Professional Documents
Culture Documents
365istina PDF
365istina PDF
TO I POSTAJE
365 budistikih inspiracija
ONO TO MISLI
TO I POSTAJE
365 budistikih inspiracija
Priredio
Branislav Kovaevi
Layout / Svetlana Kovaevi
SADRAJ
Predgovor / 7
Januar / 9
Februar / 29
Mart / 47
April / 67
Maj / 85
Juni / 103
Juli / 121
Avgust / 139
Septembar / 157
Oktobar / 175
Novembar / 195
Decembar / 213
POVEZANOST SA SADANJOU
esto se dogaa da ta god da radimo, bilo da sedimo, hodamo, stojimo ili leimo,
na um uglavnom nije u vezi sa neposrednom stvarnou, ve je po navici zaokupljen
prolou ili budunou. Dok hodamo, mislimo o trenutku kad emo stii, a kad
stignemo razmiljamo o odlasku. Dok jedemo, razmiljamo o pranju sudova, a kad
krenemo da peremo sudove, razmiljamo o gledanju televizora.
To je zaista aav nain korienja uma. Nismo u vezi sa sadanjim trenutkom, ve uvek
razmiljamo o neem drugom. Previe esto smo obuzeti strepnjom i udnjama, alou
zbog prolosti i iekivanjem zbog budunosti, i tako potpuno propustamo kristalno
jasnu jednostavnost ovog trenutka.
J
N
U
10
1. januar
11
2. januar
3. januar
12
4. januar
J ednoga dana Buda je sedei ispred grupe od 1250 monaha i monahinja podigao cvet.
Nije nita govorio, vrlo dugo. Svi oko njega bili su savreno tihi. inilo se kao da duboko
razmiljaju i pokuavaju da otkriju dublje znaenje jednog ovakvog gesta. Onda, iznenada,
Buda se osmehnu. Osmehnuo se zato to se neko od onih koji su ga okruivali osmehnuo
njemu i cvetu... Po meni je znaenje ovoga vrlo jednostavno. Kada neko uzme cvet i
pokae vam ga, on eli da ga vidite. Ako ponete da razmiljate, ne primeujete cvet. Onaj
koji nije razmiljao, onaj koji je jednostavno bio ono to jeste, bio je u stanju i da do kraja
doivi taj cvet. I osmehnuo se. To je problem ivota. Ako nismo do kraja ono to jesmo,
do kraja u sadanjem trenutku, promaujemo sve.
5. januar
U prostranom umu ima mesta za sve. On je slian prostoru u ovoj sobi, kojeg ne
povreuje ta god da u nju ue ili iz nje izae. Mi obino kaemo prostor u ovoj sobi,
ali u stvari ova soba jeste u prostoru. itava zgrada je u prostoru. I kada ova zgrada
nestane, prostor e jo uvek biti tu. Prostor okruuje zgradu i u ovom trenutku mi
zauzimamo prostor u ovoj sobi. Kada ovako posmatramo, moemo razviti sasvim nov
pogled na stvari. Vidimo da postoje zidovi, koji daju oblik ovoj sobi, i da postoji prostor.
S jedne strane, zidovi ograniavaju prostor. Ali ako pogledamo sa druge strane, prostor
je neogranien, toliko neogranien da sadri i celu sobu.
Aan Sumedho
13
6. januar
S vaka stvar se ogleda, proima i zapravo sadri sve druge. To je organska priroda
ovoga sveta i ona se u klasinom budizmu naziva uzajamna meuzavisnost. Srodnost i
podudarnost su joj spoljanje manifestacije... drugi nije drugi ve ja sam. To je temelj na
kojem odreujemo pravila ponaanja i to je nadahnue za istinsku ljudskost. Prepoznati
sopstvenu tamnu stranu sa smekom i prepoznati tuu blistavu stranu sa smekom tako
vebamo. Neprekidno isticati sopstvenu blistavu stranu i neprekidno kritikovati tuu
tamnu stranu to nije vebanje.
7. januar
14
8. januar
U svom istom stanju, um je miran, bez sree i patnje zaista, ne doivljava bilo
kakvu vedanu (oseaj). To je pravo stanje uma. Otuda, cilj prakse je traganje ka unutra,
istraivanje i analiziranje sve dok ne dostignete prvobitni um. Prvobitni um se takoe
naziva isti um. isti um jeste um bez vezanosti. Na njega ne utiu objekti uma. Drugim
reima, on ne juri za razliitim vrstama prijatnih i neprijatnih objekata uma. Umesto
toga, takav um je u stanju kontinuiranog znanja i budnosti potpuno svestan svih svojih
iskustava.
Aan a
15
9. januar
M oda najdublji razlog zato se plaimo smrti jeste to to ne znamo ko smo. Verujemo
u samo svoj, jedinstven i od svega drugog odvojen identitet ali ako se odvaimo da
ga malo bolje ispitamo, otkrivamo da taj identitet potpuno zavisi od jednog beskrajnog
niza stvari koje ga odravaju: naeg imena, nae biografije, naeg ivotnog saputnika,
porodice, doma, posla, prijatelja, kreditnih kartica... Na tu se krhku i prolaznu podrku
oslanjamo gradei svoju sigurnost. I kada sve te stvari uklonimo, tek tada emo dobiti
ideju ko smo mi u stvari. Bez tih dobro poznatih pomagala, suoavamo se sa samim
sobom, osobom koju ne poznajemo, strancem koji nam ide na ivce, ali sa kojim smo
sve ovo vreme iveli, a da nikad nismo hteli da ga sretnemo. Nije li to pravi razlog zato
pokuavamo da svaki trenutak ispunimo bukom i poslovima, makoliko dosadni i trivijalni
bili, kako bismo bili sigurni da nikada neemo ostati u tiini oi u oi sa tim strancem?
10. januar
16
11. januar
K ada sam imao etiri godine, majka mi je vraajui se sa pijace obino donosila po
jedan kola. Seo bih pred kuu i lagano ga jeo, ponekad pola sata, ponekad 45 minuta,
za jedan jedini kola. Gricnuo bih i pogledao gore u nebo. Onda bih nogom dodirnuo
psa kraj sebe i jo malo gricnuo. Jednostavno sam uivao da tu sedim, zajedno sa nebom,
zemljom, bambusima, makom, psom, cveem. Mogao sam tu da sedim jer nisam imao
mnogo briga. Nisam razmisljao o budunosti, nisam se sekirao zbog prolosti. Bio sam
potpuno u sadanjem trenutku, sa mojim kolaem, psom, bambusima, makom i svim
ostalim. Mogue je da i danas jedemo svoj obrok tako lagano i sa toliko radosti kao to
sam ja jeo moj kola kad sam bio mali. Moda imate utisak da ste negde izgubili taj svoj
kolai detinjstva, ali siguran sam da je on jo uvek tu negde, negde u vaem srcu. Sve
je jo uvek tu i ukoliko to zaista elite, moete ga pronai. Jesti sa panjom jedna je od
najvanijih vebi meditacije.
12. januar
ak i ako ti je kua poplavljena ili spaljena do temelja, ako joj preti bilo kakva druga
nesrea, neka se to odnosi samo na kuu. Ako je poplava, neka ne poplavi i tvoj um. Ako
je vatra, neka ne sagori i tvoj um. Neka samo tvoja kua, dakle neto to je izvan tebe,
bude poplavljeno i spaljeno. Uvek pokuavaj da svoj um oslobodi vezivanja.
Sada je pravi trenutak za to.
17
13. januar
S vako moe da sagradi kuu od drveta i opeke, ali Buda je poduavao da takva vrsta
doma nije na pravi dom, on je samo privremeno na. To je dom u ovome svetu i on sledi
puteve ovoga sveta. Na pravi dom jeste na unutranji mir. Onaj spoljanji dom moe
biti vrlo lep, ali nije spokojan. Javljaju se brige, sad ova sad ona, sad jedna strepnja, sad
druga. Zato i kaemo da to nije na pravi dom, on je izvan nas, i pre ili kasnije moraemo
da ga napustimo. To nije mesto na kojem moemo da ivimo veito. Jer ono ne pripada
istinski nama, ono je deo ovoga sveta. Isto je i sa naim telom, smatramo da je ono ja i
moje, ali to uopte nije tako, ve je samo jo jedan dom od ovoga sveta.
Aan a
14. januar
M i ljudi postojimo u sadanjem obliku oko sto hiljada godina. Uveren sam, da su
tokom tog vremena ljudskim umom vladali bes i mrnja, tada bi se ukupan broj ljudi
do sada smanjivao. Ali danas, uprkos svim naim ratovima, vidimo da je oveanstvo
brojnije nego ikad. Ovo mi jasno pokazuje da ljubav i saoseanje preovlauju u svetu. I
zbog toga su neprijatne stvari vest; a dela milosra su postala deo svakodnevnog ivota,
tako da ih uzimamo kao neto to se podrazumeva i, uglavnom, ni ne primeujemo.
18
15.januar
I spravno ivljenje [kao deo plemenitog osmostrukog puta] nije samo filozofski ideal.
Ono je praktina, dostina realnost. Pronai i odrati ispravan nain ivota istina zahteva
redovno, konzistentno delovanje, ali koraci su jasni i rezultati odmah dolaze. To kako
ete pronai taj nain ivota za sebe u veliko meri je povezano sa dolaenjem u kontakt
sa svojim poetnikim umom. Sabranost panje navodi nas da ostenemo sa stvarima
kakve one jesu i svoje ivote menjamo kroz postupke koji ne povreuju druge. Radei
zajedno, sa panjom i saoseanjem, u stanju smo da stvorimo zajednicu u kojoj je svaki
nain ivota ispravan.
16. januar
T anzan i Ekido su jednom ili zajedno niz neki blatnjavi put. Kia je jo uvek padala.
Kad zaose iza krivine naioe na lepu devojku u svilenom kimonu kako pokuava da
pree put na drugu stranu. Hodi, devojko, smesta ree Tanzan. Podie je u naruje i
prenese preko bare. Ekido nije progovorio ni re sve dok uvee nisu stigli do manastira.
A onda vie nije mogao da se suzdrava. Mi monasi se ne pribliavamo devojkama, ree
on Tanzanu, naroito ne tako mladim i lepim. To je opasno. Zato si to uradio? Ja sam
tu devojku ostavio jo na onom mestu, ree Tanzan. Ti je izgleda jo uvek nosi?
19
17. januar
A ko stalno zapoinjemo malo od jedne prakse, pa onda malo od druge, ono to smo
uradili u jednoj esto je izgubljeno kad preemo na drugu. To je kao da kopamo mnogo
plitkih bunara umesto jednog dubokog. Neprekidno se kreui od jednog pristupa
do drugog nikad ne dolazimo u situaciju da se suoimo sa dosadom, nestrpljivou i
strahom. Nikada se ne suoavamo sa samim sobom. Zato bi trebalo da odaberemo jednu
vrstu prakse dovoljno produbljene i stare, povezane istovremeno sa naim srcem, i onda
je uporno sledimo sve dok nas ne transformie.
18. januar
P redanost, nauka i meditacija mogu sve biti prazni rituali i da li je neki in predanosti
ili bilo kakva druga praksa jeste zaista Dharma ili ne zavisi iskljuivo od nae motivacije...
Prvi koraci duhovne prakse obino su nam vrlo samosvesni. elimo da prevaziemo
mane svoga uma i negujemo takve blagotvorne osobine kao to su saoseanje, uvid,
svesnost i sabranost panje. Kad krenemo da ih razvijamo, u poetku nam se to ini kao
puka mentalna veba. Dharma nam izgleda kao neto odvojeno od nas, neto to smo
preuzeli spolja. No, kako ulazimo sve dublje u praksu, ovaj oseaj razdvojenosti poinje
da bledi; nai umovi postaju upravo ta Dharma koju nastojimo da negujemo.
20
19. januar
20. januar
S vesnost se ne moe vebati. Postoji mala zbrka u vezi sa svesnou i paljivou. One su
u vezi, ali se razlikuju. Sati, ili paljivost, podrazumeva da postoji akcija uma. Namerno
usmeravamo svoju panju ka onome to se dogaa u umu. Ulaemo napor. Svesnost je
drugaija. Svesnost ne podrazumeva bilo kakvu akciju. Um je jednostavno svestan. Tu
nema nikakve namere, ve jedino sabrana i spontana svesnost koja jednostavno vidi.
Dakle, paljivost jeste uzrok, a svesnost jeste posledica. Ne moete vebati ili praktikovati
posledicu. Moete vebati samo ono to e je izazvati. Treba da poemo od paljivosti,
kako bi se svesnost osnaila u nama.
21
21. januar
B uda je uvek savetovao svojim uenicima da ne gube vreme i energiju oko metafizikih
spekulacija. Kad god bi mu postavili nekakvo pitanje povezano sa metafizikom, on je
odgovarao utanjem. Umesto toga, usmeravao je uenike ka praktinom naporu. Kada ga
je neko jednoga dana zapitao o granicama sveta, Buda je ipak rekao: Bilo da je ovaj svet
konaan ili beskonaan, vremenski ogranien ili neogranien, problem tvog osobaanja
ostaje isti. Drugi put je upotrebio poreenje: Pretpostavite da oveka pogodi strela i
lekar eli da mu je odmah izvadi. Pretpostavite takoe da ovek ne eli da mu uklone
strelu sve dok ne sazna ko ga je pogodio, koliko je taj ovek star, ko su mu roditelji i
zato ga je pogodio. ta bi bilo sa njim? Pre bi umro nego to bi dobio odgovore na sva ta
pitanja. ivot je kratak. Ne smemo ga provesti u beskrajnim metafizikim spekulacijama
koje nas nimalo ne pribliavaju istini.
22
22. januar
P rvi korak... jeste da prekine lanac asocijacija i rei koje preplavljuju tvoj um, tako to
e se zaustaviti na sadanjosti, na onome to jeste. Tako je u uvenom stihu Buda rekao:
Ne jurcaj za prolou, ne iekuj budunost; prolost je otila, budunost tek treba da
stigne. Ali dobro uoi tu taku, to sada, pronaavi i ivei u mirnom, stianom stanju
uma.
23. januar
M oe ti se dogoditi da u snu izgubi put i ne zna kako da se vrati kui. Pita nekoga da
ti pokae put ili se moli Bogu ili Budama da ti pomognu, ali ipak nikako da stigne kui.
Meutim, kad se jednom probudi iz sna, otkrije da si u sopstvenom krevetu i da je jedini
nain da pronae svoj dom bio da se probudi. Ovakva [vrsta duhovnog probuenja]
naziva se povratak izvoru ili preporaanje u raju. To je ona vrsta unutranjeg uvida
koji je mogue postii uz neto vebanja... Ali bi nainio ozbiljnu greku ako bi pomislio
da je to pravo prosvetljenje u kojem vie nema sumnji o pravoj prirodi stvarnosti. Bio bi
tada kao onaj ko pronaavi bakar odustaje od daljeg traganja za zlatom.
23
24. januar
J ednoga dana Mara, budistiki plod neznanja i zla, putovao je kroz neko indijsko selo
praen itavom svitom. Onda ugleda oveka kako veba meditaciju u hodu, lica ozarenog
ushienjem. Upravo je bio neto otkrio na tlu ispred sebe. Pratioci upitae Maru ta je to
pronaao, a Mara im odgovori: Deli istine. Pa zar vas to ne plai kad neko otkrije deli
istine, o Zli? upitae pratioci. Ne ba, odgovori Mara. Istog trenutka oni to pretvore
u slepu veru.
25. januar
ubre moe uasno da smrdi, naroito organske materija koje trule. Ali one isto
tako mogu da postanu odlian kompost za ubrenje vrta. Mirisna rua i smrdljivo
ubre su dve strane istog ivota. Bez jednoga, ne moe biti ni drugog. Sve je u procesu
transformisanja. Rua koja uvene posle est dana postae deo onog ubreta. Posle est
meseci ubre e se transformisati u ruu. Kada govorimo o prolaznosti, mi razumemo
da se sve transformie. Ovo postaje ono, a ono postaje ovo. Posmatrajui podrobnije,
moemo da kontempliramo neku stvar i u njoj vidimo sve druge. Sva ta promena nas ne
uznemirava kada jednom uvidimo meusobnu povezanost i kontinuitet u svim stvarima.
Tu se ne radi o tome da je ivot bilo koje jedinke vean, ve da se sam ivot nastavlja.
24
26. januar
N an-in, zen uitelj tokom Meii ere (1868-1912), primio je jednom univerzitetskog
profesora koji se interesovao za zen. Nan-in poslui aj. Sipao mu je aj u olju sve dok
nije bila do vrha napunjena, a onda i dalje nastavio da sipa. Profesor je sve to posmatrao
i kad vie nije mogao da izdri, uzviknu: Prepunili ste je. Ne moe vie da stane! Vi ste
poput ove olje, ree Nan-in, prepuni ste stavova i spekulacija. Kako vam mogu pokazati
zen pre nego to ispraznite svoju olju?
27. januar
P ostoji jedna uvena izreka: Ako um nije aktivan, on spontano postaje spokojan. Kao
to voda, kada je ne talasamo, po svojoj prirodi postaje prozirna i ista. esto um u
meditaciji uporeujem sa posudom punom mutne vode: to je due ostavimo na miru,
to vie estica prljavtine pada na dno, omoguujui da prirodna bistrina vode ponovo
zablista. Um je upravo takav ako ga ostavimo u njegovom neizmenjenom i prirodnom
stanju, pronai e svoju pravu prirodu, a to su spokojstvo i jasnoa. Zato probajte da nita
ne nameete umu, niti da od njega traite. Kad meditirate probajte da izbegnete napor
kontrole, ne trudite se da postanete mirni, niti previe kruti. Ne smatrajte da uestvujete
u nekom posebnom ritualu; oslobodite se ak i ideje da meditirate. Neka vae telo ostane
to to jeste, neka dah ostane kao i do tada. Mislite o sebi kao o nebu, koje obuhvata itav
univerzum.
25
28. januar
29. januar
T renutak kad si se rodio bio je ti. Trenutak kad bude umirao bie ti. Upravo ovaj
trenutak jeste ti. Nema razlike izmeu ovog trenutka i tebe. ivi kroz milione tih
trenutaka svake sekunde. Bie i vreme nisu dve odvojene stvari.
26
30. januar
to manje znamo o Dhammi, tim vie um juri za raznim mentalnim sadrajima kao to
su opaaji ili oseanja. Kad se osea srenim, um se potpuno izgubi u toj srei. Kad osea
patnju, um se potpuno izgubi u toj patnji. Neprekidna zbrka!
31. januar
K ao deo treninga, korisno je ako naui da vrednuje i razvija svoju sposobnost pro
mene, da razmislja o tome kako si se vremenom promenio. Nisi isti onaj koji si bio pre
deset godina. U emu se razlikuje? Kakav si bio ranije? Da li bi se tvoje sadanje ja i
tvoje nekadanje ja sprijateljili kad bi se sreli? ta bi im se dopalo, a ta ne kod onog
drugog. Kako si postao ta osoba koja si danas? Tvoji ideali, misli i stavovi su se promenili;
ta je dolo namesto onih starih i zato? Razmatrajui promene koje su se dogodile, u
prilici si da oseti napredak koji si napravio, kao i da postane svestan dobrobiti koje je ta
promena unela u tvoj ivot. Kada shvati koliko si se promenio i razvio a da ak svesno
nisi ni pokuavao, bie ti jasno koliko bi se tek mogao promeniti ako bi u to jo uloio
svestan napor.
27
Razmiljanje:
Ruke su na prsima, desna ispred leve.
Stojei ispod banjan drveta, Buda se pita kako da drugima objasni uzrok patnji.
F
29
1. februar
G ovor je mona sila. Ali koliko panje poklanjamo onome to govorimo?... Unosimo
li imalo mudrosti i osaeajnosti u svoje rei? ta je iza naeg govora, ta ga motivie? Da
li je zaista bilo neophodno da kaemo to to smo upravo rekli. Kada sam poinjao da
razmiljam i uim o govoru, napravio sam jedan eksperiment. Odluio sam da tokom
nekoliko meseci nikada ne govorim o nekoj treoj osobi; tako nikome u razgovoru ne
bih pominjao nekog drugog. Nema ogovaranja. I 90% mog govora bilo je eliminisano.
Pre toga nije mi ni padalo na pamet da troim toliko mnogo vremena i energija na
takvu vrstu govora. Moj govor nije bio neto posebno zlonameran, ve je pre dobrim
delom bio beskoristan. Bilo mi je neverovatno zanimljivo da posmatram uticaj koji je
taj eksperiment imao na moj um. Prestavi da tako govorim shvatio sam da su, na ovaj
ili onaj nain, velik deo onoga to sam do tada govorio bili komentari o nekom drugom.
Prestavi tako da govorim, i moj um je postao manje sklon da kritikuje, ne samo druge,
ve i mene samog. I bilo je to veliko olakanje.
31
2. februar
3. februar
32
4. februar
Aan a
5. februar
A li, prijatelju, Ananda, kakvu opasnost vidi u elji kad zagovara naputanje elje?
ovek obuzet eljom, uma sputanog, savladan eljom, sebi stvara muku, drugome stvara
muku, oboma stvara muku. On takoe doivljava nespokojstvo i tugu. Ali, napustivi
elju, on time ne stvara sebi muku, ne stvara drugome muku, ne stvara oboma muku. On
takoe ne dozivljava nespokojstvo i tugu.
ovek obuzet eljom, uma sputanog, savladan eljom, postupa kako ne treba, telom, reju
i mentalno. Ali, napustivi elju, on ne postupa kako ne treba, telom, reju i mentalno.
ovek obuzet eljom, uma sputanog, savladan eljom, ne uvia zapravo ta je za njega
korisno, ta je za drugoga korisno, ta je za oboje korisno. Ali, napustivi elju, on uvia
zapravo ta je za njega korisno, ta je za drugoga korisno, ta je za oboje korisno.
elja te, prijatelju, ini slepim, kao da nema oi, ini te neznalicom. Ona donosi prestanak
uvida, donosi nevolje, ne vodi ka oslobaanju.
33
6. februar
K ada zapostavite praksu, nije samo entuzijazam taj koji se izgubi. I vae telo i um su
takoe van forme. Vie niste ona posuda puna uvida. Slavuj moda peva, vetar lagano
njie grane breza, dete postavlja otroumno pitanje a gde je vae sredite? Kako vi
na sve to odgovarate? Vreme je da sebe ponovo vratite na stari put, da budete spremni
za ona iskustva koja ine punou ivota. Zato posluajte savet za poetnike. Postavite
svoje jastue na kojem sedite dok meditirate negde izmeu kupatila i kuhinje. Sedite na
njega ujutro poto ste obavili kupatilo, ali pre nego to spremite sebi doruak. I tu sedite
zajedno sa svakom osobom na ovom svetu. Sedei makar i kratko, ako nita drugo, barem
ete na pravi nain poeti novi dan.
7. februar
B uda je u jednoj sutri ispriao sledeu priicu: Neki ovek putovao je planinskim putem
i ugledao tigra. Okrenuo se i poeo da bei, ali tigar krenu za njim. Kad je stigao do jedne
litice, ovek se uhvati za izdanak divlje loze i spusti niz okomitu stenu. Gore, na putu,
tigar je nervozno etkao tamo-amo, motrei na njega. U panici, ovek pogleda nadole, ali
pri dnu litice ugleda jo jednog tigra koji ga je takoe ekao da ga pojede. A on je visio
samo na toj lozi. Onda dva mia, jedan beli i jedan crni, poee malo-pomalo da grickaju
tu lozu. U tom trenutku ovek ugleda u blizini prekrasnu jagodu. Drei se jednom
rukom, drugom uzbra tu jagodu. Kako je imala boanstven ukus!
34
8. februar
V eliki deo patnje u ovom svetu iji je uzrok ovek ne dolazi toliko od svesne poronosti,
koliko od neznanja, nemarnosti, nepromiljenosti, od prenagljenosti i pomanjkanja
samokontrole. Veoma esto jedan trenutak sabranosti ili mudrog promiljanja spreie
dalekosene posledice u vidu patnje ili oseanja krivice. Pauzom pre akcije, na nain gole
panje koji je ve postao navika, biemo u stanju da uhvatimo onaj presudan, ali kratak
momenat u kojem um jo uvek nije odluio o konanom smeru akcije ili definitivnom
stavu, ve je jo uvek otvoren da primi pravi smer. Ve sledei trenutak moe izmeniti
situaciju, dajui konanu prevlast negativnim impulsima i pogrenim procenama koje
izviru iz nas ili povreujuim uticajima spolja. Gola panja usporava ili ak zaustavlja
prelaz od misli do akcije, ostavljajui vie vremena za zrelu odluku.
Takvo usporavanje ima vitalnu vanost, dok nekorisne, uvredljive i loe rei i dela
poseduju prejaku spontanost dogaanja, tj. pojavljuju se kao neposredna reakcija na
dogaaje i misli, ni ne pruivi ansu unutranjim konicama mudrosti, samokontrole i
zdravog razuma da dejstvuju. Ustaljivanje navike usporavanja pokazae se kao efikasno
oruje protiv prenagljenosti u reima i delima. Kad smo jednom uz pomo gole panje
nauili da usporimo i da se zaustavimo, elastinost i prijemivost naeg uma znatno
e porasti, jer se reakcije nepoeljnog karaktera vie nee javljati automatski, sa istom
uestalou kao ranije. Poto nadmo ovakvih naviknutih reakcija, kojima se tako esto
uopte ne suprotstavljamo i ne dovodimo ih u pitanje, bude jednom prevladana, one e
vremenom gubiti svoju mo.
35
9. februar
A ko tragam za vezom koja e me uiniti srenim, koja e mi dati ono to sam sebi ne
dajem, gotovo je izvesno da idem pravo ka razoarenju. Zato?
Ako nisam u stanju da te stvari sam za sebe uradim, nijedna druga osoba nikada nee biti
u stanju da mi obezbedi dovoljno toga i prui mi trajan oseaj dobrobiti. To jednostavno
ne dolazi spolja. Jedino ja to mogu istinski uiniti za sebe.
10. februar
36
11. februar
37
12. februar
K arakteristino je... da pria o Budinom duhovnom putu svoj vrhunac ima u njegovom
prosvetljenju, ali se tu i ne zavrava. Jo dok je bio u stanju blaenstva koje je usledilo
posle probuenja, pred njim se pojavila (prema tradicionalnom opisu) grupa boanstava
koja ga je zamolila da izae iz zadubljenja i svoje znanje podeli sa onima koji pate. Ovaj
susret i njegov ishod, makoliko bio legendaran, ukazuje da duhovna zrelost ukljuuje u
sebe i sposobnost da se transcendentni uvid aktuelizuje u svakodnevnom ivotu.
13. februar
38
14. februar
15. februar
A ko prestane da se vezuje za malo stvari u ivotu, dobies malo mira. Ako prestane
da se vezuje za mnogo stvari, dobie mnogo mira. Ako potpuno prestane da se vezuje,
dobie potpuni mir. Tada je tvoja borba sa ovim svetom okonana.
Aan a
16. februar
O no to mislimo ili itamo uvek je oznaeno tim izrazom o neemu i ne dovodi nas u
vezu sa samom stvari. Ne pria o vodi, ne pogled na izvor, ve jedino pravi gutljaj vode
moe ednome doneti olakanje.
39
17. februar
G lavna utoita u budizmu su Buda, Dharma ili duhovni put koji je on pokazivao i
Sangha ili duhovna zajednica... Uzimanje ta Tri dragulja za utoite znai da im
poklanjamo svoje poverenje, sigurni da nas oni nee zavesti na pogrean put. Takav korak
ne sadri u sebi slepu veru, niti zahteva potpuno razumevanje kvaliteta ta Tri dragulja.
Uopteno govorei, postoje dva puta da razvijamo poverenje prema Tri dragulja. Jedan je
kroz uenje o kvalitetima Budinim i ivota koji je on vodio, a drugi je da Budino uenje
to ee proveravamo kroz lino iskustvo i razumevanje.
18. februar
B uda je dao pet razloga zato moralna osoba treba da nastoji da uvea svoj imetak.
Prvo, svojim radom, marljivou i trezvenou ona moe da usrei sebe, svoje roditelje,
suprugu i decu, svoje sluge i nadniare. Drugo, moe da usrei svoje prijatelje i poznanike.
Tree, bie u stanju da svoje imanje zatiti od opasnosti vatre, vode, vladara, lopova i
neprijatelja. etvrto, bie u stanju da prinese prikladne ponude svojim roacima, gostima,
pokojnicima, kraljevima i boanstvima. Peto, bie u stanju da, barem neko vreme, daruje
pustinjake i druge koji se uzdravaju od gordosti i nepromiljenosit, koji su uvreni u
strpljenju i blagosti, koji na svaki nain nastoje da sami sebe usavre. U isto vreme, bilo
da mu se imetak uveava ili smanjuje, um takvog domaina nee biti uznemiren ako zna
da su razlozi zbog kojih pokuava da ga povea dobri.
40
19. februar
...U diemo, ispunjava nas energija; izdiemo, elimo dobro svim biima.
20. februar
Aan Sanong
21. februar
O nog trenutka kad poelimo da smo sreni, poinjemo da se vezujemo za to. Pre svega,
vezujemo se za svoju ideju o srei. A prema spoljanjem svetu odnosimo se kao prema
izvoru zadovoljstva i tragamo za onim stvarima koje obino povezujemo sa sreom
bogatstvo, uspeh, slava ili mo. im postanemo vezani za neku ideju sreu, uspeh ili
bilo ta drugo odmah se javlja i napetost. Vezivanje je samo po sebi muno stanje i sve
to iz njega proizlazi je takoe muka. Na primer, skupite aku u pesnicu. im ponete da
steete aku morate da upotrebite energiju kako biste prste drali stegnute. Kada stisak
popustite, vai prsti su ponovo slobodni. Tako je i sa umom. Kada je on stegnut, nikada
nije slobodan. U takvom stanju neete doiveti mir i sreu, ak i ako imate sve bogatstvo,
slavu i mo ovoga sveta.
41
22. februar
J edna od najeih analogija koje se koriste da se opie Buda priroda jeste sam prostor.
Ta analogija ima tri vida. Prvi, kao to je prostor sveprisutan, a ostaje neuprljan svime
to proima, slino tome i Budina priroda proima svako svesno bie a da ne postane
uprljana ni na koji nain. Drugo, kao to galaksije i svetovi nastaju i nestaju u svemiru,
tako i karakteristike nae linosti nastaju i nestaju unutar Buda prirode. Nai opaaji
nastaju i nestaju; Buda priroda traje. Tree, ba kao to prostor nikada ne biva zahvaen
vatrom, tako i Budina priroda nikada nije zahvaena vatrom starenja, bolesti ili smrti.
23. februar
P ostajanje, koje je rezultat vezivanja za neto, ukljuuje u sebi ideju da imamo ili
budemo neto bolje nego to je to ovog trenutka. elimo da postanemo dobar meditant,
da smo duhovniji ili da posedujemo vie znanja. Imamo u sebi gomilu ovakvih ideja, a
one su sve u vezi sa eljom da neto postanemo, jer nismo zadovoljni onim kakvi smo
sada. esto ni ne obraamo dovoljno panje kakvi smo zapravo, ve unapred znamo da
neto nedostaje. Umesto da pokuamo da razumemo ko smo i istraujemo gde je pravi
problem, preputamo se sanjarenju o tome da postanemo neko drugi. A onda, kada se to
i dogodi, mogue je da emo biti isto tako nezadovoljni kao i do tada.
42
24. februar
ta to znai biti sabran? To znai biti potpuno svesta upravo ovde, koncentriui se na ono
to se odigrava u nama samima... Sabranost nije nuno koncentrisanje na neki predmet.
Biti svestan konfuzije u sebi je isto tako sabranost. Ako do naih ula dopiru razne stvar
zvukovi, glasovi ljudi koji traze ovo ili ono ne moemo da se koncentriemo ni na
jednu od njih suvie dugo. Ali moemo biti svesni komeanja, ili uzbuenja; moemo biti
svesni reakcija naeg uma na sve to. E to znai biti sabran.
25. februar
N ajvaniji korak u stvaranju temelja za ispravno ivljenje jeste da dajete vie nego to
dobijate. Tu se naravno ne radi o tome da vodite preciznu evidenciju. Vie je re o stavu
kojeg se pridravate bavei se sobom i ljudima oko sebe. Ljudi su skloni da se ponaaju
potpuno isto onako kako se drugi ponaaju prema njima. Ali ako pokaete interesovanje
za to da pomaete ili delite neto sa drugima, ljudi oko vas e poeti da jo vie pomau i
dele sa vama. Ako saoseate sa nevoljama drugih, i oni e biti skloni da saoseaju sa vama.
Kljuna stvar je biti aktivan u svemu tome. Tragajte za prilikama za saradnju. Ukoliko
imate aktivan stav u pomaganju drugima, retko e se desiti da i vama nedostaje pomo
drugih kada vam je potrebna.
43
26. februar
N ajvee umee u duhovnom ivotu jeste pronai ravnoteu. itavo Budino uenje saeto
je u njegovom ohrabrivanju da pronaemo i putujemo srednjim putem. Da ne odlutamo
u krajnost samoumrtvljavanja i odbojnosti prema ivotu, kao ni u krajnost preterane
popustljivasti prema sebi, izgubivi se u jurnjavi za zadovoljstvima ula. Razvnotea
izmeu to dvoje jeste deo probuenja i slobode. Put ravnotee jeste biti sa onim to je
istinito u ivotu i voleti to, biti posveen istini na svakom nivou naeg bia.
27. februar
44
28. februar
I opet monasi, boravi monah praktikujui kontemplaciju objekata uma u objektima uma
vezanim za sedam faktora prosvetljenja. A kako on praktikuje kontemplaciju objekata
uma u objektima uma vezanim za sedam faktora prosvetljenja?
Tako to, monasi, kada je sabranost panje kao faktor prosvetljenja prisutna u njemu,
monah zna: U meni je sabranost panje kao faktor prosvetljenja; ili kada sabranosti
panje kao faktora prosvetljenja u njemu nema, on zna : U meni nema sabranosti panje
kao faktora prosvetljenja. I on zna kako se jo nepostojea sabranost panje kao faktor
prosvetljenja pojavljuje; i kako se ve nastala sabranost panje kao faktor prosvetljenja
dalje do savrenstva razvija. Kada je istraivanje stvarnosti kao faktor prosvetljenja
energija ushienje smirenost koncentracija ravnodunost u njemu, monah zna:
U meni je ravnodunost kao faktor prosvetljenja; ili kada ravnodunosti kao faktora
prosvetljenja u njemu nema, on zna: U meni nema ravnodunosti kao faktora prosvetlje
nja. I on zna kako se jo nepostojea ravnodunost kao faktor prosvetljenja pojavljuje; i
kako se ve nastala ravnodunost kao faktor prosvetljenja dalje do savrenstva razvija...
I opet, monasi, boravi monah praktikujui kontemplaciju objekata uma u objektima uma
vezanim za etiri plemenite istine. A kako on praktikuje kontemplaciju objekata uma u
objektima uma vezanim za etiri plemenite istine? Tako to, monasi, monah zna u skladu
sa stvarnou: Ovo je patnja; zna u skladu sa stvarnou: Ovo je uzrok patnje; zna u
skladu sa stvarnou: Ovo je prestanak patnje; zna u skladu sa stvarnou: Ovo je put
koji vodi ka prestanku patnje.
Maha-satipatthana sutta
(Veliki govor o temeljima sabranosti)
45
Abhaya nudra:
gest sa otvorenim dlanom desne ruke u nivou srca.
Abhaya u prevodu sa sanskrita znai neustraivost, gest zatite, gest koji daje
utoite, odraava duboku unutranju sigurnost.
M
A
R
47
1. mart
P omanjaknje razumevanja prave prirode sree, ini mi se, osnovni je razlog zato
ljudi povreuju jedni druge. Misle ili da tua patnja moe nekako biti uzrok njihove
sree ili da je njihova srea vanija, bez obzira kakav bol mogu naneti drugim biima.
Ali ovo je vrlo kratkovido gledanje: niko istinski nema koristi od povreivanja drugog
bia. Kakvu god korist da steknemo na raun nekog drugog, to je jako kratkotrajno. Na
duge staze, unesreivanje drugih i uskraivanje njihovog prava na mir i sreu ima za
posledicu nespokojstvo, strah i sumnju u nama samima. Ovakva oseanja potkopavaju
spokojstvo uma i njegov oseaj zadovoljstva, to su sve znaci sree. Istinska srea ne
dolazi od ograniene brige za dobrobit svoju ili onih koji su nam bliski, ve od razvijanja
ljubavi i saoseanja za sva bia. Ovde ljubav znai eleti da sva bia pronau svoju sreu,
a saoseanje znai eleti da se sva ona oslobode patnje. Razvoj ovakvog stava raa u nama
oseaj otvorenosti i poverenja, koji onda predstavlja temelj za na unutranji mir.
49
2. mart
Kroz takvo paljivo posmatranje onoga to se zaista dogaa lagano uklanjamo onu
iluziju usled koje sve to je prolazno i nepostojano vidimo kao trajno i nepromenljivo.
Oslobaanje dolazi sa potpunim i jasnim doivljajem i razumevanjem da sve jeste
prolazno i da bukvalno nema nijednog jedinog razloga zbog kojeg bi to trebalo da nas
brine.
3. mart
S ufi imaju izreku: Alahu se moli, a kamilu vei za stub. Ovde su povezane obe strane
prakse: molitva, da, ali potrudi se i da uradi ono to je neophodno u ovome svetu. Vodi
ivot ispunjen meditacijom i istinskim duhovnim iskustvom, ali u isto vreme pronai
nain kako da sve to ispolji ovde i sada.
50
4. mart
S abranost je ono stanje uma u kojem on motri na samog sebe kako ne bi uleteo u zamku
pohlepe, mrnje i neznanja, koji onda donose patnju i nama i drugima.
Henepola Gunaratana
5. mart
V ojnik po imenu Nobushige doe jednom kod uitelja Hakuina i zapita ga: Postoje li
zaista raj i pakao?
Ko si ti, upita Hakuin.
Ja sam samuraj, odgovori ratnik.
Ti vojnik!, uzviknu Hakuin. Koji bi vladar tebe hteo za uvara? Lice ti je kao u
prosjaka.
Nobushigea ovo toliko razbesne da poe da vadi svoj ma, ali Hakuin nastavi: Pa ti ima
i ma! Oruje ti je sigurno previe tupo da bi mi odsekao glavu.
Kada Nobushige sasvim izvue ma, Hakuin primeti: Ovde se otvaraju vrata pakla!
Na ove rei samuraj, shvativi uiteljevu pouku, vrati svoj ma u korice i pokloni se.
Ovde se otvaraju vrata raja, ree Hakuin.
Zen pria
51
6. mart
I dobro i zlo
to kao smrtnik
poinio si ovde:
to je zaista tvoje,
to jedino poneti moe kad na put poe;
to te u stopu prati
poput senke
to te ne naputa nikad.
52
7. mart
U Budino vreme iveo je monah koji je bio toliko opinjen Budom da ga je svuda pratio
u stopu. Gde god bi Buda krenuo i taj monah bi poao za njim. Jednog dana monah je
bio veoma bolestan i nije mogao da ide sa Budom, ve je ostao da lei. Dok je tako leao
poe da plae. Kada drugi monasi dooe da ga posete, on im ree da plae zato to
nee moi da vidi Budu. Kad je Buda uo za ovo, odmah ode do bolesnog monaha, koji
se ozari kad ga ugleda i ponovo je izgledao srean. Onda mu Buda ovako ree: Ko god
vidi mene vidi i dhammu (istinu); ko god vidi dhammu vidi i mene. Ko god vidi Budu
vidi samo prosvetljenje, koje jeste sutina dhamme. Ko god moe da vidi dhammu u
sebi, vidi i Budu, odnosno prosvetljenje. Najvee dobro jeste prepoznati dhammu u sebi
i ostati nevezan za bilo koju osobu, ak ni za Budu, koji jedino eli da bude onaj koji
pokazuje put. Kad se javi istinsko poverenje u dhammu, to nam daje veliki podstrek za
nau praksu.
8. mart
U svakodnevnom ivotu pokuaj da: (1) odri svest o dragocenosti ljudskog ivota, (2)
bude svestan injenice da se ivot zavrava; smrt dolazi po svakoga, (3) ima na umu da
ta god da uradi, bilo da je dobro ili loe, sve to ima svoj rezultat; sve ono to ode, pre ili
kasnije nam se vrati, (4) uvidi da sve dok si zaokupljen sopstvenim znaajem ili mislima
o tome kako si dobar ili lo, sve dotle es patiti. Opsednutost time da dobijemo ono to
elimo i izbegnemo ono to ne elimo nikad ne donosi sreu kao svoj plod.
53
9. mart
Ali to vie razmilja na taj nain, to se vie upinje da ivot bude taav da ti uvek
odgovara, to se vie pribojava drugih ljudi i onoga to se dogaa izvan te sobe. Umesto
da postaje sve oputeniji, poinje da sputa roletne i da zakljuava vrata. Kad ipak
izae napolje, vidi da te taj izlazak sve vie uznemirava, da ti se ono to vidi ne dopada.
Postaje osetljiviji, plaljiviji, skloniji nervozi nego ranije. to se vie trudi da sve bude
kako bi eleo, sve se manje osea kao kod svoje kue.
10. mart
54
11. mart
N ajvea vetina u duhovnom ivotu jeste pronalaenje ravnotee. itavo Budino uenje
saeto je u njegovom ohrabrivanju da pronaemo i idemo srednjim putem. Da se ne
priklonimo ekstremu askeze i averzije prema ivotu, niti ekstremu tranja za ulnim
zadovoljstvima. Ravnotea izmeu ovo dvoje jste put probuenja i slobode. Put ravnotee
jeste biti sa onim to je istinito u ivotu i voleti to, biti posveen istini na svakom nivou
naeg bia.
Christina Feldman Jack Kornfield, Stories of the Spirit, Stories of the Heart
12. mart
D ukkha je na najuporniji uitelj. Nikakve molbe nee nam pomoi da nas patnja ostavi
na miru. Ako kaete svome uitelju u koli da se ne oseate dobro..., on e vam verovatno
odgovoriti: Ba te alim, pa ako se ne osea dobro, najbolje da ode kui. Ako kaete
dukkhi: Zna, nije mi dobro... hou da idem kui, dukkha e vam odgovoriti: Naravno,
idem i ja sa tobom. Nema naina da se oprostite od nje, sve dok ne prevaziete svoje
reakcije. To znai da dukkhi moramo da pogledamo pravo u oi i vidimo je kakva jeste:
karakteristika svega postojeeg i nita vie. A razlog to toliko esto bivamo zavedeni
je u tome to ivot sadri obilje prijatnih trenutaka i ulnih kontakata i onda obino
pomislimo kad bismo mogli da te trenutke produimo dukkha nam se nikada ne bi
vratila. I zato se upinjemo da tako i bude, sve dok na kraju ne uvidimo da taj uitak ne
moe veno trajati, jer se u sve uplie zakon o prolaznosti... Onda nastavimo da tragamo
za nekim novim uivanjem, jer to rade i svi oko nas.
55
13. mart
S eam se jednom dok sam boravio u Tajlandu, neki studenti dooe da posete manastir.
Aan a ih je jednostavno posavetovao: Ostavite svoje knjige po strani i itajte svoj um.
To zvui jednostavno, ali kako to uraditi? Svi smo mi nauili da itamo knjige jo kao
mali, ali tek neki od nas poueni su kako da itaju svoj um. Koji um, ko ita iji um? Da
li moda moj um ita mene? Ali to je sutina meditacije. Biti u stanju da itamo sopstveni
um.
Godinama sam nastojao da izmirim ili izbalansiram mnotvo svojih ideja o tome ta je to
meditacija. A to je znailo stavljati te ideje na probu. Naravno, staviti neto na probu znai
da nekada ne uspemo. To je prirodno kod testiranja bilo ega. Nekada uspete, nekada ne.
I moram priznati da za trideset godina nadam se da ovo moe posluiti nekome kao
inspiracija za ovih trideset godina sam shvatio da sam neke od svojih najvanijih lekcija
nauio na osnovu neuspeha, a ne uspeha. Uspesi su sekundarni; daju vam malo energije
za budunost, ali ono to nauite iz pogreaka ili neuspeha... to su zaista, zaista vrlo vane
lekcije. Naravno, ko eli da se ui na neuspesima? Ko eli uopte da prizna neuspeh, koji
toliko ugroava nae ja, na ponos i nae iluzije. Ipak, za mene, neuspesi pokazuju nau
tamnu stranu. Ono mesto u koje ne gledamo, koje ne vidimo.
Aan Sumedho
56
14. mart
15. mart
57
16. mart
Visuddhi-magga, XVI, 90
17. mart
58
18. mart
B liski neprijatelji su one osobine koje se javljaju u umu i lie na istinsko duhovno
postignue, dok su zapravo samo njihova imitacija i slue da nas odvoje od pravog
oseanja, a ne da nas sa njim poveu.
Bliski neprijatelj ljubavi za sebe i druga bia jeste vezanost. Na prvi pogled, ta vezanost
moe izgledati kao ljubav, ali kako raste postaje sve jasnije upravo suprotno, istiui u
prvi plan elju za posedovanjem, za kontrolom, kao i strah.
Bliski neprijatelj saoseanja sa nesrenima jeste saaljevanje, koje nas takoe razdvaja.
Saaljevanje znai da nam je ao tog jadnog oveka tamo negde, kao da smo mi neto
drugo nego on, kao da smo razliiti.
Bliski neprijatelj saradosti sa srenima jeste uporeivanje, koje meri imamo li vie,
jednako ili manje od drugih.
Bliski neprijatelj spokojstva jeste ravnodunost. Pravo spokojstvo jeste odravanje balansa
u sred iskustva, dok ravnodunost znai povlaenje, neobraanje panje, usled straha.
Ako ne prepoznamo i razumemo bliske neprijatelje, oni e umrtviti nau duhovnu praksu.
Izolovanost koju stvaraju ne moe nas zadugo tititi od bola i nepredvidljivosti ivota, ali
e zasigurno uguiti radost i otvorenost istinskih odnosa.
59
19. mart
20. mart
Aan Brahm, Door of Your Heart and Other Buddhist Tales of Happiness
60
21. mart
22. mart
P robudi se! Ustani! Kakvog dobra ima u spavanju? Za one pogoene boleu (patnje),
probodene strelom (elje), kako moe biti sna?
Probudi se! Ustani! Uporno sebe vebaj da dostigne smirenje. Ne dopusti da te kralj
smrti, opazivi da si nesmotren, skrene sa puta i uini svojim robom.
61
23. mart
P ostoje dve vrste patnje: patnja koja vodi do jo vie patnje i patnja koja vodi do
iskorenjivanja patnje. Ako ne eli da se suoi sa ovom drugom, sasvim je sigurno da
e nastaviti da doivljava onu prvu.
24. mart
A ko zaista elite da razumete svoj um, morate ga posmatrati dok je ljut, dok neto eli,
dok je u konfliktu. Morate na um obratiti panju dok u njemu nastaje i nestaje hiljadu i
jedna misao ili emocija. Kad panju usmerite na tu emociju, ustanoviete da ona istog
trenutka poinje da gubi svoju snagu, da bi na kraju sasvim nestala. Meutim, ukoliko ste
nepaljivi, na kraju ustanovite da se iste emocije vrte u krug bez kraja. A kada bes malo
popusti, tek onda postanete svesni da ste bili ljuti. Ali do tada ste moda ve uradili neto
zbog ega se kajete ili ste jednostavno ostali emocionalno potpuno ispranjeni.
25. mart
Pokuaji da pobedimo druge ljude mogu nam doneti samo neprijateljstvo i lou karmu.
Mnogo je bolje pokuavati da pobedimo sami sebe.
Aan Fuang
62
26. mart
S a budistike take gledita, oseaj posedovanja jeste jedna pogrena pretpostavka koja
proizvodi beskrajnu patnju. Smatramo da sigurnost moemo pronai u tome to emo
posedovati ili se identifikovati sa neim, pa ipak, ega god da se dohvatimo nekako nam
se uvek izmigolji kroz prste. Ukoliko ne shvatimo promenljivu prirodu svih stvari, uvek
iznova bivamo razoarani. Na uitelj imao je obiaj da kae kako je naa patnja poput
osobe koja je nezadovoljna kokokom i zahteva da ona bude patka. Verujui slepo u
svoje ocene, oekivanja i zahteve da stvari oko nas budu ovakve ili onakve, spreavamo
sebe da dopremo do svetosti i blagoslovenosti onoga to nam se zapravo nudi u svakom
datom trenutku.
27. mart
63
28. mart
29. mart
64
30. mart
Duhovna transformacija jeste dubok proces koji se ne dogaa sluajno. Potrebno nam je
ponavljanje, stvarno vebanje, kako bismo napustili svoje stare navike i otkrili i odrali
novi nain gledanja. A da bismo sazrevali na tom duhovnom putu neophodno je da mu
se posvetimo na sistematian nain. Moj uitelj Aan a opisivao je to posveivanje
sintagmom: sesti na svoje mesto. Govorio je: Jednostavno ui u tu prostoriju i stavi
stolicu na sredinu. Poto si irom otvorio vrata i prozore, sedi na svoje mesto i vidi ko e
doi da te poseti. Bie svedok razliitih prizora i uesnika, najraznovrsnijih iskuenja i
pria, svega to moe da zamisli. Sve es to videti kako dolazi i prolazi, dolazi i prolazi,
a iza svega toga u tebi e ostati mudrost i razumevanje.
31. mart
T reba da sebe poboljavamo u emu god da smo slabi. Malo vebanja svaki dan je sve
to nam je za to neophodno. Moramo imati na umu da to ee neto radimo, lake nam
je da ga ponovimo u budunosti i jaa postaje naa sklonost da to sve ee radimo, dotle
dok nam ne postane navika, sastavni deo naeg karaktera.
65
Buda propoveda svom ocu
A
R
I
67
1. april
Jedan lekar moe preceniti bolest i napustiti svaku nadu u izleenje. Drugi moe neuko
objaviti da nikakve bolesti nema i da ni leenje nije potrebno, obmanjujui tako pacijenta
lanom utehom. Prvog moete nazvati pesimistom, a drugog optimistom. Obojica su
podjednako opasni. No, trei lekar tumai ispravno simptome, razume uzrok i prirodu
bolesti; jasno uvia da se ona moe leiti i hrabro propisuje terapiju, spasavi tako
pacijentu ivot. Buda je poput ovoga poslednjeg lekara. On je mudri i veti iscelitelj za
bolesti ovoga sveta.
69
2. april
P ostoje tri osnovna dela budistike meditacije moral, koncentracija i mudrost. Ova se
tri faktora razvijaju kako se i vaa praksa produbljuje. Svaki utie na ona druga dva, tako
da ih razvijate zajedno, a ne jedan po jedan.
3. april
Dhammapada, strofa 21
70
4. april
Mahasatipatthana sutta
5. april
P omanjkanje razumevanja prave prirode sree, ini mi se, osnovni je razlog zato
ljudi povreuju jedni druge. Misle ili da tua patnja moe nekako biti uzrok njihove
sree ili da je njihova srea vanija, bez obzira kakav bol mogu naneti drugim biima.
Ali ovo je vrlo kratkovido gledanje: niko istinski nema koristi od povreivanja drugog
bia. Kakvu god korist da steknemo na raun nekog drugog, to je jako kratkotrajno. Na
duge staze, unesreivanje drugih i uskraivanje njihovog prava na mir i sreu ima za
posledicu nespokojstvo, strah i sumnju u nama samima. Ovakva oseanja potkopavaju
spokojstvo uma i njegov oseaj zadovoljstva, to su sve znaci sree. Istinska srea ne
dolazi od ograniene brige za dobrobit svoju ili onih koji su nam bliski, ve od razvijanja
ljubavi i saoseanja za sva bia. Ovde ljubav znai eleti da sva bia pronau svoju sreu,
a saoseanje znai eleti da se sva ona oslobode patnje. Razvoj ovakvog stava raa u nama
oseaj otvorenosti i poverenja, koji onda predstavlja temelj za na unutranji mir.
71
6. april
I ako se u nekom trenutku moete usredsrediti na jedan poseban aspekt puta, vano je
da ipak zadrite optu ravnoteu izmeu njegovih razliitih vidova. Meditacija bi trebalo
da napreduje ruku pod ruku sa prouavanjem tekstova, ne zanemarujui nijedno od to
dvoje. Poto smo sumnje raistili intelektualno, treba to razumevanje da integriemo sa
iskustvom meditacije. Na taj nain naa praksa e biti uravnoteena i potpuna.
7. april
N ije krivica do onoga to vidimo. Jer to nam ne donosi ni dobrobit ni tetu. Zvuci,
mirisi, ukusi i oseaj dodira nam ne donose ni dobrobit ni tetu, jer oni sami po sebi
nisu ni dobrobit ni teta. Jedino je um taj koji ih zaodeva, oblikuje kao takve i sam sebe
obmanjuje dotle da biva obradovan ili rastuen, zadovoljen ili razoaran i to zahvaljujui
sili obmane to izvire jedino iz uma. Sabranost panje i uvid, korak po korak, sve jasnije
uoavaju ovu igru i onda shvataju da je sva krivica do uma. Ne okrivljuju niti hvale bilo
ta drugo, kao to su do tada inili. Kad su se jednom fokusirali iskljuivo na um, koji je
sada jedini krivac, nee proi mnogo vremena dok ne uhvate tog krivca na delu i time
smo sve svoje brige zauvek reili.
72
8. april
N a jednom kazinu u Las Vegasu stoji tabla na kojoj pie: Morate biti prisutni da biste
pobedili. Isto vai i za meditaciju. Ako elimo da vidimo pravu prirodu svoga ivota,
moramo zapravo biti prisutni, svesni, budni. Razvijanje samadhija (koncentracije) vrlo je
slino poliranju soiva. Ako nameravamo da posmatramo elije i funkcionisanje tela kroz
soiva koja nisu dobro izbruena, neemo jasno videti. Da bismo prodrli u prirodu uma
i tela, moramo sabrati i skoncentrisati svoje resurse i posmatrati postojanog, utihnulog
uma. Upravo je to Buda uradio: seo je, skoncentrisao svoj um i pogledao unutra. Da bismo
postali jogi, istraiva sopstvenog srca i uma, moramo razviti upravo ovu sposobnost.
9. april
P oput oveka koji pluta u vodi, a umire od ei, plaei se da e se udaviti: takvi su oni
koji znaju, ali ne primenjuju uenje. Poput oveka vetog u medicini, koji ne moe da izlei
sopstvenu bolest: takvi su oni koji znaju, ali ne primenjuju uenje. Poput gluvog muziara
koji oduevljava druge, ali sam sebe ne uje: takvi su oni koji znaju, ali ne primenjuju
uenje. Poput oveka kraj puta koji prolaznicima govori razne ljubazne i utive rei, ali u
sebi prave vrline nema: takvi su oni koji znaju, ali ne primenjuju uenje.
Avatamsaka sutra
73
10. april
11. april
Jedan uenik jednom ree: Dok sam bio budista, to je moje roditelje i prijatelje dovodilo
do ludila, ali sad kada sam Buda niko se vie uopte ne uzbuuje.
74
12. april
N ekima dok meditiraju moe izgledati dosadno da po hiljaditi ili destehiljaditi put
vraaju um na poetni objekat. Ili im se sve to uini besmislenim. Ali koliko puta ste do
sada u ivotu odlutali od stvarnosti? Moda milion ili deset miliona puta! Ako elimo
da sebe probudimo, moramo pronai svoj put natrag do punine svog bia, do svoje pune
panje. Na taj nain meditacija je veoma slina treniranju kueta. Postavite kue u sedei
poloaj i kaete mu: Sedi. Da li vas poslua? Ne, ono ustane i trka okolo. Ponovo ga
namestite. Sedi! I kue opet i opet trka tamo-amo. Ponekad skoi, namesti se u uglu i
piki ili napravi neku drugu brljotinu. Nai umovi su kao i to kue, samo to prave vee
brljotine. Kad treniramo um, ili kue, moramo biti spremni da kreemo uvek i uvek
iznova.
13. april
P
aunovi,
s krestom, plavi, gordo izvijenih vratova,
kriali su u zoru u Karamvi
uznemireni hladnim povetarcem.
Tako probudie spavae
za meditaciju.
Theragatha, I.22
75
14. april
P rema Uenju, na najvei neprijatelj jeste obmana. Ona podrazumeva bilo koji mentalni
faktor koji remeti i teti spokojstvu naeg uma. Ako elimo da se potpuno oslobodimo
patnje, neophodno je da identifikujemo razliite obmane u sebi i razumemo na koji nain
nam one kode. Obino nastojimo da budemo svesni naih spoljanjih neprijatelja, ali
skoro i da ne obraamo panju na unutranje neprijatelje koji truju na um. Ako ne
prepoznamo obmane i naine na koje nas one ugroavaju, kako uopte moemo da
stignemo do mira? Buda je identifikovao est izvora obmana u naem umu: (1) vezivanje,
(2) bes, (3) sujeta, (4) neznanje, (5) opsesivna sumnja, (6) pogrena ubeenja.
15. april
B uda svoje uenje uporeuje sa kiom koja bez ikakve razlike pada po svakom tlu. To
to posle takve kie neke semenke izrastu u cvetove, a neke u drvee ne zavisi od kvaliteta
kie, ve pre od svojstava semenki koje ona hrani. Tako, uenje Budino ima samo jedan
kvalitet, ali bia od njega imaju razliite koristi, u zavisnosti od njihovih svojstava.
76
16. april
17. april
V eina ljudi zamilja prosvetljenje kao neku vrstu magijskog dostignua, kao stanje
blisko savrenstvu. Na tom stupnju moemo da radimo neverovatne stvari, vidimo
prole i budue ivote drugih ljudi i proniknemo u unutranji rad univerzuma. To je
moda mogue za odreeni broj izuzetnih bia, ali za veinu nas prosvetljenje je blie
onom to opisuje Suzuki Roshi. Ono znai da posedujemo svojstvo poetnitva, da na
sve, jednostavan i neiskrivljen nain posmatramo stvari. Klju je dakle da posedujemo
poetniki um u svom odnosu prema stvarima. Na mnoge naine proces prosvetljivanja
znai zapravo naputanje misli, verovanja i ideja koje zamagljuju nau sposobnost da
vidimo stvari kakve one zaista jesu, u njihovom iskonskom obliku.
77
18. april
Aan a
19. april
D oi e vreme, monasi, kada e svi moni okeani ispariti, isuiti se, nestati i vie ih biti
nee... Ali nema kraja patnji za bia koja, zaslepljena neznanjem i gonjena eljom, jure
i ure kroz ovaj beskrajni krug preporaanja... Tako vam kaem, doi e vreme kada e
ova velika planeta Zemlja eksplodirati u gigantskoj eksploziji, biti potpuno unitena i vie
je biti nee... Ali nema kraja patnji biima koja, zaslepljena neznanjem i gonjena eljom,
jure i ure kroz ovaj beskrajni krug preporaanja...
20. april
N eki ljudi misle da e praktikovati uenje tek kada pozavravaju svoje mnogobrojne
poslove. Ovo je pogrean stav, jer nai poslovi u ovom svetu nikada se ne zavravaju. Oni
su poput talasa to neprekidno klize povrinom okeana. Vrlo je teko osloboditi se svojih
preokupacija kako bismo praktikovali uenje. Ta prezaposlenost kojom ispunjavamo svoj
ivot zavrava se jedino u trenutku nae smrti.
78
21. april
N a glavni cilj jeste da steknemo znanje na osnovu sopstvenog uvida, a koji je mogu
jedino kroz empirijski pristup. Zahvaljujui svom iskustvu, meditant posmatra razliku
izmeu uma i materije i razume da su sve stvari prolazne. Posle ovakvog iskustva moe
doi i uiteljevo objanjenje, ali ovaj redosled nikako ne bi trebalo da bude obrnut. Jer
pravo znanje nema nikakve veze sa unapred formiranim stavovima, ve je zasnovano
na linom iskustvu. Empirijsko znanje koje stie meditant jeste upeatljivo i jasno. I
tako, posle izvesnog vremena provedenog vebajui, on nigde ne nalazi nita drugo osim
nestalnosti svega. Ovo se naziva bhanga-ana ili znanje o rastvaranju, koje je on razumeo
ne zahvaljujui tekstovima, ni uitelju, ve iskustvu. Nastavljajui dalje da meditira,
postaje sve vie i vie sabran, sve dok na poslednjem stupnju plemenite osmostruke staze
njegova sabranost ne bude savrena.
22. april
U m bez svoje kue um bez Uenja kao svoje kue osuen je na ivot sa iluzijama.
Jedna obmana iskrsne i um smesta pone da juri za njom. Onda ona nestane i pojavi se
neka nova, a um onda krene da juri za njom. Zato to um nema sopstveni dom, on bez
prestanka juri unaokolo, sad ovamo, sad onamo.
79
23. april
B udu moemo posmatrati kao temeljni arhetip oveanstva; to jest kao potpunu
manifestaciju probuenosti, uma u kojem vie nema zamuenja i iskrivljavanja, a
njegovu ivotnu priu kao veliko putovanje koje predstavlja neke arhetipske vidove
ljudske egzistencije. Ako posmatramo ivot Bude... kao istorijske linosti i kao arhetipa,
postaje mogue da uoimo delovanje univerzalnih principa unutar konkretnih dogaaja
njegovog ivotnog iskustva. Otuda na Budin ivot moemo gledati ne kao na apstraktnu,
daleku priu o nekom ko je iveo pre dve i po hiljade godina, ve kao na neto to otkriva
prirodu univerzalnog u svakom od nas. To je nain da razumemo sopstveno iskustvo u
jednom irem i produbljenijem kontekstu, koji Budino putovanje povezuje sa naim.
Krenuli smo na isti put, motivisani istim pitanjima: ta je prava priroda naih ivota? ta
je glavni uzrok naih nevolja?
24. april
Huang Po
80
25. april
I ma jedna stara zen pria. Uenik je rekao uitelju Ichuu: Molim vas da mi ispiete
neku veliku mudrost. Uitelj Ichu uze etkicu i napisa samo jednu re: Panja. Uenik
zaueno upita: Je li to sve? Uitelj napisa: Panja, panja...
Umesto panje moemo staviti i re svesnost. Panja ili svesnost jeste tajna ivota
i sutina prakse... Svaki trenutak u ivotu je jedinstven sam po sebi. On je jedino to
postoji. Nema nieg drugog do sadanjeg trenutka; nema prolosti, nema budunosti;
nieg takvog nema. Zato, kada ne obraamo panju na svaki od tih delia, propustamo
i celinu. A njihov sadraj moe biti bilo ta. Moe biti nametanje prostirke na kojoj
sedimo dok meditiramo, seckanje luka, poseta nekome koga nerado poseujemo. Nije
uopte vano ta je sadraj tih trenutaka; svaki od njih je sam po sebi jedinstven. Oni su
sve to jeste i to e ikada biti. Ako smo u stanju da svu svoju panju tome posvetimo,
nikada neemo biti uznemireni. Ukoliko jesmo uznemireni, onda je to siguran znak da
ne posveujemo panju. A ako propustamo ne jedan trenutak, ve trenutak za trenutkom,
onda smo u problemu.
26. april
Aan a
81
27. april
82
28. april
Ako ne razvijamo sabranost panje, nae meditacije bie jalove i prazne. Nee biti niega
da naeg divljeg slona sprei da ne tumara tamo-amo na svoj uobiajen, nekontrolisan
nain i to od jednog do drugog objekta vezanosti, ljutnje, ljubomore i tako dalje.
29. april
83
30. april
Sposobnost da sobom uspeno vladate u meditaciji zavisi od toga da li ste u stanju da se pri
lagodite ili fino podesite tokom vebanja. Ova posobnost je zasnovana na razumevanju
ova dva oblika meditacije: npr. koliko postanete napeti ili napregnuti tokom meditacije
uvida, promena na meditaciju smirenosti umirie i opustie um; ili ukoliko ostanete
umrtvljeni u smirenom stanju svesti tokom meditacije smirenosti, moete oiveti va um
uz pomo vebanja paljivosti.
84
M
A
J
85
1. maj
itavo Budino uenje tie se razumevanja patnje njezinog nastanka, njezinog prestanka
i puta koji do toga vodi. Kada razmiljamo o patnji, otkrivamo da razmisljamo o elji,
jer elja i patnja su jedna ista stvar. elja se moe uporediti sa vatrom. Ako uhvatimo
plamen, ta se deava? Da li to vodi ka srei? Ako kaemo: Ah, pogledaj ovu divnu vatru!
Pogledaj te prekrasne boje! Oboavam crvenu i narandastu; to su moje omiljene boje, i
kada krenemo da je uhvatimo, suoiemo se sa izvesnom koliinom patnje koja obuzima
nae telo. Ako potom razmislimo o uzroku te patnje, otkriemo da je ona posledica toga
to smo hteli da uhvatimo vatru. Posle takvog otkria emo, nadajmo se, pustiti tu vatru.
Kada je jednom pustimo, znaemo da je vatra neto za ta ne treba da se vezujemo. To
ne znai da treba da je mrzimo ili ugasimo. Moemo da uivamo u vatri, zar ne? Lepo je
sedeti pored vatre, ona nas greje, ali to ne znai da njome treba sebe da spalimo.
87
2. maj
J edna do najlepih Budinih pouka jeste da nas neprijatan doivljaj moe povesti u dva
pravca. Jedan je da samo gomilamo svoju nesreu i zbunjenost. Drugi je, pak, da ponemo
da tragamo. Kada sve krene naopako, mi ipak imamo izbor. Da li emo samo nastaviti
da kukamo? Ili emo se zapitati: Zato se ovo dogaa? Kako sam ja to od toga napravio
problem? I traganje poinje. Traganje da otkrijemo za ta smo se to toliko vezali i zato
traimo sreu na mestu na kojem ona ne moe biti naena.
3. maj
88
4. maj
S vaki trenutak sabranosti znai lagano unitavanje potencijalnih ili stvarnih prepreka i
neistoa u umu. Ponekad to lii na tesanje komada rveta malom sekirom. Svaki udarac
pomae nam da uklonimo neeljeni deo tog drveta.
5. maj
6. maj
Dogen
89
7. maj
S eam se kratkog razgovora izmeu Bude i jednog askete, njegovog savremenika, koji je
pitao: uo sam da je budizam uenje o prosvetljenju. Koji je va metod? ta to vebate
svaki dan?
Mi hodamo, jedemo, peremo se, sedimo.
I ta je u tome toliko posebno? Svako hoda, jede, pere se i sedi...
Gospodine, kada mi hodamo, mi smo svesni toga da hodamo; kad jedemo, mi smo
svesni toga da jedemo... Kada drugi hodaju, jedu, peru se i sede, oni najee nisu svesni
toga to rade.
8. maj
Z lovolja (vyapada) jedna je od pet prepreka na svetom putu. Ona je nalik bolesti koja
nam oduzima elju za jelom i bolesnika cini tromim i bezvoljnim. zlovolja nas cini lako
razdrazljivima, agresivnima i sumnjicavima. Ne verujemo cak ni prijatelju ako je on u
dobrim odnosima sa onim ko nam se ne dopada. Covek koji je zlovoljan treba na sebe
da gleda kao da je bolestan. I ukoliko se ta bolest odmah ne leci, moe uhvatiti korena i
postati fatalna. Slicno tome, posledice neogranicene zlovolje mogu biti katastrofalne, kao
to tako cesto vidimo po novinskim izvestajima o razlicitim zlocinima.
90
9. maj
Dogen
10. maj
T ada se Blaeni obrati monasima ovim reima: Treba da ivite sabrane panje, monasi,
jasno razumevajui, tako vam savetujem.
A kako to, monasi, ivi monah sabrane panje? Kada boravi kontemplirajui telo u telu,
marljivo, jasno razumevajui i sabrane panje, poto je prevladao elju i tugu u odnosu
na ovaj svet; i kada boravi kontemplirajui oseaje u oseajima, um u umu, objekte uma
u objektima uma, marljivo, jasno razumevajui i sabrane panje, poto je prevladao elju
i tugu u odnosu na ovaj svet, tada se za njega kae da ivi sabrane panje.
A kako to, monasi, ivi monah jasno razmevajui? Kada je neprekidno potpuno svestan
toga kad dolazi i odlazi, kad gleda napred i gleda na stranu, kad se saginje i uspravlja,
kad nosi ogrta i nosi svoju prosjaku zdelu, kad jede i pije, vae i guta, kad prazni creva
i mokri, hoda, stoji, sedi, lei, tone u san ili se budi, kad govori ili uti, tada se za njega
kae da ivi jasno razumevajui.
Treba da ivite sabrane panje, monasi, jasno razumevajui, tako vam savetujem.
91
11. maj
N avika da ignoriemo sadanji trenutak radi onih koji e tek doi direktno nas dovodi
do toga da smo potpuno nesvesni one fine mree ivota iji smo deo. Ovo podrazumeva
i odsustvo svesnosti i razumevanja naina na koji funkcionie na um i kako on utie na
nae opaanje i delovanje. Ovim se u velikoj meri ograniava nae vienje toga ta znai
biti ovek i na koji nain su ljudi povezani meusobno i sa svetom oko sebe. Religija je
tradicionalno bila podruje ovakvih temeljnih traganja na duhovnom putu, ali sabranost
panje nema mnogo veze sa religijom, izuzev u najfundamentalnijem znaenju te rei,
kao pokuaj da proniknemo u veliku tajnu ta znai to biti iv i da razumemo kako smo
vitalno povezani sa svime to postoji.
12. maj
K ada se vosak otopi oko upaljenog fitilja i pone da gori, on zrai svetlost na vrhu
svee. Plamen koji emituje svetlost uglavnom nam se ini kao da je uvek jedan te isti; taj
naizgled nepromenljivi oblik mi nazivamo plamenom. I ono to nazivamo ja slino je
tom plamenu. Iako su i telo i um jedan neprekidni tok, zato to odravaju neto to nam
se ini stalnim oblikom, mi ih oznaavamo kao ja. A u stvari, ne postoji bilo kakva trajna
stvar, samo neprekidni tok...
92
13. maj
A ko smo iskreni u koracima koji inimo, itavo nae putovanje dobija smisao, a put
pred nama se lagano ukazuje kao onaj pravi.
14. maj
L eenje uma od neistoa veoma lii na leenje od jako zarazne bolesti. Postoji nekoliko
faza: prvo dolazi prevencija, zatim redukcija ili neutralisanje i na kraju iskorenjivanje i
izleenje. Sila (vrlina) nepovreivanje sebe ili drugih telom ili govorom jeste najvanija
kao prevencija. Kod neistoa koje se ve nalaze u umu, sa druge strane, nije dovoljno
samo spreiti ih da se ispolje, ve ih leiti ako i kada se ispolje. Neistoe pohlepe,
mrnje i obmanutosti dogaaju se zato to latentna sklonost ka njima jo uvek postoji
u nama, ak i kada one ne ispoljavaju svoje simptome. Zato treba neutralisati i onda
iskoreniti tu latentnu sklonost. Kada se javi znanje uvida, neistoe bivaju neutralisane;
a kada se plemeniti osmostruki put i svest koja je njegov plod dogode, oni latentne
sklonosti iskorenjuju jednom zauvek.
Kao to postoje tri vrste mentalnih neistoa, isto tako postoje i tri metoda kojima ih
leimo: akutne neistoe leimo moralnim obuzdavanjem (sila), opsesivne neistoe
smirujemo koncentracijom (samadhi), a latentne neistoe leimo mudrou (paa).
93
15. maj
K ako je mogue jednostavnim reima opisati karmu? Ona znai da e sve to radimo, telom,
govorom i milju, imati odgovarajui rezultat. Svaki postupak, ak i najmanji, nosi ve u sebi
svoj plod. Uitelji su govorili da i najmanja koliina otrova moe doneti smrt, da i najmanje
zrno moe izrasti u ogromno drvo. I kao to je Buda savetovao: Ne potcenjuj negativne
postupke samo zato to su sitni; koliko god da je varnica mala, ona moe da spali stog
sena visok poput planine.
16. maj
94
17. maj
Therigata, V.6
18. maj
95
19. maj
S vaki rezultat dolazi od uzroka koji su sposobni da ga stvore. Ako posadimo seme jabuke,
izrae drvo jabuke, ne nara. Ako je posejano seme nara, nar e izrasti, ne jabuka. Na
isti nain, ako delujemo konstruktivno, iz toga sledi srea; ako delujemo destruktivno,
nastaju problemi. Kakvu god sreu ili dobrobit da doivimo u ivotu, to dolazi iz naih
pozitivnih postupaka, dok su problemi posledica naih destruktivnih postupaka. Prema
budizmu, ne postoji niko ko upravlja univezumom i udeljuje nagrade i kazne. Mi svojim
delima stvaramo i uzroke i njihove posledice, na isti nain kao to Njutn nije izmislio
gravitaciju. On je jednostavno opisao ono to postoji. Slino tome, Buda je opisao ono to
je svojim, iluzije osloboenim umom video kao jedan prirodni proces uzroka i posledice,
a dogaa se usred uma svakog bia. Time nam je pokazao kako da se najbolje uklopimo
u to funkcionisanje uzroka i posledice, kako bismo doiveli sreu, a izbegli bol.
20. maj
96
21. maj
N emogue je posmatrati svoj um sve vreme. Nastojei da to uradite, sigurno ete naii
na probleme i odustati obeshrabreni. Umesto da idete u krajnost, ponite koncentrisui
se na jednu emociju u sebi. Odaberite emociju koja vas najvie mui ili vam se najee
javlja... Za mnoge ljude bes je dobra polazna taka, jer se lako uoava i rastvara bre od
veine drugih emocija. Kada jednom ponete da posmatrate svoj bes im se javi, doi cete
do jednog zanimljivog otkria. Ustanoviete da im postanete svesni toga da ste ljuti, va
bes poee da se topi sam od sebe. Vrlo je vano da ga posmatrate bez uivanja u njemu ili
potiskivanja. to vam je lake da sopstveni bes posmatrate bez presuivanja da je ovakav
ili onakav, bez kritikovanja, lake e bes nestajati.
22. maj
P rema budizmu, da bi ovek bio savren postoje dva kvaliteta koja podjednako treba da
razvija: saoseanje (karuna) na jednoj strani i mudrost (paa) na drugoj. Ovde saoseanje
predstavlja ljubav, milosre, ljubaznost, toleranciju i sline plemenite kvalitete na strani
emocija, odnosno kvalitete srca, dok bi mudrost predstavljala intelektualnu stranu ili
kvalitete uma. Ako se neko razvija samo emocionalno, zanemarujui intelektualno, tada
on moe postati dobroduna budala. Razvijanje jedino intelektualne strane, zanemarujui
emocionalnu, moe nas pretvoriti u hladni intelekt bez oseanja za druge. Zato, da bi
neko bio savren mora razvijati obe strane podjednako. To je cilj budistikog naina
ivota: u njemu su mudrost i saoseanje meusobno neraskidivo povezani.
97
23. maj
B ol istine, koji vodi do iskorenjivanja svakog bola, uvek je bolji od bola samoobmane,
koji vodi samo do jo vie bola.
24. maj
P rva plemenita istina kae nepokolebljivo, direktno, da je bol neodvojiv od samog ivota,
zato to se sve menja. Druga plemenita istina objanjava da je patnja ono to se dogaa
kada se borimo sa bilo im to je nae iskustvo, umesto da ga prihvatimo i otvorimo se
za to iskustvo koristei mudrost i strpljivost. Ako ovako gledamo na stvari, postoji velika
razlika izmeu bola i patnje. Bol je neizbean; ivot nam stie u paketu sa bolom. Patnja
nije neizbena. Ako je patnja ono to se dogaa kad se borimo sa svojim iskustvom,
usled svoje nesposobnosti da ga prihvatimo, onda je patnja samo jedan suvian dodatak.
Nisam ovo razumevala kad sam poinjala da vebam i verovala sam da u se, ukoliko
dovoljno uporno meditiram, osloboditi svakog bola. To se ispostavilo kao velika greka.
Bila sam razoarana kad sam otkrila tu greka i zapanjila se kako sam mogla biti tako
naivna. Oigledno je da u ovom ivotu neemo raskrstiti sa bolom. Buda je rekao: Sve
za ta smo vezani izvor je bola. Oni od nas koji su odabrali ivot u zajednici odluili su
da se taj bol isplati.
98
25. maj
N a paliju, srce i um se oznaavaju istom reju (citta), ali u prevodu moramo da pravimo
razliku izmeu ovo dvoje kako bi znaenje bilo jasno. Kada se bavimo umom, zaokupljeni
smo procesom miljenja, intelektualnim razumevanjem koje nastaje na osnovu znanja,
kao i svojom sposobnou da zadrimo to znanje kako bismo ga i kasnije iskoristili. Kada
govorimo o srcu, tada mislimo na oseaje i emocije, nau sposobnost da reagujemo iz
temelja svoga bia. Iako moda verujemo da ivimo u skladu sa onim kako razmiljamo,
to ipak nije sasvim tano. Ako celu stvar malo pomnije osmotrimo, ustanoviemo da
ivot upravljamo prema svojim oseanjima, kao i da nae razmisljanje zavisi od oseanja.
Ta emocionalna strana nae linosti toliko je vana da je i njezino proienje osnova za
harmonino i mirno ivljenje, a isto tako i za dobru meditaciju.
26. maj
V ebanje je poput kuvanja pirina. Ako je plamen blag, pirina e biti savreno kuvan
i lak za varenje. Ako je, pak, plamen suvie jak, pirina e izgoreti i pre nego to bude
kuvan. Treba vebati na oputen nain. Ako sebe ne mui dualnostima, ako nema ni
premalo ni premnogo samopouzdanja, ta bi onda trebalo da radi? Nisi ovde doao da
postane prosvetljen, ve da veba. Nije vano da li si sve do kraja shvatio i moe li u
praksu da ue duboko ili ne. Okreni lea svakoj sumnji o metodu i tome jesi li naao
pravu stvar da veba. Ne podcenjuj sam sebe. Ako drugi mogu da vebaju, onda i ti
moe barem da pokua.
99
27. maj
28. maj
Buda, AN II.3-4
100
29. maj
101
30. maj
A ko sluate Dhamma uenje, ali ne vebate, onda ste nalik kutlai u loncu punom supe.
Kutlaa je u supi svaki dan, ali uopte ne zna kakav joj je ukus.
Maya Angelou
31. maj
Matanje i razgovaranje su sline aktivnosti. Ako matamo, bujica misli tee misli o
porodici, kui, poslu i tome slino. Poto nismo dovoljno sabrani, taj tok e se nastaviti
unedogled, pre nego to se sam od sebe zaustavi. Ako posedujemo sabranost, prestaemo
da koristimo svoj um na tako neproduktivan nain.
102
J
U
N
103
1. jun
105
2. jun
3. jun
Dogen
106
4. jun
M onasi, ne znam ni za jednu drugu stvar koja, kada je neukroena, toliko teti kao to
je to um. Um, kada je neukroen, jako mnogo teti.
Monasi, ne znam ni za jednu drugu stvar koja, kada je ukroena, toliko koristi kao to je
to um. Um, kada je ukroen, jako mnogo koristi.
5. jun
107
6. jun
U m koji sebe odrava u stanju ravnotee slian je belom platnu ili belom listu papira.
Morate ostati fokusirani na njega da biste videli kako, kada neto to nam doe kroz ula
i narui tu belinu, um pone da se pokree, kako stvarima poinje da lepi etikete dobro,
loe ili ja. To je neto to treba da nauimo kako da posmatramo i na najsuptilnijem
nivou.
7. jun
uveni duhovni uitelj pojavi se na kapiji careve palate. Nijedan od uvara nije ni
pokuao da ga zaustavi, te on ue i pronae put do sale u kojoj je car lino sedeo na
tronu.
ta hoe?, upita car, smesta prepoznavi posetioca.
Traim mesto u ovom svratitu da prespavam, odgovori uitelj.
Ali ovo nije svratite, ree kralj, ovo je moja palata.
Mogu li te upitati kome je pripadala ta palata pre tebe?
Mom ocu. Ali on je umro.
A kome je pripdala pre njega?
Mom dedi. I on je umro.
Dakle ovo mesto u kojem ljudi proive nakratko i potom krenu dalje da li dobro
ujem da ga ti NE naziva svratitem?
Zen pria
108
8. jun
P oto je govor toliko vaan u naem ivotu i poto nae rei imaju toliki uticaj,
neophodno je da uenje vetine prave komunikacije bude vaan deo naeg vebanja
u Dhammi ili istini. Buda je na ovu vanost ukazao kada je ispravan govor ukljuio u
svoj plemeniti osmostruki put ka probuenju. Iako se u kanonskim tekstovima ispravan
govor nairoko analizira, on se ipak svodi na dva glavna principa: Je li govor istinit? Je
li koristan? Pridravanje ovih principa u naem vebanju poveava nau senzitivnost.
Postajemo osetljivi na suptilnosti istine i lai. Ima li situacija kada zamagljujemo istinu
ili je preuveliavamo na neki nain? I imali situacija u kojima su nae rei moda istinite,
ali nije pravi trenutak, mesto ili okolnosti da one budu i od koristi?
9. jun
B udina Dhamma se ne nalazi u knjigama. Ako zaista elite da sami za sebe vidite o
emu je to Buda govorio, ne morate da gledate u knjige. Gledajte u sopstveni um. Uoite
kako oseanja dolaze i prolaze, kako misli dolaze i prolaze. To je put do Budine istine.
Biti prirodan. Sve to radite u ivotu je ansa za vebanje. Ako praznite kantu za ubre
ili perete WC, nemojte se oseati kao da time inite uslugu nekom drugom. Dhamma
postoji i u pranjenju kante za ubre. Nemojte misliti da vebate samo kad sedite mirno,
prekrtenih nogu. Neki od vas se ale da nemaju vremena da meditiraju. A imate li
dovoljno vremena da diete? To je vaa meditacija: sabranost, prirodnost u svemu to
radite.
109
10. jun
11. jun
Dakle, ako neprekidno imate ovakav stav dok posmatrate stvari uz pomo sabranosti i
uvida, za vas se kae da oslukujete dhammu sve vreme, i danju i nou.
110
12. jun
Zen izreka
13. jun
P ojavi se oseaj, zatim poinje svianje ili nesvianje. Taj trenutak, ako ga nismo
svesni, ponavlja se i pojaava u udnju ili odbojnost, postaje snana emocija koja na
kraju obuzima nau svest. Postajemo zarobljeni tom emocijom i sposobnost zdravog
rasuivanja nestaje. Posledica je da govorimo i inimo loe stvari, povreujemo i sebe
i druge. Stvaramo patnju sami sebi, patimo i sada i u budunosti, a sve to samo zbog
jednog jedinog trenutka slepog reagovanja.
Ali ako smo svesni na taki kada taj proces reagovanja zapoinje to znai ako smo
svesni onog prvog oseaja moemo odluiti da ne dozvolimo bilo kakvoj reakciji da se
dogodi ili da krene da jaa... u tom trenutku um je slobodan.
Moda se u poetku radi samo o nekoliko trenutaka tokom meditacije, a ostatak vremena
um ostaje uronjen u staru naviku reagovanja na oseaje, u obrazac udnje, averzije i
patnje. No, kroz malo vie vebanja, tih nekoliko trenutaka e postati sekunde, postae
minuti, sve dok na kraju stara navika reagovanja nije uklonjena i um neprekidno ostaje
u stanju mira. To je nain kako je patnju mogue zaustaviti.
111
14. jun
15. jun
Aan a
112
16. jun
S redovena ena dola je jednoga dana da iskae potovanje Aan Dunu. Opisala mu
je svoju ivotnu situaciju, rekavi da je njezin drutveni poloaj dobar i da nikada nije
oskudevala u bilo emu. Bila je, meutim, uznemirena zbog svoga sina, koji je iveo
raspusnim ivotom i nije uopte sluao bilo kakve savete. Troio je porodini imetak, ali
i srca svojih roditelja, i ta ena to vie nije mogla da izdri. Upitala je Aan Duna da joj
da neki savet kako da umanji svoju patnju, ali i kako da sina izvede na pravi put. Aan
joj zaista dade savet, pouivi je takoe kako da smiri svoj um i kako da smanji svoju
vezanost. Poto je otila, prokomentarisao je: Ljudi danas pate zbog svojih misli.
17. jun
B uda je vebanje uma uporeivao sa dranjem ptice u ruci. Um je slian toj maloj ptici i
pitanje je kako je zadrati u aci a da ne odleti. Ako suvie vrsto stisnete aku, uguiete
pticu. Ako je suvie opustite, ptiica e se izmigoljiti i pobei. Dakle kako ete je drati,
a da ne umre, odnosno ne pobegne? Isto to vai i za nae vebanje uma, koje ne sme biti
ni suvie kruto, ni suvie leerno, ve uvek s pravilno odmerenim naporom.
113
18. jun
B a kao to svaka kap vode u ogromnom okeanu ima samo jedan jedini ukus ukus
soli na isti nain ovo Uenje i njegova praksa imaju samo jedan jedini ukus ukus
slobode.
19. jun
Na primer, odluimo da sedimo u zoru i misao-demon nam odmah kae da je suvie rano,
zato ne bismo sedeli kasnije. Ako u to poverujemo, tada nema nita od nae jutarnje
meditacije; ne sedimo. Kasnije tog jutra moda smo potpuno zaboravili na meditaciju,
ali ako je se ipak setimo, ba onog trenutka kad hoemo da ustanemo i odemo na mesto
gde meditiramo misao-demon nam opet apne na uvo: Nee jo da sedi. Samo to
si dorukovao. Stomak ti je pun. Prvo se odmori malo. Ima vremena da meditira
popodne. Ako u to poverujemo, to je obmana. U zoru ti je rekao da meditira kasnije
toga jutra. Kasnije toga jutra kae da meditira popodne. Kad svari prvo hranu, bie
ti mnogo ugodnije. Ako u to poverujemo, tada ne sedimo. Popodne ista pria ponovo
poinje. I mi zapravo verujemo tom misao-demonu po itav dan i no, tako da nema
nita od nae meditacije.
114
20. jun
21. jun
P roblemi sadre u sebi i klju za reenje ukoliko ka njima okrenemo i svoju svesnost.
Tulku Thundup
115
22. jun
S abranost panje, jasno vienje, znai da smo se probudili za sreu istog trenutka. Mi
inae stalno komplikujemo trenutke svog ivljenja. Teko da nam se dogodi bilo ta a da
um ne pone oko toga da plete svoju priu. I to uplitanje ini ivot teim nego to bi on
inae trebalo da bude.
Svoju naviku pretvaranja neutralnih injenica u bolne stavove uoila sam pre mnogo
godina kada sam telefonirala u jedan manastir kako bih ugovorila individualni period
meditacijskog povlaenja. Osoba sa kojom sam razgovarala rekla mi je: Treba o tome
da razgovarate sa Robertom, on je zaduen za pravljenje rasporeda. I tako sam ostavila
poruku za Roberta, sigurna da e me nazvati. Sledeeg dana na telefonskoj sekretarici
bila je zaista kratka poruka od Roberta da odgovara na moj poziv. Tako sam jo jednom
nazvala, da bi mi jo jednom rekli da Robert nije tu. Objasnila sam da sam ve zvala, da
je Robert zvao mene i da eto ja opet zovem njega. A onda sam jo malo zakomplikovala
rekavi: Moda je sve ovo samo znak da i ne treba da doem u va centar. Na to sam
dobila odgovor; Mislim da je ovo znak da Robert nije ovde.
23. jun
116
24. jun
K ada neko pone da meditira, najee pitanje je: Kako da se priviknem da sedim?
Kako da izbegnem bol koji se javlja? To je mogue jedino kroz neprekidno vebanje,
uvek iznova. U poetku telo jednostavno ne voli da sedi na podu ukrtenih nogu.
Ali tu situaciju moemo iskoristiti kao dobrodolu pomo. Kada se neugodnost javi u
telu, uimo se da obratimo panju na reakcije uma na nju i ne pomeramo se odmah,
automatski. Svako na ovom svetu pokuava da se iskobelja iz neugodne situacije i to
jednom instinktivnom, momentalnom reakcijom. Ne radi se o tome da mi ne elimo isto
tako da se oslobodimo neugodnosti, ali da bismo imali koristi od meditacije, moramo
nauiti da se odviknemo od tih instinktivnih, momentalnih reakcija. Jer upravo su one
te koje nas gurnu u patnju uvek iznova.
25. jun
117
26. jun
K arma se esto pogreno tumai kao unapred fiksirana sudbina. Re je pre o akumulaciji
sklonosti koje nas mogu prikovati uz odreen obrazac ponaanja, a takvo ponaanje opet
rezultira daljim gomilanjem istih takvih sklonosti... Ali nije nuno da budemo zarobljenici
stare karme... Evo kako sabranost nae panje moe da promeni karmu.
27. jun
Buddhadasa Bhikkhu
118
28. jun
29. jun
B ilo bi divno kada bi svako od nas mogao da napusti taj unutranji monolog i boravi
u tihoj svesnosti sadanjeg trenutka, dovoljno dugo da bi shvatio koliko je divan. Tiina
je toliko plodonosnija u pogledu mudrosti i jasnoe od miljenja. Kada uvidite koliki
je uitak i vrednost tiine u nama samima, tada vam tiina postaje privlanija i vanija.
Unutranja tiina postaje ono emu um tei. On neprestano trai tu tiinu, do take da
razmilja jedino kada zaista mora, jedino kada to ima svrhe. Poto ste, na tom stupnju,
shvatili da je vei deo onoga o emu razmiljate svakako nepotrebno, da vas ono nikuda
ne vodi, stvarajui vam samo glavobolju, tada rado i lako vei deo vremena provodite u
tiini unutranjeg mira.
119
30. jun
B uda je ukazao da postoje etiri naina na koja ljudi skrenu sa puta. Dva od njih su
da sledimo ono to nam se svia i beimo od onoga to nam se ne svia. Druga dva su
da smo savladani iluzijom i strahom. Te stvari navode ljude da skrenu sa puta. I tako se
zaputimo kroz ikaru i onda ko zna kuda, jednostavno zato to nam prija da sledimo ono
to nam se dopada i izbegavamo ono to nam se ne dopada iako bi te stvari koje nam se
ne sviaju esto trebalo malo paljivije da zagledamo. Zato nam se one ne dopadaju? I to
to nam se dopada, zato nam se u stvari dopada? Kakvo tano dobro nam ono donosi?
Primanje vode:
Buda je bio na putu prema Kapilavatthu kada se razboleo. Ananda je zahvatio vodu iz
oblinje reke, koja je bila blatnjava, jer je neposredno pre toga tuda proao karavan kola.
Kad je Buda uzeo zdelu sa vodom, ona je odjednom postala bistra.
120
J
U
L
121
1. jul
D uhovno vebanje je teko u poetku. Pita se kako bi uopte mogao da istraje u svemu
tome. Ali kako se na njega navikava, vebanje vremenom postaje sve lake. Ne budi
tvrdoglav i ne forsiraj sebe previe. Ako veba u skladu sa svojim mogunostima, malo
pomalo pronalazie sve vie zadovoljstva i radosti. Kako bude razvijao unutranju
snagu, tvoji pozitivni postupci e sve vie dobijati na dubini i irini.
123
2. jul
J edno od najvanijih uenja koje mi je Aan a ikada dao bilo je kada sam kod njega
jednom doao potpuno ophrvan sumnjama i brigama. Poto smo malo popriali, pogledao
me je i rekao; Ako je neto nesigurno i hoe da ga uini sigurnim, patie. Hm, to
je zaista oigledno. Meutim, on je znao o emu govori, zaista je znao. Ako je neto
nesigurno, morate ga videti kao nesigurno zato odmah pokuavate da ga pretvorite u
sigurno? Samo zbog svoje vezanosti za izvesnost nismo u stanju da uimo od neizvesnosti.
Pa ipak, samo kada smo nesigurni uimo. Kada smo nesigurni, moemo da se trgnemo,
pogledamo oko sebe i kaemo; ta se to dogaa; u emu je stvar? Kada smo nesigurni,
imamo priliku da budemo budni i paljivi. Kada smo sigurni, jednostavno se zavalimo,
debljamo i postajemo lenji. Ljudi koji su zaista sigurni nemaju onaj oseaj otvorenosti i
vitalnosti, nemaju nagon za istraivanjem ivota. Za njih je sve vrlo zatvoreno i izvesno.
3. jul
elja nije deo nas, ve tek nain na koji obino reagujemo voeni neznanjem... No,
mi nismo njene bespomone rtve. Moemo jo dopustiti da bude ono to jeste i tako
poeti da je naputamo. elja ima mo nad nama i zavodi nas samo dotle dok se sa njom
poistoveujemo, dok verujemo u nju i reagujemo na nju.
124
4. jul
ivot vam donosi mnotvo prlika za uenje, samo su te prilike esto preruene u
neprijatnosti. ...Ako ste sa nekim ko vam se ne dopada, iskoristite tu priliku da razvijate
dobrodunost, ime pravite korak ka smirenosti. A ako ste u tekoj situaciji, ak bolnoj,
i odluni ste da od nje nauite sve emu vas moe poduiti, tada ste otkrili tajnu velikog
postignua. A ta tajna je da volite i ono to ste do tada mrzeli. Poenta je u tome da volite
sve ono to vam se dogaa, bilo da vam se dopada ili ne.
5. jul
Um se prlja i treba ga proistiti; postaje gladan i treba mu hrana; i uglavnom je sve vreme
u groznici i treba mu lek. Zato tako lako zaboravljamo na sopstvenu dobrobit?
125
6. jul
U zazenu (meditaciji) ne oekujemo bilo ta. Zazen nije tehnika da se postigne bilo
ta. On je mnogo prirodniji. Pa ipak, nekako, najprirodniju stvar je teko uraditi. Zasto?
Zato to toliko mnogo razmiljamo. Nema nieg loeg u razmiljanju. Razmiljanje je
vrlo prirodan proces, ali nas nae misli tako lako povuku za sobom i mi im pridajemo
toliko mnogo vanosti.
7. jul
K ada vozimo, obino najvie razmiljamo o tome kako emo da stignemo i time
rtvujemo samo putovanje za raun cilja. Ali ivot se nalazi u sadanjem trenutku, ne
u budunosti. Zapravo, moda e nam kada stignemo na taj cilj biti samo gore. Ako
moramo da govorimo o cilju, ta rei o konanom cilju, o groblju? Ne elimo da idemo
u pravcu smrti; elimo da idemo u pravcu ivota. Ali gde je ivot? ivot je mogue
pronai samo u sadanjem trenutku. Zato, svaki kilometar koji preemo, svaki korak
koji napravimo, treba da nas donese do sadanjeg trenutka. To je vebanje sabranosti.
Kada vidimo crveno svetlo na semaforu i znak Stop, moemo na to da se osmehnemo
i zahvalimo mu, zato to nam to Bodisatva pomae da se vratimo u sadanji trenutak.
Crveno svetlo je alarm za sabranost. Moda smo na njega gledali kao na neprijatelja, koji
nas spreava da dostignemo svoj cilj. Ali sada znamo da je to crveno svetlo na prijatelj,
da nam pomae da se odupremo nagonu za urbom i poziva da se vratimo u sadanjost,
gde moemo da se sretnemo sa ivotom, radou i mirom.
126
8. jul
D obar duhovni prijatelj koji e nam pomoci da ostanemo na putu, onaj sa kojim iskreno
moemo da razgovaramo o meusobnim razlikama, sigurni da e reakcija biti voena
saoseanjem, predstavlja veoma vaan oslonac, ali koji naalost esto nedostaje. Iako
ljudi ive i vebaju zajedno, esto se meu njih isprei elja za nadmetanjem.Zaista dobar
prijatelj je nalik vodiu u planini. Duhovni put je slian penjanju na planinu, za koju
zaista ne znamo ta emo nai na njezinom vrhu. Samo smo uli da je tamo lepo, da su
svi sreni kad se na njega popnu, da je pogled velianstven i vazduh ist. Ako imamo
vodia koji se ve penjao na tu planinu, moe nam pomoi da ne padnemo u ambis, da
ne stanemo na stenu koja e se odroniti ili da ne zalutamo. Univerzalan lek za sve nae
boljke jesu plemeniti prijatelj i plemeniti razgovor, kao nasuna potreba naeg uma.
9. jul
K ada sreem ljude u razliitim krajevima sveta uvek se podsetim da smo svi mi u sutini
isti: svi smo ljudska bia. Moda nosimo razliita odela, naa koa je razliiite boje i
govorimo razliitim jezicima. To je ono to je na povrini. Ali u sutini, mi smo svi ista
ljudska bia. To je ono to nas povezuje. To nam omoguuje da razumemo jedni druge,
da razvijamo meusobno prijateljstvo i bliskost... Zato to svi delimo ovu malu planetu
Zemlju, moramo nauiti da ivimo u harmoniji i miru jedni sa drugima i sa prirodom.
To nije samo san, ve i nunost.
127
10. jul
S voja srca titimo oklopom iskovanim upravo od svojih starih navika da odgurujemo od
sebe bol i grabimo zadovoljstva. Kada uspemo da doemo do daha u sred bola, umesto
da ga neprekidno guramo od sebe, tada poinjemo i da otvaramo svoje srce i onome to
je neeljeno. Kada se na ovako direktan nain odnosimo prema onim delovima svoga
ivota od kojih bismo najradije okrenuli glavu, zaguljiva soba naeg ega poinje lagano
da se provetrava.
11. jul
K ad god je u nama prevelika ljubav ili mrnja prema bilo kome ili bilo emu, kad god
smo naroito uzbueni, to e nas odvesti u veliku patnju. Ovo je vrlo vano, zato dobro to
razmotrite. Istraujte ta oseanja snane ljubavi ili mrnje i zatim uzmaknite jedan korak.
Ako im priete suvie blizu, ona e vas ugristi. ujete li to? Ako ih zgrabite i ponesete sa
sobom, ona grizu i udaraju. Kao kad hranite neku ivotinju, morate da pazite da vas ne
ritne. Vaa je obaveza da je hranite i brinete o njoj, ali morate biti dovoljno veti da sve
to uradite a da vas ne ugrize. Ljubav prema deci, roacima, novcu i imetku e vas ujesti.
Da li razumete to? Kada je hranite, ne prilazite suvie blizu. Kada je pojite, ne prilazite
suvie blizu. Zategnite malo ue kad je neophodno. To je put Dhamme, prepoznavanja
prolaznosti, izvora patnje i nepostojanja trajne sutine, to je prepoznavanje opasnosti i
praktikovanje opreznosti i obuzdanosti srednjeg puta.
128
12. jul
S vrha meditacije jeste da vas priblii vaem pravom domu, onom mestu mira koje je
u vama. Shvatate da svoj pravi dom zapravo uvek nosimo sa sobom. Ali kako do njega
dolazimo? Vrata vaeg srca su otvorena, bilo ta da radite. Sloboda, ljubav, saoseanje,
mirnoa, odustajanje od kontrolisanja svega i svaega, naputanje, to su vrata doma koji
je u vama. Do njega ne stiete odmeravanjem i kritikovanjem. Put do njega vodi kroz
smirenje, ne razmiljanje. Tako prolazite kroz vrata svog unutranjeg doma, u kojem
moete da boravite koliko elite, bilo kada.
13. jul
129
14. jul
S umnje se ne smiruju zato to ti bilo ko neto kae da je ovako ili onako. One se smiruju
samo tvojim vebanjem.
Aan a
15. jul
K ineski car upitao je poznatog budistikog uitelja da li moe da pokae prirodu sopstva
na neki lako vidljiv nain. Kao odgovor na to, uitelj je esnaestougaonu vladarevu
dvoranu od poda do plafona obloio ogledalima. U sredini dvorane obesio je upaljenu
sveu. Kada je car uao, mogao je da vidi na hiljade upaljenih svea u bezbroj ogledala
koja su odraavala jedno drugo.
Onda je uitelj sveu zamenio malim bruenim kristalom. Car je sada mogao da vidi taj
kristal kako se ogleda u svim moguim pravcima. Zatim mu je uitelj pokazao na jednu
od stranica tog kristala, i kad se car u nju zagledao, mogao je da vidi itavu dvoranu sa
hiljadama kristala koji su se odraavali u svakoj od stranica tog kristala u sredini.
Uitelj mu je zapravo pokazivao kako i najmanji deo sadri u sebi itav univerzum. Istinska
praznina nije prazna, ve sadri sve stvari. Tajanstvena i bremenita, praznina stvara i
odraava sve mogunosti. Iz nje izranja naa individualnost, koja moe biti otkrivena i
razvijana, ali nikada posedovana ili fiksirana. Sopstvo je sadrano u ne-sopstvu, kao to
je plamen svee sadran u velikoj praznini.
130
16. jul
S. N. Goenka
17. jul
B udala koji sebe smatra budalom ve je zbog toga pametan, ali budala koji sebe smatra
pametnim, za toga se s pravom kae da je budala.
Dhammapada, strofa 63
18. jul
S abranost je svesnost sadanjeg trenutka. Ona se odigrava ovde i sada. Ona je posmatranje
onoga to se dogaa u sadanjem trenutku. Stalno ostaje u sadanjosti, uvek na vrhu onog
talasa koji predstavlja protok vremena.
Ako se setite uiteljice iz drugog razreda osnovne, to je seanje. Kada odmah zatim
postanete svesni da se seate svoje uiteljice, to je sabranost. Ako potom taj proces
konceptualizujete i sami sebi kaete: Ah, ja se seam, to je razmiljanje.
131
19. jul
S umnjati je prirodno. Svako polazi od sumnji. Od njih moe da nui mnogo. Ali ono
to je vano jeste da ne poistoveuje sebe sa svojim sumnjama; dakle, ne dopusti da te
one zarobe. Jer e poeti beskonano da ti okreu um u krug. Umesto toga, posmatraj
itav taj proces sumnjanja, postavljanja pitanja. Vidi ko je to ko sumnja. Vidi kako sumnje
dolaze i prolaze. Tada vie nee biti bespomona rtva svojih sumnji. Iskoraie izvan
njih i tvoj um e se lagano smiriti. Tada si u stanju da vidi kako sve stvari dolaze i prolaze.
Jednostavno ostavi ono za ta si vezan. Ostavi svoje sumnje i samo posmatraj. Tako se
okonava sumnja.
Aan a
20. jul
U zeti Budu kao svoje utoite znai prepoznati ono seme prosvetljenja koje je u nama
samima, tu mogunost slobode. To takoe znai pronai utoite u onim osobinama koje
sam Buda otelovljuje; osobinama kao to su neustraivost, mudrost, ljubav i saoseanje.
Uzeti Dharmu kao utoite znai uzimati kao utoite prirodni zakon, stvari kakve jesu;
to znai potvrivanje svoje privrenosti istini, doputajui Dharmi da se odvija pred
naim oima. Uzeti utoite u Sanghi znai crpeti podrku od zajednice, u svima nama
koji pomaemo jedni drugima na putu ka probuenju i slobodi.
132
21. jul
T okom studentskih nemira u Burmi, kada su vojnici ulazili u hram da odatle izbace
pobunjenike, oni bi izuli svoje izme, ali iz ruku nisu isputali puke. Iskazivali su
potovanje prema Budi, ali su zanemarivali Dhammu. Kljuno je da budemo odgovorni
prema svojim postupcima i ne zaboravimo na Dhammu u kakvoj god da se situaciji
naemo.
Sharon Salzberg
22. jul
133
23. jul
K oliko su drugi ljudi dobri ili loi, to je njihov problem. Usredsredi se umesto toga na
svoj problem.
24. jul
Z aista esto zaboravimo da napraviti greku i nije tako strano. U budizmu se smatra
normalnim da pravimo greke. U redu je biti nesavren. Zar nije to divno? To znai da
smo slobodni da budemo ljudsko bie, umesto da o sebi mislimo kao o nekom ko je
izvanredan, savren, neko ko nikada ne grei. Strano je, zar ne, ako mislimo da nam
nije doputeno da pravimo greke, jer mi obino inimo greke i onda moramo da ih
prikrivamo. I tada na dom nije mesto mira, tiine i udobnosti.
Naravno, mnogi koji su skeptini e rei: Ako dopusti ljudima da gree, kako e oni
ikada neto nauiti? Jednostavno e nastaviti da prave jo vie greaka.
Ali stvari zapravo ne funkcioniu na taj nain. Da bih ovo ilustrovao, priseam se kako mi
je otac jo kao tinejderu rekao kako me nikada ne bi izbacio iz kue ma ta da uradim;
za mene e u njoj uvek biti mesta makar nainio i najgore greke. Kada sam ga uo,
razumeo sam to kao izraz ljubavi, potpunog prihvatanja. I to me je nadahnulo; toliko
sam ga potovao da nisam eleo da ga povredim, nisam eleo da mu nanesem bol i tako
sam se jo vie trudio da budem vredan njegovog poverenja.
134
25. jul
U enje kae, neugodnost (dukkha) poinje i zavrava se ona nije trajna. Pretpostavimo
da sedim i osetim da mi je neudobno. Okrenem se dukkhi i zapitam se: ta je uzrok ove
neugodnosti? To to je telu neudobno, stie mi odgovor. I ja odluim da promenim
poloaj. Ali posle pet minuta ponovo osetim da mi je neudobno. Zato ovaj put taj oseaj
pogledam malo paljivije. I uoavam jo neto: Ja NE ELIM tu neudobnost, ja ELIM
prijatno oseanje. Ah! Dakle nije u bolu problem ve u NEELJENJU neprijatnog
oseaja. Hm, ovo je vrlo koristan uvid, zar ne? To je malo dublje gledanje. Otkrivam da
mogu biti spokojan to se tie neprijatnih oseaja i da NE MORAM da se pomerim. Oni
me kao takvi ne uznemiravaju i tako um postaje sasvim smiren.
26. jul
S vaki put kada postoji prijatan prizor, zvuk, miris, ukus ili dodir, verovatno je da e se
pojaviti i pohlepa. I sve dok je u sebi imamo a da to nismo ni primetili, ona e od nas
zahtevati da joj ispunjavamo elje, da tragamo, ona e nas usmeravati ka predmetima za
kojima emo da udimo. Dakle, ako ne vidimo da to to nastaje jeste pohlepa, da nam
ona komanduje i usmerava nas, sve dok ne znamo opasnosti koje dolaze sa pohlepom,
nikada neemo ak ni pokuati da savladamo ovog najveeg od svih neprijatelja.
135
27. jul
B a kao to nepregledni okean ima samo jedan ukus ukus soli tako i ovo uenje i
praksa (Dhamma-Vinaya) imaju samo jedan ukus ukus slobode.
Buda
28. jul
S eate li se kako ste se dok ste bili dete zabavljali zamiljajui razne elje. Mi smo to
radili obino u grupi i onda bi neko upitao ostale: Kad bi mogla da vam se ispuni svaka
elja, ta biste poeleli? etvorogodinjak bi rekao neto ovako: Punu kutiju sladoleda!
Godinu dana stariji od njega je vetiji i kae: Ja elim da imam poslastiarnicu, tako da
mogu da jedem sladoled kad god poelim! Onaj etvorogodinjak pomisli: Uf, kako se
ja nisam toga setio! Ali onda estogodinjak kaze: Ja bih voleo da imam milion dolara
i kupim sebi sve to mi padne na pamet! Dvojica mlaih krgucu zubima: Jao, to je jo
bolje! Sedmogodinjak je jo lukaviji i, naravno, poto ima vie iskustva u ovakvoj igri,
eka da bude poslednji koji e se izjasniti: Ja bih zeleo da mi se ispuni milion elja!
Oni mlai od njega shvataju da su svoje elje protraili na sitne stvari: Ah, trebalo je da
i mi poelimo milion elja! Ovo je igra koju i veina ljudi igra u svom ivotu. Buda je,
meutim, poput onog najmudrijeg u toj grupi dece. On kae: Ja bih eleo da nemam
vie elja! I to je zaista genijalno. Jer, eleti neto znai da nam neto nedostaje. Ako
nita ne nedostaje, nema ni elja i, ako to razumete, ukoliko nema elja, nita nam ni
ne nedostaje. Razmislite o tome.
136
29. jul
O vako sam uo. Jednom je prilikom Blaeni boravio kraj Kosambija, u umi palisandara.
Tada, uzevi u ruku nekoliko palisandrovih listova, upita monahe: ta mislite, monasi,
ega ima vie, listova u mojoj ruci ili listova u ovoj umi?
Isto tako, monasi, onih stvari koje saznah neposrednim znanjem, ali ih nisam poduavao,
daleko je vie [od onih kojima sam poduavao]. A zato ih nisam poduavao? Zato to
nisu povezane sa ciljem, ne odnose se na temelje svetakog ivota i ne vode ka otrenjenju,
stiavanju strasti, prestanku, smirenju, direktnom znanju, samoprobuenju, utrnuu.
Zato ih nisam poduavao.
A emu sam poduavao? Ovo je patnja... Ovo je nastanak patnje... Ovo je prestanak
patnje... Ovo je put koji vodi do prestanka patnje. Tome sam poduavao.
Otuda je vaa dunost kontemplacija: Ovo je patnja... Ovo je nastanak patnje... Ovo
je prestanak patnje. Vaa je dunost kontemplacija: Ovo je put koji vodi do prestanka
patnje.
137
30. jul
B ilo da su ljudi lepi i prijateljski raspoloeni ili runi i odbojni, oni su svi ipak ljudska
bia, ba kao i mi. Poput nas, i oni ele sreu i ne ele da pate. Sem toga, njihovo pravo da
prevladaju patnju i budu sreni jednako je naem... Kada shvatite da su sva bia jednaka
i u svojoj elji za sreom i u svom pravu da do nje dou, vi automatski osetite empatiju
i bliskost sa njima.
31. jul
138
A
139
1. avgust
SA MOJE VERANDE
Tenzin Chonyi
141
2. avgust
S vaki na gest rukom jeste jedna mudra povezana sa suptilnim i onim ne tako suptilnim
energijama. Uzmimo energiju pesnice, na primer. Kada smo ljuti, obino se nae ake
zgre u pesnicu. Neki ljudi i ne znajui vrlo esto praktikuju tu mudru u svom ivotu. Ona
pothranjuje klice ljutnje i nasilja u vama svaki put kad je napravite i te klice tada bujaju
i bivaju sve jae. Sledei put kada sebe uhvatite da ste stisnuli pesnice u ljutnji, pokuajte
da unesete svesnost u taj unutranji stav olien u pesnicama. Osetite tu tenziju, tu mrnju,
taj bes, agresiju i strah koji je u njoj sadran. Tada, u sred te ljutnje, eksperimenta radi,
ukoliko je osoba na koju ste ljuti pored vas, pokuajte da otvorite dlanove i da ih sklopite
u visini grudi kao kada se molite. (Naravno ta osoba nee imati pojma ta vi to radite.)
Posmatrajte ta se dogaa sa besom i povreenou ako zadrite taj poloaj makar
nekoliko sekundi.
3. avgust
P repreke u nama su poput ubriva za nau praksu. To je isto kao kad recimo uzmete
kokoiji ili kravlji izmet i naubrite voke, kako bi njihovi plodovi bili to vei i soniji.
U sred patnje, tu je i srea; u sred konfuzije, tu je i mir.
Aan a
142
4. avgust
M onasi, dve vrste ljudi je teko nai u ovom svetu. Koje dve? One koji e prvi da
nekome poklone dobrotu i one koji se, zahvalni za tu dobrotu, oseaju obaveznim da je
uzvrate. Te dve vrste ljudi je teko nai u ovom svetu.
Buda
5. avgust
Joseph Goldstein
143
6. avgust
7. avgust
144
8. avgust
K ad god sednete i malo se smirite, krene dobro poznata pria vaeg previe kritikog
uma. Uh, ba me boli koleno... Ovo je dosadno... Volim ovaj oseaj mirnoe... Jue sam
odlino meditirao, ali danas je uasno... Meni ovo nita ne pomae. Nije to za mene. Nije
za mene i
taka...
9. avgust
145
10. avgust
11. avgust
P ostoji samo jedan uitelj. Ko je to? Sam ivot. I naravno svako od nas je njegova
manifestacija; ne moemo biti bilo ta drugo. ivot je u isto vreme i strog i beskrajno
blag uitelj. On je jedini autoritet u koji treba da verujete. A taj uitelj, taj autoritete je
svuda. Ne morate da idete na neko specijalno mesto kako biste pronali tog nenadmanog
uitelja, ne morate da se nalazite u nekoj posebno mirnoj ili idealnoj situaciji. Zapravo,
to je zbrka vea, to je bolje. Obina kancelarija je izvanredno mesto. Prosean dom je
savren. Na takvim mestima obino ima sasvim dovoljno komeanja svi to znamo iz
direktnog iskustva! To su mesta na kojima nalazimo svoj autoritet, svog uitelja.
146
12. avgust
D hamma je u tvom umu, ne u umi. Ne veruj drugima. Samo oslukuj sopstveni um.
Ne mora da ide i gleda bilo gde drugde. Mudrost je u tebi, kao to je slatki, zreli mango
ve u onom zelenom... Upoznaj i posmatraj svoje srce. Ono je isto, ali emocije naiu i
oboje ga. Zato neka tvoj um bude poput gusto ispletene mree, koja e uhvatiti emocije
i oseaje kada se jave i istraiti ih pre nego to na njih reagujemo...
Aan a
13. avgust
147
14. avgust
15. avgust
Joseph Goldstein
148
16. avgust
J ednom sam uo priu o poseti raju i paklu. Na oba mesta posetioci su videli ljude kako
sede za stolom sa mnogo ukusne hrane. Za desnu ruku su im bili privezani tapii za jelo,
ali dugi itav metar, dok im je leva ruka bila privezana za stolicu. Oni u paklu, makoliko
se trudili da saviju ruku, nikako nisu mogli da hranu stave sebi u usta, jer su stapii bili
suvie dugaki. Onda bi se razbesneli i besno udarali po tanjirima i tuim tapiima, tako
da su na kraju poslatice bile razbacane svuda unaokolo.
U raju su, meutim, ljudi s radou koristili iste te duge stapie kako bi osobi sa druge
strane stola zahvatili omiljenu hranu i nahranili je. Za uzvrat, drugi su hranili njih. Tako
su svi uivali u ukusnim jelima.
17. avgust
U vidi su take transformacije kada srce zna, zaista zna, smo za sebe mimo uenja,
mimo uitelja, mimo bilo koga. Kada, zahvaljujui mudrosti, imate istinski uvid, tada
ne morate da se oslanjate na bilo kakav spoljanji autoritet. Kada Buda kae da moramo
razumeti dukkhu (patnju), on tada misli da kada je zaista razumemo, ona vie nikada
nee biti u stanju da nas prevari. Tek kada je Buda zaista razumeo dukkhu, njezine uzroke,
njezino iskorenjivanje i put koji vodi do tog osloboenja, tek tada je bio u stanju da objavi
kako se i oslobodio dukkhe.
149
18. avgust
Walpola Rahula
19. avgust
Praksa se moe definisati vrlo jednostavno. Ona jeste prelazak sa ivota u kojem
povreuemo sebe i druge na ivot nepovreivanja sebe i drugih. To izgleda tako
jednostavno izuzev kad pravu praksu pobrkamo sa nekakvom idejom da bi trebalo da
budemo drugaiji ili bolji nego to jesmo ili da nai ivoti treba da budu drugaiji nego
to jesu. Kada svojim idejama o tome kako bi trebalo da bude (kao na primer Ne bih
smela da budem besna, zbunjena ili bezvoljna) zamenimo sam ivot kakav zaista jeste,
tada smo zalutali i naa praksa je jalova.
150
20. avgust
Buda
21. avgust
B lizak neprijatelj ljubavi jeste vezanost. Vezanost se samo pretvara da je ljubav. Ona kae:
Voleu te, ako i ti mene voli. To je neka vrsta trgovine ljubavlju. I onda rezonujemo;
Voleu ovu osobu sve dok se ona ne promeni. Voleu ovu stvar ako je onakva kakva ja
elim da bude. Ali to uopte nije ljubav to je vezivanje. Postoji velika razlika izmeu
ljubavi, koja doputa, podstie i ceni, i vezanosti, koja grabi, zahteva i nastoji da poseduje.
Kada vezanost ponemo da brkamo sa ljubavlju, ona nas zapravo udaljava od te osobe.
Oseamo da nam je ta osoba potrebna da bismo bili sreni. Ovakva vezanost nas takoe
navodi da svoju ljubav nudimo samo odreenoj vrsti ljudi, iskljuujui sve druge.
Joseph Goldstein
22. avgust
B ia su vlasnici svojih dela... naslednici svojih dela; ona nastaju u skladu sa svojim
delima, ograniena su svojim delima, sopstvena dela su im utiite. Samo nas naa dela
razdvajaju na nie i vie.
ulakammavibhanga sutta
151
23. avgust
24. avgust
Milindapanha 77
25. avgust
152
26. avgust
27. avgust
T ragati za sopstvom, za tim ja, meu procesima u umu i telu slino je traenju neega
to nazivamo muzika meu ili unutar muziara ili instrumenata u jednom orkestru.
Kad prestanu da sviraju, moete ustati i zahtevati da vidite taj izvor ili skriveno mesto
simfonije koju ste upravo odsluali. Doiveli smo muziku i moda smatramo da ona
postoji samostalno, kao posebna stvar. Pa ipak, kada priemo da pogledamo, sve to
vidimo je grupa ljudi, stolice, instrumenti i listovi papira. Ne nalazimo ni mrvicu ili trag
simfonije uurene unutar horne ili violine, spremljene u muziarev dep ili stenjene
meu tim notnim listovima. Oigledno, taj muziki komad nema sopstvo; on nastaje u
zavisnosti od mnotva uslova rada kompozitora, nota, maina za proizvodnju zvuka,
truda muziara itd. i prestaje kada ti uslovi prestanu. Na isti nain, sopstvo ili ego, za
koje mislimo da postoje, postoje samo u govoru, samo u konvencionalnom smislu, kao
privid. Na apsolutnom planu nikakvo ja nismo u stanju da pronaemo ve samo sklop
elemenata koji funkcioniu zajedno, privremeno.
153
28. avgust
K ada bacimo u ubre koru od banane, ako smo svesni, znamo da e ta kora postati
kompost i ponovo se roditi kao paradajz ili salata za samo nekoliko meseci. Ali kada
bacimo plastinu bocu u ubre, zahvaljujui svojoj svesnosti, znamo da ta plastina boca
nee postati paradajz ili salata tako brzo. Nekim vrstama otpada potrebno je etiristo ili
petsto godina da se raspadnu. Nuklearnom otpadu treba etvrt miliona godina pre nego
to prestane da bude kodljiv i vrati se tlu. ivei u sadanjem trenutku i to na probuen
nain, starajui se o sadanjem trenutku svim svojim srcem, neemo initi stvari koje
unitavaju budunost. To je najkonkretniji nain da inimo ono to tu budunost
podrava.
29. avgust
Jeremy Hayward
154
30. avgust
31. avgust
A an a je imao obiaj da kae, najvanija pitanja koja svaki dan sebi treba da postavimo
su: Zato sam se ja rodio? i Zato sam ja ovde? Pa zato smo mi ovde? ta je cilj, ta
je svrha ovakvog vebanja? Da li treba da napravimo listu onoga kakvi ne elimo da
budemo (ljubomorna, ljuta, sebina, zbunjena) i listu onoga kakvi elimo da budemo
(dobra, strpljiva, ljubazna, smirena, mudra)? Kuda nas to vodi? Kolike su tada anse da
zaista napustimo stvari? Uz pomo sabranosti, umesto da zauzimamo stav protiv ili za
neko stanje uma, posmatramo njihovo dolaenje i odlaenje. I dok ih tako vidimo kako
nastaju i nestaju, sva ona poinju da gube svoj intenzitet, svoju uverljivost i vidimo ih kao
energiju kao prazne. Da li me razumete?
Ako koristimo ovakav pristup svemu na ta naiemo u svom vebanju, tada nita nije
problem. Radi se o tome da budemo strpljivi i dopustimo simptomima i uzroku nae
patnje da budu prepoznati kao prolazni. Nita se u srcu ne javlja bez uzroka. Ako strpljivo
ostanemo sa simptomima, mogue je da emo doi u kontakt i sa uzrocima na dubljem
nivou. Ponekad, na primer, ako dovoljno dugo ostanemo sa svojim besom, uvideemo
da se iza njega nalazi strah. Ali ako smo opsednuti time da se oslobodimo tog besa to je
mogue bre, tada neemo uoiti da ga je podstakao i da ga odrava neka vrsta straha.
155
Oprotaj:
Buda daje oprotaj jednom od svojih posetilaca, prepoznajui njegova nedela.
Postoje razliite varijante ove mudre, u sedeem i stojeem poloaju,
sa jednom ili obe ruke ispruene.
S
R
157
1. septembar
Joseph Goldstein
159
2. septembar
K amma ne zna nita o nama. Da li nas vatra zna kad se opeemo? Ne, u prirodi je vatre
da pee, da stvara toplotu; a na je posao da je
koristimo na pravi nain. Glupi smo ako se naljutimo i krivimo je kad nas opee, jer smo
mi ti koji smo napravili greku.
3. septembar
M ir je prirodno stanje uma u svakom od nas. Mir je u njemu bio od kad smo se rodili
i ostae tu sve dok ne umremo. On je na najvei dar; pa zato onda mislimo da ne
posedujem mir uma?
Osetiti mir je kao gledati u svoje ake. Kad ih pogledamo, obino vidimo jedino prste
ali ne i prostor izmeu njih. Na slian nain, kada pogledamo svoj um, svesni smo
samo aktivnih stanja, kao to su misli koje nam jure kroz glavu, hiljadu i jednog oseanja
sa njima povezanih, ali obino previamo intervale mira izmeu njih. Ako bismo bili
nesreni ili tuni svakog minuta tokom 24 asa, ta bi bilo od nas? Pretpostavljam da
bismo svi ve bili u ludnici!
Thynn Thynn
160
4. septembar
N e bih da zvuim cinino, ali primetio sam da kada ljudi kau kako je njihov svakodnevni
ivot njihova duhovna praksa, to znai da nemaju duhovnu praksu.
Tano je da pranje sudova, pripremanje aja i sve te stvari mogu biti prilika za uvid i
paljivost. Ali je isto tako istina da one u najveem broju sluajeva to nisu. Ovde govorim
o samome sebi: ne izuzimam sebe iz ovakve procene. Uoio sam da je neophodna neka
specifina duhovna praksa kako bismo svoju svest pripremili za to da se pranje sudova,
pripremanje aja, etnja mogu otvoriti i otkriti jedan takav potencijal.
Jim Wilson
5. septembar
M udrost zamenjuje neznanje u naim umovima onda kada shvatimo da srea ne lei
u akumuliranju sve vie prijatnih doivljaja, da nam udovoljavanje ei ula ne donosi
oseaj celovitosti ili potpunosti. Ono nas samo vodi ka jo vie elja i ka jo vie odbojnosti.
Kada na osnovu sopstvenog iskustva razumemo da srea ne dolazi od posezanja za neim,
ve od njegovog naputanja, ne od jurnjave za prijatnim iskustvima, ve od otvaranja
u sadanjem trenutku za ono to je istinito, ta transformacija razumevanja oslobaa
energiju saoseanja u nama. Nai umovi nisu vie zaokupljeni jedino odgurivanjem
bola ili prijanjanjem za zadovoljstvo. Saoseanje tada postaje prirodnija reakcija jednog
potpuno otvorenog srca.
Joseph Goldstein
161
6. septembar
Buda
7. septembar
Aan ayanto
162
8. septembar
S eam se kako je, kada sam saoptila da nameravam da postanem monahinja, prva
reakcija bila: Ah, pa to je sebino! To znai biti okrenut samo sebi! Moj odgovor bio
je: Da, to jeste POTPUNA okrenutost samom sebi... ali sve dok ne budem razumela
sopstvenu patnju, svoje probleme, neu biti u stanju bilo kome drugom da pomognem.
Iako sam elela da pomaem, videla sam da je moja mogunost da sluim drugima veoma
ograniena i da, zaista, moram da ponem upravo odavde.
Lako nam je da priamo o miru u svetu i brizi za druge, ali stvarno negovanje ljubavi
zahteva mnogo toga. Ono zahteva irenje naeg srca i pogleda na svet. Na primer,
uoila sam da mogu da budem vrlo sitniava. Ima stvari prema kojima mogu da osetim
beskrajnu naklonost i ljubav ali sve dotle dok su one onakve kakve ja elim da budu.
ak i sa ljudima koje zaista volim, ako kau neto to me uznemiri, malo bocnu, taj tok
bezgranine, nemerljive ljubavi moe odmah da se zaustavi a da ne govorim kako je sa
ljudima koji mi se ne sviaju ili koji moda imaju drugaije stavove od mojih. I zato je
potrebno samo malo samoposmatranja da bismo poeli da proirujemo to svoje podruje
mette, prijateljske ljubavi.
9. septembar
163
10. septembar
S. N. Goenka
11. septembar
Lj udi esto pitaju: Kad meditiram, kako da znam da li napredujem? I jedan od odgovora
je: Kada um odluta od svog objekta, sve bre i bre ga vraate natrag. Obratite panju,
odgovor nije: Um nikada ne odluta. Ve: Oekuje se da ete odlutati; to je normalan deo
vebe, normalan deo treninga. Stvar je u tome da ste sve budniji za ono to se dogaa i
sve bri u menjanju situacije kada vas misli povuku sa sobom.
Dakle, vaan deo uenja kako da meditirate, jeste da nauite kako da padate... kako da
vratite um uz minimum grie savesti, minimum samooptuivanja, sa jednostavnom
konstatacijom: Nisam ovde seo da bih razmiljao o obavezama sledee nedelje, o
neuspehu od sino ili o bilo emu drugom. Ovde sam da se fokusiram na dah. Samo
odloite sve te druge stvari i vratite se objektu meditacije. Nauite kako da to uradite a
da ne vezujete vorove u umu.
164
12. septembar
B ez naoara koncentracije, svet izgleda zamagljen, mutan i nejasan. Ali kada ih stavimo,
sve nam izgleda sjajno i jasno. Pri tome se nisu objekti promenili; promenilo se nae
gledanje. Kada golim okom posmatrate kap vode, ne vidite mnogo. Ukoliko je stavite pod
mikroskop, meutim, poinjete u njoj da vidite mnoge stvari koje se mrdaju i pokreu,
to je fascinantno. Ukoliko meditirajui stavite naoare koncentracije, biete iznenaeni
raznolikou promena koje se odigravaju.
Sayadaw U Pandita
13. septembar
P ostoje ova etiri naina da se skrene s puta. Koja etiri? Neko skree s puta zbog elje.
Drugi skree s puta zbog odbojnosti. Trei skree s puta zbog neznanja. etvrti skree s
puta zbog straha. To su etiri naina da se skrene s puta.
Ako zbog
elje,
odbojnosti,
neznanja,
straha
prekri Dhammu,
tvoja se estitost smanjuje,
ko Mesec kad proe utap.
Buda
165
14. septembar
I stini ne treba bilo kakvo objanjenje. Njoj treba samo da bude viena.
15. septembar
M onasi, na ovome svetu postoje etiri vrste ljudi. Koje etiri? Oni koji ne vebaju za
svoju dobrobit, a ni za tuu. Oni koji vebaju za dobrobit drugih, ali ne i za svoju. Oni
koji vebaju za svoju dobrobit, ali ne i za dobrobit drugih. Oni koji vebaju i za svoju i
za tuu dobrobit.
166
16. septembar
P itanje: Ponekad tokom meditacije javi mi se slika bele svetlosti; nekad je ona zelena ili
uta, dou mi razne slike zgrada, ljudi, religijskih predmeta ili monaha. Ponekad neko
vidi kosture, rune i zastraujue slike. Kako da se prema tome odnosimo?
Odgovor: Ti objekti koji se jave u umu proizvod su koncentracije. Nastaju onda kada je
um veoma smiren. To su umom stvorene slike, matanja. Nekada su ti objekti vrlo jasni,
drugi put su mutni; sve to zavisi od samadhija (koncentracije) . Ako je samadhi snaan,
videemo ih vrlo jasno. Kada se javi takva slika ili nimitta registruj u sebi slika, slika sve
dok ta boja ili slika ne nestane. Onda se vrati natrag na dah. Ako ih registruje, a oni ne
nestaju, to je zbog upadna (vezivanja), koje razvija svianje ili nesvianje u odnosu na
te objekte. Tada se nimitta, boje, svetlost ili razne slike javljaju uvek iznova. Potrebno je
pojaati sati (panju) pri registrovanju i naputanju tih stvari. Ako ne nestaju, ne osvri
se na to, ve se vrati na praenje daha, abdomena ili ve one take koju si odabrao. One
e slike tada lagano nestati same od sebe.
17. septembar
U vek sebi kaem da elim da moje postupke odreuju vrednosti do kojih mi je stalo, a
ne reakcije drugih ljudi.
167
18. septembar
Buda
19. septembar
S rean ovek nije ovek u odreenom sklopu okolnosti, ve pre ovek sa odreenim
sklopom stavova.
Hugh Downs
20. septembar
168
21. septembar
22. septembar
Z nanje nam dolazi na osnovu prakse kad paljivo sluamo, razmiljamo o onome
to smo uli, a potom ulaemo napor da se okrenemo od svojih loih postupaka i inimo
jedino ono to je ispravno i dobro. Te stvari se nazivaju izvorima uvida. Ukoliko te izvore
uvida ne stvorima u sebi samima, ostajemo budalasti do kraja ivota.
23. septembar
Aan a
169
24. septembar
P onekad ljudi ideju o naputanju neke misli ili oseanja njihovog opaanja kako
nastaju u svesti, ali bez sleenja njihovog toka brkaju sa odbacivanjem bolnog oseanja
kroz pokuaj da ga potisnemo. Ali potiskivanje nije isto to i sabranost. Sabranost se ne
sakriva od bilo ega. Ona nam doputa da se probijemo kroz slepilo poricanja i budemo
sa samim sobom. Sabrana panja doputa nam da vidimo gole injenice i da ne budemo
zavedeni svojim obmanama.
25. septembar
170
26. septembar
O
naj ko se preporodi, Nagaseno, je li to ista osoba ili nije?
Ni jedno ni drugo.
Daj mi neki primer.
Ako imamo up sveeg mleka, koje se prvo zgrua, pa se od njega onda napravi buter,
a na kraju i gi (kuvanjem rafinirani buter), ne bi bilo ispravno rei da su taj gi, buter i
zgruano mleko isto to i svee mleko, iako su oni iz njega dobijeni, ali isto tako ne bi bilo
ispravno rei ni da su neto sasvim drugo.
27. septembar
I ako smo roeni u okolnostima koje smo sami stvorili, uvek postoji mogunost da svojim
naporom stvorimo novo, povoljnije okruenje i to ovde i sada. Ne samo individualno,
ve i kolektivno. Imamo slobodu da stvaramo sveu karmu koja vodi ili ka napretku ili
ka nazadovanju upravo u ovom ivotu.
28. septembar
171
29. septembar
P atnja je vana re u budistikom uenju. Ona je kljuni termin i zato bi je trebalo zaista
dobro razumeti. Pali re za patnju jeste dukkha i ona ne znai samo telesni bol. Ona
znai i onaj duboki, tanani oseaj nezadovoljenosti koji je deo svesti u svakom trenutku,
a direktna je posledica mentalne koloteine u kojoj se obino kreemo.
Sutina ivota jeste patnja, rekao je Buda. Na prvi pogled ovo zvui krajnje morbidno i
pesimistiki. ak izgleda netano. Na kraju krajeva, mnogo je prilika kada jesmo apsolutno
sreni. Nije li tako? Nije. Jer nama se to tako samo ini. Uzmite bilo koji trenutak u
kojem se oseate zaista ispunjenim i paljivo ga analizirajte. Negde dole, ispod te radosti,
pronai ete jedva primetni, sveproimajui tok napetosti izazvane saznanjem da bez
obzira koliko velianstven taj trenutak jeste, on e se pre ili kasnije zavriti. Bez obzira
koliko ste stekli, vi ete ili izgubiti neto od toga ili provesti ostatak ivota straarei nad
tim i planirajui kako da steknete jo vie. A na kraju, ipak ete umreti. Na kraju, gubite
sve. Jer sve to jeste prolazno.
Zvui prilino deprimirajue, zar ne? Sreom nije samo to. Zvui deprimirajue samo
kada stvari gledate sa nivoa uobiajene perspektive, upravo iz perspektive one koloteine
koju sam ve pomenuo. Ispod toga nivoa nalazi se jedna druga perspektiva, potpuno
drugaiji nain gledanja na ovaj svet. To je nivo funkcionisanja na kojem um ne pokuava
da zamrzne vreme, gde se ne hvatamo za svoja iskustva dok idu svojim prirodnim tokom,
gde ne pokuavamo da blokiramo stvari ili da ih ignoriemo. To jeste nivo iskustva izvan
dobrog i loeg, izvan zadovoljstva i bola. Divan je to nain gledanja na ovaj svet i to jeste
vetina koja se moe nauiti. Nije laka, ali se moe nauiti.
Henepola Gunaratana
172
30. septembar
M ettu (prijateljsku ljubav) treba proiriti na sva bia i sve situacije, ali najvee probleme
u tome imamo sa ljudima. Mnogo je lake voleti ptice, pse, make i drvee nego voleti
ljude. Drvee i ivotinje nam ne vraaju istom merom, ali ljudi to ine, i upravo tu
poinje nae vebanje... Ponekad ljudi ustanove da ne oseaju nita dok praktikuju metta
meditaciju. Ne treba se zbog toga uzbuivati; misli dovoljno dugo usmerene u jednom
pravcu na kraju izazovu i oseanja. Sva naa ula kad dou u kontakt sa neim na kraju
stvore oseanja. Um je nae esto ulo i ak i ako samo mislimo o metti, na kraju e se
oseanje javiti. To je jedan od naina da steknemo taj kvalitet srca, ali svakako ne i jedini.
U svakodnevnom ivotu svi se sreemo sa ljudima, esto i sa onima koje bismo radije
da izbegnemo. To su nai izazovi, lekcije i testovi. Ako ih tako shvatimo, ta iskustva nas
nee toliko iritirati... Kada shvatimo da je takvo suoavanje upravo ono to nam treba u
tom trenutku kako bismo prevazili otpor i negativnost, kako bismo te emocije zamenili
mettom, tada emo zapravo biti zahvalni to nam se ukazuju takve prilike.
173
O
T
O
175
1. oktobar
O snovna pravila morala nisu pasivna. Ona u naem ivotu mogu aktivno da izraze
saoseajno srce. Neubijanje moe da izraste u potovanje za ivot, zatitniku brigu za
sva svesna bia koja sa nama dele ivot. Uzdravanje od krae moe postati osnovom za
mudru ekologiju, koja potuje ograniene resurse Zemlje i traga za nainima ivota i rada
koji ravnomerno rasporeuju blagoslove sredine u kojoj ivimo. Iz ovakvog duha moe
nastati prirodna, isceljujua jednostavnost. Iz uzdravanja od laganja moemo razviti svoj
glas saoseanja, razumevanja i pravde. Zahvaljujui uzdravanju od povreivanja putem
seksa, nai najintimniji odnosi mogu takoe postati izrazi ljubavi, radosti i nenosti. Na
osnovu uzdravanja od konzumiranja bilo ega to pomuuje nau jasnu svest moemo
razviti duh koji nastoji da ivi na najbudniji i najsvesniji nain, bez obzira na okolnosti.
Kao prvo, pravila su nain vebanja. Onda ona postanu nunost, da bi na kraju postala
radost. Kada nam je srce probueno, ona spontano osvetljavaju put kojim idemo kroz
ovaj svet.
177
2. oktobar
3. oktobar
178
4. oktobar
5. oktobar
B uda svoje uenje poredi sa kiom koja pada na zemlju bez ikakve razlike. To to posle
takve kie neko semenje izraste u cvetove, a drugo u visoko drvee nema mnogo veze sa
samom kiom, ve sa vrstom onih semenki koje je natopila. Tako i Budino uenje ima uvek
isti ukus, ali bia od njega imaju ili nemaju koristi u skladu sa svojim mogunostima.
6. oktobar
179
7. oktobar
Kada um ovo uvidi, oslobodie se vezivanja koja kau: ja sam lep, ja sam dobar, ja
sam rav, ja patim, ja imam, ja ovo ili ja ono. Doiveete stanje jedinstva, jer ete
videti da su svi ljudi u sutini isti. Ne postoji ja. Postoje samo elementi.
Aan a, Bodhinyana
8. oktobar
Je li planina teka?
Ona moe biti teka sama po sebi, ali sve dok ne pokuamo da je podignemo, ona nee
biti teka i za nas.
Ovo je metafora koju je moj uitelj Aan Suvat esto koristio kada je objanjavao kako
da prestanemo da patimo zbog ivotnih problema. Ne poriete da oni postoje planine
jesu teke i ne beite od njih. Kako je on to dalje objanjavao, nosite se sa problemima
tamo gde morate i reavate tamo gde moete. Jednostavno nauite kako da ih ne nosite
svuda za sobom. U tome lei tajna vebanja: u ivljenju sa stvarnim problemima, a da
njihovo postojanje ne predstavlja teret za nae srce.
180
9. oktobar
P aunovi,
s krestom, plavi, gordo izvijenih vratova,
kriali su u zoru u Karamvi
uznemireni hladnim povetarcem.
Tako probudie spavae
za meditaciju.
Therigatha, I.22
10. oktobar
181
11. oktobar
M onasi, napustite ono to je tetno. Mogue je, monasi, napustiti tetno. Kada ne bi
bilo mogue napustiti tetno, ne bih govorio ovako: Monasi, napustite ono to je tetno.
Upravo zato to je mogue napustiti tetno, zbog toga vam kaem: Monasi, napustite ono
to je tetno. Ako bi naputanje onoga to je tetno vodilo ka gubitku i patnji, tada ne bih
govorio: Monasi, napustite ono to je tetno. Ali zato to naputanje onoga to je tetno
vodi ka dobitku i srei, zbog toga vam kaem: Monasi, napustite ono to je tetno.
Monasi, razvijajte ono to je korisno. Mogue je, monasi, razvijati ono to je korisno.
Kada ne bi bilo mogue razvijati ono to je korisno, ne bih govorio ovako: Monasi,
razvijajte ono to je korisno. Upravo zato to je mogue razvijati ono to je korisno, zbog
toga vam kaem: Monasi, razvijajte ono to je korisno. Ako bi razvijanje onoga to je
korisno vodilo ka gubitku i patnji, tada ne bih govorio: Monasi, razvijajte ono to je
korisno. Ali zato to razvijanje onoga to je tetno vodi ka dobitku i srei, zbog toga vam
kaem: Monasi, razvijajte ono to je korisno.
12. oktobar
182
13. oktobar
J edna od rei koje vrlo esto pogreno razumemo jeste i re religija (ssan). U
budizmu, kao i u svakoj drugoj religiji, stariji ljudi uvek imaju na umu njenu fiziku
stranu. Identifikuju religiju sa hramovima i ritualima. Ali to su samo spoljanje forme,
samo fragmenti njezine opipljive, materijalne strane. One nisu stvarna religija, ne ono
to je Buda podrazumevao pod religijom. Re religija, kako ju je Buda upotrebljavao,
odnosi se na tri stvari: (1) znanje, (2) vebanje u skladu sa tim znanjem i (3) istotu,
jasnou i mir koji dolaze kao plod takvog vebanja. To troje ini religiju. Na paliju, one
se nazivaju pariyati-dhamma, patipatti-dhamma i pativedha-dhamma (teorija, praksa i
iskustvo); te tri komponente su religija. U tu religiju moramo uroniti i razumeti je; bilo
da je re o znanju, praksi ili utoitu, morate razumeti tu religiju. I ovo to sam upravo
rekao, na irem planu vai za bilo koju drugu religiju.
14. oktobar
K
ada monah ima ljude dostojne divljenja za prijatelje i saputnike, treba oekivati da
e se i on lako i bez dvoumljenja uputati u razgovor koji je zaista trezven i podstie
svesnost, tj. razgovoru o skromnosti u eljama, o zadovoljenosti malim, o osamljenosti,
o nevezivanju, o negovanju istrajnosti, o vrlini, o koncentraciji, o oslobaanju, o znanju
i viziji oslobaanja.
183
15. oktobar
Veliina nekog naunika, kae stara izreka, meri se i duinom vremena tokom kojeg
on spreava napredak u svojoj naunoj oblasti.
16. oktobar
184
17. oktobar
185
18. oktobar
D
isciplina je teka re za veinu nas. Ona priziva sliku nekoga sa tapom koji nam
stoji iznad glave i govori da neto ne radimo dobro. Ali samodisciplina je drugaija. Ona
je vetina da prozremo uplje pretnje sopstvenih impulsa i otkrijemo njihove tajne. Oni
nemaju mo nad nama. Sve to rade je samo predstava, obmana. Vai nagoni vrite i
besne na vas, ulaguju se, obmanjuju, prete, ali zapravo nemaju nikakav tap. Poputate im
iz navike. Poputate im jer se zapravo nikada niste potrudili da pogledate iza tih njihovih
pretnji. Tamo je sve prazno. Meutim, samo je jedan nain da nauite tu lekciju. Rei na
ovoj stranici vas same od sebe nee tome poduiti. Ali pogledajte u sebe i posmatrajte
sve to to izranja uznemirenost, napetost, nestrpljivost, bol samo ga posmatrajte i ne
upliite se u njegovu priu. I na vae veliko iznenaenje, sve e jednostavno proi. Doe
i proe. Tako jednostavno. Postoji jedna druga re za samodisciplinu. To je strpljenje.
19. oktobar
etiri monaha meditirala su jedno jutro u sali za meditaciju. Iznenada, na prozoru sale
zau se lupanje. Mladi monah se trgnu iz meditacije i ree ostalima: Kapak se otkaio i
pravi buku. Iskusniji monah na to odgovori: Tu buku pravi vetar. Trei monah, koji je
u manastiru proveo ve dvadeset godina, doda na to: To samo um pravi buku.
Vidljivo ozlojeen svim ovim, etvrti monah zakljui: To usta prave buku.
Zen pria
186
20. oktobar
21. oktobar
187
22. oktobar
23. oktobar
ta god da radimo, moramo pri tome imati sabranost, jasno razumevanje i spokojstvo.
Ako istimo pod, sam taj in ienja poda jeste najvanija stvar na svetu; sve ostalo u
tom trenutku nema nikakav znaaj. Kada istimo pod mi ZNAMO da istimo pod naa
panja je sva na tom ienju poda. I mi to inimo sa potpunim spokojstvom.
188
24. oktobar
Ivo Andri
25. oktobar
K isagotami je bila siromana udovica koju su pogodile mnoge nesree u ivotu. I onda,
kao poslednji udes, njeno najmlae i poslednje ivo dete umre iznenada. A ono je bilo sve
to joj je ostalo na svetu. Skoro luda od bola, nije dala da kremiraju njegovo telo, ve ga
je svuda nosila sa sobom, nadajui se udu. Onda joj neki ljudi rekoe da ode do Bude,
velikog uitelja, koji e joj pomoi. U njoj se pojavi traak nade i ona tako uradi. Stigla je
pred Budu nosei mrtvo dete u naruju: Daj mi neki lek da izleim svoje dete, molila je.
Buda je odmah shvatio da ova ene moe podneti surovu istinu, te je razmislivi rekao:
Da, ja mogu da ti pomognem. Idi i donesi mi tri zrna goruice. Ali da bi lek bio delotvoran,
ona moraju poticati iz porodice u kojoj do sada jo niko nije umro.
Kisagotami krete noena nadom u srcu. Ali kako je ila od kue do kue, sluala bi
prie o gubitku najdraih, sve tunije jedna od druge. To vee, kada se vratila do Bude,
nauila je da njen gubitak nije neto to je samo nju pogodilo, ve karakteristika ljudskog
ivota i prihvatila je tu injenicu.
189
26. oktobar
N a svom putu neophodno je da kao svoje vodie i saputnike odaberemo one koji, makar
i delimino, otelovljuju sve one plemenite kvalitete koje i sami pokuavamo da razvijamo
praktikujui Dhammu. Ovo je naroito vano u poetnoj fazi duhovnog razvoja, kada
su nae tenje ka vrlini jo uvek nove i krhke, vrlo ranjive na unutranju neodlunost
ili obeshrabrivanje onih u okruenju koji ne dele nae ideale. U ovoj ranoj fazi na um
veoma lii na kameleona, koji boju menja u skladu sa okolinom. Ba kao to taj neobini
gmizavac pozeleni kad se nae u travi ili dobije braon boju kad je na zemlji, tako i mi
postajemo budale kad se druimo sa budalama i postajemo mudriji kad smo sa mudrima.
Unutranje promene se obino ne dogaaju iznenada. Polako, u skokovima tako malim
da ih moda ni sami nismo svesni, na karakter doivljava metamorfozu ija se vanost,
tek mnogo kasnije, moe pokazati u svoj svojoj dramatinosti.
27. oktobar
P lemeniti osmostruki put se naziva srednjim putem, to znai da na napor mora biti
jako dobro odmeren. Ako nai postupci i govor nisu u harmoniji sa Putem, ako stalno
bivamo ulovljeni u zamku jurnjave za ulnim zadovoljstvima i zaista se uivljavamo u
stanja besa i uznemirenosti, tada je apsolutno nemogue da vidimo stvari kakve one
zaista jesu.
190
28. oktobar
P onekad smatramo da je onaj monolog koji se neprekidno odvija u naoj glavi nain
da bolje saznamo ovaj svet. U stvari, taj unutranji govor uopte ne poznaje svet u kojem
ivimo. Upravo on je taj koji raa sve one iluzije koje su uzrok patnje. Unutranji govor nas
navodi da budemo besni na nae neprijatelje i da stvaramo opasnu vezanost za voljene.
Unutranji govor uzrok je svih problema u ivotu. On konstruie strah i oseaj krivice,
strepnje i depresije. On te privide stvara tako veto kao to talentovani glumac manipulie
publikom i natera je da se plai ili da plae. Zato, ako tragate za istinom, trebalo bi da
cenite utihnulu svesnost i, kad meditirate, smatrate je vrednijom od bilo kakve misli.
Prevelika vanost koju pridajemo svakoj svojoj misli glavna je prepreka utihnuloj
svesnosti. Mudro uklanjanje te vanosti pripisane mislima i uvianje vee preciznosti
koju ima utihnula svesnost otvara nam vrata ka smirenju.
29. oktobar
191
30. oktobar
31. oktobar
192
Ova ljupka pria, koja je vekovima ulivala veru budistima, u sebi sadri jednu duboku
psiholoku istinu. Jezikom mita ona nam govori ne samo o dogaajima koji su se mogli
dogoditi pre mnogo vekova, ve i o procesu buenja kroz koji svako od nas mora proi
ukoliko elimo da Dhamma oivi u nama. Tako moemo uoiti da se u sutini mladalaki
dani princa Sidhate ne razlikuju mnogo od naina na koji veina nas i danas provodi
svoj ivot esto, naalost, sve dok nije suvie kasno da krenemo drugim pravcem.
Nai domovi moda nisu kraljevske palate, a imetak ni priblian onom severnoindijskih
raa, ali sa princom Sidhatom delimo onaj blaeni (i esto voljni) zaborav u odnosu na
upadljive injenice koje se neprekidno nameu naoj panji. Ako Dhamma treba da bude
neto vie od ljupke dekoracije ivotu udobnosti, ako treba da postane nadahnjujui,
ponekad opor glas koji nas usmerava ka velikom putu osloboenja, i mi sami moramo
liiti na Bodhisatvu u ovom procesu sazrevanja. Moramo mu se pridruiti na putovanju
izvan zidova palate zidova sopstvenih pretpostavki i predubeenja i sresti boanske
glasnike koje tako esto previamo zato to nam je pogled prikovan na mnogo vanije
stvari, tj. na nae svakdnevne preokupacije i ciljeve.
193
Prva propoved:
Buda je u Parku jelena u Isipatani, blizini Benaresu, odrao svoju prvu propoved
petorici asketa, svojih nekadanjih pratilaca
N
195
1. novembar
J edna od najteih stvari koje treba nauiti jeste da svesnost ne zavisi od bilo kakvog
mentalnog ili emocionalnog stanja. Svi imamo neku sliku o meditaciji. Meditacija je
neto to u tiini, na kursu rade neki smireni ljudi, koji se lagano kreu. No to su samo
uslovi za trening. Oni su stvoreni kako bi pomogli koncentraciju, a mi nauili vetinu
svesnosti. Meutim, kada smo jednom nauili tu vetinu, moemo i treba da izaemo
iz tih ogranienja treninga. Ne moramo vie da se kreemo puevim korakom da bismo
bili svesni. Ne moramo ak ni da budemo smireni. Moemo biti svesni dok reavamo
matematiki problem. Moemo biti svesni u sred guve na fudbalskoj utakmici. Moemo
biti svesni u sred izliva besa. Mentalne i fizike aktivnosti nisu prepreka za svesnost. Ako
vam je um izuzetno aktivan, i tada samo posmatrajte prirodu i stepen te aktivnosti. I ona
je samo deo te predstave bez kraja koja se odvija u nama.
197
2. novembar
PREDZORJE
U predzorje sluam
kako vjetar prolazi
kroz dolinu.
Ptice se raspjevaju.
Onda opet uute.
Tiha no je pri kraju.
ekam kada e se
oglasiti zvono
pa da ustanem.
3. novembar
198
4. novembar
K ako to da loi ishodi slede iz naih loih dela? Zahvaljujui sili naboja koji takvo delo
stvara u naem umu. Na primer, ovek koji nekoga ubije ostavlja vrlo snaan negativan
naboj u svom umu i on, poput semena, nosi u sebi potencijal da taj isti um dovede u
stanje krajnjeg oaja. Sve dok se naboj tog nemoralnog postupka ne isprazni, to seme e
ostati pohranjeno u umu, njegova sila uspavana, ali sauvana. Kada se steknu povoljne
okolnosti, potencijal se aktivira i seme e izniknuti u vidu doivljaja intenzivne patnje...
Situacija je analogna sa suvom zemljom na koju je seme baeno pre mnogo vremena.
Ukoliko to seme nije na bilo koji nain uniteno, ono e zadrati svoj potencijal rasta.
Onog trenutka kad padne kia, te davno zaboravljene semenke e iznenada proklijati. Na
slian nain nai voljni postupci bacaju seme na njivu nae svesti i kada se javi prilika,
to seme e proklijati i doneti svoj karmiki plod.
5. novembar
199
6. novembar
7. novembar
A ko saberete svoju panju na samo pet minuta, upoznaete temelje dharme: stvari se
menjaju, nita ne ostaje zauvek ugodno, oseaji dolaze i prolaze sami od sebe, u skladu
sa okolnostima, a ne zbog bilo ega to radite ili mislite da radite. Promene se dogaaju
same od sebe. U prvih pet minuta sabranosti panje nauite da prijatne senzacije vode
do elje da potraju to due, a da one neprijatne vode do nade da e proi to pre. I
privlanost i odbojnost stvaraju napetost u umu. Obe su u krajnjem ishodu neprijatne.
Dakle, u prvim minutima dobijate veliku lekciju o patnji: o elji da stvari budu drugaije
nego to jesu. Zaista velika lekcija o istini, koja se moe nauiti tako to emo samo
zatvoriti oi i obratiti panju na oseaje u telu.
Sylvia Boorstein
200
8. novembar
U koliko srce ili um citta zamislimo kao okean, onda su aktivnosti srca ili uma nalik
talasima na tom okeanu. Nae vebanje bi trebalo da se sastoji u tome da na te talase
gledamo kao na talase koji promiu povrinom okeana.
Veinu nas povue takva aktivnost. Ja jo uvek bivam ponesen talasima, kretanjem
uma, i zaboravim se, izgubim pravac. Vebanje znai ne zaboraviti na pravac i negovati
svesnost koja pravi razliku izmeu samog znanja i onoga to se saznaje. Mi moemo znati
neki oseaj na telu; moemo znati oseaj, kretanje energije, sadraj uma, ideje, utiske,
pojmove, seanja i matanja. Sve to treba videti kao aktivnost. Ako ih ne vidimo kao
aktivnost, ta se dogaa? Postajemo ta aktivnost i bivamo upleteni u nju. Postoji jedna
otroumna izreka u japanskom budizmu: Smej se, ali se ne izgubi u smehu; plai, ali se
ne izgubi u plakanju. Isto tako moemo rei: Misli, ali se ne izgubi u miljenju; uivaj,
ali se ne izgubi u uivanju.
9. novembar
201
10. novembar
B uda je savetovao da svako od nas svakoga dana sebe podseti da nismo ovde zauvek.
Mi smo na gostovanju, koje moe da se zavri u svakom trenutku. Ne znamo kada, ne
moemo ni da naslutimo. Uvek mislimo da emo doiveti sedamdeset pet ili osamdeset
godina, ali ko zna? Ako se podsetimo svoje ranjivosti ba svakoga dana, nai ivoti bie
proeti razumevanjem da je svaki trenutak vaan i neemo se toliko brinuti o budunosti.
Sada je vreme da idemo duhovnim putem. Ako to zapamtimo, uvek emo imati drugaiji
odnos prema ljudima koji nas okruuju. I oni mogu umreti svakog asa i sigurno je da ne
bismo eleli da se to dogodi u trenutku kada ne iskazujemo dovoljno ljubavi prema njima.
Kada to imamo na umu, naa praksa se povezuje sa sadanjim trenutkom, a meditacija
poboljava, jer joj je sada u osnovi jedan oseaj neodlonosti. Moramo da delujemo sada.
I u stanju smo da posmatramo samo ovaj jedan dah, ne i sledei.
Ayya Khema
11. novembar
202
12. novembar
U Indiji sam iveo u kolibi, veliine tri metra sa dva. Umesto vrata, visila je prostirka.
Sedeo sam na krevetu i meditirao, kad je jedna maka uetala i skoila mi u krilo. Zgrabio
sam je i izbacio napolje. Deset sekundi kasnije vratila mi se u krilo. Tako je krenula neka
vrsta plesa izmeu make i mene. Izbacio bih je i ona bi se vratila. Terao sam je napolje
zato to sam pokuavao da meditiram, da se prosvetlim. Ali maka se stalno vraala.
Nervoza u meni je rasla, jer me je upornost te make sve vie nervirala. Na kraju, posle
nekih pola sata ulaenja i izbacivanja, morao sam da se predam. Nisam znao ta vie da
radim. Nisam mogao da zatvorim vrata. I tako sam seo, maka se opet vratila i udobno mi
se smestila u krilu. Ovoga puta nisam nita uradio. Pustio sam je. Trideset sekundi kasnije
maka se digla i izala napolje. Eto, vidite, nai uitelji nam se pojavljuju u najrazliitijim
oblijima.
Joseph Goldstein
13. novembar
B uda je veru uporedio sa slepim dinom koji susree otrookog grbavca zvanog mudrost.
Slepi din, zvani vera, kae otrookom grbavcu: Ja sam vrlo jak, ali nita ne vidim; ti si
slab, ali ima dobar vid. Doi, popni mi se na ramena. Zajedno emo daleko stii. Buda
nikada nije podravao slepu veru, ve ravnoteu izmeu srca i uma, izmeu mudrosti i
vere. To dvoje e zajedno daleko stii. Izreka da slepa vera moe da pomera brda isputa
iz vida injenicu da, poto je slepa, vera ne zna koje brdo treba pomeriti. Tu je kljuna
uloga mudrosti, to znai da duboko razumevanje uenja ima presudnu vanost.
Ayya Khema
203
14. novembar
U initi svoj ivot otelovljenjem mudrosti i saoseanja predstavlja najvei izazov pred
kojim se duhovni tragalac moe nai. Potrebno je da istine koje smo razumeli pronau
svoj vidljivi izraz i u naem ivotu. Svaka naa misao, re ili postupak sadre mogunost
da postanu ivi izraz jasnoe i ljubavi. Nije dovoljno samo posedovati mudrost. Verovati
da smo mi uvari istine znai da se pretvaramo upravo u njezinu suprotnost, to je direktni
put da postanemo okotali, zadrti i kruti. Ideje i seanja nemaju mo oslobaanja i
isceljivanja. Ne postoji penzionisanje u prosvetljenosti, u kojem moemo iveti na
lovorikama. Mudrost je iva sve dotle dok je ivimo, razumevanje oslobaa sve dotle
dok ga primenjujemo. Podeblji dosije naih duhovnih iskustava nije suvie bitan ako
nema mo da nas odri kroz neizbene trenutke alosti, gubitka i promene. Znanje i
dostignua su nevani ako jo uvek ne znamo kako da dopremo do srca drugih i kako
da svoje otvorimo za njih.
15. novembar
204
16. novembar
17. novembar
Buda
18. novembar
P oto ne moe da kroti umove drugih sve dok ne ukrotis svoj, onda poni da kroti
svoj um.
Atia
205
19. novembar
U jednom govoru Aan Sumedo je odluno rekao; Sve vae misli su ubre. Moda
mislite da su neke od njih dobre, ali bi trebalo da razmotrite mogunost i da su sve ubre.
Neki koji su to sluali moda su oseali da je to to govori uvredljivo, ali meni je to donelo
veliki oseaj olakanja. Jedan od najveih problema sa mislima jeste da smo skloni da
poverujemo u sve to nam kau: Ako ja to mislim, mora biti da je tano. A zapravo one
su samo zbirka naviknutih procena, zapaanja, seanja, ideja koje hrane nau svest. One
mogu biti u odreenoj vezi sa istinom, ali ne obavezno! Ako poemo od toga da je najvei
deo naih misli poput nasuminog pseeg lavea, onda neemo od svake od njih praviti
veliku stvar. U tome lei veliko olakanje. Otkrivamo da se prema misli moemo odnositi
na mnogo otvoreniji nain. Uopte je vie ne posmatramo kao da je smislena, istinita ili
realistina; i ne dajemo joj vrednost veu nego to je zaista ima.
20. novembar
206
21. novembar
P rva plemenita istina jednostavno kae da je deo ljudskog stanja oseati neugodnost.
Ne moramo to ak ni da nazivamo patnjom; ne moramo zvati ni neugodnou. To je
jednostavno saznavanje vatrenosti vatre, olujnosti oluje, uskomeanost vode, podrhtavanja
zemlje, ba kao i topline vatre, sveine i glatkoe vode, blagosti povetarca i sigurnosti,
vrstine i pouzdanosti zemlje. Nita po svojoj sutini nije ni ovakvo ni onakvo. Samo etiri
elementa zadobijaju razliite kvalitete; oni su poput maioniara. Nekad se ispoljavaju
u jednoj formi, nekad u drugoj... Prva plemenita istina konstatuje da se i mi menjamo
poput vremena, uzdiemo se i sputamo poput plime i oseke, rastemo i smanjujemo
poput Meseevih mena.
22. novembar
B uda je sebe esto poredio sa lekarem koji lei bolesti srca i uma svojih slualaca. Mi,
obino, o bolesti srca razmiljamo kao o zaepljenju sranih krvnih sudova, a o bolesti
uma kao o neuraunljivosti. No on je govorio da pravih bolesti srca i uma ima tri: pouda,
mrnja i obmanutost. One nas tresu kao to groznica trese telo. A razlog zato je Buda
poduavao o tim bolestima jeste to to POSTOJI nain da se od njih izleimo. Kad bi one
bile neizleive, on se ne bi gnjavio time da govori o njima. Dakle, pre svega je potrebno da
njegovo uenje razumemo kao terapiju leenja sopstvenog srca, sopstvenog uma. Samo
tada to uenje koristimo na valjan nain.
207
23. novembar
Atia
24. novembar
S luao sam jednog uglednog monaha kako govori o razlikama izmeu stanja
probuenosti i neprobuenosti kao o razlici izmeu tekue i zamrznute vode. Um koji se
identifikuje sa egom lii na kocku leda koja se uklapa jedino u oblik kakav je i ona sama.
Kako tokom vebanja na rigidni, zamrznuti ego biva izloen vatri predanosti, na kraju
sledi otopljavanje i, slino vodi, u stanju smo da se slobodnije kreemo u okolnostima
sopstvenog ivota.
208
25. novembar
26. novembar
K lju napredovanja budistikim putem jeste, sa jedne strane, repetitivna rutina voena
nadahnjujuom vizijom, sa druge. Uvidom u krajnju slobodu mir i istou osloboenog
uma koji nas inspirie i nagoni da prekoraujemo sopstvene granice. No, jedino
ponavljanjem metodinim negovanjem povoljnih praksi lagano smanjujemo rastojanje
koje nas deli od eljenog cilja, sve vie pribliava oslobaanju.
209
27. novembar
ivot sam proveo od mladosti do starosti lutajui kao asketa, penjui se na planine
i brda, probijajui se kroz dunglu i ume, a ipak nikada nisam video da je tigar pojeo
bilo koga. uo sam prie, ali nisam to video svojim oima. Nisam video ni da je zmija
nekoga ubila ili da je zli demon nekoga zaposeo i da je taj ovek od toga umro. Ali ono
to jesam video je da ljudi u ovom svetu pate, ne zato to ih razdire tigar, niti zato to ih
je ujela zmija ili napao slon, ve zbog sopstvenog besa, mrnje i obmanutosti. Zbog ega
god patili, mrnja, pohlepa i obmanutost su stvari koje ih zapravo unitavaju.
Zato je Buda govorio da budale unitavaju sebe, kao to e unititi i druge. One unitavaju
sebe tako to se ponaaju loe i podlo, to esto i vidimo oko sebe. One se raaju kao ljud
ska bia, slina svakom drugom, ali njihovo ponaanje nije kao kod drugih ljudskih bia.
28. novembar
B uda je ono to mi nazivamo ja opisao kao zbirku elemenata podeljenih na telo i um,
koji funkcioniu u meusobnoj zavisnosti i stvaraju privid ene ili mukarca. Mi se tada
identifikujemo sa tom slikom ili prividom, smatramo da je ona ja i moje, zamiljamo
da ona ima neku svoju specifinu osnovu. Na primer, ustanemo ujutro, pogledamo u
ogledalo, prepoznamo odraz u njemu i pomislimo: Da, to sam ja. Na taj oseaj sopstva
onda dodamo razne vrste pojmova: Ja sam ena ili mukarac, ja sam odreene dobi, ja
sam srena ili nesrena osoba i ta se lista nastavlja u nedogled.
210
Kada istraimo svoje iskustvo, meutim, moemo videti da ne postoji neko sredinje
bie na koje se sva ta iskustva odnose; pre e biti da to samo promiu prazne pojave.
One su prazne u smislu da iza njihovog nastanka i nestanka ne postoji niko kome se one
dogaaju. Duga je dobar primer za to. Izaemo napolje posle kie i zastanemo zadivljeni
ako se duga pojavi na nebu. Uglavnom se prepustimo tom zadovoljstvu i ne istraujemo
pravu prirodu toga to se dogaa. Ali ako pogledamo malo dublje, postaje jasno da izvan
specifinih stanja vazduha, vlage i svetlosti ne postoji takva stvar kao to je duga.
Svako od nas je pojava slina toj dugi, jedna magina slika to se raa iz kombinacije
razliitih elemenata uma i tela.
Joseph Goldstein
29. novembar
Aan Paavaddho
30. novembar
Buda
211
Mahaparinibbana: u osamdesetoj godini je okonao
svoj ivot propovednika i duhovnog uitelja.
D
213
1. decembar
M oemo videti da je u svih pet pravila morala sadran drevni indijski princip ahimse,
nenasilja ni prema drugima, ni prema sebi. Bez problema moemo taj princip proiriti
na itavo okruenje, svet kao celinu i ak svemir. Zapravo, nita nije izvan sfere nae
moralne odgovornosti. Na primer, prema huajen koli budistike filozofije, koja se razvila
u srednjovekovnoj Kini, svaki na postupak reflektuje se na itav univerzum.
215
2. decembar
3. decembar
K
aem ti, prijatelju, da putujui nije mogue upoznati, videti ili dostii drugi kraj sveta,
gde nema roenja, starosti, umiranja, nestajanja i ponovnog roenja. Ali u isto vreme, ne
tvrdim da je mogue dokrajiti patnju a da se ne dosegne kraj sveta, nego ukazujem na to
da je upravo u ovom telu, iji je uzrast ogranien, sa njegovom moi opaanja i razuma,
sadran svet, nastanak sveta, okonanje sveta i put koji vodi do okonanju sveta.
Buda, AN 4.45
216
4. decembar
V rlo je lako zakljuiti da je meditacija moda dobra za nekoga, ali krajnje pogrena
za vas. U mom sluaju, meditacija je poela sa neopisivim bolovima i dosadom. Krajnje
uverljivi argumenti da odustanete ak i pre nego to ste uopte poeli pojavie se pred
vama, to je sasvim sigurno ali ne sluajte ih.
5. decembar
P redlaem da uporedite onu bebu koja ste bili u prvoj godini ivota sa osobom koja ste
sada: Je li to ista osoba ili nije? Svakako da nije, rei ete. Odlino. Sad uporedite sebe
kad ste imali pet godina i sada. Sa pet ste mogli da govorite, ali ta devojica ili deak je
ipak neko sasvim drugi, zar ne? Kako stoji stvar sa deset godina. U to vreme su moda ve
neke od vaih karakternih osobina bile vidljive, ali interesovanja i sposobnosti su ipak jo
uvek detinjasti. Onda, uporedite sebe sa dvadeset godina i sada: je li to ista osoba ili ne?
Sve je tee rei. Ali ete verovatno pomisliti da to dvoje ipak nisu sasvim isti. Uporedite
proli mesec i sada. A jue? Pre jednog sata? Zapravo, kad ste poeli da itate ovo niste
bili potpuno isto ja koje ste sada. Iz jednog trenutka u drugi mi nismo isti, pa ipak ni
ne sasvim razliiti. Upravo je to ono to se podrazumeva i kod ideje o preporaanju: bie
u prethodnom ivotu, bie u ovom ivotu i ono koje e nastati u budunosti ta nisu
potpuno ista, ali ni potpuno razliita.
217
6. decembar
D anas ljudi ne tragaju za Istinom. Uglavnom ue samo zato da bi stekli znanje od kojeg
e posle moi da zarade za ivot, ishrane porodicu i kupe sebi ono to im treba; to je sve.
Za njih je biti uen mnogo vanije nego biti mudar!
Aan a
7. decembar
218
8. decembar
itaj sebe, ne knjige. Istina nije negde izvan. To je samo seanje, ne i mudrost. Seanje
bez mudrosti je nalik praznoj termos boci ako je ne napuni, beskorisna je.
Aan a
9. decembar
D a li je neko katolik, protestant, musliman, Jevrejin ili Indus nema nikakve vanosti
za mene. Ne delim ljude u takve kategorije, koje ih meusobno udaljuju i vie nego
to su ve udaljeni. Sve dok razmiljamo: Ja sam jedno, a ti si drugo, nismo zajedno.
Ali to je pogrean put. U stvarnosti smo svi mi deo jedne velike porodice koja se zove
oveanstvo.
Budu je zanimala samo jedna stvar: da pokae svakom ljudskom biu kako da postane
apsolutno sreno. On nikada nije tragao za uenicima i sledbenicima. To je i moj pristup.
Da li posetioci koji dolaze ovamo sebe opisuju kao katolika ili ateiste nije uopte vano.
Ukoliko tragaju za unutranjim putem, ja elim da im pomognem da pronau ono to
ivi u svakom od nas isti mir, istu sreu.
Religija nije ograniena na bilo koji tradicionalni skup kulturnih ili socijalnih pravila.
Takva pravila su ponekad od pomoi ljudima, ali ona nisu sutina religije. Religija je
jedno unutranje otkrovenje, odgovor na potrebu za zatitom koju svi u sebi nosimo.
219
10. decembar
Ba zato, kad meditirate, treba da osmotrite i nain na koji ivite svoj ivot, svoje
svakodnevne aktivnosti. Vidite da li stvarate pogodno okruenje za meditaciju, kako bi
ona mogla da se razvija i iri. Inae, meditacija ostaje tek izolovana, prikljetena poput
travke izmeu dva velika kamena i nikada ne uspe da se proiri na bilo ta.
11. decembar
B uda je jednom rekao: turittunitam singhasingham brzo, pouri, hitno je! Meditiraj
pri svakom udahu i izdahu. vrsto odlui da veba ve u ovom trenutku. Ako to ne
uinimo, demoni misli i neistoa u umu e nas odvesti na stranputicu, pravo u starost i
smrt. Na tom putu, ak i na dan smrti, nee imati vremena da veba!
220
12. decembar
M ogue je da na svoj ivot gledamo kao na sveto mesto, gledamo kao na otvoren
prostor, a ne kao na klaustrofobinu, mranu rupu. Mogue je prijateljske odnose uzeti
kao osnovu svoje ego prirode, mogue je uivati u estetskoj igri oblika unutar praznine,
i postojati na takvom jednom mestu poput velianstvenog kralja sopstvene svesti. Ali da
bismo to uradili, moramo da odustanemo od namere da sve ispadne onako kako u svojim
sanjarenjima mislimo da bi trebalo. Zaista, patnju stvara neznanje ili patnju silno uveava
neznanje ili vezivanje iz neznanja i istrajavanje na svojoj predstavi kako bi neto trebalo
da bude stvara patnju patnje. Sama patnja nije toliko strana; ogorenje prema patnji koje
nas ispuni jeste ono to zapravo boli.
Allen Ginsberg
13. decembar
O soba uronjena u neznanje postaje lak plen udnje, slepo hrli ka to veem imetku,
moi i statusu, nanosei pri tome patnju i sebi i drugima. ovek voen Dhammom,
meutim, razume istinsko dobro, najvii cilj ivota. I ovo razumevanje podstie elju, ali
onu vrstu elje koja je upravo suprotna udnji. udnja jeste slepa elja, ka sebi usmeren
poriv ka ulnom zadovoljstvu, moi i poloaju. Nasuprot tome, elja probuena istinskim
znanjem jeste blagotvorna elja, u kanonu nazvana elja za dobrim (atthakaama) ili
elja za istinom (dhamma-chanda). Motivisan ovakvom pozitivnom eljom, ovek
postupa voen vrlinom, ini dobro, i ti postupci e unapreivati dobrobit kako te
individue, tako i itave zajednice.
221
14. decembar
Z aista je izvanredna stvar imati takvu duhovnu praksu koja se fokusira i naglaava
da se nae vebanje sastoji u tome da budemo sa TIME. Da TO jeste nae vebanje....
Treniramo svoj um i srce da budemo sa TIME, ta god da TO jeste, ovde, u ovom trenutku
i na ovom mestu.
15. decembar
222
16. decembar
P onekad se kae: Budizam je sa nama hiljadama godina, pa ipak jo uvek vidimo ljude
kako se bore meusobno, vidimo sukobe. Jako je mnogo loih stvari. ini se da budizam
nije u stanju da se sa tim nosi, beskoristan je. Moda bismo mogli i bez njega. Neki ljudi
tako vide stvari.
Mislite li da je to tano? Oni kau da i pored toga to imamo budistiku religiju tolike
godine, ljudi su jos uvek iskvareni, jo uvek ive u konfliktu. Religija se ini nemonom
da zaustavi takve stvari. Ne vidimo od nje nikakav konkretan rezultat. Bolje da je
odbacimo.
Takvim ja kaem: I medicina je sa nama hiljadama godina. Mnogo je i lekara koji su leili
bolesti kroz vekove. A ipak i dalje vidimo da postoji bolest oko nas. Ako je ono to kaete
tano, tada isto tako moemo rei da je i medicina nepotrebna, i nju moemo odbaciti.
Ovo nas navodi na zakljucak da je ovo nase telo po svojoj prirodi pogodno tlo za bolesti,
da je podlozno bolu i starenju. Moramo sebi obezbediti lek i vezbati telo kako bismo
odrzali njegovu snagu i ziveli bez bez bolesti, bez bola.
Slino telu, i um moe oslabiti i razboleti se. Problemi se u njemu jave i izazovu
nezadovoljstvo. To to uznemiri um jeste ono to u budizmu nazivamo dukkha (patnja).
Sve dok u ovom svetu bude ljudi, bie i patnje, te otuda moramo imati i lek za nju.
223
17. decembar
M onasi, ba kao sto je zora nagovetaj i prvi znak izlaska sunca, isto tako je ispravno
razumevanje nagovetaj i prvi znak povoljnih mentalnih stanja.
Buda, AN 10:121
18. decembar
B udino prosvetljenje primarno nije bilo religijsko otkrie. Nije bilo ni nekakav mistiki
susret sa Bogom ili bogom. Nije bilo ni primanje boanske misije irenja Istine Boije po
svetu. Budino prosvetljenje je pre bilo direktno, tano i sveobuhvatno iskustvo jednog
ljudskog bia o krajnjoj prirodi i potpunoj strukturi stvarnosti. Bilo je ono kulminacija
tenji svih tradicija filozofskog istraivanja ili naunog ispitivanja. Buda nije lino ime; to
je titula koja oznaava probueno, prosvetljeno i evoluirano bie. Budina prosvetljenost
jeste savreno znanje. Budin um je ono kako su teisti zamiljali da bi Boiji um trebalo
da izgleda, poznavajui svaki detalj u beskrajnom univerzumu, potpuna svesnost svega
otuda je po definiciji nezamisliv, nesaznatljiv za ogranienu, zatamnjenu, egocentrinu
svest.
224
19. decembar
P rvi korak u traganju za sreom jeste uenje. Moramo prvo nauiti da su negativne
emocije i postupci tetni za nas, a da nam pozitivne emocije pomau. Isto tako, moramo
razumeti da te negativne emocije nisu jako loe i tetne samo za nas lino, ve ugroavaju
drutvo i budunost ovog sveta u celini. Ta vrsta razumevanja poveava nau odlunost
da se sa njima suoimo i prevaziemo ih. Tu je, zatim, razumevanje blagotvornih uticaja
pozitivnih emocija i ponaanja. Kada jednom sve to shvatimo, vrsto odluujemo da
cenimo, razvijamo i umnoavamo te pozitivne emocije, bez obzira koliko to bilo teko.
U nama se javlja jedna vrsta spontane spremnosti. Dakle, kroz jedan takav proces uenja,
analiziranja koje misli i emocije jesu korisni, a koji tete, postupno razvijamo u sebi
odluku da promenimo te emocije. I sada je tajna moje sree, itavog moga ivota, u
mojim rukama. Ne smem ni na koji nain propustiti tu priliku.
20. decembar
Aan Sumedho
225
21. decembar
22. decembar
S
vesnost znai da su nam um i telo na istom mestu. Dok peremo sudove, samo peremo
sudove je uveno geslo Tik Nat Hana, vjetnamskog uitelja meditacije. Ne razmiljamo
pri tome: O, voleo bih ovo to pre da zavrim ili Zato koriste toliko mnogo tanjira? ili
Ba dobro da i sutra nije red na mene ili Zato ba ja uvek moram da perem sudove?
nita slino ovome. Samo peremo sudove, to je sve. Isto je i sa jedenjem. Ovo geslo moe
da se primeni na svaku fiziku aktivnost. Budine rei u vezi sa svesnou bile su: Jedini
put ka proienju bia, ka iskorenjivanju bola, ka stupanju na plemenitu osmostruku
stazu, ka dostizanju nibbane, jeste svesnost. I ta nam vie treba? Svako od nas poseduje
izvestan stepen svesnosti. Potrebno je samo da je razvijamo.
I upravo meditacija jeste sredstvo uz pomo kojeg vebamo tu svesnost do take kada uvid
postaje toliko snaan da smo u stanju da, iza relativne, ugledamo apsolutnu stvarnost.
226
23. decembar
Z a one koji nisu navikli da obraaju pomnu panju na svoj um, meditacija moe biti
uznemirujue iskustvo. Uznemirie vas kad ujete buku u svom umu, za koju do tada
nikada niste otvorili svoje ui. A zapravo, meditacija ne donosi bilo kakvu uznemirenost;
ona samo ini uoljivim ono to je ve bilo tu.
24. decembar
ovek sa tri obeleja prepoznaje se kao budala. Koja tri? Loe postupanje telom, loe
postupanje reju, loe postupanje milju. oveka sa ova tri obeleja treba prepoznati kao
budalu.
ovek sa tri obeleja prepoznaje se kao mudrac. Koja tri? Dobro postupanje telom, dobro
postupanje reju, dobro postupanje milju. oveka sa ova tri obeleja treba prepoznati
kao mudraca.
Tako, monasi, treba sebe da vebate. Izbegavaemo tri stvari po kojima se ovek, ako je
njima obeleen, prepoznaje kao budala. Prihvatiemo i razvijati tri stvari po kojima se
ovek, ako je njima obeleen, prepoznaje kao mudrac. Tako treba sebe da vebate.
227
25. decembar
26. decembar
I ma jedna pria o monahu iz Budinog vremena, koja doarava sutinu vebanja ula.
Posle duge i otre svae, ena odlui da napusti mua. Stavila je na sebe nekoliko svojih
najboljih sarija, jedan preko drugog, okiti se svim zlatom koje je imala i otide iz kue. Posle
izvesnog vremena muu bi ao zbog svae i krete za njom da je potrai. Iao je tamo-amo
po gradu, ali nikako nije mogao da je nae. Onda naie na monaha koji je stajao kraj puta,
pa ga upita je li video neku enu da tuda prolazi, lepo obuenu i okienu zlatom oko vrata
i na rukama. Monah mu odgovori: Video sam dva reda zuba kako prolaze.
Monah nije obraao paznju na pojmove kao to su ena sa dugom crnom kosom, crveni
sari i gomila nakita, ve samo na injenicu da je to bilo ljudsko bie sa dva reda zuba. On
je smirio svoja ula do take na kojoj ga prizor nije vie podsticao na reakciju. Obina
osoba bi, videvi divnu enu crne kose, u crvenom sariju i svu okienu nakitom, kako uri
ulicom, moda bila u iskuenju da krene za njom. No, dva reda zuba koja prolaze pored
nas najverovatnije nee stvoriti takvu elju. To je smirivanje ula.
228
27. decembar
T
ada kralj ree: Potovani Nagaseno, gde se nalazi mudrost?
Nigde, o kralju.
To, gospodine, znai da ne postoji takva stvar kao to je mudrost. A gde se nalazi vetar,
o kralju?
Nigde, gospodine.
Znai li to da ne postoji ni takva stvar kao to je vetar?
Dobro odgovoreno, Nagaseno.
28. decembar
229
29. decembar
Zen izreka
30. decembar
31. decembar
1 . Oni koji ele da motre na svoju praksu trebalo bi pomno da motre na svoj um, jer oni
koji ne paze na sopstveni um nisu u stanju ni da da motre na ono to rade.
3 . Ali ako je taj slon mog uma vrsto vezan sa svih strana konopcem sabranosti, svi e
strahovi lagano uminuti i sve vrline su mi nadohvat ruke.
230
N e pokuavaj da ono to si nauio od budizma iskoristi da bi
bio budista. Iskoristi to da bi bio bolji onaj koji god da si ve.
Dalai Lama
231