Professional Documents
Culture Documents
Diplomski Rad-Vildana Mujovic-Moralni Stavovi Koje Treba Negovati Kod Djece
Diplomski Rad-Vildana Mujovic-Moralni Stavovi Koje Treba Negovati Kod Djece
MENTOR: STUDENT:
SADRAJ
1. UVOD...4
2. MORALNI ODGOJ5
2.1. Pojam moralnog odgoja..
.5
2.2. Smisao i etape moralnog
formiranja....................................................................................5
2.3. Zadaci moralnog
odgoja......................................................................................................8
2
5. KAKO ISLAM ODGAJA MORALNOST.....................................................................35
5.1.. Mjesto djeteta u porodici..................................................................................................36
5.1.1. Pobude osjeaja uroenoj ljudskoj naravi...................................................................36
5.2. Porodica.....................................................................................................................
........36
5.3. Uroene osobine
djeteta....................................................................................................39
5.4. Drutvo
uopte...................................................................................................................40
6. ZAKLJUAK...................................................................................................................41
7. LITERATURA..................................................................................................................42
3
1. UVOD
Svaki odgajanik je jedinka za sebe, individum, posebna linost. Dobar odgajatelj uvijek
uvaava osobnost djeteta, u skladu sa tim bira odgovarajue metode, uvijek ima na umu da je
svako dijete vrijednost u sebi, da je njegova linost jedinstvena, neponovljiva i dostojna
potovanja. Svaki nastavnik, odgajatelj, u svakom djetetu e otkrivati i poticati njegove posebne
osobine, sklonost i talenat. Svaki odgajanik se priprema za ivot u zajednici.
Naelo pedagoke ljubavi je vrhovni zakon i prvi uslov odgoja. Gdje nema ljubavi teko
da moe koristiti bilo koja odgojna metoda. Ljubav je dvosmjerna i uzajamna, no najprije mora
zaivjeti u samom odgajatelju. Njegova ljubav treba biti bezuvjetna i obuhvatna, odgajanik
cvjeta i daje svoje mirise samo pod suncem ljubavi i panje, inae se pretvara u trn i korov.
Odgajateljeva ljubav se oituje u panji, brizi, nesebinosti, pozitivnosti, i aktivnoj pomoi
odgajaniku.
4
najbolje svojim ponaanjem. Nastavnik obrazuje dijete svojim znanjem, a odgaja ga snagom
svoje linosti.
Primjer samo jednog odgajatelja nije dovoljan. Potrebno je da svi odgajatelji ili osobe
koje uestvuju u procesu odgoja, zrae dobrim primjerom. Tada su izgledi za uspijeh mnogo
izvjesniji.
2. MORALNI ODGOJ
Moralnost, u jeziku, se odnosi na to koliko je sam ovjek odgojen, jer ona postaje dio
njega, kao to su to fizionomija i karakter. Moralnost je skup karakternih osobenosti koje se
mogu prozrijeti iskljuivo razboritou i pronicljivou.
Svako drutvo zahtijeva da ljudi imaju odreeni moralni lik koji se ogleda u njihovom
cjelokupnom ivotu i djelovanju. Prosperitet ljudskog drutva, usavravanje i humanizacija
meusobnih odnosa trae od pojedinca prilagoavanje uvjetima zajednikog ivota, prihvatanje
osnovnih pravila, principa i discipline drutvenog ponaanja, inae bi drutveni ivot bio
nemogu. Zbog toga mladog ovjeka treba odgajati u skladu sa drutvenim normama i
obiajima. To je jedan od primarnih, temeljnih drutvenih zadataka. Ostvarivanje toga prava je
cilj moralnog odgoja. Temeljna vrijednost tog odgojnog podruja je dobrota. (Vukasovi:
1998)
Moral je oblik drutvene svijesti, primarna ivotna potreba, oblik ljudske prakse, stalna i
bitna drutvena kategorija. To je skup pojmova o dobru i zlu, pravila, principa, nastao u toku
povijesnog razvoja ovjeanstva kojima se reguliraju meuljudski odnosi, odreuje odnos
pojedinca prema drugima, drutvu i samom sebi, njegov nain ponaanja i djelovanja. Znanost o
moralu naziva se etika.
5
Njen zadatak je da objasni prirodu i i karakter morala, njegovo porijeklo, smisao i znaaj
za drutveni ivot, da analizira, opie i interpretira razliita moralna shvatanja, osnovne
komponente morala, ali da prema njima zauzme kritiki stv, da ih vrednuje i pokae kakvi bi
trebali biti.
Moralni odgoj je proces formiranja moralnih kvaliteta ovjeka, moralne svijesti, volje i
karaktera, vjetina i navika moralnog ponaanja i djelovanja u skladu sa prihvaenim moralno-
etikim koncepcijama u odreenom drutvu. Zakonitosti moralnog odgoja, cilj, zadatke, proces,
sadraj, faktore, principe, metode i sredstva prouava teorija moralnog odgoja.
ovjek kao drutveno bie ivi u zajednici sa drugim ljudima (u obitelji, koli,
drutvenim organizacijama, udruenjima). Da bi uspijeno komunicirao i iveo sa lanovima
navedenih grupa on mora poznavati norme i pravila ponaanja meu ljudima i usvojiti ih. Odmah
po roenju dijete dolazi u kontakt sa lanovima obitelji, a kako raste krug njegove
komunuikacije se proiruje na drutvo vrn jaka, nastavnike, rodbinu i druge lanove drutva.
Osnovni zadatak moralnog odgoja ogleda se u osposobljavanju odgajnika da se adaptira na
drutvenu zajednicu, da komunicira sa lanovima zajednice bez sukoba, da ga drutvena
zajednica prihvati, kao i da on sa svoje strane doprinosi daljem razvijanju i moralnom
usavravanju zajednice. 3
Da bi se ova svrha ostvarila, odgajatelj mora poznavati etike norme, drutvena shvaanja
i moralne stavove, karakteristike uenika odreene dobi, nivo njegovog moralnog sazrijevanja,
pa u skladu sa tim elementima prilagoditi svoje odgojne postupke. Proces moralnog formiranja
doprinosi oblikovanju svih kvaliteta linosti odgajnika: razuma, emocija i volje.
6
c) Formiranje moralnog ponaanja i djelovanja.
Prva etapa oblikovanja moralne linosti je moralna spoznaja. Pod moralnom spoznajom
podrazumijevamo moralno obrazovanje to ukljuuje usvajanje moralnih pojmova i kategorija,
poznavanje moralnih normi i stavova, moralnih pravila i principa, tj. usvajanje moralnih
vrijednosti.
ovijek moe moralno postupati i biti moralna linost samo ako razlikuje dobro od zla i
ako zna razlikovati moralno od nemoralnog.
Ova etapa moralnih formiranja je prva, najnia, pa nije uvijek garancija moralnog
djelovanja. Zato treba ii dalje u moralnom formiranju i ka formiranju moralnih uvjerenja.
Pri formiranju moralnih uvjerenja veliku ulogu imaju moralna osjeanja. esto navedene
dvije etape nije mogue vremenski odijeliti. Pa ipak moralna uvjerenja u odnosu na moralnu
7
spoznaju znae vii stupanj formiranja jer pretpostavku pri formiranju uvjerenja ini moralna
spoznaja, njeno prihvatanje od strane odgajanika.5
Jo jedan bitan uvijet moralnog djelovanja predstavlja razvijanje pozitivnih osobina volje i
karaktera (upornosti, smjelosti, samostalnosti, estitosti i dr.)
Cilj moralnog odgoja usmjerene na formiranje slobodne, humane i moralne linosti koja
e tokom svog ivota teiti uspostavljanju istinskih ljudskih odnosa, u kojima e ovjek biti
najvrednije bie, cijeniti se i potovati njegovo dostojanstvo i gdje e se ostvariti bratstvo i
jednakost svih lanova ljudske zajednice. Ovako postavljen cilj moralnog odgoja pretpostavlja da
su uenici-odgajnici usvojili postavke i norme u potpunosti, pravila i principe ljudskog morala,
da su ih prihvatili emotivno i da praktino djeluju u svom ivotu u skladu sa njima.6
Iz etapa procesa moralnog formiranja logiki slijede i zadaci moralnog odgoja i to:
6 M.: Teorija i praksa moralnog odgoja uenika, Veselin Maslea, Sarajevo 1985
8
Upoznavanje morala i njegove teorije
Iz prve etape moralnog formiranja formiranje moralne spoznaje proizilazi ovaj zadatak
moralnog odgoja. Moralna spoznaja kako znamo znai moralno obrazovanje iji je cilj
upoznavanje i usvajanje moralnih pojmova i kategorija, pravila i principa, moralnih shvatanja i
odnosa, znai upoznavanje sa zakonitostima morala i etike kako bi se razlikovalo dobro od zla,
moralno od nemoralnog i sl. Mladi moraju znati ta je moral, emu slui i kakvi su njegovi
zahtijevi sa obzirom na ljudske postupke. Upoznavanje morala i njegove teorije jako je znaajno
u procesu moralnog formiranja.
9
Uvjerenje se u odgajniku mora izgraditi. Ono je emocionalno obojeno. Onaj ko formira
uvjerenja kod odgajnika (roditelj, nastavnik) mora i sam duboko vjerovati u ono o emu govori.
Neophodno je imati jasne i sugestivne stavove i interpretirati ih odgajanicima emocionalno.
Veliku podrku pri formiranju uvjerenja odgajateljima pruaju primjeri iz ivota i iz literature.
Emocionalni odnos prema najbliima kod djeteta se poinje formirati veoma rano. Prvo se javlja
simpatija, pa ljubav, osjeanje drugarstva, potovcanje prema starijim, ljubav prema radu,
osjeanje odgovornosti i dunosti. Posebno karakteristino za oveka je osjeanje asti i ponosa.
U doba puberteta posebnu panju treba posvetiti razvitku osjeaja ljubavi, potovanja suprotnog
pola i razvijanju humanih odnosa meu spolovima.
Trba suzbijati strah, zavist i mrnju. Na kraju treba posebnu panju posvetiti razvoju
patriotizma kao najdublje i najsloenije emocije, koja predstavlja ljubav prema domovini.
Odgoj emocionalnog ivota treba usmjeravati tako da moralna osjeanja postanu pokretaka
snaga ponaanja i djelovanja u skladu sa ciljem i zadacima moralnog odgoja. Jako vani u tome
su pravilni odnosi prema odgajanicima, topao odnos sa njima, potovanje linosti odgajanika i
pravilna organizacija ivota i rada.
Ovim zadatkom nije obuhvaena cijela ova etapa ve samo formiranje moralnih navika.
Mlade treba vjebati u moralnim postupcima i tajko formirati moralne navike. Navike doprinose
da se odgajniku odreenim okolnostima vlada onako kako treba. Ukoliko su formirane pravilno i
dobro one osiguravaju tane i adekvatne postupke u raznim ivotnim situacijama: u obitelji,
koli, radnoj organizaciji, tokom jela, u komunikaciji sa ljudima itd.
Od navika ovisi odnos pojedinca prema radu, dunostima i obavezama, prema pravilima
zajednikog ivota. kola je duina podsticati i razvijati kod djece dobre moralne navike, a
odstranjivati loe i negativne. Pored toga duina je stvarati takve ivotne situacije u kojima se
djeca mogu vjebati moralu i kod sebe formirati moralne navike.
10
U razliitim ivotnim situacijama potrebno je postupati u skladu sa moralnim stavovima.
Takvo ponaanje trai snagu volje i vrstinu karaktera.9
Odgoj pozitivnih osobina volje i karaktera kod odgajnika je jedan od veoma bitnih
zadataka moralnog odgoja. Kod odgajnika treba razvijati pozitivne voljne osobine kao to su:
odlunost, inicijativnost, smjelost, vrstina, izdrljivost i upornost, a suzbijati negativne osobine
u koje ubrajamo: kolebljivost, lijenost, povrnost, nesamostalnost, neodgovornost i dr.10
Volja je tijesno povezana sa karakterom. Zato se esto kae da je volja kima karaktera.
Odgoj moralne svijesti, emocija i volje ovjeku daje odreeni moralni lik. Pod karakterom
podrazumijevamo osnovne karakteristike moralnog lika ovjeka po kojima se on istie kao
moralna linost u svim postupcima. Karakter se razvija od najranije dobi do kraja ivota. Krajnji
cilj moralnog odgoja je formiranje pozitivnog karaktera. Kod odgajnika treba razvijati pozitivne
crte karaktera kao to su: estitost, pravinost, istinoljubivost, dreljubivost, radinost, savjesnost,
tanost, skromnost, kritinost, samostalnost, dosljednost i dr. Osvijetlit emo detaljnije neke od
tih osobina i to: samostalnoist, dosljednost i kritinost.
11
Lake je imati kritiki stav prema vanjskim odnosima i pojavama nego prema samom
sebi. U razvijanju treba imati u vidu Kantovu poruku: ,, Budi prema drugima takav kako eli da
oni budi prema tebi,, Ne ini drugima ono to ne eli da ine tebi.12
Brojni su faktori koji svaki sa svog aspekta doprinose ostvarenju i realizaciji moralnog
odgoja sa odgajnicima. Meu najvaznije faktore ubrajaju se : ovek i njegov rad, obitelj, kola,
odgajatelji, deije organizacije i drutvo u celini.
ovek i njegov rad predstavljaju vaan faktor moralnog odgoja. U moralnom pogledu
ovek je vredniji to je njegov rad uspeniji. to je ovek vie radno angaovan i moralno
aktivniji, bie uspeniji i njegov moralni odgoj.
Obitelj je prvi odgojni faktor u kome poinje odgoj deteta od najranije dobi. Predstavlja
snaan faktor moralnog odgoja odgajnika.13
Prve ocene deijeg ponaanja daju se u porodici, prve zahteve i zabrane, pohvale i kazne
izriu se u porodici. Ona postaje znaajni odgojni faktor i u toku kolovanja deteta. Moralno
oblikovanje u porodici obuhvata iroku skalu vrednosti i to: pravila ponaanja, meuljudske
odnose i drugo. Kontrolu deijeg postupanja i shvatanja je permanentna i neposredna. esto
odgojni uticaj porodice moe biti vei nego odgojni uticaj kole. Sve zavisi od toga je li
12
obiteljska atmosfera stabilna, je li prisutna emotivna toplina, meusobno poverenje, ljubav i dr.
kvaliteti koji jaaju pozitivne uticaje porodice. 14
Nestabilna porodica u kojoj vlada loa atmosfera, prisutne su svae i sukobi, negativno
ponaanje roditelja predstavljaju veliku opasnost za moralni razvoj odgajnika, pa je u takvoj
porodici ozbiljno ugroen. Snaan uticaj na moralni odgoj odgajnika vre odgajatelji.
Znaajan odgojni factor uopte, pa i faktor moralnog odgoja predstavlja kola. Njena
odgojna uloga je nezamjenjiva. ivot i rad u koli, organizirani putem nastave i drugih
vidova odgojno-obrazovnog rada predstavljaju snaan faktor moralnog odgoja uenika
koji je pohaaju.
Vanu ulogu u moralnom odgoju vri profesionalni odgajatelj koji da bi djelovao na svoje
uenike odgojno, mora i sam biti svestrano razvijena i pravilno odgojena linost;15
13
Radne organizacije nainom svoje organizacije, radom i random disciplinom, zatim
ureenjem meuljudskih odnosa, odgovornou i brigom za svoje lanove predstavljaju
bitan faktor moralnog odgoja;
Zato organizaciji slobodnog vremena trebaju posvetiti dunu panju svi navedeni faktori i
drutvo u cjelini. U protivnom emo imati sve vei broj narkomana, alkoholiara, delikventne
djece i djece sa razliitim vidovima poremeaja u ponaanju.
Sve utjecaje na pojedinca, bilo pozitivne ili negativne nazivamo faktorima moralnog
odgoja. Rije je o vanjskim faktorima drutvene sredine kojih je jako mnogo.
Razliiti autori razliito klasificiraju faktore moralnog odgoja, odnosno faktore socijalizacije.
Obitelj,
Dobru nastavu,
Uzitelja, nastavnika kao pokretaa i rukovodeu snagu u odgoju u koli (autoritet
nastavnika),
Autoritet nastavnikog izbora,
Autoritet javnog mnjenja/miljenja razrednog i kolskog kolektiva,
Vanrazredni i vankolski rad,
Sav drutveni ivot.
14
Meu najvanije faktore moralnog odgoja imlea (1983)18 ubraja: obitelj, odgojne
institucije, sredstva informiranja, izdavaku djelatnost, kulturne institucije, radne organizacije,
drutva i organizacije i uticaje slobodnog vremena.
Tana percepcija predmeta i dogaaja spoljnog svijeta, svojih motiva, misli i osjeanja,
Preispitivanje stvarnosti,
Inteligencija (Ne znai da su najinteligentniji ljudi najmoralniji, nego, jednostavno,
postoji nii nivo kod koga ideja racionalnog moraliteta ne dolazi u obzir),
Mentalno zdravlje ili prilagoenost, sa napomenom, kao kada je rije o inteligenciji.
(Raki: 1976)
Pored toga to odgajatelji znaju strukturu i dinamiku faktora koji uvjetuju drtveno
moralna shvatanja, suenja i ponaanja, oni za to trebaju osposobljavati i same odgajanike, da
upoznaju faktore koji djeluju na njihov opti razvoj.
Odgoj je veoma sloen proces, a njegova se sloenost odgleda i u tome to se obavlja pod
raznovrsnim uticajima. Ti uticaji su brojni. Neki od njih deluju pozitivno, a drugi negativno na
proces formiranja i oblikovanja linosti.
Odgojni uticaji dolaze iz obitelji, odgojnih ustanova, vjerskih zajednica, sredstava javnog
informiranja, iz kulturnih ustanova i drugih faktora. Veliki broj tih uticaja je prihvatljiv, deluje
pozitivno, ali ima i onih koji deluju negativno i koje treba ukloniti.
15
Da bi odgoj tekao u eljenom pravcu drutvo osniva odgojno-obrazovne ustanove kojima
ga povjerava, a postavlja i svrhu odgojnog rada u obliku odgojnog cilja, ideala. Njime su
oznaeni kvaliteti eljene linosti. Izgradnji takve linosti, odnosno tome cilju, trebaju teiti sva
odgojna nastojanja.
Odgojni rad i sve uticaje koji svjesno i namjerno djeluju saglasno sa odgojnom svrhom
nazvali smo intencionalnim odgojem. Ostale uticaje na odgajanike, koji se zbivaju bez odreene
odgojne namere, intencije, potpuno neplanski, stihijski i nekontrolisano, nazvali smo
funkcionalnim odgojem. (Vukasovi: 1998)20
U opte odgojne faktore Vukasovi (1998) ubraja: obitelj, odgojne ustanove, sredstva
javnog informiranja, vjerske institucije, izdavaku djelatnost, kulturne ustanove i drutva i
raznovrsne ustanove. S obzirom da su to i opti faktori drutveno-moralnog formiran ja osvrnut
emo se na navedene faktore.
3.2.1. Obitelj
Obitelj je prvi odgojni faktor u kojoj se raa novi ovjek i zapoinje njegovo formiranje.
U obitelji zajedniki ive roditelji (odgajatelji) i djeca (odgajanici). Zbog meusobne, krvnim
srodstvom i zajednikim ivotom ostvarene povezanosti, oseajne vezanosti i bliskosti u obitelji
postoje posebne mogunosti za odgojno djelovanje.
Zbog svoji odgovornih roditeljskih dunosti roditelji moraju imati vremena za svoje
dijete, iskazati ljubav prema djetetu, razumevanje i povjerenje za djeije snage i rezultate.
Svaki moralno zreo roditelj smatra odgajanje djece sastavnim dijelom roditeljske brige,
pa se govori o odgovornom roditeljstvu. Odgojno roditeljstvo ukljuuje i drutveno utemeljenje,
jer je odgoj drutveni fenomen.
16
Odgojnim ustanovama oznaavamo sve one ustanove kojima je povjeren odgojno-
obrazovni rad kao njihov primarni drutveni zadatak. S obzirom da u njima radi struno-
pedagoki kadar postale su glavni faktor u podruju odgojne djelatnosti.
Zbog toga se pred drutvo sve ee postavlja kao temeljni problem reafirmacija odgojne
funkcije odgojnih ustanova sa ciljem da ponovo postanu istinski i stvarni odgojni faktori.
17
Vjerske ustanove predstvaljaju vaan faktor odgoja uopte, a moralnog odgoja posebno.
Vjera je duhovno opredeljenje, poimanje svijeta i ivota, smisao ivljenja, nalaenje i duboko
doivljavanje vrijednosti, etinosti i ovjenosti. (Vukasovi: 1998)22
Vjera proima itav ovjekov ivot i prati ga od roenja do smrti. Religiozni odgoj jeste
programirani, nadzirani i vrednovani proces potpomaganja religioznog sazrijevanja kojem je cilj
maksimalno artikuliranje religioznih tenji u ovjeku i osposobljavanje za osobni stav naspram
njih. (Pranji: 1996)23 Usklaenim pedagokim djelovanjem obitelji, kole i vjerskih ustanova
mogu se reafirmirati odgojna nastojanja, oivjeti opte ljudske vrijednosti i sprijei negativna
djelovanja etikog nihilizma.
Postoji i sve vei broj knjiga koje su bezvrijedne i djeluju negativno na odgoj maldih
narataja. Zato je potrebno pootriti kriterije prilikom vrednovanja izdavakih planova
preduzea.
18
domove, kulture, koncertne dvorane, klubove, kulturno-umjetnika drtva i druge vrijedne
tvorevine nacionalne i opteljudske kulture.24
Duhovne tvorevine su, pored materijalnih, pokretaka snaga i temeljni nosioci drutvenog
napretka, razvoj i usavravanja linosti. Ideal demokratskog drutva je izgradnja i oblikovanje
skladne i potpuno razvijene linosti i uspostavljanje humanih meuljudskih odnosa, zbog ega
mora podsticati i razvijati kulturne ustanove.
Meu vane faktore moralnog formiranja i odgoja uopste ubrajaju se razliita udruenja
i proizvodna preduzea.25
19
Sadraj moralnog odgoja ukljuuje odreeni sistem moralnih principa i njima
odgovarajuih moralnih normi, kategorija i pravila koja odgajanici moraju usvojiti u procesu
moralnog odgoja. Zato emo sadraj moralnog odgoja uskladiti sa moralnim principima. Moralni
principi su temelj moralnih odnosa. Pomau da se potpunije shvati cilj i zadaci moralnog odgoja
i ine glavni dio njegovog sadraja. Oni reguliraju meuljudske i druge moralne odnose u
drutvu. U skladu sa moralnim prinncipima sadraj moralnog odgoja obuhvata:26
Iz humanizma zrae bolji odnosi meu ljudima: solidarnost, saradnja, uzajamna pomo i
saradnja, ljudska tenja prema miru i meunarodnom razumijevanju, prema oslobaanju ovjeka
od socijalnog, nacionalnog , rasnog ili bilo kog drugog ugnjetavanja. Iz humanizma zrai osjeaj
sigurnosti, ivotni optimizam, nada i povjerenje u bolje sutra. Humanost, ovjenost, nije data
prirodno. Treba je odgajati. To se postie organiziranim i uspjenim odgojem. Svaki napredni
odgoj mora biti odgoj u dobu humanizma.
20
ovjek je drutveno bie koje moe ivjeti i raditi samo u drutvu. ivei u zajednici
mladi ovjek prihvata norme i principe zajednikog iota. Mladog ovjeka treba pripremiti da
ivi kulturno u ljudskoj zajednici i treba ga formirati kao ljudsko bie.
Patriotizam se ogleda u ljubavi prema domovini, rodnom kraju i svome narodu, a zasniva
se na formiranoj spoznaji o pripadnosti tom narodu, pripadnosti odreenoj etnikoj zajednici,
njenom kulturnom razvitku i dostignuima. Uz patriotizam je vaan osjeaj ponosa vezan za
ljepote, bogatstva i vrijednosti svoje domovine. Veliki patroti su u stanju i ivot dati za sviju
domovinu. Taj pemeniti osjeaj treba njegovati i razvijati, jer tko ne voli svoj narod, ne moe
voljeti ni drugi. (Vukasovi: 1998)29
Lljubav prema zemlji u kojoj smo roeni, prema njenim ljepotama i bogatstvima;
Ljubav prema svome narodu, njegovoj prolosti i sadanjosti borbi za ivot, ponos prema
svim dostignuima svog naroda, a obuhvata i potovanje drugih naroda koji ive u naoj
zemlji;
Patriotizam je spremnost da se domovina gradi, da se barni njena sloboda i neovisnost
ukoliko se ukae potreba.
21
Zajedniki ivot u vienacionalnoj zajednici trai odreeni takt i osjetljivost za
osjeanja drugih naroda. Zato mlade treba odgajati u duhu tolerancije prema nacionalnim,
vjerskim i kulturnim vrijednostima drugih naroda. Neophodno je suzbijati mrnju,
neprijateljstvo i omalovaavanje pripadnika drugih naroda. Odgajatelji su duni pitanju
odgoja u duhu patriotizma poklanjati najveu panju. Patriotizam se ne mjeri rijeima ve
djelima za domovinu. Takav patriotizam odgaja se poevi od obitelji, u predkolskim
ustanovama, kolama i u drutvu, drutvenim organizacijama i aktivnom odnosu prema
drutvenim problemima i zadacima. Poseban znaaj ima aktiviranje mladih putem drutveno-
korisnog rada.
Razumijevanje meu ljudima oznaava pozitivan stav i odnos prema drugim narodima,
prema njihovoj prolosti i sadanjosti, zaslugama i vrijednosti. Ono predstavlja izraz solidarnosti
meu narodima i zemljama, simbolizuje saradnju, prijateljstvo i zatitu slobode, nezavisnosti i
jednakosti svih naroda. Suprotno je ovinizmu, nacionalizmu, nepodnoljivosti drugih. Odgoj u
duhu meunarodnog razumijevanja i potovanja drugih naroda nije suprotan patriotizmu.
Ukoliko su pravilnopostavljeni oni se dopunjuju i potpomau. Potovanje svoga ukljuuje i
potovanje tueg.30
Mlade treba odgajatiod najranije dobi da vole i potuju vrijednosti drugih naroda.
Moralni znaaj odgoja u duhu meunarodnog razumijevanja ogleda se u tome to pored interesa
svoje domovine i svoga naroda uvaava interese i tenje iostalih naroda, velikih i malih, pa i
cijelog ovjeanstva. Odgoj u duhu meunarodnog razumijevanja tei za ostvarivanjem
maksimalnog povjerenja meu ljudima i narodima to rezultira organizacijom ivota i
meunarodnih odnosa na principima mira, prijateljstva i bratstva slobodnih naroda.
22
kod njega interes za posjete pozoritu, kinu, za itanje umjetnike literature itd. Ritam ivota u
obitelji je takoe jako vaan i bitan
Jedan od osnovnih moralnih zahtjeva predstavlja pozitivan odnos prema radu. Rad je
osnova ivota, izvor kulturnih i materijanih vrijednosti. Kod mladih je nuno formirati pozitivan
odnos prema radu. Rad i moral su uvijek bili bliski. Prvi moralni odnosi nastali su u radu. Jedno
od osnovnih mjerila ovjekove moralnosti i danas jeste odnos ovjeka prema radu. Osnovni
zadatak cjelokupnog odgoja jeste pripremiti mlade za radnu djelatnost, formirati pozitivan odnos
prema radu, razviti radnu disciplinu i poveati produktivnost rada. Formiranje pravilnog odnosa
prema radu je dug proces koji u sebi sadri nekoliko elemenata: razvijanje jasnih stavova prema
ulozi i znaaju rada u drutvu, razvijanje emotivnog odnosa prema radu, formiranje kulturnih
navika i kulture rada, forimiranje pozitivnih osobina i volje karaktera. Cjelokupno odgojno
djelovanje potrebno je usmjeriti prema razvijanju svjesne discipline kod odgajanika.31
Ponekad se deava da mladi imaju pravilan odnos prema radu, ali kad su u pitanju
materijalne vrijednosti, ali kad su u pitanju materijalne vrijednosti i drutvena imovina oni
ispoljavaju pohlepnost i sebinost, gdje line interese istiu iznad drutvenih. Prema djeci ne
treba pretjerivati u raskoi i rasipnitvu, ali i neispunjenje elja je negativno. Kad su u pitanju
djeiji prohtjevi treba biti umjeren. Dijete treba navikavati nesebinosti i suzdrljivosti elja.
Treba ga uvoditi u sluenje novcem i uiti da do njega dolazi potenim radom. Treba biti obazriv
kod djeije tednje. Ona treba imati namjenu i cilj.
Treba se paziti razvoja kod djece negativnih osobina kao to su krtost i rasipnitvo.
Formiranje pravilnog odnosa prema imovini treba da dovede do shvatanja da graanski moral,
pravo na linu imovinu smagtra svetim moralnim principom uz uvjet daje steena potenim
radom.
23
koji je sposoban za rad. Zbog svega je pravilan odnos prema radu i materijalnim i duhovnim
vrijednostima vano pitanje moralnog odgoja.
Principe moralnog odgoja moemo definisati kao: opte smjernice koje izraavaju
openito prihvaene zahtijeve na sadraj, metode, organiziraju i sredstva moralnog odgoja.
(imlea)
Princip svrsishodnosti,
Princip aktivnosti,
Princip pozitivne orijentacije,
Princip socijalizacije,
Princip jedinstvenosti,
Princip dosljednosti,
Princip primjerenosti
24
Princip sistematinosti i postupnosti,
Princip jedinstva odgojnih utjecaja,
Princip svjesne moralne aktivnosti,
Princip konkretnosti moralnih normi,
Princip primjerenosti moralnih zahtijeva, sredstava i odluka razvojnom stupnju djeteta,
Princip relativnosti moralnog vrednovanja.
naelo svrshovitosti,
naelo sktivnosti,
naelo pozitivne orijentacije,
naelo mnogostranosti,
naelo primjerenosti,
naelo individualizacije,
naelo socijalizacije,
naelo jedinstvenosti i
naelo dosljednosti
Suzi (2005) 35navodi pored ostalih i sledee principe koji se istiu u prvi plan kad je u pitanju
odgojni rad:
S obzirom da najnovija klasifikacija principa koju daje Suzi tretira pitanja emocionalne
klime na asu, empatije, pitanja grupne interakcije u razredu, psiholoke podrke koju grupa
25
moe dati pojedincu i druga pitanja iz ovog konteksta, zadrat emo se na njoj, a orazloit emo i
jedan broj principa koje navodi Suzi.
To, pored disciplinarne utnje dok neko pria, prema Suziu (2005),36 ukljuuje i sledee:
Da bi se to osiguralo, prema Mark Nepu i Dudit Hol, a prema Suziu (2005), neophodno
je:
26
Istraivanja su pokazala da uenici stalno ozbiljnog i emocionalno rezervisanog
nastavnika doivljavaju kao dominantnog. Slino je sa govornikom koji dugo pria.
Pa ipak, naa odgojna praksa esto pokazuje da nstavnici nemaju povjerenja u uenike.
Uzmimo primjer izrada testiva znanja. Nastavnici strogo vode kontrolu nad izradom testova
znanja, da ih uenici ne bi prepisali.
Jedan od uvjeta efikasnog rada u nastavi je i potovanje uenikove linosti. Ukoliko eli
da i sam bude potovan, nastavnik mora potovati linost uenika. Nastavnik mora upoznati
specifinosti linosti svakog uenika i adekvatno tome zauzeti stav prema ueniku u procesu
odgajanja.
27
Nastavnik mora kod sebe imati razvijene sposobnosti osjetljivosti za ljudske kvalitete.
Ova svojstva, prema Suziu, teko je definisati. Prema Suziu (2005), 38Gardner navodi sljedee
sposobnosti linosti:
verbalno-lingvistike,
Logiko-matematike,
Vizuelno-prostorne,
Tjelesno-kinestetike,
Muziko-ritmike,
Interpersonalne i
Intrapersonalne.
28
Koja su iskustva i uvjeti doveli do odreenog ponaanja.
Dimenzije koje treba uvaavati kad je u pitanju princip emocionalne uravnoteenosti su:
Princip objektivnosti nalae da nastavnik u toku odgojnog rada to vie zadri objektivan
stav prema uenicima i njihovim rezultatima. Da bi nastavnik bio sposoban pruiti pomo
uenicima, on i sam mora biti objektivan.
29
Tradicionalna nstava drala je uenika u ulozi recipijenta (usvaja i reproducira dato).
Uenici su najee bili reproduktivno angairani. Bitan element uspostavljanja reciprociteta u
odnosu je naizmjenino zauzimanje poloaja subjekta i objekta u odnosu. Subjekt je onaj partner
koji je vie aktivan, a objekt je vie pasivan.
30
odnos odgajatelja, njegovo kolebanje i odstupanje od prije postavljenih zahtjeva, reda ili
discipline, moe imati samo nepogodne posljedice. (Vukasovi: 1998)43
Metode su glavni putevi i naini ostvarivanja cilja i zadataka moralnog odgoja. One
su ukupnost odgojnih postupaka usmjerenih na oblikovanje moralnog profila odgajanika.
(imlea: 1983)44
Odgajatelj pomou metode obrauje sadraj i ostvaruje cilj i zadatke, smisao i svrhu
moralnog odgoja. Tijesno su povezane sa etapama procesa moralnog formiranja. U praksi
susreemo etiri metode moralnog odgoja:
metodu pouavanja,
metodu uvjeravanja
metodu navikavanja i
metodu sprjeavanja.
a) Metoda prouavanja
31
oblikovanje njegove moralne spoznaje. Primenjujui ovu metodu odgajatelj izlae, objanjava,
interpretira sadraje moralnog odgoja i odgajanicima pomae u izgraivanju predstava o
moralnom i amoralnom. Zadatak je odgajatelja da da odgajaniku pomogne da usvoji moralne
pojmove i norme, da shvate moralno-etike vrijednosti, ovladaju sistemom vrijednosti, te na taj
nain izgrade kriterijume po kojima e procijeniti u kojoj su mjeri odreeni postupci usklaeni sa
moralnim zahtijevima.45
b) Metoda uvjeravanja
Veliku motivacionu snagu ima svijest koja je postala uvjerenje. Kad je ovjek u neto
uvjeren on ini odreene postupke bez iijeg gledanja ili kontrole. Primjeri iz historije potvruju
nam primjere visoke svijesti i borbenosti: ordano Bruno nije odustao od svog uvjerenja, pa je
spaljen na lomai. Na lomai je uzviknuo: Ipak se okree! Kod ovih narataja treba razvijati
tako vrsta uvjerenja. Sredstva metode uvjeravanja su: kritika, samokritika, etiki razgovor,
predavanja, referati sa diskusijom. Ova metoda se najee pojavljuje u obliku moralnog
vrednovanja postupaka, filmova, tampe itd. u obliku ostvarenja ideala.
c) Metoda navikavanja
Ova metoda podrazumijeva takve odgojne postupke kojima je cilj vjebanje odgajanika u
etikom promatranju i suenju, uspostavljanje kontakta sa pojedincima, u komuniciranju sa
32
drutvenom sredinom, navikavanje na odreene etike postupke da bi se izvravale radne i
drutvene obaveze, da bi se formirao pravilan odnos prema sebi, drugima i sl.
d) Metoda sprijeavanja
Metoda sprjeavanja slui potiskivanju loih nepoeljnih odgojnih utjecaja. Njen zadatak
je ustvari dvostruk. Pored preventivnog ona ima zadatak potiskivanja, korigiranja, odvikavanja
od loih uvjerenja i navika i formiranje povoljnih uvjeta za oblikovanje novih pozitivnih.
Pod sredstvima moralnog odgoja treba razumjeti odreeni postupak nastavnika, koji je
usmjeren na ostvarivanje konkretnih zadataka moralnog odgoja. Jednom e ti postupci imati
zadatak da usmjeravaju formiranje uenika u odreenom pravcu, drugi put e ga poticati da
ustraje u dobrim djelima, a trei put e nastojati da ga sprijee u loim postupcima. ( imlea:
1983)49
33
Prema svrhi njihove primjene sredstva moralnog odgoja dijelimo na: sredstva
usmjeravanja, sredstva podsticanja i na sredstva sprjeavanja.
Sredstva usmjeravanja
Savjet ili pouka esto se koristi u moralnom odgoju. Npr. nastavnik kao stariji, iskusniji
savjetuje uenike kako da se ponaaju u odreenim situacijama. Savjet svojoj djeci daju i
roditelji. Cilj savjetovanja je da se odgajanik poui kako e se ponaati u odreenoj situaciji da
ne bi doao u neprilike i da bi izbjegao nesporazume. Primjer je najjae odgojno sredstvo.
Pozitivan primjer moralnog ponaanja od strane roditelja i nastavnika slui kao pozitivan uzor
odgajanicima.50
Stvaranje ideala je jako bitno u moralnom odgoju jer mladi ljudi pokazuju veliku sklonost
prema idealnima. Etiki ideali daju prave vrijednosti. Zato treba teiti stvaranju moralnih uzora i
ideala.
Sredstva podsticanja
Treba ih primjenjivati oprezno i rjee jer odgajanik ukoliko vidi da se esto koriste moe
postupati na odreeni nain zato da bi postigao priznanje, pohvalu ili nagradu, a ne iz osjeanja
dunosti i odgovornosti. U sredtsva podsticanja ubrajaju se: priznanje, pohvala, nagrada,
obeanje i takmienje.
34
negativnih posljedica. Pohvala predstvalja vii stupanj priznanja. Moe biti usmena ili pismena,
individualna ili kolektivna. Pohvalom odobravamo ueniki postupak, istiemo njegove
pozitivne rezultate, kvalitete i mogunosti. Pohvalom nastojimo uenike motivirati na dalji rad i
zalaganje.
Sredstva sprjeavanja
35
Ukoliko ponaanje odgajanika nije u skladu sa pravilima ponaanja i zahtjevimka
odgajatelja, tad se kao odgojno sredstvo primjenjuje opomena (upozorenje).
Skretanje motiva je jako efikasno sredstvo u odgojnom radu. Ima situacija kad je
potrebno mijenjati motive kod djece i mladih. Ovo sredstvo posebno je efikasno u preodgajanju
djece koja ispoljavaju odreene tekoe.
Islam ljudsku moralnost oplemenjuje na mnogobrojne savrene naine koji ne mogu jedni
bez drugih. To meusobno dopunjavanje naina, u islamskom oplemenjivanju moralnosti, se
zasniva na temeljima i stubovima na kojima se uzdie zdanje izvrsne moralnosti, sposobnost da,
onome ko se njime kiti, ostvari sreu i na ovome i na Buduem svijetu.53
- znanje;
- vjerovanje;
- ibadet;
- dozvoljeno i zabranjeno;
- uzimanje Vjerovjesnika, s.a.v.s., za uzor;
- nareivanje dobra i zabranjivanje zla i
- borba na Allahovom putu-uz pridravanje islamske etike u svemu istaknutom.
36
najsavreniju koncepciju oplemenjivanja moralnosti. On time uvjerljivo dokazuje da onom ko
slijedi njegove principe moe ostvariti sru i na ovome i na Buduem svijetu.
Iako bi takvo razmatranje bilo mogue i korisno, mi nemamo namjeru detaljno razmatrati
taj uroeni osjeaj, ve emo se zadovoljiti utvrivanjem da je Uzvieni Allah svu ljubav za
djecu u srca oeva i majki poloio zbog toga to je djetetu, radi odranja u ivotu nakon roenja,
potrebna iznimno velika briga, savjesno i paljivo njegovanje, vjerovanje i zato to je djetinjstvo
kod djece due od najranijeg razdoblja u ivotu drugih stvorenja, kojima, nakon roenja,
odnosno tokom odrastanja, treba njegovanje. Bilo kakvo izvravanje takvog tienja stavlja
dijete pred mnogobrojne tekoe, ili opasnosti, koje mu u brojnim sluajevima ne omoguuju
nastavak ivota.
Dakle, to je ljudskoj naravi uroen osjeaj koji djetetu odreuje takvo mjesto u porodici,
poevi od samih roditelja, u ta nee posumnjati niko ko to u samom sebi provjerava, ako se
nae u poziciji jednoga od dvoje roditelja. Poeljno je naglasiti i da je uroeni osjeaj za ljubav
prema djeci, koja im odreuje takvo mjesto, ne samo nakon roenja ve i prije nego to se rode,
zajednika sudbina srca vjernika, mnogoboaca, pa ak i nevjernika, kako bi se, na osnovama te
ljubavi, pravilno usmjeravao ivot bia koje dolazi na svijet, da bi raslo u okviru ljubavi, budui
da, u suprotnom, ne bi bilo mogue ni zdravo odrastanje, niti ljudskog bia dostojan ivot.
Roditelji, muslimani, uroenom osjeaju za ljubav prema djetetu pridruuju snanu elju
da dijete okrue svim to e mu omoguiti da se formira kao musliman koji e initi dobra djela,
37
a dijete to ne moe postii, osim ako se od djetinjstva navikava na pridravanje islamskih propisa
i etikih normi.
Uroeni osjeaj za ljubav koji majka, muslimanka, sa sobom stalno nosi, strogo je
obavezuje da djetetu prui ljubav, njenost brigu i panju kakve dijete ne bi moglo nai ne samo
kod neke druge ene koja uz najamninu ili na neki drugi sporazumni nain nosi ulogu majke ve
ni ni kod nane ili bilo koje krvne srodnice koja, prema islamskim zakonodavnim odredbama,
popunjava mjesto majke, kao to to mogu biti tetka (oeva ili majina sestra), starija sestra itd.55
Allah je majku stvorio sa uroenim osjeajem za ljubav prema djeci koji enu ini
sposobnom da, prilikom odgajanja djece, bez oklijevanja i frustracije podnosi sve iskrsle tekoe
i nevolje. To je dobra majka, dostojna uloge majinstva, koju je islam zdigao na najvii rang,
budui da je lijepo ophoenje djece prema njoj pretpostavio lijepom ophoenju prema ocu, na
nin koji e biti potkrepljen odgovarajuim Poslanikovim, s.a.v.s., hadisima.
Kod majke, koja to ne moe podnositi ili se zbog toga nervira, uroeni osjeaj za ljubav n
ije zdrav. Njena privrenost islamskom konceptu odgajanja je slaba. Ona, u takvoj situaciji, svoje
vjerovanje treba poboljavati istei ga obaveznim ili dobrovoljnim ibadetima.
Meutim, ima jedno vano upozorenje koje treba istaknuti svakoj majci, a to je da odana
muslimanka, koliko god voljela svoje dijete, podstaknuta pobudama uroenog osjeaja, treba
voditi rauna da u ljubavi ne bude rametljiva, kako ne bi izala iz okvira umjerenosti, zbog toga
to je umjerenost jasno obeljeje islamske etike, svejedno radi li se o kienju ili liavanju neega.
To znai da ljubav ne treba prelaziti u maenje i ono to vodi stjecanju loih navika. Majka,
muslimanka, sina ili kerku voli u stanovito uravnoteenoj mjeri, koja u sebi nema primjesa
pretjerivanja niti krtarenja, jer se izmeu tih dviju granica nalazi ono to svoje eljene tragove
ostavlja na uravnoteeno odrastanje djeteta-a to je eljeni cilj.
Majka, koja svojoj djeci zakida na ljubavi, kroz to im pomae da sratu kruto zatupljenih
uvstava, osjeajui se prezrenim i ponienim, na osnovu ega ih bolno pogaa svaka uvreda
koju im drugi nanesu. Ako sa takvim uvstvima izau u drutvo, za ljude im se ini da ih gledaju
sa prezirom ili sa eljom da ih iskoriste. To moe rezultirati da i oni preziru drutvo, na kraju,
vjerovatno, i sami sebe, zbog neuspjeha u potrazi za dobrim odnosima sa drugima. ena
38
muslimankaje duna u ruke uzeti preciznu vagu kojom e ljubav raspodijeliti na djecu, njihovo
usmjeravanje i odgajanje, bez razmetanja i krtarenja.
Cilj ljubavi je da djecu odgaja ljudski, uedno i uravnoteeno, kako bi islamsko odgajanje
dijete povezalo sa islamskim ummetom, sa svim navedenim, vezom koja se zasniva na duboko
ukorijenjenim islamskim naelima: Sam ovjek e protiv sebe svjedoiti; I sluh, i vid, i razum, za
sve to e se, zaista, odgovarati; I vi ete doista odgovarati za ono to ste radili.
Poruka prvog ajeta naglaava da je ovjek odgovoran za ono to radi i da e protiv sebe
svjedoiti za ono to uradi svojim rukama, da e za to polagati raun. Zato mu je dunost da, na
ovom svijetu, rukama radi dobro kako bi se sauvao Allahove kazne na Buduem svijetu.
Drugi ajet istie da e svaki ovjek biti pitan za ono to su zasluili njegov sluh, vid i
srce. Srce e biti pitano za ono o emu je razmiljalo i u ta je vjerovalo; sluh e biti pitan za ono
ta je sluao; vid e biti pitan za ono to je gledao.56
Trei ajet naglaava da je svaki ovjek odgovoran i da e raun polagati za sve, dobro ili
zlo, uinjeno na ovom svijetu, te da e, u skladu sa tim, biti nagraen ili kanjen.
Sa takvim uroenim osjeajem za ljubav prema djeci, roditelji bi morali djecu sprjeavati
u svakom i najblaem skretanju iz vjere, istine i dobra, odvraati ih od svega to im moe
donijeti tetu za ovaj i Budui svijet. Kako to mogu postii?
Kao sredstvo u tome nekad moe posluiti lijepa rije, dobar savjet. Drugi put, kao
sredstvo moe posluiti ustrajno upuivanje i ozbiljna briga o djeci. Tri put, to moe biti biranje
dobrog drutva djeci. etvrti put, biblioteka i podstrekivanje na itanje. Peti put, mekteb,
vladajua atmosfera u njemu i navika da se redovno ide u njega. esti put, kao sredstvo moe
sluiti kola.
39
Meutim, sredstvo uspjenije od svih je uzor, zbog ega bi roditelji djeci, valstitim
primjerom, trebali sluiti kao uzor u svakom dobu, za kakvo bi eljeli da se oituje kod njihove
djece. To je najdelotvornije sredstvo koje ostavlja nesumnjivo najdublje tragove. Traenje uzora
djetetu prua svojstva i vrline koje vidi kod roditelja pa, ako je uzor dobar, bit e i dijete dobro, a
ako je uzor lo, bit e i ono loe. Ovo pravilo se rijetko kad kri. Zato, neka svaki roditelj dobro
pazi ta e od osobina poeljeti prenijeti na dijete!
Zdrave pobude osjeaja uroenog ljudskoj naravi, s kojim je Allah stvorio ljude, sasvim
jasno potvruju da dijete u oevom srcu ima iznimno, neuporedivo mjesto. Ako to mjesto
proizilazi iz pobuda osjeaja uroenog ljudskoj naravi, ono je sr islama.
Naa tvrdnja da mjesto djeteta kod roditelja prizilazi iz pobuda osjeaja uroenog
ljudskoj naravi, dovodi nas u poziciju da kaemo kako te pobude, u sebe, ukljuuje, iako se
donekle razlikuje, ljubav i nana i djedova, kad u nekom smislu postaju oevi i majke djeteta,
budui da islamski propisi u poziciju majki ili oeva, mogu postaviti one kojima islam
omoguuje da imaju ulogu roditelja, kao to su amida, daida i tetka (oeva ili majina sestra).
Budui da im Allah prua to pravo, logino je to im daje uroen osjeaj za ljubav prema djeci.
Logino je, takoe, da u zakonsku poziciju roditelja moe biti ukljuen svako ko moe
njegovati dijete.
Neke islamske odredbe starijem bratu i sestri daju pravo nad djetetomi odreuju dunosti
prema njemu priblino pravima i dunostima roditelja. U takvoj situaciji je neophodno da i kod
djeteta ljubav prema starijem bratu i sestri bude sa pobudama uroenog osjeaja za ljubav.
Tako emo vidjeti dijete okrueno ljubavlju sa svih strana, a to je ljubav kojoj se
pridruuje osjeaj za ljubav prema djeci uroenog ljudskoj naravi, osjeaj s kojim Allah stvara
ljude, svejedno da li slijede islam ili neku drugu vjeru, to znai da je osjeaj ljubavi prema djeci
uroen svim ljudima, osim onima koji su ga potpuno lieni.Sve dok je tako, djeca e imati veoma
istaknuto mjesto u porodici uopte, kako muslimanskoj tako i nemuslimanskoj57
5.2. Porodica
Porodica je prvo okruenje iz kog dijete prima i na koje vri utjecaje. Kad se radi o
jeajima koje porodica pima, oni poinju trudnoom ili roenjem, ioljavajui se u skladu sa
mjestom i uvetima, kako bi novoroene bil lijepo doekano i zauzeo odgovarajue mjesto, a
njegove utjecaje najvie prima majka dok spava i kad je buna, zavisno od toga da i plod spava ili
je budan.
40
Kako god porodica prima utjecaje djeteta u svemu sa ime ga ivo dovodi u dodir, ona
isto tako na njega vri mnogostruke snane utjecaje:
Jedna od najvanijih injenica koju odgajatelj treba imati na umu jeste pokuaj
saznavanja zanimanja kojima je dijete naklonjeno, koje mu zanimanje pristaje i koje su mu nade
i ciljevi u ivotu.58 Nema sumnje da se djeca razlikuju po svojim interesima, inteligenciji i
energiji. Dakle, mudar uitelj, ili pronicljiv otac, je taj koji vodi dijete do ispravnih stanovita,
koji odgovaraju njihovim tenjama i primjerenom okruenju.
Stoga, ako je dijete inteligentno i ima elju nastaviti kolovanje, tada mu odgajatelj treba
pripremiti odgovarajua sredstva za ivot i pomoi mu u postizanju ivotnih ciljeva. Sa druge
strane, ako je dijete umjerene inteligencije i ima tenje izuiti neki posao ili zanat, odgajatelj mu
treba pomoi u postizanju tih ciljeva za koje se dijete jasno izjasnilo.
Takoe, ako je dijete manje inteligentno, odgajatelj ga treba usmjeriti na neki posao koji
odgovara njegovoj inteligenciji, naravi isposobnosti. To je Aia, r.a., htjela iskazati kada je rekla
u izreci koju biljei Muslim: Allahov nam je Poslanik, s.a.v.s., naredio da se ophodimo prema
58 Islamski odgoj (At-tarbiya al-islamiyya)
41
ljudima u zavisnosti od njihovog poloaja. Ovdje, upuen uputom Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
koja se odnosi na uzimanje u obzir elju djeteta i davanja mu njegovog poloaja, islamske
odgojne voe, predvoeni Ibn Sinom, zagovarali su tezu uroenih tenjijeteta. U tom pogledu,
Ibn Sina je rekao: Nije svako zanimanje prikladno za dijete, ve to koje mu prilii, zapravo je
zanimanje koje je u skladu sa njegovom naravi.
Kada se krug okruenja proiri i obuhvati cijelokupno drtvo, zanimanje za djecu postaje,
neto to zahtijevaju drutveni uvjeti i namee hod ka budunosti, jer su upravo djeca budunost
drutva.Drutvo, uglavnom, prua mogunosti i uvjete koji ljude podstiu da se interesiraju za
djecu. Kad se radi o drtvu koje ima opredeljenje i elju razvijati se i napredovati, pri emu sve
raspoloive ustanove i ljude aktivno ukljuuje da djeci prui mogunost odrastanja u zdravim
intelektualnim, duhovnim, kulturolokim, obrazovnim i socijalnim uvjetima.59
Drutvo se, sa svim ljudskim potencijalima, stavlja na raspolaganje djeci zato to su ona
njegova istinska budunost. Dok u svome drutvu posmatra djecu, svaki odrasli pojedinac moe
sebe prepoznati u prolosti, kad je bio dijete, sjeajui se ta mu je od potrebnoga bilo pruano, a
ta nije.
Svaka ustanova, u drutvu, koja brigu o djeci ne shvata kao svoj cilj, koja urastanje djece
u sva podruja ivota ne ubraja meu svoje najpree ciljeve, negira svoju najvaniju funkciju, ne
nanosei tetu samo drutvu koje je osnovalo i zadalo joj odgovornost, ve svjesno ili nesvjesno
radi protiv cjelokupne zajednice.
6. ZAKLJUAK
42
Obitelj je prva drtvena zajednica u koju dijete dolazi. Jo kao novoroene dijete
ostvaruje svoju prvu emocionalnu vezu sa svojom majkom. U prvim mjesecima ivota djeteta
najvanija osoba za dijete jeste majka, dok se otac javlja nekoliko mjeseci kasnije.
Roditelji treba da budu jedinstveni u postupcima prema djetetu, sloni u ljubavi prema
njemu, kao i u kazni, u protivnom mijenja se emocionalni ivot djeteta prema roditeljima u
negativnom pravcu, a to nijedan roditelj ne eli.
Ovakav jedan proces se moe ostvariti samo u zdravoj porodici, koja igra najvaniju
ulogu u islamskom vaspitanju.
Od djece ne treba kriti da postoje ljudi koji su licemjerni vjernici, ljudi koji su upoznali
vjeru, ali po njoj ne ive. Treba ih prvenstveno nauiti da se brinu, prvo o sebi, a onda
usvajanjem i praktikovanjem osnovnih principa, moe da nastupa prema drugim i da im pomae.
Treba ih nauiti da u svemu polaze od sebe.
Um, ma koliko bio obrazovan, bit e bez koristi ako uz njega ne postoji plemenita dua i
oseajno srce. Nije dovoljno znati i nauiti, vano je i htjeti i imati volju da se uini dobro.
Na pitanje kako se postaviti prema djetetu, blago ili strogo? Zbog toga ne treba brinuti.
Treba slijediti prirodne reakcije svoga temperamenta, svjesni svojih kvaliteta, kao i nedostataka.
Lana strogost nee prevariti dijete. Dijete e nakon povratka naoj prirodi, rasti, razvijati se u
neskladu, to je nesumnjivo nesretno rjeenje za njega i njegov odgoj. Odnos iskrenosti i
otvornosti je veoma bitan. Otuda je normalno da dijete upozna sve tekoe u porodici.
Odgoj je neto zajedniko u emu i dijete mora uestvovati, ime se stvara osjeaj
zajednitva i meusobne odgovornosti, to je veoma bitno za odgoj. Iskreno i otvoreno ponaanje
prema djetetu je prvi korak ka povjerenju, a od povjerenja do uspijeha je samo korak. Karakterne
osobine, kao to su: smjelost, potenje, pravda, ljubav, krijepost, portvovanje...dobijaju se
iskljuivo od roditelja.
7. LITERATURA
43
1. Balahovi, Z.: Porodica kao ljudska zajednica, Naprijed, Zagreb, 1981
44