DRUTVENA ODGOVORNOST OSIGURAVAJUIH DRUTAVA

HABIBOVI MOAMER
Diplomirani ekonomista
moamer.habibovic87@gmail.com

Rezime

Uloga korporativne drutvene odgvornosti se znaajno poveala ovih dana. Istraivanja

su pokazala da kupci nisu vie zainteresovani samo za kupovinu dobrih kvalitetnih i pouzdanih
proizvoda, ve su oni zainteresovani i za korporativnu drutvenu odgovornost kompanija. Ovaj
rad istrauje korporativnu socijalnu odgovornost (CSR) osiguravajuih drutava. Institucije za
ocijenjivanje obezbijeuju znaajne informacije o firmama, korporativnoj drutvenoj
odgovornosti (CSR) ali nije potpuno jasno kako oni dolaze do svojih procijena. Uviamo
znaajne razlike izmeu razliitih tipova osiguranja i izmeu drava.

Abstract

The role of corporate social responsibility has increased significantly nowadays. The
studies conducted have shown that consumers are increasingly no longer interested only in
buying good quality and reliable products, but they are also interested whether they were
produced in a socially responsible manner. This paper investigates the corporate social
responsibility (CSR) of insurance companies. Rating institutions provide costly information
about firms, CSR and it is not clear how they arrive at their assessment. We find significant
differences between different types of insurers and between countries.

Kljune rijei: osiguranja, koristi, biznis, CSR, drutvena odgovornost, performance, CSR
izvijetaji

Uvod

Trenutno, slika organizacije i njen korporativni identitet imaju kljuni znaaj. Lazar (2006)
vjeruje da drutvena ukljuenost je postala potreba kompanija koja ele postii ne samo
komercijalni uspijeh, ve i potovanje drutva u kome kompanije posluju. Uspostavljene
linosti stratekog menadmenta i marketinga ( Friedman, Porter, Kotler, itd.) priznati profesori i
naunici, mediji, ak i korporativni menaderi da li su veliki doprinos konceptu CSR fenomena,
pa ovih dana novija istraivanja ukazuju da drutvena odgovornost je glavni cilj veine
kompanija (Hristea, 2011, str.57).

Ekonomist Friedman (1970, str.32) je izjavio postoji jedna jedina odgovornost u biznisu,
preduzea mogu koristiti drutvene resurse i poduzimati sve aktivnosti u poveanju profita, sve
dok prate pravila igre. Postoje mnogi ljudi u biznisu koji dijele Fridman-ovo miljenje,
uspijene organizacije su razumijele da je neophodno za biznis da proganjaju svaki vani aspekt
koji ima znaaj za drutvo u cijelini ne samo usredoenost na profit. Kao rezultat, biznis i
drutvo su nerazdvojni i meuovisni. Najbolji menaderi znaju da je ovo istina i oni djeluju sa
odlunou, vizijom i strau da doprinesu drutvenom razvoju. Ovo je put za organizaciju da
uiva u drutvenom progresu, dok ostvaruje profit, jedini put za mnoge biznise da ostanu na
vodeim pozicijama u duem periodu. Zbog toga, CSR (Korporativna drutvena odgovornost) je
postala odluujui element uspijene organizacijske strategije.

Osiguranje se izdvaja kao posebna metoda za upravljanje rizicima koja je pogodna za

finansiranje rizika kod kojih je vjerovatnoa gubitka mala i potencijalni gubitak veliki. injenica
da je ovim rizicima izloena svaka poslovna organizacija, kao i svaki pojedinac, dovela je do
potrebe da se osiguranje izdvoji kao posebna dijelatnost koja je zasnovana na odreenim
matematiko-statistikim proraunima (Kozarevi 2010 str. 6.3-6.40).

Fokus istraivanja je da to jasnije objasnimo korporativnu drutvenu odgovornost (CSR)

kao trend u svijetu i poetke u Bosni i Hercegovini kroz prijesjek stanja naih domaih
osiguravajuih drutava i stranih osiguravajuih drutava sa sjeditem i poslovanjem na teritoriji
Bosne i Hercegovine. Posmatrajui poslovanje osiguravajuih drutava, njihov odnos prema
klijentima, drutvenoj zajednici, odgovornost prema dioniarima, zaposlenima. Pokuat emo da
kroz jasnu ilustraciju stanja i dostupnosti podataka sa web stranica osiguravajuih kompanija,
stupajui u kontakt sa vodeim ljudima tih drutava, da iznesemo to tanije i relevantne podatke
o korporativnoj drutvenoj odgovornosti tih drutava.

Koncept Korporativne drutvene odgovornosti

Mullerat i Brennan (2011) vjeruju da korporativna drutvena odgovornost je koncept

putem kojih organizacija odluuje da potuje i zatiti interese iroke grupe stejkholdera kroz
odravanje iste okoline i bolje drutvo kroz interakciju sa svim ovim elementima.
Korporativno upravljanje danas se smatra kljunim elementom u poboljanju ekonomske
efikasnosti i rasta te poveenju povjerenja investitora. Zemlje koje ele u punoj mjeri iskoristiti
globalno trite kapitala i privui strane investiture, a meu njima je, sasvim sigurno i Bosna i
Hercegovina, moraju osigurati uvijerljivo i razumljivo ureenje korporativnog upravljanja te se
pridravati meunarodni principa.

Kada se govori o principima, tada se misli na OECD principe koji su odobreni od strane
OECD ministrastva 1999. godine i od tada predstavljaju mjerilo za kreatore politike, investiture,
korporacije i druge zainteresovane strane irom svijeta. Forum za finansijsku stabilnost oznaio
je Principe kao jedan od 12 kljunih standarda za valjane finansijske sisteme.

IFC International Finance Corporation, Sarajevo, 2009, str.5

 Principi takoe pruaju osnov za irok program saradnje izmeu zemalja OECD-a i onih koji su
van njega, i ine podrku komponenti izvijetaja Svijetske banke/MMF o potovanju standarda i
propisa (ROSC) vezanoj za korporativno upravljanje. Svrha Principa je da pomognu vladama
zemalja lanica OECD-a I zemalja koje nisu lanice OECD-a u njihovim naporima da procijene i
pobiljaju pravni, institucionalni i regulatorni okvir za korporativno upravljanje u njihovim
zemljama, da obezbijede smijernice i prijedloge za berze, investiture, korporacije i druge
uesnike u procesu razvoja dobrog korporativnog upravljanja.

Principi se fokusiraju kako na finansijske tako i na nefinansijske kompanije ije akcije

nisu ponuene na tritu, na primjer, za preduzea u privatnom i dravnom vlasnitvu. Principi
predstavljaju optu osnovu koju zemlje lanice OECD smatraju bitnom za razvoj dobre prakse
upravljanja. Predvieni su da budu koncizni, razumljivi i dostupni meunarodnoj zajednici. Nisu
predvieni kao zamjena za incijative vladinog, poluvladinog ili privatnog sektora na izradi
detaljnije najbolje prakse u korporativnom upravljanju. Korporativno upravljanje predstavlja
kljuni element u poboljanju ekonomske efikasnosti i rasta, kao i u poveanju povjerenja
investitora. Dobro korporativno upravljanje treba da osigura odgovorajue podsticaje odboru i
rukovodstvu u ostvarivanju onih ciljeva koji su u interesu kompanije i njenih akcionara, kao i da
olaka efikasno praenje.

Okvir korporativnog upravljanja takoer zavisi od zakonskog, regulatornog i

institucionalnog okruenja. Pored toga, faktori, poput poslovne etike i zajednike svijesti o
interesima ivotne sredine i drutvenim interesima zajednica u kojima kompanija posluje,
takoer mogu da imaju uticaja na njenu reputaciju i dugoroni uspijeh. Na korporativno
upravljanje utie odnos izmeu uesnika u sistemu upravljanja. Akcionari koji imaju veinski
interes, a koji mogu biti pojedinci, porodice, blokovski savezi ili druge korporacije koje dijeluju
preko holding kompanije ili uzajamnog dranja dionica, mogu znatno da utiu na ponaanje
kompanije. Kao vlasnici akcija, institucionalni investitori sve vie zahtijevaju pravo na
uestvovanje u korporativnom upravljanju na nekim tritima. Zaposlenici i druge
zainteresovane strane igraju vanu ulogu svojim doprinosom dugoronom uspijehu I rezultatima
preduzea, dok vlade utvruju sveukupni institucionalni i zakonski okvir za korporativno
upravljanje.

OECD Principi pokrivaju sljedea podruja: I) Obezbijeenje osnove za dijelotvoran

okvir korporativnog upravljanja; II) Prava akcionara i kljune vlasnike funkcije; III)
Ravnopravan tretman akcionara; IV) Uloga zainteresovanig strana; V) Objelodanjivanje
podataka I transparentnost; i VI) Odgovornost odbora.

Prilagoeno na osnovu ( OECD Principles of Corporate Governance (2004) str. 3-10).

Potivanje dobre prakse korporativnog upravljanja u Bosni i Hercegovini dovest e do poveanja
povjerenja investitora, kako domaih i tako stranih, pruiti podrku dobrom funkcionisanju
finansijskih trita, to e za rezultat imati nie trokove kapitala i podsticanje kompanije na
efikasnije koritenje resursa. Ovo bi se, potom, pozitivno odrazilo na ekonomski rast cijele
zemlje. Korporativna drutvena odgvornost je forma korporativne samoregulacije integrisane u
poslovni model.

Izraz drutvene korporativne odgovornosti postaje popularan 1960-te i taj izraz se

koristio do dana dananjeg u mnogim strunim asopisima, literaturama, medijima.
Korporativna incijativa da uestvuje i preuzme odgovornost za djelovanje kompanije na okolinu
i da djeluje na sve opu drutvenu korist. Izraz sugerie na kompanijine napore koji idu mnogo
vie od moguih zahtijeva od regulatora ili udruenja za zatitu okoline. Socijalna odgovornost
kompanija je da usredoe na ciljeve koji donose korist za drutvo. Socijalna odgovornost
kompanija je obaveza ne samo prema stejkholderima, ve za sve strane zainteresovane za njihov
posao.

Svrha postojanja i glavni cilj svakog preduzea je uspijeno poslovanje, poslovanje koje
donosi dobit. Meutim, to se poslovanje odvija u sasvim odreenoj drutvenoj zajednici koja ima
svoja oekivanja i pravila, u okvirima ogranienog prirodnog okolia, na tritu na kojeg utijeu
raznolike sitnice, te sa zaposlenicima koji imaju svoje skupne i pojedinane tenje. U posljednjih
petnestak godina sve vie postaje jasno da se svi ovi imbenici u velikoj mjeri utjeu na
poslovanje preduzea, ak i promatrano u usko komercijalnom smislu. Dok neosjetljivost prema
njima ostavlja preduzee izloenim napadima od strane javnosti, grupa za pritisak, pa i izvrnih i
zakonodavnih vlasti, drutveno odgovorno poslovanje, kako se pokazalo, uveliko doprinosi
dugoronoj odrivosti kompanije, te proizvodi i druge pozitivne uinke na njeno poslovanje.

itava praksa drutvene odgovornosti zapoela je kao sredstvo upravljanja rizicima u

velikim multinacionalnim kompanijama, koje su bile izloene napadima zbog svoje politike
prema okoliu ili zaposlenicina. Zbog toga su one usvojile proaktivno ponaanje, odnosno praksu
koja se unaprijed deklarirala (i mogla biti verificirana) kao osjetljiva prema okoliu i drutvenim
zajednicama u kojima posluju. Sutina drutveno odgovornog poslovanja sastoji se u tome da se
I u odnosu na okoli I na drutvo ide iznad onoga to propisuje zakon.

Druga vana odrednica jest uspostavljanje dijaloga i stvarne suradnje izmeu preduzea i
organizacija iz neprofitnog sektora. Jedan od primjera ovakvog ponaanja je Shell, koji je prije
petnestak godina bio predmetom organizirane kampanje od strane zelenih udruga zbog svojih
planova da se rijei neprofitabilne naftne platform tako to e ju potopiti u Sjeverno more. Ovaj
sluaj, nazvan Brent Spar, koji je ozbiljno naruio i reputaciju, i povijerenje dioniara i ulagaa, i
finansijsko poslovanje Shella, predstavljao je prekretnicu u odnosima preduzea prema zajednici.
Danas Shell, posredstvom svoje posebno osnovane zaklade, provodi projekte za ouvanje
bioraznolikosti na svojim crpilitima u Africi, i to u saradnj s organizacijama poput World
Wildlife Funda (Svijetskog fonda za divlje ivotinje).
 Praksa drutvene odgovornosti preduzea uveliko se razvila i proirila u poslijednjih
desetak godina. Svemu tome je doprinjelo sljedee: globalizacija, razvoj informacijskih
tehnologija, bolja organiziranost civilnog sektora, bolje obrazovani potroai i osvijetenije
graanstvo, rast potranje za socijalno osijetljivim investicijama.Veliki doprinos razvoju
drutvene odgovornosti imala je injenica das u trini lideri u mnogim zemljama zagovarali
upravo ovakav nain korporativnog ponaanja, te da se drutveno odgovorno ponaanje pokazalo
zaista korisnim za preduzea u gotovo svim aspektima poslovanja, ukljuujui i finansijsku
uspijenost I dugoronu odrivost.

Danas recimo, 73% najveih britanskih preduzea posluje po naelima drutveno

odgovornog ponaanja. I Dow Jones I FTSE posijeduje posebne indekse drutveno odgovornih
preduzea. Velike korporacije nisu jedine koje prihvaaju praksu drutvene odgovornosti, ve se
ona iri i na mala i srednja preduzea, osobito stoga to velika preduzea od svojih dobavljaa
zahtijevaju da se ponaaju po istim naelima. Prednosti ovakvog angamana preduzea za
drutvenu zajednicu je oita. Meutim, i preduzea sama od ovakvog ponaanja imaju viestruke
koristi.

Osim ve navedenih prednosti na podruju upravljanja rizikom i upravljanja reputacijom,

od ega je praksa drutvene odgovornosti i poela, jo se nekoliko kljunih prednosti moe
ostvariti ovim putem. Drutvena odgovornost je jedno od najsnanijih orua u u izgradnji
brandova, koji su u dananjoj ekonomiji moda i najvrijednija imovina svakog preduzea.
Povezivanje Brenda sa drutveno odgovornim ponaanjem i s koriu za drutveno pozitivno
utijee na prodaju i na vjernost kupca. Zadovoljstvo zaposlenika je jedna od kljunih
komparativnih koristi koju ostvaruje drutveno odgovorno preduzee. Postoji itav niz dokaza da
u preduzeima koja potiu i angairaju svoje zaposlenike na drutveno korisnim projektima
zaposlenici imaju veu produktivnost, postiu viu kvalitetu, te manje izostaju sa posla.

Drutvena odgovornost je jedna od najboljih naina privlaenja i zadravanja kvalitetne

radne snage, osobito visoko obrazovanih i strunih osoba. Drutvena odgovornost otvara
prostora inovacijama tako to preduzeu osigurava pristup novim idejama, novim perspektivama
i iskustvima, ukazuje na potrebe za novim proizvodima putem kontakta s novim grupama
klijenata. Inovativnost preduzea i njegova sposobnost prilagodbe tehnolokim i drutvenim
promijenama predstavlja jedan od glavnih preduvjeta konkrentnosti i dugoronog opstanka
tvrtke. Neke mjere drutvene odgovornosti mogu dovesti do smanjenja operativnih trokova.
Ovo osobito vrijedi za mjere kojima se uvodi istija proizvodnja, ali i za mjere na podruju
upravljanja ljudskim resursima.

Drutvena odgovornost je jedan od kljunih pokazatelja koji pomau preduzeima u

osiguravanju dostupnosti kapitala na meunarodnom tritu, jer istraivanja pokazuju da 86%
institucionalnih ulagaa u Europi vjeruje da upravljanje rizicima povezanim s drutvom i
okolinom pozitivno utijee na dugorono izraenu trinu vrijednost tvrtke, a drutvenu
odgovornost smatraju izrazom kvalitete upravljanja kompanijom. Konano, kompanije koje
svojom proaktivnom praksom premauju zakonom propisane uvijete pod manjim su nadzorom
drave, a esto dobivaju i razliite olakice i povlateni status u poslovima s dravom u irem
smislu. Te kompanije od drutva u cijelini dobivaju neto to se metaforiki naziva dozvolom za
poslovanje, odnosno javno su prepoznate kao korisnici i dobri korporativni graani.

Svijetsko poslovno vijee (The World Business Council) za odrivi razvoj definie
korporativnu drutvenu odgovornost kao kompanije posveene da doprinesu ekonomskom
razvoju dok poboljavaju ivot zaposlenih i njihovih porodica, kao i zajednice i drutva u
cijelini. Literatura prua znaajan broj kvalitativnih i kvantitavnih istraivanja u posljednjih
nekoliko godina pokazujui to kompanije su razvile znaajnu prednost usvajajui drutvenu
odgovornu politiku: poboljavanje finansijskih izvijetaja, smanjujui operativne trokove,
poboljavanje brenda i reputacije, poveanje prodaje i kupeve lojalnosti, poveanje
produktivnosti i kvaliteta, poveavajui kapacitet privlaenja i zapoljavanja zaposlenika,
smanjuje kontrole, pristup kapitalu (Maxim, 2006, str.200).

Philip Kotler koristi izraz drutvene korporativne incijative ispod kiobrana

korporativne socijalne odgovornosti, gdje on daje sljedeu definiciju: Korporativne drutvene
incijative su aktivnosti provedene od organizacija za podrku drutvenih potreba i da se ispune
obaveze drutvene korporativne odgovornosti (Kotler and Lee, 2005 str.3). Ove incijative su
doprinos da se odri drutveno zdravlje, da se obezbijedi sigurnost (borba protiv kriminala),
obrazovanje (literalni kursevi, program da se obrazuju siromana djeca, itd.), zatita okolia
(recikliranje, sortiranje otpada).

Osiguravajua drutva

Osiguranje se izdvaja kao posebna metoda za upravljanje rizicima koja je pogodna za

finansiranje rizika kod kojih je vjerovatnoa gubitka mala i potencijalni gubitak veliki. injenica
da je ovim rizicima izloena svaka poslovna organizacija, kao i svaki pojedinac, dovelo je do
potrebe da se osiguranje izdvoji kao posebna dijelatnost koja je zasnovana na odreenim
matematiko-statistikim proraunima (Kozarevi 2010 str. 6.3-6.40).

Osiguranje kao metoda za upravljanje rizikom fukcionie na principu preuzimanja rizika od

onih koji su istom izloeni, uz naplatu premije osiguranja za preuzeti rizik. Na taj nain vri se
grupisanje rizika, a unutar grupe vri se raspodijela gubitaka proporcionalno veliini preuzetog
rizika i naplaenoj premiji.

Da bismo to bolje shvatili na koji nain funkcionie osiguranje kao dijelatnost,

posmatrajmo primjer u kojem jedna zemljoradnika zadruga nastoji da zatiti svoje maine od
teta do kojih moe da doe u toku godine. Pretpostavimo da zadruga ima 1.000 lanova i da
prosijena vrijednost njihovih maina iznosi po 50.000 KM. Tako je ukupna vrijednost svih
maina u zadruzi 1.000 x 50.000 = 50.000.000 KM. Na osnovu analize podataka iz prolosti
utvreno je da u toku godine ukupna teta na mainama u zadruzi iznosi 500.000 KM. Pri tome
su neki lanovi zadruge, koji su imali manje tete pretrpjeli totalni gubitak maina (npr. Usljed
krae ili poara), a neki su imali samo dijelimina oteenja maina. Stavljanjem u odnos ukupne
tete I ukupne vrijednosti maina koje su izloene rizicima, dobivamo da je gubitak 1% ukupne
vrijednosti (500.000/ 50.000.000). Prema tome, zadruga treba da formira fon iz kojeg e pokriti
ukupni godinji gubitak u iznosu od 500.000 KM. Ravnomjernom raspodijelom iznosa ukupnog
godinjeg gubitka na 1.000 lanova zadruge dobivamo pojedinano optereenje od po 500 KM
po lanu, odnosno 1% od pojedinane vrijednosti maina svakog lana (500/50.000). Stopa od
1% nam omoguava da precizno utvrdimo koliko je svaki pojedini lan zadruge opteretio grupu,
jer svi nee imati vrijednost maina jednaku 50.000 KM. Tako, npr. Oni ija je vrijednost 40.000
KM optereuju grupu sa 400 KM (1% x 40.000), a oni ija je vrijednost 70.000 KM optereuju
grupu sa700 KM (1% x 70.000). Sljedea tabela daje pregled ove kalkulacije:

Broj lanova zadruge 1.000

Prosijena vrijednost maina izloenih riziku 50.000 KM
Ukupna vrijednost svih maina u zadruzi 50.000.000 KM
Oekivana ukupna vrijednost gubitaka na mainama u toku godine 500.000 KM
Prosijeno pojedinano uee u gubitku 500 KM
Stopa uea pojedinog lana grupe u ukupnom gubitku 1%

Ako zanemarimo trokove formiranja fonda, varijacije u moguim iznosima gubitaka I injenicu
da se prikupljena sredstva mogu iskoristiti za investiranje, iznos premije koju bi pojedini lan
zadruge trebao da uplati u fond bi se izraunao na osnovu njegovog pojedinanog optereenja,
odnosno primjenom stope od 1% na vrijednost njegovih maina. Tako bi, npr. lan ija je je
vrijednost maina 50.000 KM uplatio premiju od 500 KM, lan ija je vrijednost maine 40.000
KM premiju od 400 KM, itd.

Meutim, osiguravatelji ne smiju zanemariti trokove svog poslovanja. Pretpostavimo da oni za

pokrie ovih trokova poveavaju premiju za 25%. Neka za pokrie varijacija gubitaka
osiguravatelji naplauju 12% od osnovne premije. Ako se gubici ravnomjerno javljaju tokom
cijele godine, osiguravatelji e imati prikupljena sredstva na raspolaganju pola godine i njih
moe iskoristiti i moe ostvariti dodatnu zaradu od 2% od osnovne premije (4% na godinjem
nivou). Tako je konana stopa premije jednaka 1,35% (1%+0,25%+0,12%-0,02%). To je
prikazano u slijedeoj tabeli:

Stopa uea pojedinog lana grupe u ukupnom gubitku 1%

Trokovi poslovanja osiguravatelja +0,25%
Dodatak za pokrie varijacija u gubicima +0,12%
Zarada od ulaganja sredstava iz fonda -0,02%
Konana stopa premije =1,35%

Kozarevi, Safet., Ekonomika osiguranja / Safet Kozarevi, Radivoj Kova. Tuzla : Off-set, 2013. XVIII
(558), str.1.3 1.10.
 Postoji nekoliko znaajnih definicija osiguranja, od kojih izdvajamo:

- Commission on Insurance Terminology of American Risk and Insurance Association:

Osiguranje je podijela sluajnih gubitaka transferom takvih rizika na osiguravatelja koji se slae
da obeteti osiguranike z ate gubitke, da omogui druge novane koristi u sluaju njihovog
deavanja ili da prui usluge vezane za rizik (Rejda 2002 str.18)

- Schutte E.: Pod osiguranjem svake vrste podrazumijeva se isplata novanih iznosa jednog
fonda koji je formiran iz premije svih onih lica koja su sudionici u odgovarajuoj vrsti
osiguranja (Bijeli 2002 str.25).

- Vaughan E. i T.: Osiguranje ima dvije osnovne osobine, a to su transfer rizika od pojedinca
na skupinu i podijela gubitaka na nekoj ujednaenoj osnovi na sve lanove skupine (Vaughan E.
I T. 2000 str.16).

Osnovni elementi osiguranja:

transfer rizika,
plaanje premije osiguranja i
naknada potencijalnih gubitaka.

Transfer rizika predstavlja prenos rizika sa osiguranika na osiguravatelja, time osiguranik

smanjuje anse da pretrpi tetu koju ne bi mogao podnijeti.

Plaanje premije osiguranja predstavlja odreeni iznos koji plaa osiguranik kako bi rizik
poslovanja ili svaki drugi oblik rizika preao sa osiguranika na osiguravatelja.

Naknada plaanja gubitaka vri osiguravatelj osiguranom licu kada nastupi odreeni sluaj
koji je pokriven osiguranjem.

Historija samog osiguranja vee se za pomorsko osiguranje. Naime u 17. stoljeu

moreplovci bi isplovljavali sa svojim brodovima na kojima je bilo dosta vrijednih stvari, kako bi
se zatitili od moguih gubitaka, oni bi se osiguravali kod odreenih osoba ili korporacija kao to
je bio Londonski Lloyds (danas poznata korporacija pojedinanih privatnih osiguravatelja) koji
potiu iz perioda izmeu 1687. 1688. Godine, a ime je dobio po prezimenu Edwarda Lloyd-a,
vlasnika kafane u kojoj su odravani poslovni sastanci u vezi sa pomorskom trgovinom i
osiguranjem. Korijeni ivotnog osiguranja vezani su za srednjovjekovne cehove i gilde u kojima
su isplaivana sredstva za pomo porodici u sluaju smrti njenog lana. Prvi ugovori o ivotnom
osiguranju odnose se na osiguranje moreplovaca za sluaj njihovog zarobljavanja od strane
gusara, a sredstva su koritena za plaanje njihove otkupnine ( Andrijaevi, Petranovi 1999 str.
76).
 Finansiranjem rizika osiguravajua djelatnost izvrava nekoliko funkcija koje su od
opteg ekonomskog interesa, te funkcije su:

pruanje ekonomske zatite

bolju iskoritenost resursa i
akumulacija i plasma finansijskih sredstava.

Osiguravajua drutva imaju za cilj zatitu ivota i imovine osiguranika. Kada se desi
odreeni sluaj gubitka na imovini ili ivotima osiguranih lica, tada osiguravajue drutvo ima
ulogu pruanja ekonomske zatite putem odravanja finansijske sigurnosti. Djeliminom ili
potpunom naknadom gubitka osiguraniku, odnosno korisniku osiguranja smanjuje se
vjerovatnoa da e isti traiti finansijsku pomo od drave ili od rodbine i prijatelja, u emu se
ogleda doprinos osiguranja za cjelokupnu drutvenu zajednicu.

Osiguravajua drutva pruaju jednu vrstu zatite imovine i ivota osiguranih lica, jer
osigurana lica putem osiguranja ostvaruju odreeni vid sigurnosti, kod ivotnog osiguranja,
osiguranik ima manje brige za lanove svoje porodice u sluaju nastupanja prerane smrti, jer u
tom sluaju osiguravajue drutvo isplauje osigurani iznos lanovima porodice kako bi
nadomijestili gubitke, ukoliko ne bi postojala mogunost za osiguranjem, pojedinci i preduzea
bi morala znaajan iznos sredstava drati kao rezervu za naknadu potencijalnih gubitaka. Tako da
ulaganje u osiguravajua drutva predstavalja bolju iskoritenost resursa.

Prilikom sklapanja ugovora sa osiguravajuim drutvima, osigurana lica plaaju premiju

osiguranja, premija osiguranja je razliita za razliite vrste osiguranja. Ta novana sredstva koja
osiguravajua drutva dobiju u vidu premija od osiguranih lica se akumuliraju u fondove iz
kojih se isplauju gubici. Osiguravajua drutva znai raspolau odreenom koliinom novca u
odreenom vremenskom period, kod neivotnog osiguranja taj period je kratak, pa osiguranja ta
sredstva moraju drati u obliku novca na svojim raunima, jer rizik od nastupanja osiguranog
sluaja je vei nego kod ivotnog osiguranja. Kod ivotnog osiguranja premije se uplauju dui
vremenski period i u tom sluaju se osiguravajua drutva mogu pojaviti na tritu kapitala kao
institucionalni investitori, koji uz penzione fondove i investicijske fondov sredstva prikupljaju u
nedepozitnim oblicima (putem premije osiguranja) i usmijerava ih na trite kapitala.

Kozarevi, Safet., Ekonomika osiguranja / Safet Kozarevi, Radivoj Kova. Tuzla: off-set, 2013. XVIII,
(558) str. 1.10.
 KF i r
en a
dn is
ti j n s
ek e
i n
s t i
it t u
uc i j
ce i
j e
Slika 1. Vrste finansijskih institucija(izvor: napravljeno od autora)

Njihova uloga na finansijskom tritu unutar razvijenih zemalja je veoma znaajna,

posebno kada su upitanju sredstva matematike reserve ivotnih osiguranja koja mogu da
dostignu veoma visok nivo. Ulaganje (plasma) sredstava osiguravatelja obino je limitirano
zakonskim propisima i zasnovano je, prije svega, na principu sigurnosti i likvidnosti dok, za
razliku od drugih finansijskih institucija, prinos ima manji znaaj. Iz ranije navedenog oigledno
je da se upravljanju ovim sredstvima mora posvetiti posebna panja.

Kao uesnici na tritu osiguranja na strani ponude pojavljuju se osiguravatelji, odnosno

reosiguravatelji. Na strani tranje, kao osiguranici pojavljuju se pojedinci i poslovne organizacije
zainteresovane za finansiranje rizika. Izmeu osiguranika i osiguravatelja pojavljuju se
posrednici koji mogu biti organizovani na razliite naine. Naime, osiguravatelji prodaju usluga
mogu organizovati putem vlastite prodajne mree ili putem zastupnika kojima e plaati
provizije za zakljuene ugovore.
PPK
rou
osp
dcr
aie
vd
cn
ii
c
i
Slika 2. Uesnici na tritu kapitala(izvor: napravljeno od autora)

Tabela 3. pokazuje najznaajnije oblike organizovanja privatnih osiguravatelja u zavisnosti od

slijedea tri osnovna kriterija:

Oblik Cilj osnivanja Vlasnitvo Nain poslovanja

Nadzorni odbor, izabran
Dioniko drutvo za Ostvariti profit za Dioniari od skuptine dioniara,
osiguranje dioniare bira menadment koji e
voditi posao
Nadzorni odbor, izabran
Drutvo za uzajamno Pruiti uslugu osiguranja Vlasnici polica od vlasnika polica, bira
osiguranje vlasnicima (osiguranici) menadment koji e voditi
posao
lanovi imenuju
Reciprocitetno drutvo za lanovima obezbijediti lanovi menadera koji e voditi
osiguranje reciprocitet u osiguranju program

Na elu je Lloyds komitet

Lloyds udruenja Ostvariti profit za Investitori koji utvruje standard za
investiture lanstvo

Tabela 1. Oblici organizovanja privatnih osiguranja (izvor:napravljeno od autora)

 Najei oblik organizovanja privatnih osiguravatelja je putem dionikih drutava za
osiguranje koje se osniva kao I svako drugo dioniko drutvo, ulaganjem kapitala od strane
dioniara koji ele da ostvare profit. Dioniari preuzimaju rizik od osiguranika.

Drutva za uzajamno osiguranje su u vlasnitvu lanova koji drutvo formiraju za

pokrie vlastitih rizika. Sredstva drutva mogu da se formiraju tako to e lanovi izvriti uplate
premija unaprijed ili na kraju perioda pokria.

Reciprocitetno drutvo za osiguranje sastoji se iz niza ugovora zakljuenih izmeu

lanova grupe koji su saglasni da svaki lan grupe osigurava sve ostale lanove.

Lloyds udruenja predstavljaju poseban oblik udruivanja osiguravatelja. Potrebno je

razlikovati londonski I ameriki Lloyds. Londosnki Lloyds tehniki nije osiguravajua
kompanija nego udruenje invidualnih osiguravatelja koje fiziki i proceduralno omoguava
svojim lanovima zakljuivanje ugovora o osiguranju. Karakterie ga veliki broj lanova to
predstavlja glavnu razliku u odnosu na Ameriki Lloyds kojeg ini manji broj lanova.

Najvea svijetska osiguranja, mjerei vrijednost imovine i neto premije, dolaze iz Japana i
Francuske. Japan Post Insurance na kraju 2009. godine imao je vrijednost imovine od 1,1 triliona
dolara, vie od svih ostalih osiguravajuih drutava u svijetu, pie britanski portal Post online
prenosei rezultate agencije AM Best.

Francuski osiguravajui div, Axa, najvee je svijetsko osiguravajue drutvo po vrijednosti

premija. Izabranih 25 osiguranja po kriterijumu vrijednosti imovine zajedno vrijede 25 triliona
dolara, dok 25 najveih drutava rangiranih po neto premiji su u 2009. prikupili 1,3 triliona
dolara neto premije.

A P x r au dS eA n t i a l F i n a n c i a l I n c
A1 l0 l i ad n r uz S t Ea v a s a n a j v e o m v r i j e d n o u im o v in e u s v ije t u
AL ve ig v aa l P& l c G e n e r a l G r o u p p l c
J Na ip p a p n o nP o L s i ft e I n i ns us ur ar an nc ec e C Co o. L t d
LM e eg t aL l i f &e IG n ec n e r a l G r o u p p l c
MA me t eL ri fi ec a I n c I n t e r n a t i o n a l G r o u p In c
AA mx a e rS i Ac a n I n t e r n a t i o n a l G r o u p In c
AA ss ss i i cc uu rr aa zz i i oo nn i i GG ee nn ee rr aa l l l l i i SS pp AA
J Pa rp u a d n e nP ot i sa t l IF n i ns ua rn a c ni ac le I nC c o . L t d
1A 0v i dv ar u P lt c a v a s a n a j v e o m v r i j e d n o u im o v in e u s v ije t u
NA il pl i ap no zn SL Ei f e i n s u r a n c e C o

Slika 3. Drutava sa najveom vrijednou imovine u svijetu (izvor: napravljeno od autora)

 U Bosni I Hercegovini trenutno posluju 24 osiguravajua drutva (u FBiH 12, a u RS 12) i
jedno drutvo za reosiguranje Bosna RE.
DN R a I z i
Nv A
oo s s i g i u g
r a n j a
u r a v
G R A
W
a j E
u
oe s g i g u
rd a nr j u e
At v S aA :
o s i g u
r a n j e
U N I
Q A
o s i g u
r a n j e
T R I
G L A
V
o s i g u
r a n j e
A U R
A
o s i g u
r a n j e
C R O
A T I
A
o s i g u
r a n j e
D U N
A V
o s i g u
r a n j e
J A H
O R I
N A
o s i g u
r a n j e
N E
K O V
I
o s i g u
r a n j e
L I D
O
o s i g u
r a n j e
G R A
W E
o s i g u
r a n j e
L O K
o s i g u
r a n j e
B O S
N A
S U N
C E
o s i g u
r a n j e
M E R
K U R
B H
o s i g u
r a n j e
Z O V
K O
o s i g u
r a n j e
S A R
A J E
V O
o s i g u
r a n j e
C A
M E L
I J A
o s i g u
r a n j e

V G T
o s i g u
r a n j e
K R A
J I N A
o s i g u
r a n j e
M I K
R O F
I N
o s i g u
r a n j e
B R
K O
G A S
o s i g u
r a n j e
T R I
G L A
V
o s i g u
r a n j e
E U R
O H E
R C
o s i g u
r a n j e
B O B
A R
o s i g u
r a n j e
G A R
A N T
o s i g u
r a n j e

Slika 4. Osiguravajua drutva u Bosni i Hercegovini (izvor: napravljeno od autora)

Agencija za nadzor osiguranja FBiH i Agencija za osiguranje RS su regulatorne institucije

na tritu osiguranja. Na dravnom nivou djeluje Agencija za osiguranje u BiH, a njena je uloga
kordinacija rada i zakonodavne regulative.

Indikatori drutvene odgovornosti

U cilju da ilustriram drutvenu odgovornost na nivou osiguravajuih drutava, koristio

sam odreene analize. Zadovoljavajue analize predstavlju set komunikacijski kvantitativnih
istraivaki tehnika u cilju da sistematski i objektivno identifikuje i opie cilj
istraivanja(Berelson 1952, citiran od strane Wimmer i Dominick, 2010 str.157). Cilj
istraivanja su osiguravajua drutva, na evropskom i nacionalnom nivou, koristei instrumente
specifine za drutvenu odgovornost, na osnovu postojeih drutvenih istraivakih standarda.
Prema Iamandi (2010) korporativni drutveno odgovorni instrumenti su grupisani u tri glavne
kategorije. Prva grupa se odnosi na Drutveno odgovoran menadment alati koji uspostavljaju
standarde i prakse koritene su od strane organizacije da se vrijednosti karekteristine za CSR
inkorporiraju u njihove strategije i politike u cilju da poboljaju svoje performanse (menaderski
standardi, izvijetavanje drutvene ukljuenosti). Druga grupa Drutveno odgovorna potronja
(ukazujui na to da se kupci ubijede da su proizvodi napravljeni pod odreenim drutveno-
zatita prirode standardima). Posljednja grupa ukljuuje Drutveno odgovorno investiranje
(drutveni fondovi, penzioni fondovi, itd.).

Glavni cilj istraivanja su odreene analize korporativne drutvene odgovornosti,

njihova istraivanja ili slino, objavljene od osiguravajuih kua u 2014 na oficijalnim
stranicama u cilju da se identifikuju standardi koji su aplicirani i primjenjeni u osiguravajuim
kuama, a koji se odnose na korporativnu drutvenu odgovornost. Razlozi izbora ovog polja za
istraivanje, sektor osiguranja, su mnogi. Najvea svijetska osiguranja, mjerei vrijednost
imovine i neto premije, dolaze iz Japana i Francuske. Japan Post Insurance na kraju 2009. godine
imao je vrijednost imovine od 1,1 triliona dolara, vie od svih ostalih osiguravajuih drutava u
svijetu, pie britanski portal Post online prenosei rezultate agencije AM Best.

Francuski osiguravajui div, Axa, najvee je svijetsko osiguravajue drutvo po vrijednosti

premija. Izabranih 25 osiguranja po kriterijumu vrijednosti imovine zajedno vrijede 25 triliona
dolara, dok 25 najveih drutava rangiranih po neto premiji su u 2009. prikupili 1,3 triliona
dolara neto premije. U Bosni I Hercegovini trenutno posluju 24 osiguravajua drutva (u FBiH
12, a u RS 12) i jedno drutvo za reosiguranje Bosna RE. Osiguravajua drutva u Bosni i
Hercegovini su: ASA osiguranje, AURA osiguranje, BOBAR osiguranje, BOSNA SUNCE
osiguranje, BRKO GAS osiguranje, CAMELIJA osiguranje, CROATIA osiguranje, DRINA
osiguranja, DUNAV osiguranje, EUROHERC osiguranje, GARANT osiguranje, GRAWE
osiguranje, GRAWE osiguranje, JAHORINA osiguranje, KRAJINA osiguranje, LIDO
osiguranje, LOK osiguranje, MERKUR BH osiguranje, MIKROFIN osiguranje, NEKOVI
osiguranje, SARAJEVO osiguranje, TRIGLAV osiguranje, TRIGLAV osiguranje, UNIQA
osiguranje, VGT osiguranje, ZOVKO osiguranje.

Za ovo istraivanje ja sam izabrao 4 od 24 osiguravajua drutva iz Bosne i

Hercegovine. Iskljuio sam za primjer kompanije koje nepokrivaju cijeli obim osiguranja,
limitirajui se samo na odreene segmente. Ja sam uzeo u obzir Grawe a.d. i Grawe d.d. kao dio
iste grupe. Istraivanja za ovaj rad su zahtijevala analizu odreenih periodinih dokumenata
( godinji izvijetaji, drutvena odgovornost izvijetaj, zatita okoline izvijetaj, korporativno
drutveno odgovorni izvijetaji), kao i neki sekundarni izvijetaji.

Br. Osiguravajua drutva Zemlja porijekla Regije u kojima imaju podrunice

1. Allianz Tiriac Asigurari Njemaka Sjeverna, Zapadna, Juna Evropa,
Centralna i Istona Evropa, Azija,
America, Africa
2. Grawe Austrija Jugo-istona Evropa
3. Aviva (Metropolitan Life) Engleska Europa, Sjeverna Amerika, Pacifik
 Azija, Afrika, Srednji Istok
4. Axa Asigurari Francuska Centralna i Istona Europa, Zapadna
Europa, Kanada, Azija, Srednji Istok,
Centralna Amerika.
5. BSO osiguranje Bosna i Bosna i Hercegovina
Hercegovina
6. Eureko Holandija Sjeverna Europa, Sjeverno-istona
Europa, Istona Europa
7. Bobar osiguranje Bosna i Bosna I Hercegovina
Hercegovina
8. Fata Asigurari Italija Zapadna Europa, Centralna Europa,
Istona Europa, Sjeverna Europa,
Pacifik Azija
9. Croatia Osiguranje Bosna i Hrvatska, Bosna i Hercegovina
Hercegovina
Tabela 2. Osiguravajue kue na Evropskom tritu i njihova ekspanzija (izvor: napravljeno od autora)

GRAWE nagraen za izvrsnu orijentiranost prema klijentu 2014. Grawe je esti put u
roku od osam godina dobitnik nagrade Recommender Award, koju dodijeljuje Udruenje
austrijskih preduzea za finansije i marketing. Recommender Award mjeri spremnost klijenta
finansijskih institucija za davanje daljne preporuke, i sinonim je za istaknutu usmijerenost na
invidualne potrebe klijenta. Nagrade je dokaz da je Grawe u 186 godina tradicije, pouzdanosti,
stabilnosti, rasta i odgovornosti stvorio snano povijerenje kod svojih klijenata.

GRAWE osiguranje d.d. Sarajevo je, u drutveno odgovornoj akciji GRAWE snaga 2014,
usmijerenoj prema pomoi javnim ustanovama i stanovnitvu, koje je pretrpilo velike tete u
majskim prirodnim nepogodama, a koje je bilo socijalno ugroeno i prije njih, doniralo u
mijestima: Olovo (2 donacije), Maglaj (2 donacije), Tuzla (3 donacije), Doboj (2 donacije),
Nemila, Topi polje, eljezno polje (2 donacije), Domaljevac amac, Bosanski amac,
Oraje, Janja, Klju, Visoko, ivinice, Doboj Istok, Doboj Jug, Odak i Sapna.

Moramo uvidjeti da informacije koje domae osiguravajue kompanije pruaju o svom

drutvenom ueu, pomaganje drutvenoj zajednici, zatita okolia, pomaganje siromanima su
minimalni, tako da ovo istraivanje je bazirano na nekoliko informacija koje smo mogli prikupiti
sa web strana ciljanih osiguravajuih kua. Kroz daljne istraivanje napominjemo da
osiguravajue kue na podruju Bosne I Hercegovine moraju vie voditi rauna da pored
godinjeg izvijetaja, objavljuju izvijetaje o drutvenoj odgovornosti, koji su to standardi kojih
se trebaju pridravati, kao izvijetaji o odrivom razvoju i okruenju.

R.Br. Osiguravajua drutva Godinji Korporativn Drutvena Zatita

izvijetaj a odrivost odgovrnost okolia
izvijetaj izvijetaj izvijetaj
1. Allianz Tiriac Asigurari 1 1 1 1
2. Grawe 1 - - -
3. Aviva (Metropolitan Life) 1 1 - -
4. Axa Asigurari - - 1 1
5. BSO osiguranje 1 - - -
6. Eureko 1 - 1 -
7. Fata Asigurari 1 1 - -
8. Bobar osiguranje 1 - - -
9. Croatia osiguranje 1 - - -
Total 8 3 3 2
Grand total 16
Tabela 3. Vrste analize izvijetaja u 2014 (izvor: napravljeno od autora)

Kako je pokazano u tabeli 1.7., veinu od objavljenih izvijetaja predstavljaju godinji

izvijetaji (8), prate ih oni iz korporativne odrivosti i korporativne drutvene odgovornosti (3).
Ovo je tih 9 kompanija analziranih, samo 3 osiguravajua drutva su prikazala izvijetaj o
drutvenoj odrivosti (33,33%), isti broj drutava 3 je prikazalo izvijetaj o drutvenoj
odgovornosti (33,33%), 2 objavljena rada o zatiti okoline (22,22%). U tabeli 1.8. je serija
standarda korporativne drutvene odgovornosti na meunarodnom nivou, kao i izvijetaji
osiguravajuih drutava koji su analizirani po tim standardima.

Postoji niz standarda koji se uzimaju u razmatranje kako na nacionalnom nivou i

globalno, kao to su Index za Korporativnu odgovornost u biznisu u UK, CSR Hellenic Network
za grke organizacije, Eco-Management I Audit za Europske firme, Maala Index I Ethos Institute
za firme u Maleziji I Brazilu. Razvoj i globalizacija komunikacija, transporta, razmijene i
ekonomije razlog je zato organizacije biraju odreene globalne standard i nastoje ih primjeniti
kako bi privukli investiture i kako bi primili odreena priznanja za akcije koje su poduzeli na
globalnom nivou.

R.Br. CSR instrumenti Objanjenje

1. Dow Jones Sustainable To je bio prvi trini index koji je pokuao da usmijeri
Index (DJSI) poslovne organizacije da kreiraju long-term vrijednosti za
svoje stejkholdere kroz istraivanje mogunosti i
upravljanje rizicima povezano sa ekonomijom, okruenjem
i drutvenim razvojom.
2. Financial Times Stock Index koji stavljaju CSR akcije u pet kljuni dijelova:
Exchange for Good svijesnost zatite okolia, pozitivni odnosi sa
(FTSE4 Good index) stejkholderima, odnosi prema ljudskim pravima, borba
protiv mita, potivanje standard rada. To je niz kljunih
indikatora, koji podstiu investiture u kompanije sa dobrim
iskustvom na podruju CSR.
3. Sustainanalytics Svjetski lider u istraivanju i analizi povezan je sa
 drutvenom odrivosti i drutvenoj odgovornosti u
investiranju.
4. Ethibel Sustainability Index koji procijenjuje finansijske izvijetaje organizacija
Index (ESI) povezanih sa drutvenom odrivosti.
5. GRI (the Global Je svijetska organizacija koja surauje sa nacionalnim i
Reporting Initiative) multinacionalnim organizacijama da obezbijedi svijetske
standard koje e koristiti kompanije za njihove
korporativne izvijetaje sa standardima odrivog razvoja
6. United National Global Incijativa prisvojena od Ujedinjeni naroda da podstaknu
Compact firme na svijetskom nivou da usvoje i primjene drutvenu
odgovornost I odrivu politiku.
7. Vigeo Europska kompanija iji ciljevi su da djeluju na nain na
koji su stejkholderi zainteresovani.
8. Carbon Discloser Neprofitna organizacija koja se bori za smanjenje efekta
Project staklene bate.
Tabela 4. Tipovi instrumenata za ocijenjivanje korporativne drutvene odgovornosti (izvor: napravljeno od
autora)

Ova sudija nam omoguava da identifikujemo da index koji se najvie koristi u

izvijetajima osiguravajuih kompanija je FTSE4Good, index drutveno odgovornog ulaganja.
Naravno, osiguravajue kompanije koje su analizirane moraju popraviti njihovu drutvenu
odgovornu izvijetajnu politiku kako bi ostvarili dugoroni uspijeh, oni moraju integrisati ideju
odrivosti u svoju poslovnu strategiju osiguravajui balans izmeu ekonomije, drutva i
okruenja.

Kao rezultat odreene analize, mi moemo da doemo do niza zakljuaka oko puta u
kojem osiguravajue kompanije pokazuju drutveno odgovorno ponaanje. Incijativa da
objavljuju godinje izvijetaje, sa direktnim pokazateljima koji se odnose na ekonomske i
finansijske aspekte, moe biti vrijedan pokazatelj koji e obezbijediti transparantne i korektne
izvijetajne metode, ta incijativa se treba primjeniti i na to da osiguravajue kompanije
obezbijeuje ovaj vid istraivanja i za drutvena dogaanja. Studija pokazuje da moemo
zakljuiti da izvijetaji vezani za drutvenu ukljuenost su obraeni i objavljeni veinom od
strane stranih osiguravajuih kua, Dok osiguravajue kue u Bosni i Hercegovini nisu
objavljivale, jo, niti su uvidjele znaaj drutvene odgovornosti i odrivog razvoja. U rastuem
konkurentskom okruenju, kompanije trebaju da prilagode svoju korporativnu drutvenu
odgovornost potrebama i trendovima specifinim za okruenje u kojem posluju. Zbog toga
kompanije koje su analizirane moraju postati vie fleksibilne i pokuat objavljivat izvijetaje o
drutvenoj odgovornosti za strane koje su zainteresovane, sa jedne strane, takoer to moe
pomoi da se pobolja imid kompanije, sa druge strane.

Zakljuak
 U Bosni i Hercegovini izvijetavanje vezano za drutvenu ukljuenost je zvanino,
veinom ima kvantitativni pristup nego kvalitetan. Debata oko ove teme ostaje, radije, kao
fenomen, za postojee barijere i da se drutvena odgovornost proiri na vei nivo, na nivo lokalni
organizacija. Osiguravajue kompanije moraju prevazii dosadanju situaciju, gdje je drutvena
odgovornost percipirana samo kao sadaka (dobrotvorne svrhe) ili kao nain da pobolja
organizacijski imid, i da razumiju koncept kao dugoroni uspijeh, integrisati to u kompanijinu
strategiju odrivog razvoja. Korporativna drutvena odgovornost treba biti viena kao odriva
investicija u drutvo u kojem kompanija se razvija. Korporativni drutveno odgovorni programi
u osiguravajuim drutvima u Bosni i Hercegovini su u ekspanziji prethodnih godina, postajui
svijesni injenice da samo firme koje pomau drutvo (kroz finansijska sredstva i ostale tipove
socijalne ukljuenosti) pomau sebi, indirektno.

Na nivou poslovnog okruenja u Bosni i Hercegovini, korporativna drutvena

odgovornost je na poetku , i ona je konceptualno promovirana primarno od strane
internacionalnih kompanija koje posluju na podruju Bosne i Hercegovine, kompleksnost CSR
implementacije je reducirana na pojedinane incijative ili na kompanije odnosa sa javnou, to
znaajno unitava strateki razvoj. Drutvena odgovornost se reflektira na organizacijsko
ponaanje direktno kroz drutvo, gdje se uspijeh ogleda kroz potivanje zakona, etiko
ponaanje, posveujui posebnu panju prirodi i uzimajui u obzir potrebe i interese svih
partnera, kako od privatnog tako i od dravnog sektora.

LITERATURA

1. Kozarevi, Safet. Ekonomika osiguranja /Safet Kozarevi, Radivoj Kova. Tuzla : Off-
set, 2013.
2. OECD Principles of Corporate Governance 2004 Edition, Beograd 2004.
3. IFC International Finance Corporation, Sarajevo 2009.
4. Lazar G. The century of responsibility, 10April 2006, dostupno online at
http://www.responsabilitatesociala.ro/editoriale/secolul-responsabiliratii.html
5. Hristea, A. M. Corporate social responsibility-between ambition and reality, 2011, Vol.
XVIII, No. 10 (563), pp. 56-73
6. Friedman, M. The social responsibility of business is to increase its profits, The New
York Time Magazine, 1970, pp. 32-33
7. Mullerat, R. and Brennan, D. Corporate Social Responsibility: The Corporate
Governance of the 21 st Century, The Netherland 2011
8. Maxim, A. Social responsibility and sustainable competitiveness, Scientific Annals of
Alexandru Ioan Cuza University of Iasi, 2006, Vol. LII/LIII, pp. 198-205.
9. Kotler, P., Lee, N. Corporate Social Responsibility: Doing the Most Good for your
Company and Your Cause, Best practice from Hewlett-Packard, Ben & Jerrys, and other
leading companies, John Wiley & Sons, Inc., New Jersey, USA, 2005, p.3
10. Profitiraj.ba osiguravajua drutva, www.profitiraj.ba
11. Grawe osiguranje, www.grawe.ba
12. Najvea osiguravajua drutva, www.osigurajse.info