PRIVREDNO DRUTVO
JE SKUP (ZAJEDNICA) DVA ILI
VIE LICA (pravnih i/ili fizikih)
koja ima pravni status, a iji je cilj
obavljanje registrovane trgovake
djelatnosti pod personalnom ili
realnom firmom (zajednikom).Ova
zajednica nastaje udruivanjem
odreenih uloga (izraenim u
dionicama ili udjelima),a cilj njenog
nastanka i svrha postojanja je
ostvarenje odreene dobiti za lica
koja su osnovala ili imaju uloge
(udjele ili dionice ) u privrednom
drutvu.Ovu eventualno ostvarenu
dobit dijele meusobno prema
kriterijumima utvrenim u ugovoru
(ili ponekad odluci) o osnivanju
drutva.
P.D. je u pravilu pravno lice
U veini pravnih sistema P.D. je
pravno lice
U naem pravu P.D. pravni
subjektivitet stiu danom
pravosnanosti rjeenja o upisu u
registar drutava,a taj subjektivitet
mogu izgubiti samo brisanjem iz
registra
Pravni subjektivitet svojstvo
nekog lica da moe biti nosilac,te da
moe sticati razliita prava i obaveze
Svako P.D.u pogledu obima pravnog
subjektiviteta ima tkz. posebnu
pravnu sposobnost, koja se razlikuje
od pravne sposobnosti drugih
privrednih subjekata
Elementi kroz koje P.D. ispoljava
pravnu sposobnost
vrsta i trajna organizacija
Doputen cilj osnivanja (nije
suprotan pravnom poretku)
Samostalnost u pravnom prometu i
odvojenost od subjektiviteta lanova
drutva P.D. ima svoju posebnu
imovinu odvojenu od imovine
lanova P.D. nastaje udruivanjem
kapitala osnivaa Ulaganje kapitala
osnov nastanka P.D. Minimalni
iznos odreuje zakon Ulog :
novac,stvari,prava ( vrijednost uloga
mora biti iskazana u novcu)
Osnivaki kapital nije fiksan
Ponekad mogu postojati zakonske
zabrane i ogranienja upisa i otkupa
osnovnog kapitala i fondova drutva
P.D. samostalno obavlja
registrovanu djelatnost P.D.u
pravnom prometu istupa u svoje ime
i za svoj raun,te za obaveze
odgovara cjelokupnom svojom
imovinom
Izuzetno moe istupati u tue ime a
za svoj raun (komision) ili u tue
ime i za tui raun (zastupnik)
P.D. je profitna organizacija
Cilj osnivanja P.D. ostvarenje i
podjela dobiti
Dobit dijele lanovi drutva
srazmjerno vrijednosti svojih uloga
Zabrana tkz. Lavovske klauzule (po
kojoj bi odreeni lan drutva
uestvovao samo u dobiti,a ne i u
pokrivanju gubitaka
P.D. odgovara cjelokupnom
svojom imovinom
Odgovornost drutva za obaveze
prema treim licima nastupa po
proteku roka od petnaest dana od
izvrene registracije
Prije tog roka odgovaraju
osnivai svojom imovinom
Kod drutava lica moe postojati
solidarna odgovornost za
imovinske obaveze i drutva i
osnivaa
VRSTE PRIVREDNIH
DRUTAVA
Kriterij uzajamne povezanosti i
linih odnosa lanova drutva
DRUTVA LICA
a)Drutvo s neogranienom
solidarnom odgovornou
b)Komanditno drutvo
DRUTVA KAPITALA
a)Drutvo s ogranienom
odgovornou
b)Diooniko drutvo
Drutva lica
Lina povezanost,poznanstvo,
povjerenje lanova drutva
Dominantni lini elementi intuitu
persone
Drutva lica imaju svoju imovinu,ali
i lanovi drutva svojom imovinom
solidarno odgovaraju za obaveze
drutva.
Drutvo lica ne odgovara za
obaveze lanova drutva
lanovi drutva imaju pravo pree mora stajati (u firmi) oznaka oblika
kupovine udjela
Drutva kapitala
Odluujui element nastanka je
ulaganje kapitala osnivaa,a ne lina
povezanost
Imovina drutva odvojena od
imovine lanova
Drutvo odgovara za svoje
obaveze,a lanovi ne odgovaraju za
obaveze drutva (osim do visine svog
uloga)
lanovi drutva svoje uloge mogu
slobodno prenositi na trea lica
Teorije o pravnoj prirodi
privrednih drutava
1.Teorija ugovora 2.Teorija
institucije 3.Mjeovita teorija
Sistemi osnivanja privrednih
drutava
1.Sistem koncesije dravna
dozvola za osnivanje primjenjuje
se vrlo ogranieno u savremenim
sistemima
2.Normativni sistem (sistem prijave)
polazna pretpostavka sloboda
obavljanja privrednih aktivnosti
3.Sistem zakona ili upravnog akta
osnivanje javnih preduzee,
kompanija,ustanova
Koncesioni sistem
za osnivanje jednog drutva, pored
zadovoljenja uslova, potrebna i
dozvola dravnog organa, koje
procjenjuje oportunost osnivanja
drutva.
Danas po naem pravu na ovaj nain
se osnivaju banke (potrebna dozvola
Agencije za bankarstvo), berze
(dozvola Komisije za vrijednosne
papire), osiguravajua drutva (Ured
za nadzor).
Normativni sistem
ako drutvo ispunjava uslove za
osnivanje koje propisuje zakon,
dravni organ (sud ili nadleni
upravni organ), po primljenom
zahtjevu, e udovoljiti istom i (po
pravilu) odobriti osnivanje drutva.
Ovaj sistem je u pravilu primjenjen u
veini savremenih pravnih sistema
Sistem zakona ili upravnog akta
primjenjuje kod osnivanja
preduzea (privrednih subjekata) u
javnom sektoru (javna preduzea), i
u oblasti drutvenih (nelukrativnih)
djelatnosti.
Osnivaki akt dravnih organa
(drava, kanton, grad, opina) moe
biti zakon ili odluka, kojim se
utvruje sva bitna pitanja osnivanja i
poslovanja privrednih subjekata i
ustanova.
INDIVIDUALIZACIJA
PRIVREDNIH SUBJEKATA U
PRAVNOM PROMETU Elementi
za individualizaciju :
1.Ime (firma) 2.Djelatnost 3.Sjedite
privrednog subjekta 4.Nacionalna
pripadnost (dravljanstvo)
5.Jedinstveni identifikacioni broj
Ime (firma) dutva
ime pod kojim privredno drutvo
posluje.
drutva sa personalnom firmom
(drutva lica - javno trgovako
drutvo, komanditno drutvo, i
individualni trgovac), to znai
navoenje imena jednog ili vie
lanova drutva i pravnog oblika
drutva (npr. Hodi i drugi, d.n.o.), i
drutva sa realnom firmom, pod
kojom posluju drutva kapitala. U
ovom sluaju nema imena osnivaa
ili lanova (dioniara), ali obavezno
drutva (d.o.o. ili d.d.)
Obavezni (zakonski) elementi firme -
oznaka pod kojom se poblie
oznaava ime (firma) privrednog
drutva (npr. Olimpik - turs),
-oznaka koja direktno oznaava
djelatnost privrednog drutva
(cementara),
-oznaavanje sjedita privrednog
drutva (uz dodatak adrese),
-oznaavanje oblika privrednog
drutva (d.d., d.o.o., k.d.).
Fakultativni elementi firme
oni koje firma moe, ali ne mora
sadravati poput: slika, crtea, skica
(npr. Sarajevska pivara 1880).
Zabranjeni su oni elementi koji su
protivni zakonu i javnom moralu,
zatieni robni i usluni igovi Pojam imovine privrednog subjekta
drugih pravnih i fizikih lica,
slubeni simboli i znakovi, nazivi i
znakovi stranih drava i
meunarodnih organizacija.
Upis firme
Firma privrednog subjekta obavezno
se upisuje u sudski ili javni registar
privrednih drutava. Takoer, sve
promjene firme se moraju registrirati
Institucija koja vodi registar, po
sjeditu firme, (sud ili druga) nee
dozvoliti da se u registar upiu dva
privredna drutva pod istom ili
slinom firmom, koja obavljaju istu
ili slinu djelatnost.
Djelatnost
Svaki privredni subjekt, u pravilu,
utvruje svoju djelatnost (predmet
poslovanja) u osnivakom aktu
slobodno.
Izuzetak je primjena koncesionog
sistema (npr. banke, javno zdravlje,
javna sigurnost, ekologija) kada se
zahtijeva prethodno odobrenje
nadlenog dravnog organa.
Privredni subjekt moe zapoeti
obavljanje registrovane djelatnosti
Prekoraenje upisane djelatnosti
Po anglosaksonskoj teoriji (ultra
vires) zakljuenje pravnih poslova sa
treim subjektima mimo registracije
nije dozvoljeno. Takvi pravni poslovi
su bez pravnog uinka.
Po naem Zakonu o privrednim
drutvima isto kao u pravu Evropske
unije, svi pravni poslovi zakljueni
izvan registrovane djelatnosti drutva
pravno su valjani za trea lica, ako su
zakljueni od lica koja su svojim
poloajem, ili na drugi nain,
ovlatena za zastupanje i Ekonomski promet predstavlja
predstavljanje drutva, a tree lice je
bilo savjesno (nije znalo, niti moralo
znati da su poslovi zakljueni mimo
registrirane djelatnosti drutva).
Sjedite
Sjedite privrednog subjekta moe
se odrediti kao mjesto koje je
upisano u registar drutava (ili sudski
registar), mjesto odakle se upravlja
poslovanjem drutva, ili mjesto gdje
drutvo obavlja registrovanu
djelatnost.
Po pravilu sjedite se odreuje
osnivakim aktom. Identifikacijski
broj
Identifikacijski broj (matini broj
u RS) je jedinstveni broj, koji pravni
subjekt, kao porezni obveznik,
dobiva od Porezne uprave Federacije
BiH.
Imovina privrednih subjekata
Osnovni (osnivaki) kapital kod
drutva kapitala je novana
vrijednost uloga koji lanovi
(osnivai) moraju uplatiti prilikom
osnivanja drutva.
Osnovni kapital drutava kapitala
(d.d. i d.o.o.) utvruje se zakonom.
Osnovni kapital drutava mora biti u
cjelosti upisan.
Osnovni kapital (imovina) ne moe
biti manji od zakonskog minimuma,
koji se utvruje osnivakim aktom i
statutom i upisuje u poseban registar.
Svako poveanje ili smanjenje
kapitala mora biti usklaeno sa
statutom i provedeno kroz registar.
Osnovni kapital kod dionikog
drutva (F BiH) iznosi 50.000 KM, a
kod drutva sa ogranienom
odgovornou (d.o.o.) 2.000 KM.
ima ire znaenje od pojma
osnovnog (osnivakog) kapitala.
Poveanje osnovnog kapitala
privrednog drutva
Poveanje osnovnog kapitala
privrednog drutva prvenstveno se
vri: uplatom novih udjela u novcu,
stvarima i pravima, odnosno
uslugama kod drutava lica, i po
osnovu dobiti. Smanjenje osnovnog
kapitala moe biti prinudno ili
dobrovoljno.
Osnovni kapital je poetna imovina
drutva. Poslovanjem imovina
drutva se poveava i po pravilu
nadmauje osnivaki kapital
privrednog drutva
Imovina drutva
-je skup imovinskih prava koja
pripadaju jednom poslovnom
subjektu. Ili, to je skup svih prava i
obaveza pravnog subjekta. Ili,
imovina je skup subjektivnih prava
imovinskog karaktera, koja se mogu
izraziti u novcu.
Imovina obuhvata pravo vlasnitva
na pokretnim i nepokretnim
stvarima, novana sredstva,
vrijednosne papire (obveznice,
mjenice, dionice), obligaciona prava,
prava industrijske svojine.
Imovinska masa
ukupnost svih ekonomskih dobara
koja pripadaju jednom privrednom
licu (aktiva i pasiva).
Po savremenoj pravnoj teoriji samo
se aktiva smatra dijelom imovine
privrednog subjekta, dok je pasiva
teret (obaveza) imovinske mase.
faktiki prijenos stvari koje imaju
novanu vrijednost sa jednog
subjekta na drugi, s ciljem
ekonomskog iskoritavanja (npr.
prijenos prava koritenja, bez
prijenosa prava vlasnitva).
Pravni promet podrazumjeva
prijenos subjektivnih prava na
predmetima imovine sa jednog
privrednog drutva na drugo.
Zastupanje privrednih subjekata
-Zastupanje je pravni odnos na
osnovu kojeg fiziko lice (zastupnik)
obavlja neku pravnu radnju za
zastupanog (privredno drutvo,
holding, koncern i sl). Ta radnja
proizvodi dejstva neposredno za
zastupanog, sve dok se zastupnik
kree u granicama svojih ovlatenja.
-Osnov za zastupanje moe biti: -
zakon, statut ili osnivaki akt
( ugovor ili Odluka o osnivanju
drutva). - ugovor o zastupanju
(punomostvu), - sudsko rjeenje
kojim se imenuje steajni ili
likvidacioni upravnik.
-Zastupnici poslovnih subjekata
tradicionalno se dijele na slobodno i
vezano osoblje.
-Slobodno osoblje: ine fizika lica
koja na osnovu zakona, sudskog akta
ili iz prirode drutva imaju ovlatenja
za zastupanje poslovnog subjekta. To
su: generalni direktor, predsjednik
uprave drutva, lanovi DSNO (javni
drugari), komplementari, te steajni i
likvidacioni upravnik.
-Vezano osoblje (officers) su lica
koje imenuje i razrjeava generalni
direktor ili predsjednik uprave. Tu
spadaju: izvrni direktor i, pomonici
direktora, punomonici, rukovodno
osoblje svih rangova.Funkcija
zastupanja i predstavljanja
Funkcija zastupanja sastoji se u
obavljanju pravnih radnji u ime i za
raun privrednog drutva u pravnom
prometu s treom osobama ili u
postupcima pred sudovima
,upravnim i drugim organima.
Predstavljanje drutva
podrazumjeva istupanje u ime
drutva u raznim protokolarnim
susretima ,uee na seminarima
,konferencijama ,marketinkim
manifestacijama , sajmovima i sl. sa
treimosobama ali bez stvaranja
obaveze.
- Razlika funkcije zastupnika i
predstavnika drutva
1. Zastupnik u ime drutva stupa u
poslovne odnose i stie u ime drutva
odreena prava i preuzima obaveze.
Predstavnik ne stupa u poslovne
odnose sa treim osobam , tj. ne
moe zakljuivati i poduzimati bilo
kakve pravne radnje u ime drutva
radi sticanja nekih prava drutvu i
stvarati obaveze drutvu koja su
imovinskog karaktera funkcije
predstavljenja je manifestacionog
karaktera
2. Zastupnik se upisuje u sudski
registar ( direktor kao zakonski
zastupnik)- Predstavnik se ne upisuje
3. Zastupnik ( npr. direktor- kao
zakonski zastupnik je istovremeno i
predstavnik drutva- Predstavnik nije
istovremeno i zastupnik)Vrste
privrednih zastupnika
U teoriji poslovnog prava
razlikujemo : Zakonske i statutarne
zastupnike , zastupnici odreeni
aktom suda ,zastupnici po punomoi
(poslovno punomostvo
,punomostvo po zaposlenju
.trgovaki putnik i prokura koa oblik
trgovake punomoi.
1.Zakonski zastupnici (ZZ) - osobe
ija ovlatenja za zastupanje se
zasnivaju na samom zakonu. To su:
generalni direktor ili predsjednik
uprave drutva kapitala, odnosno
lanovi drutva lica.
- Drutvo ne moe postojati bez
zakonskog zastupnika, jer sud nee
izvriti registraciju.
- Sadraj ili obim ovlatenja
zakonskog zastupnika obuhvata dvije
funkcije:
1.Funkcije zastupanja
predstavljanja drutva -(zakljuivanje
ugovora i vrenje drugih
pravnih poslova i radnji ) u okviru
registrirane djelatnosti drutva.
2. Poslovodnu funkciju - (ukljuuje i
odgovornost za nezakonit rad
drutva.
-Ovlatenja zakonskog zastupnika
mogu biti ograniena. Ogranienja se
obavezno upisuju u registar, jer u
suprotnom nemaju dejstvo prema
treim licima.
Ovlaenja zakonskih zastupnika
mogu biti ograniene i neograniena
to se utvruje posebnim zakonom ili
osnivakim aktom statutom
drutva.Ogranienja zakonskog
zastupnika
U teoriji poslovnog prava su
poznata 3 modaliteta ogranienja
zakonskog zastupnika koja se u
pravilu u poslovnoj praksi
kombinuju:
a) Da je za zakljuivanje ugovora
potrebna saglasnost odreenog
dravnog organa ili organa
drutva , koje se moe dati
prethodno, istovremeno ili naknadno;
b) kvalitivna ograniena
zastupnika znae da odreene
ugovore bez obzira na vrijednost
zastupnik moe sklopiti samo uz
saglasnost nadlenog organa drutva;
( npr. ugovor o kreditu, ugovor o
graenju. Licenci i sl. c)
kvantitativna ogranienja, koja se
odnose na vrijednost zakljuenog
ugovora bez obzira na vrstu.( npr.
ugovor na vrijednost preko 100.000
KM jer mu je potrebna suglasnost
nadlenog organa drutva.
Ogranienja zakonskog zastupnika
se obvezno upisuju u sudski ili
registar drutva u interesu pravne
sigurnosti prema treim osobama u
pravnom prometu Ukoliko u javni
registar nije upisano nikakvo
ogranienje ZZ pravno se smatra da
je ZZ bez ogranienja tj. Da moe
zakljuivati sve poslovne ugovore
bez obzira na vrstu i visinu
vrijednosti ugovora u okviru
poslovanja drutva.
2. Statutarni zastupnici
Statutarni zastupnik je pravno-
tehnicki izraz za sve osobe koja su na
osnovu statuta ili ugovora o
osnivanju drutva ovlatena za
zastupanje.
- Statutarni zastupnici mogu biti
samo zaposlenici drutva, s tim to
mogu biti iz slobodnog ili vezanog
osoblja.
Statutarni zastupnici su:
- predsjednik nadzornog odbora,
- predsjednik drutva ili skuptine
drutva,
- razno rukovodno osoblje, sekretar
drutva, i
- rukovodioci pojedinih
organizacijskih cjelina
-Statutarno zastupnitvo i eventualna
ogranienja se obavezno upisuju u
javni registar drutva.
-Pravni uinak/dejstvo stat.
zastupnitva prema treim osobama
nastaje registracijom i prestaje
brisanjem odreene osobe iz javnog
registra zbog pravne sigurnosti.
i -Statutarni zastupnici postoje
uporedno sa zakonskim
zastupnicima, ali se meusobno ne
iskljuuju ve koordiniraju.
U pravnoj teoriji se smatra da
odreivanjem stat.zastupnika
djelimino dolazi do odvajanja
zastupnike funkcije od poslovodno
operativne funkcije.3. Zastupnici
odreeni aktom sudom. Sudski
zastupnici
-Provoenjem steajnog postupka
privrednih subjekata, sud svojom
odlukom imenuje steajnog
upravnika, kao zastupnika steajnog
dunika u likvidaciji.
-Steajni upravnik, kao zastupnik i
poslovodni organ steajnog dunika,
ima niz ovlaenja u cilju ouvanja
imovine steajnog dunika, njenog
unovenja, provoenja mjera
obezbjeenja i utuenja potraivanja
steajnog dunika uz kontrolu
steajnog sudije.
-Situacije kada je steajnom
upravniku potrebna saglasnost
steajnog sudije:
1.Da moe raspolagati imovinom
steajnog dunika
2.Da moe dovriti izvrenje ranije
zakljuenih ugovora u cilju
spreavanja tete po steajnog
dunika
3.Da moe odustati od dvostrano
teretnih ugovora koji nisu izvni
4.Da moe u toku steajnog postupka
zakljuivati nove ugovore samo u
cilju unovanja imovine dunika
4. Poslovno punomostvo
Poslovni punomonik je zaposleno
lice koje privredno drutvo odnosno
individualni trgovac ovlauje da u
ime zastupanog zakljuuje ugovore i
druge pravne radnje koji su
uobiajeni za poslovnu djelatnost
zastupanog.
- Ovo punomostvo sadri zakonska
ogranienja.
Poslovni punomonik ne moe
otuiti ni opteretiti nekretnine
zastupanog, ne moe preuzeti
mjenine niti obaveze jemstva i ne
moe uzeti zajam niti voditi spor za
zastupanog.
Za ovakve radnje poslovni
punomonik morao bi imati
specijalnu punomo. Osim
navedenih, vlastodavac svojom
voljom moe nametnuti i dodatna
ogranienja.
5. Punomostvo po zaposlenju
Punomonik po zaposlenju je
pravnotehniki termin za punomo
lica koja u drutvima rade na takvim
poslovima ije je obavljanje vezano
za zakljuivanje i izvrenje
odreenih ugovora (prodavi u
prodavnicama, ugostiteljstvo,
turizam itd).
Da bi jedno lice bilo punomonik po
zaposlenju, nije potreban poseban
ugovor o punomostvu.6. Trgovaki
putnik
Trgovaki putnik je lice koje je u
ime drutva ovlateno preduzimati
samo one poslove koji se odnose na
prodaju robe i koji su navedeni u
punomoi.
-Ovlatenje na zakljuivanje ugovora
mora biti nesumnjivo, u suprotnom
se smatra da moe samo prikupljati
ponude (porudbine).
-Iako je ovlaten da proda robu,
trgovaki putnik nije ovlaten da
naplati cijenu, niti da proda robu na
kredit. Za te radnje mora imati
specijalnu punomo.
- Pored ovlatenja na prikupljanje
ponuda, punomo trgovakog
putnika standardno sadri i slijedea
ovlatenja:
- da prima reklamacije na pravne i
materijalne nedostatke isporuene
robe;
- da prima izjave u vezi sa
izvrenjem ugovora zakljuenih
njegovim posredovanjem;
- da u ime vlastodavca preduzima
potrebne mjere radi ouvanja
njegovih interesa iz tog ugovora.
7 . PUNOMOSTVO
Punomostvo je posebna vrsta
voljnog zastupanja koje se ne zasniva
na zakonu i statutu drutva ve se
zasniva na pravnom poslu, odnosno
ugovoru o punomostvu nastalom
izjavom voleju zastupanog.
Punomonici su lica koja na osnovu
ugovora o punomostvu, u ime i za
raun zastupanog, zakljuuju
ugovore i obavljaju druge pravne
radnje.
-Za punomoc u poslovnom pravu
vae slijedeca pravila :
- daje se u pisanoj formi;
- punomonik moe biti pravno ili
fiziko lice;
-punomonik moe preduzimati
samo one radnje na koje je ovlaten i
u granicama ovlatenja;
- ako je dobio opu (generalnu)
punomo, punomonik moe
preduzimati samo poslove koji
spadaju u redovno poslovanje
drutva, iznad toga mora imati
posebnu punomo;
- prema zakonu, punomonik mora
imati posebnu punomo u slijedeim
sluajevima: mjenini
poslovi, preuzimanje jemstva i svih
vrsta garancija, poravnanje i oprost
duga, besplatna cesija,
intercesija, zasnivanje realnih tereta
na imovini, odluivanje o arbitrai, te
odricanje od tubenog
zahtjeva.
- statutom moe biti predvieno da je
za davanje punomoi potrebna
saglasnost organa upravljanja ili
zakonskog zastupnika.
Vrste punomostva
Prema pravilima obligacionog
prava postoji vie vrsta
punomostva:
1) opa (generalna);obuhvaa
ovlaenja punomonika na
poduzimanju pravnih poslova koja se
odnose na redovno poslovanje druta
vlastodavca.
2) posebna (specijalna)
3) poslovna punomo po
zaposlenju;
4) punomo trgovakog putnika.
Genaralno punomostvo ima dvije
vrste ogranienja :
1. Ogranienje koje proizilazi iz
pravne prirode opeg punomostva -
samo one pravne poslove koji su
vezani za redovno poslovanje
zastupanog ( u okviru
reg.djelatnosti),
2. Generalni punomonik ne moe po
samom zakonu otuivati ili
optereivati nekretnine ,zakljuivati
ugovore o investicionoj izgradnji , o
licenci ,rsapolagaati osnovnim
sredstvima , uzimati zajam ) bez
odobrenja nadlenog organa.
2) posebna (specijalna) je vsrta
punomoi u kome se izriito
punomonik ovlauje da moe u
ime i za raun zastupanog
zakljuivati odreene poslove koji
imaju poseban ekonomski znaaj za
drutvo, i to:
-Preuzimanje mjenine obvaze;
-Zakljuivanje ugovora o licenci
-Zakljuivanje poravnanja o
izabranom sudu
-Svako odricanje nekog prava
zastupanog bez naknade.
3) poslovna punomo po
zaposlenju;
4) punomo trgovakog putnika.
Prestanak punomostva
Punomostvo moe prestati na vie
naina i to:
1.voljom ugovornih strana i
2.nezavisno od njihove volje u
sljedeim sluajevima:
a.- Zakljuenjem pravnog posla zbog
koji je data punomo;
b.- Istekom vremana za koje je
punomo izdata;
c.- Opozivom punomoi od
zastupanog (vlastodavca),
d.- Prestankom pravne osobe kao
punomonika
e.- Otvaranjem steaja nad
punomonikom kao pravnom
osobom ili nad zastupanim drutvom
kao pravnim subjektom;
f.- Otkazom punomonika
g.- Smru punomonika ili gubitkom
poslovne sposobosti.
- Ugovor o punomostvu mora biti u
pisanoj formi to je bitan
konstitutivan uvjet za pravnu
valjanost punomoi iz dva raloga:
1.- to moe doi do prevare lanog
punomonika
2. to je pismena punomo
uvjetovana propisanom frmom.
(npr .za prodaju nekretnina ugovor o
otuenju mora biti formalan tako i
punomo mora biti pismena).
-Punomo se moe dati
poslovnosbosobnoj fizikoj osobi i
pravnoj osobi koja je registrirana za
zastupnike poslove.
8. Prokura
-Prokura je najiri oblik trgovake
punomoi, iji su sadraj i obim
ovlatenja usmjereni na sveukupno
poslovanje poslovnog subjekta.
-Sadraj ovlatenja i ogranienja
prokure iskljuivo su odreeni
zakonom i on ne zavis i od volje
trgovakog drutva , odnosno ne
moe biti izmijenjen statutom ili
ugovorom o osnivanju.
-Izvan zakonskih ogranienja,
prokurista je neogranien.
-Zakonsko ogranienje odnosi se
na: 1. raspolaganje nepokretnom
imovinom( prodaja nekretnina
drutva) 2.optereivanje nepokretne
imovine drutva (stavljenje pod
hipoteku) 3. Prokura se ne moe dati
pravnoj osobi Prokurista ne moe
vriti raspolaganje i optereivanje
nepokretne imovine zastupanog,
osim ako za to nije izriito i posebno
ovlaten. Bitne karakteristike
prokure u uporednom pravu i
prema naem domaem pravu: -
Ovlaenja prokuriste su iskluivo
odreeni zakonom - Svako
ogranienje prokure protivno zakonu
je bez pravnog uinka prema treim
osobama;Pravila prokure Za
davanje prokure vae slijedea
pravila : -prokuru daje generalni
direktor , odnosno uprava drutva i to
u pisanoj formi; -ne moe sadravati
nikakva ogranienja zasnovana na
statutu, ugovoru o osnivanju ili
odluci organa drutva -poslovodstva;
-prokura je neprenosiva, upisuje se u
sudski registar i javno objavljuje u
slubenom glasilu. - prokurator
(prokurista) moe biti samo poslovno
sposobno fiziko lice koje je struno
i kod kojeg nepostoji konflikt
interesa u odnosu na drutvo . -moe
se dati uposlenoj i neuposlenoj osobi
u drutvu. Za prestanak prokure
vae opa pravila o prestanku
punomoi, ukljuujui steaj i
likvidaciju principala, kao i opoziv.
Prestanak se upisuje u sudski
registar i javno objavljuje. Vrste
prokure
Razlikuju se 2 vrste prokure:
1.Pojedinana (samostalna,
individualna) 2.Zajednika
(kolektivna).
3.U uporednom pravu mogua je i
njihova kombinacija.
Pojedinana (individualna)
prokura postoji kad je data jednom
ili vie lica, s tim to svaki od
prokurista djeluje samostalno i ima
puna ovlatenja koja prokura sadri
po zakonu.
- Kad je prokura data dvjema ili vie
osoba bez oznake da je zajednika
uvjek se pretpostavlja da
je pojedinana prokura.
Kod zajednike (kolektivne)
prokure, pravni poslovi i radnje su
punovani samo ako postoji
saglasna volja svih prokurista .
-Mora biti izriito oznaeno u
pismenoj ispravi o davanju prokure
da se radi o zajednikoj
prokuri i tako registrovatise u sudu.
Dakle, razlika izmeu ove dvije
prokure je u nainu vrenja poslova
prokuriste i pravnim
uincima zajednike prokure.
Imovinska odgovornost PS
-Osnov odgovornosti privrednih
subjekata moe bit :
- zakon (zakonska odgovornost)
- ugovor (ugovorna odgovornost)i
- drugi osnovi nastanka obligacija
(odgovornost za tetu, delikt,
neosnovano bogaenje , pravnoj prirodi je obino jemstvo.
poslovodstvo bez naloga).
-Graanskopravna odgovornost je
imovinska odgovornost privrednog
subjekta koja obuhvata ugovornu i
vanugovornu odgovornost za civilne
delikte kojima je prouzrokovana teta
nekom drugom pravnom subjektu.
Ugovorna odgovornost je
imovinskopravne prirode jer je
povreen ugovor na osnovu koga se
stie prava i obaveza za ugovorne
strane. ( npr. zbog neizvravanja ili
neurednog izvravanja ugovornih
obveza.)
U naem pravu razlikujemo dvije
vrste imovinske odgovornosti :
1.Odgovornost PS za sopstvene
obveze 2.Odgovornost za obveze
drugih subjekata
Odgovornost privrednog subjekta
za sopstvene obaveze
-Odgovornost poslovnog subjekta
za vlastite obaveze zasnovana je na
zakonu, ne moe se iskljuiti ili
ograniiti autonomnim aktom
poslovnog subjekta, a obuhvata
cjelokupnu njegovu imovinu.
Izuzetno, neki objekt i imovine
privrednog subjekta u izvrnom
postupku ne mogu bit i predmet
individualnog izvrenja , jer se
izuzimaju u cilju omoguavanja
poslovanja drutva.
Ovo ne vai za postupak steaja kao
generalnog (opeg) izvrenja, kad se
kompletna imovina , bez izuzetka,
pretvara u steajnu
masu.Odgovornost za drugog
Postoji nekoliko sluajeva kad
poslovni subjekt (drutvo, holding)
odgovara za obaveze ili radnje
drugih lica zbog posebnog pravnog
odnosa koji ima sa tim licem.
Vrste odgovornosti za drugog
Odgovornost za drugog po vrsti
moe biti
-solidarna i - supsidijarna,
Po obimu moe biti:
-ograniena - i neograniena.
Ako drugaije nije izriito navedeno
u aktu na kome se odgovornost
zasniva , zakonska pretpostavka je da
se radi o neogranienoj solidarnoj
odgovornosti.
Solidarna odgovornost znai svi
dunici odgovaraju istovremeno i
bezuslovno, s tim da sepotraivanje
povjerioca moe naplatiti samo
jednom.
Solidarna odgovornost
ustanovljava zakonomili ugovorom
izmeu solidarnih dunika i upisuje u
javni ili sudski registar, kako bi se
trea lica moglaupoznati da
solidarnost postoji.
Zakonska solidarna odgovornost
postoji kod lanova d.n.o. i
komplementara u komanditnom
drutvu. Svaki solidarni dunik
moe prema povjeriocu isticati
objektivne prigovore, kao to su: -
prigovor dospjelosti (da obaveza nije
dospjela), -prigovor zastarjelost i,
-prigovor kompenzacije, -prigovor
nitavosti obaveze, -te prigovor da
povjerilac nije izvrio uzajamnu
obavezu. Solidarna odgovornost za
drugog ustvari je solidarno jemstvo.
Povjerilac moe traiti izvrenje
obaveze od svih solidarnih dunika ,
ali za svakog posebno mora
izdejstvovati izvrni naslov.
Supsidijarna odgovornost po svojoj
Uspostavlja se ugovorom.
Povjerilac je ovlaten da isplatu svog
potraivanja zatrai od jemca samo
ako se nije uspio naplatit i od
glavnog dunika.
Odgovornost lanova kod drutva
lica
Svaki lan odnosno i komplementar
u kd za obaveze drutva odgovaraju
neogranieno solidarno cjelokupnom
svojom imovinom.
lanovi drutava kapitala po pravilu
ne odgovaraju za obaveze drutva.
Izuzetno, u sluaju zloupotrebe,
dioniar u dd, vlasnik udjela u doo i
komanditor u kd e odgovarati za
obaveze drutva u slijedeim
sluajevima:
- kada koriste drutva za ostvarenje
linog cilja , koji nije kompatibilan
sa ciljem drutva;
- kad upravljaju imovinom drutva
kao svojom imovinom;
- kad koriste drutvo za prevaru ili
oteenje svojih povjerilaca;
- kad utiu na smanjenje imovine
drutva u svoju korist ili u korist
treih lica, ili utiu da drutvo
preuzme obaveze, za koje znaju ili
moraju znati da ih drutvo nije u
mogunosti ispuniti.
Pored ovoga, komanditor moe
odgovarati kao komplementar za
obaveze drutva koje neovlateno
zasnovao u ime drutva.
OSTALE ODGOVORNOSTI
Odgovornost za drugog kod statusnih
promjena i oblika drutva zasniva se
na zakonu po principu univerzalne
sukcesije. (sukcesori preuzimaju sva
prava i obaveze prethodnika).
-Odgovornost za obaveze kod
promjene oblika drutva se ne
mijenja obzirom da ne dolazi do
likvidacije , ve samo do promjene
oblika postojeeg drutva koje
zadrava iste lanove i imovinu.
-Odgovornost kontrolnog za
supsidijarno drutvo postoji u sluaju
da su obaveze supsidijarnog drutva
nastale izvrenjem obavezujuih
instrukcija kontrolnog drutva.
Odgovornost je neograniena
solidarna.
-Odgovornost za tetu koju
prouzrokuje organ i zaposleni u
drutvu. Drutvo odgovara za tetu
koju uzrokuju njegovi organi treim
licima usljed namjere ili krajnje
se nepanje.
Statusne promjene privrednog
subjekta
-Statusne promjene predstavljaju
izmjene u ekonomskom i pravnom
identitetu subjekata, to ima odraza u
pravnom prometu. Ovim
promjenama dolazi do stvaranja
veih ili manjih subjekata, jer se
spajaju odnosno pripajaju, ili se
cijepaju imovine postojeih pravnih
lica.
-Osnovne vrste statusnih promjena
su:
1. spajanje
2. pripajanje
3. podjelaVrste statusnih promjena
1. Spajanjem dolazi do prestanka 2
ili vie drutava, od kojih nastaje
jedno novo drutvo. Bitno je naglasiti
da se drutva kapitala ne mogu
spajati sa drutvima lica. Osnovna
pitanja koja se pri spajanju
postavljaju jesu zatita lanova i
zatita povjerilaca . Na zatitu
lanova primjenjiva su pravila o
zatiti manjine lan ili dioniar koji
je glasao protiv odluke o spajanju
imao bi pravo od drutva zahtijevati
da otkupi njegov udio po trinoj
cijeni. Zatita povjerilaca ostvaruje
se tako to je propisano odvojeno
upravljanje imovinom spojenih
drutava, sve do namirenja povjer
ilaca ili njihovog obezbjeenja.
2. Pripajanje je mnogo ee u
praksi. Ovdje se jedno ili vie
drutava pripaja nekom drugom
drutvu. Pripojena drutva prestaju
postojati, a njihov pravni sljednik je
drutvo kome su se pripojila. Drutva
kapitala se ne mogu pripajati drutvu
lica i obrnuto. Ako dolazi do
pripajanja razliitih oblika drutva
(npr.doo se pripaja dd-u),
prvenstveno se moraju primijeniti
pravila o transformaciji
organizacijskih oblika drutva.
Zatita dioniara i povjerilaca
ostvaruje se na isti nain kao kod
spajanja.
3. Podjela ili cijepanje je statusna
promjena u kojoj od jednog drutva
nastaje vie novih manjih drutava.
Drutvo koje se dijeli prestaje
postojati, a nastala drutva su njegovi
univerzalni sukcesori. Novonastala
drutva po zakonu odgovaraju
neogranieno solidarno za obaveze
svog pravnog prethodnika. Pravno je
mogue podijeliti svaki oblik drutva
na 2 ili vie novih drutava u istom
ili drugom obliku.
Prestanak privrednih subjekata
-U ekonomskom smislu, prestanak
znai da je subjekat prestao obavljati
poslovnu djelatnost. U pravnom
smislu prestanak oznaava gubitak
pravnog subjektiviteta, bez obzira na
to da li je imovina tog subjekta i
dalje u funkciji ili ne.
Po naem pozitivnom pravu,
privredni subjekti mogu prestati:
- istekom vremena za koje je drutvo
osnovano;
- statusnom promjenom (spajanje,
pripajanje, podjela);
- okonanjem steajnog postupka i
postupka redovne likvidacije;
- prestankom na osnovu sudske
odluke;
- odlukom lanova, odnosno
skuptine drutva
Steaj privrednog subjekta
Steaj je zakonom utvreni postupak
po kome se imovina prezaduenog
poslovnog subjekta (steajnog
dunika) povjerava posebnim
organima , imenovanim od suda, koji
unovavaju imovinu (steajna masa)
radi namirenja njegovih povjerilaca.
Naela steajnog postupka su:
1. Naelo ravnopravnosti
( jednakosti) povjerilaca
podrazumijeva njihov ravnopravan i
jednak
tretman, to iskljuuje naelo prior
tempore potior iure. Svi povjerioci se
srazmjerno namiruju iz
steajne mase, po isplatnim
redovima. Izuzetak od ovog naela
postoji kod razlunih i izlunih
povjerilaca.
2. Naelo univerzalnosti
podrazumijeva da steajnu masu cini
cjelokupna dunikova imovina, bez
obzira na to gdje se nalazi u trenutku
otvaranja steaja.
3. Naelo unovenja imovine
steajnog dunika sva imovina
steajnog dunika se unovava
putem
steajnog upravnika, po pravilu
putem javne prodaje.
4. Naelo ogranienja steajnog
dunika podrazumijeva
nemogunost raspolaganja imovinom
steajnog dunika, a u cilju zatite i
odravanja postojee imovine
steajnog dunika. Sva
dunikova prava i ovlatenja se ex
lege prenose na organe steajnog
postupka.
5. Naelo atrakcije sastoji se u tome
to steajni sud u svoju nadlenost pr
ivlai sve druge sporove
koji nastanu u vezi sa steajnim
postupkom, u kojima je dunik
aktivno ili pasivno legitimisan.
6. Naelo ekonominosti se ogleda u
hitnosti postupka, kao i injenicama
da se ne moe traiti
povrat u prijanje stanje zbog
proputanja rokova ili roita, ne
moe se podnositi prijedlog za
ponavljanje postupka niti izjaviti
revizija.
Steajni postupak
Steajni postupak se pokree
pismenim prijedlogom steajnog
dunika ili bilo kojeg povjerioca koji
ima pravni interes. U sluaju
insolventnosti pravnog lica, njegov
zakonski zastupnik je ex lege duan
da podnese prijedlog za pokretanje
steajnog postupka u roku od 30
dana od nastupa insolventnosti.
Subjekt i nad ijom imovinom se
moe pokrenuti steajni postupak
su:
a) Svi privrednopravni subjekti sa
pravnim subjektivitetom;
b) Dunik pojedinac, tj.lan d.n.o. ili
komplementar u komanditnom
drutvu;
c) Javnopravni subjekt i (javna
preduzea)
Razlog za pokretanje steajnog
postupka je insolventnost dunika.
Ona postoji u slijedeim
sluajevima:
1. Ako je trajnije nesposoban za
plaanje smatra se da nesposobnost
za plaanje postoji ako dunik u
periodu od 30 dana neprekidno ne
izmiruje svoje dospjele novane
obaveze. injenica da dunik
izmiruje neke od obaveza ne znai da
je sposoban za plaanje;
2. Zbog oekivane insolventnost i za
budue obaveze. Iz ovog razloga
prijedlog za pokretanje postupka
moe podnijeti samo steajni dunik.
Nadlenost za steajni postupak
-Nadlean je kantonalni sud na ijem
podruju je sjedite steajnog
dunika. Steajni postupak vodi
sudija pojedinac (steajni sudija) ,
koji po slubenoj dunosti provodi
sve radnje. Postupak je hitan i
dvostepen.
-Po albi u drugostepenom postupku
odluuje vijee od
trojice sudija.
-Zbog kratkih rokova i ekonominost
i postupanja, u steajnom postupku
nije doputen povrat u prijanje
stanje, obnova postupka niti
izjavljivanje revizije.
Organi steajnog postupka
Organi steajnog postupka su:
1. Steajni sudija
2. Privremeni steajni upravnik
3. Steajni upravnik
4. Skuptina povjerilaca
5. Privremeni odbor povjerilaca
6. Odbor povjerilaca
Steajni upravnik
Steajni upravnik je organ steajnog
postupka kojeg imenuje steajni
sudija rjeenjem o ot varanju
stecajnog postupka.
Prava i obaveze steajnog upravnika
su:
- da stupi u posjed imovine koja ini
steajnu masu, upravlja imovinom i
po mogunost i nastavi poslovanje
do izvjetajnog roita ako to nema
tetnih posljedica za povjerioce, te da
unovi imovinu steajnog dunika u
skladu sa odlukom skuptine
steajnih povjerilaca;
- da na osnovu rjeenja o otvaranju
steajnog postupka izuzme vane
pokretne stvari i dokumentaciju
steajnog dunika i da sve to
posebno pohrani i sauva;
- da u roku od 45 dana od
imenovanja detaljno popie steajnu
masu i popis preda steajnom sudiji.
- da izvri popis svih povjerilaca na
osnovu dokumentacije steajnog
dunika;
- da vodi poslovne knjige, saini
poetni bilans i o tome izvijesti
nadlene organe
Skuptina povjerilaca
-Skuptina povjerilaca se sastoji od
svih povjerilaca steajnog dunika.
Prvu skuptinu saziva steajni sudija
odlukom o otvaranju steajnog
postupka. Ostale se sazivaju na
zahtjev steajnog upravnika, odbora
povjerilaca ili najmanje 5 povjerilaca
koji zajedno predstavljaju najmanje
1/5 prijavljenih
potraivanja. Pravo glasa u skuptini
povjerilaca imaju povjerioci koji su
svoja potraivanja prijavili steajnom
sudu, a koja nije osporio steajni
upravnik ili neko od povjerilaca sa
pravom glasa.
-Povjerioci niih isplatnih redova
nemaju pravo glasa u skuptini.
-Skuptinom rukovodi steajni
sudija.Odbor povjerilaca
-Skuptina povjerilaca bira odbor
povjerilaca, u kome moraju biti
zastupljene sve strukture povjerilaca
oni sa najviim potraivanjima, oni
sa malim potraivanjima, izluni
povjerioci, kao i predstavnik
zaposlenika steajnog dunika.
Odbor se sastoji od neparnog broja
povjerilaca, najvie 7.
Prvu sjednicu odbora saziva steajni
sudija, a na sjednici se bira
predsjednik odbora. Odluke se
donose prostom vecinom, a ako su
glasovi podijeljeni odluuje steajni
sudija. Odbor povjerilaca vri
kontrolu
rada steajnog upravnika i ima pravo
od njega traiti podnoenje izvjetaja
i polaganje rauna, a nadlean je i da
daje saglasnost za vanije pravne
radnje steajnog upravnika. Ako
odbor nije izabran, ove nadlenost i
pripadaju skuptini povjerilaca ili
steajnom sudiji.
Pojam steajne mase
Steajna masa obuhvata cjelokupnu
imovinu steajnog dunika u vrijeme
otvaranja steajnog postupka , kao i
imovinu koju dunik eventualno
stekne tokom postupka. Prije
steajnih povjerilaca, iz steajne
mase se isplauju trokovi steajnog
postupka i dugovi steajne mase. U
dugove steajne mase spadaju
obaveze koje nastanu radnjama
steajnog upravnika.
Isplatni redovi steajnih
povjerilaca
Steajni povjerioci rangiraju se u
isplatne redove, zavisno od vrste
njihovih potraivanja (trabina).
Povjerioci kasnijeg isplatnog reda
mogu se isplatiti tek poto se u
cijelosti isplate povjerioci
prethodnog isplatnog reda.
-Isplata povjerilaca iz slobodnih
sredstava steajne mase vri se po
slijedeem redoslijedu:
1) Prvi isplatni red obuhvata
steajne povjerioce viih isplatnih
redova u koje spadaju isplate prije
ostalih potrativanja:
a) Izmirenje potraivanja koja je za
vrijeme privremen uprave zasnovao
privremeni stecajni
upravnik ili stecajni dutnik uz
njegovu saglasnost
b) Izmirenje cjelokupnih
potraivanja zaposlenih radnika do
visine zakonom utvrene najnie
plate, doprinosa po osnovu rada i
naknada ukupne tete zbog
prijevremenog prestanka radnog
odnosa i teta zbog povreda na radu.
Ovo se pravo odnosi samo na radnike
koji su ostali u
radnom odnosu nakon otvaranja
steaja.
c) potraivanja iz trajnih obligacionih
odnosa, ako je tako dogovorio
privremeni steajni
upravnik. U suprotnom, ta
potraivanja spadaju u drugi (opi)
isplatni red.
2) Steajni povjerioci opeg
isplatnog reda ovdje spadaju
povjerioci koji imaju osnovan
imovinski zahtjev prema steajnom
duniku u vrijeme otvaranja
steajnog postupka;
3) Steajni povjerioci niih
isplatnih redova. Ovdje spadaju:
a) Kamate na potraivanja steajnih
povjerilaca koje teku od otvaranja
steajnog postupka;
b) Trokovi koji su pojedinim
steajnim povjeriocima nastali
njihovim ueem u steajnom
postupku;
c) Novane kazne, prekrajne
novane kazne i naknade imovinske
tete;
d) Potraivanja koja se odnose na
neku besplatnu obavezu steajnog
dunika;
e) Potraivanja koja se odnose na
vraanje zajma.
Izluni i razluni povjerioci
-Izluni povjerioci su povjerioci koji
imaju izluno pravo nad odreenim
stvarima koje su se u trenutku
otvaranja steaja zatekle kod
steajnog dunika na koritenju po
nekom pravnom osnovu. To mogu bit
i pokretne i nepokretne stvari. One su
ustvar i vlasnitvo izlunih
povjerilaca. Novac ne moe biti
predmet izlunog zahtjeva.
Izluno pravo se moe ostvariti
najranije nakon odranog
izvjetajnog roita. Ako je stvar ije
se izluenje trai neophodna za
nastavak poslovanja steajnog
dunika, steajni upravnik moe
zahtijevati da se izluenje odgodi za
90 dana od izvjetajnog roita, a uz
saglasnost steajnog sudije za jo 90
dana.
-Razluni povjerioci. Razluno
pravo je pravo povjerioca ije je
obezbijeeno potraivanje postojalo
najkasnije 60 dana prije otvaranja
steajnog postupka. Obezbjeenje se
moe sastojati u hipoteci, zalogu na
pokretnim stvarima ili
potraivanjima, te pravu retencije. Iz
imovine steajnog dunika se
formira posebna steajna masa za
namirenje ovih povjerilaca.
Faze steajnog postupka
1.Prethodni postupak 2.Otvaranje
steajnog postupka
3.Prijavljivanje i ispitivanje
trabina 4.Unovavanje imovine
steajnog dunika 5.Namirenje
steajnih povjerilaca diobom
steajne mase 6.Zakljuivanje
steajnog postupka
7.Reorganizacija steajnog
dunika
Prethodni postupak
-Prethodni postupak je prva faza koja
poinje podnoenjem prijedloga za
pokretanje steajnog postupka.
-Cilj prethodnog postupka, koji se
pokree na osnovu valjanog
prijedloga, jeste utvrivanje
ekonomsko-finansijskog stanja
dunika, odnosno da li postoje uslovi
za otvaranje steaja, kao i ouvanje
budue steajne mase.
-Primarni zadaci privremenog
steajnog upravnika su da preduzme
mjere osiguranja imovine kod
osiguravajueg drutva, da ispita da
li postoje razlozi za otvaranje steaja,
da li ce imovina steajnog dunika
moi pokriti trokove postupka i da li
se poslovanje steajnog dunika
moe nastavit i bez tetnih posljedica
za buduu steajnu masu.
-Na osnovu izvjetaja privremenog
steajnog upravnika, steajni sudija
zakazuje roite radi utvrivanja da li
postoje uslovi za otvaranje steajnog
postupka. Na roite se pozivaju
predlaga, steajni dunik,
privremeni steajni upravnik i ako je
to potrebno, vjetak.
-Na osnovu utvrenih injenica
donosi se rjeenje kojim se otvara
steaj ili postupak obustavlja.
Otvaranje steajnog postupka
Steajno vijee donosi odluku o
otvaranju steaja u formi rjeenja
koje sadri: firmu i sjedite steajnog
dunika, ime steajnog upravnika i
datum i sat otvaranja steajnog
postupka. Rjeenjem se povjerioci
pozivaju da u roku od 30 dana
prijave svoja potraivanja
steajnom sudu i da steajnog
upravnika obavijeste o postojeem ili
traenom obezbjeenju svojih
potraivanja. Istovremeno se dunici
steajnog dunika pozivaju da izvre
svoje obaveze prema steajnom
duniku.
Rjeenje se objavljuje u slubenom
glasilu entiteta, a dostavlja se
predlagau, steajnom duniku i
javnom tuiocu. injenica otvaranja
steaja se upisuje u javne knjige
(sudski registar, zemljine knjige i
registar prava industrijske svojine).
Pravne posljedice steajnog
postupka
1.Prenoenje prava upravljanja i
raspolganja na steajnog upravnika
2.Pravne posljedice na potraivanja
steajnih povjerilaca 3.Razvrgnue
imovinske zajednice i preuzimanje
sudskih i arbitranih sporova
4.Pravne posljedice zabrane
prinudnog izvrenja i obezbjeenja
5.Pravne posljedice na ispunjenje
pravnih poslova 6.Pravne posljedice
na teretne ugovore zakljuene prije
otvaranja steaja 7.Pravne posljedice
na mogunost zakljuivanja novih
ugovora i jednostrane pravne poslove
8.Pravne posljedice na ugovore o
zakupu na nekretninama 9.Pravne
posljedice steaja na ugovore o radu
10.Pravne posljedice na raune i
firmu steajnog dunika
11.Kompenzacija u steajnom
postupku.
Pobijanje pravnih radnji steajnog
dunika
-Predmet pobijanja su pravne radnje
stecajnog dutnika ucinjene prije
otvaranja steajnog postupka, a koje
su imale uticaja na smanjenje
imovine steajnog dunika i povredu
naela ravnomjernog namirenja
povjerilaca (npr.isplata zastarjelog
duga, kompenzacija potraivanja
koja se ne mogu prebiti i sl).
-Da bi bile predmetom pobijanja,
radnje moraju bit i uinjene nakon
podnoenja prijedloga za otvaranje
steajnog postupka ili u posljednjih 6
mjeseci prije podnoenja tog
prijedloga, a pod uslovom da je
povjerilac znao ili morao znati za
insolventnost dunika.
-Paulijanska tuba moe se podnijeti
u prekluzivnom roku od 2 godine od
dana otvaranja steajnog postupka.
Pravno dejstvo pobijanja:
- Usvajanjem tubenog zahtjeva, sud
ne ponitava pravni posao vec
oglaava da je on bez dejstva prema
steajnoj masi.
- Posljedica je da je protivnik
pobijanja duan u steajnu masu
vratiti sve imovinske koristi koje je
stekao na osnovu pobojne radnje.
- On e za propast ili oteenje stvari
odgovarati kao nesavjestan
posjednik.
- Pravni sukcesor saugovaraa u
pobojnoj radnji odgovarao bi kao
savjesni posjednik, pod uslovom da
je bio savjestan.
Ako protivnik pobijanja vrati ono
to je stekao pobojnom radnjom,
svoje potraivanje na protiv inidbu
moe ostvariti kao steajni
povjerilac.
Prijavljivanje i ispitivanje
potraivanja povjerilaca
-Povjerioci svoja potraivanja
prijavljuju pismeno, navodei iznos i
pravni osnov potraivanja, svoj naziv
i sjedite, te broj iro rauna.
Prijavljena potraivanja ispituje
steajni sudija na posebnom roitu
zakazanom u roku od 30 dana od
dana otvaranja steajnog postupka.
Povjerioci koji nisu blagovremeno
prijavili potraivanja, mogu to uiniti
naknadno, najkasnije 3 mjeseca od
prvog ispitnog roita, i predloiti
zakazivanje posebnog ispitnog
roita pod uslovom da uplate
predujam za pokrie trokova tog
roita.
-Ako je na roitu za utvrivanje
potraivanja steajni upravnik
osporio neka potraivanja, povjerilac
se upuuje na parnicu.
Rok za pokretanje parnice je 30 dana
od dana odravanja ispitnog rocita.
Radi se o prekluzivnom roku.
Unovavanje imovine steajnog
dunika
Steajni upravnik na ispitnom
roitu obavlja sljedee radnje:
1- podnosi izvjetaj o ekonomskom
stanju steajnog dunika i uzrocima
takvog stanja,
2. da je miljenje da li postoji
mogunost da se poslovanje
steajnog dunika nastavi djelimino
ili u potpunost i,
3. predlae reorganizaciju st.dunika
tj.da li postoje mogunost oporavka i
sanacije i podnosi prijedlog za
reorganizaciju steajnog dunika.
-Nakon ovog izvjetaja, skuptina
povjerilaca na izvjetajnom roitu
donosi odluku da li e steajni
dunik :
-obustaviti ili privremeno nastaviti
poslovanje,
-te odluiti o nainu i uvjetima
unovavanja imovine dunika.
-Stvari se prvenstveno unovavaju
javnom prodajom, a u sluaju
neuspjeha mogua je i neposredna
pogodba.
Namirenje steajnih povjerilaca i
dioba steajne mase
-Prije diobe steajni upravnik
sainjava diobeni popis potraivanja
povjerilaca koja se uzimaju u obzir
prilikom diobe steajne mase.
- Diobeni popis sa unovenim
iznosom diobene mase stavlja se na
uvid uesnicima u steajnom
postupku u steajnom sudu, a
objavljuje se i u sredstvima
informisanja.
- Uesnici u steajnom postupku
imaju pravo prigovora na popis u
roku od 8 dana.
-Za glavnu diobu odrava se posebno
roite.
-Na roite se pozivaju steajni
upravnik i povjerioci sa kojima
steajni sudija raspravlja o pr
ijedlogu diobe steajne mase.
-Na roitu se prijedlog diobe moe
mijenjati ili dopunjavati, a nakon
toga sudija daje saglasnost na
prijedlog diobe i steajni upravnik
izvrava diobu isplatom povjerilaca.
Zakljuivanje steajnog postupka
-Nakon glavne diobe steajni sudija
donos i rjeenje o zakljuivanju
steajnog postupka koje se objavljuje
u slubenom glasilu entiteta.
Po pravosnanost i rjeenja po
slubenoj dunosti se vri brisanje
steajnog dunika iz registra.
-U sluaju obustave postupka iz
registra se brie zabiljeba firma u
steaju.
Reorganizacija steajnog dunika
-Reorganizacija steajnog dunika je
institut koji je uveden umjesto
prinudnog poravnanja u steajnom
postupku.
Reorganizacijom se steajni dunik
sanira i nastavlja poslovanje pod
posebnim nadzorom.
Reorganizacija je mogua nakon
otvaranja steajnog postupka, pa do
zavrnog roita za diobu steajne
mase i u takvom sluaju se ne vri
unovavanje imovine niti raspodjela
steajne mase.
Reorganizacije st.dunika se provodi
institutom steajnog plana plana
reorganizacije.
Steajni plan se sastoji od dva djela :
1.Pripremne osnove- ovaj dio sadri
mjere koje su poduzete prije otvaraja
steaja i koje e se poduzeti nakon
otvaranja steaja u cilju zatite i
ostvarenja prava svih uesnika u
postupkusteaja.
2. Osnove za sprovoenje plana.
Sadri mjere i uvjete za promjenu
poloaja steajnog dunika o drugih
uesnika u postupku.
Steajni plan -plan reorganizacije
Steajni plan za reorganizaciju
dunika sudu moe podnijeti :
-steajni dunik, istovremeno sa
prijedlogom za otvaranje steajnog
postupka, i
- steajni upravnik a nakon otvaranja
steajnog postupka
Planom se moe predloiti :
- da se steajnom duniku ostavi sva
ili dio njegove imovine,
- da se sva ili dio imovine proda,
- da se izvri konverzija potraivanja
u uloge ili u kredit,
- da se smanje ili odgode isplate
obaveza,
- da e neko preuzeti jemstvo ili dat i
drugo obezbjeenje za ispunjenje
obaveza steajnog dunika
- emitovati nove dionice itd.
Zakon o steajnom postupku F BIH
propisuje 13 mjera koje se mogu
predloiti
u steajnom planu.
Nakon pravomonosti rjeenja o
prihvatanju(potvrivanju steajnog
plana ,steajni sud
donosu rjeenje o zakljuivanju
steajnog postupka.
U sluaju usvajanja steajnog plana
za reorganizaciju steajnog dunika
ne provodi se
unovenje (prodaje) imovine niti
raspodjela imovine steajnog
dunika.
Sekundarni i meunarodni steaj
-Sekundarni steaj.
Da bi se rijeio problem imovine
steajnog dunika koja se nalazi u
inostranstvu i nije obuhvaena
provedenim steajnim postupkom,
donesena je Evropska konvencija o
nekim meunarodnim aspektima
bankrotstva (steaja) privrednih
subjekata.
Prema ovoj konvenciji, injenica
otvaranja primarnog steaja u jednoj
zemlji lanici, daje mogunost da se
isti subjekt proglasi insolventnim u
svakoj drugoj dravi lanici. Dakle,
pokree se sekundarni steaj u
inostranstvu, i to bez obzira da li je
dunik solventan u drugoj dravi.
Meunarodni steaj.
Meunarodni steajni postupak se
provodi po pravu drave u kojoj je
steajni postupak pokrenut.
Kolizionim normama regulisana je
iskljuiva meunarodna nadetnost
sudova u entitetima BiH za
provoenje steajnog postupka u
slijedeim sluajevima:
a) Ako je sjedite dunika u BiH;
b) Ako je sredite poslovanja
subjekta u inostranstvu, a sjedite
registrovano u BiH, pod uslovom da
se prema pravu drave kojoj je
sredite poslovanja ne moe otvoriti
steajni postupak;
c) Ako je sjedite u inostranstvu, a
sredite poslovanja u BiH.
Likvidacija privrednih subjekata
-Likvidacija je nain prestanka
solventnog poslovnog subjekta po
zakonom utvrenom postupku i
usljed postojanja zakonom utvrenih
razloga.
Ti razlozi su slijedei:
1. ako je rjeenjem nadlenog organa
poslovnom subjektu izreena trajna
mjera zabrane rada ili obavljanja
djelatnosti
2. ako je pravosnanom sudskom
odlukom utvrena nitavost upisa u
sudski registar;
3. ako je protekao rok na koji je
osnovano privredno drutvo;
4. zbog provedenih statusnih
promjena;
5. kad ne postoje zakonski uslovi za
dalje postojanje drutva u obliku u
kome je registrovano.
-Organi likvidacionog postupka su
likvidacioni sudija i likvidator.
Pravni poloaj i ovlatenja
likvidatora su jednaki pravnom
poloaju steajnog upravnika.
-Dioba likvidacione mase. Iz
likvidacione mase prvenstveno se
isplauju trokovi postupka, a zatim
srazmjerno potraivanja povjerilaca.