Ranokranski sakralni kompleks "Crkvina"

u selu Trbounje kod Drnia

Joko Zaninovi udk: 904:726.54](497.5 Drni)"04/05"

Gradski muzej Drni Izvorni znanstveni lanak
Domovinskog rata 38 Original scientic paper
HR 22320 Drni Primljeno / Received: 2008-04-15
gradski.muzej.drnis@si.htnet.hr

Lokalitet Crkvina nalazi se u selu Trbounje (zaselak upii), 5 km sjeverozapadno od grada Drnia.
Smjeten je uz samu cestu Oklaj Miljevci, s njezine lijeve strane. Kompleks ranokranske arhitekture u
Trbounju nastao je na periferiji jedne antike (kasnoantike) graevine najvjerojatnije villae rusticae. Sastoji
se od centralne lae sa svetitem, krstonice, katekumeneja, cisterne, narteksa, diakonikona (ranijeg oratorija s
narteksom) te nizom pomonih prostorija nepoznate namjene. Najstariji objekt je oratorij s narteksom, kojeg
bi se moglo datirati veoma rano - koncem IV. ili poetkom V. stoljea. Za precizniju vremensku dataciju svetita
i lae, vaan je oblik apside. Prema njezinom poligonalnom izgledu moemo ustvrditi da je crkva dograena
tijekom VI. st., vjerojatno nakon uspostavljanja bizantske vlasti u Dalmaciji 537. godine.
Kljune rijei: Trbounje, Crkvina, ranokranstvo

Uvod

Lokalitet Crkvina nalazi se u selu Trbounje (zaselak upii), 5 km sjeverozapadno od

grada Drnia. Smjeten je uz cestu Oklaj Miljevci, s lijeve strane, na zemljinom posjedu pok.
Josipa upia iz Trbounja. U strunoj literaturi prvi ga spominje fra Lujo Marun 1910. godine
(21. rujna) kada ga osobno obilazi (Sl.1). U svojoj dnevnikoj biljeci navodi da je lokalitet
smjeten uz industrijsku eljezniku prugu Drni Velui, a za trbounjsku Crkvinu biljei: "Vide
se neke ruevine posute klaardom i kresanom sedrom nad zemljom neto vie od 1 met. Trebalo
bi ih pretraiti". Drugi franjevac, fra Karlo Kosor, u jednoj svojoj raspravi pie kako su u selu
Trbounje (zaselak Donji upii), na mjestu zvanom Crkvina, ustanovljeni oiti tragovi omanje
crkve, vjerojatno iz starohrvatskog doba.
Sustavnim arheolokim istraivanjima prethodila su rekognosciranja terena 1997. - 1998.
godine kako bi se odredila priblina povrina lokaliteta. Postojanje sakralnog objekta na ovom
mjestu potvreno je u memoriji stanovnika ovoga kraja. Na terenu su se vidjela dva humka
visine oko 1,6 m, a itav je teren u odnosu na cestu bio izdignut i obrastao gustim raslinjem.
Od ostataka arhitekture nije bilo vidljivo nita osim segmenta veeg komada antikoga stupa
promjera 1 m. Ovaj artefakt izvorno potjee s drugog lokaliteta, jer njegove ostale dijelove
ili bazu nismo pronali tijekom istraivanja. Prema kazivanju pok. Josipa upia, na rubu se
lokaliteta do 50-ih godina XX. stoljea nalazila dizalica za utovar boksita u vagone. Na mjestu
dananje asfaltne ceste nalazio se trak industrijske eljeznike pruge koji je iz pravca Drnia vodio

529

Please purchase PDF Split-Merge on www.verypdf.com to remove this watermark.

 Joko Zaninovi: Ranokranski sakralni kompleks "Crkvina"... Archaeologia Adriatica 11 (2008), 529-542

Sl. 1. Lokalitet Crkvina u selu Trbounje (zaselak upii).

Fig. 1. Site of Crkvina in the village of Trbounje (hamlet of upii).

prema rudnicima ugljena u Veluiu i boksita u Trbounju. Mogue je da je dizaliko postrojenje

devastiralo dio lokaliteta. Lokalitet je sluio kao panjak, a na njegovim rubnim dijelovima bile
su zasaene masline.
Otkrivanje ranokranske bazilike nametnulo je pitanje postojanja naselja kojem je crkva
pripadala. U pretpovijesno doba ivjelo se na oblinjem gradinskom naselju (upia gradina)
koje je udaljeno tristotinjak metara juno od lokaliteta Crkvina. Nedaleko od poloaja Crkvine,
u zaselku Brakusi, nalazi se srednjovjekovna nekropola. Antiko stanovnitvo bilo je nastanjeno
na, zasad, nepoznatom lokalitetu. Ulomci antikih spolija koriteni su kao graevni kamen za
zidanje ranokranske crkve. Blizina antike ceste Salona Andetrium Magnum Promona
- Burnum, ija se trasa nalazila sjeveroistono u podnoju planine Promine, takoer je veoma
vana u nastajanju ovog ranokranskog objekta.
Sve navedeno pruilo je dovoljno indicija da se ovdje radi o lokalitetu koji treba arheoloki
istraiti. Sustavna istraivanja zapoela su u travnju 1999. godine, a trajala su neprekidno do
2002. godine. Istraivanja i konzervaciju arhitekture obavio je Gradski muzej Drni. Zemljina
estica na kojoj se kompleks nalazi povrine je 1000 m, a istraena povrina na kojoj je
arhitektura oko 900 m (Sl.2).
Prigodom arheolokih istraivanja na itavoj povrini lokaliteta pronaena je vea
koliina ravnog krovnog crijepa (tegulae) i kupa kanalica (imbrices). To su dokazi da je drvena

530

Please purchase PDF Split-Merge on www.verypdf.com to remove this watermark.

 Joko Zaninovi: Ranokranski sakralni kompleks "Crkvina"... Archaeologia Adriatica 11 (2008), 529-542

Sl. 2. Tloris otkopane ranokranske arhitekture s dijelovima villae rusticae.

Fig. 2. Ground plan of excavated Early Christian architecture with the remains of a Roman villa rustica.

531

Please purchase PDF Split-Merge on www.verypdf.com to remove this watermark.

 Joko Zaninovi: Ranokranski sakralni kompleks "Crkvina"... Archaeologia Adriatica 11 (2008), 529-542

konstrukcija krovita prekrivena na nain uobiajen u rimskom graditeljstvu, kombinacijom

navedenih elemenata. Jedino je u oratoriju, kasnije diakonikonu, postojao bavasti svod izveden
u kombinaciji kamenih ploa i sedre. Tijekom iskopavanja ove prostorije itava bavasta
konstrukcija pronaena je na podu crkve. Od teine cjelokupne konstrukcije apsida oratorija
diakonikona sruila se na vanjsku stranu objekta.
Zidovi graevine bili su u cijelosti obukani s unutarnje i vanjske strane. Izuzetak je oratorij
diakonikon. Vanjski apsidalni i sjeverni zid imali su fasadnu buku sa sljubnicama. Poznato
nam je takoer da su od sedre graeni i rasteretni lukovi iznad prozora (bifore), a nad glavnim
vratima crkvene lae nalazila se ravna kamena greda. U crkvenoj lai krovite je, po svemu
sudei, bilo zatvoreno, a da joj je unutranjost bila bez freski i dekoracija, govori injenica da
tijekom arheolokih istraivanja nisu pronaene. U svim prostorijama kompleksa podovi su
izraeni na jednak nain. Na prethodno pripremljenu podlogu postavljen je sloj od usitnjena ka-
mena koji je zatim nabijen i premazan debelim slojem kvalitetne buke. Sastav buke sainjavali
su pijesak, gaeno vapno i u manjoj koliini mljevena opeka. Jedino je u krsnom zdencu i cisterni
koritena tzv. hidraulina buka u debljem nanosu.

Arhitektura

Oratorij - diakonikon
Kompleks ranokranske arhitekture u Trbounju nastao je na periferiji jedne antike
(kasnoantike) graevine, najvjerojatnije villae rusticae. Postoji vie graevinskih detalja koji
pokazuju da ove arhitektonske cjeline nisu istodobne, nego su nastale u razliitim fazama. U izgradnji
itava kompleksa dijelom su koriteni zidovi starije, postojee arhitekture. Sakralni kompleks
zapoeo se graditi na junom dijelu lokaliteta. Prvi izgraeni objekt je graevina jednostavne
tlorisne osnove, koji je funkcionirao kao samostalni objekt. Njegovu osnovu predstavlja laa sa
svetitem koje zavrava u polukrunoj apsidi. Prostor je s vanjske strane ojaan kontraforima. Na
desnoj strani objekta nalazile su se tri kamene klupice isklesane od masivnih kamenih ploa. U
apsidalnom dijelu nalazi se ozidana subselija, koja je u sredinjem dijelu prekinuta kako bi ostalo
mjesta za katedru. Ova prostorija mogla je biti oratorij. U nj se ulazilo iz narteksa, za koji moemo
rei da je istovremen oratoriju (Sl. 3). To je jednostavna pravokutna graevina bez karakteristinih
graevinskih detalja. Dogradnjom centralne crkvene lae i interpolacijom u novi arhitektonski
sklop narteks gubi primarno znaenje, a lijevi se zid djelomino uklanja probojem novih vrata.
Unutar njega nalaze se dvije ozidane klupe, a u njegovu zapadnom dijelu dvije grobnice. U desnu
se ulazilo s vanjske strane, a u lijevu s unutarnje. Nastanak oratorija zajedno s narteksom mogao
bi se datirati veoma rano, koncem IV. ili poetkom V. stoljea. Prostor nekadanjeg oratorija s
june strane crkve ostao je u upotrebi, s tim da je dobio novu funkciju - postao je diaconicon.
Narteks oratorija dobio je memorijalnu funkciju.
Kad je kranstvo na ovim prostorima postalo dominantna religija, a stanovnitvo ga
mahom prigrlilo, dolo je do potrebe izgradnje veeg i kompleksnijeg vjerskog objekta. Budui
da je postojao manji objekt, pristupilo se njegovoj nadogradnji. Prostorno je to bilo mogue
samo na sjevernoj strani, koja je u istoj ravnini s junom. Na postojee objekte (oratorij i narteks)
dozidani su svetite s laom, krstionica, katekumenej, narteks, cisterna i dvije prostorije ija
namjena jo nije utvrena.

532

Please purchase PDF Split-Merge on www.verypdf.com to remove this watermark.

 Joko Zaninovi: Ranokranski sakralni kompleks "Crkvina"... Archaeologia Adriatica 11 (2008), 529-542

Sl. 3. Oratorij (diakonikon) s narteksom. Sl. 4. Laa i svetite trbounjske crkve.

Fig. 3. Oratory (diaconicon) with a narthex. Fig. 4. Nave and presbytery of the church in Trbounje.

Laa i svetite
Centralna laa (Sl. 4) sa svetitem je graevina jednostavne tlorisne osnove. Izduena je
i ima oblik paetvorine. Podignuta je uz sjeverni zid ranijih graevina oratorija i narteksa.
Njenu okosnicu predstavlja laa sa svetitem koje zavrava u polukrunoj apsidi. Sjeverno
od lae nalaze se krstionica i katekumenej. Pred laom je narteks, a uz njega cisterna. Ispred
katekumeneja nalazi se prostorija zasada nepoznate namjene.
U istonom dijelu lae smjeteno je svetite. Prostor svetita jednom je stubom izdignut
u odnosu na lau, a ograda svetita se protezala od junoga lateralnog zida prema sjevernom.
Svetite zavrava u obloj nii poligonalne apside. Uz polukruni zid, po itavoj duini unutarnjeg
luka, sazidana je klupa za kler (subselija). Na sjeveroistonom dijelu svetita, s lijeve strane ispod
podnice, sazidana je presvoena grobnica iji se ulaz nalazi u prostoru lae. Od arhitektonskih
elemenata u lai nije pronaeno nita osim dvaju masivnih pravokutnih kamenih pragova na
koje je bila postavljena kamena oltarna pregrada. Oni na svojim krajevima imaju ukopane
etvrtaste rupe za uglavljivanje baza stupova. Iz sjeverne se strane svetita ulazilo u krstionicu
koja ini jedinstvenu arhitektonsku cjelinu s crkvom (dio iste graevne faze). Glavni ulaz u lau
je iz narteksa, a pored njega postojala su jo troja vrata koja su lau povezivala s krstionicom,
diaconiconom - oratorijem i ranijim narteksom. Postojao je prolaz izmeu lae i katekumeneja,
ali je naknadno zazidan. Sjeverni lateralni zid nekadanjeg oratorija i njegova narteksa postao
je zajedniki zid crkve i tih dvaju prostora, a komunikacija se odvijala kroz dvoja vrata na tom
zidu (jedna iz svetita, a druga iz lae).

533

Please purchase PDF Split-Merge on www.verypdf.com to remove this watermark.

 Joko Zaninovi: Ranokranski sakralni kompleks "Crkvina"... Archaeologia Adriatica 11 (2008), 529-542

Sl. 5. Krstionica trbounjske crkve.

Fig. 5. Baptistery of the church in Trbounje.
Za precizniju vremensku dataciju svetita i lae vaan je oblik apside. Prema njezinu
poligonalnom izgledu moemo ustvrditi da je crkva dograena tijekom VI. st., vjerojatno odmah
nakon uspostavljanja bizantske vlasti nad prostorima Dalmacije 537. godine.
Krstionica
Iz svetita lae ulazilo se u krstionicu (Sl. 5). Ona ima tlorisni oblik paetvorine s
polukrunom apsidom. U njenu sreditu sazidan je krini krsni zdenac, iji je sredinji dio
formiran u obliku krunice, tako da zdenac u biti ima oblik kria s patenom (Sl.6). Zdenac je
najveim dijelom ukopan u pod, a manjim dijelom je smjeten unutar zidane konstrukcije koja se
die iznad poda. Obukana je debelim slojem hidrauline buke koja je najveim dijelom ostala
sauvana. Apsidalni dio izdignut je za jednu stubu, a u njemu se nalazio oltar kojemu se u podu
sauvala baza s etirima utorima za nasad stupova. Najvei dio oltarne menze pronaen je tijekom
istraivanja 1999. godine u neposrednoj blizini apside. Unutranjost krstionice bila je oslikana.
Na fragmentima zidne i stropne buke vidljivi su ostatci nekoliko boja, a dominantna je crvena.
Za razliku od "dijakonikona" koji je imao bavasti svod, u krstionici se nalazio obukani ravni
strop na drvenoj letviastoj podlozi (tzv. "tukete"). Analizom pronaenih ulomaka utvreno je
da su boni zidovi i stropovi bili ukraeni geometrijskim i biljnim motivima. Iz krstionice se ulazi
u pravokutnu prostoriju za koju se moe rei da je katekumenej.

534

Please purchase PDF Split-Merge on www.verypdf.com to remove this watermark.

 Joko Zaninovi: Ranokranski sakralni kompleks "Crkvina"... Archaeologia Adriatica 11 (2008), 529-542

Sl. 6. Tloris krsnog zdenca.

Fig. 6. Ground plan of a baptismal font.

Katekumenej
Katekumenej je smjeten u sjeveroistonom dijelu crkve. Da se zaista radi o prostoriji gdje
se vrila priprema katekumena, govori njezin smjetaj u odnosu na krstionicu. To je pravokutna
prostorija jednostavne tlorisne osnove. Neko se iz nje moglo komunicirati sa svetitem crkve,
ali je ta komunikacija kasnije zazidana. Je li ona imala neku drugu funkciju, nije nam poznato.
U podu katekumeneja pronaena je kompleksna grobnica koja se sastoji od centralnog hodnika,
dviju bonih i jedne centralne grobne komore (Sl.7). U nju se ulazilo kroz jedan manji kvadratni
otvor. U cijelosti je prekrivena ravnim masivnim kamenim ploama, a njezina je unutranjost
obukana. Obukana je i podnica na koju su se polagali pokojnici. U svakoj grobnoj komori
ukopana su po dva pokojnika. Ulazi su bili zatvoreni grubim kvadratnim kamenim ploama. Isto
tako i glavni ulaz u grobnicu. Podnica katekumeneja nainjena je od bukanog naboja (tampona)
koji je dodatno uvrstio strop grobnice. Nije iskljuena mogunost da je ova prostorija sluila i
kao apoditerijum (mjesto gdje su katekumeni, pristupajui inu krtenja, odlagali odjeu).
Iz katekumeneja se ulazilo u manju prostoriju kvadratne osnove, iz koje se izlazilo van.
Mogue je da je to bio prostor koji je katekumenej zatitio od oborina i neposrednih udara
sjevernog vjetra. Na desni zid ove prostorije prislanja se cisterna.

535

Please purchase PDF Split-Merge on www.verypdf.com to remove this watermark.

 Joko Zaninovi: Ranokranski sakralni kompleks "Crkvina"... Archaeologia Adriatica 11 (2008), 529-542

Sl. 7. Kompleksna grobnica u podu katekumeneja (presjek).

Fig. 7. Complex tomb in the oor of a catechumenion (cross section).

Cisterna
Cisterna je izgraena na sjeverozapadnom dijelu kompleksa izmeu pretprostora
katekumeneja i narteksa. Jednostavnom pregradnjom iskoriten je prostor izmeu tih dviju
prostorija. Sjeverni zid narteksa statiki je ojaan zbog uzidane klupe. Unutranjost cisterne
obukana je debelim slojem vapnene buke u ijem se sastavu nalaze komadii mljevene opeke.
To je tzv. "hidraulina" buka koja se u antikoj arhitekturi esto primjenjivala prilikom izgradnje
svih vrsta spremnika za dranje tekuine. Nije nam poznato kako je regulirano otjecanje vode
iz cisterne. Prigodom istraivanja cisterne, na njezinu dnu, pronaeno je eljezno ralo drvenoga
pluga.
Narteks
Narteks se nalazi na zapadnom dijelu kompleksa, pred crkvenom laom. To je kvadratna
prostorija jednostavne tlorisne osnove. S lijeve strane nalazi se uzidana klupica. Sa svetitem
komunicira vratima standardne irine, dok je ulaz u kompleks neto iri. Na lijevi zid narteksa
prislonjena je cisterna, a uz desni prostorija nepoznate namjene.
Prostorija nepoznate namjene
Prostorija nepoznate namjene smjetena je na zapadnom dijelu kompleksa. Pravokutna
je oblika i jednostavne graevne forme. Naknadno je pregraena zidom u obliku slova L, koji
se prislanjao uz desni zid narteksa. U ovu se prostoriju pristupa s poploanog dvorita koje je
smjeteno na jugozapadnoj strani kompleksa. Izgraena je u isto vrijeme kada i narteks.
Kamena plastika
Tijekom istraivanja trbounjske crkve, u nasipnom sloju koji je bio izmijean razliitim
graevinskim materijalom i zemljom (kamen, komadi sedre, krovni crijep), pronaeno je
nekoliko desetaka arhitektonskih elemenata i dijelova crkvenog kamenog namjetaja. Samo
neki od tih spomenika pronaeni su cjeloviti, dok je veina naena u fragmentima. Najbolje
je sauvan prozorski element - pilastar ukraen latinskim kriem koji se nalazio u lai crkve.
Pronaeni su i dijelovi pluteja koji, osim arhitektonski obraenog ruba, nisu imali ukras. Na
njihovoj ravnoj vanjskoj povrini uoena je debelo nanesena bijela temeljna boja po kojoj su

536

Please purchase PDF Split-Merge on www.verypdf.com to remove this watermark.

 Joko Zaninovi: Ranokranski sakralni kompleks "Crkvina"... Archaeologia Adriatica 11 (2008), 529-542

Sl. 8. Tloris kompleksne grobnice u podu katekumeneja.

Fig. 8. Complex tomb in the oor of a catechumenion (ground plan).

slikani prizori. Tragovi ostataka drugih boja nisu uoeni. Meu ostalim elementima mogu se
izdvojiti dijelovi stupova i jedan manji kapitel. Nije nam poznato koliko je pluteja sainjavalo
oltarnu pregradu svetita i kako je ona izgledala. Takoer ne znamo na emu je stajala oltarna
menza od koje je pronaeno nekoliko ulomaka. Postojanje ciborija indicira nekoliko trapezno
formiranih kamenih ploa koje su mogle biti njegov pokrov. Na podu oratorija, kasnijeg
diakonikona, pronaeni su kapitel i ulomak stupa izraeni od laporastog vapnenca. Obraeni
su tehnikom rezanja i tokarenja, to je posebno vidljivo na tijelu stupa. Gdje su ovi elementi
izvorno stajali, nije nam poznato.
Freske
Pri istraivanju trbounjske arhitekture nailo se na veu koliina zidne i stropne buke, i
to iskljuivo u prostoru diakonikona i krstionice. Na fragmentima zidne i stropne buke vidljivi
su ostatci nekoliko boja. Prostor diakonikona bio je bavasto presvoen kombinacijom sedrenih
blokova i kamenih ploa koje su bile okomito postavljene (tzv. "usaivanje"). Na temelju
mnogobrojnih ulomaka zakljuili smo da je itava prostorija, zajedno s apsidom, bila ukraena
freskama. Prostor je krstionice takoer bio u cijelosti oslikan. Za razliku od diakonikona koji je
imao bavasti svod, u krstionici se nalazio obukani ravni strop na drvenoj letviastoj podlozi (tzv.
"tukete"). Oslikana je bila i apsida, a u ostalim prostorijama nisu pronaeni ostatci freski.
Analizom pronaenih ulomaka utvreno je da su zidovi i stropovi bili ukraeni geometrijskim
i biljnim motivima. Slikarije su u cijelosti izvedene u fresko tehnici raznim bojama: nijansama
crvene, plave, ute i crne boje.

537

Please purchase PDF Split-Merge on www.verypdf.com to remove this watermark.

 Joko Zaninovi: Ranokranski sakralni kompleks "Crkvina"... Archaeologia Adriatica 11 (2008), 529-542

Sl. 9. Tlorisi i presjeci grobnica u nekadanjem narteksu.

Fig. 9. Ground plans and cross sections of the tombs in former narthex.

Grobovi
Tijekom istraivanja trbounjskog kompleksa otkriveno je est grobnica. U podu
katekumeneja pronaena je kompleksna grobnica (Sl. 8) koja se sastojala od centralnog hodnika,
dviju bonih i jedne centralne grobne komore. U grobnicu se ulazilo kroz manji kvadratni otvor.
U cijelosti je prekrivena ravnim masivnim kamenim ploama, a njezina unutranjost u potpunosti
obukana. Obukana je i podnica na koju su polagani pokojnici. U svakoj grobnoj komori
ukopana su po dva pokojnika. Ulazi u grobne komore bili su zatvoreni grubim kvadratnim
kamenim ploama, a tako i glavni ulaz u grobnicu.
S desne strane sredinje crkvene lae, u nekadanjem narteksu, nalaze se dvije zasebne
grobnice (Sl. 9). One su gotovo istih graevnih karakteristika kao i one u podu katekumeneja.
Pokrivene su velikim masivnim ravnim ploama, a unutranjost im je u cijelosti obukana. Ulaz
u desnu grobnicu (grobna komora 1) nalazi se ispod samoga vanjskog zida prostorije, dok se
u lijevu grobu komoru (grobna komora 2) ulazilo iz prostorije. U podu lijeve grobnice postoji
kvadratni otvor prekriven kamenim ploama koje su premazane podnom bukom. U grobnu
komoru 1 ulazi se direktno, dok se u grobnu komoru 2 ulazi iz pretprostora. Njihovi su ulazi
bili zatvoreni kamenim ploama. Za razliku od grobnih komora, u katekumeneju ove imaju zi-
dane i obukane klupice na koje su se bili polagali ostatci pokojnika. Grobna komora 1 imala je

538

Please purchase PDF Split-Merge on www.verypdf.com to remove this watermark.

 Joko Zaninovi: Ranokranski sakralni kompleks "Crkvina"... Archaeologia Adriatica 11 (2008), 529-542

Sl. 10. Tloris presvoene grobnice u svetitu lae.

Fig. 10. Ground plan of a vaulted tomb in the naves presbytery.

samo jednu klupicu na desnoj strani. U grobnoj komori 2 situacija je drugaija: postoji etvrtasta
klupa koja u sredini ima kanalni otvor koji je sluio za deponiranje kostiju ranijih pokojnika.
U svetitu lae, na lijevoj se strani nalazi grobna komora koja tipoloki pripada presvoenim
grobnicama (Sl. 10). To je jedina tipoloki takva grobnica otkrivena u Trbounju. Svod te grobnice
izveden je od sedre, a unutranjost je obukana. Na trima stranama ozidane su klupice na koje
su se polagali pokojnici. U sredini se nalazi kanalni prostor koji je trebao posluiti za odlaganje
kostiju ranijih pokojnika. Meutim, do toga nije dolo jer su u ovoj grobnici bile ukopane samo
tri osobe. U nju se sputalo iz centralne lae kroz kvadratni otvor u podu koji je bio pokriven
kamenom ploom grube izrade. Na isti je nain zatvorena i grobna komora. Gornji, vanjski dio
grobnice bio je u cijelosti obukan podnom bukom. Ovdje su vjerojatno bile pokopane osobe
zaslune za ovu crkvu ili netko od lokalnih odlinika.
Budui da su sve grobnice otkrivene u sklopu crkvene arhitekture, moe se zakljuiti da su
izgraene istodobno s crkvom.
Ostali nalazi
Uz pronaeni graevni materijal (kamen, sedra, krovni crijep i dr.), antike arhitektonske
ulomke, dijelove kamenog namjetaja crkve i dijelove fresaka, tijekom istraivanja trbounjskog
kompleksa pronaeni su i ulomci predmeta od stakla, keramikih posuda i metala. Obrada
staklenog materijala je u tijeku, ali se sad ve moe govoriti da su pronaeni ostatci nekoliko
posuda, uglavnom svjetiljki. Pronaeni su zatim komadi i ulomci ravnog stakla za koje se moe

539

Please purchase PDF Split-Merge on www.verypdf.com to remove this watermark.

 Joko Zaninovi: Ranokranski sakralni kompleks "Crkvina"... Archaeologia Adriatica 11 (2008), 529-542

pretpostaviti da pripadaju prozorskom staklu. Keramiki materijal sastoji se od ulomaka razliitih

posuda (amfora, grubih keramikih zdjela i sl.).
Pronaeno je veoma malo metalnih predmeta, a meu njima prevladavaju avli. Na dnu
cisterne, prigodom istraivanja pronaen je eljezni leme drvenog pluga. U grobnici br. 2 koja se
nalazi na desnoj strani od sredinje crkvene lae, kao grobni prilog pronaen je novac rimskog
cara Klaudija II. Gotskog iz III. stoljea.

Zakljuna razmatranja

Nakon ove krae obrade trbounjskog ranokranskog kompleksa i njemu pripadajuih

nalaza treba istaknuti neke uoene znaajke.
- Trbounjska crkva pripada jednobrodnim sakralnim graevinama sa cijelim nizom pomonih
objekata koji su uklopljeni u jedinstveni arhitektonski sklop. Nastaje na periferiji jedne
antike (kasnoantike) graevine, najvjerojatnije villae rusticae. Gledajui objekt izvana,
posebice iz pravca istoka prema zapadu, stjee se dojam da je graevina trobrodna bazilika,
a za to su zasluni objekti prislonjeni s desne i lijeve strane centralne lae s apsidalnim
zavretcima.
- Trbounjski sakralni kompleks nastao je u dvije faze. Oratorij s narteksom nastao je veoma
rano, koncem IV. ili poetkom V. stoljea. Prostor nekadanjeg oratorija s june strane
crkve ostao je u upotrebi, s tim da je dobio novu funkciju postao je diaconicon. Narteks
oratorija dobio je memorijalnu funkciju i u njemu se nalaze dvije zidane grobnice.
- Ovaj ranokranski sklop ide u red tzv. "sloenih" crkava ili crkava "kompleksnog" tipa,
koje se naelno vezuju uz naselja ruralnog karaktera. "Sloenim" crkvama ili crkvama
"kompleksnog" tipa nazivamo jednobrodne crkvene graevine s nizom manjih prostorija
rasporeenih du bonih strana lae (pastoforij, krstionica, apoditerium i dr.). Najee se
tome pribraja i narteks koji je uglavnom na zapadnoj strani objekta. Neke od prostorija
sluile su kao grobne cele. Ima i onih kojima je teko utvrditi namjenu. Zbog niza pomonih
prostorija, gledajui izvana, ovi objekti izgledaju kao trobrodne bazilike. Sredinja laa
pokrivena je dvostrenim krovom, a bone prostorije jednostrenim.
- Ve smo prije spomenuli kako je kompleks starokranske arhitekture u Trbounju nastao
u dvije faze. Prvo je podignut oratorij (diaconicon) s narteksom, a kasnije je uz njega
prizidan sjeverni dio kompleksa. Jedina uoena naknadna graevinska intervencija jest
zazidavanje vrata iz katekumeneja u centralnu lau. Objanjenje za to moglo bi se traiti u
liturgijskim razlozima.
- Kameni namjetaj trbounjskog kompleksa ne daje nam mnogo elemenata za rekonstrukcije
interijera. U crkvenoj lai pronaen je mali broj elemenata za rekonstrukciju prvobitnog
izgleda svetita. Za oltarnu pregradu ne postoji dovoljno elemenata za rekonstrukciju
njezinog izgleda. Bit e mogue rekonstruirati menze koje su bile u svetitu i krstionici.
Nedovoljan broj itavih komada ili ulomaka kamenog namjetaja navodi na zakljuak
da je interijer trbounjskog kompleksa bio skromno opremljen. Dekorativnu vrijednost
obogatile su freske u oratoriju diakonikonu i krstionici. U gradnji trbounjskog kompleksa
koritene su spolije s antikih graevina koje su se nalazile u blizini. Pozornost privlai dio
antikog kamenoga stupa promjera od jednog metra.

540

Please purchase PDF Split-Merge on www.verypdf.com to remove this watermark.

 Joko Zaninovi: Ranokranski sakralni kompleks "Crkvina"... Archaeologia Adriatica 11 (2008), 529-542

- Trbounjski sakralni kompleks pokuat emo datirati prema graevinskim fazama.

Najstariji objekt je oratorij s narteksom koji bi se moglo datirati veoma rano koncem
IV. ili poetkom V. stoljea. Za precizniju vremensku dataciju svetita i lae vaan je oblik
apside. Prema njezinu poligonalnom izgledu moemo ustvrditi da je crkva dograena
tijekom VI. st., vjerojatno nakon uspostavljanja bizantske vlasti u Dalmaciji 537. godine.

Literatura
CAMBI, N., 1972. - Cambi Nenad, Neki problemi starokranske arheologije na istonoj jadranskoj
obali, Materijali, Savez arheolokih druava Jugoslavije, 12, 239-282.
CAMBI, N., 1978. - Nenad Cambi, Starokranska crkvena arhitektura na podruju salonitanske
metropolije, Arheoloki vestnik, 29, Ljubljana, 606-626.
CAMBI, N., 2001. - Nenad Cambi, Podruje ibenske biskupije u starokransko doba, Sedam stoljea
ibenske biskupije, ibenik, 9-21.
CAMBI, N., 2002. - Nenad Cambi, Antika, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Zagreb.
CAMBI, N. GAMULIN, A. TONKOVI, S., 1999. - Nenad Cambi Anita Gamulin Snjeana
Tonkovi, Starokranska bazilika u Zmijavcima, Split Zmijavci.
CHEVALIER, P., 1995. - Pascal Chevalier, Ecclesiae Dalmatiae. L' architecture paleochrtienne de la
province romaine de Dalmatie (VIe VIIe s.), I II [=Salona 2], Rim Split.
DYGGVE, E., 1996. - Einar Dyggve, Povijest salonitanskog kranstva, Split.
GUNJAA, Z., 1971. - Zlatko Gunjaa, Priba, ibenik Srima, kompleks kasnoantike sakralne
arhitekture, Arheoloki pregled, 13, Beograd, 83-84.
GUNJAA, Z., 1976. - Zlatko Gunjaa, O kontinuitetu naseljavanja na podruju ibenika i najue okolice,
ibenik: spomen zbornik o 900. obljetnici, ibenik, 29-58.
GUNJAA, Z., 1978. - Zlatko Gunjaa, Ostaci starokranskih crkava na Srimi, ibenski list, br. 788 od
19. kolovoza 1978, 8.
GUNJAA, Z., 1985. - Zlatko Gunjaa, Srima, kompleks starokranske arhitekture (katalog izlobe),
ibenik.
GUNJAA, Z., 2005. - Zlatko Gunjaa [et.al.], Srima Priba starokranske dvojne crkve, Muzej grada
ibenika, ibenik.
KAPITANOVI, V., 2006. - Vicko Kapitanovi, Kranska arheologija, Zbornik Kai, Split.
KHATCHATRIAN, A., 1962. - Aram Khatchatrian, Les baptistres Palochrtiens, Paris.
KRAUTHEIMER, R., 1986. - Richard Krautheimer, Early christian and Byzantine architecture, New
Haven & London.
MIGOTTI, B., 1990. - Branka Migotti, Ranokranska topograja na podruju izmeu Krke i Cetine,
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti (Zavod za arheologiju), knjiga 2, Zagreb.
TRUHELKA, ., 1931. - iro Truhelka, Starokranska arheologija, Zagreb.
UGLEI, A., 2002. - Ante Uglei, Ranokranska arhitektura na podruju dananje zadarske
nadbiskupije, Filozofski fakultet u Zadru (Odsjek za arheologiju) i Zadarska nadbiskupija, Zadar.
UGLEI, A., 2006. - Ante Uglei, Ranokranska arhitektura na podruju dananje ibenske biskupije,
Gradski muzej Drni i Sveuilite u Zadru, Odjel za arheologiju, Drni Zadar.
UGLEI, A., 1992 - Ante Uglei, Rimska provincija Dalmacija pod vlau Istonih Gota, Radovi
Filozofskog fakulteta u Zadru. Razdio povijesnih znanosti, 30(17), Zadar, 65-77.

541

Please purchase PDF Split-Merge on www.verypdf.com to remove this watermark.

 Joko Zaninovi: Ranokranski sakralni kompleks "Crkvina"... Archaeologia Adriatica 11 (2008), 529-542

The Early Christian Sacral Complex of "Crkvina" in the Village of

Trbounje near Drni

Summary

The site of Crkvina is located in the village of Trbounje (hamlet of upii), 5 km NW of the town of Drni. It
is situated just to the left of the Oklaj Miljevci road. The complex of Early Christian architecture at Trbounje arose
on the periphery of a Roman (late Roman) structure, most probably a villa rustica. It consists of a central nave with
a chancel, a baptistery, catechumenion, well, narthex, diaconicon (an earlier oratory with a narthex), and a series of
auxiliary areas of unknown purpose. The earliest structure is the oratory with a narthex, which could be dated very
early to the end of the 4th or beginning of the 5th centuries. For a more precise dating of the cancel and nave, the form
of the apse is important. On the basis of its polygonal appearance, it can be established that the church was renovated
during the 6th century, probably after Byzantine rule was established in Dalmatia in AD 537.

Key words: Trbounje, Crkvina, Early Christianity

542

Please purchase PDF Split-Merge on www.verypdf.com to remove this watermark.