Professional Documents
Culture Documents
Nukelarne Elektrane
Nukelarne Elektrane
Tehniki Fakultet
Diplomski studij elektrotehnike
NUKLEARNE ELEKTRANE
(Seminarski rad)
1
1. Uvod
2. Nuklearna energija
Gotovo dvije milijarde ljudi irom svijeta nema pristup elektrinoj energiji i taj e se
problem pogoravati rastom populacije. Globalno oslanjanje na fosilna goriva i velike
hidroelektrane ostati e trend bar do 2020. godine, ali to nee biti dovoljno za zadovoljavanje
rastuih potreba ovjeanstva. Kao jedno od moguih rjeenja tog problema izdvaja se
nuklearna energija. U zadnja etri desetljea nuklearna energija ima znaajnu ulogu u
proizvodnji elektrine energije. Jaki proboj nuklearne energije moe se zahvaliti njezinoj
istoi i gotovo nikakvim isputanjem stakleninih plinova
U uem, energetskom smislu, nuklearna energija je ona energija koja se oslobaa pri
spajanju ili fuziji lakih i pri cijepanju ili fisiji tekih atomskih jezgara. U oba sluaja
novonastale jezgre blie su podruju najvre vezanih atomskih jezgara (za fisiju maseni
brojevi oko 50 do 60), pa se u tim reakcijama oslobaa dodatna energija vezanja.
1
Slika 1. Princip oslobaanja nuklearne energije. Nekontrolirani proces se zove atomska
bomba, a kontrolirani proces je nuklearni reaktor.
Iako urana u prirodi ima relativno puno (sto puta vie od srebra) izotopa U-235 ima
malo. Zbog toga se provodi postupak obogaivanja urana. U konanoj upotrebljivoj fazi,
nuklearno gorivo biti e u formi tableta dugih oko dva i pol centimetra. Jedna takva tableta
moe dati otprilike istu koliinu energije kao i jedna tona ugljena. Energija koja se oslobaa
sudaranjem neutrona sa uranom koristi se za zagrijavanje vode.
Nuklearna reakcija fisije je reakcija kojom se jezgra atoma cijepa na dva dijela slinih
masa uz emisiju jednog ili vie neutrona. Tijekom procesa fisije dolazi do oslobaanja
energije jer je manje energije potrebno za formiranje dvije lake jezgre nego jedne tee
jezgre. Spontana fisija jezgre dogaa se vrlo sporo, no kod nekih tekih jezgri mogue je
inicirati bru reakciju fisije interakcijom sporih neutrona s tom jezgrom. Takve jezgre koje su
podlone fisiji sporim neutronima nazivamo fisibilnim jezgrama. Osim jezgara izotopa 233U
i U-235, te Pu-239 fisibilna je i jezgra izotopa Pu-241. Jedini fisibilni izotop koji postoji u
prirodi je izotop U-235. Energija osloboena fisijom U-235 iznosi priblino 200 MeV. Dvije
lake jezgre koje nastaju fisijom radioaktivne su i zovu se fisijski prodkut. Da bi se fisijska
reakcija mogla koristiti kao energetski izvor potrebno je stvoriti uvjete u kojima e se ta
reakcija dogaati kontinuirano. Kontinuiranu fisijsku reakciju mogue je ostvariti jer se
fisijom fisibilnih izotopa stvaraju dva do tri neutrona koji mogu izazvati fisiju u drugim
jezgrama fisibilnih izotopa. Takva se reakcija naziva lanana fisijska reakcija.
2
2.2. Nuklearna fuzija
Nuklearna reakcija fuzije je reakcija kojom se dvije lake jezgra atoma spajaju u teu
jezgru. Tijekom procesa fuzije dolazi do oslobaanja energije jer jezgre koje nastaju
reakcijom fuzije imaju manju masu od mase polaznih estica. Da bi dolo dospajanja dviju
lakih jezgara koje nose pozitivan elektriki naboj potrebno je savladati njihovu odbojnu
elektrinu silu. Tek ako jedna ili obje lake jezgre imaju dovoljno veliku brzinu mogu se
pribliiti dovoljno jedna drugoj da bi jaka privlana nuklearna sila prevladala odbojnu
elektrinu silu. Medij u kojem lake jezgre mogu postii veliku brzinu odnosno energiju je
plazma. Plazma se sastoji od pozitivno nabijenih slobodnih iona i slobodnih elektrona
jednakog naboja tako da je taj medij elektriki neutralan. Dovoenjem energije plazmi podie
se temperatura plazme, a time i energija iona postaje dovoljno velika da bi dolo do fuzijske
reakcije.
Temperature koje treba postii da bi dolo do fuzijske reakcije jezgara deuterija iznose
stotinjak milijuna kelvina. Pri tim temperaturama plazma koja sadri jezgre deuterija je
nestabilna. Stoga treba sprijeiti irenje plazme (tzv. ogranienje plazme) kako bi se odrali
uvjeti potrebni za fuzijsku reakciju. Ogranienje plazme kod fuzijske reakcije na Suncu
ostvaruje se djelovanjem jakog gravitacijskog polja. Fuzijske reakcije u zemaljskim uvjetima
ostvarene su magnetskim i inercijskim ogranienjem plazme. Da bi se fuzijska reakcija mogla
koristiti kao energetski izvor potrebno je stvoriti uvjete u kojima e se ta reakcija dogaati
kontinuirano. Ureaj u kojem se kontrolirano i kontinuirano odvija fuzijska nuklearna reakcija
naziva se fuzijski nuklearni reaktor. Usprkos intenzivnim istraivanjima do sada nisu
ostvareni uvjeti za kontinuiranu fuzijsku reakciju.
3
3. Princip rada
Nuklearni reaktor,
4
Slika 2. NUKLEARNA ELEKTRANA 1. reaktor, 2. cirkulacijska pumpa, 3. tlani
spremnik, 4. parogenerator, 5. turbina, 6. generator, 7. kondenzator, 8. pojna pumpa
Nuklearna elektrana dijeli atome urana u lake elemente u procesu koji se zove
nuklearna fisija, a rezultat tog procesa je ogromna koliina osloboene energije u obliku
topline. Da bi se oslobodila dovoljna koliina energije nuno je koristiti moderator nuklearne
reakcije i u nuklearnim elektranama taj moderator je teka voda. Teka voda okruuje ipke
nuklearnog goriva te usporava slobodne neutrone i time im poveava ansu za reakciju s
reaktivnim atomima U-235 prije nego ih ulovi nereaktivni atom urana U-238. Teka voda je
dobila naziv po tome to je tea od obine vode za 10%. To je zbog toga jer teka voda sadri
veu koncentraciju deuterija, izotopa atoma vodika.
Kad se dogodi sudar slobodnog neutrona i atom urana U-235 dolazi do cijepanja
atoma U-235 na dva manja atoma i nekoliko slobodnih estica uz oslobaanje ogromne
koliine energije. Teka voda koja se nalazi unutar reaktora skuplja tu energiju u obliku
topline i prenosi je do rezervoara koji sadri obinu vodu. Obina voda tom se prilikom
pretvara u paru koja pokree turbine rotora generatora elektrine energije.
5
4. Nuklearni reaktor
6
5. Tipovi nuklearni elektrana
Znai kada govorimo o tipovima nukelarnih elektrana pria se o tipu reaktorora, imamo 7
tipova rekatora: tlakovodni reaktor, kipui reaktor, tekovodni reaktor, plinom hlaeni
reaktor, reaktor moderiran grafitom i hlaen kipuom vodom, visokotemperaturni reaktor,
brzi oplodni reaktor. Ovdje emo opisate neke u praksi najee tipove reaktora.
Kipui reaktor takoer koristi isto gorivo, moderator i rashladno sredstvo, ali voda
kljua. Danas je udio ove vrste u broju energetskih reaktora oko 20 posto.
7
5.3. Tekovodni reaktor
Reaktor moderiran grafitom i hlaen kipuom vodom, oznake RBMK (rus. r eaktor
boljoi monosti kipjaij), graen je samo u bivem SSSR. Gorivo mu je oksid obogaenog
urana.
Brzi oplodni reaktor nema moderatora, a hlaen je tekuim metalom. Kao gorivo
koristi oksid urana vieg obogaenja ili oksid plutonija, a kao oplodni materijal prirodni uran.
8
Oplodni materijal je U-238 pri emu nakon reakcije uhvata neutrona te nakon dva
uzastopna beta-raspada nastaje izotop Pu-239 koji je fisibilan s termikim neutronima na
slian nain kao i U-235. Ova vrsta reaktora omoguuje daleko ekonominije koritenje urana
u odnosu na termike reaktore. Njihova uporaba trenutno je manje isplativa, ali e postajati
sve aktualnija i konkurentnija sa smanjenjem raspoloivih koliina urana i rastom cijena
energenata na svjetskom tritu.
9
6. Prednosti i nedostaci nuklearni elektrana
Samo nuklearne elektrane u SAD-u proizvedu oko 2.000 tona nuklearnog otpada
godinje. To je velika koliina otpada koja se mora spremiti na siguran nain kako nebi dolo
do velikih ekolokih oneienja i katastora.
10
7. Zakljuak
11
8. Literatura
1. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=44374
2. http://www.izvorienergije.com/kako_radi_nuklearna_elektrana.html
3. http://www.mojaenergija.hr/index.php/me/Knjiznica/Teme/Nuklearna-
energija/Tipovi-nuklearnih-elektrana
4. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=44375
5. http://www.izvorienergije.com/nuklearna_energija.html
6. http://www.nemis.hr/index.php/energetske-svrhe/nuklearni-reaktori-elektrane.html
7. http://www.nemis.hr/index.php/nuklearne-reakcije/fuzija.html
12