razini ishoda. To moe biti grubi opis, ali treba postati detaljniji nakon to
identificirate dio lanca na kojem ete raditi (vidi korake 5 i 6).
Korak 4 TP-a --> Uinite svoju hipotezu eksplicitnom
Po potrebi navedite zato vjerujete da do promjena dolazi na nain na koji ste ukazali i to
mislite da se jo mijenja. Svakako se usuglasite o tome na razliitim razinama lanca.
Jasno izrazite zato vjerujete da je potrebna promjena u ponaanju politikog cilja na
kojoj ete raditi.
U dijelu lanca na kojem ete raditi presudno je da sve hipoteze budu eksplicitne. To e sluiti
u svrhu praenja.
6. DEFINIRANJE PITANJA POLITIKA I RANE PORUKE
Opiite koje je konano pitanje politika na kojem ete raditi:

Koje je vae gledite ili rana poruka vezani za to pitanje?
7. ANALIZA DIONIKA
Ponovite pitanje i ranu poruku jer je to polazna toka vae analize dionika.
Popiite sve dionike koji imaju interesa u pitanju politika i zabiljeite ih prema njihovu stavu,
vanosti i utjecaju u odnosu na vae gledite ili poruku. (koristite se alatima u poglavlju 8)
Prikaite rezultate analize dionika u:
a. matrici priorizacije publike; i/ili
b. matrici saveznika i protivnika;
c. tablici usmjerenosti na publiku.
d. navedite kako ete postii sudjelovanje razliitih dionika u planiranju u provedbi svoje
intervencije, koristei se ljestvicom sudjelovanja).
- u planiranju; - u provedbi;
- prima informacije; - prima informacije;
- prikuplja informacije; - prikuplja informacije;
- konzultiran; - konzultiran;
- suraivao s; - suraivao s;
- mobiliziran za provoenje planiranja; - mobilizirani za samostalno provoenje;
215
8. MAPIRANJE PROCESA POLITIKA
Opiite glavne procese politika, dogaaje i prilike za utjecanje na odluke o politikama relevantne za
vae pitanje politika. Unesite ih u tablicu.
Faza Struktura (gdje?) Akter (tko?) Vrijeme Akcija
Brainstorming
Osmiljavanje
Prije odluke
Odluka
Provedba i
praenje
Tko je odgovoran za to da akcije budu usmjerene prema pravom akteru u pravo vrijeme?
Jeste li vodili rauna o planiranju sredstava za to?
OSMILJAVANJE STRATEGIJE
Na temelju vae poruke/gledita, konzultacija s korisnicima, analize dionika i prikaza procesa

politika:
a. Tko su vai glavni saveznici?
b. Tko su vai protivnici?
c. Tko su vai GLAVNI POLITIKI CILJEVI? (Sjetite se i lanaca utjecaja).
d. Odaberite najvanije dogaaje vezane uz politike i pojedinosti na koje ete se usredotoiti.
e. Koja e biti uloga korisnika?
f. Odluite na koga NEETE utjecati.
216
Alatni okvir
9. UDRUIVANJE
Na temelju analize dionika, opiite s kojim ete partnerima nastojati ostvariti savez.
Opiite kako namjeravate upravljati savezom i mrenom dinamikom.
Koristite se alatom za mrenu analizu
Imate li zajedniku ambiciju? Tko je voljan potroiti vrijeme, novac i energiju?
Tko e biti:
- partneri;
- dobavljai;
- veze i
- korisnici.
10. NAELA CLASP-a PROCIJENITE SEBE i SVOJE MRENE PARTNERE
Opiite kako vaa organizacija i vaa mrea stoje to se tie naela vjerodostojnosti, legitimnosti, od-
govornosti, orijentiranosti na uslugu i moi.
Budui da ta naela odreuju miljenje drugih o vaoj organizaciji, molimo vas da opiete kako biste ih
eljeli ojaati.
Moete se posluiti nekima od indikatora u poglavlju 2.
Akcije koje treba

Trenutna situacija eljena situacija
poduzeti
Vjerodostojnost
Legitimnost
Odgovornost
Orijentiranost na uslugu
Mo
Imate li sredstava da biste mogli nastaviti provoditi naela i da biste ih po potrebi poboljali?
217
11. KONANO PLANIRANJE AKCIJE i PRIMJENA CLASP-a na ovaj AKCIJSKI PLAN

SAVEZA
Opiite svoj konani akcijski plan na temelju priloenog predloka.
Ovo je finalizacija posljedinog lanca na temelju svih analiza. Unesite cijeli niz koraka u
svoju posljedinu ljestvicu radi vizualizacije. Za svaki korak trebate navesti sljedee:
postavite svoje rezultate/pokazatelje napretka na stepenicu, u smislu promjene
ponaanja;
postavite svoje aktivnosti/proizvode/usluge ispod stepenice;
Pripremne aktivnosti: Dostavljanje proizvoda i usluga:
-istraivanje i utvrivanje injenica -lobiranje
-sudjelovanje baze/korisnika -komunikacija
-udruivanje i umreavanje -voenje kampanja
podjela zadataka i odgovornosti meu lanovima vaeg saveza;
vremenski rokovi;
resursi (finansijski resursi, ljudski resursi, materijali);
potencijalne barijere;
komunikacijski plan.
Kratkoroni rezultati:
Vaa intervencija uvijek e poinjati s fazom u kojoj ukljuujete druge, kao to su korisnici i
saveznici.
Opiite korake koji vode do poetnog angamana: za svaki korak opiite kakav tip angamana
elite vidjeti:
Korak 1
Korak 2
Korak 3
Postoji li na kraju tih koraka rana ohrabrujua reakcija na program?
Prijelazni rezultati:
Poetni angaman treba promijeniti ponaanje onih koje ukljuujete. Oni poinju raditi na
drugi nain kako bi postigli konanu promjenu ponaanja za koju ste se svi usuglasili da do
nje mora doi. To je aktivni angaman i pokazuje istinsku posveenost. Tu e zapoeti utjecaj
na politike ciljeve. Opiite korake koji vode do uinkovitog utjecaja politikih ciljeva. To su
koraci do kojih dolazi kada se poetni angaman pretvori u akcije. Za svaki korak opiite tip
promjene koju elite vidjeti po dioniku:
Korak 4
Korak 5
Korak 6
218
Alatni okvir
Dugoroni rezultat: promjena ponaanja

Ovdje se utjecaj na politike ciljeve pretvara u promjenu ponaanja tih ciljeva. Ukoliko vai
politiki ciljevi nisu ti koji se trebaju konano promijeniti, tada na kraju elite vidjeti i promjenu
na razini tog cilja konani korak.
Opiite korake koji vode do promjene konanog dionika kojeg elite promijeniti.
Za svaki korak opiite tip promjene koju elite vidjeti.
Korak 7
Korak 8
Korak 9
Predloak za akcijski plan utjecaja na politike

Svrha:
Kreirati scenarij za vaa nastojanja za poboljanje i podupirati provedbu.
Upute:
1. Koristite se ovim obrascem kao predlokom, razvijte plan rada za svaki identificirani
cilj. Modificirajte obrazac po potrebi kako bi odgovarao vaem jedinstvenom kontekstu.
2. Podijelite primjerke svakog plana rada suradnicima.
3. Imajte primjerke pri ruci kako biste ih mogli nositi na sastanke radi redovitog pregleda i
auriranja. Moda ete odluiti razviti nove planove rada za nove faze vaeg nastojanja
utjecaja na politike.
Cilj:
Rezultati/postignua:
219
220
Resursi
Posljedini lanac Politike prepreke Komunikacijski
A. Dostupni plan
Osmiljavanje Indikatori Kronoloki prikaz resursi A. Koji e se
Odgovornosti
strategije u pojedinci ili Tko je ukljuen?
akcijskim Kako emo znati da Do kada? (dan/ B. Potrebni organizacije
Tko e to uiniti?
koracima je bilo uspjeno? mjesec) resursi moda opirati? Koje metode?
(financijski,
to e biti uinjeno? ljudski, politiki B. Kako? Koliko esto?
i drugi)
A. A.
Korak 1:
B. B.
A. A.
Korak 2:
B. B.
A. A.
Korak 3:
B. B.
A. A.
Korak 4:
B. B.
A. A.
Korak 5:
B. B.
Dokaz uspjeha - Kako ete znati da napredujete? to su vaa mjerila?

Proces evaluacije - Kako ete odrediti jeste li postigli cilj? to su vam mjerila?
Pojmovnik kljunih
izraza
Pojmovnik kljunih izraza
P ojmovnik kljunih izraza
AKTIVIZAM je, u kontekstu ovog prirunika, osobitost koja obuhvaa aktivnosti usmjerene
prema treim stranama (npr. javnosti) te moe biti nenasilan ili nasilan i ilegalan. Veina takvih
aktivnosti nije osmiljena za stvaranje ili predlaganje konsenzusa. One su uspostavljene kako
bi informirale druge, primjerice za dobivanje potpore naroda za neko pitanje ili stavljanje
pitanja na dnevni red.
BAZA je skupina ljudi, graana, lanova, korisnika ili predstavnika odbora koji vam daju
mandat i potporu kada govorite u javnosti.
CIKLUS UTJECAJA NA POLITIKE na temelju ciklusa upravljanja projektom kroz cijeli je
prirunik naziv za izlaganje koraka koje treba provesti tijekom razvoja, provedbe, praenja
i evaluacije intervencije utjecaja na politike. Koraci su upotpunjeni proizvodima koje treba
razviti nakon svakog koraka te alatima i metodama za provoenje koraka. Osnovna je
poruka ciklusa da trebate paljivo planirati svoju intervenciju.
DIONIK je naziv za svakog aktera u drutvu, iz vlade, civilnog drutva ili privatnog sektora,
koji ima interes u pitanju ili za ili protiv ili je neutralan prema vaem gleditu ili miljenju.
DRUTVENI MEDIJI su mediji za drutvenu interakciju, koji se slue visoko dostupnim i
mjerljivim komunikacijskim tehnikama. Drutveni mediji su upotreba internetskih i mobilnih
tehnologija kao to je Facebook, Twitter, Blogs, Linked-In, Hyves, kako bi komunikacija
postala interaktivni dijalog.
GRANINI PARTNERI je pojam koji se u teoriji mapiranja ishoda primjenjuje na aktere na
koje utjeete kako bi dolo do promjene i kako bi oni promijenili svoje ponaanje (akteri u
sferi utjecaja).
KOMUNIKACIJA je slanje poruka razliitoj publici i primanje poruka razliite publike.
LEGITIMNOST je ope prihvaanje upravljakog reima ili zakona kao autoriteta odnosi
se na sustav, kao i na ono na emu se gradi konsenzus i prihvaanje.
LOBIRANJE se odnosi na sve aktivnosti osmiljene za utjecaj, u kojima je kljuan dijalog
s onima koje elite promijeniti. Odvija se konsenzusom i obje strane voljne su raditi u cilju
postizanja konsenzusa.
LOGIKA MATRICA je alat za planiranje, praenje i evaluaciju intervencija za projekte i
programe na temelju analize konteksta.
MAPIRANJE ISHODA je alat za planiranje, praenje i evaluaciju kompleksnih promjena u
drutvu koje ukljuuje nekoliko aktera, dionika i korisnika.
MO je snaga, poloaj i energija koju ljudi imaju i mogu upotrijebiti za izazivanje promjene.
Mo se moe upotrijebiti na pozitivan i negativan nain. Razlikuje se mo nad, mo za, mo
sa i mo unutar.
223
ODGOVORNOST je pojam u etici i upravljanju, koji ima nekoliko znaenja. esto se

koristi kao sinonim pojmova poput obaveze, transparentnosti, ubrojivosti, okrivljivosti,
uraunljivosti i ostalih termina povezanih s oekivanjem polaganja rauna.
ORIJENTIRANOST NA USLUGU je stav kojim se vodite u ophoenju s drugima, a u
utjecaju na politike to su ciljani donositelji odluka. To znai da potujete ljude, ispunjavate
obeanja, pruate visokokvalitetne ulazne podatke i uslugu pruate na vrijeme.
POLICY je pojam koji se odnosi na skupinu imbenika usmjerenih i voenih zakonom
ili prihvaenim praksama (legitimnim), esto zastupanu od vlade, dominantnih politikih
manipulanata ili dionika. Nije lako promijeniti takve imbenike ili utjecati na njih. Meutim,
veinom su procesi utjecaja na politike usmjereni na takve imbenike i aktere kako bi izazvali
promjenu.
POLITICS je pojam koji se odnosi na slubeni forum pregovora o politikama i zakonima
koji se odvijaju u politikoj areni demokracije kao to je vlada, parlament, senat, ali i vie
razine NVO-a te kompanije.
POSLJEDINA (KAKO BI) LJESTVICA PROMJENE ukljuuje nekoliko koraka koji
vode od oekivane promjene do eljene promjene ponaanja. Sa svakim viim korakom na
ljestvici, predvidljivost je manje sigurna.
PROMJENA PONAANJA ili BIHEVIORALNA PROMJENA promjena je u ponaanju
vaeg politikog cilja/ciljeva.
PUTANJA PROMJENE odnosi se na nekoliko posljedinih ljestvica jednog ili vie aktera
kako bi postigli eljenu promjenu ponaanja.
SFERA KONTROLE je pojam koji se odnosi na mapiranje ishoda u cilju opisivanja djelokruga
vaih aktivnosti o kojima moete odluiti vi sami, vaa organizacija i vai saveznici ili
istomiljenike organizacije (vai takozvani strateki partneri vidi sljedeu definiciju).
SFERA UINKA ILI INTERESA je pojam koji se odnosi na mapiranje ishoda i teoriju
promjene u cilju opisivanja promjene ponaanja koja se dogaa na razini korisnika ili krajnjih
korisnika odluka koje donose politiki ciljevi (u sferi utjecaja).
SFERA UTJECAJA je pojam koji se odnosi na mapiranje ishoda u cilju opisivanja promjene
ponaanja koju vi i vai saveznici (iz sfere kontrole) oekujete/eljeli biste/voljeli biste
izazvati svojim aktivnostima i intervencijama prema svojim politikim ciljevima (ili
takozvanim graninim partnerima vidi prethodnu definiciju).
STRATEKI PARTNERI pojam je kojim se u teoriji mapiranja ishoda nazivaju akteri s
kojima vaa organizacija surauje, vaim saveznicima ili istomiljenikim organizacijama.
SUDJELOVANJE KORISNIKA je razina ukljuenja korisnika ili graana u proces utjecaja
na politike u svakom trenutku odabiru i definiranju pitanja, analizi, pripremi, dostavi i
evaluaciji.
224
Pojmovnik kljunih izraza
UTJECAJ NA POLITIKE odnosi se na namjeran i sustavan proces utjecaja na politike, prakse

i ponaanje razliitih ciljanih dionika koji imaju najvei utjecaj na problem, ukljuivanja
korisnika i poveavanja njihova udjela i kapaciteta nad problemom. Aktivnosti se mogu
izdvojiti ili se moe primijeniti mjeovita strategija u kojoj zajednike snage i usklaena
akcija poveavaju uinkovitost intervencija utjecaja na politike.
VJERODOSTOJNOST se odnosi na objektivne i subjektivne komponente uvjerljivosti
izvora ili poruke, to se takoer naziva zagovaranjem temeljenim na dokazima, na osnovi
pouzdanosti, strunosti i karizme.
ZAGOVARANJE se odnosi na nenasilne aktivnosti za utjecaj na politike, prakse i ponaanje.
Ono ukljuuje lobiranje (po naravi nenasilno) i ostale aktivnosti koje nisu lobiranje, ali su
nenasilne i smatraju se legalnima.
225
REGINALNI PROJEKTNI URED BIVA JUGOSLAVENSKA REPUBLIKA MAKEDONIJA
Potoklinica 16 11. Oktomvri 6/1-3 1000
71 000 Sarajevo, BOSNA I HERCEGOVINA Skopje, Biva Jugoslavenska Republika MAKEDONIJA
Tel: +387 (0)33 532 757 Tel: +389 2 32 25 340
Web: www.tacso.org E-mail: info.mk@tacso.org
E-mail: info@tacso.org
CRNA GORA
ALBANIJA Dalmatinska 78
Rr Donika Kastrioti, Kotoni Business Centre, K-2 20000 Podgorica, CRNA GORA
Tirana, ALBANIJA Tel: +382 20 219 120
Tel: +355 (4) 22 59597 E-mail: info.me@tacso.org
E-mail: info.al@tacso.org
SRBIJA
BOSNA I HERCEGOVINA panskih boraca 24, stan broj 3
Kalesijska 14/3 11070 Novi Beograd, SRBIJA
71 000 Sarajevo, BOSNA I HERCEGOVINA Tel: + 381 11 212 93 72
Tel: +387 (0)33 656 877 E-mail: info.rs@tacso.org
E-mail: info.ba@tacso.org
TURSKA, URED ANKARA
HRVATSKA Gulden Sk. 2/2 Kavaklidere 06690
Amrueva 10/1 Ankara, TURSKA
10000 Zagreb, HRVATSKA Tel: +90 312 426 44 5
Tel: +385 1 484 1737/38/3 E-mail: 1info.tr@tacso.org
E-mail: info.hr@tacso.org
TURSKA, URED ISTANBUL
KOSOVO PREMA UNSCR 1244/99 Yenicarsi Caddesi No: 34 34433 Beyoglu
Fazli Grajqevci 4/a 10000 Istanbul, TURSKA
Pritina, KOSOVO prema UNSCR 1244/99 Tel: +90 212 293 15 45
Tel: +381 (0)38 220 517 E-mail: info.tr@tacso.org
E-mail: info.ko@tacso.org
www.tacso.org

Manual 5hr PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Manual 5hr PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ovaj projekt financira

Zagovaranje i lobiranje u svrhu

Projekt TACSO provodi konzorcij sljedeih organizacija pod vodstvom SIPU

vedski institut za javnu upravu SIPU International

Albanski helsinki odbor, Albanija Graanska asocijacija MOST, Biva Jugoslavenska

Dio I: Uvod u zagovaranje i utjecaj na politike 17

Identifikacija pitanja politika 52

Dio III: Umreavanje i planiranje zajednikih akcija 115

Dio IV: Provedba i uenje 145

Alatni okvir 168

Pojmovnik kljunih izraza 222

Aktivnostima u osam zemalja zapadnog Balkana i u Turskoj, Tehnika pomo organizacijama

Prikupljanje sredstava i pristup fondovima EU-a;

U suvremenom drutvu koliina subjekata i pitanja otvorenih promjeni, kao i razliita i

Prirunik se sastoji od sljedeih pet glavnih dijelova:

Dio 1 Uvod u zagovaranje i utjecaj na politike

TO SMATRAMO UTJECAJEM NA POLITIKE?

Radna definicija utjecaja na politike

to je onda zagovaranje , lobiranje i

Primjeri razliitih definicija

MOST, Biva Jugoslavenska Republika Makedonija

Graanska asocijacija MOST, kao organizacija za nadgledanje izbornog procesa, uspjeno je

Primjeri razliitih definicija: Zaklada za borbu protiv erozije

Nain na koji Greenpeace

Mladinski obrazovni forum, Biva Jugoslavenska Republika Makedonija

Aktivizam sve vie djeluje kroz upotrebu

Kad govorimo o ilegalnim aktivnostima,

P odizanje svijesti i utjecaj na politike

Pojam podizanje svijesti vrlo se esto spominje u kombinaciji s utjecajem na politike,

Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Crna Gora

Albanski helsinki odbor, Albanija

Kontinuum utjecaja na politike

Sukladno navedenom, ovaj prirunik nema za cilj razlikovanje pojmova na temelju

Nasilje Sklad Nasilje Sklad

Kontinuum utjecaja na politike

Savjeti za praktinu primjenu i provedbu

Pitanja za daljnje promiljanje

Koga predstavljate, koliko vas je i kako znam da

G. Pascal Lamy, Svjetska trgovinska organizacija (WTO)

U utjecaju na politike rije je o utjecanju na ponaanje predstavnika u vladi, kompaniji ili

Utjecanje je oito klju djelovanja na politike. Uglavnom je usmjereno na aktere za koje

Vjerodostojnost : zato bi vam ljudi vjerovali ?

Vjerodostojnost se odnosi na objektivne i subjektivne komponente uvjerljivosti izvora ili

Indikatori vjerodostojnosti Kosovski rehabilitacijski centar za

L egitimnost : tko ili to vam daje pravo da se

Legitimnost u utjecaju na politike razmatra kako ste

za korisnike i marginalizirane graane, planiranje sredstava za

Turska zaklada za borbu protiv erozije tla, Turska i Avalon, Srbija1

Odgovornost: kako moete biti zaista transparentni

Interna odgovornost (backward accountability) uzima u obzir konzultacije

Lara, Bosna i Hercegovina

Orijentiranost na uslugu je vie od samog pruanja usluge, to je takoer va stav prilikom

Indikatori orijentiranosti na uslugu

enska akcija, Crna Gora

Martin Luther King

etiri razine moi

je nekom drugom, a zatim njezinu upotrebu za dominaciju i spreavanje drugih da je se

Primjeri etiri razine moi

Mo nad: svatko na slubenoj hijerarhijskoj poziciji u drutvu, poput

Indikatori za utjecaj na politike utemeljen na moi

Mo nad: poloaj koji imate u drutvu, organizaciji ili politici, o kojem

SAVJETI za praktinu primjenu i provedbu

PITANJA za daljnje promiljanje