Professional Documents
Culture Documents
Broj 5
Jesen/zima 2016.
ISSN 2334-7090
Bioskop Zvezda, Beograd, 2014.
Foto Luka Kneevi Strika
CIP ,
MANEK: magazin nezavisne kulture. - 2013, br. 1 (jan.). - Beograd:
Asocijacija nezavisna kulturna scena Srbije, 2013- (Beograd : Standard2). -
34 cm ISSN 2334-7090 = Manek (Beograd) COBISS.SR-ID 196056588
M A N E K
Broj 5, jesen/zima 2016. Beograd
Izdava
Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije (NKSS)
koordinator@nezavisnakultura.net
www.nezavisnakultura.net
Urednitvo
Vesna Milosavljevi, Vesna Tai
Urednik fotografije
Luka Kneevic Strika
Lektura
Ana Lukovi, Vesna Milosavljevi
Koordinacija
Lana Gunji
tampa
Standard2, Beograd
Tira
700
Na naslovnoj strani:
iz serije crtea Prekarijat / Radni sati
flomaster na papiru, A4 format (detalj), 2010.
Sinia Ili
www.sinisailic.blogspot.com
Sadraj 44 49 78 85
Podrka korporacijskog Novi modeli samoorganizacije
sektora kulturi Irena Risti
Dragana Nikoleti
86 91
50 51 Cirkus nematerijalnog rada
Prepreke za razvoj filantropije Davor Mikovi
Vladimir Radojii
93 101
52 55 Evropska prestonica kulture
Kultura na ulici kao prilika i pretnja
7 Iva uki Goran Tomka
Uvodnik
Od nemila do nedraga
56 59 102 111
Magacin (ponovo) sauvan, Inicijativa nezavisne kulturne
8 27 za sada scene u Novom Sadu i neki od
iveti (i umreti)u civilnom Vesna Milosavljevi principa kojima se vodi
sektoru u kulturi u Srbiji Branka uri
(u 12 slika)
dr Predrag Cvetianin 60 67
Intervju 112 119
Od dobre volje do sistemske Intervju
28 35 podrke Ravno od dna do Evropske
Tragom linije 481 prof. dr Milena Dragievi ei prestonice kulture 2021.
Rua irkovi Dalibor Roi, Nemanja
Milenkovi, Vuk Radulovi
68 77
36 43 Intervju
Alternativni modeli Problem iri od problema 120 123
finansiranja umetnosti kulture Od strategije tri putia
Dragana Nikoleti Kulturnjaci 2016 Miroslav Kevedi
Napomena:
Uvodnik
Od nemila
do nedraga
Duan Raji
La Vida Loca, 2014.
tempera, 17x17cm
Kako opstati u civilnom sektoru u kulturi, kada za svega par meseci vladavine ultradesniarskog mini-
uprkos visokom obrazovanju, strunosti, domaim i meu- stra kulture Zlatka Hasanbegovia drastino promenio
narodnim priznanjima, mnogobrojnim saradnjama, spo- poloaj nezavisne kulture u Hrvatskoj, koja je mnogima
jenim radnim danima i neprospavanim noima, bez u regionu delovala idealno u odnosu na lokalne kontekste.
slobodnih vikenda i godinjih odmora, imate mesena
primanja koja su manja plata i od nekvalifikovanih rad- ta je izazvalo novo okupljanje nezavisne scene Novog
nika u pojedinim javnim preduzeima? Da je u Srbiji i to Sada i na kojim principima pokuava da napravi pomak
ak mogue - Manek pokazuje kroz analizu rezultata is- u dijalogu s gradskim vlastima, koje su je na redovnom
traivanja Predraga Cvetianina o nezavisnim kulturnim godinjem konkursu ponovo surovo marginalizovale, a
scenama u drutvima Jugoistone Evrope i socio-ekonom- na vanrednom jesenjem podrale beznaajnim iznosi-
skom statusu, uslovima rada i stilovima ivota zapos- ma kako bi bar formalno zadovoljile proklamovano va-
lenih/angaovanih u civilnom sektoru u kulturi u drut- no mesto koje su nezavisnoj sceni morale da dodele u
vima u regionu. Strategiji razvoja kulture, usvojenoj radi dobijanja statu-
sa Evropske prestonice kulture 2021.
Na koji se nain finansira uopte nezavisna kulturna i
umetnika produkcija sa famozne linije 481 dravnog Novi Sad EPK 2021 i Rijeka EPK 2020 povod su i za pose-
budeta, da li postoje alternativni naini finansiranja, ban temat posveen toj evropskoj tituli iz novosadskog
na ta se svodi korporativna podrka, da li ima uslova za i rijekog ugla. Vie osvrta i intervjua pokazuju da je
razvoj filantropije, takoe su neke od tema novog Mane- pred akterima nezavisnih scena mnogo izazova, koje
ka, koji ukazuje i na niz otvorenih pitanja i dilema same namee struktura EPK kao novi prioritet lokalnih (i ire)
scene u pogledu mogueg funkcionisanja i delovan- kulturnih politika, suavajui im i inae neveliki mane-
ja u okviru hipotetikog, novog konstrukta, koji bi bio varski prostor za borbu za bolji poloaj. Prednost rijeke
napravljen prema njenim merilima. scene je u tome to e proces EPK velikim delom voditi
njeni predstavnici. to se tie nezavisne kulture u Srbiji,
Da li bi situacija nezavisne kulturne scene mogla da se kojoj nadleni godinama potvruju samo status nunog
promeni jaom saradnjom javnog i civilnog sektora i za- zla, ostaje otvoreno pitanje da li e uspeti da od pozicije
to je ona zapravo vana Manek ukazuje kroz razgovor nemila i nedraga do poetka tree decenije 21. veka ne
sa prof. dr Milenom Dragievi ei, dok intervjuom sa ode i do bestraga.
lanovima inicijative Kulturnjaci 2016 pokazuje kako se
8
Tekst
dr Predrag Cvetianin
Centar za empirijske studije kulture Jugoistone Evrope
iveti u
civilnom sektoru u
kulturi u Srbiji
9
i ii iii iv v
Istraivanje su realizovali Cen- Kada u ovom tekstu govorimo Ovo znaajno istraivanje Ovo istraivanje je koordini- Istraivanje Vaninstitucional-
tar za empirijske studije kul- o organizacijama civilnog koje je inicirala Zaklada rala Asocijacija Nezavisna ni akteri kulturne politike
ture Jugoistone Evrope iz drutva u kulturi, mislimo Kultura nova sproveli su kulturna scena Srbije, a part- u Srbiji, Crnoj Gori i Make-
Nia (u Srbiji, Crnoj Gori i na organizacije koje pripada- tokom 2014. i 2015. godine neri u istraivanju su joj bili doniji realizovano tokom
Makedoniji), Social Research ju tzv. nezavisnim kulturnim dr Valerija Barada, dr Edgar Asociacija, Drutvo nevladnih 2009. i 2010. godine od stra-
Kosova iz Pritine (na Kos- scenama ovih drutava, Barui i dr Jaka Primorac. organizacij in samostojnih ne Odbora za graansku
ovu), Pine Street Foundation iz odnosno onima koje ispunja- Rezultati istraivanja objavl- ustvarjalcev na podroju inicijativu iz Nia, Nezavisne
Tirane (u Albaniji) i Asocija- vaju sledee kriterijume jeni su u studiji Osvajanje kulture in umetnosti iz Slo- umetnike asocijacija Re-
cija Analiza Dizajn Trans- (preuzete iz studije Emine prostora rada. Uvjeti rada venije, Udruenje za kulturu mont iz Beograda, Centra
formacija (ADT) iz Sarajeva Vini Kulturne politike organizacija civilnog drutva i umjetnost Crvena iz Sa- za savremenu umetnost iz
(u Bosni i Hercegovini)jedan odozdo): (a) da nisu osno- u podruju savremene kul- rajeva, Centar za savremenu Skoplja i Centra za odrivi
kriterijum razlikovanja. vane od drave, tj. da su ih ture i umjetnosti, biblioteka umetnost iz Skoplja, Centra prostorni razvoj Expeditio
lanovi organizacija, grupa, Kultura nova, Zagreb, 2016. za odrivi prostorni razvoj iz Kotora, uz finansijsku
inicijativa sami osnovali; Jedan broj pitanja u naem Expeditio iz Kotora, Social podrku Evropske kulturne
(b) da samostalno definiu anketnom upitniku preuzet Research Kosova iz Pritine fondacije i Ministarstva
vlastitu organizacionu struk- je iz ovog istraivanja (to sa i Pine Street Foundation kulture Republike Srbije.
turu, procese odluivanja i zahvalnou priznajemo) sa iz Tirane.
upravljanja; (c) da ne zavise eljom da na nivou itavog
finansijski i programski od regiona Jugoistone Evrope,
drave ili od nekog treeg bar u jednom delu, obezbe-
subjekta; (d) da je njihovo dimo uporedivost dobijenih
delovanje neprofitnog kara- rezultata.
ktera; i (e) da se bave prven-
stveno savremenom umetno-
u. U uzorak je uao i jedan
broj organizacija civilnog
drutva koje se na kritiki i
inovativan nain bave kul-
turnim nasleem, pa se ovaj
kritiki pristup moe uzeti
kao jo jedan kriterijum
razlikovanja.
11
2016. godina
13% preko 20 lanova/ca
19% od 11 do 20 lanova/ca
68% do 10 lanova/ca
2016. godina
2015. godina
49% bez zaposlenih
9% preko 20 lanova/ca 31% 1 do 5 zaposlenih
26% od 11 do 20 lanova/ca 20% vie od 5 zaposlenih
33% od 6 do 10 lanova/ca
32% od 1 do 5 lanova/ca
2016. godina
48% enski
52% muki
2015. godina
76% bez zaposlenih
18% 1 do 5 zaposlenih
6% vie od 5 zaposlenih
2015. godina
51% enski
49% muki
2012. godina
44% manje od 10.000
23% 10.000 25.000
14% 25.000 50.000
13% 50.000 100.000
6% preko 100.000
2014. godina
36% do 10.000 2015. godina
29% 10.000 20.000
15% 20.000 50.000 47,4% do 10.000
14% 50.000 100.000 13,7% 10.000 20.000
6% preko 100.000 21,1% 20.000 50.000
13,7% 50.000 100.000
4,2% preko 100.000
23.000
18.000
13.570
13.000
12.000
7616
5046
5096
5753
3274
2757
420
800
400
450
540
300
30.945
11.000
2.300
2.100
3730
2618
Obrazovanje ispitanika
(2016.)
45% fakultet
25% master
13% magisterijum
6% doktorat
8% srednja kola
3% via kola
Da li su u prethodnih
12 meseci redovno
primali platu/honorare?
(2016.)
60% ne
40% da
Nain angaovanja u
organizaciji
(2016.)
44% volontiranje
27% preko ugovora o autorskom delu
22% puno radno vreme (ugovor na neodreeno)
7% puno radno vreme (ugovor na odreeno)
18
Da li koriste
godinji odmor?
(2016.)
43% nemam predvien godinji odmor
40% da, u potpunosti
10% da, ali manji broj dana
7% ne koristim
Da li rade vikendom?
(2016.)
40% esto
30% povremeno
19% uvek
6% retko
5% nikad
Da li rade nou?
(2016.)
35% povremeno
27% esto
24% retko
11% nikad
3% uvek
Da li su im prekovremeni
sati plaeni?
(2016.)
63% ne, nikad
22% ponekad
Da li rade za vreme 11% skoro nikad
godinjeg odmora? 3% skoro uvek
(2016.) 1% da, uvek
28% povremeno
28% esto
19% retko
15% uvek
10% nikad
Ko im plaa zdravstveno
osiguranje?
(2016.)
33,6% organizacija
31,2% grad
16% nema zdravstveno osiguranje
12% osiguran-a preko lana porodice
7,2% sami
22
4,8% 5,7% da
2,4%
uglavnom da
Nedostupnost nekih Nereeno stambeno pitanje Nedostatak vremena za
dobara i usluga druenje sa prijateljima uglavnom ne
33,9% ne
32,3%
29,8% 29,8%
28,2% 27,4%
ne znam
20,9%
20,2% 19,3%
17,7%
13,7%
12,1%
9,7%
2,4% 2,4%
Slika 8 Da li ispitanicima rad u civilnom sektoru u kulturi stvara sledee probleme? (2016.)
23
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
Uivam u poslu Povremeno sam pod Definitivno sagorevam Simptomi sagoreva- Oseam se sasvim
(nemam simptome stresom, ali se ne (fizika i emocional- nja ne odlaze sagorelo (potrebna
sagorevanja) oseam sagorelo na iscrpljenost) (frustracija na poslu) mi je pomo)
Slika 10 Broj realizovanih projekata (20122014.) Slika 11 Broj realizovanih kulturnih programa (20122014.)
25
10 12,4%
9 15,7%
8 18,2%
7 14,9%
6 15,7%
5 8,3%
4 4,1%
3 6,6%
2 2,5%
1 1,7%
vi vii
Pierre Menger (2001), Artists David Throsby (2003), The
as workers: Theoretical and Cultural Workforce: Issues of
methodological challenges, Definition and Measurement,
Poetics, 28 (4), 242-254 Montreal UNESCO Institute
of Statistics
27
viii ix x xi xii
Andrew Ross (2004), Andrew Ross (2008), The Mark Banks (2007), The Politics Mark Banks, Rosalind Gill, Scott Brook (2015), Creative
No-Collar: The Humane Work- New Geography of Work: of Cultural Work, Basingstoke, Stephanie Taylor (ed)(2013), Vocations and Cultural Value,
place and Its Hidden Costs, power to the precarious?, Palgrave Macmillan Theorizing Cultural Work. u: Kate Oakley and Justin
New York, Basic Books Theory, Culture and Society, Labour, Continuity and Change Connor (ed.) The Routledge
25 (7-8), 31-49 in the Cultural and Creative Companion to Cultural Indus-
Industries, London and New tries, New York, Routledge,
York, Routledge, Taylor and 296-304
Francis Group
28
Tekst
Rua irkovi
Tragom
linije
481
29
V.M.
Marko Mili
crtei iz predstave LUMI, 2016.
32
U delu javnosti u Srbiji sam termin nevladina organi- Kad su se meu stavkama u budetu Republike Srbije
zacija izaziva podozrenje, a tek je njihovo finansiranje prvi put pojavile dotacije nevladinim organizacijama,
predmet svakojakih sumnji. U Vodiu za transparent- mediji su bili poraeni iznosom. Ali kad je stavka otvore-
no finansiranje udruenja i drugih organizacija civilnog na, ispostavilo se da najvei deo predvienog novca ide
drutva iz sredstava lokalnih samouprava navodi se da crkvama i verskim zajednicama, koje u budetu imaju
pravni okvir za transparentno finansiranje NVO ini 12 status NVO. U Zakonu o budetu za 2016. godinu, pozici-
zakona, jedna uredba i tri pravilnika. To navodno doka- ja 481 detaljno je razbijena, ne samo po ministarstvima
zuje kompleksnost oblasti, ali svi ti propisi obavezuju i drugim vladinim institucijama, nego i po namenama u
34
okviru istog ministarstva. Ako je autorka ovog teksta do- navodi se, kad je u pitanju grupa konta 48 ostali ra-
bro izraunala, radi se o 83 pozicije od ukupno oko neto shodi, ostale rashode treba planirati u skladu sa restrik-
vie od 6,2 milijarde dinara ili preko 50 miliona evra. To, tivnom politikom koja se sprovodi u cilju odrivog nivoa
ukupno uzev, nisu male pare. deficita, a usled nedovoljnih sredstava na ekonomskoj
klasifikaciji 483 (kazne i penali po reenju sudova), ista
se poveava smanjenjem ostalih ekonomskih klasifik-
Stoprocentno poveanje acija, znai i dotacija nevladinim organizacijama (481).
Od ukupno 6,219 milijardi dinara namenjenih dotiranju
za Dvorski kompleks
nevladinih organzacija, najvei deo je pripao Ministar-
stvu omladine i sporta 1.689.723.000 dinara. Kao nevla-
Procentualno najvee poveanje u bude- dine organizacije u budetu se vode i politike stran-
ke 871.080.000 dinara. Upravi za saradnju s crkvama
tu za kulturu u 2017. godini dobio je Dvor-
i verskim zajednicama pripalo je 521.168.000 dinara, a
ski kompleks na Dedinju, za ije je odra- Ministarstvu kulture 462.300.000 dinara.
vanje predvieno 68 miliona dinara (34
miliona u 2016). Kabinet ministra Vladana Ministarstvo kulture i informisanja raspodeljuje ova
sredstva na osnovu javnog konkursa i miljenja komisija
Vukosavljevia, inae lana Krunskog sa- koje ine ugledni i afirmisani umetnici i strunjaci u
veta, poveao je i za po deset miliona kulturi, kako tvrdi. Udruenja uestvuju na konkursu
budete namenjene obnovi manastira Hi- sa ostalim nivoima vlasti i specijalizovanim ustanova-
ma, pri emu se udruenja finansiraju sa pozicije 481,
landar (70 miliona) i podrci radu Matice
specijalizovane ustanove sa pozicije 424, a ostali nivoi
srpske (45 miliona). vlasti sa pozicije 463. Ministarstvo kulture navodi da su
u njegovom budetu za 2016. godinu sredstva za pozicije
Sve tri stavke se, inae, finansiraju iz linije 481 (udruenja) i 424 (specijalizovane ustanove) nomi-
nalno smanjena, a sredstva za poziciju 463 (ostali nivoi
481. vlasti) poveana.
Umesto svakome
po malo
Iznos dodeljen za korisnike pod budetskom linijom 481 ini 2,47% ukupnog budeta
Ministarstva kulture u 2016. godini, odnosno 0,01% dravnog budeta za 2016. (uk-
upan iznos odobren na konkursu za savremeno stvaralatvo je svega 0,03% dravnog
budeta).
Tekst
Dragana Nikoleti
Alternativni
finansiranja
umetnosti
37
modeli
Romantiarski opisivana udobnost
umetnika i radnika u kulturi iz vre-
mena socijalizma, tranzicijom je izgu-
bila na komforu. Nastupila je borba
za goli ivot i rastezanje u okviru 0,6
odsto budetskih para, s tendenci-
jom smanjivanja, a bez ustanovljenog
realnog trita.
Umetnika
zadruga
Umetnost mora da propituje nain na koji se proizvodi, da konstantno revolucionarno transformiu metode svo-
a to je ono u emu domaa scena oajniki oskudeva, je produkcije, a ne da se zadovoljavaju zadatim stanjem.
tvrdi, znajui da je ovo, naravno, mnogo lake rei nego
sprovesti. U postfordizmu, na ijoj tehnologiji poiva Prnjat, kako kae, i postupa uskladu sa ovom preporu-
i savremena umetnost, gde se radno vreme produava i kom, pa se, nakon niza participativnih kolektivnih pro-
nakon zavrene smene, odnosno gde je celo bie radnika jekata, takorei nematerijalnih, gotovo bez ikakve do-
konstantno posveeno poslu, radne metode zasnovane kumentacije, sprovedenih u cilju istraivanja alterna-
su na otvorenosti, fleksibilnosti, komunikaciji I sve one tivnih ekonomskih teorija i modela razmene, sada vraa
radikalno razdvajaju rad od materijalnosti radnog pro- materijalnosti umetnikog rada. A, svoju prolu fazu
cesa, objanjava. doivljava kao vid konceptualnog sazrevanja.
Iz tog razloga danas je ekstremno teko detektovati eks- U ii njegove panje sada je umetniko-samoorganizo-
ploatativne mehanizme procesa rada, ukljuujui i one u vana zadruga koja bi neto proizvodila da bi opstala.
umetnosti, kao nerazdvojnog dela tih procesa. ta vie, Jedna od ideja jeste proizvodnja bazirana na reparaciji
umetniko istraivanje je u epicentru dominantnih prin- starih stvari. U tom cilju, Prnjat je u svom najnovijem
cipa radnog procesa u neoliberalnom kapitalizmu. ak radu, nabavio na buvljaku staru lampu i pokuao da
je i na privatni ivot od njih u potpunosti usisan i vie je zajedno sa publikom umetniki preoblikuje, kroz
nema granica izmeu radnog i slobodnog vremena. Rad promiljanje zajednikog rada zasnovanog na zadrunim
je proeo sve aspekte nae egzistencije i kada smatramo principima. Ali, upravo u tom dodiru sa materijalnou
da smo nezaposleni. Zapravo, sve smo vie nezaposleni, a nastaje vor, tj. sudar politike i realnih materijalnih
sve vie radimo i imamo sve manje slobodnog vremena, okolnosti i distribucije, navodi. Da li je uopte mogue
to vai i za umetnike koji vie ne prave razliku izmeu misliti zajedniku proizvodnju koja artikulie jednakost,
svog privatnog ivota i umetnikog rada, hobija i posla, odnos neije ideje i neijeg materijalnog rada na repa-
opisuje Prnjat ovaj apsurd. Stoga, umetnici su pozvani raciji? Kako vrednovati ove razliite aspekte rada, a da
42
mene umetnosti Vojvodine, organi- drutva uvia samo u parolama. specijalni gosti, dok je deo trokova
zovan slian projekat. itavih mesec Iskustvo pojedinih, na ovaj nain putovanja pokrilo Ministarstvo kul-
dana u Muzeju se ivelo, ljudi su tu podravanih, umetnika i organizaci- ture i informisanja. Ostatak su sami
spavali, kuvali, izlagali, radio je ko ja dokazuje da oni nisu bilo ime dodali, kako su rekli na jednom od
ta hoe, navodi Prnjat, koji je bio i uslovljeni, ve uspevaju da u pot- razgovora u okviru programa Acto-
uesnik ove akcije. Pitanja otvorena punosti zadre integritet i ostanu polis Gete instituta. Danas je U10
kolektivnom drutveno-umetnikom dosledni svojoj ideji. Takav je primer jedna od relevantnijih pojava na ne-
operacijom privremenog oslobaa- kolektiva U10. zavisnoj umetnikoj sceni. Dobili su
nja MUSV, veoma su vana, istie. i podrku na ovogodinjem konkur-
Operacija FACK MSUV nije bila Sve je poelo u vreme kada je grupa su Ministarstva kulture, to pokriva
posebno uperena protiv Muzeja i u od sedmoro umetnika, neposred- trokove nekih aktivnosti. A kako se
njemu zaposlenih, ve se radilo o no pre sticanja diplome Fakulteta ideje mnoe, potraie i druge izvore
preispitivanju i preokretanju domi- likovnih umetnosti u Beogradu,
nantnog centralizovanog/reprezen- traila nain da nastavi da radi i da U domaoj najbrutalnije reeno
tativnog modela javne institucije ih neko zapazi nakon studija. Ra- maloj bari punoj krokodila, ponekad
kulture i njemu odgovarajuih me- dove jednog od njih kupio je, u par se uju krvolone rasprave o tome
hanizama kontrole, selekcije i redis- navrata, izvesni austrijski biznismen ko je iji, u odnosu na smer iz kog
tribucije drutvene moi. sa predstavnitvom u Srbiji, koji je dolazi novac. Tad kao da se zabora-
kasnije poeleo da konkretnije po- vlja da svako ima svoj domen delo-
Meutim, koliko su institucije imu- mogne itavoj toj mini-sceni, to je vanja, svoje zato i kako, odnos-
ne na sve ovo ukazuje injenica da dobilo dimenziju filantropije. Jer, no, shodne naine finansiranja.
se sve zavrilo neslavno, izlobom donator nije traio nikakvu reklamu Ideologija je stvar pogleda pojedinca
Demijana Hirsta najekstremnijim za svoju kompaniju, pa je za javnost i grupe, ali, od nje se ionako ne ivi,
produktom dananjeg dominantnog ostao anoniman. U10 napominje da niti moe da omogui produkciju i
sistema, koja je otvorena odmah na- su ulaganja bila bazina, neophodna konkretizaciju umetnike misli. Kom-
kon ovih dogaaja, konstatuje Prnjat. za inicijaciju, a da je sve ostalo bilo promisi su ponekad nuni, saglasni
Tako je stavljena taka na letnji ras- u domenu samoorganizovanog delo- su gotovo svi. I, to nije loe dok se
pust. vanja. Tanije, mecena je dao novac ne devalviraju bazine vrednosti. I
za zakup izlagakog prostora i njego- ljudske, i umetnike.
U izvesnom materijalnom vakuumu vo elementarno odravanje.
promiljanja, istraivanja, iznalae- Jo nije otkriven mehanizam koji
nja dobrih kulturno-ekonomskih mo- U skladu sa svojim idejama, U10 je svima, ideoloki i praktino, odgo-
dela, Prnjat, ipak, od neeg mora naao zaputeni prostor na atrak- vara. Ali, traganje ne prestaje. Pa,
da ivi i radi. Svoje naine smatra tivnoj lokaciji, u parku preko puta ak i kada bi drava vie davala,
kompromisom, jer promene se ne Starog dvora (Kosovke devojke 3) iznalaenje novih resursa bio bi
deavaju preko noi. i adaptirao ga u savremenu galeri- trening kreativnosti. I, svakako, na-
ju. Prevashodni cilj bio je da ovih in da se doe do novih kontakata i
sedmoro umetnika i njihove kolege ire publike.
Institucija mecene predstave svoja dela, a zatim se pro-
gram proirio na razgovore i radi-
Jo jedan od moguih modela finan- onice.
siranja rada umetnikih udruenja i
pojedinaca jeste podrka mecena. Sadraji su uskoro postali zapaeni,
Povratak ove institucije veoma je pa je grupa pozvana na sajam umet-
znaajan, posebno u uslovima u nosti Art Bazel, gde se kvadratni
kojima drava za kulturu daje na metar tanda, inae, plaa mnogi-
kaiicu, ne prepoznajui njene pra- ma nezamislivih 500 evra. Oni su
ve potrebe, a njen znaaj za razvoj ovu priliku dobili besplatno, kao
44
Podrka
korporacij
sektora
kulturi
45
ijskog
Ivana Ivkovi
Holy Office, 2009.
objekat (klirit, LED diode), 200x20x15cm
Foto Ivan Zupanc
Tekst
Dragana Nikoleti
46
Kompanija Telenor poseduje (vero- zbirka odslikava vrednosti Telenora, Podrka Telenor fondacije savreme-
vatno) najveu zbirku radova savre- a sa druge predstavlja dostignua noj srpskoj umetnosti proirena je u
menih srpskih stvaralaca, koja danas savremene umetnosti nekom novom 2016. saradnjom sa Galerijom 12HUB.
broji vie od 250 dela preko 100 au- krugu ljudi koji esto nije upoznat Odnosno, kompanija je podrala izra-
tora. Nastala je u saradnji sa nezavis- sa deavanjima na sceni, objanjava du onlajn platforme, u trenutku kada
nom umetnikom asocijacijom Re- Janji. je Galerija ostala bez prostora. Na ovaj
mont, zapoetoj 2007, a na osnovu nain, omoguen je prenos perfor-
velikog iskustva kustosa Remonta. Zbirka se obnavlja uglavnom jednom mansa uivo, stvaranje onlajn umet-
Trudimo se da izaberemo radove iz godinje, a opredeljena sredstva va- nikih radova, promocija domaih
irokog spektra interesovanja, tema, riraju od godine do godine. Cene ra- umetnika i kreiranje bogate digitalne
medija i generacija umetnika koji dova se utvruju tako da odgovaraju arhive 12HUB-a. Sajt je samo tokom
su trenutno aktivni na naoj sce- i autorima i kompaniji, premda je prole godine imao vie od 100.000
ni, kae Saa Janji, glavni kustos svrha otkupa, na prvom mestu, po- poseta ljudi iz itavog sveta.
zbirke. drka umetnicima u uslovima sla-
bo razvijenog trita. Meutim, cilj Ni Art fondacija je neprofitna orga-
Kolekcija je zamiljena kao korpora- Telenora je i uspostavljanje trinih nizacija iji je cilj podsticaj i afir-
cijska, a ne muzejska. Obraa se standarda i principa. Posredstvom macija mladih stvaralaca iz Srbije, te
zaposlenima, klijentima i javnosti kolekcije, Telenor, meutim, ost- pokretanje i razvoj kulturnog i umet-
i postavljena je u poslovnim pros- varuje i bolju vidljivost, budui da nikog ivota u Niu i Srbiji. Njeni
torijama kompanije, pa su upravne je zbirka faktor diferencijacije u osnivai i lanovi su javne linosti,
zgrade u Beogradu, Niu, Novom odnosu na vrste pomoi to ih nude voljne da volonterski pomognu st-
Sadu i Subotici modifikovane u druge kompanije, navodi Janji. varanje i promociju kvalitetnih kul-
svojevrsne galerije. S jedne strane, turnih sadraja.
49
Tekst
Vladimir Radojii
Prepreke
za
razvoj
filantropije
Razvoj filantropije i davanja za optekorisne svrhe
u Srbiji u znaajnom je porastu u poslednjih par
godina, a istraivanje koje su realizovale fondaci-
je Trag i Katalist tokom 2016. godine pokazalo je
da postoje ozbiljne manjkavosti u korienju za-
konskih mehanizama.
51
Prema podacima istraivanja Davanje za opte dobro u Srbiji u 2015. godini, koji su sprove-
li Trag i Katalist fondacija, u dobrotvorne svrhe donirano je najmanje 22,3 miliona evra
od strane pravnih i fizikih lica. Ipak, razvoj filantropije ne prati odgovarajua pravna
regulativa koja bi afirmisala davanja za optekorisne svrhe. Tome doprinosi injenica i
Poreske povlastice, tj. poreska umanjenja,
da su Srbija i BiH jedine zemlje u regionu koje ne predviaju poreske olakice za da- za pravna lica definisane su u Zakonu o
porezu na dobit pravnih lica (lan 15.) gde
vanja fizikih lica, a u Srbiji ne postoje ni oslobaanja od PDV-a za donacije. U naem je precizirano da se davanja (izdaci")
pravu, poreska umanjenja predviena su samo za donacije pravnih lica, a obraunava- za zdravstvene, obrazovne, naune,
humanitarne, verske, zatitu ovekove
ju se prema ukupnom godinjem prihodu pravnog lica (5% ukupnog prihoda)i. sredine i sportske namene, kao i davanja
uinjena ustanovama socijalne zatite i
drugim pruaocima usluga osnovanim
Znaajan pomak u ovoj oblasti je usledio usvajanjem Zakona o izmenama i dopunama u skladu sa zakonom koji ureuje
socijalnu zatitu, priznaju kao rashod
Zakona o porezu na dobit pravnih lica u decembru 2015. godine, kada je Trag fondacija, u iznosu najvie do 5% od ukupnog
prihoda. Osim toga, ulaganja" u oblasti
nakon vie od dve godine, uspela da obezbedi ravnopravni tretman organizacija civil- kulture, ukljuujui i kinematografsku
nog drutva. Koliko je znaajno ovo reenje govori podatak da, od 137 izdatih licenci delatnost, priznaju se kao rashod u
iznosu najvie do 5% od ukupnog
za pruanje usluga socijalne zatite, njih 48 pripada organizacijama civilnog drutva, prihoda.
12 institucijama, dok je 77 licenci izdato privatnom sektoru.
Tekst
Iva uki*
Kultura
Foto Luka Kneevi Strika
na ulici
stavlja Dravni ured za upravljanje sistemsko reavanje statusa imovine jim se grade kapaciteti za odgovorno
dravnom imovinom (DUUDI), ije koja se ne koristi i potreba organi- i transparentno korienje prostora
su nadlenosti upravljanje, raspo- zacija civilnog drutva. kroz odrive inovativne modele,
laganje i koordinacija upravljanja i participativne aktivnosti, nove obli-
raspolaganja imovinom u vlasnitvu No, u lokalnom kontekstu, trenutno ke partnerstva i saradnje izmeu
Republike Hrvatske. Kako za odree- svedoimo obeshrabrujuem stanju, sektora. Insistiranje na tome vaan
ni broj prostora u javnom vlasnit- bez jasnih mehanizama koje bi je preduslov za formiranje novih
vu nije postojalo interesovanje na obavezali nosioce vlasti da zastupaju demokratinih i participativnih
tritu, DUUDI je kroz strateke javni interes pri raspolaganju pros- modela koji bi, u aktuelnoj situaciji,
dokumente razradio ustupanje torom u javnoj svojini. Zatvorenost inili branu potpunoj privatizaciji i
prostora bez naknade na odreeni politike zajednice, obostrano nepo- prostora i drutva od strane parti-
vremenski period organizacijama verenje graana i politike elite, ne- jskih i profitno orjentisanih sila. Na
civilnog drutva koje svojim delo- postojanje politike volje, zastarelost kraju, prostor predstavlja fiziku
vanjem doprinose irem okruen- i nefleksibilnost pravnih propisa, go- manifestaciju vrednosti jedne zajed-
ju i sprovode aktivnosti od javnog tovo sigurno vode sistemskom igno- nice i drutva, a ukoliko se brzo ne
interesa. Naime, za sve prostore koji risanju potrebe za unapreenjem trgnemo, ovu bitku emo kao drut-
se ne koriste moe se aplicirati pre- politike i prakse korienja prostora. vo potpuno izgubiti.
ko konkursa, a samo u 2015. godini Izazovi upravo lee u uspostavljanju
sprovedeno je nekoliko konkursa i demokratskog polazita i dijaloga,
sklopljeno 35 petogodinjih ugovora jaanju kapaciteta, kao i u ost-
za korienje bez naknadei. Iako jo varivanju politike, profesionalne i
uvek u poetnoj fazi implementacije, drutvene volje. Ovi izazovi odnose
ovaj model ipak predstavlja pomak u se na sve ukljuene strane, podra-
oblasti raspolaganja imovinom kroz zumevaju kolaborativni pristup ko-
i
http://www.kulturpunkt.hr/content/do-kvalitetnijeg-raspolaganja-prostornim-resursima
Vie o problemu prostora nezavisne kulturne scene mogue je nai u MANEK-u broj 4:
http://nezavisnakultura.net/wp-content/uploads/2016/11/MANEK-4.pdf
56
Magacin
(ponovo)
sauvan,
Tekst
Vesna Milosavljevi
57
za sada
Sauvajmo Magacin
Magacin u Kraljevia Marka, decembar 2016.
foto Duan Raji
58
Sauvajmo Magacin
Magacin u Kraljevia Marka, decembar 2016.
Grafikon Mane Radmanovi i Duan Raji
foto Luka Kneevi Strika
Magacin u Kraljevia Marka u Beogradu, pompez- Uprkos tim izuzetnim rezultatima, ostvarenim zajed-
no namenjen jo pre deset godina nezavisnoj kulturnoj nikim radom i deljenjem resursa, i to bez troenja javnih
sceni, a formalno zadran pod kapom Doma omladine, sredstava, organizacije sa nezavisne scene su, umesto po-
ponovo se u decembru 2016. naao pred pretnjom zat- drke, sigurnosti i priznanja, dobile 15-dnevni rok za is-
varanjem, ali je ponovo i odbranjen zahvaljujui brzoj eljenje iz Magacina. Jednostrano odustajanje od dijaloga
reakciji Asocijacije Nezavisna kulturna scena Srbije sa NKSS i odluku da prostor u Kraljevia Marka br. 4
(NKSS) i podrci mnogobrojnih umetnika, kulturnih i br. 8 vrati Gradu, koji u komercijalno sve atraktivni-
radnika, javnih linosti i graana. Povodom iznenad- jem komiluku nastavlja da podie basnoslovno skup
nog dopisa Doma omladine o potrebi iseljenja u roku Beograd na vodi, gradska ustanova Dom omladine je
od 15 dana, NKSS je nedvosmisleno poruila da ne odu- obrazloila posledicama krize, odnosno nedostatkom
staje od Magacina, a gradske vlasti je pozvala da ree ljudskih i finansijskih kapaciteta da brine o Magacinu.
problem statusa tog jedinstvenog kulturnog centra u Ta briga svodila se, inae, na plaanje nevelikih rauna
Savamali pravnim formalizovanjem modela koji se us- za struju i vodu, dok sve druge trokove pokrivaju soli-
peno primenjuje ve dve godine, na osnovu gotovo darno same organizacije, koje se staraju i o odravanju,
desetogodinje prakse organizacija koje u njemu deluju popravkama i higijeni prostora.
od juna 2007. godine.
Do sada su, inae, prepoznata tri naina za reenje go-
Akcijom Sauvajmo Magacin kulturni centar dostupan dinama neregulisanog statusa Magacina. Prvobitni plan
svima, NKSS je predstavila impresivne rezultate ostva- je bio da DOB obezbedi sprovoenje modela, ali se to u
rene u Magacinu u protekle dve godine - od kada funk- praksi pokazalo kao nefunkcionalno. Drugi nain bio je
cionie kao resurs centar nezavisne kulture, zasnovan na da se formira nova institucija javno-civilnog partnerstva,
modelu otvorenog kalendara i principu dostupnosti svima poput Pogona Zagrebakog centra za kulturu i mlade,
(ukupno 1.670 dogaaja - 980 proba u plesnoj sali, 462 ali je to nailo na odluno odbijanje gradskih vlasti koje
dogaaja u centralnom holu, 122 projekcije u Ilegalnom ne ele nove trokove. Trei nain je da se Magacin ustupi
bioskopu, 106 sastanaka u kancelarijskom prostoru). Samo Asocijaciji NKSS koja bi bila odgovorna za sprovoenje
u 2016. godini u Magacinu je realizovano gotovo hiljadu modela funkcionisanja koji je sama i predloila, proao
dogaaja (proba, predstava, knjievnih veeri, izlobi, per- je javnu raspravu i upeno ga primenjuje ve dve godine.
formansa, filmskih projekcija, tribina, radionica, promoci- U toku su novi pregovori. Njihov ishod zavisie i od
ja, konferencija), uz uee vie od 60 organizacija koje spremnosti ire javnosti da sauva Magacin koji ve go-
deluju u oblasti savremene umetnosti i kulture. dinama uporno uva nezavisna scena.
59
Cirkusfera
Sauvajmo Magacin, Magacin u Kraljevia Marka, decembar 2016.
foto Luka Kneevi Strika
Praksa makerspace
Sauvajmo Magacin, Magacin u Kraljevia Marka, decembar 2016.
foto Luka Kneevi Strika
Od dobre volje
Saradnja javnog i
do sistemske
civilnog sektora
podrke
Razgovarala
Vesna Milosavljevi
62
Zbog ega je vana saradnja javnog, civilnog i Kakva su zakonska reenja u svetu koja podravaju jav-
privatnog sektora i na koji nain doprinose jedan no-civilno partnerstvo?
drugom?
M.D.. Srbija je potpisala brojne meunarodne konvenci-
Milena Dragievi ei Za ravnomeran razvoj kulture u je, deklaracije i rezolucije. U ovom domenu odnosa jav-
jednom drutvu neophodno je istovremeno i snano raz- nog sektora prema civilnom drutvu, posebno su vani
vijati i podsticati sva tri sektora: javni, privatni i civilni. Faro konvencija Saveta Evrope (2005) i UNESKO Kon-
Tek tada e se stvoriti uslovi za istinsku realizaciju klju- vencija o zatiti raznolikosti kulturnih izraza (taka etiri
nih ciljeva kulturne politike, a posebno za uee svih Periodinog izvetaja), koje posebno naglaavaju vanost
stanovnika i drutvenih grupa u kulturnom ivotu Srbije saradnje sa stanovnitvom, drutvenom zajednicom i
(iroka dostupnost i raznovrsnost kulturnih praksi). civilnim drutvom u domenu zatite naslea (FARO) i
vanost saradnje sa civilnim drutvom i privatnim sek-
U procesu donoenja Strategije razvoja kulture, doku- torom u domenu podsticanja savremenog umetnikog
menta koji pripremaju strunjaci, a koji mora biti i pred- stvaralatva i posebno umetnike produkcije (UNESKO
met najire javne rasprave, moraju biti ukljueni akteri Konvencija o podsticanju raznolikosti kulturnih izraza).
koji deluju u sva tri sektora (javnom, privatnom i civil-
nom) i u svim granama kulture i umetnosti. Samo tako Saradnja javnog i civilnog sektora u oblasti kul-
moemo dobiti koherentan dokument u kojem e kul- ture u Srbiji je sporadina i zasnovana uglavnom
tura u javnom interesu biti u prvom planu, gde se nee na individualnim inicijativama. Moete li da na-
sa pozicija moi podravati samo institucionalni sistem vedete neke pozitivne primere saradnje javnog
u kulturi, koji je svakako temelj i garant odranja kul- i civilnog sektora u svetu koji bi moda mogli da
turnog identiteta i savremenog stvaralatva, ali koji je isto- budu primenjeni u Srbiji?
vremeno i rigidan prema novim vrednostima, nespre-
man za umetnike rizike i inertan u otvaranju razliitih M.D.. Mnogi od tih modela su poznati u strunoj javno-
komunikacionih procesa. sti: od Fondacije Kultura nova u Hrvatskoj (koja javna
sredstva distribuira projektima civilnog sektora tako to
Privatni sektor u kulturi kulturne industrije (muzika, samostalno upravlja fondom), do znaajne saradnje koja
filmska i izdavako-knjiarska delatnost), kreativne in- postoji u Velikoj Britaniji, gde je drava prenela veinu
dustrije (moda, dizajn, mediji, advertajzing...) i posebno odgovornosti na paradravne organe (nezavisne organe),
civilni sektor u svim svojim oblicima od profesional- poput Umetnikog saveta, ali i na civilno drutvo. Reci-
nih umetnikih udruenja i drugih udruenja radnika mo, Desk Kreativna Evropa u Britaniji je u nevladinom
u kulturi, preko organizacija koje se bave umetnikom sektoru. Svake etiri godine je konkurs i bira se NVO
produkcijom (pozorine grupe, plesni i muziki ansam- koja e taj posao raditi sledee etiri godine. Tako se
bli itd.), umetnikom edukacijom (kole plesa, baleta, NVO izuzetno trudi i radi, ne bi li zadrala taj posao i
filma...) do udruenja ljubitelja i potovalaca kulturne u narednom mandatu, ali moram rei da se uglavnom
batine, umetnosti i amaterskih kulturno-umetnikih smenjuju, jer se pojavljuju i druge NVO na sceni koje
drutava, veoma su vani akteri na sceni, jer preispituju nude jae i snanije programe edukacije i podrke akter-
vrednosti, brzi su u uvoenju novih ideja na kulturnu ima za konkurisanje u evropskim projektima.
scenu, eksperimentiu sa razliitim prostorima i forma-
ma komunikacije i participacije publike. Bez privatnog i Jo 60-ih godina XX veka u Velikoj Britaniji su biblioteke
civilnog sektora, kulturna scena bi bila izuzetno reduko- bile dune da ustupaju prostore za sastanke udruenja
vana i nezanimljiva. Uostalom, pogledajte arita kulture graana od ljubitelja ptica, do ljubitelja gradske istori-
u svetu od Berlina, Njujorka, Londona... pa do poljskih je. I gradske uprave se oslanjaju mnogo na te nevladine
gradova Vroclava, Gdanjska, Lublina, Poznanja (da ne organizacije koje se bave kulturom seanja, lokalnom
pominjemo ve dugo poznata sredita kulture poput kulturom, ouvanjem materijalnog, ali i nematerijalnog
Krakova i Loa), to su sve centri u kojima su sva tri sek- naslea. Muzeji, arhivi, ali ak i pozorita imaju i svo-
tora u kulturi razvijena meusobno sarauju uprkos je nevladine organizacije, klubove ljubitelja, tj. prijatelja
kompetitivnosti koja moe postojati. organizacije.
64
ak i u Kambodi je nekoliko organizacija civilnog medijskom hajkom moralnom panikom da je ceo NVO
drutva: Cambodian living arts, Meta house, National sektor strani plaenik i autoovinista.
Film Comission... potpisalo ugovore sa Ministarstvom
za realizaciju najrazliitijih programa: od promocije Meutim Bitef teatar je i danas otvoren za projekte civil-
Kmerske kulture u svetu (Sezona Kambode u Njujorku), nog drutva, kao i Kulturni centar Beograda, i moramo
do ouvanja nematerijalne kulturne batine i razvijanja rei da to, esto, zavisi samo od hrabrosti i spremnosti
Boalove teatarske metode u kolama. direktora/ upravnika ustanove kulture.
Primera ima bezbroj, a najvei broj njih odnosi se na Tu najee vidimo da je uloga civilnog sektora pre sve-
partnerstvo gradskih vlasti sa nevladinim sektorom u re- ga u ostvarivanju javnog interesa u borbi za drutvenu
vitalizaciji postindustrijskog naslea od Kulturfabrik u pravdu, u rasvetljavanju vanih pitanja socijalne nepra-
Luksemburgu do Fabrike kablova u Helsinkiju... vde, drutvenih nejednakosti, ali i u omoguavanju pris-
tupa kulturnim dobrima onim grupama stanovnitva
Ima li u Srbiji pozitivne prakse u tom pogledu? koje su odstranjene iz javne komunikacije, kao posledica
razliitih hendikepa.
M.D.. Ima, naravno, ali je ona nesistemska, esto zavisi
i od otvorenosti spremnosti direktora ustanove kulture Da li je sistemsko unapreenje saradnje mogue ako
na saradnju. su, pojedinano uzev, oba sektora optereena brojnim
problemima, poev od partijskog uticaja na javni -
injenica da su neke od predstava sa nezavisne scene postavljanjem stranakih funkcionera na rukovodea
nale svoje mesto u gradskim pozoritima (Marks u Sohou mesta, preko problema odrivosti civilnog sektora?
sa Scene carina preao je u JDP), vie svedoi o krhkosti
nezavisne scene koja mora da trai mogunosti opstan- M.D.. Sistemsko unapreenje saradnje je neophodno,
ka, no o strategiji ustanova javnog sektora da podravaju a ak i ako ne doe do departizacije kulture u javnom
projekte civilnog drutva. sektoru (naalost, ne oekujem da se to desi, uprkos
konkursima... jer vlast vrlo veto postavlja svoje ljude za
Ipak, od 2001. godine sporadino dolazi do realizaci- vd direktore mimo konkursa, pa onda steknu neophod-
je projekata saradnje, poput predstave Bordel ratnika no iskustvo kao vd-i, i na narednom konkursu kada se
CZKD-a u Muzeju istorije Jugoslavije, koji danas ima raspie, prosto imaju prioritet... A ako se Upravni odbor
razvijenu saradnju i sa civilnim drutvom i sa privat- ipak drzne da predloi za imenovanje nekog ko nije mio
nim sektorom, i ta saradnja je esto intersektorska (sa vlasti taj predlog nikada nee biti potvren (sluaj up-
udruenjima gluvih, sa privatnim, ali naravno i javnim ravnika Narodnog pozorita).
obrazovnim ustanovama itd.).
Meutim, upravo odrivost civilnog sektora jeste zalog
Posebno grad Beograd u jednom periodu (2001-2007) za uspostavljanje saradnje sa javnim sektorom s jedne
stimulie svoje ustanove kulture da uu u razliite ob- strane, a podizanje opsega delovanja i difuzije kulture u
like saradnje sa civilnim sektorom. Tako Bitef festival javnom sektoru, zalog je za neophodnost uspostavljanja
ugouje Polifoniju koja posle dve godine postaje Bitef veza sa civilnim drutvom, sa druge strane.
polifonija, i time aktivistike, participativne predstave i
projekti sa nezavisne scene u regionu dobijaju izuzetan Naravno, preduslov je da ta saradnja bude prepoznata u
prostor za svoje predstavljanje u meunarodnim okvi- JAVNIM POLITIKAMA na svim nivoima od poetnog
rima. Istovremeno, Bitef teatar otvara svoj prostor za dokumenta: Strategije kulturnog razvoja, ali i adekvat-
premijere sa nezavisne plesne scene, kasnije tu ulogu i nih zakonskih reenja, a pre svega, da bude ugraena
funkciju preuzima Ustanova kulture Vuk, ali se, u skla- u takozvane ugovore javnih vlasti sa institucijama u
du sa promenama gradske kulturne politike i to menja javnom sektoru. One moraju da znaju ta im je dunost,
bilo stoga to se od ustanova zahteva da vie zarauju te da e biti evaluirane i na osnovu toga kako i koliko
na tritu, bilo zato to je opti stav prema nevladinom su proirile krugove i svojih saradnika i svoje publike, u
sektoru izrazito negativan u javnosti, a to se podstie i saradnji sa civilnim sektorom.
65
66
U tom sluaju, saradnja nee zavisiti od dobre volje di- Javne ustanove kulture mogu od strane njima relevantnih
rektora, ve e direktor biti ocenjivan i na osnovu toga. organa vlasti da budu ohrabrivane i podsticane da ulaze
Naravno da se i ove zakonske odredbe, ako i kada bi ih u razliite oblike saradnje tako to e se jedan od krite-
bilo, mogu ispunjavati na razliite naine, te se prema rijuma za evaluaciju njihovog rada odnositi upravo na:
sklonostima i partijskim direktivama mogu birati or- - stepen otvorenosti ustanove kulture za prihva-
ganizacije civilnog drutva (kojih svakako ima veoma tanje (izlaganje i predstavljanje) programa i pro-
razliitih, od onih koje su pre svega motivisane profe- jekata civilnog drutva
sionalnim interesima, do aktivistikih, na svim strana- - razvijanje dugoronih partnerskih odnosa kroz
ma politikog spektra). Meutim, imam poverenja u kul- programe i projekte kojima se razvija i iri pub-
turne radnike u ustanovama kulture oni su i do danas, lika, dodiruju i ukljuuju manjinske grupe
uprkos svojim, esto nedovoljno strunim direktorima, - razvijanje dugoronih partnerskih odnosa kroz
uspevali da odre dignitet programa i svojih saradni- programe i projekte podizanja kapaciteta usta-
ka, pa ak i da protestuju protiv odreenih cenzorskih nove i svih zaposlenih, ili realizacije istraivakih
odluka (u Kulturnom centru Beograda, na primer). Tako projekata (istraivanja publike, istraivanja javnog
je taj profesionalni kadar u ustanovama istinski garant delovanja, itd.)
mogunosti kvalitetne saradnje javnog i civilnog sektora. - decentralizaciju kulturnog ivota (organizaci-
ja turneja, izlaganja i gostovanja u unutranjosti
ta bi trebalo da sadri najavljena Strategija raz- zemlje)
voja kulture da bi saradnja javnog i civilnog sekto- - podrku razvoju ljubiteljskih organizacija (klub
ra bila unapreena i odriva? prijatelja muzeja, filmski klubovi, knjievna
drutva, amaterski klubovi itd.) vezanih za samu
M.D.. Ova strategija, pored toga to bi trebalo da da kon- ustanovu kulture
ceptualnu osnovu ove saradnje, morala bi da precizira - podrku delovanju relevantnih profesionalnih
brojne instrumente kulturne politike kojima bi se ona udruenja i organizacija (Udruenje dramskih
stvarno i realizovala. Vano je da meu organizacionim umetnika, Udruenje filmskih radnika, Muzejsko
instrumentima budu i oni koji predviaju ukljuivanje drutvo, ICOM, ICOMOS itd.)
predstavnika civilnog drutva u sve procese koje vodi - podrku za ulanjavanje i delovanje zaposlenih
Ministarstvo kulture: od izrade stratekog plana do kroz organizacije civilnog drutva posebno unu-
javnih rasprava koje treba da se vode po razliitim pi- tar relevantnih profesionalnih udruenja.
tanjima (kulture seanja, decentralizacije, meunarodne
kulturne saradnje itd.). Istovremeno, civilni sektor tre- S druge strane, strateki plan moe i treba da predvidi
ba da bude predstavljen i u komisijama koje odluuju o da se optinama i gradovima koji budu odvojili javne
raspodeli sredstava po javnom konkursu, kao i u radnim prostore za potrebe civilnog sektora u kulturi (zajedniki
grupama koje se bave izmenama ili donoenjem novih prostor, co-sharing, co-working prakse) dodatno po-
zakona. Ove predstavnike trebalo bi da imenuju stru- mae sa republikog nivoa, bilo tako to e to biti jedan
kovna (cehovska) udruenja, kao i Asocijacija Nezavisna od kriterijuma za dodelu titule Grad u fokusu, bilo do-
kulturna scena Srbije kao najiri predstavnik civilnog datnim sredstvima namenjenim dovoenju tih javnih
drutva u kulturi. gradskih prostora u funkciju.
Posebno znaajan aspekt odnosi se na predvianje mo- Strategija treba da predvidi i niz finansijskih instru-
guih oblika saradnje javnih ustanova kulture sa orga- menata kulturne politike po kojima bi civilni sektor
nizacijama civilnog drutva, kroz zajedniki oblikovane mogao ravnopravno da uestvuje sa druga dva, kao i niz
programe i projekte, voene dugoronim razvojnim cilje- specifinih finansijskih instrumenata, namenjenih samo
vima. Dakle, ne od projekta do projekta, ve u okviru podrci razvoju civilnog sektora.
stratekog ciklusa ustanove kulture dugoroni ugovori
sa organizacijama civilnog drutva trebalo bi da garantu- Recimo, na ravnopravan nain Ministarstvo kulture treba
ju implementaciju ciljeva stratekog plana. da podrava uee profesionalaca u kulturi (bez obzira u
kom sektoru su zaposleni) na sastancima evropskih kul-
67
turnih mrea, meunarodnih profesionalnih asocijacija, M.D.. Moramo pokazati primerima koji su ve meu
itd. kao i plaanje trokova lanarine u vanim meuna- nama, kako civilni sektor u najirem smislu moe da
rodnim organizacijama svim relevantnim institucijama igra veliku ulogu u otvaranju ustanova kulture ka mar-
i organizacijama civilnog drutva (IETM, TransEuropa ginalnim drutvenim grupama, ka onim slojevima sta-
Halles, Theater de l Union de l Europe, Culture Action novnitva kojima je dostupnost kulturnih dobara otea-
Europe, International Society for Performing Arts, itd.) na, zagovarajui inkluzivne politike i prakse.
Nagrade za doprinos realizaciji CILJEVA kulturne poli- Civilni sektor je esto okrenut inovativnim umetnikim
tike (irenju publike, decentralizaciji, razvoju kulture za formama, alternativnom umetnikom izrazu, vezuje
decu itd.) treba da se dodeljuju jednom godinje i to je se za umetnost u javnom prostoru, potkulture i druge
takoe prilika da Ministarstvo kulture jasno pokae da drutvene pokrete, popularnu kulturu u najirem smislu
ne deli javni, privatni i civilni sektor ve da svi oni daju te rei. Otuda esto i potcenjivanje rada i umetnikih re-
doprinos kulturnom razvoju, a da je partnerstvo kljuna zultata ostvarenih u okviru ovog sektora stoga bi uklju-
taktika delovanja... ivanje predstavnika civilnog sektora u rad Ministarstva
kulture bilo viestruko znaajno.
Koliko su strateka i zakonska reenja garant
jaanja saradnje, imajui u vidu, recimo, nedavne Civilni sektor ima jak kulturni i kreativni kapital, koji se
dogaaje u Hrvatskoj, gde su mnogi mehanizmi koji mora podravati javnim interresornim politikama, time
su godinama razvijani gotovo preko noi porueni jaajui ukupni socijalni i kulturni kapital zemlje.
dolaskom ministra Zlatka Hasanbegovia? Takoe,
imamo primer nedavnog vanrednog gradskog Stoga bi strategija kulturnog razvitka morala da se os-
konkursa za kulturu u Novom Sadu na kojem je lanja i na civilni sektor u kulturi, dajui mu neposred-
nezavisna kulturna scena ponovo marginalizovana, nu pravnu (zakoni), organizaciono-materijalnu (prostor,
iako je u novousvojenoj gradskoj Strategiji kulture oprema, pristup javnim resursima, itd.), finansijsku, i
prepoznata kao vaan inilac razvoja? moralnu (nagrade i priznanja) podrku za svoje viego-
dinje programe i projekte.
M.D.. Naravno da u Srbiji nema garancije, jer vidimo da
je, iako se slavi Veber (dakle upravljanje po pravilima), na Strategija mora da planira odgovarajue metode imple-
delu u stvari voluntarizam esto samo jednog oveka. mentacije ciljeva i stratekih reenja, kako kroz horizon-
Stoga mora da se vodi kampanja podizanja ire drut- talno interresorno povezivanje, tako i kroz vertikalno
vene svesti o znaaju civilnog sektora u kulturi! I to da se povezivanje politika (unutar resora kulture, od drave do
vodi jednim drugim, vie profesionalnim vokabularom, optine), u cilju maksimiziranja podrke i stvaranju vid-
pokazivanjem koliko je vana komplementarna uloga ljivih, jasnih rezultata implementacije strategije. Stoga bi
civilnog sektora u podsticanju inovativnih pristupa u morala i da posebno akcentuje uloge meunarodnih i lo-
savremenom umetnikom i kulturnom izrazu, od pro- kalnih organizacija civilnog drutva (poput Europa Nos-
cesnih formi pozorinog rada, filmskih i video eksperi- tra Srbija) ije misije odgovaraju stratekim prioritetima.
menata, razvoja digitalnog, multimedijalnog i internet
stvaralatva do novih participativnih komunikacijskih Odgovornost za donoenje i implementaciju strategije
praksi! Nama je to moda jasno, ali najveem delu srpske lei u Srbiji pre svega na Ministarstvu (jer je to njegova
javnosti nije, a naa politika javnost o tome uopte ne zakonska odgovornost), ali sutinski lei na svim zain-
razmilja, no civilno drutvo posmatra kao nae ili nji- teresovanim stranama. U tom smislu, razliita partnerst-
hovo. va, od onih unutar javnog sektora, preko javno-civilnog
partnerstva, te na kraju i javno-privatnog partnerstva,
Na koji je nain mogue unaprediti svest u drutvu postaju modaliteti kroz koja se jedino mogu implementi-
o neophodnosti saradnje javnog i civilnog sektora u rati dugorone politike u pravom smislu te rei.
optem interesu i koji bi mogli da budu koraci ne-
zavisne kulturne scene u procesu zagovaranja za
promenu sadanjih nepovoljnih okolnosti?
68
Intervju Razgovarala
P r o b l e m
iri
od
problema
kulture
69
Akcija uruenja apela za smenu ministra kulture Zlatka Hasanbegovia premijeru i Vladi Hrvatske,
februar 2016.
foto Damir ii
70
Hrvatska kulturna politika delovala je protek- Slovake, Maarske do Brexita i zabrinjavajueg rasta
lih godina mnogim kolegama u regionu kao uzor popularnosti ekstremista u Francuskoj i Njemakoj. O
koji treba dostii, posebno u pogledu modela za novoizabranom predsjedniku SAD-a da i ne govorimo.
podrku civilnom drutvu u kulturi, ali je za vrlo Dakle, potpuno je jasno da je zadnji as da se aktiviramo
kratko vreme dosta toga urueno po dolasku Zlat- u obrani slobode i demokracije jer ve sutra bi moglo
ka Hasanbegovia na elo Ministarstva kulture, to biti kasno.
je i bio razlog za formiranje vae incijative. Kako
to objanjavate? Posebno se pod udarom prethodne vlade naao
civilni sektor koji je, inae, hronino marginalizo-
Ura Raukar Inicijativa Kulturnjaci 2016 pokrenu- van, kao i oblast kulture uopte. Da li mislite da je
ta je odmah po formiranju Orekovieve Vlade u napadima na taj sektor zapravo posredno prepoz-
sijenju 2016. godine, zbog neprihvatljivih radikalnih nata/priznata njegova snaga naspram dominatne
ideolokih stavova novoizabranog ministra kulture ideologije koju je elela da zastupa biva vlada?
Zlatka Hasanbegovia. Njegove javne izjave kroz dva
desetljea, od proglaavanja ustaa muenicima i ehi- Adrian Pezdirc Javna sfera, kao politiki prostor za ra-
dima do nazivanja antifaizma floskulom, kontinuira- cionalno-kritiku debatu, blisko je povezana s pojmom
no su svjedoile o otvorenom revizionistikom i radi- civilnog drutva, kao drutvenog prostora za slobodu
kalno ideolokom uvjerenju, i za nas je od poetka bilo i solidarnost. Civilno drutvo je zajednica aktera iji
neprihvatljivo da takva osoba vodi bilo koje, a kamoli su pravni oblici udruivanja dobrovoljni, to znai da
Ministarstvo kulture. Ve njegove prve odluke pokaza- njegovi lanovi imaju mo interpretacije i transformacije
le su, na alost, da smo itekako bili u pravu i otvoreno drutvenih i politikih struktura unutar kojih djeluju.
su demonstrirale nakanu otrog ideolokog zaokreta.
Uostalom, potpuno je jasno da je Tomislav Karamar- Nezavisna kultura postaje nova injenica kultur-
ko, ovjek prikrivene ideologije bez ikakve ideologije, no-politikog ivota ulaskom aktera ovoga polja u po-
upravo s tom namjerom i postavio Hasanbegovia na druje kulturne politike i stvaranjem vlastitog sustava
to mjesto, nadajui se da e mu tako poistiti sva, za djelovanja unutar postojeeg. Umjesto demokratizacije
njega, opasna podruja, od neprofitnih medija preko kulturnog sustava, pojavila su se dva paralelna sustava
nezavisne kulture do civilne scene. Cilj je bio korjen- od kojih je jedan intenzivno moderniziran putem inter-
ita izmjena legislative i svih propisa, znai kulturna nacionalizacije, izgradnje kapaciteta i profesionalizacije,
revolucija. I doista, ministar je svojski prionuo na posao dok je drugi ouvan unutar starih obrazaca djelovanja
i krenuo vrlo minuciozno razarati sustav koji je graen tradicionalne birokracije i dravnog staranja. U zadnjih
desetljeima pokazavi nam cinino koliko je sustav desetak godina, djelovanjem kulturnih politika odozdo
krhak i kako ga je lako razruiti. Mi smo vjerovali da dolo je do osnivanja Zagrebakog centra za nezavisnu
su dosegnuti standardi u pojedinim podrujima javno kulturu i mlade, javne neprofitne ustanove u kulturi ute-
dobro i meni osobno je bilo nezamislivo da bi to itko meljene na novom modelu civilno-javnog partnerstva,
iao ruiti, ili, bolje reeno, bilo mi je nezamislivo da bi fondacije Kultura Nova koja prua strunu i financijsku
ovjek tako ekstremistikih stavova uope mogao doi u podrku programima organizacija civilnog drutva na
poziciju vlasti i moi. Ova, na sreu, kratka epizoda, po- podruju suvremene kulture i umjetnosti, mree Club-
kazala je koliko je sustav krhak i koliko se jo mora po- ture" i drugih inicijativa koje su intervenirale u postojei
raditi na stabilnosti i zatiti dosegnutih organizacijskih sustav kulturne politike RH.
i zakonskih vrijednosti tako da ne budu mogui ovakvi
napadi i totalitaristike istke. No, prije svega, trebali Razlozi napada prole vlade na civilni sektor su, nara-
bismo se upitati kako je mogua pojava takve rigidne, vno, ideoloki - ta poruka je bila vrlo jasna pri ukidanju
ekstremne ideologije i to mi i kao pojedinci i kao drut- Povjerenstva za neprofitne medije - i nalaze se upravo
vo moemo i moramo uiniti da obranimo elementarne u kapacitetu koji je civilni sektor pokazao u vidu inter-
demokratske i civilizacijske dosege. Ne treba posebno vencija u dominantni sustav vrijednosti i klasifikacijski
napominjati da je problem puno iri od samo nae lo- sustav kulturne politike. Svakako ne lee u materijalnim
kalne prie, ekstremizmi nadiru i u Europi, od Poljske, resursima, koji su vrlo maleni - npr. zaklada Kultura
72
Nova koja prua podrku tzv. hladnom pogonu organi- Dunja Vejzovi Ne smatram neimenovanje Hasanbego-
zacija civilnog drutva na podruju suvremene kulture vi naim linim uspjehom iako sam ponosna za onaj
i umjetnosti raspolae budetom jednog hrvatskog du- mali djeli mojeg sudjelovanja koji je tome pridonio. Bez
gometranog filma. djelovanja jakih grupa, boraca za demokraciju, kao to su
to Kulturnjaci u dananje vrijeme teko je postii znaa-
Osim toga, civilni sektor prua i kontrolu rada institucija jne pomake u drutvu. Problem s kojim se suoavamo
u vidu praenja njihovog djelovanja u javnom interesu, nije vezan samo uz imena i osobe, ve uz stavove i ciljeve
a i sve ee, obavlja ulogu institucija, te je zbog tog bio politiara. Spajanje umjetnika u grupu i javno istupanje
vrlo opasan za prethodnu vlast. izraz je nae demokratske odgovornosti. Mislim da je
nae djelovanje senzibiliziralo stanovnitvo za neophod-
Npr., dio svoje snage mobilizacije, iri civilni sektor je po- nou ouvanja vrijednosti slobode openito.
kazao ujedinivi vie od 250 civilnih udruga, neprofitnih
organizacija i sindikata u inicijativu Hrvatska moe bol- Iako ste dobili podrku vie hiljada umetnika, kulturnih
je s ciljem provedbe cjelovite kurikularne reforme iji je radnika i strunjaka iz raznih oblasti, kao i kolega iz re-
mirni prosvjed 01/06/2016 na Trgu bana Josipa Jelaia giona i inostranstva, retorika koja je bila inicijacija za
u Zagrebu podralo preko 50 000 graanki i graana s vae aktivnosti je opstala i za vreme predizborne kam-
jo 13 gradova Hrvatske, ali i ispred ambasada RH u Eu- panje, pa je ak dobrim delom koriena i u nastupima
ropi i svijetu. SDP-a i njenog lidera Zorana Milanovia. Zato ak i
umerene stranke u Hrvatskoj koketiraju sa desnicom i
Da li neimenovanje Zlatka Hasanbegovia za mini- udovoljavaju njenim oekivanjima, odnosno ne usuuju
stra kulture u novoj Vladi Hrvatske doivljavate se da jasno zastupaju principe demokratskog, slobodnog,
kao sopstveni uspeh? tolerantnog i otvorenog drutva?
73
Goran Ferec Podrka koju je inicijativa kulturnjaci 2016 udobrovoljiti birako tijelo sklono desnici, primjer je loe
dobila, i koja, treba napomenuti, nije dola samo iz re- politike odluke kao posljedice pogrenog shvaanja to
dova radnika u kulturi ve i od velikog broja graana i ideoloki stav i politiko djelovanje zapravo jesu. Mi-
graanki, znak je podrke kulturnom sektoru ali i izrav- lanoviev postupak nije samo retoriki pogrean, ve
na kritika ideologizacije institucija kulture, a iznad svega, predstavlja jednu maniru autokracije, sirovosti i maiz-
jasan iskaz otpora prema politikoj situaciji u Hrvatskoj ma koja izbija ak i van metaforikog okvira prljave
koja, pratei globalne trendove, otvara prostor usponu politike.
radikalnih nacionalistikih i revizionistikih tendencija.
Potpisnici apela shvatili su inicijativu kulturnjaka kao Zbog ega je antifaizam problem?
problem iri od problema kulture, a desnu retoriku kao
paravan za puno opasnije ideje i namjere. Pavlica Bajsi Brazzoduro Moja generacija je svjedok vre-
mena u kojem se dogaa smjena epoha, jedna zamjena
Retorika desnice, tek je uvjetno problem, jer desnica, pa i drutvenih, demografskih pa i kulturolokih obrazaca.
njezina retorika, legitimna je politika opcija u vieparti- Od krvavih ratova na naim prostorima, odbacivanja so-
jskom parlamentarnom sustavu. S njezinim se naelima cijalizma i zagrljaja potroakog kvaziliberalnog drutva,
i stavovima moemo slagati ili ne, biti kritini i upuivati imigracijskog vala pred kojim je Europa pala kao ideja i
na opasnosti dvosmislenosti kojima moe manipulirati. mogunost istinske zajednice humanih naela, pa sve do
No, problem je kada desnica svojom retorikom pone ovogodinje smrti Davida Bowieja, Princea i Leonarda
relativizirati povijesne injenice, pa u kratkom vremenu Cohena.
neprimjetno prijee granicu i postane retorika eksklu-
zije, naglaenog nacionalizma, revizionizma, politike Sasvim je sigurno da svijet u oima moje generacije vie
manipulacije, ukratko, retorika faizma. nee biti isti. I bit e nam sve tee u njemu nai smisao.
Pretpostavljam da se radi o atmosferi nalik onoj 30-ih
Problem takve retorike nije nikakva nova praksa, niti je godina XX. stoljea. I ini se da se ono to je u naem
vezana samo uz jezik politike, nego uz jezik cijelog jed- djetinjstvu i mladosti bilo neupitno - a to je Ustavom
nog drutva. Ona je prisutna u hrvatskom politikom i zapisana bezuvjetna osuda svih progona temeljenih na
socijalnom diskursu od devedesetih i na njoj je zasnovan drugaijosti i drugosti - relativizira i dovodi u pitanje
cijeli jedan socijalni identitet, jedan kolektivni nacional- raznim revizionistikim tenjama i jaanjem desnice u
ni organizam. Ta i takva retorika nije ekskluzivna, ve se regiji i Europi.
provlai kroz sve slojeve drutva, drei ga neprestano
u stanju ratovanja sa svakim drugim i svakim onim Upravo zato vidim antifaizam bitnim, kao crtu ispod
koji ispada van identitetskog okvira tog nacionalnog or- koje moramo svi ponovo ustati ujedinjeni. To je za mene
ganizma. crta na kojoj se brani ili, bolje reeno, ponovo trai zgae-
no lice drutva u kojem ivimo, kako god se ono nomi-
Moje miljenje je da u Hrvatskoj odnos prema povijes- nalno zvalo i kojom god zastavom mahalo. Lice koje
noj injenici faizma i prema njegovim retorikim man- treba promovirati heterogenost nasuprot homogenosti.
ifestacijama danas ima pomalo fetiistiki karakter, ide- Razvoj nasuprot recidiva. Rast nasuprot zastoja.
ologija naslijeena poput bunde ili komada nakita koje
post-tranzicijsko graanstvo po potrebi i s obzirom na Inicijativa Kulturnjaci 2016 reagovala je i na prob-
okolnosti nosi. Veina pripadnika tog graanstva se lematine situacije u oblasti obrazovanja (Kurikularna
zapravo ne nikada izjanjava, samo se ponekad okite. reforma, Plenum Filozofskog fakulteta). Koliko ste za-
ast iznimkama, ali veina tek deklarativno formira dovoljni podrkom tih drugih sektora akterima u oblasti
kritiki stav prema toj retorici i kulture i da li je i kako mogue unaprediti svest o potrebi
problemima koje ona inicira. povezivanja i jaanja solidarnosti zarad javnog dobra?
Sluaj biveg premijera Milanovia, koji je pred poslje- Sabina sabolovi U Hrvatskoj, prvenstveno na nevladinoj
dnje izbore u rujnu ove godine, radikalizirao sadraj sceni, ali i openito u kritikim krugovima kontinuira-
svog politikog iskaza pretpostavljajui da e time valjda no postoji prilina doza solidarnosti. Ona je postojala i
74
prije nego to je u zadnjih godinu dana situacija postala umjetnike forme i kulturne djelatnosti bez subven-
drastina i kada je djelovanje mnogih inicijativa ugroe- cioniranja naprosto ne mogu opstati. Kultura ne moe
no. Kroz godine su se uspostavljale platforme, mree i biti na tritu jer ono ima svoje mehanizme valorizacije
taktike koalicije, ne samo da bismo sprijeili neku tetu proizvoda, koji su drugaiji od mehanizama valorizacije
nego i da bi proaktivno sudjelovali u gradnji razliitih in- koji vrijede na podruju kulture. Zaboravlja se na dopri-
stitucija, da bismo zajedno inzistirali na demokratizaciji nos kulture ekonomskom razvitku zemlje (nove aktiv-
sustava upravljanja svim vrstama javnog dobra. Vano je nosti, projekt nezavisne kulture, nova radna mjesta, raz-
istaknuti da je niz ljudi sustavno i predano radio na tome. vijanje kulturnog turizma, privlaenje novih industrija,
Ova se dobra praksa nastavila, inicijativa Kulturnjaka stvaranje nove slike regija, gradova, mjesta). U dodjeli
je bila, kao to spominjete, glasna u mnogim recentnim financijskih sredstava, subvencijama programima pristi-
primjerima uruavanja slobode govora i izbora (od gaen- glim na natjeaj javnih potreba u kulturi MK, kulturna
ja neprofitnih medija i klerikalizacije sustava javnog in- vijea kao savjetodavna tijela predlagala su objektivno
formiranja do prava na abortus). Dobivali smo i puno po- ponuene programe ministru za potporu. Dosadanja
drke za nae zahtjeve s raznih strana i ini da se je, bar praksa bila je da ministar prihvati prijedloge savjeto-
za neko vrijeme, veem broju ljudi postalo jasno znaenje davnih tijela vijea za kulturu to se u mandatu ministra
maksime: jedan svijet - jedna borba. ZH nije dogodilo tako da su neki lanovi vijea podni-
jeli ostavke. Npr. Drama HNK Rijeka nije dobila uope
ta je sve urueno za vreme prethodne vlade? nikakva sredstva za svoj program jer je intendant HNK
Rijeka tada bio Oliver Frlji. Ministar nije htio potvrditi
Naima Bali Prvenstveno povjerenje onih graana koji ni novog intendanta dr. Marina Blaevia. Smanjivao je
su glasali za promjene. Urueno je povjerenje u poteze, i ukidao sredstva izdavaima Editu, Novostima, Zarezu.
namjere, obeane reforme, nereagiranja na zahtjeve, peti-
cije, pisma kojima su traeni susreti. Bez obzira na krat- Od ministra smo oekivali promicanje stvarnog dijaloga
ko trajanje Vlade, koja je samu sebe sruila s partnerom izmeu davatelja i primatelja kulturnih sadraja, razumi-
koji nije htio prihvatiti da je u koaliciji (!), moglo se puno jevanje kulturne politike, suradnju s civilnim drutvom
toga uiniti ili makar sauvati ono to je bilo kvalitetno u kome se uvaava razliitost stvaralatva, pluralizam
zapoeto, (npr. prva itanja zakona) i to je trebalo nas- miljenja i sloboda izraavanja.
taviti drugim ili treim itanjem u Saboru.
Nita se od naih oekivanja nije ostvarilo. Mijenjao je la-
U podruju kulture, Ministarstvu kulture, a vodio ga je nove kulturnih vijea (ima pravo to initi, ali praksa je bila
dr. Zlatko Hasanbegovi uz zamjenicu dr. Anu Lederer, javni poziv udrugama, institucijama, osobama iz kulture
dogodilo se sve ono to je bilo nezamislivo. Prvi potez na predlaganje kandidata za lanove vijea), mijenjao je i
bilo je rasputanje Strunog povjerenstva za neprofitne smjenjivao ravnatelje, lanove upravnih vijea institucija,
medije i najava ukinua sredstava (to je uinjeno) iako udruga. Sve to moe ali uz odgovornost za uinjeno.
se ta sredstva kao namjenska, povlae iz igara na sreu.
Sam rjenik ministra ZH bio je izuzetno radikalan, on Prethodna Vlada pokazala je arogantnost i ignoranciju
kao povjesniar ima ekstremna povijesna i politika sta- prema problemima koje je sama stvarala ne oslukujui i
jalita, za njega je antifaizam floskula, nije raistio po- ne htijui uti narod kojim je nemuto pokuavala upra-
vijesne injenice II. svjetskog rata, ZAVNOH-a, stvaranja vljati. 50.000 ljudi okupilo se na Trgu bana Jelaia u Za-
Republike Hrvatske u okviru SFRJ. Nametnuo je umjet- grebu protestirajui zbog obustave kurikularne reforme,
nicima, stvaraocima, udrugama u kulturi osjeaj krivnje klerikalizacije drutva a od Vlade, premijera Orekovia
to su se uope usudili javljati na natjeaje potpore tako nikakve reakcije nije bilo, osim neistina da se kurikular-
da se u tiskovinama stvorio termin uhljebi u kulturi, na reforma nastavlja. Kako? Tako da se sve treba raditi iz
to je u iroj javnosti izazvalo odium prema stvarateljima poetka! Opet veliko NITA.
kulture i participantima te iste kulture.
Kljuna institucija za podrku civilnom drutvu je
Kultura nije troak, njoj se ini ekonomska teta, krea- Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga drutva,
tivne industrije donose prihod i radna mjesta. Mnoge ija su sredstva najpre smanjena na 50, a potom
75
na 70 odsto. ta bi prema vaem miljenju bilo po- ni govoriti. No, ono to je problematino u cjelokupnoj
trebno uraditi da se osigura stabilno finansiranje promjeni klime jest pitanje slabljenja socijalne drave i
civilnog drutva i spree eventualni novi pokuaji prebacivanje tereta institucionalne (dis)funkcionalnosti
njegovog iscrpljivanja i slabljenja? na sektor civilnog drutva. Tako da organizacije civilnog
drutva vie ne ispunjavaju samo one zadae koje su pr-
Antonija Letini Iako je dijalog s prethodnom Vladom votno imali ve preuzimaju sve vei teret odraivanja
izostao, vjerujemo da e nova Vlada biti neto senzibil- posla za koji drava ili vie ne mari ili nije u novoj kon-
nija i otvorenija. Vjerujemo takoer da nova Vlada ima stelaciji u mogunosti obavljati. U tom i takvom kon-
svijest o ulozi i vanosti civilnog drutva te da e raditi tekstu, snaenje civilnog drutva u svrhu ispunjavanja
na stabilizaciji i snaenju sektora. Nacionalna zaklada za praznina koje ostavlja drava nije dobar smjer razvoja jer
razvoj civilnog drutva jedna je od kljunih institucija za se time drugim sredstvima onemoguuje civilno drut-
razvoj ovog sektora jer svojim radom i djelovanjem radi vo da doprinosi razvoju sustava ve odravanju privida
na snaenju, kapacitiranju i razvoju organizacija civil- statusa quo. Stoga bi bilo iznimno vano uvati steene
nog drutva i njihovih programa. Njezina kljuna ulo- vrijednosti i prava koja su graani izborili kroz razliite
ga u pripremanju je organizacija za upravljanje projek- povijesne etape i kroz razliite politike procese, a do-
tima i voenje veih projekata financiranih sredstvima pustiti civilnom drutvu da doprinosi razvoju drutva,
Europske unije. U tom smislu ona je kljuna poluga za unapreivanju razliitih modela, izvravanju uloge ko-
osiguravanje baze rada organizacija civilnog drutva te rektiva sustava, otvaranju participaciji i inkluzivnosti.
njihovo daljnje jaanje. Tako da bez njezinog djelovanja
teko da se organizacije mogu snai i odrati u tako go- Od nove ministarke kulture Nine Obuljen Korinek
lemim, te administrativno i financijski zahtjevnim i is- oekujete i reviziju pogubnih odluka donetih za
crpljujuim projektima koji pritom nisu nevani ni za vreme ministra Hasanbegovia, posebno u oblas-
povlaenje sredstava iz EU, kao ni za cjelokupni dravni ti medija, kulturnih vea i civilnog drutva, kao i
proraun. O utjecaju i ulozi koju igraju u irem drut- poveanje budeta za kulturu na 1% i nastavak de-
venom kontekstu pretpostavljamo da ovdje ne treba centralizacije u upravljanju kulturnim sektorom.
Kulturnjaci 2016 protestna tribina Zato smo potpisali, Novinarski dom, Zagreb, 1. mart 2016.
foto Damir ii
77
Koja su vaa konkretna oekivanja u tim oblastima U sadranom smislu, koji se temelji na javnim politika-
i ta mislite da e biti najvei izazovi? ma, strategije se razlikuju u odnosu na mjesto i funkciju
zbog kojih se donose pa zbog toga ne treba govoriti o jed-
Goran Sergej Prista Kratki mandat Zlatka Hasanbegovia noj jedinstvenoj strategiji. Meutim moemo govoriti o
proizveo je veliku tetu i vratio nas barem desetak godina naelima koja bi trebala biti ujednaena na nacionalnom
unazad. Postoje neka gorua pitanja na koje e odgovori nivou, odnosno usmjerena nacionalnom strategijom koja
brzo doi, a to su proraun za sljedeu godinu u kojem uzima u obzir sve imbenike, od gospodarstva i financija
je bilo planirano drastino rezanje potpore samostalnim do kulture. Tek na osnovu nacionalne strategije mogue
umjetnicima. Takoer, iz novog prorauna oekujemo ten- je donijeti I jasnije kulturne politike u sadranom smislu.
denciju rasta udjela za kulturu. Vrlo brzo e biti vidljivo i Budui da Hrvatska nema jasnu nacionalnu politiku za
iza kojih kriterija e stati Ministarstvo kad doe do objave sada moemo govoriti samo o naelima koja bi trebala
odluka kulturnih vijea koja je Hasanbegovi postavio, a potivati u izradi strategija.
velikim dijelom su popunjeni ideolokim kadrom. Meu-
tim, najvei izazov je zasigurno pitanje osiguranja insti- Prvenstveno njena drutvena otvorenost tako da je kul-
tucija i procedura koje su razvijene u svrhu decentraliza- tura dezideologizirana, da je otvoreno polje za kreativne
cije odluivanja u kulturi. Ministrica Obuljen u svojim izraajne razliitosti te da potie njihovu drutvenu
stavovima izraava namjeru ka daljnjoj decentralizaciji opravdanost, zatim da jaa nezavisni, ali ne da pri tome
kakva je zapoeta osnivanjem HAVC-a i Zaklade Kultura zaputa institucionalni kulturni sektor... Ovdje treba
Nova, ali recentna zbivanja su pokazala koliko je taj sustav spomenuti i sustavnu brigu za sve radnike u kulture,
krhak. Dakle, mora se iznai nain da se sustav stabilizira odnosno za njihov stabilan drutveni i umjetniki sta-
i da ne ovisi o svojevolji Ministra, a to podrazumijeva za- tus. I naravno, sve strategije se moraju donijeti odozdol
konske promjene kako u polju definicije rada kulturnih uz znaajno ukljuenje partikularnih kulturnih sekto-
vijea tako i u polju ire kulturne politike. Dakle, oeku- ra, nikako odozgor kao to je to bio sluaj za vrijeme
jemo istovremenu korekciju svih tetnih odluka biveg ministrovanja Hasanbegovia i njegovim pokuajem eta-
ministra, ali i projektivnu politiku novog tima usklaenu s tizacije kulture.
najviim standardima pluralnog drutva.
Izrazili ste oekivanje da e nova ministarka, za
ta bi trebalo da budu osnove strategije razvoja koju mediji kau da je po volji i desnice i levice,
kulture u Hrvatskoj? voditi rauna o kulturi nezavisno od ideolokih
stremljenja. Na osnovu ega to oekujete?
Tihomir Milovac O praktinim vanostima donoenja
strategija kulture u Hrvatskoj intenzivno se govori ve Dijana Mlaenovi Prvo, na osnovi referenci dosadanjeg
due vrijeme. Zadnjih desetak godina bilo je vie ili manje dunosnikog, znanstvenog i profesionalnog angama-
uspjeha u njihovom donoenju na razliitim razinama, na nove ministrice. Njena retorika ve u prvim danima
od gradova, upanija do Ministarstva kulture, a i obave- mandata zagovara dijalog, zakonitost i apolitinost. to
za je institucionalnog i nezavisnog kulturnog sektora da zapravo znai otvorenost prema miljenju struke, sprem-
strateki planiraju i donose adekvatne dokumente. No, nost za unaprjeenjem regulative i njegove kvalitetne
temeljni problem nekonzistentne implementacije do- primjene te ukljuivost i svjetonazorska otvorenost. Da-
nesenih planova zajedniki je svima i gotovo uvijek je kle, neto sasvim suprotno onome emu smo svjedoili u
vezan za stabilnost, odnosno nestabilnost njihovog fi- vrijeme kratkoronog mandata prethodnog Ministarstva.
nanciranja. Ulaskom Hrvatske u EU donoenje stratekih
planova postalo je dio nunih procesa upravljanja kultu- A drugo, na temelju potreba struke i javnosti da rad
rom uope jer su oni uvjet za dobivanje sredstava iz eu- Ministarstva prouzroi konano i neke vee uinke, po
ropskih strukturnih fondova. Dakle, jedan od najvanijih kriteriju izvrsnosti, pluralnosti, kompetentnosti i slo-
elemenata u lancu kulturnog razvoja bez obzira radi li se bode. Dakle kroz princip stratekih, a ne ideolokih re-
o kulturnoj proizvodnji ili pak o zatiti batine, jest stabil- formi.
no financiranje s mogunou viegodinjeg planiranja,
odnosno uvoenje jasnije kulturne ekonomije.
78
Novi
modeli
samoorganizacije
O
12 principa
i
prateim tekoama
Tekst
Irena Risti
79
i ii
Hvala uesnicima dijaloga: Rad Proba izveden je 23.
Draganu Protiu, Igoru maja 2016. u Beogradu u ok-
Korugi, Vahidi Ramujki, viru meunarodnog projekta
Vladi Novakoviu, Mirjani Actopolis Goethe Instituta,
Bobi Stojadinovi, Milici ije je beogradsko izdanje
Ivi, Neboji Milikiu, Noi Formalno neformalna. Beo-
Traister, Tanji Markovi, gradska samoorganizovana
Marieli Cveti i Nikoli Radi kulturna produkcija osmislila
Lucatiju. kustoskinja Boba Mirjana
Stojadinovi.
80
Principi 4
funkcionisanja Fleksibilnost u funkcionisanju je princip koji garantuje
adaptibilnost, otpornost i proces rekreiranja podea-
O mehanizmima funkcionisanja i delovanja u okviru vanje prvobitnih odluka i pretpostavki sa realnim okol-
novog konstrukta koji bi bio napravljen prema linim nostima: sve se testira u praksi i isprobava; model mora
merilima, uesnici su govorili uz osvrt na svoja prethodna da bude fleksibilan i pokretljiv, kao otvoren prostor za
iskustva i analogije sa praksama kao to su zadruge, ko- eksperiment. Potrebno je raditi na koordinaciji zajed-
mune, skuptine stanara, kooperative i/ili grupe solidarne nikih i individualnih potreba. Pri odluivanju razmatra-
razmene. Ovde e biti razmotreni i opisani svi pomenuti ju se svi predlozi, a bira se po zajedniki usvojenom kri-
principi u svetlu eventualnih ukrtanja i mimohoda. terijumu koji moe varirati u odnosu na zahteve grupe.
Potrebne su brze reakcije, kae jedan glas, ivost, ot-
1 voreni sistem u kome se neto deava iznenada.
Pluralitet je jedan od prvih principa na kome insistira
veina. Koriste se razliiti termini kao to su diverzitet, 5
raznolikost i polifonost, sa namerom da se istakne hete- Samoupravljanje je princip koji se zasniva na egalitarno-
rogenost grupne strukture. Pluralitet pretpostavlja poli- sti i participaciji, kako u odluivanju tako i u preuziman-
funkcionalne kolektive koji privlae, okupljaju i razvijaju ju odgovornosti, kau uesnici. Otvoreni participativni
razliite sadraje i smernice i koji se zasnivaju na generacij- modeli polaze od pretpostavke da je uee svih neo-
skom, strukovnom i subkulturnom ukrtanju: treba razbi- phodno kako zbog sadraja koje aktivitet donosi, tako i
ti sve te mnogostrane podrazumevajue stvari, vrnjako zbog identifikacije sa zajednikim ciljevima, a, sledstve-
usaglaavanje i svako drugo, sve to skloniti u stranu i prii no, i zbog stepena motivacije. Kako je u jednom dijalogu
tome uz pristajanje na rizik. U osnovi ovog principa lei istaknuto, potrebno je kreirati kontekst za emancipaciju
uverenje da se svaka vrsta getoizacije moe reprodukovati svakog pojedinca, ohrabriti participaciju, omoguiti da
ili obnoviti samo iz svog zabrana, samo iz svog depa. se ukljue oni kojima to nije lako, ali potovati i neuk-
ljuenost, kada je to ljudima potrebno.
2
Otvorenost i propustljivost granica je princip koji pret- 6
postavlja dinaminu strukturu, uz visok stepen fluk- Podela i svest o odgovornosti je jedan od kritinih prin-
tuacije. Jedan od sagovornika kae da mora postojati cipa, navodi se u dijalozima, jer iskustva iz prakse go-
promaja dok drugi koriste metaforu otvorenih vrata. vore o tekoama njegove realizacije. Podela zadataka
Otvorenost same strukture u najveoj meri zavisi od unutar kolektiva pretpostavlja visok stepen samosvesti
naina komunikacije, a odnosi se na: dostupnost, trans- svih ukljuenih aktera, komplementarnost i sagleda-
parentnost i inkluzivnost kada je u pitanju eksterna, vanje delovanja spram razliitih kompetencija koje do-
odnosno na eksplicitnost kada je u pitanju interna ko- prinose zajednikoj nameri, to ujedno ukljuuje i dobro
munikacija. Princip je direktno povezan sa prethodnim, poznavanje individualnih sposobnosti, kao i njihovih
jer se razvojni potencijal prepoznaje u potrebi kojom se ogranienja: Kako moji kapaciteti korespondiraju sa
novina izjednaava sa drugou. tvojim i kako se dopunjujemo i delujemo zajedniki?
3 7
Autorefleksivnost je jedno od svojstava, ali i princip koji Zajedniko ulaganje nasuprot okupaciji zajednikog je
omoguuje procenu postignutog u funkciji korektiva: princip koji se potencira kada se govori o radu, delovanju
tako prakse uvek evoluiraju u neki novi hibrid u odnosu i svojini, jer nije cilj profit ve briga za lanstvo i oko-
na prethodni. Pluralitet razliitih praksi i predloga, koje linu. Princip podrazumeva odustajanje od posedovanja
se kontinuirano promiljaju, procenjuju i prolaze kroz kao nametnutog sistema i promenu ophoenja koja iz
proces selekcije, daje i vitalnost praksi: Stalno se postav- toga proizilazi: Sve moe da koristi, da daje i da ti se
ljaju pitanja: ta je uraeno, ta je postignuto, ta treba vraa. Ili se umesto posedovanja razmatra mehanizam
dalje? Time scena dobija na pokretljivosti i dinaminosti, korienja u svetlu reciprociteta: Koliko daje toliko ti
bez okotavanja kakvo se javlja u institucijama. se vraa.
81
8 11
Razmena i demokratinost znanja odnosi se na princip Emergentnost je princip koji polazi od pretpostavke da
potpune otvorenosti unutar zajednice za razliite vidove samoorganizovana scena treba da bude konstrukt koji
meudejstva, posebno kada su u pitanju nematerijalni sebe pravi, prostor zajednikih invencija: nema tanih
resursi kao to su informacije, vetine, znanja, vreme i predvianja kako bi sve to trebalo da izgleda, neke st-
sl. U osnovi lei usmerenost na samoedukaciju i brigu vari se moraju dogaati. Mora da postoji protonost i
za zajednicu. Uesnici se, ipak, razilaze kada govore o neimenovanje medija, proces koji sebi dozvoljava razne
opsegu razmene. Jedna od sagovornica opisuje manju iskorake. Iz iskaza se prepoznaje da je proces samostva-
zajednicu koja se organizuje kako bi pojedinci u njoj ranja usko povezan sa produkcijom; jasno je, dakle, da
neto dali i dobili, bez opipljivog spoljnog cilja. Model zavisi od sadraja koji scena proizvodi: Javni dogaaj me
zatvorenih zajednica nije blizak veini i pojavljuje se interesuje kao skup neproverenih formata koji se prove-
samo u jednom dijalogu, mada se princip razmene istie ravaju na licu mesta, s tim to se produkcija u veini
kao veoma vaan u svim ostalim, uz uslov otvorenosti iskaza razmatra, ne kao sredstvo izraza, ve kao sredstvo
prema drugima i realne inkluzivnosti, koja omoguuje intervencije. Emergentni proces se izjednaava sa drut-
razmenu resursa meu svima koji u tome ele da par- venim i preuzima primat nad produktom. Manji broj sa-
ticipiraju. govornika, kada govori o emergentnosti, stavlja akcenat
na eksperimentisanje i uslov novine u samoj produkciji,
9 bez osvrta na drutvene konsekvence.
Struktura se esto istie u dijalozima kao nuna za rad
i zajedniko delovanje, a percipira se kroz postojanje 12
konkretnog javnog prostora: potrebno je neto oko Borbenost i aktivitet su principi koji pretpostavljaju sves-
ega se ljudi fiziki okupljaju, neto to prostorno i nost o sopstvenom poloaju, o uzrocima i karakteristika-
vremenski postoji trajno, neto oko ega ljudi mogu ma tog poloaja, a posebno o poziciji u sistemskoj kon-
te svoje jedinstvenosti da uspostave, fiziko-prostorni stelaciji i odreenoj socijalnoj ulozi u odnosu na klasnu
entitet koji e moi da iznese neku vrstu veze. Javni pripadnost. Princip, takoe, pretpostavlja spremnost ak-
prostor se doivljava kao okupljalite, fokusna taka i tera samoorganizovane scene da preuzmu odgovornost i
poligon za eksperiment mesto koje mora biti bez- mobiliu svoje snage u praksama otpora. Re borba se
bedno, mora akterima pruiti minimum sigurnosti uestalo pojavljuje u dijalozima, a pojedini tako definiu
od spoljnih pritisaka i unutranjih nesklada. Treba sam pojam samoorganizacije, ponitavajui izdvajanje
obratiti panju da je princip strukture delimino u kulturne scene u odnosu na drutvenu. U dijalozima se
koliziji sa prva etiri principa, jer oni pretpostavlja- razmatra i subverzivnost delovanja, tanije mogunosti
ju visok stepen pokretljivosti i dinamiku koja moe da se subvertuje sistem koji asimiluje svaku vrstu akti-
ugroziti stabilnost, a sledstveno i doivljaj sigurnosti. viteta. Ostaje otvoreno kakva je vrsta subverzije mogua
Stoga je logino da se potreba za strukturom iskazu- u uslovima aktuelne distribucije moi i oportunistikih
je kroz promiljanje novog zajednikog prostora, ije reima: Moda je poslednje mesto subverzivnosti neka
funkcionisanje nije nuno bazirano na nametnutim ili vrsta etike, kae jedna od uesnica i tako postavlja im-
rigidnim pravilima. plicitni temelj svih principa koji je malo ko pomenuo.
10
Programska i politika autonomija je princip koji se naj- Uslovi
ee pominje pri razmatranju samoorganizovane scene nastanka
potencijalno konsolidovane oko odreenog prostora ili
strukture. Odnosi se na donoenje odluka i potpunu Sagovornici pokazuju visok stepen saglasnosti kada go-
slobodu javnog delovanja, kao i regulisanja proizvodnog vore o formativnim procesima. Kao kljuni uslov za nas-
procesa. Kada se pominje ovaj princip, u prvi plan dolazi tajanje novog modela samoorganizacije navodi se pove-
pitanje odrivosti. Ipak, bez obzira na odnose ekonomske zivanje na osnovu interesa i ciljeva: nuno je poklapanje
zavisnosti odluke pravimo Mi. individualnih ciljeva sa zajednikim ili ugraivanje in-
dividualnih u zajedniki cilj. Kao drugi uslov navodi se
82
visok stepen ujedinjenosti i solidarnosti, prepoznavanje uticaj, vano je da postoji ira lepeza uesnika, jer
zajednikog kao teritorije koja donosi boljitak, delovanje sve politike partije, sve ideoloke pozicije, sve treba
koje je intrinziki motivisano i potkrepljuje se grup- ukljuiti: i nacionaliste, i liberale, i komuniste!
nom kohezijom, a koje, opet, povratno deluje na stepen b) Nuna je politika stabilnost i jasna, eksplicitno for-
ujedinjenosti. Kako se istie u jednom dijalogu: prag mulisana (leva) ideoloka pozicija - insistira, ipak, veina
solidarnosti na istom pomae da se iznedri nova snaga. sagovornika. Nedostatno je uee u organizaciji koja je
Kao trei uslov navodi se politika stabilnost i prepozna- ideoloki heterogena. Ideologija je osnov prepoznavanja
vanje zajednike ideoloke matrice. Sve organizacije i povezanosti, uslov zajednitva, jer ideoloka konzis-
su ili ideoloke ili interesne iskaz je sa kojim se slae tentnost omoguuje opstanak: to je pozicija jasnije arti-
veina, mada jedan izdvojeni glas razmatra mogunost kulisana i vre utemeljena, zajednica je uspenija u os-
raskrinkavanja, koje opisuje kao naputanje postojeih tvarenju svojih ciljeva. Upravo zbog toga je kljuno da
drutvenih uloga, odnosno izmetanje iz zadatih, esto postoji zajednika ideologija koja je osveena i eksplicit-
ideoloki obojenih, pozicija. ini se da je ovaj manjin- no formulisana. U osnovi ovog stava lei pretpostavka da
ski glas u izrazitoj koliziji sa uslovom ideoloke konzis- ideologija uvek radi, uvek smo u mrei ideologije, samo
tentnosti, mada treba imati u vidu da uesnik govori o je pitanje koliko smo toga svesni.
iroj platformi, nekoj vrsti samoorganizovanog pokreta
ije nastajanje posmatra kao dugoroni drutveni proces Evidentan je i oekivan visok stepen iskljuivosti u iska-
kreiranja zajednike pozicije. zima, jer su akteri ove studije birani sa namerom da ver-
no reprezentuju aktuelne ideoloke nesklade na lokalnoj
Pri proveri da li je zajednika ideoloka matrica, zais- sceni. Vredi, ipak, obratiti panju da je uslov ideoloke
ta, nuna u modelu koji odgovara njihovim potrebama, konzistentnosti u potpunoj kontradikciji sa principom
stavovi skoro da su polarizovani. Pojedini akteri negira- pluraliteta, koji je veina istakla kao vaan u svom mod-
ju nunost ideoloke konzistentnosti, dok drugi na njoj elu samoorganizovanja. Ono to ostaje kao posebno up-
insistiraju. Ovde e biti razmotreni varijeteti svih tu- eatljivo jeste da su princip pluraliteta isticali i zagovor-
maenja dve naizgled iskljuive pozicije: nici ideolokog profilisanja. Da li je onda, u optimalnom
modelu, jedina nepoeljna drugost ideolokog porekla?
a) Nema zajednike ideologije - tvrdi nekolicina, mada su To je izvesno, ako je re o drugosti koja iskljuuje sve
dalja obrazloenja ove pozicije raznorodna i specifikuju druge drugosti, dok za ostale pitanje ostaje otvoreno.
razloge: Mada neizreen, ovakav ishod ugroava principe egali-
Ideologije nema, jer postoji samo praksa ideolok- tarnosti i participacije, koje doslovno svi uesnici sma-
og koketiranja: ne moemo da se drimo istih traju kljunim, a proklamovana inkluzivnost modela
ideolokih pozicija, jer si stalno prinuen da se sna- postaje visoko selektivna, te preti da se pretvori u svoju
lazi na razinama spoljanjih i egzistencijalnih zahte- suprotnost. Kako, dakle, pomiriti potrebe za politikom
va, ono to radi u realnosti je u neskladu sa linim stabilnou i diverzitetom? Jedan glas razmatra ova pi-
uverenjima. I mi svi to radimo, ali treba da kaemo tanja u istorijskoj perspektivi: Na tome treba raditi.
da to radimo! Uloga malih zajednica je dugoroni rad na emancipaciji
Ideologija je irelevantna u proizvodnji novog: Nije drutva, bez toga nee ni doi do realnih zajednica. Ne-
ideologija razlog okupljanja. Ako pravite neto novo, kolicina razmatra problem u aktuelnom kontekstu, dok
ne moete to praviti od postojeih principa. Ovde se prepoznaje izlinost ideolokih eksplikacija bez primene
ideoloka matrica posmatra kao faktor ogranienja u praksi: Nepotrebno je raspravljati, jer to sve proizilazi
kreativnosti i izvor potencijalnog raskola. U dijalogu iz prakse. Veliki deo tih pria je jako apstraktan i ne znai
se istie da je potrebna sinergija i etiki putokazi, ali nita ako se ne oituje u realnim odnosima. Jedna aktiv-
bez potrebe da se o tome govori. istkinja podsea na umove u komunikaciji koje retorika
U praksi, ideologija je stvar pregovora, jer treba st- proizvodi: Ideoloko objanjenje moe izazvati nesaglas-
voriti model u kome svi mogu da prepoznaju svoj nost, mada se kroz samu praksu postie saglasnost, jer
interes i da zadovolje svoje potrebe (od mikro do samoupravljanje je praksa; to to radimo u praksi, to je
makro nivoa). Posebno u proizvodnim modelima koji samoupravljanje, a ne ono to priamo. Ideologija se, da-
pretenduju da stvore ekonomsku osnovu za politiki kle, mora oitavati kroz konkretne postupke bez nunih
83
perimentisanje, stvaralatvo koje ne ugroava egzistenciju, nosi zahtev superstrukcije. Stoga se, u tom mimohodu
zbog ega uslovi ekonomske zavisnosti postaju nunost. izmeu idealnog i mogueg i, uprkos visokom stepenu
Kao podrka se favorizuju dravne subvencije, naspram saglasnosti o uslovima nastanka i operativnim principi-
logike fondacijskog i korporativnog trita, a razmatraju se ma potencijalne zajednice, pojavljuju kontradikcije koje
i odnosi unutar nespecifikovanih vidova mecenstva, kao i nisu zanemarljive.
razliiti komercijalni poslovi vie ili manje legalnog tipa.
Sueljavanje principa ideoloke konzistentnosti i plu-
Tokom dijaloga istie se direktan uticaj novca na produk- raliteta ne govori toliko o tekoama u konstruisanju op-
ciju kroz niz primera koji opisuju kako se menjaju odnosi timalnog modela samoorganizacije, koliko o specifinoj
unutar grupe po pitanju preuzimanja odgovornosti, na poziciji ukljuenih aktera, u rascepu izmeu razliitih
koji nain se menjaju prioriteti kada eksterna struktu- socijalnih uloga koje pretenduju da preuzmu: sa jedne
ra postavlja uslov produkta koji praksi daje legitimitet, strane, boraca za manjinska prava, sa druge strane, za-
zbog ega dolazi do uzurpacije procesa i kako se kritike govornika repolitizacije umetnosti. Na prvi pogled,
prakse asimiluju u sistem kada iz njega crpe resurse. Up- uloge deluju komplementarno, stoga tako lako izviru u
rkos manjku izbora, koji aktere gura u odnose zavisnosti, konstruktima i pariraju jedna drugoj. Meutim, u neo-
ini se da ostvarenje autonomije, u takvim uslovima, nije liberalnoj paradigmi, svaka vrsta razliitosti je ono to
u potpunosti mogue. se pripisuje polju kulture, dok se sistem eksploatacije,
sakriven iza apoteoze trita, predstavlja kao nunost bez
U drugoj opciji, koja se ree pominje, samoulaganje se alternative. Zastupanje pluraliteta i borba za sve vidove
posmatra kao jedina garancija istinske slobode i nezavis- diverziteta prividno je doputena, ak i stimulisana, sve
nosti: Ne treba nita oekivati od drave, niti od insti- dok ne zadire u bazina pitanja drutvene segregacije.
tucija, prava samoorganizovana scena bi trebalo da bude Borbom za sve subkulturne formacije i sve vrste ljudskih
samoinicirana i samoodriva. Ne treba da zavisi ni od prava (izuzev veinskog: da ne budemo gladni) umetnici
kakvih gradski datih, ustupljenih, pozajmljenih prostora reiraju arenu lau, koja se uestalo koristi kao alibi i
ve, kroz formu samoorganizovanja, ljudi treba da shvate adut politike agende postimperija. Ueem u takvim
i uslovnosti toga to rade: koliko ti mora da uloi u sve procesima umetnici, zapravo, verifikuju kulturizaciju
to da bi se samoorganizovao, ta sve mora da uradi van drutvenih pitanja, protiv koje se bore. Stoga je angao-
odnosa zavisnosti da bi sam postao traser svog programa vana umetnost, svakako, oksimoron, kako se navodi u
i otvara vrata drugima. Ovakvo uverenje se zasniva jednom dijalogu, dok je odvajanje kulturnih od soci-
na pretpostavci da se oseamo najslobodnije kada smo jalnih praksi ideoloki konstrukt, zlokoban isto koliko i
sami svoji vlasnici, kada je kompletan ulazni iznos na neoliberalizam i moe se posmatrati kao njegov derivat.
(kreativno-radni, kao i materijalni), uz negovanje princi- Akteri samoorganizovane scene, ma koliko danas ona
pa: radimo-ulaemo-odluujemo. To je ivotnoulagaki bila fragmentirana u hrpu mikrozajednica, postaju toga
pristup, jer podrazumeva da se na takav nain ivi. svesni, sve vie i sve ee. O tome se govori, prostor po-
lemike se proiruje, pozicije se preispituju kroz razliite
diskurzivne prakse. Ideoloka polarizacija je u funkciji
Pluralitet vs samoartikulacije i demaskiranja, jer se politiko odreu-
ideoloka konzistentnost je polazei od neprijatelja radije no od prijatelja. Stoga je
konsolidacija nove zajednike platforme daleko od real-
Dijalozi o novim vidovima samoorganizacije pokazuju nosti, mada se ona, ipak, nazire i moe se konstruisati.
do koje mere reprezenti lokalne kulturne scene promene Ishodi dijaloga u ovom istraivanju jasna su potvrda te
posmatraju u svetlu ireg drutvenog modela, dok se mogunosti.
u ponuenim konstruktima mogu prepoznati tekov-
ine anarhizma i utopijskog socijalizma. Konstrukti se
prave na osnovu linih iskustava iz domena samoor-
ganizovanih praksi, a dijalozima dominira potreba da
se pronae uzemljenje u realnosti, mada su sporadi-
na preputanja idealizmu oekivana u postupku koji
86
Cirkus
Foto Luka Kneevi Strika
rada
87
Tekst
Davor Mikovi
nematerijalnog
Velike manifestacije sluile su s njima i odreene slinosti. EPK koji je navodno naputeni i zastarjeli
nekada kao zabava za dvor, a nakon prije svega eli pokazati bogatstvo koncept, oekuje se potpuna reor-
Francuske revolucije organiziraju se europskih kulturnih razliitosti, a ganizacija ivota grada. Bilbao efekt
kao izraz dostignua graanstva u istovremeno kod graana stvoriti se preselio u nematerijalnu sferu,
znanosti, kulturi i tehnologiji. Velike osjeaj pripadnosti zajednikoj eu- ali i dalje izbrojivu, prvenstveno
Svjetske izlobe poinju se organi- ropskoj kulturi. EPK nije organi- kroz brojeve posjetitelja i generira-
zirati od sredine 19. stoljea kako bi ziran kroz nacionalne paviljone nego nu indirektnu dobit. EPK je jedan
predstavile dosege industrijalizacije, kroz tematske blokove u kojima se giganski projekt generiranja atrak-
da bi velika izloba u Parizu, ironi- predstavljaju posljednja dostignua tivne slike o gradu koji je proglaen
no ba pred Drugi svjetski rat, 1937. kulturne produkcije koja odgovaraju prijestolnicom kako bi to vei broj
godine, oznaila prekretnicu prema na zadanu temu. No, vie se ne trai ljudi doao na poklon toj slici.
socijalnim i kulturnim temama. Na- samo predstavljanje kulturne pro-
grade u Parizu dobijaju Albert Speer dukcije nego se pred nju postavlja Sliku o gradu ine razliiti faktori, geo-
i Boris Mihajlovi Iofan, Hitlerov zahtjev da dugorono promijeni grafski smjetaj, prometna pov-
i Staljinov arhitekt, a Picasso je za grad. Ta promijena se prvenstveno ezanost, arhitektura, no vie od
Guernicu ostao bez priznanja. Od vidi kao oivljavanje grada kako bi svega ljudi koji tu ive. Jo je Rous-
80-ih godina prolog stoljea Expo bio interesantan njegovim iteljima seau napisao da kue ine mjesto, a
e sluiti prije svega kao izlog onoga i turistima. eljena ostavtina EPK graani grad. Polazite za stvaranje
to nacionalne drave ele iskazati o nas vraa na Svjetske izlobe koje su prijestolnice kulture predstavlja pos-
sebi, za tzv. nacionalni brending. ostavljale snane biljege poput Eif- tojee stanje i to se stanje nastoji ob-
felovog tornja u Parizu, Atomiuma likovati u atraktivan, poeljen oblik.
Europska prijestolnica kulture (EPK) u Burxellesu, Habitata u Montrealu, EPK je tako proces transformacije
ima drukiju intenciju i strukturu Space Needlea u Seattlu, i dr. No, iz sadanjeg nezadovoljavajueg u
od Svjetskih izlobi, ali ipak dijeli vie od samog materijalnog biljega, budue zadovoljavajue stanje po-
88
mou instrumenata kulturne poli- gotovo pa i nemoguem zadatku, Okvir prijestolnice kulture za kul-
tike. Pri tome se pred EPK postavlja EPK se okree i drugim instrumen- turni sektor predstavlja pravi izazov
zahtjev da ne zamijeni postojeu, tima, prvenstveno iz sfere nemateri- jer istovremeno trebaju nastaviti
regularnu, kulturnu politiku, kako jalnog rada kako bi postigao eljeni sa svojom uobiajenom kulturnom
prijestolnica ne bi unitila selo, nego efekt transformacije. Zbog toga mi djelatnou, tj. kulturnom produk-
da predstavlja dodatnu aktivnost. se ini da je moda razumnije EPK cijom, te se trebaju ukljuiti u pro-
Ovaj zahtjev spreava potpunu deva- promatrati kao projekt transformaci- jekt koji za cilj ima dalekosenu
staciju ako stvari krenu po zlu, ali i je grada kroz efekte nematerijalnog transformaciju grada. Kada kulturu
ograniava mogue pozitivne efek- rada nego kao kulturni projekt. Ova promatramo iz perspektive nema-
te na sam kulturni sustav, te utjee kulturna mimikrija samo oteava po- terijalnog rada suoavamo se prven-
na strukturiranje EPK kao neega sao EPK-u, stvara pogrena oekiva- stveno s etikim problemima, a ne
izvanjskog postojeem kulturnom nja i negativno se odrava na samo organizacijskim. Organizacijski gle-
sustavu. EPK tako naoko djeluje is- shvaanje kulture. dano, kultura u potpunosti pripada
tim instrumentima kao i regularni sferi nematerijalnog rada, zapravo
kulturni sustav, ali njegovi su ciljevi Rijeka je industrijski grad bez indus- paradigma nematerijalnog rada i
drukiji. Za razliku od organizacija u trije. Grad su oblikovale potrebe in- nastaje u kulturnom i znanstven-
kulturi poput kulturnih institucija, dustrije, a nestankom industrije oblik om podruju rada, te se iz njih iri
umjetnikih i kulturnih profitnih i je ispranjen od sadraja. Ve gotovo i obuhvaa sve ira podruja ivota.
neprofitnih organizacija kojima je cilj tri desetljea traje potraga za novim No, etiki gledano, kulturna produk-
zadovoljiti kulturne potrebe graana, sadrajima koji e se udobno smjes- cija, uostalom kao i znanstvena, ima
EPK treba preoblikovati grad. titi u industrijskom nasljeu, ali do problem s tom perspektivom. Proiz-
sada nema nekih rezultata. Graana vodnja simbolikog svijeta, znanja,
Ovo oblikovanje grada se ugnjezdi- koji ine grad svake je godine za oko informacija, emocija, elja oduvijek
lo u nematerijalnu sferu to i prilii 1000 manje nego prethodne godine, je u domeni kulture, ali kulturni
naem vremenu u kojem dominira debeli trbuh dobne strukture seli se u sektor se, barem u Europi, oslobo-
paradigma nematerijalnog rada. Ne- sve kasniju dob, tko god ima ambiciju dio pritiska da ta proizvodnja bude
materijalni rad nije prevladavajui uspjeti u bilo kojoj profesiji naprosto izravno povezana s ostvarenjem
oblik rada, kao to to nije bio ni indus- mora otii. enja za transformaci- neke koristi, prvenstveno profita.
trijski koncem 19. stoljea, ali oba su jom u Rijeci nije vezana uz EPK, ona Ova proizvodnja se vidi kao slobod-
dominanta, svaki u svom vremenu, je prisutna ve godinama. EPK pred- na od svih drutvenih pritisaka, kao
u smislu da se drutveni odnosi nas- stavlja prigodu da se transformacija refleksija stanja pojedinca i drutva,
toje oblikovati prema njihovoj slici i dogodi u jasnom vremenskom ok- i to joj je primarna, ako ne i jedina,
prilici. I dok je industrijski rad donio viru i u okviru definiranog budeta. svrha. Takav pogled na kulturu se u
svijetu obilje materijalnih prozivoda Ne radi se o nametnutom programu paradigmi nematerijalnog rada gubi
koji su posredno oblikovali na nain nego o okviru u koji se smjeta po- i kulturna aktivnost se izjednaava
ivota, nematerijalni rad izravno st- traga novim sadrajem i oblikom s drugim oblicima nematerijalnog
vara nove oblike drutvenosti putem grada. Rijeci u tom smislu zaista vie rada, vidi se kao usluna djelatnost
dvaju primarnih operacija koje iz- odgovara paradigma nematerijalnog ili proizvodnja simbolikog svijeta
vodi, intelektualnih i afektivnih. rada nego kulture jer ona omoguuje u ogranienom prostoru za koji se
Najvaniji proizvod nematerijalnog ire zahvate u drutveno tkivo, utje- prodaju ulaznice. Zbog toga postoji
rada je drutveni odnos. EPK je stvo- caj na preoblikovanje veeg broja velik otpor tradicionalnog europskog
ren na priliku paradigme nemateri- djelatnosti, prostora i organizacijskih kulturnog sektora kulturnim indus-
jalnog rada i stoga je razumljivo struktura. Ono to e tu biti kljuno trijama koje su perjanica profitno
da su tu materijalni proizvodi od pitanje je koliko oni koji su u poziciji orijentirane kulture.
sekundarnog znaaja. EPK je poput moi zaista ele preoblikovanje gra-
socijalnog eksperimenta u kojem se da jer ono nuno vodi i do preobliko- Rijeki kulturni sektor ogranien je
istrauje utjecaj kulture na transfor- vanja njihove pozicije. Promjena je jedino materijalnim uvjetima rada.
maciju grada. Kako se radi o tekom, uvijek rizik. Sve ostalo mu je preputeno na volju,
91
podjednako to vrijedi za institucio- koje su ipak u povoljnijem poloaju, jer ni politika ni organizacijska kul-
nalni i nezavisni kulturni sektor. To jer imaju barem donekle osiguranu tura ne upuuju na takav smjer raz-
donekle ilustrira odnos prema kultu- egzisenciju. voja. ini mi se da e se izbor svesti
ri od strane politike moi - radite to na izbor izmeu vojno-industrijskog
hoete samo da nas ne kota previe. Budunost nezavisne kulture u Rije- i gerilskog modela. Naravno, za ne-
Naravno, zbilja je ipak kompleksni- ci je tako inom proglaenja Rijeke zavisnu kulturnu scenu je daleko po-
ja jer dio politike elite, osobito sam prijestolnicom kulture postala pot- voljniji gerilski model, jer bi u njemu
gradonaelnik, ima izrazit afinetet puno zavisna o strukturi EPK. Ve opstala kao nezavisan entitet, a uz
prema kulturi i prati brojna kulturna ionako slab manevarski prostor za dobro upravljanje mogla bi iz svega
zbivanja. Dakle, briga ih je za kultu- voenje kulturne politike sada je toga izai i bitno snanija.
ru, ali opet uz rezervu, samo da nas dodatno suen EPK-om, to zapravo
previe ne kota. Mizerno ulaganje upuuje na to da e EPK biti kljuno EPK e svakako biti organiziran
u kulturne programe u Rijeci odraz mjesto voenja kulturne politike u poput cirkusa u kojem ima poneto
je strukturnih ogranienja, loeg gradu. Zbog toga je sada najvani- za svakoga. Izgradit e svoje paviljo-
ukupnog financijskog stanja grada, je pitanje organizacijske strukture ne za odravanje programa (tzv. kul-
te katastrofalne strukture gradskih EPK-a. Tu su mogue razliite vari- turna infrastruktura), dovesti gostu-
ustanova koje zapoljavaju preko jacije, ali zapravo tri osnovna smjera, jue umjetnike, angairati domau
400 ljudi, a plae su uvijek prioritet nazovimo ih vojno-industrijskim, zajednicu kako bi se saivjela s europ-
u planiranju prorauna. To naravno gerilskim i mrenim. Prvi je potpu- skom kulturom, to god to bilo u
u vrlo nepovoljan poloaj stavlja ne- no hijerarhijski gdje e EPK vodi- skoroj budunosti. No, ono po emu
zavisnu kulturu ije plae i honorari ti projekt kroz nedavno osnovanu emo mjeriti uspjeh EPK je ono to
nisu dio tog prorauna nego onog agenciju i sve to vrijedi usisati u e ostati nakon 2020 godine. Da li e
manjinskog dijela, tzv. programskih sebe. Tako e uspostaviti pogon za to biti grad prilagoen suvremen-
sredstava. Programi koje razvija rije- proizvodnju programa na ijem e om trenutku koji proizvodi diskurs
ka kultura u potpuno se uklapaju u elu biti tim menadera ili genera- i afekte prema vlastitim potreba-
tradicionalno vienje kulture kao la koji e donositi sve bitne odluke. ma? Ili e pak graani biti svedeni
kritike i refleksivne aktivnosti. ak Gerilska struktura bi znaila da e na prolaznike s osmjehom, vesele
i vie od toga, esto se radi o refleksiji agencija biti ideoloki centar, a samu karaktere u zabavnom parku? U oba
na samog sebe koja se ni ne pokua- e proizvodnju programa obavljati sluaja mogli bi govoriti da je soci-
va poopiti kako bi bila razumljiva male udarne grupe neovisno jedne jalni eksperiment zvan EPK uspio,
bilo kome osim samim autorima. od drugih, ali e ih povezivati za- da kultura zaista moe promijeniti
Kao takva, vrlo malo pridonosi ne- jednika ideja formulirana od strane graane i grad. Mogue je i da se
kom razumijevanju stvarnosti u ko- ideologa na elu EPK-a. I, na koncu, nita nee dogoditi, da e grad e
joj ivimo, ast iznimkama, a kamo mogua je i mrena struktura u kojoj i dalje biti u potrazi kako ispuniti
li transformaciji grada. No, dobar dio e se i program i ideologija kreirati ispranjene ljuture industrijske ar-
kulturnog sektora je inspiriran Bil- horizontalno, uz stalno pregovaranje hitekture. U tom sluaju EPK e biti
bao efektom, ali bez ikakvog znanja meu akterima. Agencija bi u tom jo jedna prolazna epizoda, ludilo
kako se takav efekt ostvaruje. Tu se sluaju bila administrator mree za- dvora, politike i kulturne elite, koje
radi o nekoj vrsti fantazije u kojoj duena za protokole komunikacije, je dodatno osiromailo narod.
e nastaviti raditi to to rade i kako a mo odluivanja bi se raspodjelila
rade, a u nekom trenutku e biti pre- meu akterima. Svaki od ovih mode- Nekako mi bude ao to su tolika
poznati, postati vani i promijeniti la ima svoje prednosti i nedostatke, a oekivanja utkana u EPK. Bilo bi mi
svijet. Uglavnom, radi se o nekoj za nezavisnu kulturu poeljniji je to drae da je jedino oekivanje veza-
varijaciji prie o Pepeljugi. EPK tu horizontalniji model, to je u ovom no uz umjetniki program koji nas
doe gotovo pa kao ostvarenje te sluaju mrea. No, koliko je to realno oekuje, jer to bi znailo da smo sret-
fantazije. Ova fantazija ima daleko oekivati da e ba to biti smjer stva- na sredina koja ne vreba svaku pri-
snaniji uinak na dronjavu neza- ranja organizacijske strukture? ini liku za rjeavanje brojnih problema.
visnu kulturu nego na institucije mi se da bi to bilo ba neoekivano,
92
93
Evropska
prestonica
kulture kao
prilika i
pretnja
Tekst
Goran Tomka
94
Uvod
Predloak
Svi ovi argumenti mogu, u razliitoj meri, biti prihvaeni u lokalnoj sredini, kao i
izmenjeni i dopunjeni, a sve zavisi od toga ko i sa kojim ciljem inicira proces kan-
didature. Inicijativa moe da stigne iz vrlo razliitih pravaca. Ona moe biti deo ire
strategije gradova koji ele da se orijentiu ka post-industrijskom gradu, razvoju turi-
zma i kreativnih industrija i privlaenju novih mladih stanovnika u potrazi za uz-
budljivim gradom.iv Nekada su inicijatori lokalni gradonaelnici, savetnici, sekretari
ili venici za kulturu, koji ele da legitimiu svoju (kulturnu) politiku kao evropsku;
da poveaju budet kojim raspolau na osnovu aplikacije; da se upiu kao inicijatori
neeg to se percipira kao velika promena. esto inicijative stiu od aktera iz neza-
visne kulturne scene, koja se nada da e na taj nain moi da se izbori za strateko
98
Novi Sad, decembar 2016. planiranje, za transparentnije odluivanje, za panju gradske uprave, za uvoenje te-
Foto Slobodan Stoi
kovina evropske kulturne politike i za dodatna sredstva za svoje delovanje. Inicijatori
su neretko i lokalni eksperti koji, imajui u vidu da projekat zahteva struno znanje,
prave sebi mesto pod suncem. Moda najudniji, ali nikako najrei, scenario iniciran-
ja odnosi se na dolaske stranih eksperata koji zagovaraju EPK i koji sa lokalnim akte-
rima ili gradskim upravama dogovaraju rad na kandidaturi razume se, uz znaajne
nadoknade.v
Komeanje
U zavisnosti od toga ko, u kom trenutku i zato inicira projekat, i kome se u procesu
iniciranja obraa, argumenti mogu drastino da variraju. Svako iz palete moguih
argumenata bira one za koje procenjuje da e biti najuverljiviji, sve u skladu sa sop-
stvenim interesima. Meutim, nisu svi argumenti jednako utemeljeni u konkretnim
iskustvima prethodnih prestonica, niti su u istoj meri primenjivi na lokalnu sred-
inu, jer potencijalni benefiti na kojima se zasnivaju zavise od grada koji raspolae
izvesnim resursima, potencijalima, preprekama i kapacitetima.
v
Postoji nekolicina meunarodnih timo- Ukljuivanje graana i demokratizacija kulture uvek se nalazi pri vrhu proklamo-
va eksperata koji se bore za naklonost
gradova-kandidata kojima nude svoje vanih prioriteta svih kandidata. Romansa organizacionih odbora i radnih timova
konsultantske usluge.
EPK i graana, najee se i dogodi tokom prvih meseci kandidature. Meutim, par-
vi ticipacija graana je izazovna aktivnost, koja neretko postaje banalna. U Novom Sadu,
Babkova, S. (2006). Cultural programs
for economic development: A compar- recimo, na poetku kandidature, postavljeni su paneli na kojima su graani mogli da
ison of European and Russian models.
The Journal of Arts Management, Law, and
piu ta bi eleli da vide da se u njihovom kraju izmeni. Verovatno postoje i smisleniji
Society, 36(3), 197-212. naini ukljuivanja, ali vei je problem to to sadraji sa panela nisu ni na koji nain
vii uzeti u obzir u nastavku rada. Tako je participacija bila tek privid i po tome Novi
Richards, G. (2000). The European
cultural capital event: strategic weapon
Sad nije nikakav izuzetak. Veliko je pitanje da li participacija i moe da se sprovede
in the cultural arms race? International bez procesa informisanja graana o samom projektu i nainima njegovog razvoja,
Journal of Cultural Policy, 6(2), 159-81.
odnosno da li bez tih informacija graani mogu da donose kompetentne sudove i daju
smislene predloge.
Kad smo kod ekonomskih benefita, investicije za izgradnju infrastrukture su, takoe,
est argument. Kao kljuni izvor pominju se evropski fondovi. Vano je znati da
jedini siguran prihod koji gradovi ostvaruju jeste novana nagrada, koja prati nagra-
du Melina Merkuri, u iznosu od 1,5 miliona evra. Ukoliko znamo da su programski
budeti manjih gradova 10 miliona, a investicioni najmanje dodatnih 20, onda vidimo
99
100
Tako moemo uti neretko komine komentare u medijima i na ulici Kakva smo
mi to prestonica kada nemamo koncertnu dvoranu (ili neto slino), koji u irokom
luku zaobilaze injenicu da su mnoge evropske prestonice kulture mali, i umetniki
i istorijski, ne preterano znaajni gradovi, koji imaju zanimljivu viziju razvoja zasno-
vanog na kulturi i umetnosti. Sutina je da sve vreme mislimo da vodimo dijalog sa
Evropom, a zapravo razgovaramo sami sa sobom. Evropsku publiku, koju zamiljamo
u naim glavama, neuporedivo manje zanima na status evropejstva nego nas same.
Konano, jaanje pozicije umetnika i umetnike produkcije uopte se, takoe, pojav-
ljuje kao est argument. Meutim, da li e titula EPK zaista doprineti jaanju pozici-
je umetnika u gradu, u znaajnoj meri zavisi od toga o kakvoj umetnosti govorimo
i kako se umetnost definie i razvija unutar projekta. Ukoliko je fokus na turistima,
koji navodno ele lagan, zabavan i estetski prijemiv program, onda kritika, po-
lemika umetnost tu nee nai svoje mesto. To je upravo i razlog zbog kojeg je u
brojnim gradovima najvidljivije naslee EPK razdor unutar kulturne scene, korup-
cija gradske uprave i nezadovoljstvo graana, a, posledino, i kontra-pokreti i bunt.
Mnogi gradovi prosto ne mogu da izdre tenzije i zahteve ovako velikog projekta i
pod njim pokleknu.
Ishodi
Dakle, program EPK predstavlja pokuaj da se, u kratkom roku, meunarodnim re- xi
Lhdesmki, T. (2013). Cultural activism
flektorima obasja kulturna scena jednog grada i ostvare znaajni drutveno-ekono- as a counter-discourse to the European
mski benefiti. Kljuni problem je, meutim, to mnogim gradovima, a rekao bih Capital of Culture programme: The case
of Turku 2011. European Journal of
naroito u naem regionu, nisu moda potrebne velike manifestacije, programi za Cultural Studies, 16(5) 598619.
meunarodnu publiku niti ulepavanje nekoliko najvidljivijih fasada. Potrebna je
strukturna reforma kulturne produkcije, redefinisanje odnosa politike i kulturne
elite i uea graana u kulturnom ivotu. Potrebna je odgovornija, transparentnija i
inkluzivnija kulturna politika. Potrebna je temeljna promena institucionalnog siste-
ma kulture, koji je esto veoma zatvoren i udaljen od savremenih tokova. Potrebna
je edukacija, umreavanje i osnaivanje kulturnih aktera da stvaraju, da se ukljuuju
u meunarodna deavanja i iznalaze nove naine borbe za svoju poziciju u drut-
vu. Potrebno je ohrabrivanje graana da uestvuju u kulturnom ivotu. Potrebna je
sistemska izgradnja kulturnih potreba i navika najirih drutvenih slojeva. Potrebna
je saradnja sektora kulture, obrazovanja, nauke i privrede. Za sve ovo, potrebno je
puno vremena, vrlo osetljivog i otvorenog voenja i tedljivog i fokusiranog troenja
ogranienih sredstava kojima gradovi raspolau.
Ipak, to ne znai da EPK ne moe da bude prilika, okida, pozitivna iritacija koja e
otvoriti vana pitanja, uspostaviti veze, pokrenuti dijalog i iznedriti neke vane uvide,
istraivanja, strateke planove. Evropska prestonica kulture moe da stvori prostore
za uenje i meusobno upoznavanje. EPK moe biti i dobra prilika za umreavanje,
pretvaranje pojedinanih glasova u organizovan politiki i kulturni subjekt, koji e sa
vie snage i umea moi da se bori za svoju poziciju, da ne kaem stolicu u drutvu.
Stoga je bolje razumeti EPK kao platformu za dijalog, eksperiment i susretanje, a ne Tekst je originalno objavljen
kao fabriku koja proizvodi ekonomske i socijalne benefite.xi na sajtu sarajevske Akcije:
www.akcija.org.ba
102
Inicijativa
nezavisne
kulturne
scene u
Novom
Sadu
103
Tekst
Branka uri
kuda.org, Novi Sad
i neki od
principa
kojima se
vodi
104
Da li bi danas, u vreme koje izlazi iz domena politike kao milje- Ako u tome i ima politike (a ne ko-
obeleavaju graanski protesti u Sr- nja (u interiornosti) i eventualno rupcije i neprincipijelnih udruivan-
biji, bilo mogue govoriti o odsus- postaje deo politike u eksteriornosti. ja), onda je u pitanju politika u eks-
tvu antagonizma prema dravi u teriornosti. Nas zanima politika u
bilo kakvom afirmativnom tonu? O emu se ovde radi i zato pominje- interiornosti, politika ljudi i politika
Kao to su graanski protesti pri- mo politiku kada govorimo o datoj kao miljenje, ona koja je na distanci
sutni i svakako vani za ono to bis- temi o udruenjima graana i o prema dravi, to ne znai da tokom
mo mogli nazvati promenom opte civilnom drutvu, a pogotovo kada svog razvoja nee postaviti pitanje
klime, pre svega kada je drava i nje- govorimo o udruenjima graana u drave i njenog (odsustva) principa.
na politika u pitanju, tako bi trebalo oblasti kulture i umetnosti, i kada
da je mogue i potrebno govoriti o je uvreeno miljenje da je to polje Ako politika vie ne stanuje na svo-
potrazi za novim principima i ter- ispranjeno od politike i da ona pos- jim privilegovanim mestima, gde
minima u prostoru sopstvene or- toji iskljuivo na svojim privilegova- je ima, na koji nain je vidimo i ta
ganizacije i asocijacije organizacija. nim mestima dravi i politikim smatramo da je ona? Politika ima
Kada je re o antagonizmu, ukoliko partijama? Iako i politike partije sopstveni prostor miljenja, te ona
on nije simetrian i ukoliko se njime smatramo legitimnim oblicima or- ne moe isto tako biti ni objekat, niti
ne moe uspostaviti neto to je na- ganizovanja, takoe smatramo da u predmet naunog i filozofskog mi-
suprot dravi, onda se njime pledira njima danas politike nema. One su ljenja. Nauka opisuje limite onoga to
na izgradnju ili nove drave ili se premreene interesima pojedinaca nije mogue uraditi, priziva kom-
zaziva prisustvo jednog njenog seg- i grupa, to zovemo meuljuem2, pleksnost i kompetentnost koja treba
menta koji nedostaje ili je skrajnut. gde je izgubljena dinamika para da nam kae ta je mogue, a ta nije
Danas se on esto javlja pod termi- opozicija-pozicija, jer vidimo da kada je politika u pitanju. Ako drut-
nom pravna drava. Istina je da, partijsko vostvo neometano sara- vena nauka kae da je njen predmet
kada se nau u domenu prava, je- uje sa vrhom drugih partija (pa i ovek predmet, onda se ne moe
dina stvar koju ljudi mogu da urade opozicionih), a ne sa sopstvenim nita uiniti: postoje samo neolibera-
je da insistiraju na doslednom spro- lanstvom koje je preputeno bor- lizam i trina privreda, totalitet
voenju zakona, naroito kada oni bi za obezbeenje osnovne egzis- kritike i nemogunosti. Da bi politi-
ljudima ne omoguuju ostvarenje tencije u drutvu sa drutvenom ka bila mogua, ona mora pripadati
njihovih prava. To je mogue kada pokretljivou koja poiva upravo domenu miljenja, nefilozofskog i
se ljudi organizuju i pristupe izume- na takvim partijskim principima. nenaunog, i bie je tamo gde milje-
vanju sopstvenih principa koji funk- Ukoliko je u onome to se smatra nja, subjektiviranja i organizovanja
cioniu na nain da reavaju svaku politikim sistemom (drava-parti- bude bilo. Tako je mogue da oblast
singularnu situaciju u kojoj je pravo ja) opoziciona politika naputena i kulture, a pre svega oblast udruenja
ljudi ili grupe ljudi ugroeno. Tada izgubljena, moemo se upitati ka- graana, budu mesta ispunjena
je upitno korienje velikih rei i kva je sudbina antagonizma prema politikom, a ne ispranjena neubed-
zazivanje pravne drave, a ukoliko dravi. Treba li antagonizam prema ljivim ubeenjem da se njeno jedino
se to ini, jasno je da se prelazi u dravi da ispuni upranjeno mesto mesto nalazi u dravi-partiji.
drugaiji reim funkcionisanja koji opozicije? Ako bi bilo tako, onda je
nema za cilj reavanje singularne re o tome da antagonizam pripa- Jedna od vanih taaka na kojoj je
situacije, ve ispostavljanje zahteva da prostoru drave-partije, jer se pokrenuta Inicijativa nezavisne kul-
i apelovanje (na pravnu dravu), to u njemu razvija i na njega referie. turne scene u Novom Sadu jeste pi-
i ii
http://detelinara.org/stvari- Re meuljue je skovana
ne-pocinju-prostim-odbi- nakon izjave jednog od
janjem-vec-odlukom-da-se- lanova Gradskog vea
s-ljudima-radi-na-necemu/) Novog Sada koji je svoju
Pristupljeno 01.09.2016. partiju uveo u neprincipijel-
nu koaliciju kako bi zadrao
mesto u Veu i upravljanju
gradom.
106
iii iv
www.dizalica.org www.zakulturnepolitike.net
107
Inicijalna kapisla
S prolea 2016. godine, u toku kampanje za Evropsku prestonicu kulture 2021, no-
vosadska vlast i javna preduzea kojima upravlja izbacuju na ulicu jedno reprezen-
tativno strukovno udruenje (Foto, kino i video savez Vojvodine), poveavaju kiriju
drugom reprezentativnom udruenju (Savez udruenja likovnih umetnika Vojvodine) i,
na konkursu, u potpunosti ignoriu organizacije civilnog drutva koje deluju u oblasti
kulture. Udruenja za svoje projekte ne dobijaju ni dinara podrke, ak ni za evropske
projekte, u ijem sufinansiranju se oekuje uee drave i drugih nivoa vlasti.
Ovakav sticaj odluka vlasti dogaa se u irem sticaju okolnosti, koji ine smene pokrajin-
ske i gradske vlasti nakon izbora, novosadski protesti graana zbog partijsko-koalicionih
kombinatorika koje dovode do smena i otputanja urednika i novinara na Radio-televiziji
Vojvodine, a onda i protesti u Beogradu zbog nezakonitog postupanja gradske vlasti i
ruenja dela Savamale, te ogluivanja policijske uprave na apele graana koji su tim
povodom reagovali. Protestna atmosfera iznova otvara pitanje uloge civilnog drutva i
prava graana na udruivanje, budui da vlast mobilie graane stvaranjem odijuma
prema organizacijama civilnog drutva. Nezavisna kulturna scena u Novom Sadu inici-
ra otvaranje pitanja kulturne politike i uslova u kojima udruenja deluju.
Inicijativa se okuplja oko problema zakupa radnih i javnih prostora; rezultata redov-
nog gradskog konkursa iz oblasti kulture i nepostojanja naina finansiranja trokova
hladnog pogona to je stalni problem finansiranja koje pokriva iskljuivo produk-
ciju, a zaobilazi infrastrukturne trokove organizacija; nerazdvojenosti linija finansi-
ranja za javne ustanove iji je osniva grad, privatna preduzea i neprofitna udruen-
ja graana iz oblasti kulture; nerazlikovanja oblasti kulture, umetnike produkcije i
turizma; obezbeenja potrebnih matching fondova i podrke lokalnih organa vlasti
za osnaivanje i uestvovanje udruenja graana u projektima Evropske komisije. Ne-
posredni povod za obraanje javnosti je niz dogaaja koji iznova pokazuju strategiju
guenja nezavisne produkcije i organizovanja.
Nezavisnost om podstie. Ona se mora smatra- drave, i koje time postaju dravne
ti kategorijom politike, a ne ekon- institucije. No, snalaljivost o ko-
Obratimo se najpre esto propitiva- omizma, ime nezavisnost dobija joj mi govorimo drugaijeg je tipa i
nom, ali ak ni na iroj sceni svoju politiku dimenziju iji je po- da bi se dolo do njenog pojanjen-
udruenja graana utvrenom pi- jam distanca prema dravi. Time bi ja potrebno je jo jednom promeniti
tanju i poziciji nezavisnosti organi- konano bilo mogue vratiti povere- vizuru sa objektalistike pozicije kri-
zacija civilnog drutva, jer nabrojani nje u mogunost autonomnog sa- tike civilnog drutva na subjektivnu
neposredni povodi za pokretanje mo-organizovanja graana po odre- i politiku poziciju koja ukljuuje ar-
Inicijative predstavljaju oblast sus- enom problemu. gument snalaljivosti u zadovoljenju
reta ovih organizacija sa dravom i potrebe ljudi za samo-organizova-
njenim institucijama koje treba da No, moda pitanje ekonomske za- njem, angaovanjem i radom, u vre-
se bave podrkom i razvojem kul- visnosti nevladinih organizacija ili menu deficita mogunosti zaposlenja
turne i umetnike produkcije. Neza- udruenja graana od dravnih fon- i bazinih uslova za ivot i rad. Po-
visnost, a podrka i finansije? Neza- dova za kulturu nije sasvim razree- tencijalni nastavak i upornost kritike
visnost, a stavljanje ruke u dravni no, iako je prevazieno insistiranjem ovako formulisane pozicije vodila bi
dep? Nezavisnost, a pokretanje na politizaciji ovog polja i njegovih odbacivanju i poricanju ljudskog dig-
albenog modusa kada su finansije aktera. Zato drava podrava, rei niteta. Dakle, kada kaemo da smo
uskraene? Upravo ova i slina pi- skromno bio bi eufemizam, udrue- nezaposleni i organizujemo autono-
tanja predstavljaju osnovu odijuma nja graana? Zato udruenja graa- mni prostor za rad, kaemo upravo
prema udruenjima graana danas, na trae novac od drave? Treba li u da po tom pitanju neto radimo i da
ak i kod njima najnaklonjenijih, odgovoru na ova pitanja da se pre- ne ekamo u redu za dravno zapos-
to povratno kod udruenih graa- bacimo na molarni nivo opisa stanja lenje, koje u dananjim uslovima nije
na izaziva stid, oseaj nedostojnos- periferijalne drave u dananjem nita manje izvesno, niti predstavlja
ti i obeshrabrenost. Jedina taktika kapitalistikom nainu proizvodnje, zagarantovano mesto zadovoljenja
izlaska iz tog stanja koju moemo zamrle privrede i stope nezaposlen- potrebe za radom, to znai ni mes-
da sretnemo u dananjem trenutku osti? Krenimo ipak od subjektivne i to mogunosti promene uslova toga
na iroj sceni udruenja graana politike ravni, koja takoe obuhvata rada. Za to je na bilo kom mestu
jeste potiskivanje obeshrabrenosti uvid da je drava jedino preduzee potrebna subjektivnost i politi-
koje se manifestuje udovoljavanjem koje danas radi i u kojem je mo- ka. Meutim, neretko se deava da
nosiocima odijuma (ukoliko su to gue dobiti zaposlenje. Jesu li u tom razdrueni udrueni graani rade
graani) ili preputanjem antago- kontekstu udrueni graani zapravo dok u tom redu ekaju, pri emu se
nizmu (ukoliko je to drava). Sub- viak populacije nezaposlivi, drut- prelazak iz polja udruenja graa-
jektivni rezultat toga je nepoverenje veno tj. partijski nepokretljivi, ali ipak na u institucije drave najee vidi
samih udruenih graana u sopst- snalaljivi? Na ovom mestu mora- kao veliki uspeh iz vizure takvih ak-
vena udruenja, ime jedino mogu mo napraviti razdvajanje udruenja tera civilnog drutva. Tako, potreba
da vide njihova ogranienja i ne- graana o kojima govorimo i koji za radom i samo-organizovanjem
dovoljnosti i kapituliraju oivljavan- politizuju sopstvenu poziciju od kroz udruenja graana ne moe da
jem starog reima i privilegovanog fantomskih nevladinih organizacija se svede na ekonomsku zavisnost ni
mesta politike drave-partije. Nije (FNVO) koje se kreu kanalima ko- kada je u pitanju novac za ivot i rad
za uenje to su tako razdruena rupcije zajedno sa dravom-partijom udruenih graana. Pogotovo ako se
udruenja graana esto vrlo bliska iji akteri ih esto i osnivaju, irei iz prostora sopstvene organizacije
naunom pristupu i akademizmu mreu sopstvenih interesa (i snalal- i njene politike ukljuuje u distri-
na koje se oslanjaju, te odustaju od jivosti) i u tu svrhu instrumentalizu- buciju sredstava i promenu uslova
izgradnje sopstvene ekspertize o jui civilno drutvo. Takoe, razlika distribucije na nain da se sredstva
problemu kojim se bave i nastoje da mora da se uspostavi i sa onim orga- ne ekaju, ve zahtevaju kako bi se
ree. Meutim, insistiranje na neza- nizacijama civilnog drutva koje su njima ne samo neto ostvarilo, ve
visnosti ne moe da bude stvar eko- proglaene udruenjima od izuzetne i ostvarilo na novim i pravednijm
nomske zavisnosti koja se odijum- ili ak nacionalne vanosti od strane (demokratskim) principima.
111
Protestna organizacija prvo mesto protestne organizacije bi trebalo zazivati njenu adekvaciju
upravo mesto samoorganizovanih i sa stvarnou, niti time negovati jo
Pored neposrednih povoda kojima je autonomnih udruenih graana, ba jedno mesto koje se smatra privile-
zasnovana Inicijativa, svakako je na iz razloga samoorganizovanosti i au- govanim teorije i prakse, ukoliko
njeno pokretanje uticalo i neposred- tonomnosti u dananjim uslovima? se politika smatra praksom. Iz tog
no okruenje protesti u Novom Mogue je, ukoliko nisu naseljena razloga se esto pribegava potragom
Sadu (Podri RTV) i Beogradu (Ne dravno-partijskom politikom. za subjektima borbe, onih koji to
da(vi)mo Beograd), koju je veliki deo moraju biti, bez da se misli o tome
lanica Inicijative podrao i u protes- da li su oni na obzorju, da li je njiho-
tima uestvovao. Iako u sluaju beo- Biti na distanci, va subjektivacija prisutna. Meutim,
gradske inicijative i protesta postoji a pregovarati koji oblik antagonizma eventualno
izvesna nesigurnost ili neodlunost u moemo imati na umu? Onaj koji
izjanjavanju da li proteste organizu- Dolazimo do najteeg mesta. Kon- bi samo podsetio, kada se naemo
ju udruenja graana ili pojedinci tekst u kome delujemo je preplavljen u situaciji pregovaranja sa dravom
koji su i lanovi pojedinih udrue- antagonizmom koji pretpostavlja i njenim institucijama kako bismo
nja, i nezauzimanje jasnog stava pre- distancu, ali je zapravo u prosto- problem za koji se zalaemo reili,
ma ulasku u partijsko organizovanje ru politike u eksteriornosti, a ideja da proces pregovaranja ne znai i
ili ne, pitanja koja su tim protestima ovog teksta i politike koju teimo slaganje sa dravom kada se naemo
postavljena svakako su uticala na da uspostavimo treba da je van ad za istim stolom. Ukoliko krenemo sa
pokretanje Inicijative. Za nas je mo- hoc antagonizma, na distanci pre- antagonizmom, tada emo jednos-
da ak i uticajnija inicijativa Podri ma dravi, na distanci koju proces tavno biti u antagonizmu, dok e
RTV koju su pokrenuli novinari jav- pregovaranja sa dravom ne bi tre- problem oko kojeg smo se okupili
nog medija borei se za svoja radna balo da ugrozi. Kako misliti distan- ostati nereen. Proces pregovaranja
mesta, i u tome vidimo ne partikular- cu, a pri tome sa dravom i njenim je teak i zbog toga upada u antag-
nost interesa male grupe neposredno institucijama pregovarati? O antag- onizam, jer najee sa druge strane
ugroenih, ve univerzalnost principa onizmu je ve neto reeno, a sada stola sede oni koji ne funkcioniu ni
kojim bi svako, ukljuujui udruene i konkretnije. Politika, ona u interi- po osnovnim pravilima pregovaranja,
graane, mogao da se rukovodi, na ornosti, koja uspostavlja sopstveni a kamoli da tee uspostavljanju poli-
radnom mestu i van njega. To vidimo prostor i sopstvenu dinamiku ne tike i prostora miljenja.
kao taku susreta politike udruenih moe poeti da se konstituie od
graana i zaposlenih u javnim pre- jednostavnog suprotstavljanja. Ona Za Inicijativu u ovom trenutku situ-
duzeima pravljenje prostora za zato ima i drugaiji odnos prema acija je otvorena: mobilizacija orga-
rad i stvaranje novih odnosa koji od- stvarnosti, smatrajui je ne-datom. nizacija nezavisne scene je potreb-
bacuju reime nepotizma, neprincip- Ukoliko je data, mi znamo da posto- na pre svega i jedino za okupljene,
ijelnosti i partijnosti, gde ni jedni ni je samo neoliberalizam, trina pri- voena je pokuajima pregovaranja
drugi ne bi trebalo da ovim reimi- vreda i slaba drava kojima se tre- oko promene uslova delovanja i rada
ma naseljavaju sopstvene prakse. Da ba suprotstaviti, a da se pri tome ne ovih organizacija i jasno nam je da
bi to bilo mogue, potrebno bi bilo postavlja pitanje ko i iz koje pozicije se kree u okviru postojeih dispozi-
napraviti korak dalje i transformisa- to ini, a onda ni kako to ini uko- tiva drave i zakonskih odreenja.
ti organizovanje protesta u ono to liko prostor miljenja nije uspostav- Meutim, u isto vreme pokuavamo
bismo mogli nazvati organizovanje ljen. U tom sluaju, suprotstavljanje da otvorimo i drugi, prijateljski regi-
protestne organizacije stalnog pro- se najee obavlja traenjem adek- star mobilizacije prostor miljenja
cesa sagledavanja situacije i problema vacije teorije (politike) sa stvar- i izgradnje politike koja izvodi neto
sa kojima se suoavamo uz pokuaj nou. Marksistiko iskustvo nam to je mimo situacije koja je u okviru
da se oni ree uz dubinsku diskusiju, takoe govori suprotno da stvar- konfrontacije uspostavljena. Tada je
iznalaenje argumentacije i donoe- nost nije svodiva na saznanje, tj. u mogue u igri, zajedno sa odlukom i
nje odluka u svakoj novoj situaciji. ovom posebnom sluaju politika stvarnou.
Nije li onda neophodno rei da je nije svodiva na teoriju politike, te ne
112
Intervju
Ravno od dna
do Evropske prestonice
kulture 2021.
Da smo sredina neoptereena brojnim problemi-
ma, Evropska prestonica kulture (EPK) bio bi samo jedan
od projekata Evropske unije, dodue spektakularan i
zahtevan, budui da se oekuje potpuna reorganizacija
ivota grada. U sluaju Novog Sada, meutim, to je pre
svega dodatna aktivnost u postojeem rovitom i labil-
nom sistemu kulture u kojem se pravila igre menjaju u
zavisnosti od aktuelnih pozicija moi. Stanovniku No-
vog Sada je nesumnjivo lepo to e njegov grad 2021.
biti prestonca kulture, i to evropska, gradskoj vlasti
e naredne etiri godine taj program biti krovni market-
inki alibi, institucijama kulture - platforma za podrku
ili osporavanje iz ipak, relativno ugodne pozicije stalno
zaposlenih, privatnoj Exit fondaciji - izvesni osvojeni i
plaeni novi posao, a nezavisnoj sceni neplaeni meseci
opreznog zagovaranja strukturnih reformi, makar onih
na gradskom nivou.
razvoja Novog Sada za period 2016-2026. preputena je, drugim mantrama evropskog projektnog diskursa u skla-
na osnovu najnovijih preporuka iz Brisela, gradskoj vlas- du s konceptom kreativnih industrija. Javne diskusije na
ti i nee biti briga Organizacionog tima NSEPK2021. kojoj bi se javni interes mogao zajedniki artikulisati nije
bilo, ve se promena imida, rebranding, kao i kod
Sudei prema procesima viegodinje pripreme kandi- novijih EPK, predstavlja kao javni interes. Potpuno u skla-
dature (od marta 2012), pa i finalu tog procesa, koji od du s konceptom kreativnih industrija.
jeseni 2015. godine (umesto Andreja Fajgelja, smenjenog
direktora KCSN) vodi predsednik Fondacije Exit, nema Javni interes je prepoznao fonder, organizacioni tim je
tu mnogo mesta za nagaanja. EPK je najvei evrops- pobedio, a nezavisnoj sceni preostaje da iskoristi market-
ki projekat koji je ili okrenut komercijalnoj kulturi, ili inki nivo celokupne kampanje organizatora, kojima je
uopte nije kulturni, ve ima za cilj da osnai kultur- stalo do sveopte podrke javnosti, bar u prvim godina-
nu vitalnost grada, omogui urbanu regeneraciju, te ma programa.
pobolja internacionalni ugled i turistiku ponudu No-
vog Sada. U takvu formulaciju moe da stane mnogo Nesumnjivo da e sredstva uloena u promociju grada i
toga, ali e po svoj prilici stati ono to bude sugerisala- sadraje za turiste proizvesti neki rezultat, ali i u bogati-
la Evropska komisija tokom naredne etiri godine - do jim evropskim prestonicama postavljalo se pitanje da li
konane 2021. postoje drugi naini da ista sredstva ostvare znaajnije i
dugoronije efekte. Malo je istraivanja koja se bave EPK,
to se Novosaana tie, kao i nezavisne kulturne scene, i nema se na osnovu ega zakljuiti o efektima takvog
ve sada su iz Brisela stigli komentari, tvrdi Milenkovi, poduhvata, osim na osnovu iskustava dan posle. Poput
da je projekat previe otiao u socijalnu sferu kulture. onih u Vroclavu - EPK 2016, gde su lanovi novosadskog
tima, kako tvrde, uli suprotne prie od nevladinog sek-
Nedovoljna komunikacija s graanima i akterima na tora, vlasti i projektnog tima.
kulturnoj sceni, lo sajt projekta, objavljena teko itljiva
aplikacija u nedovoljno kvalitetnom formatu i bez prevo- Srbija je na visokom mestu po percepciji korupcije, go-
da - sve te zamerke organizatori pravdaju nedostatkom dinama unazad, i to je dovoljan razlog da se iznose naj-
vremena, odnosno samo jednom godinom rada s novim vee sumnje u svaki proces voen s vrha vlasti, ovoga
predsednikom i delimino novim sastavom Organizacio- puta novosadske, posebno to u njemu veliki udeo ima
nog odbora. Za njih je 2017. godina - nulta godina projek- budetski novac.
ta, a posveena je izgradnji osnova za njegovo kvalitetno
sprovoenje. Jedna od prvih stvari, kako kae koordina- O ovim i drugim kontroverzama novosadskog puta ka
tor projekta Vuk Radulovi, bie strategija komunikacije. evropskoj prestonici kulture, za Manek smo razgovarali s
lanom Gradskog vea zaduenim za kulturu Daliborom
injenica je da se ve etiri godine govori o komerci- Roiem, predsednikom Organizacionog odbora Nema-
jalizaciji kulture (programski direktor Momilo Bajac), njom Milenkoviem i koordinatorom projekta NSEPK
pozicioniranju Novog Sada na evropskoj kulturnoj mapi i 2021 Vukom Raduloviem.
114
INFRASTRUKTURA
Gradonaelnik Novog Sada Milo Vuevi objavio je poetak gradnje nove infra-
strukture (baletska i muzika kola), obnovu fasada (sredstva su ve obezbee-
na). Republika ministarka graevinarstva, saobraaja i infrastrukture Zorana
Mihajlovi najavila je dodatna ulaganja u Novi Sad, a predsednik Pokrajinske
vlade Igor Mirovi izgradnju Nauno-tehnolokog parka u vrednosti od 12,5 mili-
ona evra, kao zajedniku investiciju vlada Srbije i Vojvodine, Grada Novog Sada i
Novosadskog univerziteta. Planirano je i da se u Kineskoj etvrti, na potezu izmeu
Limanskog parka i Dunava, izgradi Youth Creative Polis za razvoj kreativnih in-
dustrija i IT sektora.
Drugi projekti koji su nabrojani nisu u aplikaciji, ali svi bez sumnje podravaju duh
koji e Novi Sad, kao EPK 2021 razvijati narednih godina.
Nemanja Milenkovi
predsednik UO Exit fondacije
Dalibor Roi
lan Gradskog vea zaduen za kulturu
116
Kakva je Vaa vizija Novog Sada 2021? visna kulturna scena i individualni stvaraoci u takvom
poimanju kulturne politike Novog Sada zauzimaju vano
Dalibor Roi Novi Sad vidim, a nadam se da e kao takav mesto, odnosno nastojimo da ostvarimo partnerski
zaiveti i pre 2021. godine, kao grad u kojem je kultu- odnos izmeu uprave grada, ustanova kulture kojima
ra jedan od glavnih resursa i gde kreativna industrija je Grad osniva i svih organizacija u oblasti kulture. To
postaje vodei mehanizam razvoja uopte. To znai da je jedini nain da postignemo ostvarenje vizije Novog
radimo na tome da obezbedimo infrastrukturu koja je za Sada kao Evropske prestonice kulture u sutinskom, a
to neophodna, naine finansiranja kulturno-umetnikih ne samo u formalnom smislu. Formalno osvajanje titule
projekata i atmosferu u kojoj e participativnost svih EPK2021 znai da emo imati najiru i najjau podrku
zainteresovanih za angaman u kulturi biti na najviem na putu koji smo sebi zacrtali.
moguem nivou. Takav pristup smo dokazali usvajanjem
Strategije kulturnog razvoja Novog Sada, u ijoj izradi Da li Grad, pored obnove fasada, infrastrukture i
su uestvovali ljudi iz kulture najire posmatrano. Neza- poveanja broja noenja stranih turista, ima u pla-
117
nu da jedan od rezultata projekta budu neophodne Novi Sad 2021, navedeni su projekti koji e biti realizo-
strukturne reforme sistema kulture? vani, a planirano je da budu finansirani sa tri nivoa vlasti,
gradskog, pokrajinskog i republikog.
D.R. Bez takve reforme ne bismo postigli eljene du-
gorone promene u kulturi i, kao to sam pomenuo, Najnovija inicijativa za dijalog s gradskom upra-
samo donoenje Strategije svedoi o nameri da pobolja- vom potekla je s nezavisne kulturne scene, odmah
mo sistem. Strategija, na osnovu koje e biti doneti i posle konkursa uprave za kulturu na kom nije
realizovani akcioni planovi sa konkretnim projektima proao nijedan evropski projekat, to se ini
i prema prioritetima, omoguava projektno planiranje paradoksalnim u godini kada Novi Sad konkurie
budeta tako da maksimalno dobro, strateki i planirano za EPK. Kako objanjavate takve rezultate?
iskoristimo novac kojim raspolaemo. Naravno, uz sve to,
veoma e biti vani mehanizmi evaluacije projekata, ali i D.R. Na nedavno okonanom Javnom konkursu za izbor
kontrole utroka sredstava. projekata u kulturi, kao i projekata umetnikih, odnosno
strunih i naunih istraivanja u kulturi Grada Novog
Strategija, koja je sastavni deo aplikacije za EPK, jeste Sada u drugoj polovini 2016. godine, sudei po rezul-
i zvanini dokument koji obavezuje. Da li e akcioni tatima, u fokusu je bilo savremeno stvaralatvo, koje je
plan Strategije biti uslovljen razvojem projekta EPK? podrano sa preko 26 odsto ukupnih budetskih sred-
stava za te namene. Ako se tome doda oko 6,5 procenata
D.R. S obzirom na vanost titule koju smo osvojili i na koliko je izdvojeno za kinematografiju, odnosno video
mogunosti koje ona otvara, veoma je logino da pro- produkciju, ukupan postotak za savremeno stvaralat-
jekti EPK budu okosnica svih aktivnosti u oblasti kul- vo iznosi preko treine budeta. Grad Novi Sad, kao
ture u narednom periodu. Meutim, ne moemo govoriti EPK2021. godine, na taj nain dokazuje da vodi rauna
o uslovljavanju, jer Strategija predstavlja i sastavni deo o savremenim kulturno-umetnikim programima, tj. o
nae aplikacije za EPK2021, pa tu nema sukoba vred- gradskim udruenjima koja su aktivna u toj oblasti.
nosti. Naprotiv, moemo samo konstatovati da e nam
steena pozicija omoguiti laku i kvalitetniju realizaciju ta oekujete od dijaloga s nezavisnom scenom?
ciljeva predvienih Strategijom.
D.R. Oekujem da razvijemo partnerski odnos, da pred-
Da li e struturne reforme podrazumevati i razdva- stavnici nezavisne scene budu aktivno ukljueni u kul-
janje budetskih linija za savremenu kulturu, kul- turnu politiku Novog Sada i da naemo najbolji model
turne industrije, amaterizam? Da li, recimo, posto- funkcionisanja. Namera Grada je da razvija to efikasni-
ji ideja da se finansiranje Exita, prebaci na druga je mehanizme podrke svima koji deluju u kulturi, kao
ministarstva (turizma, finansija...)? i uslove za najvei mogui nivo participativnosti zain-
teresovanih pojedinaca i organizacija, kako bi kulturna
D.R. U skladu sa Strategijom kulturnog razvoja Gra- politika bila odraz zajednikog angamana, a radi za-
da Novog Sada, u toku je izrada Akcionog plana kojim dovoljenja opteg interesa u kulturi Grada Novog Sada.
e biti definisani modaliteti za raspisivanje konkursa
Gradske uprave za kulturu. Tenja je da budui konkursi ta bi, na osnovu dosadanjih razgovora, trebalo
budu podeljeni na oblasti: savremeno stvaralatvo, kine- promeniti kako bi se obezbedila njena odrivost u
matografija, muziko stvaralatvo, kulturno-umetnika skladu sa znaajem koji ima u kulturi Novog Sada?
drutva i zatita kulturnog naslea.
D.R. O unapreivanju pozicije nezavisne scene vodili
ta je od infrastrukture planirano za izgradnju do smo rauna i prilikom izrade Strategije kulturnog razvo-
2021. i kojim sredstvima (budet, investicije, fon- ja Grada Novog Sada. Naime, taj dokument podrazumeva
dacije)? osnivanje Radnog tela koje nee biti deo gradske admini-
starcije, a u kojem e moi da participiraju svi zaintereso-
D.R. U aplikacionom formularu za EPK 2021, takozva- vani akteri u kulturi i, na taj nain, utiu na kreiranje
nom bid-booku koji je objavljen na internet stranici kulturne politike.
118
Brzopotezno osvajanje
titule EPK
U kojoj je meri projekat NSEPK2021 ostvario ko- i da ga podravaju ukoliko je transparetan - ako se vidi
munikaciju sa graanima i akterima u kulturi No- gde se troi novac.
vog Sada?
Kakvi su projekti stigli na konkurs? Koliko ih je
Nemanja Milenkovi to se tie podrke graana i njihove bilo?
informisanosti o projektu, osnovni principi su bili trans-
parentnost, informisanost i demokratinost u formiranju N.M. Postojao je jedan konkurs i poziv pre mog dolaska,
koncepta. Naalost, nije bilo dovoljno vremena. Ja sam pa smo mogli da kaemo da je forma potovana, to je
stupio na funkciju tano godinu dana pre proglaenja moglo da bude zgodno budui da smo imali jako kratko
EPK, krajem septembra 2016, a proces kandidature je uk- vreme za delovanje. Ipak, raspisali smo konkurs koji je
upno trajao tri-etiri godine. Mi smo raspisali konkurs, bio relativno kratak vremena jednostavno nije bilo i
ali nije bilo vremena za, recimo, tribine na kojima bi se stiglo je oko 350 projekata.
predstavili najbolji projekti, kako bi ljudi shvatili ta je
projekat EPK i kako bi se prijavili odgovarajue projekte. Vuk Radulovi Prvi poziv koji smo raspisali trajao je est
Praktino, od poetka je ostavljen ogroman prostor u ko- meseci i prijavila su se svega 43 projekta. Shvatili smo
jem su ljudi interpretirali projekat i definisali oekivanja. da postoji problem i zato smo se podelili u timove za ra-
Oekivanja su neprijatelj iskustva, zato to ih svako in- zliite oblasti, koje smo nazvali mostovi. Poslali smo
terpretira kako on to vidi i misli. ih kod razliitih predstavnika scene javnih i privatnih,
umetnikih organizacija, individualnih kreativaca i dru-
Kao tim, nali smo se u paralelnom procesu: trebalo je gih da priaju s njima, objasne kriterijume poziva i da
da sami shvatimo kako da odgovorimo na izazov koji je ih pozovu da se jave na konkurs.
pred nama, a da, u isto vreme, obavetavamo javnost o
tome. Dakle, i sami smo uili. U Srbiji nema strunjaka Kakvi su projekti s nezavisne scene stigli i koliko
za EPK i trudili smo se, paralelno s tim, da prenesemo ih je bilo?
naueno. U septembru smo uradili istraivanje na temu
koliko su graani upoznati sa EPK i da li podravaju N.M. Ako nezavisnu scenu itamo kao nevladin sektor u
takav projekat, odnosno da li podravaju da se odreena oblasti kulture i savremenog stvaralatva, onda je iz tog
sredstva daju iz budeta ako sutra pobedimo. Imali smo sektora stigao najvei broj projekata, ali ne pripadaju svi
ubedljive rezultate, 88% ljudi je reklo da jesu za projekat Inicijativi nezavisne kulturne scene Novog Sada.
119
V.R. Od ukupno 135 projekata, 80 ih je iz nevladinog sek- Ja dolazim ispred Exit fondacije, koja me je delegira-
tora. Od preostalih projekata veliki broj je prijavila Aka- la, kao nevladin sektor. Komercijalni, ali ipak nevladin.
demija umetnosti u Novom Sadu, to je znatno povealo Nikada nisam bio politiki angaovan, pa me to nije
broj projekata iz javnog sektora Imali smo i negodo- optereivalo. Pokuao sam da otvorim vrata mnogima.
vanje predstavnika institucija Vladimir Kopicl, lan
Umetnikog saveta, rekao je da je izraena nesrazmera i Postojao je lini poziv, s moje strane, Inicijativi, odnosno
da je preveliki broj i prijavljenih i prihvaenih projekata Zoranu Panteliu iz Kuda.org, kog izuzetno cenim, da se
upravo iz nevladinog sektora. ukljui u priu, ali je on odbio. Naveo je nekoliko segme-
nata od toga da su lanovi Umetnikog saveta ljudi koji
ta se sada dogaa sa tim projektima? su unitili kulturu Novog Sada do toga da je EPK globali-
stiki projekat, uz jo gomilu razloga. On je smatrao da
N.M. Od ukupnog broja izabranih projekata, 30 odsto se bi Danijel Babi, slikar, bio adekvatnija osoba za mesto
ve nalazi u aplikaciji i to su oni koji su najvie odgovara- predstavnika nezavisne scene.
li programskom narativu i umetnikoj viziji EPK.
Koji od projekata mogu da ponu da se realizuju Sa nezavisne scene Exit fondaciji i grad-
ve 2017?
skoj upravi najvie se zamera na tome
N.M. Edukativni. Nama je 2017, po projektu EPK, nulta to Exit crpi novac iz budeta za konkur-
godina. Preduslov svega budueg je da napravimo jasnu se.
organizaciju, da vidimo koji je budet, da vidimo gde
sede ti ljudi Naredna godina je polazna osnova kako
bismo 2018. imali kapacitet da ozbiljnije realizujemo N.M. Exit fondacija je na republikom nivou, na sopst-
projekat. venu inicijativu, uspela da izdejstvuje da ne pripada re-
soru kulture, nego da se prebaci na privredu, odnosno
Kako je biran predstavnik nezavisne scene u Umet- turizam. I to je tako ve godinu-dve. Taj proces se polako
nikom savetu? razvija i na nivou pokrajine, a mi insistiramo na tome da
se to desi i na nivou grada.
N.M. Izmeu prethodnog predsednika Organizacionog
odbora Andreja Fajgelja, koji je bio i direktor KCNS-a,
i Inicijative, koja je stigla s nezavisne scene, postojao je
kle. Desio se jedan momenat koji je pocepao proces, Koliko e NSEPK2021 imati za rezultat
u kojem on oigledno nije uspeo da integrie javnost u razvoj kreativnih industrija, odnosno ne-
najirem smislu, nego je okrenuo priu na crno-belo,
komercijalne kulture s druge strane?
za i protiv njega. Pria je skliznula u linu, bar sam ja
imao takav oseaj, ime su zapravo bila zatvorena vrata
za EPK.
N.M. Ve do sada smo imali komentare u Briselu da smo
previe otili u socijalnu sferu kulture. Kao da su nas pi-
tali: A gde su vam spektakli, gde vam je masovna pub-
lika? Na je argument bio je da je Novi Sad izaao s tim
konceptom, jer ve ima spektakl, ve je prepoznat kao
festivalski grad. Ba smo zbog toga eleli da izaemo sa
socijalnim ukljuivanjem graana, sa izmetanjem kul-
ture na obode, sa izlaskom iz centra grada. Moje pitanje
za nevladin sektor je: A gde je tu publika? Balansa u
EXIT, Novi Sad
programu mora biti, tj. mora biti i jednog i drugog.
Foto promo
120
strategije
121
Od
tri putia
Osvrt na Strategiju kulturnog ra-
zvoja Novog Sada 2016-2026, koja
je doneta kao obavezni dokument
kandidature grada za EPK 2021
Tekst
Miroslav Kevedi*
122
Struni saradnik za saradnju s nevladinim organizacijama
u Zavodu za kulturu Vojvodine / Nacionalni savet slovake
nacionalne manjine
124
125