Professional Documents
Culture Documents
Poglavlje 14-Regulacijski Radovi Na Vodotocima
Poglavlje 14-Regulacijski Radovi Na Vodotocima
KNJIGA 1
Gradnja i odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina
i vodnih graevina za melioracije
14. POGLAVLJE
14. POGLAVLJE
Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s vaeim zakonima,
normama i tehnikim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije
navedena niti jedna norma, obvezna je primjena odgovarajuih EN (europska norma).
Ako se u meuvremenu neka norma ili propis stavi izvan snage, vait e zamjenjujua
norma ili propis.
Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemne
normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloenja i
odobrenja nadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnost
projektanta. Izvoa je duan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.
14-00.1 DEFINICIJE
Opi pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navedeni su
u 0. poglavlju. Ovdje se definiraju samo neki izrazi koji nisu dani u 0. poglavlju, a odnose
se na ovo poglavlje.
Boni zid rampe je konstrukcija koja bono formira oblik korita u podruju rampe.
Bujica u hidraulikom smislu oznaava brzi tok vode. U prirodoslovnom, hidrotehnikom i
vodoprivrednom smislu bujica je prirodni brdski vodotok iji su nagibi sliva i korita veliki,
poplave iznenadne i nagle i koji pronosi znatne koliine nanosa pokrenutog izrazitim
erozijskim procesima na slivu te taj nanos taloi u pribrdskim ravnicama.
Bujine rampe su graevine pomou kojih se spajaju dvije vodne razine u svrhu zatite
korita od pojaanog erozijskog djelovanja tekue vode koje se javlja na takovom mjestu.
Teenje je silovito, odvija se uz djelomian gubitak kinetike energije toka.
ep je cijevni propust kroz koji voda kanala ili vodotoka gravitacijski istjee kroz nasip u
prijemnik, a svojom opremom iskljuuje mogunost povratnog teenja. Jednostruki,
dvostruki ili viestruki ep je ep s jednim, dva ili vie usporedno poloenih cjevovoda u
sklopu jedne graevine.
Deponije (kamene naslage) su graevine (prostorne figure) koje se izvode uzdu
dijela regulacijske linije nove obale sa svrhom da se dio postojeeg obalnog kopna
podlonog i izloenog fluvijalnoj eroziji (podlokavanju, potkopavanju) stabilizira na liniji
nove obale. To se ostvaruje tako to se deponija urui na novi obalni pokos formiran
podlokavanjem stare obale te ga tako zatiti od daljnje erozije. Ovaj tip graevine je
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 1-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
najee koriten vid fomiranja konane linije obale pri implementaciji prokopa na
vodotoku.
Gabioni su pravokutne koare (kvadri) od iane ili polimerne mree, ispunjene
kamenim materijalom, koje se mogu slagati kao opeke oblikujui samostojeu
konstrukciju (potporne zidove, obloge vodotoka i sl.).
Humus je povrinski sloj tla koji sadri organske tvari u takvoj koliini da mu u
graevinskom smislu daju nepovoljna svojstva.
Inundacija je ue ili ire podruje uz korito vodotoka u koje se izlijevaju njegove velike
vode. Kod vodotoka s izvedenim nasipima za zatitu od poplava, inundacijom se naziva
podruje od obale korita vodotoka do nasipa, a ako zatitnih nasipa nema, cijelo poplavno
podruje vodotoka naziva se njegovom prirodnom inundacijom.
Iskop stepenica je iskop stepeniastog oblika na nagnutim tlima radi temeljenja nasipa ili
drugih vodno-gospodarskih graevina.
Konsolidacijski pojasevi su poprene graevine bez slobodne (korisne) visine iji se
gornji rub izvodi u ravnini profila korita. Konsolidacijski pojas u koritu vodotoka odnosi
se na krau dionicu na kojoj je izvedeno zatitno oblaganje korita ili izvedbom od npr.
niza stabilizacijskih pragova po dnu i pokosima korita. Zadaa im je stabilizacija
odreene dionice bujinog korita u uzdunom i poprenom smislu.
Kameni nabaaj postavlja se uzvodno du cijelog pregradnog zida radi zatite pregrade
od udaraca kamenja koje bujica valja.
Koordinate su numeriki podaci za toke u vaeem geodetskom sustavu izmjere.
Korito rijeke je prirodno udubljenje na zemljinoj povrini nastalo erozijskim djelovanjem
veih koliina vode koje u tom koritu teku pod djelovanje sile gravitacije.
Nasip je graevina od zemljanog materijala iznad prirodnog terena, a radi se
nasipavanjem, ravnanjem i zbijanjem u horizontalnim slojevima u punoj irini pri emu
debljina slojeva ovisi o vrsti zemljanog materijala i strojevima za zbijanje.
Niveleta kanala je linija koja du kanala definira kote njegovog dna. Prikazuje se na
uzdunom profilu.
Obaloutvrde su graevine na obalama rijenih korita kojima se obala titi od erozije,
umiruje vodni tok uz obalu i postie geometrijski pravilan oblik obale.
Osiguranje kakvoe/kvalitete je skup planiranih i sustavnih aktivnosti primijenjenih
radi stjecanja povjerenja da e proizvod, postupak ili usluga udovoljiti zahtjevima
kakvoe iz zakona, propisa, norme i projekta.
Pregrade su poprene graevine ija je zadaa smanjenje brzine toka vode u bujicama
ime se zaustavlja i deponira bujini nanos. Visine pregrada su 2 i vie metara i
konsolidiraju popreni profil bujinog korita u uzdunom i poprenom smislu.
Projekt organizacije graenja je tehniko-ekonomski elaborat kojim se definira
organizacija i tehnologija graenja.
Prokopi su regulacijski zahvati presjecanja meandara kojima se skrauje trasa rijenog
toka i poveava propusna mo rijenog korita u pogledu protoka vode, pronosa nanosa (i
leda)
Pripremni radovi obuhvaaju sve aktivnosti, prema projektu organizacije graenja, koji
su neophodni za pripremu i organizaciju gradilita te izvoenje glavnih graevinskih i
drugih radova.
Pasica praga je uska traka na dnu korita poprena na smjer toka koja slui kao posebna
zatita praga od erozije.
Pasica pokosa je uska traka na dnu korita du noice pokosa koji je posebno zatien ili
stabiliziran.
Preljevni zid stepenice je potporna gravitaciona konstrukcija koja, popreno na smjer toka,
pridrava tlo uzvodnog (vieg) djela korita. Pomou tog zida ostvaruje se koncentracija pada
nivelete dna vodotoka, pa se preko njega voda prelijeva. Najee se izvodi od betona ili se
zida od poluobraenog kamena, a esto se radi i od gabionskih sanduka punjenih lomljenim
kamenom.
Nalazite je posebno odreeno mjesto s kojeg se uzima prirodni materijal za nasipavanje
zbog nedostatka iskopanog materijala ili je pak tlo iz iskopa nepovoljno za nasipavanje.
Stranica 2-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 3-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Stranica 4-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
14-00.2 OPENITO
Nain oznaavanja trase, kako regulacijskih graevina u koritu vodotoka tako i onih na obali
(deponije, obaloutvrde, nasipi), treba biti usklaen s tehnologijom izvoenja graevine tako
da bi te oznake bile to manje ugroene tijekom izvoenja graevinskih radova.
Za sluaj unitenja, oznake moraju biti geodetski osigurane tako da se mogu lako obnoviti.
Kod definiranja poloaja regulacijskih graevina u koritu vodotoka oznaavanje moe biti
oteano zbog znatnih brzina toka i dubine vode. U takvim sluajevima poloaj je graevine
potrebno odrediti prikladnom geodetskom tehnikom preko stalnih toaka na obalama korita.
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 5-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
kamen, kao osnovni materijal koji se koristi pri njihovoj izgradnji (bitan je odabir
kamena kvalitete primjerene zahtjevima iz projekta, lokacija njegova deponiranja bilo
za neposrednu ugradnju ili za izradu sloenijih izraevina za ugradnju tonjae i sl., a
da pri tom ne doe do negativnog utjecaja na vodni reim jer se najee radi o
inundacijskom prostoru i dr.)
primjenu prua i izradu izraevina od prua, tj. koba, faina, tonjaa, punjenih koara i
valjaka te izradu madraca;
primjenu sintetikih proizvoda, tj. geosintetika, plastinih folija, pletiva od plastike i
dr;
proizvode i izradu izraevina od sintetikih materijala, npr. gabionskih koara od
plastinih pletiva, punjenih valjaka i tonjaa od armiranog geotekstila, izradu madraca
od geotekstila i dr.;
proizvode i izradu izraevina od ice i ianog pletiva, npr. gabiona i gabionskih
madraca i dr.;
gotove proizvode od betona ili izradu specijalnih elemenata od betona, npr.
prefabriciranih elemenata za reetkaste gravitacione konstrukcije regulacijskih
graevina, elemenata za specijalne gradnje u koritu vodotoka (npr. usmjerivae toka),
specijalnih elemenata tipa tetraedara, tetrapoda i slino.
Pripremni radovi, zemljani radovi, armiraki radovi, betonski radovi, tesarski radovi i skele,
polaganje geotekstila i geomrea, zidarski radovi, bravarski radovi, geotehniki radovi,
gradilini transporti, zatite ravnih i kosih povrina vodotoka, nasipa i kanala, zatitne mjera
uzgoja i sjee drvea i drugog raslinja i ostali radovi izvode se u skladu s uvjetima iz ovih
OTU-a.
Stranica 6-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Openito
Prije poetka radova, izvoa mora nadzornom inenjeru predati na odobrenje Projekt
organizacije graenja (POG) s prijedlogom tehnologije izrade koju namjerava koristiti za
izradu deponije.
Opis radova
Dobava i strojna izrada deponije lomljenog kamena obavlja se prijevozom materijala "A"
kategorije miniranog u kamenolomu.
Materijali
Materijal deponije je lomljeni kamen, tj. materijal "A" kategorije miniran u kamenolomu bez
naknadne rune obrade, kakvoe u skladu s vaeim zakonom, propisom, normom,
projektom i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a.
Zahtjevi kakvoe
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 7-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Prije poetka radova potrebno je izraditi prethodnu geodetsku snimku, a nakon izvedenih
radova potrebno je izraditi zavrnu geodetsku snimku.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa radova, upotrijebljenog
materijala i graevnih proizvoda.
Obraun radova
Stranica 8-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Openito
Rad na izradi obaloutvrde sastoji se od radova na iskopu humusa, strojnog iskopa zemlje,
ureenje i planiranje obalnog pokosa, iskopa zasjeka i stepenica, iskopa zemlje za betonske
ili kamene uporne stope u zemlji, nasipanja ruevne obale, irokog iskopa s raznim
strojevima, strojno guranje i razastiranje zemlje. Svi uvjeti za ove radove opisani su u
Poglavlju 2, Zemljani radovi ovih OTU-a.
Svi uvjeti za ostale radove, kao to su pripremni, betonski, armiraki, tesarski, zidarski, itd.
opisani su u ostalim poglavljima ovih OTU-a.
Prije poetka radova izvoa mora nadzornom inenjeru predati na odobrenje Projekt
organizacije graenja (POG) s prijedlogom tehnologije izrade koju namjerava koristiti za
izradu obaloutvrde.
Opis radova
Rad obuhvaa dobavu lomljenog kamena, njegovu strojnu ugradnju i profiliranje obalnog
pokosa ispod i iznad razine male vode pomou bagera na obali, te runo slaganje kamena u
oblozi obalnog pokosa iznad razine male vode.
Materijal
Kvaliteta i kakvoa materijala za izradu obaloutvrde od lomljenog kamena treba biti u skladu
s vaeim zakonima, propisima i normama. Lomljeni kamen treba biti zadovoljavajue
kakvoe ija krupnoa ovisi o veliini erozijske sile rijenog toka, u skladu s projektnom
dokumentacijom.
Lomljeni kamen, koji se koristi za oblaganje pokosa, treba imati odreenu tlanu
vrstou, biti otporan na kristalizaciju soli, drobljenje i habanje, otporan na smrzavanje i
upijanje vode u skladu s vaeim zakonima, propisima i normama.
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 9-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Ugradnja kamena po pokosu obale izvodi se pomou bagera. Pri tom mjesto (linija) ugradnje
mora biti na dohvat krana bagera kojim se ugradnja izvodi, a koji se nalazi na obali povrh
obalnog pokosa. U tijeku rada izvoa je duan provoditi mjere zatite na radu za radnike,
strojeve i vozila.
Nakon formiranja kosina pokosa bagerom, na isti se potapanjem polae geotekstil. Ugradnja
kamena izvodi se na nain da se bagerskom lopatom zahvaa dopremljeni kamen i odnosi do
mjesta ugradnje gdje se neposrednim istresanjem praktino stavlja (strojno ugrauje) na
konkretno mjesto ugradnje. U sluaju kad se to mjesto nalazi ispod nivoa male vode, kamen
se prilikom uestalije kontrole izvedenog stanja razmjeta guranjem pomou bagerske
koare ili pomou aklji.
Za onaj dio ugradnje kamena po pokosu obale, koji se nalazi iznad nivoa male vode, tj. na
suhom, namjetanje kamena nakon odlaganja iz bagerske koare vri se runo, to moe
ukupno iznositi 30 % od ukupno ugraene koliine kamena na suhom. Runo namjetan
kamen treba biti okrenut tako da mu najvea dimenzija zrna bude okrenuta okomito na
ravninu obalnog pokosa radi to boljeg uklijetenja kamena.
Kod izrade obaloutvrde lomljenim kamenom po pokosu obale veliina zrna kamena i
debljina sloja obloge trebaju biti odreeni u projektu. Pri tom veliinu zrna kamena treba
proraunati obzirom na erozijsku silu toka u rijenom koritu. U sluaju da je projektom
predvien samo jedan sloj kamene obloge pokosa, veliina zrna lomljenog kamena treba biti
25-40 cm ili vie ako je to predvieno (proraunato) u projektu.
U sluaju da se obloga sastoji od dva ili vie slojeva kamena, gornji (povrinski, zavrni) sloj
treba biti izveden od kamena spomenute veliine zrna (25-40 cm ili vie) na nain kao da se
radi o kamenoj oblozi samo od jednog sloja.
Ako se vieslojna kamena obloga izvodi na blago nagnutim obalnim pokosima, mogue je
dio obloge po suhom dijelu pripremljenog obalnog pokosa izvoditi strojnim razastiranjem
pomou dozera. Pri tom se zavrni sloj dotjeruje runo, namjetanjem priblino 30 - 50 %
kamena ugraenog u zavrni sloj.
Radi to lakeg rada bagerskom lopatom u vodi, poeljno je oblaganje obalnog pokosa
lomljenim kamenom izvoditi u vrijeme malih voda, to treba biti predvieno projektom.
Zahtjevi kakvoe
Kamen koji se koristi za oblaganje obalnog pokosa treba biti u skladu s vaeim propisima i
normama, otporan na drobljenje i habanje, otporan na djelovanje mraza, itd. Ako kvaliteta
nije odreena prema projektu, onda vrijede uvjeti iz vaeih zakona, propisa i normi.
Krupnoa zrna lomljenog kamena za oblaganje rijene obale treba biti predviena
projektom, tj. proraunata u ovisnosti od erozijske sile vodnog toka.
Projektirana forma obloenog obalnog pokosa mora biti dostignuta s tonou od 0,20
krupnoe mjerodavnog zrna kamena kojim se obloga izvodi. To znai da odstupanje forme
Stranica 10-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
izvedene obloge na nie (manje) od projektirane geometrije obale ne smije biti vee od 20 %
promjera mjerodavnog zrna.
Odstupanje forme izvedene obloge na vie, tj. iznad projektirane geometrije moe biti i vee,
a mjeru tog odstupanja treba ustanoviti hidraulikim proraunom uz uvjet da se izvedbom
prekomjerne ne smanjuje mjerodavni protoni presjek korita vodotoka. U sluaju veeg
odstupanja nadzorni inenjer e zahtijevati odstranjivanje suvinih koliina kamena.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Opis radova
Rad obuhvaa strojnu ugradnju lomljenog kamena i formiranje noice obaloutvrde s obale.
Noica se izrauje u koritu vodotoka pri dnu obalnog pokosa do nivoa male vode. Ovisno o
nagibu obalnog pokosa, noica se moe izvoditi guranjem kamena po blago nagnutom
pokosu dozerom u vodu ili ugraivanjem kamena bagerskom koarom ako je obalni pokos
strmiji.
Materijal
Materijal za izradu noice obaloutvrde je lomljeni kamen ija krupnoa ovisi o veliini
erozijske sile rijenog toka. Kakvoa lomljenog kamena mora biti u skladu s projektom,
vaeim propisima, normama i uvjetima iz ovog i ostalih poglavlja ovih OTU-a.
U sluaju blago nagnute obale ugradnja kamena u noicu izvodi se guranjem pomou
dozera.
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 11-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
U sluaju strmijeg obalnog pokosa ugradnja kamena u noicu izvodi se pomou bagera. Pri
tom mjesto (linija) ugradnje mora biti na dohvat krana bagera kojim se ugradnja izvodi, a
koji se nalazi na obali povrh obalnog pokosa.
Radi to lakeg rada bagerskom koarom u vodi poeljno je noicu obaloutvrde izvoditi u
vrijeme malih voda, to treba biti predvieno projektom.
Zahtjevi kakvoe
Kamen koji se koristi za izradu noice obalnog pokosa treba biti u skladu s vaeim
propisima i normama. Krupnoa zrna lomljenog kamena za noicu obaloutvrde treba biti
predviena projektom, tj. proraunata u ovisnosti od erozijske sile vodnog toka.
Projektirana forma noice mora biti dostignuta s tonou od 0,25 krupnoe mjerodavnog
zrna kamena od kojeg se noica izvodi. To znai da odstupanje forme izvedene noice na
nie (manje) od projektirane geometrije ne smije biti vee od etvrtine promjera
mjerodavnog zrna.
Odstupanje forme izvedene noice na vie, tj. iznad projektirane geometrije moe biti i vee,
a mjeru tog odstupanja treba ustanoviti hidraulikim proraunom uz uvjet da se izvedbom
prekomjerne noice ne smanjuje mjerodavni protoni presjek korita vodotoka za vie od 2
%. U sluaju veeg odstupanja nadzorni e inenjer zahtijevati odstranjivanje suvinih
koliina kamena.
Kontrola nakon ugradnje vri se na istim profilima na kojima je izvreno mjerenje obalnih
profila prije izvedbe noice, i to vezano na osigurane reperne toke.
Nadzorni inenjer nee odobriti poveanje ugraenih koliina kamena u odnosu na iskazane
koliine u projektu ako je to poveanje nastalo grekom izvoditelja, tj. ako se radi o
izvedenoj noici veoj od projektirane u prihvatljivoj mjeri.
Obraun radova
Stranica 12-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Obraun rada se vri u m3 stvarno ugraenog kamena u noicu po jedininoj cijeni koja
obuhvaa dopremu i ugradnju kamena i formiranje noice.
Opis radova
Betonske temeljne stope izvode se kod nekih tipova konstrukcija obaloutvrda. Uglavnom je
rije o gravitacijskim konstrukcijama strmih i vertikalnih obala.
Rad obuhvaa dobavu ili izradu betona i njegovu ugradnju u iskopani rov ili pripremljenu
oplatu u koju je postavljena armatura.
Materijal
Betonska stopa izvodi se od svjeeg betona koji po svom sastavu treba zadovoljavati uvjete
svjeeg betona prema projektu i PKOK-u.
Oplata moe biti postavljena i u vodi du linije trase projektirane obale i to u sluaju kad se
projektirana trasa obaloutvrde prua u koritu vodotoka neto ispred postojee (stare) obale.
Zahtjevi kakvoe
Zahtjevi koji se odnose na kakvou i kontrolu svjeeg betona za izvedbu temeljne stope
trebaju biti propisani u projektu i moraju biti u suglasju s vaeim zakonima, propisima,
normama i zahtjevima propisanim ovim OTU-ima.
Zahtjevi koji se odnose na geometrijsku tonost gotove temeljne stope trebaju biti definirani
u projektu .
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 13-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Kontrola nakon ugradnje vri se na istim profilima na kojima je izvreno mjerenje obalnih
profila prije izvedbe noice i to vezano na osigurane reperne toke.
Nadzorni inenjer nee odobriti poveanje ugraenih koliina u odnosu na iskazane koliine
u projektu ako je to poveanje nastalo grekom izvoditelja, tj. ako se radi o izvedenoj noici
veoj od projektirane u prihvatljivoj mjeri.
Obraun rada
Opis radova
Rad se sastoji u pripremi podloge na kojoj e leati geotekstil, zatim u dobavi i polaganju
geotekstila te dobavi i razastiranju prirodnog ljunka u sloju debljine 15 cm na geotekstil i,
na kraju, u dobavi i ugradnji prefabriciranih betonskih elemenata za oblaganje obalnih
pokosa vodotoka.
Svrha ugradnje geotekstila je sprijeavanje ispiranja finih estica tla u uvjetima kad je nivo
vode u koritu nii od nivoa podzemne vode u zaobalju.
Materijal
Stranica 14-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Nakon trasiranja linije obaloutvrde i planiranja obalnog pokosa runim se alatom po pokosu
razastire pijesak ili sitni prirodni ljunak u sloju debljine 5 do 10 cm kao posteljica za
polaganje geotekstila. Na tu se posteljicu polae geotekstil koji se koljem privrsti na obalu
iznad obalnog pokosa i tako ovjesi niz pokos. Na geotekstil se zatim razastre dobro
granulirani prirodni ljunak u sloju debljine 15 cm kao zatita geotekstila i kao podloga
betonskih elemenata. Na razastrti ljunak se zatim postavljaju obloni betonski elementi.
Oblici ili vrsta tih elemenata kao i njihov raspored u gotovoj oblozi, trebaju biti predvieni
projektom.
Ugradnja se betonskih elemenata sastoji u runom postavljanju tih elemenata sueljno jedan
do drugog te njihovim poravnavanjem u ravninu obalnog pokosa. To se poravnavanje vri
runim pritiskanjem svakog elementa na ljunanu podlogu uz pripomo laganog udaranja
drvenim batom, a ako je potrebno, dodatno se podlae ili runo razastire izvjesna koliina
ljunka.
Zahtjevi kakvoe
Za izvedbu posteljice na kojoj e leati geotekstil treba koristiti prirodni pijesak krupnoe
zrna od 0,5 do 8 mm, dok se za sloj ljunka koji se razastire na geotekstil, mogu koristiti
prirodne mjeavine ljunka granulacije od 8 do 30 mm i pijeska granulacije od 0,5 do 8 mm.
Smjesa je bolja to sadri vei postotak pijeska. Preporua se da taj postotak bude vei od 40
%.
Gotovi betonski elementi za oblogu trebaju biti izraeni od betona definiranog razreda
kvalitete otpornog na habanje i drobljenje i otpornog na djelovanje mraza. Zahtjevi koji se
odnose na te osobine betona trebaju biti propisani u projektu i PKOK-u.
Projektirana forma obloenog obalnog pokosa betonskim elementima mora biti dostignuta s
tonou koja treba biti propisana u projektu obaloutvrde, a ako je to u projektu izostalo,
treba toleranciju u izvedbi projektirane gornje plohe obloge uzeti u iznosu od 2 cm.
Kontrola se izvedenog stanja vri geodetskim putem preko stalnih (osiguranih) repera, na
istim profilima na kojima je izvreno snimanje obalne konture prije poetka radova.
Nadzorni inenjer kontrolira i registrira geodetsku izmjeru prije izvedbe obloge i izmjeru
izvedenog stanja te odobrava razliku stvarno ugraenih koliina u odnosu na ugovorene
prema projektu i to ako je ta razlika nastala zbog neslaganja izmjere obalne konture prije
izvedbe s podacima iz projektnih podloga.
Kontrola se nakon ugradnje vri na istim profilima na kojima je izvreno mjerenje obalnih
profila prije izvedbe i to vezano na osigurane reperne toke.
Nadzorni inenjer nee odobriti poveanje ugraenih koliina u odnosu na iskazane koliine
u projektu ako je to poveanje nastalo grekom izvoditelja.
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 15-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Obraun radova
Opis radova
Materijali
Materijali za izradu gabionskog madraca jesu gabionske koare izraene od iane mree,
ica za uvezivanje koara i kamen za ispunu.
Koare se oblikuju tako da se du skeletnih ica plat savija u obliku koare pravilnog
paralelopipednog oblika, tj. kvadra. Poslije toga se skeletne ice na rubovima stranica
Stranica 16-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
vrsto povezuju spojnom elinom pocinanom icom. Spojna elina ica primjenjuje se
i za izradu potrebnih okomitih i kutnih (dijagonalnih) vezova. Vezovi slue postizanju to
vee vrstoe gotovog gabionskog madraca. Okomiti vezovi naine se prije ispunjavanja
koare. Pri tome se preporua da se naine 2 do 4 okomita veza po etvornom metru
madraca. Ti se vezovi na donjoj plohi povezuju omom preko 2 do 3 reda pletiva, a na
gornjem kraju se povezuju poklopcem gabiona nakon ugradnje kamene ispune.
Dijagonalni se vezovi po donjoj plohi koare postavljaju prilikom njenog oblikovanja, a
na gornjoj se plohi dijagonalni vezovi postavljaju nakon izrade ispune.
Koare se na mjesto ugradnje runo postavljaju jedna do druge, a sve susjedne koare se
povezuju meusobno spojnom elinom icom radi zajednikog djelovanja elemenata i
postizanja to vee vrstoe madraca.
Zahtjevi kakvoe
Lomljeni kamen za izradu gabionskog madraca treba biti otporan na drobljenje i habanje,
otporan na djelovanje mraza, sve u skladu sa vaeim propisima i normama.
Prije poetka rada izvoditelj je za sve materijale koje e koristit duan pribaviti
odgovarajuu dokumentaciju o kakvoi (izjave o sukladnosti) i predoiti ju nadzornom
inenjeru na uvid i suglasnost.
Projektirani oblik obloenog (dijela) korita gabionskim madracom mora biti dostignut s
tonou koja treba biti propisana u projektu. Ako je to u projektu izostalo, treba
toleranciju u izvedbi uzeti u iznosu od 5 cm na mjestu najveega odstupanja od
projektirane konture obale.
Nadzorni inenjer kontrolira i registrira geodetsku izmjeru prije izvedbe obloge i izmjeru
izvedenog stanja te odobrava razliku stvarno ugraenih koliina u odnosu na ugovorene
prema projektu i to ako je ta razlika nastala zbog neslaganja izmjere obalne konture prije
izvedbe s podacima iz projektnih podloga.
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 17-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Kontrola se nakon ugradnje vri na istim profilima na kojima je izvreno mjerenje obalnih
profila prije izvedbe, i to vezano na osigurane reperne toke.
Obraun radova
U jedininoj cijeni sadrani su trokovi dobave svih materijala i sav rad na izvedbi
gabiona opisan u ovoj toki.
Opis rada
Materijali
Koare se oblikuju tako da se du skeletnih ica plat savija u obliku koare pravilnog
paralelopipednog oblika, tj. kvadra. Poslije toga se skeletne ice na rubovima stranica
vrsto povezuju spojnom elinom pocinanom icom. Spojna elina ica primjenjuje se
i za izradu potrebnih okomitih i kutnih (dijagonalnih) vezova. Vezovi slue postizanju to
vee vrstoe gotovog gabionskog madraca. Okomiti vezovi naine se prije ispunjavanja
Stranica 18-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Koare se na mjesto ugradnje runo postavljaju jedna do druge, a sve susjedne koare se
povezuju meusobno spojnom elinom icom radi zajednikog djelovanja elemenata i
postizanja to vee vrstoe madraca.
Zahtjevi kakvoe
Vrsta i kakvoa plastinog materijala od kojeg moraju biti izraene gabionske koare
traba biti predviena u projektu gabionske zatite. Ako je to izostalo, preporua se
koristiti gabionske mree izraene od polietilenske mase visoke gustoe s minimalnom
debljinom filamenta 5,9 mm, minimalnom plonom masom 550 g/m2, vlanom vrstoom
filamenta 48 N i otpornou na habanje 10 (prema DIN-u 53754E).
Lomljeni kamen za izradu gabionskog madraca treba biti otporan na drobljenje i habanje,
otporan na djelovanje mraza, sve u skladu s vaeim propisima i normama.
Prije poetka rada izvoditelj je za sve materijale koje e upotrijebiti duan pribaviti
odgovarajuu dokumentaciju o kvaliteti (izjave o sukladnosti) i predoiti ju nadzornom
inenjeru na uvid i suglasnost.
Projektirani oblik obloenog (dijela) pokosa gabionskim madracom mora biti dostignut s
tonou koja treba biti propisana u projektu. Ako je to u projektu izostalo, treba
toleranciju u izvedbi uzeti u iznosu od 5 cm na mjestu najveega odstupanja od
projektirane konture pokosa.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 19-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Obraun radova
U jedininoj cijeni sadrani su trokovi dobave svih materijala i sav rad na izvedbi
gabiona opisan u ovoj toki.
Opis radova
Snop vrbovog prua duine 3 do 6 m, debljine 25 do 35 cm i uvezan icom ili vitkim pruem
naziva se fainom. Faine se rade na stolovima za izradu oblikovanjem i uvezivanjem
snopova odgovarajue debljine.
Materijal
Kao materijal za izradu faina koristi se svjee vrbovo prue dobiveno sjeom mladica
starosti od jedne do tri godine. Debljina prua treba biti od 3 do 4 cm, a duina preko 2 m.
Zahtjevi kakvoe
Prue za izradu faina treba biti svjee i vitko od vrbovih mladica starijih od jedne i mlaih
od tri godine.
Debljina prua treba biti od 3 do 4 cm, a duina preko 2 m. Kontrola prua vri se po
principu statistikog uzorka tako da se iz svake poiljke sluajnim odabirom izdvoji 40
prutova na svakih 10 tona prua. Dimenzije tako odabranog prua kontroliraju se mjerenjem,
a vitkost savijanjem.
Prut je glede vitkosti dobar ako se na debljem kraju u duini 1,5 m moe saviti najmanje
etvrt kruga (900) a da ne pukne.
Stranica 20-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Fainski snopovi moraju biti dobro uvezani to nadzorni inenjer kontrolira pregledom
vezova (vizualno), takoer po principu statistikog uzorka, tako to e metodom sluajnog
odabira prekontrolirati 10% ukupno proizvedenih faina. Faine su glede vezivanja dobre
ako neispravnih vezova ima manje od 2 %.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Opis radova
Rade se kao faine, a slue za privrivanje i spajanje obinih faina kod izgradnje
regulacijskih graevina.
Materijal
Kao materijal za zradu koba koristi se svjee vrbovo prue dobiveno sjeom mladica starosti
od jedne do dvije godine. Debljina prua treba biti od 1,5 do 3 cm, a duina preko 2 m.
Zahtjevi kakvoe
Prue za izradu koba treba biti svjee i vitko od vrbovih mladica starijih od jedne i mlaih od
tri godine. Debljina prua treba biti od 1,5 do 3 cm, a duina preko 2 m. Kontrola prua vri
se po principu statistikog uzorka tako da se iz svake poiljke sluajnim odabirom izdvoji 40
prutova na svakih 10 tona prua.
Prut je glede vitkosti dobar ako se na debljem kraju u duini 1,5 m moe saviti najmanje
etvrt kruga (900), a da ne pukne.
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 21-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Kobe moraju biti dobro uvezane to nadzorni inenjer kontrolira pregledom vezova
(vizualno), takoer po principu statistikog uzorka, tako to e metodom sluajnog odabira
prekontrolirati 10 % ukupno proizvedenih koba. Kobe su glede vezivanja dobre ako
neispravnih vezova ima manje od 2 %.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Stranica 22-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Openito
Rad na izradi paralelne graevine sastoji se od zemljanih radova kao to su strojni iskop
zemlje, ureenje i planiranje obalnog pokosa, strojno guranje i razastiranje zemlje, koji su
opisani u Poglavlju 2 ovih OTU-a, zatim izrade temeljnih madraca, koji su opisani u
prethodnoj toki (14-02).
Svi uvjeti za ostale radove, kao to su pripremni, betonski, armiraki, tesarski, zidarski, itd.,
opisani su u ostalim poglavljima ovih OTU-a.
Prije poetka radova izvoa mora nadzornom inenjeru predati na odobrenje Projekt
organizacije graenja (POG) s prijedlogom tehnologije izrade koju namjerava koristiti za
izradu obaloutvrde.
Opis radova
Strojna izrada tijela paralelne graevine plovnim bagerom izvodi se na mjestima oteenja
obale koja su nedostupne za izvedbu s kopnene strane. Rad obuhvaa dobavu i prijevoz
kamena plovilima i ugradnju plovnim bagerom koji grabi materijal (lomljeni kamen) iz
plovila i postavlja ga u tijelo paralelne graevine ispod vode, a runo iznad vode.
Materijal
Strojna izrada tijela paralelne graevine izvodi se od lomljenog kamena odreenog profila
koji se odreuje prema zahtjevima erozijskih procesa na prethodno pripremljenu podlogu
(ljunak, fainski madrac ili mrea s filter plasticom). esto se ugroena stopa paralelne
graevine gradi od tonjaa koje poveavaju stabilnost.
Gradnja paralelne graevine obavlja se plovnim bagerom tako da se izvodi u slojevima koji
su jednaki profilu lomljenog kamena. Rad se izvodi koarom plovnog bagera kojom se grabi
lomljeni kamen iz plovila te slae na prethodno oznaenu zonu paralelne graevine, a na
prethodno pripremljenu podlogu. Koarom na kranu podeava se lomljeni kamen u
kompaktnu figuru prema projektiranom profilu.
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 23-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Zahtjevi kakvoe
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Opis radova
Strojna izrada tijela paralelne graevine s obale izvodi se na mjestima oteenja obale gdje je
omoguen slobodan pristup mehanizaciji. Rad obuhvaa dobavu i prijevoz kamena,
ugradnju eonom metodom hidraulikim bagerom i to 90 % strojno, a 10 % runo.
Materijal
Prilikom napredovanja rada bager gusjenicama utiskuje kamen i na svakom sloju stvara
radnu plohu.
Prazni se prostor ispunjava manjim profilom kamena kako bi se to vie sprijeilo teenje
kroz graevinu. Kamen se slae u propisanu figuru prema normalnom profilu iz projektne
dokumentacije to se kontrolira geodetskim mjerenjem.
Stranica 24-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Zahtjevi kakvoe
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 25-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Openito
Rad na izradi pera sastoji se od zemljanih radova kao to su strojni iskop zemlje za uglavak
pera u obalu i strojno razastiranje zemlje, a opisani su u Poglavlju 2 ovih OTU-a, te izrada
temeljnog madraca koji je opisan u toki (14-02).
Svi uvjeti za ostale radove, kao to su pripremni, betonski, armiraki, tesarski, zidarski, itd.,
opisani su u ostalim poglavljima ovih OTU-a.
Prije poetka radova, izvoa mora nadzornom inenjeru predati na odobrenje Projekt
organizacije graenja (POG) s prijedlogom tehnologije izrade koju namjerava koristiti za
izradu pera.
Opis radova
Strojna izrada tijela pera izvodi se na mjestu ugroene obale gdje se matica vodotoka nastoji
usmjeriti prema sredini korita. Rad se izvodi elno hidraulinim bagerom gusjeniarom. Na
pripremljenu podlogu u vodotoku te na prostoru iskopanog uglavka pera, ugrauje se
lomljeni kamen prema projektiranom uzdunom i normalnom poprenom profilu. Rad
obuhvaa dobavu kamena, prijevoz te ugradnju u tijelo pera bagerom i cca 10% runim
slaganjem. Stavka, osim gore navedenog, ukljuuje i plovnu mehanizaciju za manje
korekcije i kontrolu graenja.
Materijal
Tijelo pera izrauje se od lomljenog kamena propisanih dimenzija koje se odreuju prema
zahtjevima erozijskih procesa, na pripremljenu podlogu (ljunani zastor i temeljni madrac)
u skladu s uvjetima iz projekta, PKOK-a i vaeim zakonima, propisima i normama.
Kao alternativni materijal za izradu tijela pera moe se koristiti i pijesak uz vanjsku zatitu
geotekstilom i lomljenim kamenom.
Rad se moe obavljati samo u razdoblju malih voda, a kruna pera mora biti iznad razine
male vode. Tijelo pera se gradi na pripremljenoj podlozi te iskopanom uglavku pera u obalu.
Izvodi se prilazna rampa s obalne strane prema uglavku koja se naknadno zatrpa, a nije
predmet ove stavke.
Bagerom gusjeniarom slae se lomljeni kamen u slojevima od ruba uglavka prema koritu u
slojevima tako da su gusjenice nad vodom ili malo potopljene. Slaganje se obavlja
Stranica 26-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
bagerskom koarom. Prostor izmeu veeg kamenja tijela pera popunjava se kamenom
manjeg promjera. Napredovanjem rada bager gusjenicama utiskuje kamen i na svakom sloju,
ukoliko je to mogue zbog vode, stvara radnu plohu. Kamen se slae u projektom
predvienu figuru koja odgovara projektiranom profilu pera do konane visine nivelete
krune.
Zahtjevi kakvoe
Izrada tijela pera zahtjeva pripremljenu temeljnu podlogu (ljunani zastor i temeljni
madrac) koja mora biti prethodno kontrolirana geodetskim mjerenjem na usvojenim
profilima. Graenje tijela pera obavlja se u slojevima lomljenim kamenom propisanih
dimenzija, a napredovanje i geometrija se kontrolira geodetskim mjerenjem sa stalnih
repernih toaka. Izrada tijela pera sastoji se u slaganju i sabijanju kamena u projektirani
profil, to se obavlja bagerskom koarom i teinom stroja prilikom prolazaka do korijena
pera radi uzimanja lomljenjaka za ugradnju.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Opis radova
Tijelo pera koje se gradi nainom izvedbe kamenog nabaaja, puno je upljina koje treba
popuniti kamenom sitnei kako bi se onemoguila jaa cirkulacija vode kroz pero koja
izaziva gibanje vode i ispiranje sitnijih estica iz temeljnog tla oko pera. Rad obuhvaa
dobavu i prijevoz kamene sitnei koja se posipa po gornjoj povrini pera kako bi popunila
povrinske upljine te uinila pero kompaktnijom graevinom. Ugradnja se obavlja koarom
hidraulikog bagera s krune pera.
Materijal
Kamena sitne je frakcija lomljenog kamena promjera 3-10 cm koja zapunjava meuprostor
u tijelu pera izgraenog od lomljenog kamena.
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 27-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Rad se moe obavljati samo u razdoblju malih voda jer je predviena ugradnja bagerom.
Dobava kamene sitnei obavlja se iz kamenoloma u kojem se utovaruju sitnije frakcije
kamena 3-10 cm u kamione te se prevoze do privremene deponije na obali vodotoka.
Kamena sitne istovaruje se kipanjem iz kamiona i ugrauje bagerskom koarom po povrini
pera.
Zahtjevi kakvoe
Kamena sitne odreenih frakcija 3-10 cm utovaruje se u kamion kiper bez sitnijih i
prainastih frakcija, prevozi se do privremenog odlagalita uz pero gdje se odlae. Bagerom
se grabi sitne te ugrauje po povrini pera. Razastire se bagerskom koarom po povrini
pera uz nastojanje popunjavanja praznih prostora izmeu kamenog nabaaja po kruni i
pokosu pera.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun rada obavlja se prije ugradnje kamene sitnei, tj. koliina se definira prema
privremenom odlagalitu koja se nalazi uz pero, a obavlja se geodetskim mjerenjem vanjskih
kontura te procjenom prosjene visine. Nadzorni inenjer kontrolira, registrira i odobrava
koliinu stvarno ugraene kamene sitnei u odnosu na koliinu ugovorenu projektom.
Stranica 28-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Openito
Rad na izradi prokopa sastoji se od zemljanih radova kao to su iskop humusa i strojni iskop
zemlje, strojni utovar zemlje, prijevoz zemlje, strojno guranje i razastiranje zemlje, a opisani
su u Poglavlju 2 ovih OTU-a.
Ovdje e biti opisan karakteristian rad na izradi strojnog iskopa zemlje za kinetu prokopa i
strojni iskop zemlje s oblikovanjem profila iskopa.
Svi uvjeti za ostale radove kao to su pripremni, betonski, armiraki, tesarski, zidarski, itd.
opisani su u ostalim poglavljima ovih OTU-a.
Prije poetka radova izvoa mora nadzornom inenjeru predati na odobrenje Projekt
organizacije graenja (POG) s prijedlogom tehnologije izrade koju namjerava koristiti za
izradu prokopa.
Opis radova
Ovaj se rad primjenjuje kod iskopa kinete prokopa koji se izvodi bagerom elno ili sa strana,
a iskopani materijal se privremeno deponira na bankini kanala na dohvatu krana.
Strojni iskop s odlaganjem kod kinete prokopa u zemljanom materijalu obavlja se bagerom.
eoni se iskop primjenjuje kod iskopa koji napreduje u smjeru uspona nivelete uz uporabu
profilne lice odgovarajueg pokosa. Iskopani se materijal privremeno deponira na bankine
kinete prokopa na dohvat krana da bi kasnije bio ugraen ili deponiran na licu mjesta,
odnosno transportiran dalje.
Zahtjevi kakvoe
Normalni popreni profil kinete prokopa odreuje se na bazi geomehanikih istranih radova
sondiranjem po trasi kinete prokopa s min 5 sondi po kilometru, uz vizualnu AC
klasifikaciju.
Trasa, pad dna i dubina iskopa kinete prokopa geodetski se iskolavaju s osiguranih
poligonskih toaka vezanih na stalne repere. Tolerancija irine dna kinete i lokalne
tolerancije iskopa su 5 cm, doputeno odstupanje nivelete dna 0,01 %, a doputeno
odstupanje od pokosa 10 %. Iskop se mora konstantno kontrolirati i registrirati geodetskim
snimanjem uzdunog i poprenih profila na istim poloajima gdje se obavilo i iskolenje.
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 29-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Opis radova
Ovaj se rad primjenjuje kod prokopa koji se uglavnom izvode po novim trasama. Rad se
izvodi eono, a iskopani materijal se deponira na bankine na dohvat krana. Oblikovanje
poprenog profila obavlja se hidraulikim bagerom nakon zavretka grubog iskopa. Cilj je
zavrno dotjerivanje nagiba i ravnine pokosa prokopa u skladu s projektiranim profilom.
Strojni iskop se obavlja eono hidraulikim bagerom kojim se obavlja iskop materijala "C"
kategorije, uz oblikovanje profila iskopa. Iskopani se materijal privremeno deponira na
bankine, a kasnije moe biti transportiran, ugraivan ili rasplaniran. Kasniji postupak nije
predmet ove stavke.
Zahtjevi kakvoe
Tolerancija irine dna prokopa i lokalne tolerancije iskopa su 5 cm, a doputeno odstupanje
nivelete dna je 0,01 % uz doputeno odstupanje pokosa koje iznosi 10 %. Iskop se mora
stalno kontrolirati i registrirati geodetskim snimanjem uzdunog i poprenih profila na istim
poloajima na kojima se obavilo iskolavanje.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova.
Stranica 30-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Obraun radova
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 31-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Openito
Rad na izradi reetkaste regulacijske graevine sastoji se od radova na izradi drvenih pilota i
drvene konstrukcije od razupora i podunih drvenih elemenata. Rad na izradi i zabijanju
pilota obraen je u poglavlju Geotehniki radovi, ovih OTU-a.
Svi uvjeti za ostale radove, kao to su pripremni, betonski, armiraki, tesarski, zidarski, itd.,
opisani su u ostalim poglavljima ovih OTU-a.
Prije poetka radova, izvoa mora nadzornom inenjeru predati na odobrenje Projekt
organizacije graenja (POG) s prijedlogom tehnologije izrade koju namjerava koristiti za
izradu reetkaste regulacijske graevine.
Opis radova
Rad obuhvaa dobavu gotovih drvenih pilota (stupova, ipova) ili njihovu pripremu na
gradilitu te dopremu pilota na lokaciju zabijanja i zabijanje. Razmak pilota treba biti
predvien projektom. Preporua se da meusobni razmak kako izmeu pilota u redovima,
tako i izmeu redova iznosi 2,5 do 3,0 m.
Materijal
Materijal za izradu drvenih pilota (stupova) su ravni trupci od tvrdog drveta, najbolje
hrastova. Duina trupaca treba biti jednaka ili vea od projektirane ukupne duine pilota,
a debljina treba biti to ujednaenija. Za pilote reetkastih regulacijskih graevina koriste
se trupci debljine 12-16 cm na tanjem kraju i 16-20 cm na debljem kraju. Piloti se reu na
projektiranu duinu. Tanji kraj se zailji i po potrebi okuje, ovisno o karakteristikama dna
korita gdje e se zabijati. Za okivanje zailjenog dijela pilota koristi se poseban elini
okov za pilote s elinim iljkom. Po potrebi okiva se i glava pilota po obodu da ne doe
do raspadanja ("cvjetanja") drveta prilikom zabijanja.
Stranica 32-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Prije poetka radova nadzorni inenjer e pregledati Projekt organizacije graenja (POG)
i dati odobrenje za poetak radova.
Drveni pilot se uz pomo plovila takoer doprema do mjesta zabijanja gdje se postavi u
vodilicu za odravanje pravca zabijanja. Pritom se izvri precizno pozicioniranje pilota na
mjesto zabijanja geodetskim putem preko dvije vrste poligone toke stabilizirane na
obali i vezane na vrsti geodetski reper. Nakon toga se vri zabijane pilota do dubine
predviene projektom. Preporua se da dubina zabijanja pilota za reetkaste regulacijske
graevine iznosi 1/2 do 2/3 ukupne duljine pilota.
Za drugi (pomoni) red pilota mogu se primijeniti neto krai i tanji piloti nego u prvom
redu konstrukcije, to treba biti predvieno u projektu konstrukcije. Ako to nije
predvieno, treba upotrijebiti pilote iste debljine i duine.
Zahtjevi kakvoe
Ako zahtijevana tonost pozicioniranja pilota (po kontroli nakon zabijanja) nije
dostignuta ili ako propisanu dubinu zabijanja nije mogue ostvariti zbog nailaska pilota
na stijensku masu, potrebno je najprije projektno rijeiti nastali problem, a onda po tom
rjeenju treba postupiti.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 33-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Opis radova
Materijal
Zdrave poluoblice ili piljena graa projektom predvienih dimenzija za razupore se zasjeku
ili ispile na krajevima pod kutem od 75 u odnosu na os trupca te se dopremaju plovilom do
mjesta ugradbe, tj. do zabijenih pilota u koritu vodotoka. Piloti se zareu pod kutem od 15 u
odnosu na svoju uzdunu os i to na poziciji postavljanja razupore. Duina (visina) reza na
pilotima treba biti jednaka debljini razupore dok dubina horizonatalnog zareza koji ini leaj
razupore iznosi 4 do 5 cm. Dopremljeni se trupci za razupore postavljaju na zarezane
leajeve na pilotima i privruju na pilote s jednom ili dvije klamfe (skobe) na svakom
kraju razupore.
Na svaki pilot privruju se dvije razupore. Glavna, kraa razupora, razupire dva susjedna
pilota zabijena u istom poprenom profilu korita vodotoka. Ta se razupora smjeta 30 do 40
cm ispod tjemena pilota. Druga, dua razupora, razupire dva pilota po dijagonali tako da se
prvi uzvodni pilot iz prvog (glavnog) reda pilota razupre na drugi pilot u pomonom
(drugom) redu, zatim drugi pilot iz glavnog reda na trei pilot u pomonom redu i td.
Takvim rasporedom jedino su prvi pilot u pomonom redu i zadnji pilot u glavnom redu
pilota razuprti samo s jednom (glavnom) razuporom.
Zahtjevi kakvoe
Za izvedbu razupora potrebne su zdrave poluoblice ili piljena graa ili daske od tvrdog
drveta projektiranih dimenzija. Drveni vezovi poluoblica ili piljene grae u zasjeku pilota
moraju biti paljivo i ispravno izvedeni. Odstupanje u duini pripremljenih elemenata za
razupore ne moe se tolerirati, tj. razupora mora biti dugaka upravo onoliko koliko je velik
razmak krajnjih toaka zarezanog leaja na pilotima, dok se odstupanje u debljini elemenata
za razupore moe tolerirati na vie (deblje), ali ne i na manje (tanje).
Kontrolu kvalitete pripremljenih elemenata za razupore kao i kontrolu izvedenih vezova vri
nadzorni inenjer vizualno. Neispravno postavljene razupore treba zamijeniti ispravnima. U
Stranica 34-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Opis radova
Materijal
Kao materijal za podune drvene elemenate reetkastih graevina koriste se poluoblice ili
daske od tvrdog drveta. Minimalne dimenzije poprenog presjeka poluoblica za podune
elemente reetkastih graevina su 7/15 cm, a dasaka 5/15 cm. Duina poluoblica ili
dasaka treba biti za 0,5 m vea od razmaka pilota na koje se privruju. Za privrenje
elemenata na pilote koriste se elini avli duine 120 mm.
Poluoblice ili daske od tvrdog drveta projektiranih dimenzija dopreme se pomou plovila do
reda glavnih pilota zabijenih uzdu regulacijske crte te se avlima pribijaju na pilote.
Rad se odvija u vrijeme malih voda, ali kod vodostaja koji omoguuju dopremu materijala i
prijevoz radnika plovilima do glavnih pilota. Elementi (poluoblice ili daske) se pribijaju na
pilote u poloaje predviene projektom. Raspored elemenata treba biti takav da izmeu njih
ostaje svijetli otvor koji je jednak njihovoj irini, tj. izmeu svaka dva po visini susjedna
elementa poduno pribijena na pilote, treba ostaviti razmak u koji bi mogao stati upravo jo
jedan element istih dimenzija.
Najnii element u svakom polju (polje je razmak izmeu dva pilota) smjeta se u poziciju
neposredno iznad projektnog nivoa male vode, a najvii element u poziciju odreenu nivoom
srednje vode ili projektnim nivoom neto viim od srednje vode. Pribijanje elemenata na
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 35-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
pilote vri se elinim avlima minimalne duine 120 mm i minimalne debljine 4 mm. Na
svakom kraju elementi se pribijaju na pilote s najmanje dva avla. Preklop podunih
elemenata preko pilota, na koji se pribijaju, treba biti takav da od osi privrenja do
slobodnog kraja elementa bude najmanje 25 cm duine preklopa.
Zahtjevi kakvoe
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Stranica 36-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Openito
Rad na izradi regulacijske pregrade na rijekama sastoji se od zemljanih radova (strojni iskop
zemlje i razastiranje materijala). Svi ovi radovi opisani su u Poglavlju 2, Zemljani radovi
ovih OTU-a.
Radovi i uvjeti za izradu temeljnih madraca opisani su u prethodnim tokama ovog poglavlja
i Poglavlju 3 (Geotekstili i geomree), a svi uvjeti za ostale radove, kao to su pripremni,
betonski, armiraki, tesarski, zidarski, geotehniki, itd., opisani su u ostalim poglavljima
ovih OTU-a.
Prije poetka radova izvoa mora nadzornom inenjeru predati na odobrenje Projekt
organizacije graenja (POG) s prijedlogom tehnologije izrade koju namjerava koristiti za
izradu regulacijske pregrade.
Opis radova
Materijal
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 37-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
vodotoka, a kamen moe biti dopreman ili kopnenom ili plovnom mehanizacijom. U
sluaju kad se uglavak izvodi s obalne strane, bilo izravnim nasipanjem iz transportne
mehanizacije, bilo pomou bagera, kruna uglavka se zasipa kamenom sitnei tako da se
bager ili transportna mehanizacija prilikom rada mogu kretati po toj kruni i vriti dalje
nasipavanje uglavka prema koritu vodotoka. Ravnanje krune uglavka za potrebe kretanja
bagera ili transportne mehanizacije vri se buldoerom.
Zahtjevi kakvoe
Kamen koji se koristi za izvedbu uglavka regulacijske pregrade, treba biti zdrav, tvrd,
ilav, otporan na drobljenje i smrzavanje i sa specifinom masom jednakom ili veom od
2,65 kg/dm3 u skladu s projektom i PKOK-om.
Kruna uglavka treba biti izvedena s tonou 10 cm. Kontrola izvedbe krune vri se
geodetski - niveliranjem. U sluaju nedozvoljenog odstupanja krune na nie od
projektirane, nadzorni e inenjer zahtijevati dopunsku ugradbu kamena, a u sluaju
odstupanja na vie, nadzorni e inenjer prema drugim pokazateljima iz projekta
regulacijske pregrade odluiti o potrebi odstranjivanja suvika materijala.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun rada
14-07.1.2 Strojna izrada tijela pregrade prema zadanom profilu pomou plovnog bagera
Opis radova
Stranica 38-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Materijal
Nain pripreme podloge treba biti predvien projektom. U sluajevima ljunanog dobro
nosivog dna, tijelo pregrade moe se izvoditi bez posebne pripreme podloge. Ako je sloj
slabo nosivog materijala na rijenom dnu tanak, priprema podloge za izradu tijela
pregrade moe se izvesti jaruanjem slabo nosivog sloja.
Zahtjevi kakvoe
Kamen koji se koristi za izvedbu tijela regulacijske pregrade treba biti zdrav, tvrd, ilav,
otporan na drobljenje i smrzavanje i sa specifinom masom jednakom ili veom od 2,65
kg/dm3 u skladu s projektom i PKOK-om.
Krupnoa kamena treba biti odreena projektom, a ako je to izostalo, treba ugraditi
lomljeni kamen srednje krupnoe ds=30 cm.
Kruna i pokosi pregrade trebaju biti izvedeni s tonou 10 cm. Kontrola izvedbe za dio
pregrade iznad vode vri se geodetski, niveliranjem sa stalnih poligonih toaka vezano na
vrste repere. U sluaju nedozvoljenog odstupanja krune na nie od projektirane,
nadzorni e inenjer zahtijevati dopunsku ugradbu kamena, a u sluaju odstupanja na
vie, nadzorni e inenjer prema drugim pokazateljima iz projekta regulacijske pregrade,
odluiti o potrebi i nainu odstranjivanja suvika materijala.
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 39-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
14-07.1.3 Strojna izrada tijela pregrade nasipanjem pomou transportne mehanizacije s ela
Opis radova
Materijal
U sluajevima ljunanog dobro nosivog dna, tijelo pregrade moe se izvoditi bez
posebne pripreme podloge. Ako je sloj slabo nosivog materijala na rijenom dnu tanak,
priprema podloge za izradu tijela pregrade moe se izvesti jaruanjem slabo nosivog
sloja.
Stranica 40-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Zahtjevi kakvoe
Kamen koji se koristi za izvedbu tijela regulacijske pregrade treba biti zdrav, tvrd, ilav,
otporan na drobljenje i smrzavanje i sa specifinom masom jednakom ili veom od 2,65
kg/dm3 u skladu s projektom i PKOK-om.
Krupnoa kamena treba biti odreena projektom, a ako je to izostalo, treba ugraditi
lomljeni kamen krupnoe min d=30 cm.
Kruna i pokosi pregrade trebaju biti izvedeni s tonou 10 cm. Kontrola izvedbe za dio
pregrade iznad vode vri se geodetski, niveliranjem sa stalnih poligonih toaka vezano na
vrste geodetske repere. Dio koji je pod vodom kontrolira se mjerenjem dubina. U sluaju
nedozvoljenog odstupanja krune na nie od projektirane, nadzorni e inenjer zahtijevati
dopunsku ugradbu kamena, a u sluaju odstupanja na vie nadzorni e inenjer, prema
drugim pokazateljima iz projekta regulacijske pregrade, odluiti o potrebi odstranjivanja
suvika materijala
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 41-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
(pokosi i berme ako su projektirane), snimaju se mjerenjem dubina, a dijelovi iznad vode
snimaju se geodetskim niveliranjem sa stalnih poligonih toaka vezano na stalne repere.
Koliina kamena ustanovljuje se usporedbom izvedenog stanja sa snimkom poetnog
stanja rijenog korita prije poetka radova. Nadzorni inenjer kontrolira, registrira i
odobrava razliku ugovorene koliine u odnosu na ugovorenu prema projektu.
14-07.1.4 Dobava i ugradnja kamene sitnei po pokosu s uzvodne strane i po kruni pregrade
Opis radova
Rad obuhvaa dobavu i prijevoz kamene sitnei koja se ugrauje po pokosu s uzvodne
strane pregrade kako bi se popunile upljine izmeu krupnijih zrna kamena i tako
smanjila vodopropusnost pregrade. Takoer se kamenom sitnei zasipa i kruna pregrade
kako bi se graevinskoj mehanizaciji omoguila komunikacija po kruni pregrade. Kod
regulacijskih pregrada svrhovita je ugradba kamene sitnei po donjem dijelu uzvodnog
pokosa pregrade kako bi se sprijeilo intenzivno procjeivanje vode kroz tijelo graevine
pri dnu rijenog korita, uslijed ega bi moglo doi do ispiranja sitnijih estica u dnu
korita, a time i do ugroavanja stabilnosti graevine. Po gornjem dijelu pokosa
regulacijske pregrade izvedene od krupnog lomljenog kamena, ugradba kamene sitnei
nije svrhovita.
Materijal
Kamena sitne koja se koristi za zasipanje pokosa i krune regulacijske pregrade, smjesa je
sitnih frakcija lomljenog kamena krupnoe 3-15 cm. Sastav smjese kamene sitnei za
zasipanje uzvodnog pokosa i krune pregrade treba biti predvien projektom i PKOK-om.
Tijelo pregrade koje se gradi nainom izvedbe kamenog nabaaja, puno je upljina koje
omoguuju znatnu cirkulaciju vode kroz tijelo pregrade. Da bi se ta cirkulacija smanjila,
po uzvodnom pokosu pregrade ugrauje se kamena sitne. Radi omoguavanja dovoza
materijala kamena se sitne ugrauje i po kruni pregrade. Ugradba kamene sitnei po
pokosu vri se pomou bagera, a po kruni pregrade razastire se buldoerom.
Kakvoa i koliina kamene sitnei koja se ugrauje kao i dio pokosa po kojem je ugradba
kamene sitnei svrhovita, treba se predvidjeti u projektu pregrade i PKOK-u.
Zahtjevi kakvoe
Sastav smjese kamene sitnei treba biti odreen projektom. Koriste se frakcije kamena
krupnoe 3-15 cm bez sitnijih i prainastih frakcija. Ugradba kamene sitnei treba biti
ravnomjerna tako da se to bolje popune upljine u kamenom nabaaju po pokosu
pregrade. Kontrolu kvalitete ugradbe kamene sitnei vri nadzorni inenjer vizualno,
strogim praenjem potivanja propisane tehnologije izvedbe.
Kamen koji ini smjesu kamene sitnei treba biti zdrav, tvrd, ilav, otporan na drobljenje
i smrzavanje i sa specifinom masom jednakom ili veom od 2,65 kg/dm3 u skladu s
projektom i PKOK-om.
Stranica 42-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 43-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Openito
Rad na izradi regulacijskih pragova na rijekama sastoji se od zemljanih radova (strojni iskop
zemlje i razastiranje materijala). Svi ovi radovi opisani su u Poglavlju 2, Zemljani radovi
ovih OTU-a.
Radovi i uvjeti za izradu temeljnih madraca opisani su u prethodnim tokama ovog poglavlja
i Poglavlju 3, a uvjeti za sve ostale radove, kao to su pripremni, betonski, armiraki,
tesarski, zidarski, geotehniki, itd., opisani su u ostalim poglavljima ovih OTU-a.
Prije poetka radova izvoa mora nadzornom inenjeru predati na odobrenje Projekt
organizacije graenja (POG) s prijedlogom tehnologije izrade koju namjerava koristiti za
izradu regulacijske pregrade.
14-08.1.1 Strojna izrada uglavka regulacijskog rijenog praga u obalu lomljenim kamenom
Opis radova
Na mjestu iskopa za uglavak regulacijskog rijenog praga u obalu vri se strojna ugradba
lomljenog kamena krupnoe 30 cm radi ostvarivanja vrste veze s obalom.
Materijal
Ugradba lomljenog kamena u uglavak praga obavlja se pomou bagera ili jednostavnim
zasipanjem iz transportne mehanizacije kojom se kamen doprema. Nain ugradbe ovisi o
mjesnim uvjetima pristupa i konfiguraciji obale. Zasipanje iz transportne mehanizacije
izvodi se od obalne strane usjeka prema koritu vodotoka do nivoa krune uglavka ako je
osiguran pristup transportnoj mehanizaciji.
Stranica 44-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Ako se uglavak izvodi pomou bagera, ovisno o mjesnim uvjetima bager se moe nalaziti
ili na obali ili u koritu vodotoka, a kamen moe biti dopreman ili kopnenom ili plovnom
mehanizacijom. U sluaju kad se uglavak izvodi s obalne strane, bilo izravnim
nasipanjem iz transportne mehanizacije, bilo pomou bagera, kruna uglavka se zasipa
kamenom sitnei tako da se bager ili transportna mehanizacija prilikom rada mogu kretati
po toj kruni i vriti dalje nasipavanje uglavka prema koritu vodotoka. Ravnanje krune
uglavka za potrebe kretanja bagera ili transportne mehanizacije vri se buldoerom.
Zahtjevi kakvoe
Kamen koji se koristi za izvedbu uglavka regulacijskog praga treba biti zdrav, tvrd, ilav,
otporan na drobljenje i smrzavanje i sa specifinom masom jednakom ili veom od 2,65
kg/dm3 u skladu s projektom i PKOK-om.
Krupnoa kamena za izvedbu uglavka regulacijskog praga treba biti odreena projektom,
a ako je to izostalo, treba ugraditi lomljeni kamen prosjene krupnoe 30 cm.
Kruna uglavka treba biti izvedena s tonou 10 cm. Kontrola izvedbe krune vri se
geodotski, niveliranjem. U sluaju nedozvoljenog odstupanja krune na nie od
projektirane, nadzorni e inenjer zahtijevati dopunsku ugradbu kamena, a u sluaju
odstupanja na vie, nadzorni e inenjer prema drugim pokazateljima iz projekta
regulacijskog praga, odluiti o potrebi odstranjivanja suvika materijala
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
14-08.1.2 Strojna izrada tijela regulacijskog rijenog praga pomou plovnog bagera
Opis radova
Materijal
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 45-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Najprije se izvodi podloga na kojoj e leati tijelo praga. Podloga se priprema nasipanjem
krupnog ljunka ili tucanika, ili pak izvedbom temeljnog madraca ako je temeljno tlo
praga na rijenom dnu slabo nosivo, muljevito, tresetasto i sl. Nain pripreme podloge
treba biti predvien projektom. U sluajevima ljunanog dobro nosivog dna, tijelo
regulacijskog praga moe se izvoditi bez posebne pripreme podloge. Ako je sloj slabo
nosivog materijala na rijenom dnu tanak, priprema podloge za izradu praga moe se
izvesti jaruanjem slabo nosivog sloja.
Zahtjevi kakvoe
Kamen koji se koristi za izvedbu tijela regulacijskog praga treba biti zdrav, tvrd, ilav,
otporan na drobljenje i smrzavanje i sa specifinom masom jednakom ili veom od 2,65
kg/dm3 u skladu s projektom i PKOK-om.
Krupnoa kamena treba biti odreena projektom, a ako je to izostalo, treba ugraditi
lomljeni kamen srednje krupnoe ds=30 cm.
Kruna i pokosi praga trebaju biti izvedeni s tonou 10 cm. Kontrola izvedbe praga
vri se mjerenjem dubina na projektom predvienim profilima uz prethodno odreenje
kote vodnog nivoa geodetskim niveliranjem vezano na vrsti reper. U sluaju
nedozvoljenog odstupanja krune i pokosa praga na nie od projektiranog, nadzorni e
inenjer zahtijevati dopunsku ugradbu kamena, a u sluaju odstupanja na vie, nadzorni
e inenjer prema drugim pokazateljima iz projekta regulacijskog praga, odluiti o
potrebi i nainu odstranjivanja suvika materijala.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
Stranica 46-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Obraun radova
14-08.1.3 Izrada tijela regulacijskog rijenog praga nasipanjem lomljenog kamena iz plovila s
pominim dnom
Opis radova
Materijal
Najprije se izvodi podloga na kojoj e leati tijelo praga. Podloga se priprema nasipanjem
krupnog ljunka ili tucanika, ili pak izvedbom temeljnog madraca ako je temeljno tlo
praga na rijenom dnu slabo nosivo, muljevito, tresetasto i sl. Nain pripreme podloge
treba biti predvien projektom. U sluajevima ljunanog dobro nosivog dna, tijelo
regulacijskog praga moe se izvoditi bez posebne pripreme podloge. Ako je sloj slabo
nosivog materijala na rijenom dnu tanak, priprema podloge za izradu praga moe se
izvesti jaruanjem slabo nosivog sloja.
Tijelo se praga izvodi nasipanjem lomljenog kamena u slojevima pomou plovnog bagera
ili dijelomino izravnim isipavanjem kamena iz posebnih bari kod kojih je mogue
otvoriti dno plovila. Nasipanjem (nabaajem) lomljenog kamena u projektom predvienu
figuru formira se tijelo pregrade koje odgovara projektiranom normalnom profilu. Rad
obuhvaa nabavku kamena, prijevoz plovilima (barama) do lokacije ugradbe i ugradbu u
tijelo pregrade pomou plovnog bagera ili izravnim isipavanjem iz specijalnih plovila s
pokretnim dnom. Nivo do kojeg je mogue izvoditi pregradu izravnim isipavanjem
kamena iz specijalnih bari ovisi o gazu natovarenog plovila i vodostaju kod kojeg se
izvodi tijelo pregrade. Preostali se dio izvodi pomou plovnog bagera ili nasipanjem
kamena iz kopnene transportne mehanizacije s ela idui od obale prema sredini korita.
Krupnoa i kakvoa kamena za izradu tijela pregrade treba biti predviena projektom i
PKOK-om.
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 47-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Zahtjevi kakvoe
Kamen koji se koristi za izvedbu tijela regulacijske pregrade treba biti zdrav, tvrd, ilav,
otporan na drobljenje i smrzavanje i sa specifinom masom jednakom ili veom od 2,65
kg/dm3 u skladu s projektom i PKOK-om.
Krupnoa kamena treba biti odreena projektom, a ako je to izostalo, treba ugraditi
lomljeni kamen krupnoe min d=30 cm.
Kruna i pokosi pregrade trebaju biti izvedeni s tonou 10 cm. Kontrola izvedbe za dio
pregrade iznad vode vri se geodetski, niveliranjem sa stalnih poligonih toaka vezano na
vrste repere. U sluaju nedozvoljenog odstupanja krune na nie od projektirane,
nadzorni e inenjer zahtijevati dopunsku ugradnju kamena, a u sluaju odstupanja na
vie, nadzorni e inenjer prema drugim pokazateljima iz projekta regulacijske pregrade,
odluiti o potrebi odstranjivanja suvika materijala.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Stranica 48-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Openito
Rad na izradi Wolfovih odboja sastoji se od radova na izradi drvenih pilota, izradi drvene
razupore izmeu pilota te izradi zavjese od fainskih snopova. Rad na izradi i zabijanju
pilota obraen je u poglavlju Geotehniki radovi, a sastavni dio su ovih OTU-a.
Svi uvjeti za ostale radove, kao to su pripremni, zemljani, betonski, armiraki, tesarski,
zidarski, itd., opisani su u ostalim poglavljima ovih OTU-a.
Prije poetka radova izvoa mora nadzornom inenjeru predati na odobrenje Projekt
organizacije graenja (POG) s prijedlogom tehnologije izrade koju namjerava koristiti za
izradu Wolfovih odboja.
Opis radova
Rad obuhvaa dobavu gotovih drvenih pilota (stupova) ili njihovu pripremu na gradilitu te
dopremu pilota na lokaciju zabijanja i zabijanje. Razmak pilota treba biti predvien
projektom, a preporua se da iznosi 2.5 m du regulacijske crte. Kod dvorednih odboja se
preporua da drugi red pilota bude na razmaku od 3.0 m od primarnog (glavnog) reda.
Materijal
Materijal za izradu drvenih pilota (stupova) su ravni trupci od tvrdog drveta, najbolje
hrastovina. Duina trupaca treba biti jednaka ili vea od projektirane ukupne duine pilota, a
debljina treba biti to ujednaenija. Za pilote Wolfovih odboja koriste se trupci debljine 10 -
20 cm na tanjem kraju i 20 - 25 cm na debljem kraju. Piloti se reu na projektiranu duinu.
Jedan kraj se zailji i po potrebi okuje, ovisno o karakteristikama dna korita gdje e se
pobijati. Za okivanje zailjenog dijela pilota koristi se poseban elini okov za pilote s
elinim iljkom. Po potrebi okiva se i glava pilota po obodu da ne doe do raspadanja
("cvjetanja") drveta prilikom zabijanja.
Zabijanje se pilota izvodi strojno, nabijaem (makarom) koji se nalazi na plovnom objektu.
Plovnim se objektom doplovi do mjesta zabijanja pilota gdje se vri sidrenje. Piloti se uz
pomo plovila takoer dopremaju do mjesta zabijanja gdje se postavljaju u vodilicu za
odravanje pravca zabijanja. Pritom se vri precizno pozicioniranje pilota na mjesto
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 49-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
zabijanja geodetskim putem, preko dvije vrste poligone toke stabilizirane na obali i vezane
na vrsti geodetski reper. Nakon toga se vri zabijane pilota do dubine predviene
projektom. Preporua se da dubina zabijanja pilota za Wolfove odboje iznosi 1/2 do 2/3
ukupne duljine pilota.
Zahtjevi kakvoe
Za izradu Wolfovih odboja zahtijevaju se zdravi piloti od tvrdog drveta, najbolje hrastovina,
to se kontrolira vizualno, a obavlja ju iskusan tesar.
Ako zahtijevana tonost pozicioniranja pilota (po kontroli nakon pobijanja) nije dostignuta
ili ako propisanu dubinu zabijanja nije mogue ostvariti zbog nailaska pilota na stijensku
masu, potrebno je najprije projektno rijeiti nastali problem, a tek onda treba postupiti po
tom rjeenju.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Rad se obraunava po dunom metru zabijenih pilota s jedininom cijenom koja obuhvaa
dobavu, zabijanje i kontrolu pozicioniranja pilota.
Stranica 50-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Opis radova
Materijal
Zdrave poluoblice ili piljena graa projektom predvienih dimenzija za razupore zasijeku se
ili ispile na krajevima pod kutom od 75 u odnosu na os trupca te se dopremaju plovilom do
mjesta ugradbe, tj. do zabijenih pilota u koritu vodotoka. Piloti se zareu pod kutom od 15 u
odnosu na svoju uzdunu os i to na poziciji postavljanja razupore. Duina (visina) reza na
pilotima treba biti jednaka debljini razupore, dok dubina horizontalnog zareza koji ini leaj
razupore iznosi 4 do 5 cm. Dopremljeni elementi za razupore postavljaju se na zarezane
leajeve na pilotima i privruju na pilote s jednom ili dvije klamfe na svakom kraju
razupore.
Umjesto od poluoblica ili piljene grae, razupore se mogu izvoditi i od dasaka ije su
minimalne dimenzije poprenog presijeka 5/20 cm. Rrazupore od dasaka pribijaju se na
pilote s elinim avlima duine 120 mm. Na svakom kraju daska se pribije na pilot s dva
avla.
Zahtjevi kakvoe
Za izvedbu razupora potrebne su zdrave poluoblice ili piljena graa ili daske od tvrdog
drveta projektiranih dimenzija. Drveni vezovi poluoblica ili piljene grae u zasjeku pilota
moraju biti paljivo i ispravno izvedeni. Odstupanje u duini pripremljenih elemenata za
razupore ne moe se tolerirati, tj. razupora mora biti dugaka upravo onoliko koliko je velik
razmak krajnjih toaka zarezanog leaja na pilotima, dok se odstupanje u debljini elemenata
za razupore moe tolerirati na vie (deblje), ali ne i na manje (tanje). Kontrolu kvalitete
pripremljenih elemenata za razupore, kao i kontrolu izvedenih vezova vri nadzorni inenjer
vizualno. Neispravno postavljene razupore treba zamijeniti ispravnima. U sluaju da se
razupore izvode od dasaka i spajaju avlanjem, mjesta privrenja takoer kontrolira
nadzorni inenjer vizualno. Svaki avao mora biti ispravno zabijen kroz dasku u pilot
cijelom svojom duinom bez savijanja. avle koji se prilikom zabijanja saviju, treba izvaditi
i zamjeniti novima.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 51-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Obraun radova
Opis radova
Materijal
Kao materijal za izradu faina za Wolfove lese koristi se svjee vrbovo prue dobiveno
sjeom vrbovih mladica starosti od jedne do tri godine. Debljina prua treba biti od 3 do 5
cm, a duina 3 do 4 m. Nadalje, potrebne su drvene motke za privrivanje fainskih
snopova tako da ine zavjesu. Motke trebaju biti to ravnije te izraene od vrbovih
mladica starijih od tri godine ili od mladica neke druge vrste drveta, npr. bagrem, grab,
bukva i sl. Duina motki koje se privruju na pilote treba biti 5,40 do 5,50 m, a njihov
promjer 10 do 12 cm. Pomone motke za nizanje i uvrenje fainskih snopova u table
koje e initi fainsku zavjesu, trebaju biti dugake 5 m i debele 8 do 10 cm. Povezivanje
prua u fainske snopove vri se paljenom icom br. 20, dok se prema projektu
privrivanje glavnih nosivih motki i jednog reda pomonih motki na pilote vri
paljenom icom debljine 6 mm, a ostale se pomone motke privruju elinim avlima
duine 20 cm.
Najprije se dobave ili pripreme drvene motke duine 5,40 do 5,50 m i debele 10 do 12 cm,
koje se pomou plovila dopreme do pilota zabijenih uzdu regulacijske crte te se privruju
na pilote. Red glavnih nosivih motki privezuje se na pilote paljenom icom debljine 6 mm,
tako da svaka motka bude oslonjena i privezena na tri pilota, tj. da prolazi preko dva polja
(razmaka) izmeu zabijenih pilota. Pritom krajevi svake motke zadiru u susjedna polja
duinom od 20 do 25 cm. Glavne se motke privezuju icom na pilote da bi se omoguili
manji rotacijski pomaci tih motki.
Pozicija privezivanja reda glavnih nosivih motki nalazi se 40 cm ispod tjemena pilota, a vez
treba biti izveden tako da se icom dvostruko obavije motka i pilot. Vez se na pilotu
osigurava avlanjem, tj. ispod ice se na pilotu zabije avao koji se djelomino savije preko
ice tako da ona ne moe skliznuti po pilotu. Nakon privezivanja reda glavnih nosivih motki,
privruje se na pilote i prvi red pomonih motki. Te se motke pribijaju avlima duine 20
cm na poziciju 20 cm ispod reda glavnih motki. Nakon toga, od svjeeg vrbovog prua se
izrade, na obali ili na uzgojnom polju vrbovog prua, fainski snopovi duine 3 do 4 m i to
tako da se prue povee paljenom icom br. 20 samo s dva poveza.
Stranica 52-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Prvi povez nalazi se na cca 110 cm od poetka snopa, a drugi na cca 190 cm. Tako
pripremljeni fainski snopovi debljine 30 do 35 cm dopreme se plovilom (pletnom) do
mjesta ugradbe, tj. do glavne nosive motke privrene na zabijene pilote. Faine se zatim
niu i povezuju jedna do druge na glavnu nosivu motku.
Nizanje faina zapoinje s jednog kraja glavne nosive motke, a nakon postavljanja svakog
pojedinog fainskog snopa na glavnu motku odmah se ugrauje u svaki snop i pomona
motka koja e fainsku zavjesu initi to vrom. Pomona se motka ugrauje tako da se
prue na kraju svakog fainskog snopa, koji lei na plovilu, rairi te se svaki snop postrance
navue na pomonu motku to blie ianom povezu koji se nalazi pri sredini snopa. Nakon
toga se prue fainskog snopa povezuje dodatnim ianim povezom iza pomone motke na
udaljenosti cca 30 do 40 cm od prethodnog poveza koji je ispred motke. Duina pomone
motke za ugradbu u fainske snopove iznosi 5 m, odnosno jednaka je dvostrukom razmaku
izmeu pilota zabijenih du regulacijske crte. Debljina te motke je 8 do 10 cm.
Nakon nizanja fainskih snopova na glavnu nosivu motku preko dva polja izmeu zabijenih
pilota i nakon ugradbe pomone motke u fainske snopove, privruju se jo dva reda
pomonih motki na zabijene pilote u svrhu uklijetenja fainske zavjese. Prvo se postavlja
motka u red koji odozogo nalijee na nanizane fainske snopove i koji se prua paralelno s
redom glavnih nosivih motki, a nalazi se na istoj strani pilota na kojoj i red glavnih motki.
Tako postavljena pomona motka pribije se na pilote avlima duine 20 cm. Nakon toga
privruje se motka u drugi red pomonih motki preko kojeg e se fainska zavjesa oslanjati
na zabijene pilote. Svaka motka u tom drugom redu privezuje se paljenom icom debljine 6
mm na glavnu nosivu motku i to tako da se smjesti neposredno ispod fainske zavjese te da
se oslanja na zabijene pilote na suprotnoj strani od one na kojoj se nalazi glavna nosiva
motka. Na taj se nain fainska zavjesa preko te druge pomone motke oslanja na pilote.
Osim opisanog, mogui su i drugi naini izrade zavjese od fainskih snopova. Jedan od
naina je da se na obali ili na splavu fainski snopovi prvo naniu i priveu na glavnu nosivu
motku i na pomonu sredinju motku te da se tako formira tabla od faina koja e initi
zavjesu preko dva polja izmeu zabijenih pilota. Ta se tabla zatim doveze pomou splavi do
zabijenih pilota du regulacijske crte te se privezivanjem glavne nosive motke na pilote,
fainska tabla privrsti u projektom predvienu poziciju. Pritom drugi kraj fainske table jo
lei na splavi. Nakon toga se na pilote ugrauju pomone motke za uklijetenje zavjese kako
je prethodno opisano, a zatim se splav izvue ispod fainske table i njena sredinja pomona
motka privee icom na pilote, tako da se tabla uroni u vodu pod kutom od 30do 45 prema
horizontali.
Zahtjevi kakvoe
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 53-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Prue za izradu fainskih snopova treba biti svjee i vitko od vrbovih mladica starijih od
jedne i mlaih od tri godine. Debljina prua treba biti od 3 do 4 cm, a duina preko 3 m.
Prut je glede vitkosti dobar ako se na debljem kraju u duini 1,5 m moe saviti najmanje
etvrt kruga (90), a da ne pukne.
Poiljka prua je dobra ako u kontroliranom uzorku najmanje 90% prua zadovoljava
postavljene zahtjeve.
Drvene motke takoer trebaju biti svjee i propisanih dimenzija, to nadzorni inenjer
kontrolira vizualnim pregledom i premjeravanjem sluajno odabranog uzorka od 20%
svih motki koje se ugrauju. Dozvoljeno odstupanje debljine motki je 1 cm, a duine
5 cm.
Sva povezivanja i privrenja izvedena icom i avlima trebaju biti dobro izvedena.
Kvalitetu izvedbe vezova fainskih snopova kontrolira nadzorni inenjer tako da najprije
pregleda jesu li svi potrebni vezovi izvedeni, a zatim kontrolira samu kvalitetu vezova.
Vezove fainskih snopova nadzorni inenjer kontrolira po principu statistikog uzorka
tako da metodom sluajnog odabira paljivim pregledom (vizualno) prekontrolira 30%
poveza fainskih snopova na glavnu nosivu motku i 20 % ostalih vezova na fainskim
snopovima. Zavjesa od fainskih snopova dobro je izvedena ako neispravnih vezova
nema vie od 1%.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova.
Obraun radova
Stranica 54-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Openito
Rad na izradi traverza na rijekama sastoji se od zemljanih radova (strojni iskop zemlje i
razastiranje materijala). Svi ovi radovi opisani su u Poglavlju 2, Zemljani radovi ovih OTU-
a.
Prije poetka radova izvoa mora nadzornom inenjeru predati na odobrenje Projekt
organizacije graenja (POG) s prijedlogom tehnologije izrade koju namjerava koristiti za
izradu regulacijske pregrade.
Opis radova
Strojna se izrada tijela traverze izvodi na mjestu ugroene obale gdje se nastoji matica
vodotoka usmjeriti prema sredini korita. Rad se izvodi elno hidraulinim bagerom
gusjeniarom. Na pripremljenu podlogu u vodotoku te na prostoru iskopanog uglavka
traverze ugrauje se lomljeni kamen prema projektiranom uzdunom i normalnom
poprenom profilu. Rad obuhvaa dobavu kamena, prijevoz te ugradnju bagerom u tijelo
traverze i cca 10% runim slaganjem. Stavka, osim gore navedenog, ukljuuje i plovnu
mehanizaciju za manje korekcije i kontrolu graenja.
Materijal
Rad se moe obavljati samo u razdoblju malih voda, a kruna traverze mora biti iznad razine
male vode. Tijelo se traverze gradi na pripremljenoj podlozi te iskopanom uglavku traverze u
obalu. Izvodi se prilazna rampa s obalne strane prema uglavku koja se naknadno zatrpa.
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 55-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Bagerom se slae lomljeni kamen u slojevima od ruba uglavka prema koritu u slojevima
tako da su gusjenice nad vodom ili malo potopljene. Slaganje se obavlja bagerskom
koarom. Prostor izmeu veeg kamenja tijela pera popunjava se kamenom manjeg
promjera. Napredovanjem rada bager gusjenicama utiskuje kamen i na svakom sloju,
ukoliko je to mogue zbog vode, stvara radnu plohu. Kamen se slae u projektom
predvienu figuru koja odgovara projektiranom profilu traverze do konane visine nivelete
krune.
Zahtjevi kakvoe
Izrada tijela traverze zahtijeva pripremljenu temeljnu podlogu (ljunani zastor i temeljni
madrac) koja mora biti prethodno kontrolirana geodetskim mjerenjem na usvojenim
profilima.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Opis radova
Tijelo traverze koja se gradi nainom izvedbe kamenog nabaaja, puno je upljina koje treba
popuniti kamenom sitnei kako bi se onemoguila jaa cirkulacija vode kroz traverzu koja
izaziva gibanje vode i ispiranje sitnijih estica iz temeljnog tla oko traverze. Rad obuhvaa
dobavu i prijevoz kamene sitnei koja se posipa po gornjoj povrini traverze kako bi
popunila povrinske upljine te uinila traverzu kompaktnijom graevinom. Ugradnja se
obavlja koarom hidraulikog bagera s krune traverze.
Materijal
Stranica 56-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Rad se moe obavljati samo u razdoblju malih voda jer je predviena ugradnja bagerom.
Dobava kamene sitnei obavlja se iz kamenoloma u kojem se utovaruju sitnije frakcije
kamena 3-10 cm u kamione te se prevoze do privremene deponije na obalu vodotoka.
Kamena se sitne istovaruje kipanjem iz kamiona i ugrauje bagerskom koarom po povrini
traverze.
Zahtjevi kakvoe
Kamena sitne odreenih frakcija 3-10 cm utovaruje se u kamion kiper bez sitnijih i
prainastih frakcija, prevozi se do privremene deponije uz traverzu gdje se deponira.
Bagerom se grabi sitne te ugrauje po povrini traverze. Razastire se bagerskom koarom
po povrini traverze uz nastojanje popunjavanja praznih prostora izmeu kamenog nabaaja
po kruni i pokosu traverze.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun se rada obavlja prije ugradnje kamene sitnei, tj. koliina se definira prema
dimenzijama privremene deponije koja se nalazi uz traverzu, a obavlja se geodetskim
mjerenjem vanjskih kontura te procjenom prosjene visine. Nadzorni inenjer kontrolira,
registrira i odobrava koliinu stvarno ugraene kamene sitnei u odnosu na koliinu
ugovorenu projektom.
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 57-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Openito
Prije poetka radova izvoa mora nadzornom inenjeru predati na odobrenje Projekt
organizacije graenja (POG) s prijedlogom tehnologije izrade koju namjerava koristiti za
izradu graevina na zatiti vodotoka od djelovanja bujica.
Opis radova
Materijali
Pri izvedbi betonskih pregrada koristi se beton, armatura, oplata, zemlja iz iskopa, kamen
i ljunak.
Stranica 58-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Najprije se obavlja iskolenje pregrade i osigurava pristupni put gradilitu. Slijedi rad na
osiguranju gradilita od povrinskih i podzemnih voda. Zatim se vri iskop graevne
jame. Slijede tesarski, armiraki i betonski radovi na izradi temelja pregrade, pregradnog
zida, krila pregrade, dna i bonih zidova slapita te zavrnog praga. Potom se pristupa
zatrpavanju graevne jame i zasipavanju uzvodne strane pregradnog zida kamenim
nabaajem.
Zahtjevi kakvoe
Pregrada mora biti u cijelosti izvedena po projektu i u skladu s ostalim tokama ovih
OTU-a. Eventualna se odstupanja moraju opravdati i moraju biti pismeno odobrena od
nadzornog inenjera uz suglasnost projektanta.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun se provodi na osnovi obavljenih radova, pri emu se obraun provodi za svaku
vrstu rada posebno.
Opis radova
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 59-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Materijali
Pri izvedbi zidanih kamenih pregrada koriste se kamen, cementni mort, ljunak i zemlja iz
iskopa.
Najprije se obavlja iskolenje pregrade i osigurava pristupni put gradilitu. Slijedi rad na
osiguranju gradilita od povrinskih i podzemnih voda. Zatim se vri iskop graevne
jame. Slijede zidarski radovi na izradi temelja pregrade, pregradnog zida, krila pregrade,
dna i bonih zidova slapita te zavrnog praga. Zatim se pristupa zatrpavanju graevne
jame i zasipavanju uzvodne strane pregradnog zida kamenim nabaajem.
Prije naputanja gradilita, ono se mora oistiti i sav suvian materijal odvesti.
Zahtjevi kakvoe
Zidarskim vezovima kamena treba pokloniti posebnu panju jer zidovi pregrade moraju
izdrati veliki pritisak, a esto i jake udarce kamenja koje bujica pronosi.
Osim kakvoe izvedbe, koja se provjerava tijekom rada, takoer se posebno provjeravaju:
visinski poloaj preljevnog i zavrnog praga,
osnovne dimenzije graevine,
stabilnost graevine
karakteristike kamena.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Stranica 60-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Obraun se vri na osnovu obavljenih radova, pri emu se obraun provodi za svaku vrstu
rada posebno.
Opis radova
Materijali
Najprije se obavlja iskolenje pregrade i osigurava pristupni put gradilitu. Slijedi rad na
osiguranju gradilita od povrinskih i podzemnih voda. Zatim se vri iskop plitke
graevne jame za temelje pregrade i iskop obala korita bujice za uglavljivanje bonih
dijelova pregrade u obalu. Slijedi nasipanje kamenog materijala u trup i slapite pregrade.
Prije naputanja gradilita, ono se mora oistiti i sav suvian materijal odvesti.
Zahtjevi kakvoe
Kontrolira se kvaliteta kamena koji se ugrauje, veliina pojedinanih komada (ne smije
biti manja od projektom zadane veliine) i nain ugradnje (naroito na pokosima pregrade
i na preljevnom pragu).
Posebno se provjerava:
visinski poloaj preljevnog praga,
osnovne dimenzije graevine,
stabilnost graevine.
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 61-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun se vri na osnovu obavljenih radova, pri emu se obraun provodi za svaku vrstu
rada posebno.
Opis radova
Materijali
Pri izvedbi gabionskih pregrada koristi se kamen, gabionske iane mree i pocinana
ica za vezanje mrea.
Najprije se obavlja iskolenje pregrade i osigurava pristupni put gradilitu. Slijedi rad na
osiguranju gradilita od povrinskih i podzemnih voda. Zatim se vri iskop graevne
jame. Slijede radovi na izradi i ugraivanju gabiona u trup i krila pregrade, dno i bone
zidove slapita te zavrni prag slapita. Na kraju se pristupa zasipavanju uzvodne strane
pregradnog zida kamenim nabaajem.
Prije naputanja gradilita, ono se mora oistiti i sav suvian materijal odvesti.
Zahtjevi kakvoe
Stranica 62-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Opis radova
Izvedba drvenih pregrada obuhvaa sve radove koji su potrebni da se osigura djelovanje
pregrade.
Materijali
Prije naputanja gradilita, ono se mora oistiti i sav suvian materijal odvesti.
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 63-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Zahtjevi kakvoe
Kontrolira se vrsta i kvaliteta drveta koje se ugrauje, kao i kvaliteta i veliina pojedinih
komada kamene ispune.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Opis radova
Izvedba pregrada od drvenih pilota i kamena obuhvaa sve radove koji su potrebni da se
osigura djelovanje pregrade.
Materijali
Pri izvedbi ovakvih pregrada koriste se drveni piloti, platice, oblice ili gredice i kamen.
Stranica 64-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
a) piloti se zabiju jedan pokraj drugog u jednom nizu i povezuju u cjelinu gredicama
ili oblicama koje se pribiju na pilote s uzvodne strane i sve se zatiti kamenim
nabaajem (s uzvodne strane);
b) piloti se zabiju u jednom nizu na razmaku jedan od drugog. Gredice ili oblice
pribiju se na pilote, jedna do druge s uzvodne strane. Kao zatita s uzvodne strane,
zaspe se kameni nabaaj;
c) kao a) i b), samo se piloti zabijaju u dva reda, a meuprostor se popuni kamenom.
Uzvodna strana titi se kamenim nabaajem.
Prije naputanja gradilita, ono se mora oistiti i sav suvian materijal odvesti.
Zahtjevi kakvoe
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 65-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Opis radova
Materijali
U sredini zemljane pregrade najprije se izgradi betonska jezgra male debljine, a zatim se
uzvodno i nizvodno od pregrade nasipa i nabija zemljani materijal u slojevima i tako
formira trup pregrade. Nasip nizvodno od jezgre pojaava otpornost na potisak, a nasip
uzvodno od jezgre odrava ravnoteu potisku nizvodnog nasipa i titi jezgru od izravnog
udara vode i bujinog nanosa. Uzvodni nasip slui privremeno dok se pregrada ne zapuni
nanosom. Kroz sredinu pregrade, u smjeru teenja, ozida se od kamena nadsvoeni kanal,
od uzvodnog do nizvodnog pokosa.
U prvo vrijeme kanal slui za proputanje vode, a kasnije, kada se pregrada zapuni, za
procjeivanje.
Posebnu panju treba pokloniti nizvodnom nasipu koji mora biti izraen solidno i mora
biti dobro nabijen. Nabijanje se vri u slojevima od 20-30 cm.
Zbog male debljine jezgre, uzvodni i nizvodni se nasip podiu istovremeno. Prije
ugraivanja iz zemljanog se materijala moraju odstraniti drveni komadi i ostale vidljive
organske tvari.
Nasipavanje novog sloja moe zapoeti tek kada se dokae traena zbijenost prethodnog
sloja.
Nagibe slojeva uvijek treba izvesti tako da se voda ocjeuje i ne zadrava za vrijeme
oborina. Rad na nasipanju prekida se u vrijeme kie. Nabijanje uz betonsku jezgru treba
vriti runo.
Zahtjevi kakvoe
Stranica 66-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Materijal se smije ugraivati u nasip samo ako je njegova vlanost unutar granica od 3%
za optimalnu vlagu po standardnom Proctoru. Previe vlaan materijal mora se prije
ugraivanja prosuiti, a previe suh materijal mora se vlaiti.
Profili i dimenzije nasutog dijela pregrade kontroliraju se u tijeku rada. Detaljna kontrola
obavlja se kod preuzimanja zavrnog sloja mjerenjem od toaka osiguranja, kako po
poloaju tako i po visini.
Uvjeti ugradnje i kontrole za oplatu, armaturu, beton, kamen i cementni mort prikazani su
u projektu, vaeim normama i propisima te u ostalim poglavljima i tokama OTU-a.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 67-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Opis radova
Materijali
Na pripremljenoj podlozi okviri se slau tako da ine sanduk visine odreene projektom.
Pojedini sanduci povezuju se u cjelinu posebnim veznim gredicama duine 0,80 m.
Da se gredice mogu dobro sastavljati, na oba kraja gredica na udaljenosti 6,0 cm od ruba
izrauju se ljebovi dubine 1,5 cm. Na taj nain razmak izmeu susjednih poprenih (ili
uzdunih) gredica po visini iznosi 9,0 cm.
Zahtjevi kakvoe
Kamen ispune treba biti zdrav, tvrd, ilav i otporan na djelovanje mraza, habanje i
drobljenje, sve u skladu sa vaeim normama, propisima i ostalim poglavljima iz OTU-a.
Nadzorni inenjer kontrolira kvalitetu i koliine ugraenih materijala kao i visinske kote i
dimenzije graevine koje su definirane projektom.
Stranica 68-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Opis radova
Materijal
Kao materijal za ispunu moe se koristiti lokalni kameni materijal koji ima potrebnu
kvalitetu za ovu vrstu radova. Najsitniji dijelovi ispune moraju biti vei od veliine otvora
mree. Materijal se rasporeuje rukom ili prirunim alatom tako da se upljine to bolje
popune. Nakon popunjavanja koare se zatvaraju poklopcima i povezuju okomitim i
kutnim vezovima. Ostale koare postavljaju se u nastavku u istom sloju ili u sljedeim
slojevima susjedne koare, meusobno se povezuju spojnom elinom icom radi
zajednikog djelovanja i vee vrstoe.
Zahtjevi kakvoe
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 69-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Kvaliteta materijala za izradu ispune (krupni ljunak, drobljeni ili lomljeni kamen) treba
zadovoljiti tehnike uvjete koji su predvieni za tu vrstu materijala. Kamen mora biti
tvrd, otporan na habanje i djelovanje mraza.
Za navedenu icu od koje se izrauju gabionske koare vrijedi zahtjev kvalitete propisan
vaeom normom.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Stranica 70-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Opis radova
Materijal
Na poravnato dno korita popreno se poloe trupac koji se uputa u obale 1-2 m. Na taj
trupac polau se trupci uzduno po koritu, jedan do drugoga ili s razmakom od 20-25 cm.
Uzduno poloeni trupci povezuju se poprenim trupcem velikim avlima ili "klamfama".
Prostor izmeu trupaca ispunjava se kamenom. Zatim se ponovo poloi popreni trupac
koji se dobro uglavljuje u obale, a rov se odmah popunjava materijalom iz iskopa. Na taj
popreni trupac ponovo se slau uzduni trupci koji se veu za popreni avlima i
"klamfama", a prostor izmeu trupaca popunjava se kamenom. Tako se trupci slau dok
se ne dosegne kruna preljeva. Na kruni se ostavlja otvor za preljevni profil, a desno i
lijevo se izrauju krila pregrade. Krila se slau kao i pregrada, kraim trupcima koji idu
od preljevnih usta desno i lijevo i uglavljuju se u obale, a po duini slau se trupci kao i
kod trupa pregrade.
Trupci koji se slau uzduno polau se na popreni trupac tako da stre naprijed 30-50
cm, a popreni trupci prilikom slaganja pomiu se malo uzvodnije da lice pregrade dobije
izvjestan nagib.
Radi ojaanja gornje povrine pregrade, kruna preljeva i krila prekriva se gredicama.
Slapite se takoer izrauje od trupaca sloenih u reetke, a meuprostor se popunjava
kamenom.
Ako je korito bujice preiroko pa jedan trupac ne moe premostiti profil, onda se
upotrebljavaju dva ili tri komada. Ti trupci se ne spajaju u jednoj liniji, nego pod
izvjesnim kutom u obliku podupiraa na smjer toka vode.
Zahtjevi kakvoe
Drvo za izradu pregrade od trupaca mora biti trajno, ilavo i mora odolijevati tetnom
djelovanju liinki kukaca u skladu s vaeim propisima i normama i ovim OTU-ima.
Trajnost drveta u uvjetima izmjeninog suenja i vlaenja dosta je ograniena. Preporua
se uporaba hrasta, aria, brijesta i obinog bora, a nikako se ne preporua uporaba bukve
jer brzo truli i raspada se.
Kamen koji se koristi za ispunu treba biti zdrav, tvrd, ilav, otporan na drobljenje i
habanje te otporan na djelovanje mraza.
Nadzorni inenjer kontrolira kvalitetu i koliine ugraenog drveta i kamena kao i visinske
kote i dimenzije predviene projektom.
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 71-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Opis radova
Radovi obuhvaaju nabavu i transport pilota, gredica ili platica i kamena, zabijanje pilota,
pribijanje gredica ili platica na pilote te ugradnja kamena.
Materijal
Piloti se najee izrauju od bora, ali mogu se izraivati i od smreke ili hrasta. Obrada
stabla svodi se na rezanje grana i vorova te guljenje kore.
Donji dio pilota zasijeca se s tri ili etiri strane s neto zatupljenim vrhom zbog vrstoe.
Da se sprijei oteenje vrha prilikom zabijanja, na vrh se pribija posebna eljezna
navlaka.
Gornji dio ili glava pilota titi se od raspucavanja navlaenjem eljeznog prstena.
Razmak izmeu pilota u jednom redu odreen je projektom, kao i razmak izmeu redova.
Zabijanje pilota vri se rukom ili strojno pokretanom makarom. Poslije definitivnog
provjeravanja poloaja ipa, poinje se sa zabijanjem laganim udarcima jer se malj u
poetku podie na malu visinu. Visina dizanja malja sve se vie podie dok ne dosegne
jedan metar. U jednom nizu napravi se 20-30 udaraca i zatim se mjeri ulazak pilota u tlo,
a rezultat se upisuje u "Dnevnik zabijanja pilota". Sa zabijanjem se prestaje kada poslije
odreenog broja udaraca u nizu, ulazak pilota u tlo ne prelazi projektom odreenu
minimalnu dozvoljenu veliinu ulaska.
Malj kojim se zabija pilot, prema iskustvu, treba biti dva puta tei od pilota.
Stranica 72-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Nakon zabijanja dva reda pilota, pristupa se privrivanju gredica (oblica ili platica) na
pilote pomou avala ili vijaka. Meuprostor se popunjava kamenom.
Zahtjevi kakvoe
Piloti koji pod udarcima malja puknu ili krenu u krivo, moraju se zamijeniti novim.
Drvo za izradu pilota treba biti potpuno zdravo i bez mane u pogledu strukture i
geometrijskog oblika.
O proizvodnji i kvaliteti rezane grae od smreke i jele propise daje HRN D.C1.041, a za
borovu grau propise daje norma HRN D.C1.040.
Vrste i kvalitetu hrastove rezane grae propisuju norme HRN D.C1.021 i HRN
D.D1.022.
Kamen koji se koristi za ispunu treba biti zdrav, tvrd, ilav, otporan na drobljenje,
habanje i djelovanje mraza, u skladu s uvjetima iz projekta, vaeih propisa, normi,
PKOK-a i ovih OTU-a.
Nadzorni inenjer kontrolira kvalitetu rada, koliine ugraenog drveta i kamena kao i
visinske kote te dimenzije predviene projektom.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 73-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Obraun radova
Stranica 74-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Opis radova
Materijali
Zahtjevi kakvoe
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 75-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun se provodi na osnovu obavljenih radova, pri emu se obraun provodi za svaku
vrstu rada posebno.
Opis radova
Materijali
Prije naputanja gradilita, ono se mora oistiti i sav suvian materijal se mora odvesti.
Zavrna aktivnost je predaja graevine investitoru.
Zahtjevi kakvoe
Stranica 76-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun se provodi na osnovu obavljenih radova, pri emu se obraun provodi za svaku
vrstu rada posebno.
Opis radova
Materijal
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 77-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Zahtjevi kakvoe
Lomljeni kamen koji se koristi za izradu konsolidacijskog pojasa treba biti zdrav, tvrd,
ilav, otporan na drobljenje i habanje, otporan na djelovanje mraza (nehigroskopian) i,
sa specifinom masom jednakom ili veom od 2,65 kg/dm3, u skladu s projektom i
PKOK-om.
Preporua se kamen eruptivnog podrijetla, mada se moe koristiti i drugi atestiran kamen
kakvoe prema uvjetima iz projekta, PKOK-a i ovih OTU-a.
Kontrola se izvedenog stanja vri geodetskim putem, preko stalnih (osiguranih repera), s
kojih se vre i druge geodetske kontrole izvedbe.
Ako izvedeno stanje ne zadovoljava zahtijevanu tonost izvedbe, nadzorni inenjer moe
zahtijevati otklanjanje pogreke ili, uz obrazloenje, prihvatiti izvedeno stanje kao
zadovoljavajue.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Stranica 78-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
3
Rad se obraunava po m izvedenog konsolidacijskog pojasa s jedininom cijenom koja
obuhvaa dobavu, runu obradu i ugradbu lomljenog kamena, sve potrebne poslove
vertikalnog i horizontalnog transporta kamena tijekom izvedbe radova te poslove
zavrnog ienja izvedene gradnje.
Opis radova
Materijal
Zahtjevi kakvoe
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 79-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Ako izvedeno stanje ne zadovoljava zahtijevanu tonost izvedbe, nadzorni inenjer moe
zahtijevati otklanjanje pogreke ili, uz obrazloenje, prihvatiti izvedeno stanje kao
zadovoljavajue.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Opis rada
Rad se sastoji u dobavi, runoj obradi i ugradbi lomljenog kamena s obradom reki u
cementnom mortu.
Materijal
Stranica 80-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Zahtjevi kakvoe
Lomljeni kamen koji se koristi za izradu konsolidacijskog pojasa treba biti zdrav, tvrd,
ilav, otporan na drobljenje i habanje, otporan na djelovanje mraza, sa specifinom
masom jednakom ili veom od 2,65 kg/dm3 te u skladu s uvjetima iz projekta i ovih
OTU-a.
Kontrola se izvedenog stanja vri geodetskim putem preko stalnih (osiguranih repera), s
kojih se vre i druge geodetske kontrole.
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 81-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Opis rada
Rad obuhvaa dobavu i runu ugradbu svjeeg betona u montiranu oplatu s poloenom i
fiksiranom armaturom te vibriranje betona perivibratorima.
Ako armiraki i tesarski radovi nisu posebno iskazani i obraunati, oni mogu biti
obuhvaeni u iskazu i obraunu betonskih radova.
Materijal
Nakon iskopa rova i izvedbe podloge te montae oplate, doprema se i ugrauje svjei
beton projektirane kakvoe.
Dopremljeni ili na gradilitu pripremljeni svjei beton moe se ugraivati pomou crpke
za beton ili se pomou bagerske koare moe donositi do mjesta ugradbe, gdje se istresa i
runim alatom ugrauje i razastire. Za dopremu svjeeg betona do konkretnog mjesta
ugradbe takoer se mogu koristiti runa kolica ili se beton moe nositi u kantama. Ako se
Stranica 82-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
za prijevoz svjeeg betona koriste runa kolica, kod sputanja niz pokos treba koristiti
vitlo. Doprema svjeeg betona do mjesta ugradbe treba biti u malim koliinama,
primjereno normi rune ugradbe i broju radnika.
Zahtjevi kakvoe
Svjei beton konsolidacijskog pojasa treba biti takav da osigurava projektom predvien
razred tlane vrstoe. Ako razred tlane vrstoe nije definirana u projektu, preporua se
beton razreda tlane vrstoe C16/20.
Kontrola se izvedenog stanja vri geodetskim putem preko stalnih (osiguranih repera), s
kojih se vre i druge geodetske kontrole.
Ako izvedeno stanje ne zadovoljava zahtijevanu tonost izvedbe, nadzorni inenjer moe
zahtijevati otklanjanje pogreke ili, uz obrazloenje, prihvatiti izvedeno stanje kao
zadovoljavajue.
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 83-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Ako armiraki i tesarski radovi nisu posebno iskazani i obraunati, jedinina cijena moe
obuhvaati i dobavu materijala te izradu, montau i demontau oplate, kao i dobavu,
krojenje i montau armature.
Stranica 84-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Opis radova
Izvedba bujinih rampi zidanih od kamena obuhvaa sve radove koji su neophodni da se
osigura njeno djelovanje u okviru ureenja bujinog toka, ovisno o njenoj namjeni.
Izvedba bujine rampe obuhvaa sve radove od izvedbe kamene obloge na uzvodnoj
strani, podlonog sloja do izrade kamene obloge rampe i bunice.
Materijali
Pri izvedbi bujinih rampi zidanih od kamena koristi se beton, armatura, oplata, zemlja iz
iskopa, kamen i ljunak. U sluaju da se zatitna obloga zida u cementnom mortu, koristi
se pijesak i cement za njegovu pripremu.
Najprije se obavlja iskolenje bujine rampe i osigurava pristupni put gradilitu. Slijedi
rad na osiguranju gradilita od povrinskih i podzemnih voda. Zatim se vri iskop
graevne jame te se izvode tesarski, armiraki i betonski radovi na izradi pasice
preljevnog praga i pasice noica pokosa. Drveni piloti za uvrenje obloge pobijaju se
po projektiranoj trasi na razmaku cca 30 cm. Slijedi izrada podlonog sloja od ljunka ili
fainskog madraca. Konano se pristupa izradi kamene zatitne obloge, zatrpavanju,
humusiranju i zatravnjenju pokosa.
Prije naputanja gradilita, ono se mora oistiti i sav suvini materijal odvesti.
Zavrna aktivnost je predaja graevine investitoru.
Zahtjevi kakvoe
Bujina rampa mora biti u cijelosti izvedena po projektu i uvjetima iz ostalih toaka ovih
OTU-a. Eventualna se odstupanja moraju opravdati i moraju biti pismeno odobrena od
strane nadzornog inenjera.
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 85-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun se provodi na osnovu obavljenih radova, pri emu se obraun provodi za svaku
vrstu rada posebno.
Opis radova
Izvedba betonskih bujinih rampi obuhvaa sve radove koji su neophodni da se osigura
njeno djelovanje u okviru ureenja bujinog toka, ovisno o njenoj namjeni.
Izvedba bujine rampe obuhvaa sve radove od izvedbe kamene obloge na uzvodnoj
strani, podlonog sloja i betonske obloge rampe i bunice, do izvedbe zavrne obloge
nizvodno od bunice.
Materijali
Pri izvedbi betonskih bujinih rampi koristi se beton, armatura, oplata, zemlja iz iskopa,
kamen i ljunak.
Najprije se obavlja iskolenje bujine rampe i osigurava pristupni put gradilitu. Slijedi
rad na osiguranju gradilita od povrinskih i podzemnih voda. Zatim se vri iskop
graevne jame te izrada podlonog sloja od ljunka i mravog betona. Potom se izvode
tesarski, armiraki i betonski radovi na izradi zatitne obloge rampe i bunice. Konano
se pristupa zatrpavanju graevne jame i izradi s uzvodne i nizvodne strane kamene
zatitne obloge. Na kraju se pristupa zatrpavanju, humusiranju i zatravnjenju pokosa.
Prije naputanja gradilita, ono se mora oistiti i sav se suvian materijal mora odvesti.
Stranica 86-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Zahtjevi kakvoe
Prije poetka radova i tokom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun se provodi na osnovu obavljenih radova, pri emu se obraun provodi za svaku
vrstu rada posebno.
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 87-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Opis radova
Materijali
Materijal za izradu zatite treba biti zdravi, jedar lomljeni (neobraeni) kamen, ija
krupnoa ovisi i veliini erozijske sile toka vode u koritu.
Prije poetkqa radova potrebno je porvesti ureenje korita ili izraditi podloni sloj
(posteljicu za polaganje kamenih blokova.
Kameni blokovi za oblaganje dna i pokosa korita dopremaju se kamionima ili drugom
prijevoznom mehanizacijom. Iz prijevozne mehanizacije kamen se istovaruje (istresa) na
obali korita, to blie mjestu ugradbe, u koliinama koje se prema projektu zahtijevaju do
duinskom metru kamene zatite.
Kamene blokove je mogue slagati na vie naina: sluajno slaganje, standardno slaganje,
gusto slaganje i posebno slaganje. Nain slaganja mora biti definiran projektom. Kod
sluajnog slaganja ne treba se voditi rauna o orijentaciji blokova, ve se oni ugrauju
bez njihove rotacije s time da se svaki blok mora dodirivati sa susjednim u sloju barem u
tri toke. Traena poroznost kod takovog naina slaganja je manja (cca. 35%). Ukoliko se
radi o standardnom slaganju, prilikom ugradnje, blokove je potrebno rotirati i ugraditi u
sloj kako bi ostalo to manje slobodnog prostora. I kod toga naina slaganja, svaki blok se
mora dodirivati sa susjednim u sloju barem u tri toke. Ako se radi o gustom slaganju,
blokovi se moraju rotirati tako da kada se ugrade moraju ostvariti to je vie kontakata sa
susjednim blokovima u sloju (vie od tri). Kod gustog naina slaganja potrebno je
premjetanje ve ugraenih blokova radi postizanje to veeg ukljetenja. Posebno
slaganje blokova podrazumijeva upotrebu posebnih tipova kamenih blokova (na primjer
izduenog ili ploastog oblika), koji se mogu nai u prirodi. U takvom sluaju je potrebno
projektom odrediti nain slaganja i postizanja ukljetenja.
Stranica 88-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Zahtjevi kakvoe
Lomljeni kamen za oblaganje dna i pokosa kanala treba biti zdrav, tvrd, ilav, otporan na
drobljenje i habanje, otporan na djelovanje mraza (nehigroskopian), i s specifinom
masom jednakom ili veom od 2,65 kg/dm3.
Krupnoa kamenih blokova za oblaganje kanala, odreena srednjim promjerom zrna D50,
treba biti predviena projektom, tj. proraunana u zavisnosti od erozijske sile vodnog
toka i prorauna geomehanike stabilnosti. Osim krupnoe, projektom je potrebno
odrediti i tolerancije u veliini blokova (podruje krivulje unutar koje se mora nai
granulometrija blokova).
Projektirani oblik obloenog (dijela) kanala treba biti dostignut s tonou od 0.20
promjera mjerodavnog zrna kamenog bloka kojim se obloga izvodi. To znai da
odstupanje u izvedbi kanala koji se oblae kamenim blokovima ne smije (obzirom na
projektiranu geometriju) biti vee od 20% promjera mjerodavnog zrna kamena.
Prije poetka radova potrebno je izraditi prethodni geodetsku snimku postojeeg stanja.
Nakon izvedenih radova potrebno je izraditi zavrnu geodetsku snimku.
Obraun radova
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 89-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
stvarno stanje izgraenog kanala, prije izvedbe zatitne obloge i nakon zavrenog
oblaganja i takvo stanje upisuje u dokumentaciju izvedenog stanja.
Opis radova
Nakon polaganja gabionskih koara na mjesto ugradbe, u njih se ugrauje lomljeni kamen
i na kraju se obavlja uvezivanje gornjeg dijela (poklopca) gabionske koare.
Materijali
Pri izvedbi gabionskih pregrada koristi se kamen, gabionske iane mree i pocinana
ica za vezanje mrea.
Materijali za izradu gabionskog madraca jesu gabionske koare izraene od iane mree,
ica za uvezivanje koara i kamen za ispunu.
Prije poetka radova potrebno je provesti ureenje korita ili izraditi podloni sloj
(posteljicu) za polaganje gabionskih madraca.
Najprije se obavlja iskolenje pojasa oblaganja i osigurava pristupni put gradilitu koje je
potrebno zatititi od vanjskih utjecaja koji mogu ugroziti ugradnju obloge.Slijede radovi
Stranica 90-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Prije naputanja gradilita, ono se mora oistiti i sav suvian materijal odvesti.
Zahtjevi kakvoe
Prije poetka radova i tijekom radova nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 91-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Stranica 92-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Ovdje je naveden samo dio normi i propisa koji se odnose na radove, graevne proizvode
i opremu u ovom poglavlju. Izvoai i projektanti duni su uzeti u obzir i sve ostale
vaee zakone, norme i propise koji nisu ovdje navedeni, a odnose se posredno ili
neposredno na radove, graevne proizvode i opremu iz ovog poglavlja.
NORME
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 93-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
odravanje graevina
NORME ZA GEOSINTETIKE
Stranica 94-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 95-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
(EN 13252:2000/A1:2005),
Geotextiles and geotextile-related products -- Required
characteristics for use in drainage systems (EN
13252:2000/A1:2005)
HRN EN 13252:2002 Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom --
Zahtijevana svojstva za uporabu u drenanim sustavima
(EN 13252:2000),
Geotextiles and geotextile-related products --
Characteristics required for use in drainage systems (EN
13252:2000)
HRN EN 13253/A1:2005 Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom --
Zahtijevana svojstva za uporabu u sustavima kontrole
vanjske erozije (EN 13253:2000/A1:2005),
Geotextiles and geotextile-related products -- Required
characteristics for use in external erosion control
systems (EN 13253:2000/A1:2005)
HRN EN 13253:2002 Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom --
Zahtijevana svojstva za uporabu u zatiti od erozije
(zatita obale, obaloutvrde) (EN 13253:2000),
Geotextiles and geotextile-related products --
Characteristics required for use in erosion control works
(coastal protection, bank revetments) (EN 13253:2000)
HRN EN 13254/A1:2005 Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom --
Zahtijevana svojstva za uporabu pri izgradnji
akumulacijskih jezera i brana (EN
13254:2000/A1:2005),
Geotextiles and geotextile-related products --
Characteristics required for use in the construction of
reservoirs and dams (EN 13254:2000/A1:2005)
HRN EN 13254/AC:2004 Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom --
Zahtijevana svojstva za uporabu pri izgradnji
akumulacijskih jezera i brana (EN
13254:2000/AC:2003),
Geotextiles and geotextile-related products --
Characteristics required for use in the construction of
reservoirs and dams (EN 13254:2000/AC:2003)
HRN EN 13254:2002 Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom --
Zahtijevana svojstva za uporabu pri izgradnji
akumulacijskih jezera i brana (EN 13254:2000),
Geotextiles and geotextile-related products --
Characteristics required for use in the construction of
reservoirs and dams (EN 13254:2000)
HRN EN 13255/A1:2005 Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom --
Zahtijevana svojstva za uporabu pri izgradnji kanala (EN
13255:2000/A1:2005),
Geotextiles and geotextile-related products --
Characteristics required for use in the construction of
canals (EN 13255:2000/A1:2005)
HRN EN 13255/AC:2004 Geotekstili i proizvodi srodni s geotekstilom --
Zahtijevana svojstva za uporabu pri izgradnji kanala (EN
13255:2000/AC:2003),
Geotextiles and geotextile-related products --
Characteristics required for use in the construction of
canals (EN 13255:2000/AC:2003)
Stranica 96-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
NORME ZA KAMEN
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 97-105
14 RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA
Stranica 98-105 Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010 KNJIGA I
RADOVI NA REGULACIJI VODOTOKA 14
TEHNIKI PROPISI
Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I Stranica 99-105