Professional Documents
Culture Documents
Studija Odrziva Energija U Bih PDF
Studija Odrziva Energija U Bih PDF
2013
Impresum
Tira 300
Sarajevo, 2013.
Sadraj
90 Zakljuak 4
92 Preporuke 5
94 Prilozi 6
104 Literatura 7
Lista skraenica i akronima
industrija se jako sporo oporavlja, ali je EE manje-vie ista kao 1992. godine,
to znai veoma niska. Postoji potreba za ekonominom obnovom i rastom,
kao i neophodnost boljeg pristupa formiranju cijena energije, pored rastu-
e svjesnosti o zatiti okoline. Ovo namee potrebu za poboljanjem EE pri
Energetski sektor u BiH ima enorman razvojni potencijal. Ve dui niz godina
1 Kritiki osvrt na strateke dokumente, politiku i pravce razvoja sektora energije u Bosni i Hercegovini
BiH jedina u regiji ima pozitivan bilans izvoza elektrine energije, te je osma
zemlja u Evropi s aspekta hidropotencijala, koji trenutno koristi neto preko
jedne treine (38%). Takoer, procjenjuje se da BiH ima znaajne potencijale
za proizvodnju energije i iz ostalih obnovljivih izvora (vjetar, solarna ener-
Unlocking the Future Odriva energija u Bosni i Hercegovini: Izazovi i perspektive
(1 kWs = 1000 J, 1 kWh = 3600000 J). U isto vrijeme, cijena prirodnog plina
u Hrvatskoj je bila za 17 eurocenti nia nego u BiH i iznosila je 0,37 eura po
kubnom metru. Prema podacima iz jula 2012. godine, cijena prirodnog plina
u Makedoniji iznosila je 0,49 eura po kubnom metru, dok je prema dostupnim
DANSKA
495
Unlocking the Future Odriva energija u Bosni i Hercegovini: Izazovi i perspektive
VELIKA BRITANIJA
313,4
NJEMAKA
379,3 POLJSKA
525,5 SLOVAKA
EKA 429
NIZOZEMSKA MAARSKA
503,1
371,4 390,8
AUSTRIJA
FRANCUSKA 397,4 RUMUNJSKA
393,7 431,8
SLOVENIJA SRBIJA
VICARSKA 485,6 457,3
442,2
BUGARSKA
501
BOSNA I HERCEGOVINA
MAKEDONIJA
515,2
564,3
ITALIJA GRKA
440 476,7
14
Ukoliko i zaivi projekat Junog toka, postojei plinovod kojim se BiH snabdi-
jeva iz Srbije bie spojen na Juni tok i praktino ostaje isti izlaz i isti pravac,
a nije poveana sigurnost snabdijevanja. Dalje, trenutna iskoritenost kapa-
citeta postojeeg plinovoda je oko 200 miliona kubika, a projektovan je na
milijardu kubika godinje. Takoe, na temelju budueg postojanja Junog
toka, vlasti Republike Srpske najavile su izgradnju dvije termoelektrane na
prirodni plin, kako bi podigle nivo potronje do neke pribline isplativosti, ali
je i Srbija isto tako planirala dvije plinske elektrane, Hrvatska na svojoj trasi
planira jednu, dok Federacija BiH planira plinsku termoelektranu u Zenici.
Uradijusu 300400 kilometara bi trebalo da bude est plinskih elektrana.
15
1.2 Uee pojedinih
izvora energije u ukupnoj
primarnoj energiji
1 Kritiki osvrt na strateke dokumente, politiku i pravce razvoja sektora energije u Bosni i Hercegovini
Uee OIE u ukupnoj finalnoj potronji energije u BiH u 2009. godini je izno-
silo 34,5% (tabela 2). Prema obavezama iz Sporazuma o Energetskoj zajedni-
ci, ovaj udio 2020. godine treba da bude 40%.
16
1 Kritiki osvrt na strateke dokumente, politiku i pravce razvoja sektora energije u Bosni i Hercegovini
1000 toe
Unlocking the Future Odriva energija u Bosni i Hercegovini: Izazovi i perspektive
hidroenergija 536,5
vjetar
biomasa 789,0
solarna
geotermalna
Kada bi se u zagrijavanju zgrada sva fosilna goriva osim prirodnog plina (npr.
lo ulje, teni naftni plin i ugalj) zamijenilo biomasom, emisija staklenikih
plinova bi se smanjila za 3,65 miliona tona godinje. U BiH postoji dovoljno
biomase za ovu namjenu, ali prelazak s jedne na drugu vrstu goriva bi trebale
pratiti i odgovarajue mjere EE. Ukoliko bi se EE, poboljanje stanja sistema
daljinskog grijanja i prelazak na OIE intenzivnije promovirali, potencijal za
smanjenje emisije staklenikih plinova bi bio jo vei.
Pitanje koritenja OIE nije toliko stvar procjene njihovih prirodnih potenci-
20
ekonomske;
strateke;
informacijske;
barijere u svjesnosti i percepciji javnosti;
institucionalne;
tehnike.
barijere
nekoordiniranost institucija relevantnih za koritenje OIE.
U najveem broju sluajeva, problematikom koritenja OIE se bavi sektor
za energiju ili energetiku i zatitu ivotne sredine. Ministarstva i druge
institucije zaduene za razvoj privrede su nikako ili vrlo rijetko ukljuene
u ovu problematiku. Zbog toga se deava da se propisuju relativno visoke
podsticajne tarife za energiju iz tehnologija koje se ni djelomino ne
proizvode u BiH (kao npr. vjetroelektrane i fotonaponske elije), a ne radi
se na stvaranju ambijenta za pokretanje proizvodnje nekih komponenata
za takve tehnologije;
nedovoljni institucionalni kapaciteti (mali broj strunjaka, nepostojanje
odjela za obnovljive izvore energije pri resornim ministarstvima i dr.).
Prema analizi postojee situacije, moe se rei da postoje dva glavna pravca
du kojih bi se moglo definirati mogue scenarije razvoja energetike u BiH.
Prvi se odnosi na nivo EE i odrivosti, a drugi na distribuciju investicija u
proizvodnji elektrine energije izmeu proizvodnje na ugalj i proizvodnje
energije iz OIE. Mogui scenariji su prikazani na slici 2.
Zamka Iscrpljivanje
resursa i uma, rijeka
23
siromatva i predjela
tehnologija/izvor energije faktor optereenja % ivotni vijek opreme prosjena zaposlenost za vrijeme
(godine) ivotnog vijeka postrojenja (opreme)
(radno mjesto-godina po GWh)
biomasa 85 40 0,21
geotermalna 90 40 0,25
vjetar 35 25 0,17
ugalj 80 40 0,11
50%
40%
30%
50.1
45.6
20%
10%
3.6
2 Mogunosti baziranja razvoja sektora energije u Bosni i Hercegovini na zelenoj energiji
Unlocking the Future Odriva energija u Bosni i Hercegovini: Izazovi i perspektive
5.8
7.14
0% 2.57 4 3.71
poveanje zaposlenosti,
dovoenje stranih investicija,
transfer najboljih raspoloivih tehnologija
(Best Available TechniqueBAT),
poveanje energijske efikasnosti (EE)
i na taj nain poveanje konkurentnosti,
dodatni prihod od smanjenja emisije staklenikih plinova i
sticanje iskustva o dostupnim opcijama za smanjenje
emisije staklenikih plinova u svrhu razvoja regulative
o klimatskim promjenama.
je iznosila oko 12,5 miliona tona. Zbog predvienog porasta proizvodnje, emi-
sija u 2015. je skoro 16 miliona, dok je na kraju posmatranog perioda emisija
oko 17,2 miliona. Dakle, prema S1, poveanje emisije u posmatranom periodu
je oko 34%.
20.000
18.000
16.000
14.000
12.000
Hiljada tCO2
10.000
6.000 12.432
4.000
29
2.000
Godina
Prema S2 emisije ugljen dioksida u 2015. godini su iste kao i u S1. Nakon 2015.
30
20.000
Gg tCO2
15.000
10.000 21.334
23.229
18.951
15.740
5.000 12.432
Godina
2 Mogunosti baziranja razvoja sektora energije u Bosni i Hercegovini na zelenoj energiji
Unlocking the Future Odriva energija u Bosni i Hercegovini: Izazovi i perspektive
Prema S3 emisije ugljen dioksida u 2015. godini su iste kao i u S2 i S3. Nakon
31
16.000
14.000
12.000
Gg tCO2
10.000
8.000
15.740
6.000 12.432
4.000 8.389
9.444
8.500
2.000
2 Mogunosti baziranja razvoja sektora energije u Bosni i Hercegovini na zelenoj energiji
Unlocking the Future Odriva energija u Bosni i Hercegovini: Izazovi i perspektive
Godina
25.000
20.000
Miliona tCO2
15.000
10.000
5.000
0
32
Procjena uticaja
2 Mogunosti baziranja razvoja sektora energije u Bosni i Hercegovini na zelenoj energiji
Unlocking the Future Odriva energija u Bosni i Hercegovini: Izazovi i perspektive
GJ
dok se toplotna vrijednost ugljeva u BiH kree od 13 do 15
t
(Studija energetskog sektora u BiHModul 8, 2008). Na osnovu cijene
uglja i toplotne vrijednosti moe se izraunati troak po jednoj toni uglja:
GJKMKM
B = 14 6 = 84
tGJ t
Sagorijevanjem jedne tone uglja (priblinog sastava kao to su bosansko-
hercegovaki ugljevi) nastaje oko 1.3 tone ugljen dioksida. Maseni udio
ugljika u ugljevima se kree od 36% do 40% (Studija energetskog sektora
u BiHModul 8, 2008). Emisija ugljen dioksida se rauna na sljedei nain:
MCO 44 tCO
eCO = c = 0.36 = 0.36 3.66 = 1.32
2 Mogunosti baziranja razvoja sektora energije u Bosni i Hercegovini na zelenoj energiji
Unlocking the Future Odriva energija u Bosni i Hercegovini: Izazovi i perspektive
MC 12 tuglja
pri emu su MCO i MC molarne mase ugljen dioksida i ugljika.
Pretpostavka je da e cijena emisionih dozvola oko 2020. godine iznositi 25
EUR. Iz toga slijedi da je dodatni troak sagorijevanja jedne tone uglja:
EUR tCOEUREURKM
25 => 1.32 25 = 33 = 64.35
tCO tuglja tCO tuglja tuglja
Stepen efikasnosti postojeih termoelektrana u BiH se kree oko 33%.
Energija osloboena pri sagorijevanju jedne tone uglja je:
GJGWs 10 MWh MWh
E=?Hd=0.3314 =0.3314 =0.3314 =1.283
t t 3600 t t
to znai da je specifina potronja uglja:
1 1 tuglja
b = = = 0.78
E 1.283 MWh/t MWh
Dakle, dodatni troak proizvodnje elektrine energije u BiH e biti:
tugljaKMKM pf
T = 0.78 64.35 = 5.0193 = 5.0193
MWh tuglja MWh kWh
Troak za nabavku emisionih dozvola iznosi skoro 40% dananje cijene
elektrine energije za domainstva.
biolokih i fizikih sistema koji odravaju ivot, ukljuujui sve ljudske ak-
tivnosti. Teoretiari ekoloke ekonomije naglaavaju vanost ekonomskih
resursa, naroito fosilnih goriva, za savremene ekonomske sisteme. Ubrzani
rast ekonomske proizvodnje tokom dvadesetog vijeka zahtijevao je ogromne
ulazne koliine energije, a globalni ekonomski sistemi jo veu potranju u
ovom vijeku. Centralna pitanja ekoloke ekonomije su raspoloivost energije
i implikacije koritenja energije na ivotnu sredinu. Osnovni princip ekolo-
ke ekonomije je da ljudska aktivnost mora biti ograniena nosivou ivotne
sredine, to se definie kao nivo populacije i potroakih aktivnosti (i ljudi i
ivotinja), koje raspoloiva baza prirodnih resursa moe da podri bez iscr-
pljivanja. U pristupu ekoloke ekonomije, ekonomski sistem se posmatra kao
podskup ireg ekosistema. Ekonomsko vrednovanje izraeno u cijenama ne
moe savreno da obuhvati sloenost ekolokih procesa i ponekad dovodi do
ozbiljnih sukoba sa zahtjevima ekosistema.
SRTP=p+c
pri emu je:
2 Mogunosti baziranja razvoja sektora energije u Bosni i Hercegovini na zelenoj energiji
Unlocking the Future Odriva energija u Bosni i Hercegovini: Izazovi i perspektive
bruto domaeg proizvoda kako bi se dobio neto domai proizvod (NDP). Ali,
na amortizaciju prirodnog kapitala ne primjenjuju se sline odredbe. Kada
drava sijee ume, kopa ugalj, mijenja tok rijeka, to ulazi u nacionalni do-
hodak iskljuivo kao pozitivan doprinos dohotku, koji je jednak vrijednosti
preraenih resursa. Nije napravljen obraun gubitka postojeih uma, ruda,
vode, itd. ni kao ekonomskog resursa, ni u izrazu njegove ekoloke vrijednosti.
Sa stanovita ekoloke ekonomije, to je ozbiljan propust koji se mora ispraviti.
Na primjer, sa stopom rasta od samo dva procenta, BDP bi se udvostruavao
svakih 35 godina, a u jednom vijeku se moe uveati sedam puta.
Takav rast ne bi predstavljao problem, ali resursni faktori i faktori ivotne
sredine nameu praktinija ogranienja ekonomskim aktivnostima. Ako se
mjeri ekonomsku aktivnost pomou pogrenog arina, ne moe se oekivati
da e i ostatak ekonomske analize biti pouzdan. Ekonomski rast sam po sebi
ne predstavlja nuno stvarni ekonomski razvoj i moe da smanji ljudsko bla-
gostanje ukoliko ga prati rast nejednakosti i degradacija ivotne sredine. U
primjeru Indonezije i Kostarike, revidirano mjerilo NDP pokazuje znatno
sporiji rast nego standardno mjerilo, jer je indonezijska studija uzela u obzir
naftu, ume i tlo, a na primjeru Kostarike poljoprivredu, umarstvo i ribolov.
Proirenje mjerila amortizacije prirodnih resursa u Kostariki, koje je vidljivo
u rastuem jazu izmeu bruto i neto poljoprivrednog proizvoda, potie od
tri faktora: gubitka uma, visoke stope erozije tla na njivama i panjacima i
prekomjernog ribolova.
Prema teoriji koju je 1956. formulisao geolog M. King Hubbert, tipian model
potronje resursa energije tokom vremena podsjea na krivu u obliku zvona:
u ranom periodu eksploatacije resursa, cijene padaju, proizvodnja se iri, a po-
tronja eksponencijalno raste. Meutim, na kraju ograniene zalihe i rastui
trokovi iscrpljivanja resursa prave preokret, a potronja poinje da opada.
2 Mogunosti baziranja razvoja sektora energije u Bosni i Hercegovini na zelenoj energiji
Unlocking the Future Odriva energija u Bosni i Hercegovini: Izazovi i perspektive
100%
90%
22
25 28
80%
7
70% 8 Nafta
9
6
3 3
60%
Obnovljivi izvori E
50%
Plin
40% Ugalj
30% 65 64 63
20%
10%
12 Oslanjanje zemlje na domai ugalj je energije dominira ugalj, koji daje oko
ostalo gotovo nepromijenjeno od 1990. 64 procenta TPES. Svjetska banka:
(60 do 65 procenata TPES) uz ukupan udio Bosna i Hercegovina: Izazovi i preporuke
svih fosilnih goriva zajedno od preko 94 za reformePregled javnih rashoda
procenta u 2009. U strukturi i institucija (februar 2012.)
Svjetske rezerve uglja, na primjer, dostatne su po nekim procjenama za na-
rednih 200 godina. Energetski potencijal BiH u uglju sagledan je na osnovu
bilansa utvrenih rezervi mineralnih sirovina sa 31.12.2006. godine, za koje
rudnici posjeduju rjeenja o odobrenim rezervama od nadlenih ministarsta-
va, a eksploatacione su procijenjene prema uraenoj tehnikoj dokumenta-
ciji sa kojom raspolau rudnici. Ukupne geoloke rezerve uglja u BiH iznose
oko 5,76 milijardi tona, od ega je bilansnih 2,540 milijardi tona, i to 1,437
milijarde lignita i 1,103 milijardi mrkog uglja. Iz ovoga se vidi da su potreb-
na velika sredstva da bi se potencijalne rezerve istraile i prevele u bilansne.
Bilansnih rezervi je svega 45,5 %, vanbilansnih 10,8% i 43,7 % potencijalnih,
a to navodi na nizak stepen istraenosti.
EU 27 : : : : : : :
EU 4 + HR i MAK
14 Publikacije IEAMeunarodne
Agencije za energiju OECD-a,
Pariz, 2007.
Elektroprivrede posluju kao tri mala vertikalno integrirana monopola na tri
odvojena podruja, geografski nepravilnog oblika, to doprinosi neefikasno-
sti. Elektro-energetski sektor se restrukturira da bi se smanjilo te neefikasno-
sti i uskladilo s odredbama Direktive Evropske komisije 2003/5415, koja pro-
movie konkurenciju u elektro-energetskom sektoru. Prvi korak je uinjen
1999. formiranjem Zajednikog elektro-energetskog koordinacionog centra
(ZEKC). ZEKC je bio u vlasnitvu tri elektroprivrede, koje su bile zastupljene
u njegovom upravnom odboru. Uloga mu je bila koordinacija razmjene elek-
trine energije izmeu elektroprivreda i stranih zemalja, koordinacija pred-
viene proizvodnje i prekida prenosa, te odravanje operativne pouzdanosti
prenosnog sistema u cjelini.
I-IV 2010. VII-XII 2010. I-IV 2011. VII-XII 2011. I-IV 2012.
EU 27 : : : : : : :
EU 4 + HR i MAK
EU 27 : : : : : : :
EU 4 + HR i MAK
18 Benchmark indikatori predstavljaju Indeks 100 predstavlja pokretni prosjek i Maarska, kao etiri zemlje lanice EU
udaljenost BiH u odnosu na prosjek odnosno prosjek EU 4 koji se posebno koje su istovremeno tranzicijske zemlje)
EU4. Ovaj prosjek je izjednaen izraunava za svaku godinu. (etiri zemlje vidjeti Direkcija za ekonomsko planiranje
s indeksom 100 i vrijednost BiH lanice EU koje se koriste za izraunavanje Bosne i Hercegovine, Strategija razvoja
predstavlja udio u toj vrijednosti. prosjeka su Bugarska, Rumunija, Slovaka BiH, 2010, Benchmark indikatori.
Rauni
za elektrinu
energiju
Rauni
za grijanje
Potronja
energije
Rauni
za prirodni
plin
Rauni
za vodu
2 Mogunosti baziranja razvoja sektora energije u Bosni i Hercegovini na zelenoj energiji
Unlocking the Future Odriva energija u Bosni i Hercegovini: Izazovi i perspektive
1 Sarajevo 2,38
2 Teanj 2,24
3 epe 2,21
45
4 Zenica 1,92
5 Tuzla 1,44
6 Kakanj 1,43
19 Podaci za Banja Luku. Pokret potroaa drugog dana; (v) sedmica godinjeg
46
Budui da u BiH do nedavno nije bio izvren popis stanovnitva sve od 1991.
godine, a podaci posljednjeg popisa 2013. jo nisu obraeni, podaci o broju
siromanih i socijalno iskljuenih su, uglavnom, na bazi istraivanja nevla-
dinog sektora, stranih finansijskih institucija i dijelom zvanine statistike.
Istraivanje Komisije Pravda i mir Biskupske konferencije BiH o ljudskim
pravima za 2010. godinu pokazalo je da oko 600.000 osoba u BiH ivi ispod
opte granice siromatva, u koju se ubrajaju svi koji imaju primanja manja
od 120 eura mjeseno, a svaki peti graanin ivi od tri konvertibilne marke
dnevno. Taj broj je prema istraivanjima Svjetske banke za 2007. godinu bio
oko 500.000. Ovi podaci ukazuju da se ne moe govoriti o jeftinoj energiji u
BiH te da je veina stanovnitva energijski siromana. Prema procjenama
Svjetske banke, velik broj domainstava u regionu, kako zbog slabih prihoda
tako i zbog izuzetno loeg kvaliteta kua i zgrada (loe izolacije), izdvajaju i
2 Mogunosti baziranja razvoja sektora energije u Bosni i Hercegovini na zelenoj energiji
Unlocking the Future Odriva energija u Bosni i Hercegovini: Izazovi i perspektive
Dva faktora mogu promijeniti ovu sliku. Kada je rije o tranji, znatna
uteda energije i poveana efikasnost krajnje potronje mogle bi smanjiti
rast tranje. to se tie ponude, obnovljivi resursi, koji trenutno zadovolja-
vaju neznatan dio potreba za energijom, trebalo bi da postanu sve znaajniji.
Meutim, te promjene zahtijevaju kombinaciju signala trinih cijena i vla-
dinih energetskih mjera koje promoviu energijsku efikasnost i obnovljive
resurse. Energijska efikasnost, odnosno efikasno koritenje energije je zbir
svih preduzetih i planiranih mjera u svim oblastima kojima je krajnji cilj ko-
ritenje minimalne koliine energije, uz uslov da nivo udobnosti ostane istog
ili vieg nivoa.
24 Dostupno na http://seechangenetwork.org/
index.php/publications/invest-in-haste-
repent-at-leisure.html.
180 kWh energije po kvadratnom metru, dakle dvostruko vie. Kada su u pi-
tanju individualni stambeni objekti, odnosno porodine kue, potronja po
kvadratnom metru prelazi i 300 kWh godinje. Prosjean objekat u razvije-
nim zemljama godinje potroi oko 100 kWh energije po kvadratnom metru,
a u BiH 180 kWh. 25
i okvira politike,
ii prateih struktura,
iii implementacije i znanja (know-how-a),
iv poticaja i
v informacija.
ne podrke zbog nedostatka dobrih podataka; dakle, vlade nisu svjesne obima
problema s kojim se suoavaju u energetskom sektoru.
Odgovorna vlada mora uvesti mjere koje e omoguiti inovacije u oblasti ob-
novljivih izvora energije, a u saradnji sa predstavnicima industrije i finansij-
skog sektora. Radikalno se moraju poveati investicije u istraivanje, razvoj i
komercijalizaciju tehnologija obnovljivih izvora energije. Naravno, zemljama
u razvoju je potrebna podrka u izgradnji vlastitih kapaciteta za inovacije, te
je potrebna edukacija, obuka i podrka naunicima da razviju novu energet-
sku infrastrukturu.
53
Pored brojnih naknada za vode i koritenje voda u oba entiteta, zatim naknada
za koritenje uma, tu su i naknade za zatitu ivotne sredine kako slijedi:
1 u Federaciji BiH od ega se finansira uglavnom Fond za zatitu okolia FBiH
i njegovi projekti.
Naknada za Zakona o Fondu za zatitu lanovi Obveznici plaanja Visina godinje naknade
zagaivanje zraka koja okolia (Slubene novine 4. 5. i 6. plaaju naknadu za emisije iznosi za:
potiu od tehnolokih Federacije BiH, br. 33/03) Uredbe utvrenu zbirno za jednu tonu emisije SO238KM;
procesa, industrijskih Uredba o vrstama naknada sve ispuste jednu tonu emisije NO236KM;
pogona, ureaja i i kriterijuma za obraun jednu tonu emisije vrstih estica
objekata koji isputaju naknada za zagaivae (praine)170KM;
u zrak SO2, NO2 zraka Federacije BiH, br. Izuzetak: naknade za jednu tonu
i vrste estice (prainu) 66/11) vrstih estica (praine) iz asfaltnih
baza iznosi2350KM/t;
54
Posebne naknade za Uredba o posebnim Obraun naknade Razliito prema vrsti vozila, a
okoli koje plaaju naknadama za okoli vri se na osnovu u skladu sa lanom 2. 3. 4. 5.
pravna lica pri svakoj koje se plaaju pri podataka o vozilu i 6. Uredbe
registraciji motornih registracijimotornih i obvezniku
vozila vozila (Slubene novine plaanja upisanim
Federacije BiH, u isprave vozila,
br. 14/11) odn. knjiicu vozila
ili saobraajnu
dozvolu.
U Budetu 2013. godine na primjeru Kantona Sarajevo kada je u pitanju
naknada za zatitu okolia to izgleda ovako:
722555 Posebne naknade za okoli koje plaaju pravne osobe pri svakoj registraciji motornih vozila 15.000
722556 Posebne naknade za okoli koje plaaju fizike osobe pri svakoj registraciji 2.096.600
motornih vozila namjenski prihod Ministarstva prostornog ureenja i zatite okolia
(razgranieni namjenski prihodi u iznosu od 1.396.600 KM)
721112 Prihodi od davanja prava na eksploataciju prirodnih resursa, patenata i autorskih prava 2.106.000
Netom prije usvajanja Zakona, Vlada Republike Srpske je 1. jula donijela odluku
da koncesiju za eksploataciju uglja na leitu Ugljevik Istok 2 dodijeli kom-
paniji Comsar Energy Srpska. Veinski vlasnik ove firme je ruski biznismen
Raid Serdarov, a RiTE Ugljevik ima svega deset posto udjela u ovom preduze-
u. U odluci se navodi da e Comsar Energy u budet RS platiti jednokratnu
naknadu za pravo na korienje mineralne sirovine u iznosu od 2. 595.000 KM,
te da koncesione naknade za korienje mineralnih resurse iznose 3,2 posto od
bruto prihoda, odnosno ukupnih godinjih prihoda ostvarenih kroz koncesione
djelatnosti. Raunica kae da e veinski vlasnik, sa 90 posto kapitala, raspola-
gati najveim dijelom neto dobiti, koja bi priblino na godinjem nivou iznosila
700 miliona KM, a izostali bi i prihodi od PDV-a. Svaka od ugovornih strana e
uvati povjerljivost i nee otkriti treoj strani informacije u vezi sa Projektima
iz ovog ugovora, a ugovor ak predvia da samo ogranieni broj predstavnika
obje ugovorne strane moe biti upoznat sa odredbama ovog Ugovora, kako bi
preduzeli adekvatne potrebne mjere na njegovom provoenju. Ugovorne strane
57
Optine iji budeti zavise od iscrpljivanja prirodnih resursa esto olako daju
saglasnosti ili pristaju na netransparentne procedure svojih vlada, bez osvr-
tanja na to ta kad nestane tih prihoda ili kako uloiti te prihode u budunost,
u produktivne svrhe koje e donijeti jo vee prihode. Pri tome, upitna je ade-
kvatnost koncesionih naknada, odnosno pravednost ako se posmatra iz ugla
ravnotee ovog sada i onoga kasnije, kad ne bude resursa. Pretpostavka da
se prihodi od koncesionih naknada, odnosno koritenja prirodnih resursa
uloe u optinski fond za budunost, a da optina odlukom propie namjenu
2 Mogunosti baziranja razvoja sektora energije u Bosni i Hercegovini na zelenoj energiji
Unlocking the Future Odriva energija u Bosni i Hercegovini: Izazovi i perspektive
nisan da se plati u 153 jednaka mjesena anuiteta. Pored toga. Fabrici je 2009.
godine omoguen kredit IRB RS pod povoljnim uslovima sa grejs periodom
od dvije godine i dugim rokovima vraanja u iznosu od pet miliona KM. U toku
2012. godine, Vlada je u dva navrata donijela rjeenja o reprogramu obaveza
Bira u ukupnom iznosu od 5.348.105 KM na 36 mjesenih anuiteta. Vlada
je i na insistiranje optine Zvornik i Milii, te stratekog partnera preduzea
28 Vidjeti http://www.6yka.com/novost/
4404/birac-hronika-jedne-privatizacije.
Boksit, dala podrku plasmanu IRB ovoj kompaniji u iznosu od 19,4 miliona
KM po veoma povoljnim uslovima, sa ciljem prelaska fabrike na vrste ener-
gente. Akumulisana zaduenost i gubici Tvornice 2012. godine iznosili su 720
miliona, a procijenjeni kapital jedva 20 miliona maraka. Dakle, Tvornica je
transfernim cijenama skrivala i iznosila profit, prikazivala stalno gubitke, pa
naplata neke koncesione naknade postaje besmislena i nemogua.
Ako bi se uveo metod plaanja kao procenat po toni iskopane rude, kubiku
drveta, kubnom metru vode i slino i usmjeravanje tih sredstava u fond, bilo
optinski bilo kantonalni ili entitetski, vea je vjerovatnoa da bi se bar djeli-
mino ostvarilo veu pravednost, smanjilo malverzacije i prikupilo sredstva
za projekte koji bi, na primjer, poboljali energijsku efikasnost.
2 Mogunosti baziranja razvoja sektora energije u Bosni i Hercegovini na zelenoj energiji
Unlocking the Future Odriva energija u Bosni i Hercegovini: Izazovi i perspektive
59
2.5.3 Namjena sredstva
Fonda/fondova
za budunost
POPULACIJA
ODRIVI
RAZVOJ
60
PROFIT PLANETA
Vani programi i mjere koje e uticati na tok razvoja energije u pravcu ener-
gijske efikasnosti su:
Zbog toga je znaajna uloga onih aktera koji ve sada gledaju dalje od parti-
kularnih i kratkoronih interesa. To su grupe graanki i graana te njihove
organizacije koje djeluju motivirane razliitim shvaanjima o zajednikom
dobru i osnovnim ljudskim vrijednostima. One nisu pozicionirane u centri-
ma ekonomske i politike moi i ne predstavljaju organizovan optedrutveni
pokret, ali ostvaruju neki uticaj na javno mnijenje i na mogue alternativne
politike opcije jer upozoravaju na realne ivotne probleme. Ukoliko to ne
ine radi privatne koristi, radi moi i novca, nego iz argumentovanog ubje-
enja, i ukoliko svojim porukama dopru do ireg drutva, javnost ih moe
priznati kao one koji se zalau za zajedniko dobro. Cjelinu tih graanskih
aktivnosti i okupljanja koja prelaze granice privatnih koristi uobiajeno se
naziva civilno drutvo.
63
2.6.1 O civilnom drutvu
broju graana koji se aktivno ukljuuju. OCD mogu biti formalne ili nefor-
malne, registrovane ili neregistrovane, a mogu da se udruuju u skladu sa
zajednikim ciljevima ili prema nekim ad hoc potrebama (mree, koalicije,
inicijative, kampanje i slino).
Oblast lokalnog Oblast lokalnog razvoja i razvojnih projekata uopte okuplja znaajan broj
razvoja i razvojnih OCD u BiH. Znaajan dio ovih OCD svoje ciljeve bazira na dostupnim finan-
projekata uopte sijskim sredstvima razliitih donatora, pa i aktivnosti u projektima su esto
okuplja znaajan predisponirane zahtjevima i eljama donatora. U svojim aktivnostima ove
broj OCD OCD se rijetko odluuju za projekte u oblasti energije, a razlozi za to su vje-
rovatno ogranieno iskustvo u ovoj oblasti i kompleksnost projekata. Imajui
u vidu brojne aktivnosti koje se provode u ovoj oblasti i kontakte u lokalnim
zajednicama, ove OCD bi mogle znaajno doprinijeti promociji nisko-kar-
bonskih rjeenja na lokalnom nivou.
OCD koje OCD koje se bore protiv korupcije su jo jedna grupa koju treba ukljuiti u
se bore protiv aktivnosti u oblasti energije. Opravdanje za ovo lei u injenici da je general-
korupcije ni nivo korupcije u BiH veoma visok, a oblast energije je posebno podlona
korupciji zbog veliine projekata. Opasnost od korupcije je posebno izraena
u oblasti novih velikih proizvodnih kapaciteta, kao to su termoelektrane i
velike hidroelektrane, gdje se investicije u prosjeku kreu od nekoliko stotina
miliona KM, pa do preko milijardu KM.
Strukovna Strukovna udruenja su zasebna vrsta OCD iji ciljevi su prevashodno usmje-
67
udruenja reni prema lanstvu, koje ine iskljuivo osobe sa odreenim strunim zva-
njima (npr. udruenja energetiara, biologa, umarskih tehniara, ribara,
ljekara i sl.).
Ove OCD mogu imati znaajnu ulogu u irenju informacija, znanja i vjetina
u oblasti nisko-karbonskih tehnologija meu svojim lanovima, ali i prema
drugim akterima u drutvu. Do sada ova udruenja nisu pokazala znaajan in-
teres za irenje novih tehnologija ili zainteresovanost za saradnju sa drugim
OCD zainteresovanim za pitanja energije.
Energetske Energetske zadruge su specifina vrsta OCD, koje ine ljudi iz lokalnih za-
zadruge jednica. lanovi udruuju vlastite finansijske i materijalne resurse kako bi
obezbijedili vlasnitvo nad proizvodnjom energije iz lokalnih obnovljivih
izvora. Na ovaj nain, obnovljiva energija postaje glavni oslonac odrivom
razvoju u energetskom, ekonomskom, drutvenom i ekolokom aspektu ra-
zvoja zajednica.
Naravno, ima jo oblasti kojima se bave OCD i koje bi mogle doprinijeti po-
stavljenom cilju (ruralni razvoj, ekonomska pitanja, ljudska prava, zatita
potroaa i dr.), ali ove vrste OCD smo izdvojili kao primarne. Ipak, treba na-
pomenuti da trenutno u BiH ne postoje OCD koje imaju dovoljno kapaciteta
da se samostalno na kvalitetan nain bave svim gore pomenutim oblastima.
Stoga je saradnja meu OCD imperativ, koji se meutim rijetko na kvalitetan
nain ostvaruje u praksi. Za sada postoje sluajevi saradnje OCD iz nekih
pomenutih oblasti, ali ona se uspostavi u okviru pojedinih projekata i ima
ogranieno vrijeme trajanja. Meutim, za kvalitetniji doprinos postavljenim
ciljevima od posebnog znaaja bi bila dugorona strateka saradnja izmeu
OCD iz pomenutih oblasti.
68
2.6.3 Naini na koje
organizacije civilnog
drutva mogu dati
svoj doprinos
postizanju ciljeva
Ovo je veoma vaan mehanizam koji u BiH do sada nije primjenjivan u praksi
u skladu sa direktivom EU (2001/42/EC), budui da do nedavno nije posto-
jao odgovarajui zakonski osnov. U julu 2012. godine je u novom Zakonu o
zatiti ivotne sredine RS (Slubeni glasnik RS 71/12) ova oblast detaljnije
definisana, a Pravilnikom o sadraju izvjetaja o stratekoj procjeni utica-
ja na ivotnu sredinu (Slubeni glasnik RS 28/13) i Pravilnikom o kriteri-
jumima za odluivanje o potrebi sprovoenja strateke procjene uticaja na
ivotnu sredinu (Slubeni glasnik RS 28/13) stekli su se potrebni zakonski
preduslovi za provoenje ovog mehanizma. Odgovarajui propisi u FBiH jo
uvijek nisu doneseni. Ostaje da se vidi na koji nain e se zakonske odredbe
primjenjivati u praksi.
3 Arhuska konvencija31
31 http://www.unece.org/env/pp/
introduction.html
Osnovu Arhuske konvencije ine njena tri stuba:
prihvatljivoj cijeni. Svako fiziko i pravno lice ima pravo pristupa informa-
cijama koje su pod kontrolom javnog organa, a javni organ ima odgovarajuu
obavezu da objavi takve informacije.
6 Konvencija ESPOO34
2 Mogunosti baziranja razvoja sektora energije u Bosni i Hercegovini na zelenoj energiji
Unlocking the Future Odriva energija u Bosni i Hercegovini: Izazovi i perspektive
Kritike najee nisu javno ili dovoljno jasno artikulisane, tako da samo manji
broj kritika bude shvaen kao pokazatelj nezadovoljstva civilnog drutva.
Trenutno su u veini sluajeva to kritike protiv planova za izgradnju novih
hidroelektrana (HE u srednjem toku Vrbasa, HE na gornjoj Drini, HE na rijeci
Ljuta, HE na gornjoj Neretvi, HE na Uncu, MHE na rijeci eljeznici, MHE na
izvoru Sane, MHE u obuhvatu NP Sutjeska i dr.), a u posljednje vrijeme se jav-
ljaju i kritike protiv izgradnje novih termoelektrana ili novih blokova u postoje-
im termoelektranama (TE Stanari, blok 3 u TE Ugljevik, blok 7 u TE Tuzla).
i Hercegovini
Studije sluaja
efikasnost i obnovljive
izvore energije u Bosni
investiranja u energijsku
3.1 Primjeri dobre
prakse poveanja
energijske efikasnosti
3.1.1 Zgradarstvo
3 Studije sluaja investiranja u energijsku efikasnost i obnovljive izvore energije u Bosni i Hercegovini
to su pravilnici stupili na snagu). Svaka javna zgrada, ili ona u kojoj se pru-
aju javne usluge, vea od 500 m2, duna je da prikae prvu stranicu EPC-a
na svom glavnom ulazu.
Grupa mjera energijske efikasnosti koja ima velik potencijal u BiH je kori-
tenje otpadne toplote. Ove mjere su naroito izvodljive u prehrambenoj
industriji, gdje se javljaju potrebe za toplom i/ili vruom vodom tokom itave
godine (na primjer za pranje proizvodne linije i predgrijavanje napojne ko-
tlovske vode).
U nastavku je ukratko opisan projekat koritenja otpadne toplote sa kom-
presora zraka koji je proveden u jednoj mljekari u BiH. Na postojee zrakom
hlaene kompresore zraka ukupne snage 200 kW mljekara je ugradila sistem
za uljno hlaenje. Oko 80% energije na kompresoru je otpadna energija koju
preuzima rashladno ulje. Prilikom hlaenja kompresora rashladno ulje se za-
grije na oko 80C. Toplota rashladnog ulja se pomou izmjenjivaa toplote
(snage 160 kW) predaje vodi koja se pri tome zagrije na eljenu temperaturu
(zavisno od protoka jednog i drugog fluida). Zagrijana voda se vodi u spre-
mnike odakle se koristi za pranje proizvodne linije i predgrijavanje napojne
kotlovske vode. Ukupna investicija u ovaj projekat je bila oko 60.000 EUR-a,
a godinja uteda na trokovima za prirodni plin je oko 91.000 EUR (cijena
gasa od oko 0,5 EUR/m3).
stoji potreba za toplom ili vruom vodom za sam proces, u tom sluaju se
voda zagrijana na opisani nain moe koristiti za grijanje. Ukoliko se radi
o niskotemperaturnoj otpadnoj toploti onda je isplativa ugradnja toplotne
Unlocking the Future Odriva energija u Bosni i Hercegovini: Izazovi i perspektive
Budui da ovakve mjere imaju kratak period povrata investicije i mogu zna-
ajno da smanje ukupne trokove za energiju preduzea, one doprinose kon-
kurentnosti naroito malih i srednjih preduzea iz BiH, to dovodi do odri-
vosti i eventualno poveanja broja radnih mjesta.
79
3.2 Primjeri dobre prakse
koritenja obnovljivih
izvora energije
u kojima ruralni sektor ima znaajnu ulogu u strukturi stanovnitva, jer je,
istorijski gledano, ruralno stanovnitvo u svim krajevima koristilo biomasu
za grijanje i/ili kuhanje. Biomasa u obliku ogrjevnog drveta i drvnog uglja je
trenutno rastui izvor energije u BiH, iju prosjenu potronja se procjenjuje
na 1.323.286m3 godinje. Meutim, stepen efikasnosti ureaja za konverzi-
ju energije je veoma nizak. Potronja biomase u drugim sektorima, kao to
je poljoprivreda, trgovina i industrija je, za razliku od domainstava, mala.
Ogrijevno drvo je uglavnom znaajno u ruralnim podrujima i malim grado-
vima kojima nije dostupna mrea javnog grijanja. U nekim podrujima BiH
udio biomase u grijanju domainstva dostie i do 60% (dijelovi istone Bosne).
Prema Studiji energetskog sektora BiH, u prosjeku godinji udio biomase u
ukupnoj potronji primarne energije iznosio je oko 4,2%. U teoriji, raspolo-
iva biomasa moe dosei udio od gotovo 14% u ukupnoj potronji energije.
Prema podacima iz Prvog nacionalnog izvjetaja o klimatskim promjena u
BiH biomasa ini oko 9% od ukupnog primarnog snabdijevanja energijom.
trine energije. Cijena energije iz lo ulja je oko dva puta via od energije iz
prirodnog plina i oko tri puta od energije iz peleta. Ukoliko bi se na neki nain
uzelo u obzir trokove vrnog optereenja prilikom koritenja elektrine
elekt. energija KM/MWh 150,00 1,00 MWh 41,67 100 41,67 autom.
TABELA 13 cijene energije iz razliitih energenata (cijene sa poetka 2013. godine u BiH)
Napomena: troak vrnog optereenja kod koritenja elektrine energije nije uzet u obzir.
energije, cijena bi bila via od cijene energije iz lo ulja. Cijena energije iz
drvne sjeke je oko pet puta nia od cijene energije iz lo ulja; meutim, tri-
te drvne sjeke u BiH nije jo uvijek dovoljno razvijeno. Zbog ovakvog odnosa
cijena energije iz razliitih energenata, veoma su isplativi projekti prelaska
sa lo ulja i/ili prirodnog plina na pelet (za potrebe grijanja). Period povrata
investicije u sluaju prelaska sa lo ulja na pelet je 23 godine36. Ogranienje
za ovakve projekte, naroito u sluaju prelaska sa prirodnog plina na pelet, su
logistiki zahtjevi i neke odrednice prostornog planiranja.
kat EBRD-a, kreditna linija za Zapadni Balkan. Investitor je kao bonus dobio
iznos od 20% od ukupne investicije.
koji iznosi 70,5 miliona GWh dozraene energije ukupnog solarnog zraenja
godinje. Tehniki potencijal je 685 PJ, a to je oko tri puta vie od ukupnih
primarnih energijskih potreba u energijskom bilansu BiH. Posebno su zna-
ajni potencijali solarne energije u junim dijelovima BiH. Postoje razliiti
podaci o osunanosti, tako npr. prema Studiji energetskog sektora BiH broj
sunanih sati u Hercegovini je od 1900 do 2300 godinje, a prema Centru za
razvoj i podrku od 2500 do 2700.
14501500
14001450
3 Studije sluaja investiranja u energijsku efikasnost i obnovljive izvore energije u Bosni i Hercegovini
13501400
13001350
Unlocking the Future Odriva energija u Bosni i Hercegovini: Izazovi i perspektive
12501300
12001250
< 1200kWh/m
oskudni.
PRILOG BROJ 1 Vaei zakoni (zakoni koji su trenutno na snazi) koji se direktno
ili indirektno bave pitanjem ivotne sredine i njene zatite te institucije
Unlocking the Future Odriva energija u Bosni i Hercegovini: Izazovi i perspektive
1 Na nivou drave:
Zakon o koncesijama (Slubeni glasnik BiH broj 32/02, izmjene 56/04);
Zakon o veterinarstvu (Slubeni glasnik BiH broj 34/02);
Zakon o zatiti bilja (Slubeni glasnik BiH broj 23/03);
Zakon o fitofarmaceutskim sredstvima BiH (Slubeni glasnik BiH broj 49/04);
Zakon o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti
(Slubeni glasnik BiH broj 88/07);
Zakon o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju BiH
(Slubeni glasnik BiH broj 50/08);
Zakon o genetski modifikovanim organizimima
(Slubeni glasnik BiH broj 23/09);
Zakon o zatiti dobrobiti ivotinja (Slubeni glasnik biH broj 25/09).
Institucije:
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
(MVTEO BiH), u ijem sastavu je i Sektor za prirodne resurse, energetiku i
zatitu okolia, sa est odsjeka: Odsjek za vodne resurse, Odsjek za turizam,
Odsjek za primarnu energiju i politiku, Odsjek za sekundarnu energiju
i projekte, Odsjek za zatitu okolia i Odsjek za implementaciju projekata;
6 Prilozi
za poljoprivredu;
Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine (UZV BiH), u ijem sastavu
su i sljedea odjeljenja: Odjeljenje za zdravlje i dobrobit ivotinja,
Odjeljenje za sigurnost hrane i uvjete u objektima, Odjeljenje granine
veterinarske inspekcije, Odjeljenje veterinarske inspekcije i Agencija
za obiljeavanje ivotinja;
Uprava Bosne i Hercegovine za zatitu zdravlja bilja, od tri odjeljenja:
Odjeljenje za zatitu zdravlja bilja, Odjeljenje za fitofarmaceutska
sredstva i mineralna ubriva, kao i Odjeljenje za sjeme i sadni materijal
poljoprivrednog bilja i zatitu sorti;
Meuentitetsko tijelo za okoli/ivotnu sredinu osnovano 2006.; bavi
se svim pitanjima zatite okolia koja zahtijevaju usklaen pristup
oba entiteta, te je nadleno za usklaivanje zakona o okoliu, propisa,
standarda i akcionih planova, meunarodnih sporazuma o pitanjima
okolia kao i za njihovo provoenje; uestvuje u meunarodnim procesima
i sarauje s meunarodnim organizacijama; prati okoli, informacione
sisteme, razmjenu informacija kao i prekogranina i meuentitetska
pitanja okolia. Odbor se sastoji od osam lanova, od kojih etiri imenuje
Vlada Republike Srpske, a etiri Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
i oni se sastaju najmanje est puta godinje.
Zakon o fondu za zatitu okolia FBiH (Slubene novine FBiH broj 33/03);
Zakon o zatiti prirode (Slubene novine FBiH broj 33/03);
Zakon o upravljanju otpadom (slubene novine broj 33/03, izmjene 72/09)
Zakon o slatkovodnom ribarstvu (Slubene novine FBiH broj 64/04);
95
Na nivou kantona:
Kanton broj 1 Unsko-sanski kanton Ministarstvo za graevinarstvo,
prostorno ureenje i zatitu okolia;
Kanton broj 2 Posavski kanton Ministarstvo za transport, komunikacije,
turizam i zatitu okolia;
Kanton broj 3 Tuzlanski kanton Ministarstvo za urbanizam,
prostorno ureenje i zatitu okolia;
Kanton broj 4 Zeniko-dobojski kanton Ministarstvo za prostorno
ureenje, promet i komunikacije i zatitu okolia;
Kanton broj 5 Bosansko-podrinjski kanton Ministarstvo za urbanizam,
prostorno ureenje i zatitu okolia;
Kanton broj 6 Srednjobosanski kanton Ministarstvo prostornog
ureenja, obnove i povratka (obuhvata i okoli);
6 Prilozi
(Slubeni glasnik RS broj 103/08);
Zakon o zatiti i dobrobiti ivotinja (Slubeni glasnik RS broj 11/08);
Zakon o hemikalijama (Slubeni glasnik RS broj 25/09);
Zakon o zatiti bilja u RS (Slubeni glasnik RS broj 25/09);
97
Bosna i Hercegovina
Bugarska
Crna Gora
Rumunija
Estonija
Island
Albanija
Hrvatska
Litvanija
Turska
Latvija
Grka
Francuska
Poljska
eka Republika
Slovenija
Finska
Maarska
Ujedinjeno Kraljevstvo
Luksemburg
6 Prilozi
Malta
Slovaka
panija
Holandija
EU27
99
Norveka
Austrija
Portugal
vedska
Irska
Italija
Belgija
Njemaka
Kipar
Danska
0.0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6
ifra Naziv djelatnosti Vrsta Jedinica Proizvedena Prodata / Vrijednost
i proizvoda proizvodnje mjere koliina isporuena prodaje /
koliina naknade za
isporuke
(000) KM
05.20.10 Lignit
cinka i kalaja
08.11.40 kriljac
morska voda
10 MRKI UGALJ
ASORTIMANI TTS
10 MRKI UGALJ
ASORTIMANI TTS
10 MRKI UGALJ
ASORTIMANI TTS
Fondacija Heinrich BllUred za Bosnu i Hercegovinu, ekalua 42, 71000 Sarajevo, BiH
T 00 387 33 260 450 F 00 387 33 260 460 E info@ba.boell.org W http://www.boell.ba