Filozofski Fakultet U Rijeci Informator Smera Istorija

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka
Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia

T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091

W: www.uniri.hr E: ured@uniri.hr
OBRAZAC ZA IZMJENE I DOPUNE STUDIJSKIH PROGRAMA
Ope informacije
Naziv studijskog programa Sveuilini dvopredmetni preddiplomski studij povijesti
Nositelj studijskog programa Filozofski fakultet u Rijeci
Izvoditelj studijskog programa Odsjek za povijest
Tip studijskog programa sveuilini
Razina studijskog programa preddiplomski

Akademski/struni naziv koji se stjee
prvostupnik/prvostupnica povijesti
zavretkom studija

1. Vrsta izmjena i dopuna
1.1. Vrsta izmjena i dopuna koje se predlau
1. Obavezni predmet Prapovijest (30+0+0) od 3 ECTS koji se slua i polae u I. (zimskom) semestru ukida se kao
samostalni predmet.
Obrazloenje: prapovijest je podruje kojim se iskljuivo bavi arheologija, osobito njezinim najranijim razdobljima (paleolitik,
mezolitik, neolitik i eneolitik-oko kojeg jo uvijek postoje sporenja meu znanstvenicima da li uope postoji kao samostalno
razdoblje) i svakako je potrebno odreeno predznanje o arheolokoj metodologiji i terminologiji da bi se svladala
problematika predviena sadrajem ovog kolegija. Studentima povijesti ovaj obavezni kolegij u 1. semestru, 1. godine je
veliko optereenje u nastavi, a kako se pokazalo tijekom godina postoje i objektivne potekoe kod uenja, koje svakako
treba pripisati nepoznavanju arheoloke struke. Zbog toga se predlae ukidanje ovog predmeta kao samostalnog i
inkorporiranje pojedinih tema iz prapovijesti u druge obavezne i izborne kolegije (vidjeti sadraj predmeta koji obuhvaaju
stari vijek), koji e biti bolje prilagoeni studentima povijesti. Time e studenti dobiti pregled najstarije povijesti ovjeanstva, i
na konkretnim primjerima e uvidjeti vanost primjene rezultata arheologije za prouavanje rane povijesti.
2. Obavezni predmet Povijest starog Bliskog istoka i Egipta (30+0+0) od 3 ECTS koji se slua i polae u I. (zimskom)
semestru prebacuje se u izborne predmete u ljetnom semestru i mijenja ime u Prapovijest i stara povijest Bliskog istoka i
Egipta (30+0+0) od 3 ECTS.
Obrazloenje: ovaj predmet bi se sluao na informativnoj razini (u smislu ne-znanstvene), jer za njega ne postoji
odgovarajui strunjak na FF u Rijeci, a koji su i inae vrlo rijetki u Hrvatskoj iz ovog podruja. Stoga se ini opravdanim da
predmet zadri 3 ECTS-a i da se studente ne optereuje dodatno. U ljetni semestar bi ga valjalo prebaciti iz razloga to se
predvia da e studenti u zimskom (I.) semestru svladati osnovnu terminologiju, te usvojiti bazina znanja iz arheoloke
metodologije i drugih pomonih povijesnih disciplina, kako je predvieno u sklopu vjebi iz Uvoda u znanost o povijesti (vidi
pod 3.). U ovaj kolegij bi se bez potekoa uklopio i osnovni pregled prapovijesti, to bi opravdalo i promjenu naslova.
Sadrajno gledano razdoblje neolitika i eneolitika u najranijoj fazi i jesu vezani uz podruje Bliskog istoka, pa samim time ovo
i nije prevelika promjena. Naglasak bi se stavio na reorganizaciju sadraja, te bi se metodom studija sluaja prikazali
najvaniji procesi i pojave vezane uz poetke ljudskog razvoja i rane stadije kultura i visokih civilizacija puno bolje
prilagoene studentima povijesti. Predlae se takoer da se studentima ovaj predmet uvede kao izborni, zbog sadanjeg
velikog optereenja sadrajno vrlo irokim, te brojnim obaveznim kolegijima na 1. godine. Ovom promjenom bi se smanjilo
optereenje studenata na 1. godini, to bi omoguilo i kvalitenije izvoenje nastave s manjim grupama tijekom 3 godine
studija, to je po sadanjem programu nemogue uiniti, te bi se poveala izbornost predmeta iz starog vijeka na
preddiplomskom studiju, koja je zasad minimalna.
3. Obavezni predmet Uvod u znanost o povijesti (30+0+0) od 3 ECTS koji se slua i polae u I. (zimskom) semestru mijenja
se tako to sada ima distribuciju nastave (30+15+0) te nosi 5 ECTS.
OBRAZLOENJE: Broj ECTS-a poveava se na 5 uvoenjem vjebi i terenske nastave, koje e studente uputiti u
metodologiju povijesnog istraivanja razliitih povijesnih razdoblja (antike, srednjeg i novog vijeka). Cilj je uputiti studente u
specifinosti prouavanja razliitih tipova izvora, uputiti ih na prednosti i potekoe interdisciplinarnosti, i na praktinim
primjerima pokazati kako ih mogu koristiti prilikom izrade seminarskih, zavrnih i diplomskih radova.
4. Obavezni predmet Hrvatske zemlje u starom vijeku (30+0+0) od 3 ECTS koji se slua i polae u I. (zimskom) semestru
ukida se kao samostalan kolegij, te se sadrajno spaja s predmetom Stara povijest Sredozemlja Grka i Rim (30+0+15) od
6 ECTS koji se slua i polae u II. (ljetnom) semestru kako bi se formirali predmeti pod 6. i 7.
Obrazloenje: ova promjena se predlae iz razloga to sadrajno ovaj predmet spada u antiku povijest, te ga je studentima
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
lake razumjeti i nauiti u kontekstu u kojem se i javljaju najranije informacije o podruju dananje R Hrvatske i susjednih
zemalja, tj. grke i rimske povijesti. Poznavanje najranije povijesti ovog prostora i naroda koji su ivjeli na njemu dolaze
preko grkih i rimskih pisaca u kontekstima njihovog upoznavanja ovog podruja, bilo u sklopu trgovine i pomorstva i/ ili
vojnog i teritorijalnog osvajanja. Ove vijesti danas su naveliko upotpunjene rezultatima arheolokih istraivanjima, koje je
potrebno na primjeren nain interpretirati da bi ih studenti povijesti mogli koristiti kao povijesne informacije. Tijekom godina
se pokazalo da studentima nedostaje osnovno poznavanje antike terminologije, povijesne geografije, te ire poznavanje
grke i osobito rimske povijesti unutar ijeg konteksta bi mogli i dobro razumjeti i informacije koje se odnose na nae krajeve.
Zbog toga se predlae da se sadraj ovog kolegija uklopi u nove kolegije: Povijest grke civilizacije (vidi 6.) i Povijest rimske
civilizacije (vidi 7.), ime e se poveati kvaliteta nastave i omoguiti studentima bolje razumijevanje antike povijesti i
dananjeg hrvatskog teritorija.
5. Obavezni predmet Stara povijest Sredozemlja Grka i Rim (30+0+15) od 6 ECTS koji se slua i polae u II. (ljetnom)
semestru ukida se, tj. razdvaja se na dva nova predmeta (vidi pod 6. i 7.), koja se sadrajno spajaju s predmetom Hrvatske
zemlje u starom vijeku (30+0+0) od 3 ECTS koji se sada slua i polae u I. (zimskom) semestru.
OBRAZLOENJE: sam predmet sadrajno obuhvaa prostorno vrlo iroko i kronoloki jako dugo razdoblje, te ga je u sklopu
jednog semestra nemogue u cijelosti na kvalitetan nain prezentirati, te pojedina razdoblja antike povijesti ostaju potpuno
zanemarena (npr. helenizam, rana povijest Rima, kasna antika). Zbog opirnosti predstavlja i veliko optereenje za studente.
Zbog toga se predlae da se sam predmet razdvoji na dva dijela: Povijest grke civilizacije (toka 6.) i Povijest rimske
civilizacije (toka 7). Ovakvim restrukturiranjem bi se stvorila dva predmeta koja bi se bolje prilagodila bolonjskom sustavu,
preveliko gradivo bi se svladavalo u dvije cjeline tijekom dueg vremenskog razdoblja (dva umjesto jednog semestra), ime
bi se studentima omoguilo kvalitetnije uenje, i uvelike olakalo polaganje ispita. Takoer bi se u ova dva novoosnovana
predmeta puno bolje uklopile i teme koje sada sluaju pod predmetom Hrvatske zemlje u starom vijeku.
6. Formira se novi obavezni predmet Povijest grke civilizacije (30+0+15) od 7 ECTS koji se slua i polae u I. (zimskom)
semestru).
OBRAZLOENJE: uvoenjem zasebnog predmeta Povijest grke civilizacije omoguilo bi se bolje upoznavanje studenata s
razliitim aspektima grke povijesti, koji su do sada uglavnom bili svedeni na izbor tema iz pregleda egejskih civilizacija, te
Atene i Sparte, i to mahom na politiku i drutvenu povijest. Formiranje ovakvog jednog predmeta omoguilo bi se
prilagoavanje nastave i aspektima grke civilizacije koji su do sada bili zanemareni zbog ogranienog broja sati nastave:
npr. pitanje grke kolonizacije, koja je vana za prouavanje povijesti cijelog Sredozemlja, pomorstva, ekonomske povijesti,
religije, znanosti i umjetnosti. Takoer poveanje satnice bi omoguilo da se da pregled uvijek zanemarenog razdoblja
helenizma i velikih promjena koje se dogaaju u ovom razdoblju, a koje su bitno odredile kasniju povijest Europe, Azije i
Afrike. Unutar ovih tema poseban naglasak bi se stavio na podruje Jadrana i dananjeg teritorija R Hrvatske. Najraniji
spomeni naroda na istonom Jadranu kod grkih pisaca, te pojava ranog grkog arheolokog materijala iskljuivo je rezultat
pomorske trgovine, te interakcije autohtonih elemanta s grkima na irem jadranskom prostoru. Najranije povijesne vijesti o
kolonizaciji podruja srednje Dalmacije i dogaaje kasnog klasinog i helenistikog razdoblja nuno je prouavati unutar
grke povijesti june Italije, Sicilije i same Grke, jer bez tog ireg koneksta nemogue je razumjeti vijesti koje donose antiki
pisci. Uvoenjem ovog predmeta omoguilo bi se puno bolje razumijevanje grke povijesti i bolje sagledavanje njezinog
utjecaja na iroki prostor Sredozemlja, te mogunost rada na izvornoj grai. Kroz seminare bi se studente uvelo u analizu
primarnih izvora (knjievni, arheoloki, epigrafiki, numizmatiki), naglasak bi bio stavljen na razvijanje kritikog pristupa
izvornoj grai, te bi se studenti upoznali s mogunostima i ogranienjima pojednih tipova izvora za interpretiranje antike
povijesti.
7. Formira se novi obavezni predmet Povijest rimske civilizacije (30+0+15) od 6 ECTS koji se slua i polae u II. (ljetnom)
semestru).
OBRAZLOENJE: uvoenjem zasebnog predmeta Povijest rimske civilizacije omoguilo bi se bolje upoznavanje studenata s
razliitim aspektima rimske povijesti, koji su do sada uglavnom bili svedeni na izbor tema iz pregleda civilizacija koje se
razvijaju na podruju dananje Italije prije rimskog osvajanja, te politiku i drutvenu povijest kasne republike, te izabrane
teme iz razdoblja principata. Formiranjem ovakvog jednog predmeta omoguilo bi se prilagoavanje nastave i aspektima
rimske civilizacije koji su do sada bili zanemareni zbog ogranienog broja sati nastave: npr. pitanje rane rimske povijesti, tj.
rimskog kraljevstva, zatim irenje rimske drave u helenistikog razdoblju na iri prostor Sredozemlja, kolonizacija i
osnivanje provincija, vojna i ekonomska povijest, religija, tehnologija i umjetnost. Takoer, poveanje satnice bi omoguilo da
se kvalitetnije da i pregled prilino zanemarenog razdoblja kasne antike, a koja je bitno odredila povijest ranog srednjeg
vijeka Europe, velikog dijela Azije i sjeverne Afrike. Unutar ovih tema poseban naglasak bi se stavio na podruje Jadrana i
dananjeg teritorija R Hrvatske. Pojava ovog podruja i naroda koji se spominju u ranim rimskim izvorima vezana je iskljuivo
uz trgovinu i vojna osvajanja, koje nije mogue razumjeti bez ireg uvida u dogaaje helenistike povijesti npr. kraljevstva
Makedonije, Ilirskog kraljevstva i latenske srednje Europe. Ili npr. poznavanja rimske povijesti kasne republike kao to su
epizode graanskog rata izmeu Cezara i Pompeja koje se dogaaju na naem prostoru. Osim toga, problem osnivanja
provincije Ilirik, a zatim Dalmacije i Panonije, njihovo funkcioniranje teritorijalno i administrativno, nije mogue razumjeti, bez
barem osnovnog poznavanja rimske povijesti i razumijevanja kako funkcionira rimska drava i drutvo. Povijest kasnog
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
principata i dominata, tj. kasne antike na naem podruju jest povijest rimskog carstva i unutar toga ju je nuno i prouavati,
inae studenti imaju problema s razumijevanjem ireg konteksta i uoavanjem specifinosti, koje se javljaju na teritoriju
dananje R Hrvatske u vrijeme od 4.-7. st. po Kr.
8. Izborni predmet Povijest filozofije I (Grka) mogu sluati svi studenti povijesti u dvopredmetnim kombinacijama, osim onih
kojima je drugi predmet studija filozofija. Ogranienje se uvodi zbog toga to studenti filozofije na prvoj godini studija imaju
obavezni predmet koji se bavi istim sadrajem kao i izborni predmet na studiju povijesti.
1.2. Postotak ECTS bodova koji se mijenjaju predloenim izmjenama i dopunama
15 ECTS ili 16,66%

1.3. Postotak ECTS bodova koji je izmijenjen tijekom ranijih postupka izmjena i dopuna u odnosu na izvorno akreditirani
studijski program
0%

2. Obrazloenje zahtjeva za izmjenama i dopunama
2.1. Razlozi i obrazloenje izmjena i dopuna studijskog programa
Ovim izmjenama bi se napravila bolja i loginija prepraspodjela gradiva ime bi se program puno bolje prilagodio postojeem
kadru na Odsjeku za povijest, te profilu strunjaka koji rade na njemu. Osnovni razlozi izmjena su poveanje kvalitete
nastave, vee ukljuivanje studenata u sam nastavni proces, te poboljanje onih dijelova nastave gdje su se tijekom godina i
praenja studenata pokazale manjkavosti. Najvee izmjene se uvode unutar starovjekovne povijesti, kojima je cilj smanjiti
optereenje studenata na predmetima za koje ne postoje odgovarajui strunjaci na Odsjeku (Prapovijest i Povijest Bliskog
istoka i Egipta). Za ove predmete se predlae, da se zasad, sluaju na informativnom (ne-znanstvenom) nivou dok se ne
stvore odgovarajui uvjeti za njihovo bolje uklapanje u cjeloviti program povijesti (u sluaju pronalaenja odgovorajuih
strunjaka za pojedina podruja, izvoenja modularne nastave za stari vijek, itd.) Takoer, bitno je napomenuti da na
Odsjeku za povijest na diplomskom studiju se zavrava nastavni smjer, pa kako veina studenata s preddiplomskog studija,
nastavlja studirati na diplomskom studiju u Rijeci, ovakav program bi se bolje prilagodio i nastavnom programu povijesti za
osnovne i srednje kole, gdje prapovijest i rane civilizacije (bliskoistona i egipatska) obuhvaaju tek 20% gradiva, dok je
naglasak stavljen na antiku povijest, koja ini 80%. Ovim izmjenama bi se to optereenje uravnoteilo, te bi se takoer
uvoenjem zasebnih kolegija Povijest grke civilizacije i Povijest rimske civilizacije, stavio naglasak upravo na antiku
povijest, koja bi se onda podijelila na dvije logine sastavnice, ime bi se studentima omoguila i kvalitetnija nastava, te
olakalo polaganje inae jako irokog gradiva u dva odvojena dijela. Program bi se samim tim prilagodio i realnim
specijalizacijama na Odsjeku, te profilima ljudi koji bi se eventualno u budunosti zapoljavali na Odsjeku (zatraeno
asistentsko mjesto, potencijalni znanstveni novaci na projektima).
2.2. Procjena svrhovitosti izmjena i dopuna1
Svrha je ovih izmjena poveanje kvalitete studiranja, bolja organizacija studija, preraspodjela optereenja studenata,
ekonominija raspodjela ECTS bodova u izbornom segmentu.
2.3 Usporedivost izmijenjenog i dopunjenog studijskog programa sa slinim programima akreditiranih visokih uilita u RH i
EU2

2.4.Usklaenost s institucijskom strategijom razvoja studijskih programa3

Opisana promjena u skladu je s dokumentima kojima se upravlja razvojem i unapreenjem studijskih programa - Akcijskim
planom nakon provedenoga postupka reakreditacije Filozofskoga fakulteta u Rijeci.
2.5. Ostali vani podatci prema miljenju predlagaa

3. Opis obveznih i/ili izbornih predmeta s unesenim izmjenama i dopunama
1
Primjerice, procjena svrhovitosti obzirom na potrebe trita rada u javnom i privatnom sektoru, poveanje kvalitete studiranja i drugo.
2
Navesti i obrazloiti usporedivost programa, od kojih barem jedan iz EU, s izmijenjenim i dopunjenim programom koji se predlae te
navesti mrene stranice programa.
3
Preciznije, usklaenost s misijom i stratekim ciljevima Sveuilita u Rijeci i visokokolske institucije.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta( i/ili modula, ukoliko postoje) s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu
izvedbu i brojem ECTS bodova (prilog: Tablica 1)

3.2. Opis svakog predmeta (prilog: Tablica 2)

Tablica 1.
3.1. Popis obvezni i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i
brojem ECTS bodova
POPIS MODULA/PREDMETA
1. godina studija
Semestar: 1.
PREDMET NOSITELJ P V S ECTS STATUS
Uvod u znanost o povijesti dr. sc. Mila Orli 30 15 0 5 obavezan
Povijest grke civilizacije dr. sc. Lucijana eelj 30 0 15 7 obavezan
Tjelesna i zdravstvena kultura Sanja Berlot 0 30 0 1 obavezan
Povijest filozofije I (Grka) dr. sc. Boran Beri 0 0 30 3 izborni
Paleografija, diplomatika, sfragistika i kronologija dr. sc. Darko Dukovski 15 0 15 3 izborni
Pazinska kneija u ranom novom vijeku dr. sc. Tea Perini 30 0 0 3 izborni
Drutvena i vjerska povijest Europe u ranom 3 izborni
dr. sc. Giovanni D'Alessio 15 0 15
novom vijeku
Povijest Sjedinjenih Amerikih Drava dr. sc. Vjekoslav Perica 15 0 15 2 izborni
Povijest Rusije od Petra Velikog do pada 2 izborni
dr. sc. Vjekoslav Perica 15 0 15
komunizma
Povijest Rijeke od poetka 19. stoljea do 1918. 3 izborni
dr. sc. Andrea Rokni Beani 15 0 15
godine
Bliski istok u 19. i 20. stoljeu dr. sc. Mila Orli 30 0 0 3 izborni
Njemaka nakon Drugog svjetskog rata politika, 3 izborni
dr. sc. Boris Duda 15 0 15
gospodarstvo i drutvo
Slovensko-hrvatske kulturne i povijesne veze dr. sc. Darko Dukovski 15 0 15 3 izborni
Povijest obavjetajnih slubi dr. sc. Darko Dukovski 30 0 0 3 izborni
Uvod u znanstveni rad dr. sc. Boris Duda 0 0 30 3 izborni
*U 1. semestru 3 ECTS-boda u kategoriji izbornih kolegija student moe zamijeniti aktivnostima izvan studijskoga programa.
Popis aktivnosti izvan studijskog programa putem kojih je mogue stei dodatne kompetencije propisat e se posebnim
dokumentom pri Odsjeku za Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Rijeci.
** Izborni predmet Povijest filozofije I (Grka) mogu sluati svi studenti povijesti u dvopredmetnim kombinacijama, osim onih
kojima je drugi predmet studija filozofija.
Semestar: 2.
Povijest rimske civilizacije dr. sc. Lucijana eelj 30 0 15 6 obavezan
Hrvatske zemlje u ranom srednjem vijeku dr. sc. Tea Perini 30 0 0 6 obavezan
Tjelesna i zdravstvena kultura Sanja Berlot 0 30 0 1 obavezan
Povijest filozofije II (Rim) dr. sc. Boran Beri 0 0 30 3 izborni
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Povijest filozofije III (Skolastika) dr. sc. Boran Beri 0 0 30 3 izborni
Prapovijest i stara povijest Bliskog istoka i Egipta dr. sc. Lucijana eelj 30 0 0 3 izborni
Stara povijest kineskih zemalja dr. sc. Lucijana eelj 30 0 0 3 izborni
Ceremonijali, rituali, mitovi i legende u srednjem 3 izborni
dr. sc. Tea Perini 30 0 0
vijeku
Povijest Habsburke Monarhije od 16. stoljea do 3 izborni
1918.
Drutvena povijest Istre od 19. do 20. stoljea dr. sc. Mila Orli 30 0 0 3 izborni
Rijeka i Kvarnersko primorje u 19. i 20. stoljeu dr. sc. Andrea Rokni Beani 30 0 0 3 izborni
Politiki i pravni aspekti moderne povijesti Zapadne 3 izborni
Hrvatske u 20. stoljeu
Nacionalizmi na istonoj obali Jadrana u 19. i 20. 3 izborni
dr. sc. Darko Dukovski 30 0 0
stoljeu
Povijest Crkve u 19. i 20. stoljeu dr. sc. Marko Medved 30 0 0 3 izborni
Mimesis: knjievnost i kinematografija u odnosu na dr. sc. Mila Orli 30 0 0 3 izborni
historiografiju
Nacionalne manjine: pristup istraivanju dr. sc. Darko Dukovski 15 0 15 3 izborni
2. godina studija
Semestar: 3.
Hrvatske zemlje u srednjem vijeku od 12. do 16.
dr. sc. Tea Perini 30 0 15 6 obavezan
stoljea
Srednjovjekovna povijest Europe od 5. do 16.
stoljea
Tjelesna i zdravstvena kultura Veno onli 0 30 0 1 obavezan
novom vijeku
komunizma
godine
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Semestar: 4.
Novovjekovna povijest Hrvatske od 16. do 18.
stoljea
Novovjekovna povijest Europe od 16. do 18.
stoljea
Tjelesna i zdravstvena kultura Veno onli 0 30 0 1 obavezan
Ceremonijali, rituali, mitovi i legende u srednjem 3 Izborni
vijeku
Povijest Habsburke Monarhije od 16. stoljea do 3 Izborni
1918.
Rijeka i Kvarnersko primorje u 19. i 20. stoljeu dr. sc. Andrea Rokni Beani 30 0 0 3 Izborni
Politiki i pravni aspekti moderne povijesti Zapadne 3 Izborni
Nacionalizmi na istonoj obali Jadrana u 19. i 20. 3 Izborni
stoljeu
Povijest Crkve u 19. i 20. stoljeu dr. sc. Marko Medved 30 0 0 3 Izborni
Mimesis: knjievnost i kinematografija u odnosu na dr. sc. Mila Orli 30 0 0 3 Izborni
historiografiju
3. godina studija
Semestar: 5.
Hrvatska od Napoleona do 1918. godine dr. sc. Andrea Rokni Beani 30 0 15 5 obavezan
Povijest Europe u 19. stoljeu dr. sc. Giovanni D'Alessio 30 0 0 4 obavezan
novom vijeku
komunizma
godine
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Semestar: 6.
Hrvatska od 1918. do 1990. dr. sc. Darko Dukovski 30 0 15 5 obavezan
Suvremena povijest Europe dr. sc. Darko Dukovski 30 0 15 4 obavezan
Zavrni rad Odsjek za povijest - - - 3 obavezan
Ceremonijali, rituali, mitovi i legende u srednjem 3 izborni
vijeku
Povijest Habsburke Monarhije od 16. stoljea do 3 izborni
1918.
Rijeka i Kvarnersko primorje u 19. i 20. stoljeu dr. sc. Andrea Rokni Beani 30 0 0 3 izborni
Politiki i pravni aspekti moderne povijesti Zapadne 3 izborni
Nacionalizmi na istonoj obali Jadrana u 19. i 20. 3 izborni
stoljeu
Povijest Crkve u 19. i 20. stoljeu dr. sc. Marko Medved 30 0 0 3 izborni
Mimesis: knjievnost i kinematografija u odnosu na dr. sc. Mila Orli 30 0 0 3 izborni
historiografiju
Napomena:
Predmet Tjelesna i zdravstvena kultura studenti upisuju samo jednom u svakome semestru 1. i 2. godine dvopredmetnoga studija slobodne
kombinacije.
Zavrni rad / Zavrni ispit studenti upisuju na proizvoljno izabranom studiju slobodne kombinacije. ECTS bodovi Zavrnoga rada / Zavrnoga ispita
dvopredmetnih studija u slobodnoj kombinaciji zbrajaju se (to iznosi 6 ECTS bodova).
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Tablica 2.
3.2. Opis obveznih predmeta sveuilinog preddiplomskog dvopredmetnog studija povijesti
3.3.
Ope informacije
Nositelj predmeta dr. sc. Mila Orli
Naziv predmeta UVOD U ZNANOST O POVIJESTI
Studijski program Preddiplomski dvopredmetni studij povijesti A-A

Status predmeta obvezatan
Godina 1.
Bodovna vrijednost i ECTS koeficijent optereenja studenata 5
nain izvoenja nastave Broj sati (P+V+S) 30+15+0
1. OPIS PREDMETA
1.1. Ciljevi predmeta
Upoznati studente na poetku studija o mogunostima i ogranienjima povijesnih znanosti i historiografije. Njenim
dostignuima, razliitima filozofskim postavkama, usmjerenjima i uenjima na kojima se temelji i shvaanjima povijesti.
Studente valja upoznati s preobrazbama povijesne znanosti i njezinim nastojanjima da to ire i to dublje proui i novim
metodama prikae tijek zbivanja u svjetskoj i nacionalnoj historiografiji.
Uvoenjem vjebi i terenske nastave, koje e studente uvesti u metodologiju povijesnog istraivanja razliitih povijesnih
razdoblja (antike, srednjeg i novog vijeka), cilj je uputiti studente u specifinosti prouavanja razliitih tipova izvora, uputiti ih
na prednosti i potekoe interdisciplinarnosti, i na praktinim primjerima pokazati kako ih mogu koristiti prilikom izrade
seminarskih, zavrnih i diplomskih radova.
1.2. Uvjeti za upis predmeta
/
1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet
Oekuje se da studenti prihvate ope postavke znanstvene kritinosti prema svemu to prouavaju i shvate razvojni put
povijesnih znanosti do suvremenih gledita i potreba za povijeu. Studenti e upoznati razliku izmeu povijesti kao znanosti i
povijesti kao drutveno-politike i opekulturne potrebe.
Usvojit e injenice o razvitku historiografije i metodologiji znanosti povijesti, razumijevati neke od teorija metodologije
znanosti povijesti. Prepoznati osobe koje su zaslune za razvitak povijesnih znanosti.
1.4. Sadraj predmeta
Uvodno objanjenje to je povijest te razlike izmeu povijesti, historije i historiografije. Povijest kao rest geste i kao rerum
gestarum. Razliite grane historijske znanosti, analiza raznih oblika povijesnih izvora i literature. Povijest kroz razdoblja:
razvoj historiografije kroz stoljea, s posebnim osvrtom na suvremenu europsku i svjetsku historiografiju te na njezine
smjerove, diskurse i inovacijske kole. Posebna panja biti e posveena analizi francuske kole Annales (raskid s
tradicionalnom, dogaajnom historiografijom), Marcu Blochu te njegovoj Apologiji historije. Biti e govora o njemakoj
historiografiji (s posebnim osvrtom na Historikerstreit), britanskoj (marksistikoj) historiografiji, te skorijoj amerikoj
historiografiji, postmodernistikom pristupu i drugim novijim granama povijesne znanosti. Jedan dio kolegija biti e posveen
metodama historijske analize, sloenom konceptu povijesne interpretacije te historijskoj periodizaciji. Tijekom predavanja biti
e rijei o kritikom pristupu udbenicima povijesti, kao i o drugim oblicima kulture pamenja.
X predavanja samostalni zadaci
seminari i radionice X multimedija i mrea
1.5. Vrste izvoenja
X vjebe laboratorij
nastave obrazovanje na daljinu mentorski rad
X terenska nastava X ostalo: konzultacije
1.6. Komentari
1.7. Obveze studenata
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, pismeni i usmeni ispit.
1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)

Eksperimentalni
Pohaanje nastave 0,25 Aktivnost u nastavi 0,25 Seminarski rad
rad
Pismeni ispit 1 Usmeni ispit 0 Esej Istraivanje 1
Projekt Kontinuirana provjera znanja 1,5 Referat Praktini rad 1
1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu
Varijanta 1. (zavrni ispit) Rad studenta na predmetu vrednovat e se i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom
ispitu. Ukupan broj bodova koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u
tablici), dok na zavrnom ispitu moe ostvariti 30 bodova.
Varijanta 2. (bez ispita) Rad studenta na predmetu vrednovat e se i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj
bodova koje student moe ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici).
Detaljna razrada naina praenja i ocjenjivanja rada studenata bit e prikazana u izvedbenom planu
predmeta!
1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Marc Bloch, Apologija historije ili zanat povjesniara, Zagreb 2008. (odabrana poglavlja)
2. Maja Brkljai, Sandra Prlanda (ur.), Kultura pamenja i historija, Zagreb 2006. (odabrana poglavlja)
3. Mirjana Gross, Suvremena historiografija: korijeni, postignua, traganja, Zagreb 1996. (odabrana
poglavlja)
4. Snjeana Koren, Politika povijesti u Jugoslaviji (1945-1960), Zagreb 2012. (odabrana
poglavlja)
5. Zrinka Nikoli Jakus, Uvod u studij povijesti. Historiografski praktikum, Zagreb 2008. (odabrana
poglavlja)
6. Odabrani znanstveni lanci
1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)
1. Eduard Hercigonja, Tropismena i trojezina kultura hrvatskog srednjovjekovlja, Zagreb, 2006.
2. Historiography in The Middle Ages, ur. Deborah Mauskopf Deliyannis, Leiden-Boston, 2003. (odabrana
poglavlja)
3. Christopher Howgego, Ancient history from coins, New York, 2005. (odabrana poglavlja)
4. Sanja Lazanin, Prirunik iz njemake paleografije, Zagreb, 2004.
5. Robert Matijai, Uvod u latinsku epigrafiju, Pula, 2002. (odabrana poglavlja)
6. Drago Novak, Dubravka Mlinari, Miljenko Lapaine, "Usporedbena studija osmanskog kartografiranja hrvatske
obale i otoka u 16. stoljeu", KiG 4, Zagreb, 2005
7. Stefano Petrungaro, Pisati povijest iznova, Zagreb 2009.
8. Colin Renfrew, Paul Bahn: Archaeology, Theories, Methods and Practice, London, 1996. (odabrana poglavlja)
9. Drago Roksandi, (ur.), Uvod u komparativnu historiju, Zagreb 2004.
10. Jakov Stipii, Pomone povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb, 1991. (odabrana poglavlja)
11. Franjo anjek, Latinska paleografija i diplomatika, Zagreb, 2004. (odabrana poglavlja)
12. Bartol Zmaji, Heraldika, sfragistika, genealogija, veksilologija, rjenik heraldikog nazivlja, Zagreb, 1996.
(odabrana poglavlja)
13. Izabrani znanstveni lanci
1.12. Broj primjeraka obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutno pohaaju nastavu
na predmetu
Naslov Broj primjeraka Broj studenata
M. GROSS, Suvremena historiografija: korijeni, postignua, traganja,
4 40
Zagreb 1996.
Marc Bloch, Apologija historije ili zanat povjesniara, Zagreb 2008. 2 40
Snjeana Koren, Politika povijesti u Jugoslaviji (1945-1960), Zagreb
2 40
2012.
1.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija
Evaluacija studenata i profesora
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
Nositelj predmeta dr. sc. Lucijana eelj
Naziv predmeta POVIJEST GRKE CIVILIZACIJE

Godina 1.
1. OPIS PREDMETA
Oblikovati valjanu predodbu o poecima i razvoju grke povijesti i doprinosima grke civilizacije svjetskoj povijesti. Na
odabranim studijama sluaja upoznati studente sa specifinom izvornom graom i nainom rada na njoj, te razvojem
historiografije u klasinoj starini.
/
Na kraju ovog kolegija od studenata se oekuje: usvajanje injenica iz grke antike povijesti, poznavanje povijesne geografije
grkog i ireg sredozemnog prostora, specifinosti politikog, drutvenog i ekonomskog razvoja grkog civilizacijskog kruga;
razumijevanje pojmova, problema i teorijskih rasprava koje postoje kod prouavanja grke povijesti; razumijevanje
metodologija koje se koriste u istraivanju ove problematike; razvijanje analitikog pristupa u prouavanju povijesnih izvora,
primjena kritikog razmiljanja, intelektualna otvorenost, znatielja i kreativnost u rjeavanju problema; empatija i potovanje
vrijednosti ljudske i kulturne razliitosti. Studenti bi kroz rad na povijesnim izvorima trebali nauiti pronalaziti dokaze o
prolosti i moi procijenjivati njihovo znaenje, znaaj i vanost unutar antike povijesti, te pronalaziti uzrono-posljedine
veze i obrasce koji omoguuju objanjenja kako i zato se neto dogodilo.
Upoznavanje s osnovnim karakteristikama grke antike civilizacije, njezino geografsko rasprostiranje, periodizacija i
kronologija. Poeci civilizacije na egejskom prostoru (bronano doba): kikladska, minojska i mikenska (kronologija, sustav
palaa, pismenost). Slom mikenskog svijeta, problemi poetka eljeznog doba (migracije Dorana, dopsrinosi arheoloke
znanosti i lingivistike), promjene naina ivota i organizacije drutva. Grka povijest se izlae u sklopu tradicionalne periodi-
zacije: mrano doba, arhajsko doba, klasino doba i helenizam. U aritu pozornosti je polis kao temeljna politika i drutvena
zajednica. Tamni period i nastanak polisa. Kolonizacija Sredozemlja, glavni smjerovi i nastanak novih polisa osobito u junoj
Italiji i Siciliji. Arhajsko doba. Ope odlike razdoblja. Uspon Jonije. Razvoj polisa na primjeru Atene. Atenski zakonodavci.
Pizistratova tiranida. Klistenove reforme i poeci demokracije. Drugaiji razvoj na primjeru Sparte - politiko i drutveno
ureenje. Klasino doba. Grko-perzijski ratovi. Uspon Atene i nastanak pomorskog saveza. Periklo. Peloponeski rat i slom
Atene. Spartanska hegemonija. Tebanska hegemonija. Uspon Makedonije. Kultura, religija i svakodnevni ivot u 5. i 4. st. pr.
Kr. Grci na Jadranu, trgovina, pomorstvo i kolonizacija. Aleksandrova osvajanja. Raspad Aleksandrovog imperija i nastanak
novih drava. Obiljeja helenistikih monarhija. Drave Seleukida, Antigonida, Ptolemejevia, Pergam pod Atalidima. Grki
savezi: Ahejski i Etolski. Uspon Roana. Epirsko kraljevstvo, helenistike monarhije na Crnom moru. Del. Politika
nestabilnost i ratovi. Novi duhovni pokreti i filozofije (stoici, epikurejci, kinici). Umjetnost i znanost helenistikog vremena
(Aleksandrijska i Pergamska biblioteka). Kulturna i trgovaka integracija Sredozemlja.
X seminari i radionice X multimedija i mrea
1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
1.6. Komentari
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada seminara,i referata, projekti, kolokvij/testovi znanja, pismeni
ispit.
Eksperimentalni
Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi 0,3 Seminarski rad 1 rad
Pismeni ispit 2 Usmeni ispit Esej Istraivanje 0,7
Kontinuirana provjera
Projekt 1 znanja- kolokvij
2 Referat Praktini rad

Rad studenta na predmetu vrednovat e se i ocjenjivati tijekom nastave i na zavrnom ispitu. Ukupan broj bodova
koje student moe ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti oznaene u tablici), dok na zavrnom
ispitu moe ostvariti 30 bodova.
predmeta!
Povijest 2, Egipat i antika Grka (ur. E.Cravetto/I.Goldstein), Zagreb 2007. (odabrana poglavlja)
Povijest 3, Helenizam i rimska republika (ur. E.Cravetto/I.Goldstein), Zagreb 2007. (odabrana poglavlja)
Hornblower, S., The Greek world : 479-323 BC, London, New York, Routledge, 2011. (odabrana poglavlja)
Lisiar, Petar, Grci i Rimljani, Zagreb 1971. (odabrana poglavlja)
Kirigin, B., The Greeks in Central Dalmatia: Some New Evidence, Greek Colonists and Native Populations, Canberra
Oxford, 1990, 291-321.
Milievi Brada, M., Stara Grka : Grci na Crnome moru , kolska knjiga, Zagreb, 2014.
Osborne, R. Greece in the making 1200-479 BC, London, New York, Routledge, 2006. (odabrana poglavlja)
Shipley, G., The Greek world after Alexander : 323-30 BC, London, New York, Routledge, 2000. (odabrana poglavlja)
Odabrani znanstveni lanci
The Cambridge Ancient History, 2. ili 3. izdanje, sv. 3-7, 1984-1994. (odabrana poglavlja)
Burkert, W., Homo necans : interpretacije starogrkih rtvenih obreda i mitova, Zagreb, Naklada Breza, 2007.
Chamoux A., Grka civilizacija, Beograd, 1967.
Flaceliere R., Grka u doba Perikla, Naprijed, Zagreb, 1979.
Katii, R., 1995., Illyricum mythologicum, Zagreb. (odabrani lanci)
Kirigin, B., Issa, Grki grad na Jadranu, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. IV-V, Otokar Kerovani, Opatija, 1974-79.
Zamarovsky V., Grko udo, kolska knjiga, Zagreb, 1978.
Napomena: Studenti e tijekom nastave dobiti upute o koritenju literature, te e u sklopu seminarskog rada dobiti posebne
tekstove iz antikih knjievnih izvora na kojima e raditi povijesne analize.
na predmetu
Povijest 2, Egipat i antika Grka (ur. E.Cravetto/I.Goldstein), Zagreb
2 40
2007. (Grki i helenistiki svijet I.-XVIII.)
Povijest 3, Helenizam i rimska republika (ur. E.Cravetto/I.Goldstein),
2 40
Zagreb 2007.
Hornblower, S., The Greek world : 479-323 BC, London, New York,
1 40
Routledge, 2011.
Lisiar, Petar, Grci i Rimljani, Zagreb 1971. 3 40
Kirigin, B., The Greeks in Central Dalmatia: Some New Evidence, Greek
1 40
Colonists and Native Populations, Canberra Oxford, 1990, 291-321.
Milievi Brada, M., Stara Grka : Grci na Crnome moru , kolska knjiga,
3 40
Zagreb, 2014.
Osborne, R. Greece in the making 1200-479 BC, London, New York,
1 40
Routledge, 2006.
Shipley, G., The Greek world after Alexander : 323-30 BC, London, New
1 40
York, Routledge, 2000.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
Nositelj predmeta
Naziv predmeta TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Status predmeta Obvezatan koji se bira na dvopredmetnim studijima
Godina 1
Bodovna vrijednost i ECTS koeficijent optereenja studenata 1 + 1
nain izvoenja nastave Broj sati (P+V+S) 0+30+0 0+30+0
1. OPIS PREDMETA
Redovitom primjenom kineziolokih aktivnosti kvalitetno odravati i nadgraditi zdravstveni status studenata (pozitivno utjecati
na antropoloka obiljeja). Programski usavriti i poveati fond motorikih informacija s jedinstvenim ciljem ouvanja i
unapreenja zdravlja (motorikih i funkcionalnih sposobnosti). Razviti kod studenata trajne navike i potrebu bavljenja
kineziolokim aktivnostima u svakodnevnom ivotu i radu, ime bi se utjecalo na lake svladavanje intelektualnog napora
studenata.

Pozitivni utjecaj na antropoloka obiljeja studenata (antropometrijske karakteristike, motorike i funkcionalne sposobnosti).
Primjena steenih znanja i vjetina u svakodnevnom ivotu i urgentnim situacijama. Steena znanja kontinuirano primjenjivati
u cilju razvoja i odravanja zdravlja.
Ope pripremne i specifine vjebe kroz razliite organizacijske oblike rada (s i bez pomagala, s i bez glazbe).
Sadraji atletike: tranje (tranje na kratke, srednje i duge dionice), skokovi.
Sadraji plivanja: obuka neplivaa, tehnike plivanja - prsno, kraul, leno.
Sportske igre: odbojka, koarka, mali nogomet (usavravanje tehnike i igre).
Fitness: aerobic, step aerobic, rad na spravama, yogga.
Planinarenje i pjeake ture.
Aktivnosti prilagoene studentima s zdravstvenim potekoama.
predavanja X samostalni zadaci
seminari i radionice multimedija i mrea
1.5. Vrste izvoenja X vjebe laboratorij
nastave X obrazovanje na daljinu mentorski rad
1.6. Komentari
Obveze studenata obuhvaaju redovito i aktivno sudjelovanje u odabranim oblicima nastave, te
tranzitivno provjeravanje.

Pohaanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad Eksperimentalni rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraivanje
Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Nema brojanih ni opisnih ocjena. Studenti se usmeno obavjetavaju o uspjehu izvoenja nastave Tjelesne i zdravstvene
kulture.
Nema
Nema
na predmetu
Anketiranjem studenata, te inicijalnim tranzitivnim i finalnim provjeravanjima antropolokih obiljeja (motorikih i
funkcionalnih sposobnosti) ustanoviti kvalitetu i uspjenost kolegija Tjelesne i zdravstvene kulture.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
Naziv predmeta POVIJEST RIMSKE CIVILIZACIJE

Godina 1.
1. OPIS PREDMETA
Oblikovati valjanu predodbu o poecima i razvoju rimske povijesti i doprinosima rimske civilizacije svjetskoj povijesti. Na
odabranim studijama sluaja upoznati studente sa specifinom izvornom graom i nainom rada na njoj, te razvojem
historiografije u klasinoj starini.
/
Na kraju ovog kolegija od studenata se oekuje: usvajanje injenica iz rimske povijesti, poznavanje povijesne geografije
Italije, te podruja koje su zapremale rimske provincije, specifinosti politikog, drutvenog i ekonomskog razvoja rimske
drave kroz razliita razdoblja (kraljevstvo, rana, srednja i kasna republika, carstvo: prinicpat i dominat); razumijevanje
pojmova, problema i teorijskih rasprava koje postoje kod prouavanja rimske povijesti; razumijevanje metodologija koje se
koriste u istraivanju ove problematike; razvijanje analitikog pristupa u prouavanju povijesnih izvora, primjena kritikog
razmiljanja, intelektualna otvorenost, znatielja i kreativnost u rjeavanju problema; empatija i potovanje vrijednosti ljudske
i kulturne razliitosti. Studenti bi kroz rad na povijesnim izvorima trebali nauiti pronalaziti dokaze o prolosti i moi
procijenjivati njihovo znaenje, znaaj i vanost unutar antike povijesti, te pronalaziti uzrono-posljedine veze i obrasce koji
omoguuju objanjenja kako i zato se neto dogodilo.
Poeci Rima u sklopu italskog razvoja bronanog i eljeznog doba, s doprinosom grke kolonizacije i Etruana. Poeci Rima,
rimsko kraljevstvo: tradicija i arheologija. U okviru prikaza rimske republike, sredinja tematika je drutvena povijest, te
razvitak institucija, napose prava, pri emu se naglasak stavlja na ureenje i funkcioniranje republike. Organizacija kulta i
vanost obreda u javnom i privatnom ivotu. Ratovi: samnitski, punski, okretanje prema istoku i ratovi s Makedonijom i
dominacija u Grkoj. Osvajanje Hispanije. Kriza republike: reforme brae Grakho. Gaj Marije. Sula. Prvi trijumvirat.
Graanski rat. Drugi trijumvirat i propast republike. Rimski prodor na sjeverozapad Ilirika: Histrija, Japudija, Liburnija,
Panonija, Delmati. Nakon analitikog prikaza postanka carstva, podrobnije se prikazuju novi aspekti drutvenog razvoja,
ponajprije u provincijama. Fenomen romanizacije pokazuje se kao skup procesa koji mijenjaju lik velikog dijela Europe, pri
emu se osobit naglasak stavlja na municipalizaciju, ulogu vojske, te probleme gospodarstva (zemljoposjed i agrarni odnosi,
uloga trita i jaanja "naturalne ekonomije", uloga robova, osloboenika i kolonata). Dat e se primjer studija sluaja: ustroj
provincije Dalmacije i Panonije i vidovi romanizacije u ovom podruju. Zakljuni dio obuhvaa razdoblje kasne antike, u ok-
viru kojega se obrauju kristijanizacija, uspostava dominata, opadanje urbaniteta, te civilizacijski i dravni rascjep na istoni i
zapadni dio Carstva koji je u podlozi razliitih smjerova razvoja u daljnjoj povijesti. Ovo e se prikazati na nekoliko primjera
studije sluaja, s naglaskom na podruje dananje R Hrvatske.
1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada seminara, projekata i istraivanje, kolokvij/testovi znanja,
pismeni ispit.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Eksperimentalni
Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi 0,3 Seminarski rad 1 rad
Pismeni ispit 2 Usmeni ispit Esej Istraivanje
Projekt 0,7 znanja- kolokvij
2 Referat Praktini rad

predmeta!
Povijest 3, Helenizam i rimska republika (ur. E.Cravetto/I.Goldstein), Zagreb 2007. (odabrana poglavlja)
Povijest 4, Rimsko carstvo, (ur. E.Cravetto/I.Goldstein), Zagreb 2007.
Povijest 5, Kasno rimsko carstvo i rani srednji vijek (ur. E.Cravetto/I.Goldstein), Zagreb 2007. (odabrana poglavlja)
Carcopino J., Rim u razdoblju najvieg uspona carstva, Naprijed, Zagreb, 1981.
Lisiar, Petar, Grci i Rimljani, Zagreb 1971. (odabrana poglavlja)
Pallottino M., Etruani, Zagreb, 2008.
Grimal P., Rimska civilizacija, Jugoslavija, Beograd, 1968.
Makin N.A., Historija starog Rima, Nauna knjiga, Beograd (vie izdanja)
Matijai, R., Hrvatske zemlje u antici do cara Dioklecijana, Zagreb, 2009.
Matijai, R., Povijest hrvatskih zemalja u kasnoj antici od Dioklecijana do Justinijana, Zagreb,2012.
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. V-VII, Otokar Kerovani, Opatija, 1974-79.
Stotinu hrvatskih arheolokih nalazita, Zagreb, 2006.
Wilkes, J.J., Dalmatia, London, 1969.
Napomena: Studenti e tijekom nastave dobiti upute o koritenju literature, te e u sklopu seminarskog rada dobiti posebne
tekstove iz antikih knjievnih izvora na kojima e raditi povijesne analize.
na predmetu
Povijest 3, Helenizam i rimska republika (ur. E.Cravetto/I.Goldstein),
2 40
Zagreb 2007. (odabrana poglavlja)
Povijest 4, Rimsko carstvo, (ur. E.Cravetto/I.Goldstein), Zagreb 2007. 2 40
Povijest 5, Kasno rimsko carstvo i rani srednji vijek (ur.
3 40
E.Cravetto/I.Goldstein), Zagreb 2007.
Carcopino J., Rim u razdoblju najvieg uspona carstva, Naprijed, Zagreb,
3 40
1981.
Lisiar, Petar, Grci i Rimljani, Zagreb 1971. 3 40
Pallottino M., Etruani, Zagreb, 2008. 1 40
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
Nositelj predmeta dr. sc. Tea Perini
HRVATSKE ZEMLJE U RANOM SREDNJEM VIJEKU
Naziv predmeta
Godina 1.
1. OPIS PREDMETA
Upoznavanje s bitnim problemima razvitka hrvatskog drutva i drave od doseljavanja do 12. stoljea, upoznavanje izvora,
razvitak historiografije i najnovija dostignua istraivanja. Razdoblje prvih pojava hrvatskih vazalnih dravica - sklavinija pa
knetava i napokon kraljevstva, te njegovo uklapanje u sastav Hrvatsko-Ugarskoga Kraljevstva 1102 godine.
/
Osnovno poznavanje injenica i procesa o razvitku hrvatske drave i drutva u ranom i razvijenom srednjem vijeku. Oekuje
se da studenti spoznaju i razumiju i vrednuju:
Periodizacija hrvatske povijesti u ranom srednjem vijeku
Ranosrednjovjekovne migracije.
Posljedice velike seobe naroda.
Politike prilike u tadanjoj Europi i Balkanu.
Pokrtavanje Hrvata.
Stvaranje prvih hrvatskih paradravnih zajednica-sklavinija, i kneevina.
Vazalstvo i autonomnost.
Kulturni, vjerski i gospodarski ivot u kneevinama.
Drutveni razvitak: od rodovskog drutva k feudalizmu. Seljatvo, plemstvo, vladar. Gradovi i gradsko drutvo. Drutvo,
kultura, napose glagoljica.
Utjecaj susjednih sila. Kranstvo.
Hrvatski kneevi i ivot hrvatskih velikaa.
Crkveni ustroj na hrvatskom prostoru. irilometodska batina.
Reformski pokret.
Tomislav i Grgur Ninski.
Politiki i vojni sukobi i ouvanje hrvatske drave.
Hrvatska za kralja Zvonimira.
Dinastike borbe za prijestolje nakon Zvonimira i nestanak dinastije narodnih vladara.
Pacta conventa 1102.
Poloaj i uloga Hrvatske u ranosrednjovjekovnoj Europi, te znaenje ranog srednjovjekovlja u hrvatskoj povijesti.
Periodizacija hrvatske povijesti u ranom srednjem vijeku, metodologija izuavanja ovog razdoblja. Dosezi dosadanje
historiografije o najranijoj povijesti Hrvata. Ranosrednjovjekovne migracije. Posljedice velike seobe naroda. Politike prilike u
tadanjoj Europi i Balkanu. Stvaranje prvih hrvatskih dravnih zajednica-sklavinija i kneevina. Pokrtavanje Hrvata.
Vazalstvo i autonomnost. Kulturni, vjerski i gospodarski ivot u kneevinama.
Drutveni razvitak: od rodovskog drutva k feudalizmu. Seljatvo, plemstvo, vladar. Gradovi i gradsko drutvo. Drutvo,
kultura, napose glagoljica. Utjecaj susjednih sila. Kranstvo.
Hrvatski kneevi i ivot hrvatskih velikaa. Crkveni ustroj na hrvatskom prostoru. irilometodska batina. Reformski pokret.
Tomislav i Grgur Ninski. Politiki i vojni sukobi i ouvanje hrvatske drave. Hrvatska za kralja Zvonimira. Dinastike borbe
za prijestolje nakon Zvonimira i nestanak dinastije narodnih vladara. Pacta conventa. Poloaj i uloga Hrvatske u
ranosrednjovjekovnoj Europi, te znaenje ranog srednjovjekovlja u hrvatskoj povijesti.
X predavanja X samostalni zadaci
1.5. Vrste izvoenja
nastave vjebe laboratorij
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
obrazovanje na daljinu mentorski rad
terenska nastava X ostalo: konzultacije
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada seminara i referata, pismeni i usmeni ispit.

Eksperimentalni
Pohaanje nastave 1 Aktivnost u nastavi 1 Seminarski rad
rad
Pismeni ispit 2 Usmeni ispit 2 Esej Istraivanje
Projekt Referat Praktini rad
znanja
predmeta!
BUDAK, Neven. Prva stoljea Hrvatske. Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada, 1994.
GOLDSTEIN, Ivo. Hrvatski rani srednji vijek. Zagreb: Novi Liber, 1995.
RAUKAR, Tomislav. Hrvatsko srednjovjekovlje:prostor, ljudi, ideje. Zagreb: kolska knjiga, 1997. (odabrana
poglavlja) ili
BUDAK, Neven, RAUKAR, Tomislav. Hrvatska povijest srednjeg vijeka, Zagreb: kolska knjiga, 2006.
ANI, Mladen, Hrvatska u karolinko doba. Split, 2001.
ANTOLJAK, Stjepan. Hrvati u prolosti. Split: Knjievni krug, 1992. (odabrana poglavlja)
BELOEVI, Janko. Materijalna kultura Hrvata od VII do IX stoljea, Zagreb: Sveuilina naklada Liber, 1980
GOLDSTEIN, Ivo. Bizant na Jadranu. Zagreb: Latina&Graeca, 1992.
. Hrvati, hrvatske zemlje i Bizant. Zagreb: FF press, 2003.
JELOVINA, Duan. Starohrvatske nekropole na podruju izmeu rijeka Zrmanje i Cetine. Split: akavski sabor,
1976.
KATII, Radoslav. Uz poetke hrvatskih poetaka: filoloke studije o naem najranijem srednjovjekovlju.
Split: Knjievni krug, 1993.
KLAI, Nada. Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku. Zagreb: kolska knjiga 1975.
KLAI, Nada. Izvori za hrvatsku povijest do 1526 godine. Zagreb: kolska knjiga, 1972.
Konstantin Porfirogenet, O upravljanju carstvom, Zagreb: Dom i svijet, 2003. (odabrana poglavlja)
LEVAK, Maurizio. Slaveni vojvode Ivana. Zagreb: Leykam international, 2007.
MATIJEVI SOKOL, Mirjana, Toma Arhiakon i njegovo djelo: rano doba hrvatske povijesti, Jastrebarsko: Naklada Slap,
2002.
NIKOLI, Zrinka. Roaci i blinji: dalmatinsko gradsko plemstvo u ranom srednjem vijeku. Zagreb: Matica
hrvatska, 2003.
Toma Arhiakon, Historia salonitanorum atque spalatinorum pontificum, prijevod Olga PERI, ur. Radoslav KATII i
Mirjana MATIJEVI SOKOL, Split: Knjievni krug, 2003. (odabrana poglavlja)
na predmetu
BUDAK, Neven. Prva stoljea Hrvatske. Zagreb: Hrvatska sveuilina
1 40
naklada, 1994.
GOLDSTEIN, Ivo. Hrvatski rani srednji vijek. Zagreb: Novi Liber, 1995. 8 40
RAUKAR, Tomislav. Hrvatsko srednjovjekovlje:prostor, ljudi, ideje.
4 40
Zagreb: kolska knjiga, 1997.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
BUDAK, Neven, RAUKAR, Tomislav. Hrvatska povijest srednjeg vijeka,
2 40
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
HRVATSKE ZEMLJE U SREDNJEM VIJEKU OD 12. DO 16. STOLJEA
Naziv predmeta
Godina 2
1. OPIS PREDMETA
Osnovna zadaa ovoga predmeta je da studente upozna sa bitnim problemima razvoja hrvatskog komunalnoga, gradskog i
ruralnoga drutva u navedenom razdoblju od 12. do 16. st. ali i u irem kontekstu povijesnog dogaanja i procesa.
Jedan od vanih ciljeva je da studenti povijest Hrvata jednim dijelom izuavaju na povijesnim izvorima, koristei se steenim
znanjem iz Pomonih povijesnih znanosti paleografije i diplomatike. Odnosno da vie nego do sada rade na povijesnim izvorima.
Upoznavanje studenata sa razvojem hrvatske historiografije srednjeg vijeka, te upoznavanje sa dostignuima novijih istraivanja
srednjovjekovne hrvatske povijesti.
/
Studenti e nakon odsluanog kolegija u ovom semestru biti osposobljeni za:
pravilno definiranje temeljnih pojmova hrvatskog srednjovjekovlja;
prepoznavanje i kritiko analiziranje kvalitativnih, osobito kulturoloko-historijskih pristupa istraivanju hrvatskoga srednjeg
vijeka;
razvijanje vjetina interpretiranja politike, vojne, gospodarske, drutvene, vjerske, intelektualne problematike
srednjovjekovlja hrvatskih zemalja.
Oekuje se da studenti svladaju i prihvate informacije o srednjovjekovnim hrvatskim drutvima i njihovoj povezanosti.
Oekuje se poznavanje injenica, razumijevanje i analiza dogaaja i procesa vezanih uz:
Dinastiki interregnum. Zadarski mir 1358. Protudvorski pokret. Prodaja Dalmacije. Kraljevska vlast i hrvatske velikake
obitelji. Pojava Habsburgovaca. Pojava i rast osmanskog pritiska. Protu-osmanski obrambeni sustavi. Krbavska bitka,
mohaka katastrofa i Cetinski izbor. Prostorne i demografske promjene. Ciklusi poremeaja. Migracije i depopulacija.
Gospodarski razvoj hrvatskih zemalja: Preduvjeti gospodarskog razvoja. Drutvena/gospodarska podruja. Gospodarski
sustavi. Politika vlast i gospodarstvo. Gospodarske i drutvene komunikacije. Razvojna dinamika ekonomije srednjovjekovlja
i odnos rast-zastoj.
Sazrijevanje drutva: Pojam drutvene zajednice. Pojedinac i zajednica. Sigurnost i ugroenost. Sustavi osobnih i kolektivnih
veza. Samostan i redovnike zajednice. Zajednica i dobrotvornost. Istonojadranska komuna. Istarski grad i seoska opina.
Grad u Slavoniji. Plemike zajednice. Plemstvo dvanaestoro plemena i plemenite opine. Velikake obitelji. Drutveni pokreti.
Kultura hrvatskog srednjovjekovlja: Tropismenost i trojezinost. Pokretnost srednjovjekovlja. Arhitektonska, likovna,
glazbena i obrtnika umjetnost. Hrvati na europskom prostoru: student, trgovac i hodoasnik. Duhovnost srednjovjekovlja.
Europa i hrvatsko tiskarstvo.
Specifinosti feudalnoga sustava u hrvatskim zemljama. Komune i gradovi. Izmeu starih silnica. Pojava i znaenje Osmanlija
na hrvatske zemlje. Katolika crkva. Kultura, napose glagoljska batina. Trgovina, obrt i kultura. Umjetnost i knjievnost.
Izgradnja apsolutizma. Doba turskih nevolja. Posljedice poraza kod Mohaa 1526.
Izbor Habsburgovaca za hrvatskoga kralja 1527. Ouvanje hrvatske dravnosti. "Ostaci ostataka".
Uvod: Periodizacija hrvatskoga srednjovjekovlja. Metodoloki pristup. Razvojni preduvjeti. Teritorijalni opseg. Regionalne
posebnosti, upravne podjele, te prostorni i drutveni kontinuitet Kraljevstva. Izvan opsega Kraljevstva: Istra, Dubrovnik, Kotor
i Bosna.
Dinastiki interregnum. Zadarski mir 1358. Protudvorski pokret. Prodaja Dalmacije. Kraljevska vlast i hrvatske velikake
obitelji. Pojava Habsburgovaca. Pojava i rast osmanskog pritiska. Protu-osmanski obrambeni sustavi. Krbavska bitka,
mohaka katastrofa i Cetinski izbor. Prostorne i demografske promjene. Ciklusi poremeaja. Migracije i depopulacija.
Gospodarski razvoj hrvatskih zemalja: Preduvjeti gospodarskog razvoja. Drutvena/gospodarska podruja. Gospodarski
sustavi. Politika vlast i gospodarstvo. Gospodarske i drutvene komunikacije. Razvojna dinamika ekonomije srednjovjekovlja
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
i odnos rast-zastoj.
Sazrijevanje drutva: Pojam drutvene zajednice. Pojedinac i zajednica. Sigurnost i ugroenost. Sustavi osobnih i kolektivnih
veza. Samostan i redovnike zajednice. Zajednica i dobrotvornost. Istonojadranska komuna. Istarski grad i seoska opina.
Grad u Slavoniji. Plemike zajednice. Plemstvo dvanaestoro plemena i plemenite opine. Velikake obitelji. Drutveni pokreti.
Kultura hrvatskog srednjovjekovlja: Tropismenost i trojezinost. Pokretnost srednjovjekovlja. Arhitektonska, likovna,
glazbena i obrtnika umjetnost. Hrvati na europskom prostoru: student, trgovac i hodoasnik. Duhovnost srednjovjekovlja.
Europa i hrvatsko tiskarstvo.
Specifinosti feudalnoga sustava u hrvatskim zemljama. Komune i gradovi. Izmeu starih silnica. Pojava i znaenje Osmanlija
na hrvatske zemlje. Katolika crkva. Kultura, napose glagoljska batina. Trgovina, obrt i kultura. Umjetnost i knjievnost.
-urbani svijet graana- trgovaca, obrtnika, puana
-ruralni svijet seoskih zajednica i opina i njihov odnos prema feudalnom gospodaru
-svijet plemstva
-uloga crkve u drutvima
trgovita, slobodni kraljevski gradovi, gradske republike
Izvori za drutvenu povijest gradova i komuna. Gradovi i komune u vlasnitvu feudalaca i dinasta. Stupnjevi slobode:
Trgovita, Slobodni kraljevski gradovi, Porezni sustavi i sudstvo. Bratovtine.
Venecija u Dalmaciji.
Izgradnja apsolutizma. Doba turskih nevolja. Posljedice poraza kod Mohaa 1526.
Izbor Habsburgovaca za hrvatskoga kralja 1527. Ouvanje hrvatske dravnosti. "Ostaci ostataka".
X seminari i radionice multimedija i mrea
1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
nastave mentorski rad
obrazovanje na daljinu
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, pisanje seminarskih radova i referata, pismeni i usmeni ispit.

Eksperimentalni
Pohaanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad 1 rad
znanja
predmeta!
RAUKAR, Tomislav, Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje, Zagreb: kolska knjiga, 1997., str. 61-115., 121-129., 133-
290., 300-523.
RAUKAR, Tomislav, Seljak i plemi hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb: FF press, 2002.
RAUKAR, Tomislav, Srednjovjekovne ekonomije i hrvatska drutva, Zagreb: FF press, 2003.
ADAMEK, Josip. Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV. do kraja XVII stoljea. Zagreb, 1980. (odabrana poglavlja)
ANTOLJAK, Stjepan. Hrvati u prolosti. Split: Knjievni krug, 1992. (odabrana poglavlja)
GRGIN, Borislav. Poeci rasapa. Kralj Matija Korvin i srednjovjekovna Hrvatska. Zagreb: Ibis grafika, 2002.
HERCIGONJA, Eduard, Tropismena i trojezina kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb: Matica hrvatska, 22006., str. 3-
271.
JANEKOVI RMER, Zdenka, Okvir slobode, Zagreb Dubrovnik: HAZU, 1999.
KARBI, Damir. Marginalne grupe u hrvatskim srednjovjekovnim drutvima od druge polovine XIII. do poetka XVI.
stoljea. Historijski zbornik (Zagreb), XLIV, 1991, str. 43-76.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
KLAI, Nada. Izvori za hrvatsku povijest do 1526 godine. Zagreb: kolska knjiga, 1972.
KLAI, Nada. Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku. Zagreb: kolska knjiga, 1976. (odabrana poglavlja)
KLAI, Nada, PETRICIOLI, Ivo. Zadar u srednjem vijeku do 1409., u : Prolost Zadra, knj. II, Zadar: Filozofski fakultet
Zadar, 1976.
KLEN, Danilo. avunska vesla; galije i galijoti na istonoj obali Jadrana, Pula Rijeka: akavski sabor, 1986.
MARGETI, Lujo. Hrvatsko srednjovjekovno obiteljsko i nasljedno pravo. Zagreb, 1996. (odabrana poglavlja)
, Rijeka, Vinodol, Istra - Studije, Biblioteka Dokumenti, sv. 17, Rijeka: Izdavaki centar Rijeka, 1990.
. Srednjovjekovno hrvatsko pravo. Obvezno pravo. Zagreb, Rijeka, 1997. (odabrana poglavlja)
. Srednjovjekovno hrvatsko pravo. Stvarna prava. Zagreb-Rijeka-akovec, 1983. (odabrana poglavlja)
MAURAN, Ive. Hrvati i Osmansko Carstvo. Zagreb: Golden marketing 1998. (odabrana poglavlja)
PETRICIOLI, Ivo, Od Donata do Radovana, Biblioteka znanstvenih djela 39, Split: Knjievni krug, 1990.
RAUKAR, Tomislav. Studije o Dalmaciji u srednjem vijeku, Split: Knjievni krug, 2007. (odabrana poglavlja)
ROJNI, Matko. Istra od XII. do XV. stoljea. u: Historija naroda Jugoslavije, knj. I, Zagreb, 1953., str. 771-778.
SKOK, Petar, Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima, vol. I-II, Zagreb: JAZU, 1950.
STULLI, Bernard. Povijest Dubrovake Republike, Dubrovnik-Zagreb: Matica hrvatska, 1989, 17-112.
na predmetu
RAUKAR, Tomislav, Hrvatsko srednjovjekovlje: prostor, ljudi, ideje,
4 40
RAUKAR, Tomislav, Seljak i plemi hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb:
3 40
FF press, 2002.
RAUKAR, Tomislav, Srednjovjekovne ekonomije i hrvatska drutva, Zagreb:
1 40
FF press, 2003.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
SREDNJOVJEKOVNA POVIJEST EUROPE OD 5. DO 16. STOLJEA
Naziv predmeta
Godina 2
1. OPIS PREDMETA
Cilj ovog kolegija je upoznati studente s bitnim problemima razvoja zapadno europskih, srednjoistonih i mediteranskih
drutava u navedenom razdoblju. Kolegij obuhvaa razdoblje od seobe naroda i stvaranja novih drava na podruju
nekadanjeg Rimskog Carstva, uz ostale prostore europskog kontinenta te Sredozemlja s Bliskim istokom, do konca XV.
stoljea koje e pripremiti velika zemljopisna otkria i izazvati politiku, gospodarsku i mentalnu revoluciju u tadanjem
svijetu.

Od studenata se oekuje da usvoje odgovarajue znanje o srednjovjekovnim dogaajima i procesima to e ih osposobiti za
razumijevanje povijesnog razvoja uope.Prihvaanje informacija o Velikoj seobi naroda kao sloenom dogaaju mijeanja
kultura i stvaranja preduvjeta za nastanaka prvih dravnih zajednica nekad barbarskih plemena u Europi. Shvaanje o
drutvenom napretku civilizacije na razini razvijenih carstava i njihovih sukoba. Studenti e nakon odsluanog kolegija u
ovom semestru biti osposobljeni za:
pravilno definiranje temeljnih pojmova srednjovjekovnog doba povijesnog razvitka; razvijanje vjetina prepoznavanja,
analiziranja i interpretiranja politike, vojne, gospodarske, drutvene, vjerske, intelektualne i druge problematike
srednjovjekovnog doba.
Nestanak i postavljanje novog kulturnog okruenja i njegovo ukljuenje i pretvorba u sklopu ranosrednjovjekovnog poretka u
ozraju Velike seobe naroda. Pojam i znaajke te kronoloke i zemljopisne granice srednjeg vijeka:
Nastanak i razvoj Franakog Kraljevstva; gospodarske, politike, kulturne i demografske prilike u Europi nakon Velike seobe;
kranska uenja kasne antike i ranog srednjeg vijeka; razvoj Istonorimskog Carstva u V. i VI. stoljeu;
Slavensko naseljavanje bizantskih provincija. Opsada Carigrada 626. godine. Slavensko naseljavanje podruja od Drave i
Dunava do Jadranskog mora. Bizant od VII. do X. stoljea; crkveni raskol; doba Omejada i Abasida, pojava Turaka Selduka;
politike i gospodarske prilike u Bizantskom Carstvu u XI. stoljeu; slabljenje Bizanta i prvi pad Carigrada; Latinsko i
Nicejsko Carstvo, obnova Bizantskog; razvoj Mletaka i enove u velesile;
Predkranska i kranska Zapadna Europa. Plemenska organizacija.Prve drave, osvajanja i interesi.
Novonastale drave Zapadne Europe. Langobardska drava; prilike u Italiji u VIII. i IX. stoljeu; franaka drava od VII. do
IX. stoljea; uloga i znaaj benediktinaca; Britanija prije i u doba normanskih osvajanja; prilike u Skandinaviji u vrijeme prve i
druge seobe Normana, te nakon nje; Engleska do sredine XI. stoljea; doba Karla Velikog i njegovih nasljednika; razvoj
feudalizma i feudalnih odnosa u Europi od IX. stoljea nadalje; karolinka renesansa; nastanak islama i arapsko irenje na
Sredozemlju i istoku; Italija, Francuska i Njemaka nakon raspada drave Karlovia; stvaranje Njemako-rimskog Carstva;
Privredni oporavak Europe oivljavanje i razvoj trgovine i komunikacija, jaanje gradova u razvijenom srednjem vijeku;
demografska eksplozija, stvaranje novih obradivih povrina (unutarnja kolonizacija), uloga cistercita, migracije; nastanak
komunalne uprave i razvoj komunalne svijesti; nastanak sveuilita; kriarski pohodi i njihove posljedice; panjolska
rekonkvista; hodoaa i njihova odredita; viteki redovi; heretiki pokreti;
Njemaka u kasnom sr. vijeku, Veliki zapadni raskol i koncilijarni pokret; Italija u XIV. i XV. st.; razvoj novarskih ustanova;
nemirna Europa (ustanci, borbe stalea, osnivanje parlamenata); okonanje panjolske rekonkviste; inkvizicija; uspon drave
Osmanskih Turaka; propadanje Bizantskog Carstva, pad Carigrada i njegov odjek u kranskom svijetu; uspon Moskve,
obnova ruske drave i razvitak ideje Treeg Rima; uspon i pad Srbije; Gutenbergov izum; Henrik Pomorac i portugalska
otkria do 1498.; odlike kasne gotike; procvat knjievnosti
Srednja i Jugoistona Europa:Primanje kranstva. Djelatnost irila i Metoda. Glagoljica i slavenske knjige. Bogosluje.
Slavenska kultura i graditeljstvo.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Doba velikih zemljopisnih otkria. posljedice.
Ureenje i drutva. Gradske republike, Trgovina, obrt, patricijat. Povijest Venecije, Genove, Malte. Sukobi i suivot.
1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada seminarskih radova, pismeni i usmeni ispit.

Eksperimentalni
znanja
predmeta!
Brandt, Miroslav, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb: Sveuilina naklada Liber, 1980.; kolska knjiga, 1995.
Goldstein, Ivo Grgin, Borislav, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Zagreb: Novi Liber, 2006.
Le Goff, Jacques, Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, Zagreb: Golden marketing, 1998.
Bloch, Marc, Feudalno drutvo, Zagreb: Golden marketing, 2001.
Brown, Peter R. L., The rise of Western Christendom : triumph and diversity, A. D. 200-1000, drugo dopunjeno izdanje,
Oxford: Blackwell, 2004.
Grekov, Boris Dmitrijevi Brandt, Miroslav, Povijest Rusije u srednjem vijeku, Zagreb: Naprijed, 1962.
Huizinga, Johan, Jesen srednjeg vijeka, Zagreb: Matica hrvatska, 1964.; Naprijed, 1991.
Kulischer, Josef, Opa ekonomska povijest srednjega i novoga vijeka, prva knjiga: Srednji vijek, Zagreb: Kultura, 1957.
Lopez, Roberto, Roenje Europe: stoljea V-XIV, Zagreb: kolska knjiga, 1978.
Naudou, Jean Wiet, Gaston Wolff, Philippe, Velike civilizacije srednjeg vijeka (I-III), Zagreb: Naprijed, 1972.
Nol, Jean-Franois, Sveto Rimsko Carstvo, Zagreb: Barbat, 1998., 1-44.
Ostrogorski, Georgije, Povijest Bizanta, Zagreb: Golden marketing, 2006.
Pirenne, Henri, Povijest Evrope od seobe naroda do XVI. stoljea, Zagreb: Kultura, 1956.; Split 2005.
Povijest 5: Kasno Rimsko Carstvo i rani srednji vijek, ur. Enrico Cravetto Ivo Goldstein, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)
Povijest 6: Rani i razvijeni srednji vijek , ur. Enrico Cravetto Ivo Goldstein, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)
Povijest 7: Razvijeni srednji vijek, ur. Enrico Cravetto Ivo Goldstein, Zagreb, 2007, (odabrana poglavlja)
Velika ilustrirana povijest svijeta, ur. Grard Du Ry van Beest Holle i suradnici, sv. 9. i 10., Rijeka: Otokar Kerovani, 1977.
Wickham, Chris, Framing the early Middle Ages: Europe and the Mediterranean, 400-800, Oxford : Oxford University Press,
2006.
na predmetu
Goldstein, Ivo Grgin, Borislav, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku,
6 40
Zagreb: Novi Liber, 2006. (odabrana poglavlja)
Brandt, Miroslav, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb:
5 40
Sveuilina naklada Liber, 1980.; kolska knjiga, 1995.,
Le Goff, Jacques, Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, Zagreb: Golden 16 40
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
marketing, 1998.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
NOVOVJEKOVNA POVIJEST HRVATSKE OD 16. DO 18. STOLJEA
Naziv predmeta
Godina 2
1. OPIS PREDMETA
Kolegij e prouavati novovjekovnu povijest hrvatskog naroda u doba kasnoga feudalizma. Studenti e se ovim kolegijem
upoznati sa cjelovitim prikazom povijesti razvoja hrvatskoga naroda od poetka 16. stoljea do kraja 18. stoljea.. Posebna
pozornost e se posvetiti posebnostima gospodarsko-drutvenog razvoja Hrvatskoga primorja i Gorskoga kotara te kvarnerskih
otoka i Istre.
/
Oekuje se poznavanje injenica, razumijevanje i vrednovanje dogaaja i procesa. Pretpostavlja se sistematiziranje rezultata
istraivanja i spoznaje povijesti gospodarstva, politike, drutvenih struktura i kulture hrvatskih zemalja u ranome novovjekovlju i
prepoznavanje smjera razvitka hrvatskoga slojevitog drutva.
Oekuje se poznavanje kronologije, znaaj zaslunih osoba, temeljni socijalni, politiki smjerovi razvitka
Kolegij ukljuuje sljedee sadraje:
Kronoloki pregled hrvatske povijesti od XVI. do konca XIX. stoljea
Hrvatski narodni preporod
1848. u Hrvatskoj
Gospodarski i drutveni razvitak sredinje i istone Hrvatske u novome vijeku
Istra od XVI. do konca XIX. stoljea
Dalmacija od XVI. do konca XIX. stoljea
Dubrovako podruje u novome vijeku
Historiografija 16.-19. stoljea,
Hrvatska u sastavu Habsburke Monarhije. Borba Hrvata za opstanak u 16. stoljeu. Situacija nakon bitke na Mohakom polju.
Ferdinand I. Habsburki. Sabor u Cetingradu. Slavonija i Hrvatska kao glavna bojita s Turcima. Petar Krui i obrana Klisa.
Pad Klisa 1537. Turska Hrvatska. Zauzimanje Budima 1541. Nikola ubi Zrinski i opsada Sigeta 1566. Biha - klju obrane
dijela Hrvatske. Bitka kod Siska 1593. Zaustavljanje turskog osvajanja Hrvatske. Ravnotea snaga izmeu Habsburke
Monarhije i Turske. Raseljavanje hrvatskog puanstva. Naseljavanja Vlaha - mijenjanje narodnosnog sastava stanovnitva u
hrvatskim krajevima pod turskom vlau. Nastanak Vojne Hrvatske i Slavonije ili Vojne Krajine. Osnutak Karlovca 1579.
Banska krajina. Ostaci ostataka Hrvatske. Nezadovoljstvo hrvatskog plemstva politikom Bekog dvora. Leopold I. Zrinsko-
frankopanski otpor bekom centralizmu. Tenja za gospodarskom i dravnom samostalnou Hrvatske. Ratovi za osloboenje
od Turaka. Kliki i senjski uskoci. Mir u Srijemskim Karlovcima 1699. godine i njegovo znaenje. Poeci sukoba s maarskim
plemstvom. Zakon o nasljeivanju prijestolja iz 1712. godine. Prosvijeeni apsolutizam. Karlo III, Marija Terezija, Josip II.
Razvoj primorskih gradova i trgovine. Drutveno i politiko stanje u Istri nakon Uskokog rata. Gospodarski razvoj u 18.
stoljeu. Barokna umjetnost, knjievnost i znanost.
1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
1.6. Komentari
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, pisanje eseja, pismeni i usmeni ispit.

Eksperimentalni
znanja
predmeta!
Stjepan Antoljak, Hrvatska historiografija do 1918., Knjiga prva, Zagreb 1992., historiografi: Matija Vlai Ilirik (str. 51-53),
Mauro Orbini (str. 81-86), Juraj Rattkay (str. 114-121), Ivan Lui (str. 124-145), Pavao Ritter Vitezovi (str. 198-233),
Baltazar Adam Kreli (str. 249-269).
Drutveni razvoj u Hrvatskoj (od 16. do poetka 20. stoljea), ured. Mirjana Gross, Zagreb 1981. (razdoblje od 16. do 18. st.)
Dragutin Pavlievi, Povijest Hrvatske, Zagreb 2000., str. 151.-295., 321.-330
Josip Vrandei Miroslav Bertoa, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku, Zagreb 2007.
eljko Holjevac, Nenad Moaanin, Hrvatsko-Slavonska vojna krajina i Hrvati pod vlau Osmanskog Carstva, Zagreb, 2007.
Neven Budak, Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007.
Miroslav Bertoa, Istra: Doba Venecije (XVI.-XVIII. stoljee), Pula 1995.
Vinko Foreti, Povijest Dubrovnika do 1808., Knjiga druga, Zagreb 1980.
Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Zagreb 2003.
Povijest Rijeke, Rijeka 1988., str. 105.-281.
na predmetu
Stjepan Antoljak, Hrvatska historiografija do 1918., Knjiga prva, Zagreb
1 40
1992.
Dragutin Pavlievi, Povijest Hrvatske, Zagreb 2000. 4 40
Josip Vrandei Miroslav Bertoa, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome
1 40
novom vijeku, Zagreb 2007.
eljko Holjevac, Nenad Moaanin, (Hrvatsko-Slavonska vojna krajina i
1 40
Hrvati pod vlau Osmanskog Carstva, Zagreb, 2007.
Neven Budak, Hrvatska i Slavonija u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007. 1 40
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
NOVOVJEKOVNA POVIJEST EUROPE OD 16. DO 18. STOLJEA
Naziv predmeta
Godina 2
1. OPIS PREDMETA
Objasniti drutveno-politika kretanja na europskome prostoru, odnosno Konano, objasniti drutveno-politika kretanja na
prostoru cijele Europe. Cilj je pruiti studentima osnovna znanja o specifinostima povijesti ovoga dijela Europe u vrijeme
drutvene, politike i znanstveno-tehnike revolucije.
/
Oekuje se da nakon poloenog ispita studenti postignu razinu koja e im omoguiti da budu u stanju prepoznati,
argumentirano definirati, opisati i kritino protumaiti najvanija pitanja iz europske novovjekovne povijesti, kako bi mogli
usporediti postojee raznovrsnosti izmeu pojedinih podruja.
oekuje se poznavanje dogaaja i procesa, osoba i kronologije
Oekuje se sinteza povijesnih procesa u vrijeme vladavine pojedinih vladara
Najznaajnije linosti novoga vijeka: Karlo V., Henrik VIII., Filip II., Elizabeta I., Henrik IV., Albrecht Wallenstein, Luj
XIV., Oliver Cromwell, Luj XV., Friedrich Wilhelm Hohenzollern, Filip V., Marija Terezija, Josip II., Pio VI., Karlo XII.,
Petar Veliki, Katarina Velika, Fridrik II., Thomas Jefferson, Napoleon Bonaparte, Eugne Beauharnais, Giuseppe Mazzini,
Viktor Emanuel II., Giuseppe Garibaldi, Camillo Cavour, Abraham Lincoln i dr.
Ratni sukobi i prijepori:
Crkvena povijest: reformacija i protureformacija (luteranstvo, kalvinizam, cvinglijanstvo), Tridentinski koncil, crkveni redovi,
Papinska drava i dr.
Kolonije i kolonijalna carstva: panjolske, Portugala, Engleske, Francuske, Nizozemske. Kolonijalna povijest panjolske.
Znaaj Malte na Sredozemlju. Problemi etnosa ciparskih Grka i Turaka. Emigracije. Znaaj Sjeverne Afrike na europske
civilizacije u priobalju. Arapi, Mleani, Dubrovani, Turci. Gusari i pirati. Pomorstvo. Trgovina. Vjera. Obiaji. Poseban osvrt
na Istru, Hrvatsko primorje i Dalmaciju. Drutvo, politika, ratovi, suivot
Posebni osvrt na Italiju: obitelj Borgia, Monferrato, Vojvodstvo Castro, pobune narodnih masa, habsburki i burbonski
apsolutizam, tajna drutva, ustavni pokreti.
1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, pisanje eseja, pismeni i usmeni ispit.

Eksperimentalni
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
znanja
predmeta!
Slaven Bertoa, Svjetska povijest modernoga doba (XVI.-XIX. stoljee) s posebnim osvrtom na Apeninski poluotok, Zagreb
2004.
F. Braudel, Vrijeme svijeta: Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od 15. do 18.stoljea, sv.I.-III., Zagreb 1992.
(izabrana poglavlja)
F. Braudel, Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II., sv. I.-II., Zagreb 1997.-1998. (izabrana poglavlja)
Povijest 8: Humanizam i renesansa, doba otkria, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)
Povijest 9: Poeci novoga doba (16. stoljee), Zagreb, 2007, (odabrana poglavlja)
Povijest 10: Doba apsolutizma, Zagreb, 2007, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)
Povijest 11: Doba Prosvjetiteljstva (18. stoljee), Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)
Povijest 12. Kolonijalizam i graanske revolucije, Zagreb, 2008. (odabrana poglavlja)
The Times. Povijest svijeta, Zagreb, 2002. (ili starije izdanje: The Times. Atlas svjetske povijesti, Zagreb, 1986.)
Hrvatska. Europa. Svijet. Kronologija (uredio Ivo Goldstein), Zagreb 2002.
G. Benvenuti, Le repubbliche marinare: Amalfi, Pisa, Genova e Venezia, Roma 1998.
B. i L. Bennassar, I cristiani di Allah: La straordinaria epopea dei converetiti all'islmamismo nei secoli XVI e XVII, Milano 1991.
Asa Briggs, Socijalna povijest Engleske, Zagreb 2003., str. 105.-227.
Jean Carpentier - Franois Lebrun, Povijest Francuske, Zagreb 1999., str. 114.-224., 318.-322., 330.-332., 353.-360., 369.-386.
P. Corrao M. Gallina C. Villa, L'Italia mediterranea e gli incontri di civilt, Bari 2001.
Lovorka orali, Venecija - Kraljica mora s lagunarnih sprudova: povijest Mletake Republike, Samobor 2004., str. 75.-163.
Dirlmeier Gestrich Herrmann Hinrichs Klessmann - Reulecke, Povijest Njemake, Zagreb 1999., str. 61.-199., 303.-
316.
August Franzen, Pregled povijesti crkve, Zagreb 1970., str. 192.-291.
Peter Hanak, Povijest Maarske, Zagreb 1995.
Josef Matuz, Osmansko Carstvo, Zagreb 1992.
Jean-Franois Noel, Sveto Rimsko Carstvo, Zagreb 1998., str. 45.-199.
Povijest svijeta od poetka do danas, Zagreb 1990., 2. izdanje, str. 422.-594.
Giuliano Procacci, Povijest Talijana, Zagreb 1996.
A. J. P. Taylor, Habsburka Monarhija 1809.-1918., Zagreb 1990., str. 9.-192.
G. M. Trevelyan, Povijest Engleske, Zagreb 1956., str. 285.-735.
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11.-14., Rijeka 1977.-78.
Erich Zllner - Therese Schssel, Povijest Austrije, Zagreb 1997., str. 136.-281.
na predmetu
Povijest 8: Humanizam i renesansa, doba otkria, Zagreb, 2007. (odabrana
1 40
poglavlja)
Povijest 9: Poeci novoga doba (16. stoljee), Zagreb, 2007, (odabrana
1 40
poglavlja)
Povijest 10: Doba apsolutizma, Zagreb, 2007, Zagreb, 2007. (odabrana
1 40
poglavlja)
Povijest 11: Doba Prosvjetiteljstva (18. stoljee), Zagreb, 2007. (odabrana
1 40
poglavlja)
Povijest 12. Kolonijalizam i graanske revolucije, Zagreb, 2008. (odabrana
1 40
poglavlja)
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
Nositelj predmeta
Naziv predmeta TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Status predmeta Obvezatan koji se bira na dvopredmetnim studijima
Godina 2
Bodovna vrijednost i ECTS koeficijent optereenja studenata 1 + 1
nain izvoenja nastave Broj sati (P+V+S) 0+30+0 0+30+0
1. OPIS PREDMETA
Redovitom primjenom kineziolokih aktivnosti kvalitetno odravati i nadgraditi zdravstveni status studenata (pozitivno utjecati
na antropoloka obiljeja). Programski usavriti i poveati fond motorikih informacija s jedinstvenim ciljem ouvanja i
unapreenja zdravlja (motorikih i funkcionalnih sposobnosti). Razviti kod studenata trajne navike i potrebu bavljenja
kineziolokim aktivnostima u svakodnevnom ivotu i radu, ime bi se utjecalo na lake svladavanje intelektualnog napora
studenata.

Pozitivni utjecaj na antropoloka obiljeja studenata (antropometrijske karakteristike, motorike i funkcionalne sposobnosti).
Primjena steenih znanja i vjetina u svakodnevnom ivotu i urgentnim situacijama. Steena znanja kontinuirano primjenjivati
u cilju razvoja i odravanja zdravlja.
Ope pripremne i specifine vjebe kroz razliite organizacijske oblike rada (s i bez pomagala, s i bez glazbe).
Sadraji atletike: tranje (tranje na kratke, srednje i duge dionice), skokovi.
Sadraji plivanja: obuka neplivaa, tehnike plivanja - prsno, kraul, leno.
Sportske igre: odbojka, koarka, mali nogomet (usavravanje tehnike i igre).
Fitness: aerobic, step aerobic, rad na spravama, yogga.
Planinarenje i pjeake ture.
Aktivnosti prilagoene studentima s zdravstvenim potekoama.
1.5. Vrste izvoenja X vjebe laboratorij
nastave X obrazovanje na daljinu mentorski rad
1.6. Komentari
Obveze studenata obuhvaaju redovito i aktivno sudjelovanje u odabranim oblicima nastave, te tranzitivno provjeravanje.

Projekt Kontinuirana provjera znanja Referat Praktini rad
Nema brojanih ni opisnih ocjena. Studenti se usmeno obavjetavaju o uspjehu izvoenja nastave Tjelesne i zdravstvene
kulture.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Nema
U dogovoru s nastavnikom
na predmetu
Anketiranjem studenata, te inicijalnim tranzitivnim i finalnim provjeravanjima antropolokih obiljeja (motorikih i
funkcionalnih sposobnosti) ustanoviti kvalitetu i uspjenost kolegija Tjelesne i zdravstvene kulture.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
Nositelj predmeta dr. sc. Andrea Rokni Beani
HRVATSKA OD NAPOLEONA DO 1918. GODINE
Naziv predmeta
Godina 3
1. OPIS PREDMETA
Predmet nacionalne povijesti novog vijeka s kraja 18 st. do 1914. upoznati e studente sa dostignuima i spoznajama suvremene
historijske znanosti i historiografije ali i sa rezultatima starije historiografije dakako valorizirane na temelju suvremenih
istraivanja. Svakako je cilj da studenti dobiju struno i znanstveno utemeljeno znanje o povijesti hrvatskoga naroda na cijelom
njegovom etnikom prostoru u razdoblju od poetka oblikovanja hrvatske nacije do ulaska u jugoslavensku dravu. Posebnu
vanost posvetiti e se gospodarskoj povijesti hrvatskih zemalja, socijalnim mijenama u razdoblju prelaska iz feudalizma u
kapitalistiki. Kako je to vrijeme vrlo znaajno za povijest hrvatskoga naroda u smislu stvaranja narodnog preporoda i trajanja
procesa integracije hrvatske nacije to e se ovom povijesnom procesu posvetiti najvanije mjesto u predavanjima.
/
Od studenta se oekuje da prihvate i razumiju informacije o dogaajima i procesima u Hrvatskoj od poetka 19. stoljea do
1903. godine u kojem vremenu su hrvatske zemlje bile pod Austrijom i Maarskom te na koji su nain meusobno bile
povezane.
Isto tako imat e temeljna znanja o:
Feudalno drutvo u hrvatskim zemljama u prvoj polovici 19 st.
Napoleon u hrvatskim zemljama. Ilirske provincije Posljedice francuske uprave.
Pripremna faza hrvatskoga narodnog preporoda do 1835.
Ilirski pokret ili Hrvatski narodni preporod.
Proces integracije Hrvatske nacije.
Odjeci ilirskog pokreta u drugim hrvatskim zemljama. Ukidanje feudalnih odnosa 1848-49..
Bachov apsolutizam.
Obnova ustavnog ivota. Modernizacija u Hrvatskoj.
Pravatvo i junoslavenska i jugoslavenska ideja. Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri.
Hrvatsko-ugarska nagodba. Socijalne krize 80-90 tih godina 19 st..
Gospodarski i politiki poloaj hrvatskih zemalja u dualistikom sustavu.
Studenti e morati znati analizirati politike dogaaje u Hrvatskoj 19. stoljea.
Feudalno drutvo u hrvatskim zemljama u prvoj polovici 19 st. Napoleon u hrvatskim zemljama. Ilirske provincije Posljedice
francuske uprave. Posebice glede Hrvatskoga primorja i Gorskoga kotara. Razvitak kapitalistikih odnosa u hrvatskom drutvu.
Razlike u socijalnoj strukturi hrvatskih zemalja.
Pripremna faza hrvatskoga narodnog preporoda do 1835. Ilirski pokret ili Hrvatski narodni preporod. Proces integracije Hrvatske
nacije. Odjeci ilirskog pokreta u drugim hrvatskim zemljama. Ukidanje feudalnih odnosa 1848-49.. Bachov apsolutizam. Obnova
ustavnog ivota. Modernizacija u Hrvatskoj.
Pravatvo i junoslavenska i jugoslavenska ideja. Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri. Hrvatsko-ugarska nagodba.
Socijalne krize 80-90 tih godina 19 st.. Gospodarski i politiki poloaj hrvatskih zemalja u dualistikom sustavu. Razvoj i
znaenje hrvatske kulture u Europskom kontekstu.
Banovanje Khuena Hedervaryja i maarizacija. Vojna Krajina. Hrvati u Bosni i u vrijeme okupacije i aneksije Bosne.
Raslojavanja na selu i poetak nastanka radnikog pokreta. Gospodarski razvitak 90-tih godina hrvatskih zemalja i njihovo
povezivanje poetkom 20 st.
1.5. Vrste izvoenja
nastave laboratorij
vjebe
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, pisanje seminara i referata na zadane teme,pismeni i usmeni ispit.

Eksperimentalni
Pohaanje nastave 0,25 Aktivnost u nastavi 0,25 Seminarski rad 0,5 rad
znanja
predmeta!
GROSS, Mirjana, Poeci moderne Hrvatske: Neoapsolutizam u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji 1850-1860, Zagreb, 1985.
GROSS, M. i koaut., Prema hrvatskom graanskom drutvu. Drutveni razvoj u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji 60-tih i 70-tih
godina 19.stoljea, Zagreb, 1992.
GROSS, M. (ur.), Drutveni razvoj u Hrvatskoj (od 16. st. do poetka 20. st.), Zagreb, 1981., str. 175-416.
IVELJI, Iskra, Banska Hrvatska i Vojna krajina od prosvijeenog apsolutizma do 1848. godine, Zagreb, 2010.
KARAMAN, Igor, Privreda i drutvo Hrvatske u 19. stoljeu, Zagreb, 1972.
***Povijest Hrvata, druga knjiga, Zagreb, 2005. (odabarana poglavlja)
STANI, Nika Hrvatski narodni preporod 1790.-1848. u: Hrvatski narodni preporod 1790.-1848. Hrvatska u vrijeme
Ilirskog pokreta (ur. N. STANI), Zagreb, Globus/Muzej za umjetnost i obrt, 1985. str. 1-30
IDAK, Jaroslav, M. GROSS, I. KARAMAN, D. EPI, Povijest hrvatskog naroda 1860-1914, Zagreb 1968.
CIPEK, Tihomir, MATKOVI, Stjepan, Programatski dokumenti hrvatskih politikih stranaka i skupina 1842-1914, Zagreb,
2006.
ROKSANDI, Drago, Vojna Hrvatska, La Croatie militare,1-2,Zagreb, 1988.
IDAK, Jaroslav, Studije iz hrvatske povijesti za revolucije 1848/49., Zagreb 1979.
ARINI, J., Nagodbena Hrvatska, Zagreb 1990
VALENTI, Mirko, Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom 1849-1881, Zagreb 1981.
na predmetu
GROSS,Mirjana, Poeci moderne Hrvatske,: Neoapsolutizam u civilnoj
1 40
Hrvatskoj i Slavoniji 1850
M.GROSS i koaut., Prema hrvatskom graanskom drutvu. Drutveni
razvoj u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji 60-tih i 70-tih godina 19.stoljea, 1 40
Zagreb 1992.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
Nositelj predmeta dr. sc. Giovanni DAlessio
POVIJEST EUROPE U 19. STOLJEU
Naziv predmeta
Godina 3
1. OPIS PREDMETA
Kolegij treba rasvijetliti opa kretanja u europskom i izvaneuropskom drutvu na prijelazu dvaju sustava, otkriti toke mijena
starog u novo, njihov utjecaj na stvaranje ovih mentalnih i socijalnih struktura. Otkriti fundamente tih promjena u napretku
znanosti, tehnici. Predmet obuhvaa drutvene, gospodarske, politike i kulturne fenomene vezane za kolonijalizam
panjolska, Portugala i razvoj kapitalizma na primjeru najrazvijenijih zemalja Europe (Italija Nizozemska, Francuska,
Engleska). Usto, studente treba uputiti na usporedna dogaanja i proces Srednje i Jugoistone Europe 19. stoljea posebice s
obzirom na razvitak politike misli naroda Srednje i Jugoistone Europe i nastanaka novih drava.
/
Oekivati treba da e studenti moi prepoznati i razumjeti dogaaje, procese i linosti koje su sudjelovale u povijesti svojih
naroda.
Oekujemo da e student baratati injenicama te ih moi analizirati u okvirima opim drutvenih, politikih i kulturnih
kretanja Europe i SAD 19. stoljea
Student e moi analizirati i definirati problema politikog i drutvenoga razvoja Europe 19. stoljea
Velika francuska revolucija i njezine posljedice u Europi i Americi
Prosvijeeni apsolutizam. Sveta alijansa.
artistiki pokret u Engleskoj.
Nacionalni pokreti za ujedinjene Italije i Njemake.
Raanje svjetskog gospodarstva.
Francusko-pruski rat i Parika komuna.
II. industrijska revolucija i njene posljedice. Gradovi i porast gradskog stanovnitva u drugoj polovini 19. stoljea. Novi
drutveni slojevi i socijalna pitanja.
Kolonijalizam i kolonijalistiki sustavi
Znaajni tehnoloki izumi i razvoj znanosti
Umjetnost i kultura 19. stoljea. Viktorijansko doba
Svijet Sredozemlja i svijet Srednje i Jugoistone Europe kao zasebni areali europske povijesti. Posebice s obzirom na politiku
povijest i nastanaka novih drava na Balkanu i tenzija velikih sila na tom prostoru.
Sredozemlje i narodi u vrijeme najeih nacionalnih sukoba. Nacionalne homogenizacije. Moderne drave i narodi.
Tursko carstvo u 19. st. I. industrijska revolucija: utjecaj na promjene u drutvu. II. industrijska revolucija: gospodarske i
politike promjene i posljedice. Rast nacionalizama nemuslimanskih naroda u Carstvu. Protuturske bune: institucija
etnikovanja. Makedonija u 19. stoljeu. Srbija : Prvi srpski ustanak: uzroci i posljedice. Srbija: II. srpski ustanak: uzroci i
posljedice. Autonomni poloaj Srbije. Crna Gora: protuturski ustanci i ostvarena samostalnost. Crna Gora: problem
organizacije pravne drave. Rumunjske kneevine i Grka drava. Problem Bugarske. Velika istona kriza i Sanstefanski mir.
Berlinski kongres. Opadanje turske moi i vjerska tolerancija. Utjecaj islamske umjetnosti na kranske kulture. Srbija:
Nezavisnost i uspostava dravne vlasti. Politiki sukobi i previranja. Drutvo u Srbiji 2/2 19. st.. Mladoturski pokret.
Okupacija BiH: drutvene i gospodarske promjene. Reforme u turskim zemljama. Ilindenski ustanak i pokuaj stvaranja
samostalne Makedonije.
Dolazak Karaorevia na vlast 1903. Modernizacija u Srbiji Crna Gora od 1878. do 1908. Aneksijska kriza 1980./1909
Balkanski savez: cilj i odnosi Balkanski ratovi 1912. i 1913. uzroci i tijek Balkanski ratovi
1.5. Vrste izvoenja X predavanja samostalni zadaci
nastave seminari i radionice X multimedija i mrea
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
vjebe laboratorij
obrazovanje na daljinu X mentorski rad
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, pisanje izvjetaja i eseja na zadane teme, pismeni i
usmeni ispit.
Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit 1,5 Usmeni ispit 1,5 Esej Istraivanje
znanja
predmeta!
Slaven Bertoa, Svjetska povijest modernoga doba (XVI.-XIX. stoljee) s posebnim osvrtom na Apeninski poluotok, Zagreb
2004. (dio o 19. stoljeu)
Charles Moraze (i suradnici), Historija ovjeanstva: svezak peti: Devetnaesto stoljee; knjiga prva: Opi uvod; Znanstvena i
industrijska revolucija; knjiga druga: Kulturni uspon u Evropi; knjiga trea: Ekspanzija Zapada; knjiga etvrta: Svjetovi na
prekretnici, Zagreb 1974.
Povijest 13: Napoleon, restauracija i revolucionarna kretanja (1800-1848), Zagreb, 2008. (odabrana poglavlja)
Povijest 14: Industrijalizacija i nacionalne revolucije (1848.-1871), Zagreb, 2008. (odabrana poglavlja)
Povijest 15: Kolonijalna Carstva i imperijalizam (1871-1914), Zagreb, 2008. (odabrana poglavlja)
The Times. Povijest svijeta, Zagreb, 2002. (ili starije izdanje: The Times. Atlas svjetske povijesti, Zagreb, 1986.)
Hrvatska.Europa. Svijet. Kronologija, Zagreb 2002.
G. M. Trevelyan, Povijest Engleske, Zagreb 1956., str. 285-735.
Eric J. Hobsbawm, Doba revolucije: Evropa 1789-1848, Zagreb 1987.
Isti, Doba kapitala: 1848-1875, Zagreb 1989.
na predmetu
Slaven Bertoa, Svjetska povijest modernoga doba (XVI.-XIX. stoljee) s
1 40
posebnim osvrtom na Apeninski poluotok, Zagreb 2004.
Charles Moraze (i suradnici), Historija ovjeanstva: svezak peti:
Devetnaesto stoljee; knjiga prva: Opi uvod; Znanstvena i industrijska
2 40
revolucija; knjiga druga: Kulturni uspon u Evropi; knjiga trea: Ekspanzija
Zapada; knjiga etvrta: Svjetovi na prekretnici, Zagreb 1974.
Povijest 13: Napoleon, restauracija i revolucionarna kretanja (1800-1848),
1 40
Zagreb, 2008.
Povijest 14: Industrijalizacija i nacionalne revolucije (1848.-1871), Zagreb,
1 40
2008.
Povijest 15: Kolonijalna Carstva i imperijalizam (1871-1914), Zagreb,
1 40
2008.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
Nositelj predmeta dr. sc. Darko Dukovski
HRVATSKA OD 1918. DO 1990.
Naziv predmeta
Godina 3
1. OPIS PREDMETA
Predmet hrvatske povijesti 20.st. I. dio, tj. od ulaska u okvire Kraljevine SHS 1918. godine do 1945. i ulaska u Socijalistiku
Jugoslaviju do poetaka raspada Jugoslavije i osamostaljenja Hrvatske, mora upoznati studente sa dostignuima i spoznajama
suvremene historijske znanosti i historiografije. Cilj je predmeta da studenti dobiju struno i znanstveno utemeljeno znanje o
povijesti hrvatskoga naroda i naroda koji ive u Hrvatskoj na cijelom njegovom etnikom prostoru u razdoblju od 1918.
godine do 1990. Kako je to jedno od najsloenijih razdoblja u povijesti hrvatskoga naroda, posebna panja posvetit e se
posljedicama svih povijesnih procesa na ovim prostorima u 20.stoljeu. Cilj je stjecanje historiografski utemeljenoga znanja o
drutvenom, politikom, gospodarskom i kulturnom razvitku Hrvatske u XX. stoljeu, te razvijanje umijea znanstvene analize
i kritike povijesnih dogaaja i procesa te izvora i literature.
/
Oekuje se da studenti preko ovoga kolegija spoznaju i shvate dinamiku i razlike drutvenih, gospodarskih, kulturnih i
politikih procesa kroz koje je Hrvatska prolazila od 1918. do 1990. godine. Oekuje se njihovo znanje i prepoznavanje
znaajnih linosti iz hrvatskog politikog i drutveno-kulturnog ivota. Znaajni dogaaji i povijesne prijelomnice. Isto tako se
oekuje analitiki pristup objanjavanju dogaaja i procesa.
Politiki preduvjeti nastanka drave a potom kraljevne SHS. Ulazak Hrvatske u Kraljevinu SHS. Socijalna struktura hrvatskog
drutva i etnika rasprostranjenost. Politiki ivot u Hrvatskoj 1918-1929. Proganjanja politike oporbe. Stjepan Radi.
Gospodarsko nazadovanje Hrvatske. Posljedice diktature. Nova uprava i teritorijalna podjela Jugoslavije. Politike pripreme
nastanka Banovine Hrvatske. Banovina Hrvatska. Poetak II sv. rata. Nastanak NDH i njen ustroj. Politika NDH i njeno vezivanje
za sile osovine. Pobuna i ustanak hrvatskih antifaista. Razvoj antifaistike i demokratske Hrvatske. Slom NDH. Poraz
graanskih snaga u Hrvatskoj. Politika represija nad poraenim. Bleiburg.
Razvoj Hrvatske kao federalne jedinice u novoj Jugoslaviji. Hrvatska u komunistikom reimu. Hrvatska politika emigracija.
Glavni gospodarski i socijalni problemi Hrvatske. Studentski nemiri 1968. Pobuna protiv velikosrpskog kulturnog,
gospodarskog, politikog ekspanzionizma. Masovni pokret 1971. Razvoj samoupravljanja, posljedice i dvojbe. Razvoj i
problemi razvoja hrvatske kulture. Subkulturalni pokreti u Hrvatskoj. Hrvatska u osamdesetim godinama. Jaanje
velikosrpskih tenzija i slabljenje komunistikog reima. Put ka demokraciji. Izbori 1990. Hrvatska politika scena. Poetci
razdruivanja
1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada i pisanje eseja na zadane teme, pismeni i usmeni ispit.

T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Eksperimentalni
Pismeni ispit 1,5 Usmeni ispit 1,5 Esej Istraivanje 0,5
znanja
predmeta!
BILANDI, Duan, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999. od 68. na dalje. ili Matkovi, Hrvoje, Povijest Jugoslavije.
Hrvatski pogled. Zagreb, 1998., 2003. (Povijest Jugoslavije 1918.-1991.-2003.) ili Radeli, Zdenko, Hrvatska u Jugoslaviji
1945.-1991. Od zajednitva do razlaza. Zagreb, 2006.
BOBAN, Ljubo, Hrvatske granice 1918-1992., Zagreb 1991. (i novije izdanje).
MATKOVI, Hrvoje, Povijest Nezavisne Drave Hrvatske. Zagreb, 1994.
AKMADA, Miroslav, Katolika crkva u Hrvatskoj i komunistiki reim 1945.-1966., Rijeka, 1996. (odabrana poglavlja)
F.JELI-BUTI, etnici u Hrvatskoj, Zagreb 1986. (odabrana poglavlja)
EPI, Dragovan, Sudbinske dileme raanja Jugoslavije I-III Rijeka, 1989.
BOBAN, Lj. Maek i politika HSS, 1928-1941, I i II Zagreb,1974.
BOBAN, Lj. Svetozar Pribievi u opoziciji 1928-1936, Zagreb, 1973.
JAREB, Jere, Pola stoljea hrvatske politike. Zagreb, 1995.
KISI-KOLANOVI, Nada, NDH i Italija. Politike veze i diplomatski odnosi. Zagreb, 2001.
KISI-KOLANOVI, Vrijeme politike represije i "veliki sudski procesi" u Hrvatskoj 1945-1948. U: asopis za suvremenu
povijest, 1, 1993., 1-23.
KLEMENI, Mladen, Kuar, Vesna, Richter, eljka, Promjene narodnosnog sastava Istre. Prostorna analiza popisnih
podataka 1880-1991. U: Drutvena istraivanja, 6-7 (4-5), 1993., 607-629.
KRIZMAN, Bogdan, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu i hrvatsko-srpski politiki odnosi. Zagreb, 1989.
MATUI, Nataa, Jasenovac 1941.-1945. Logor smrti i radni logor. Jasenovac i Zagreb, 2003.
MATICKA, Marijan, Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj od 1945. do 1948. Zagreb, 1990.
MATICKA, Marijan, Opskrba stanovnitva u Hrvatskoj od 1945. do 1953. godine. U: Zbornik Mirjane Gross, Zavod za
hrvatsku povijest, Zagreb, 1999., 387-401.
MATICKA, Marijan, Zakonski propisi o vlasnikim odnosima u Jugoslaviji (1944-1948). U: Radovi, Zavod za hrvatsku
povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 25, 1992., 123-148.
na predmetu
Matkovi, Hrvoje, Povijest Jugoslavije. Hrvatski pogled. Zagreb, 1998.,
1 40
2003.
Boban, Lubo, Hrvatske granice 1918-1992., Zagreb 1991. (i novije izdanje). 1 40
Matkovi, Hrvoje, Povijest Nezavisne Drave Hrvatske. Zagreb, 1994. 1 40
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
SUVREMENA POVIJEST EUROPE
Naziv predmeta
Godina 3
1. OPIS PREDMETA
Predmet prouavanja suvremene europske povijesti je razdoblje iznimno bogate dogaajnice od kraja I. svjetskoga rata do
1990. Kolegij treba rasvijetliti opa kretanja u europskom i vaneuropskm drutvu u vremenskom rasponu 20. stoljea, otkriti i
razjasniti toke mijena starog u novo, te njihov utjecaj na stvaranje ovih mentalnih i socijalnih struktura. Nastava mora
obuhvatiti drutvene, gospodarske, politike i kulturne fenomene vezane za razvoj prije svega Europe, a onda i onih podruja
koji su bili vezani zajednikom povjeu s Europom ali tek kao osnovne napomene (SAD-a i ostala svjetska podruja). Cilj je
shvatiti politika, socijalna, gospodarska a onda i kulturna kretanja u Europi.
/
Oekuje se da e studenti znati:
-prepoznati drutvene i politike ali i kulturne procese 20. stoljea.
-Koristiti informacije o novim tehnolokim i znanstvenim dostignuima, kulturnim procesima i razvitku drutva u
samostalnom definiranju povijesnoga razdoblja.
-Prepoznavati linosti i drutvene skupine koje su donijele prijelomne dogaaje u 20. stoljee.
-analizirati drutvene i politike dogaaje i procese 20. stoljea.
Problemi svjetske historiografije
Gospodarske premise svjetskoga trita tijekom 20. stoljea.
Kultura, znanost i umjetnost 20. st. Filozofski pravci.
Mirovni ugovori nakon rata. Liga naroda - prethodnica Organizacije ujedinjenih naroda.
Pobjednici, poraeni i nastanak novih drava u Europi. Mirovni pregovori i ugovori.
Oblikovanje reima tzv. zapadne demokracije i totalitarnih drava.
Velika gospodarska kriza u svijetu (1929-1933): uzroci, irina i posljedice krize. Traenje izlza iz krize.
Prve ekspanzije faistikih drava - uvod u iri ratni sukob. Dranje ostalih velikih europskih zemalja.
Razdoblje Drugog svjetskog rata (1939-1945). Uzroci i posljedice.
Teheranska konferencija. Konferencija u Jalti. Okupatorski zloini. Slom Njemake. Konferencija u Potsdamu, Slom Japana.
rtve Drugog svjetskog rata.
Stanje i odnosi u svijetu nakon uspostavljanja mira. Kanjavanje ratnih zloinaca. Mirovni ugovori s pobijeenim zemljama.
Poeci poratne blokovske politike.
Dekolonizacija i nastanak novih samostalnih drava.
Hladnoratovsko razdoblje. Sukob Zapada i Istoka. Meunarodne politike krize. Uloga katolike crkve u ouvanju mira u
svijetu. Raspad SSSR-a i nastanak Zajednice Nezavisnih Drava. Slom socijalistikih dravnih sustava i u ostalim
socijalistikim zemljama Europe.
Posebno e biti rijei o zemljama Sredozemlja i Srednje i Jugoistone Europe koje se pojavljuju kao zasebni areali europske i
svkjetske povijesti:
Dogaaji pred I. svjetski rat U Srbiji i Crnoj Gori Dogaaji pred I. svjetski rat u Turskom carstvu. Dogaaji i procesi koji se
odvijaju paralelno s dogaajima na Balkanu u zemljama Srednje Europe: Austrija, Maarska, Njemaka, Poljska, Slovenija,
eka i Slovaka Rumunjska.
Uvod u predavanja o Sr. i JI Europi XX. stoljea. Nastanak novog geopolitikog prostora nakon I. svjetskog rata. Nove drave
u Srednjoj Europi i Balkanu. Njihovi meusobni odnosi. Kultura i gospodarstvo. II. svjetski rat. Migracije nakon rata. Istok i
Zapad na Balkanu. Odnosi. Slom komunizma i rastrojstvo Jugoslavije. Rat i novonastale drave.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, pisanje eseja na zadane teme, pismeni usmeni ispit.

Eksperimentalni
Pohaanje nastave 1 Aktivnost u nastavi 0,25 Seminarski rad
rad
Pismeni ispit 1 Usmeni ispit 1,5 Esej 0,25 Istraivanje
znanja
predmeta!
Predavanja
D. S. Painter, Hladni rat: Povijest meunarodnih odnosa, Zagreb, 2002.
D. Dukovski, Ozrcaljena povijest: Uvod u povijest Europe i Europljana, Zagreb: Leykam, 2012.
D.Dukovski, Povijest Srednje i Jugoistone Europe, 1914.-1999.) II, Zagreb, 2005. (odbrana poglavlja)
Povijest 18: Poslijeratno doba (1945.-1985.), zagreb, 2008. (odabrana poglavlja)
P.Calvocoressi, Svjetska politika nakon 1945., Zagreb, 2003. (odabrana poglavlja)
. Popov, Od Versaja do Danciga, Beograd, 1976.
Kronika XX. stoljea. Dogaaji i linosti, Zagreb, 1994.
J. Holzer, Komunizam u Europi, Zagreb, 2002.
M.Mazower, Mrani kontinent: Europsko dvadeseto stoljee, Zagreb, 2004.
Povijest 16: Prvi svjetski rat i poslijeratna Europa (1914.-1936), Zagreb,2008. (odbrana poglavlja)
Povijest 17: Predveerje rata i Drugi svjetski rat (1936.-1945.) Zagreb, 2008., (odabrana poglavlja)
Drugi svjetski rat, sv.I-III, Zagreb, 1982. (odabrana poglavlja)
na predmetu
D. Dukovski, Ozrcaljena povijest: Uvod u povijest Europe i Europljana,
10 40
Zagreb: Leykam, 2012.
D.Dukovski, Povijest Srednje i Jugoistone Europe, 1914.-1999.) II,
2 40
Zagreb, 2005.
Povijest 16: Prvi svjetski rat i poslijeratna Europa (1914.-1936), Zagreb,
1 40
2008.
Povijest 17: Predveerje rata i Drugi svjetski rat (1936.-1945.) Zagreb,
1 40
2008., (odabrana poglavlja)
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
Nositelj predmeta
ZAVRNI RAD
Naziv predmeta
Godina 3
nain izvoenja nastave Broj sati (P+V+S)
1. OPIS PREDMETA
Pripremiti studenta za izradu zavrnoga rada i izrada zavrnoga rada

Oekuje se da e student znati samostalno izraditi zavrni rad. Da e se moi samostalno sluiti literaturom te stvoriti struni
rad.
Prema dogovoru s mentorom

1.5. Vrste izvoenja laboratorij
vjebe
nastave obrazovanje na daljinu X mentorski rad
1.6. Komentari
Konzultacije, izrada rada

Eksperimentalni
Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraivanje 1,5
Projekt
znanja
Referat Praktini rad 1,5

Prema dogovoru

Prema dogovoru
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
na predmetu
Evaluacija uspjenosti zavrnih radova
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
Nositelj predmeta dr. sc. Boran Beri
POVIJEST FILOZOFIJE I (GRKA)
Naziv predmeta
Status predmeta izborni
Godina 1., 2., 3.
1. OPIS PREDMETA
Uvesti studenta u duhovno i filozofski okruenje Stare Grke. Razumjeti nain razmiljanja antikog ovjeka starogrkoga
svijeta.

Oekuje se poznavanje osnovnih informacija o grkoj filozofiji kori razliita razdoblja. Poznavanje grkih filozofskih kola i
njihovih najvanijih predstavnika. Osnovno poznavanje grke misli i duhovne batine u okruenju starogrkog svijeta mitova.
Shvaanje potrebe za misaonim objanjenjima postanka i tvorbe svijeta.
Predfilozofsko miljenje-mitologija, kozmogonije i teogonije. (Homer, Grka vjera,Hesiod) mitoloki nain miljenja.
Kozmoloko razdoblje u filozofiji. Miletska kola, Pitagora. Objektivna dijalektika. Logos. Politika i drutvo, Elejska kola.
Antropoloki period u filozofiji-Sofisti i Sokrat. Platon. Aristotel.
1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, pisanje izvjetaja i eseja na zadane teme, pismeni i usmeni ispit.

Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit 0,5 Usmeni ispit 1,5 Esej 0,25 Istraivanje
znanja
predmeta!
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Platon, Drava, preveo M. Kuzmi, Zagreb, 1977. ili 1997.
Platon, Menon, preveo i priredio Filip Grgi, Kruzak, 1997.
Platon, Eutifron, preveo i priredio Jure Zovko, Matica hrvatska, 1998.
Aristotel, Nikomahova Etika, preveo T. Ladan, Zagreb, 1992.
D. Barbari: Grka filozofija, Zagreb, 1995..
B. Bonjak: Grka filozofija, Zagreb, 1956. i novija izdanja
B. Bonjak: Filozofija od Aristotela do renesanse, 1957. i novija izdanja
Predavanja
D. Barbari: Politika Platonovih Zakona, 1986
F. anc: Povijest filozofije, odabrani, tekstovi, Zagreb, 1943.
W. Windelband: Povijest filozofije, odabrani tekstovi, Zagreb, 1978.
D. Pejovi: Aristotelova praktina filozofija i etika, U: Aristotel, Nikomahova etika, Zagreb, 1982.
M.Cipra: Metamorfoze metafizike, 1978.
M. Cipra: Put grke filozofije od Edese do Toleda, 1986.
B. Despot: Logiki fragmenti, 1977.
B. Despot: Metodsko uz prevod Aristotelove Metafizike, U: Sitnice, 1991.
V. Filipovi: Znaenje Platona, U: Platon, Drava, 1942.
H.G. Gadamer: Dijalektika i sofistika u Platonovu Sedmom pismu, U: Platon: Dravnik - Sedmo
pismo, 1977.
H.G Gadamer: Hermeneutika aktualnost Aristotela, U: Istina i metoda, 1978.
D. Grli: Estetika od antike do konca renesanse, U: Estetika, 1974.
M. Kangrga: Starogrki aristotelovski pojam prakse, U: Praksa, vrijeme, svijet, 1984.
A. Paanin: O Aristotelu i aristotelizmu, U: Filozofija i politika, 1973.
A. Paanin: Odnos metafizike i praktine filozofije u Aristotela, U: Metafizika i praktina
filozofija, 1988.
D. Pejovi: Aristotelova praktina filozofija i etika, U: Aristotel, Nikomahova etika, 1982.
D. Pejovi: Bitak i kretanje, U: Aristotel, Fizika, 1987.
G. Petrovi: ovjek i sloboda, U: Filozofija prakse, 1986.
Z. Posavec: Dijalektika i politika, 1979.
J. Ritter: Metafizika i politika, 1987.
W. Schulz: Primjedbe o Platonovoj Dravi, U: Platon, Drava, 1977.
J. Zovko: Platon i filozofijska hemeneutika, 1992.
O. unec: Mimesis, 1988
na predmetu
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
PALEOGRAFIJA, DIPLOMATIKA, SFRAGISTIKA I KRONOLOGIJA
Naziv predmeta
Godina 1., 2., 3.
1. OPIS PREDMETA
Kolegij Paleografija, diplomatika, sfragistika i kronologija iz Pomonih povijesnih znanosti ciljano je uvrten u jer prua
studentima potrebna znanja o porijeklu, razvoju i irenju pisanih dokumenata i spomenika te vrste pisma i vrste dokumenata.
/
Oekuje se da e studenti poznavati injenice, metode i temelje pomonih povijesnih znanosti, razumijevati ih i primijeniti u
praksi. Prepoznati i definirati razliita pisama, i natpisa te peata.
Oekuje se od studenata da razumiju i mogu primijeniti u praksi brojanje vremena u razliitim razdobljima ljudske povijesti.
Paleografija Uvod u znanost, pregled razvitka paleografije u svijetu i u Hrvatskoj. Postanak i razvoj pisama. Vrste pisama i
zakonitosti. Antika paleografija (grka i latinska: razvitak kurzivnih, knjikih inaica pisma, majuskula u minuskula). Latinska
paleografija - materijal i oblik rukopisa. Filigranologija. Kasnoantika i srednjovjekovna pisma - pojava i razvitak. Beneventana.
Karolina, Kratice. Minijatura. na kraju osvrt na nastanak glagoljice i irilice.
Diplomatika je jedna od najvanijih povijesnih pomonih znanosti jer je njen glavni zadatak prouavanje i ispitivanje
diplomatikih izvora, diploma, isprava, akata, raznih ugovora, izvjetaja, sudbenih spisa, registara, kartulara koji se obino uvaju
po arhivima a najvaniji su povijesni izvori za razdoblje srednjeg vijeka. Studenti e ovim putem nauiti vrste diplomatikih
isprava njihove dijelove, status. Kolegij e im pruiti priliku upoznati se na terenu, arhivu sa diplomatikim ispravama gdje e na
originalnim tekstovima moi nauiti potrebna znanja za normalno itanje i kritiku teksta nastalog u davnoj prolosti. Tako e se
na najbolji nain moi spojiti znanje koje su studenti do tada stekli.
Razvoj sfragistike. Primjeri i razvoj peata u Hrvatskoj.
Kronologija. Naini i zakonitosti mjerenje vremena i njegovoga biljeenja.
1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, samostalni zadaci, pismeni i usmeni ispit.

Eksperimentalni
rad
znanja
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
predmeta!
Ante GULIN, Hrvatska crkvena srednjovjekovna sfragistika, Zagreb, 1998.
Jakov STIPII, Pomone povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb, 1990.
Ante GULIN, Hrvatski srednjovjekovni kaptoli: loca credibilia Dalmacije, Hrvatskog primorja, Kvarnerskih otoka i
Istre, Zagreb, 2008.
Vicko KAPITANOVI, Povijesna vrela i pomone znanosti, Split, 2012.
Franjo ANJEK, Paleografija, diplomatika, sfragistika, heraldika i kronologija, Zagreb, 2005.
Bartol ZMAJI, Heraldika, sfragisitka, genealogija, veksikologija, rjenik heraldikog nazivlja, Zagreb, 1996.
na predmetu
Jakov STIPII, Pomone povijesne znanosti u teoriji i praksi,
4 40
Zagreb, 1990.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
Naziv predmeta PAZINSKA KNEIJA U RANOM NOVOM VIJEKU
Status predmeta Izborni
Godina 1., 2., 3.
1. OPIS PREDMETA
Studenti e na ovom kolegiju usvojiti znanja o geografskom poloaju Pazinske kneije, gospodarskim,
drutvenim i crkvenim prilikama u Kneiji u ranom novom vijeku, prodoru reformacije u Kneiju,
protestantima, kriptoprotestantima, katolikoj obnovi, habsburkoj protureformaciji. Studenti e
analizirati najvanije povijesne izvore vezane uz temu.
/
Tijekom pohaanja nastave iz ovog kolegija studenti e usvojiti znanja o:
1. geografskom poloaju Pazinske kneije u ranom novom vijeku;
2. njenim gospotijama;
3. drutvenim, gospodarskim i crkvenim prilikama u Kneiji u ranom novom vijeku.
Studenti e analizirati povijesne izvore vezane uz temu i sudjelovati u diskusijama koje e biti usmjerene
na usporedbu gospodarskih, drutvenih i crkvenih prilika u Kneiji, Unutarnjoj Austriji i Svetom
Rimskom Carstvu Njemake Narodnosti. Sudjelovat e u terenskoj nastavi- posjet Dravnom arhivu u
Pazinu i obilazak podruja bive Pazinske kneije.
Kolegij obuhvaa sljedee sadraje:
1. Geografski smjetaj Pazinske kneije;
2. Pazinska kneija u uem i irem smislu;
3. crkvena jurisdikcija etiri biskupa;
4. gospotije Kneije;
5. Rat Cambraiske lige (1508.-1523.);
6. plemike obitelji koje su upravljale Kneijom;
7. pojava reformacije u Kneiji;
8. plemii i sveenici koji su podravali reformaciju;
9. transport protestantskih knjiga iz Uracha;
10. sveenici glagoljai i protestantske liturgijske knjige;
11. katolika obnova u Kneiji;
12. habsburka protureformacija;
13. Uskoki rat (1615.-1618.) i druge teme.

1.5. Vrste izvoenja X seminari i radionice X multimedija i mrea
nastave vjebe laboratorij
obrazovanje na daljinu X mentorski rad
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, pisanje seminara pismeni i usmeni ispit.

Pohaanje Eksperimentalni
1 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 0,5 rad
nastave
Kolokvij 0,5 Usmeni ispit Esej Istraivanje
Zavrni ispit 1 znanja
Referat Praktini rad

predmeta!
-Bertoa, Miroslav. Povijest Istre, knjiga 2., Istra: Doba Venecije (XVI.-XVIII. stoljee). Pula, Zaviajna
naklada akan Juri, 1995. (poglavlja vezana uz Pazinsku kneiju)
-Bertoa, M., Vrandei, J.. Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku, (Hrvatska povijest u
ranome novom vijeku, sv. 3.), Leykam international, Zagreb, 2007. (poglavlja vezana uz Pazinsku
kneiju)
-Bertoa, Slaven. Osebujno mjesto austrijske Istre: lupoglavski kraj u srednjem i novom vijeku, Srednja
Europa, Zagreb, 2011.
-Buar, Franjo. Reformacija medju Hrvatima po Istri (Zagreb, 1918.), Kranska crkva Hosana - Izvori,
Pula, 2002.
-Grah, Ivan. Pazinski kraj u izvjetajima pianskih i porekih biskupa Svetoj Stolici (1588 1780), u:
Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, sv. XXVI, Istratisak Pazin, Pazin Rijeka, 1983.
-Grah, Ivan. Izvjetaji porekih biskupa Svetoj Stolici (1588 1775), u: Croatica christiana periodica,
br. 12, godina VII, Kranska sadanjost, Zagreb, 1983.
-Grah, Ivan. Izvjetaji pulskih biskupa Svetoj Stolici (1592 1802), u: Croatica christiana periodica,
br. 20, Kranska sadanjost, Zagreb, 1987.
-Miculian, Antonio. Protestantizam u Istri, ZN akan Juri, Pula, 2006. (poglavlja vezana uz Pazinsku
kneiju)
- Orbani, Elvis. Katedra sv. Nicefora: povijesna skica Pianske biskupije, Josip Turinovi, Pazin,
2002.
-***Istarska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Zagreb, 2005.
-Bertoa, Slaven. "La peste in Istria nel Medio Evo e nell'Et Moderna (il contesto europeo delle
epidemie)", u: Atti del Centro di Ricerche Storiche di Rovigno, vol. XXXVII, Rovigno, 2007.
-uti Gorup, Maja. Dekret nadvojvode Ferdinanda iz 1599. o izgonu protestanata, u: Croatica
Christiana Periodica, XXXIII, br. 63, Kranska sadanjost, Zagreb, 2009.
- uti Gorup, Maja. Protestanti u austrijskoj Istri: odjeci ili pokret, u: asopis za povijest Zapadne
Hrvatske, IV. i V./4. i 5., Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci, Rijeka, 2009.-2010.
-De Franceschi, Camillo. Storia documentata della Contea di Pisino, Societ istriana di archeologia e
storia patria, Venezia, 1964.
- Grah, Ivan. Crkveno-pravno ureenje Istre i suivot plurietnikih vjernika od 16. do 19. stoljea, u:
Rijeki teoloki asopis, god. 10, br. 1, Teologija u Rijeci, Rijeka, 2002.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
-Jembrih, Alojz. Stipan Konzul i Biblijski zavod u Urachu, Teoloki fakultet Matija Vlai Ilirik,
Zagreb, 2007.
-Gruber, Dane. Povijest Istre/ Spini, Vjekoslav. Narodni preporod u Istri, Katedra akavskog sabora
Drutvo Istrana Druba Braa Hrvatskoga Zmaja, Zagreb minj, 2005.
-Nared, A., Voljak, J.. Kranjski deelni privilegiji, ARS, Ljubljana, 2008.
-Winkelbauer, Thomas. Stndefreiheit und Frstenmacht: Lnder und Untertanen des Hauses Habsburg
im konfessionellen Zeitalter, sv. I-II, Ueberreuter, Wien, 2003.
na predmetu
Bertoa, Miroslav. Povijest Istre, knjiga 2., Istra: Doba Venecije (XVI.-
1 40
XVIII. stoljee)
Bertoa, M., Vrandei, J.. Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom
2 40
vijeku,
Bertoa, Slaven. Osebujno mjesto austrijske Istre: lupoglavski kraj u
1 40
srednjem i novom vijeku
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
Nositelj predmeta Dr. sc. Giovanni D'Alessio
DRUTVENA I VJERSKA POVIJEST EUROPE U RANOM NOVOM
Naziv predmeta
VIJEKU
Godina 1., 2., 3.
1. OPIS PREDMETA
Oekuje se da nakon poloenog ispita studenti postignu razinu znanja koja e im omoguiti da budu u stanju prepoznati,
argumentirano definirati, opisati i kritino protumaiti neka od najvanijih pitanja iz drutvene i vjerske do kraja 18. stoljea.

Poeljno je da studenti poznaju osnove engleskog i talijanskog jezika te osnove talijanskog jezika zbog itanja literature i
vrela. Program korelira i korespondira s kolegijima koji se odnose na hrvatsku i svjetsku povijest od 15. do kraja 18. stoljea.
Nakon poloenog ispita studenti e razviti sposobnost definiranja, opisa i usporedbe najznaajnijih povijesnih pitanja
navedenog razdoblja.
Aktivnosti: praenje predavanja i kontinuirano uenje.
Nain vrednovanja: usmeni zavrni ispit.
Politiki kontekst povijesti Europe 16.-18. st.
Inkvizicija u Europi
Inkvizicija na hrvatskom povijesnom prostoru
Renesansno papinstvo
Tridentski koncil
Isusovci
Sinode-vizitacije-relacije kao biskupske obaveze
Propovijedanje u razdoblju baroka
Poeci i razvoj Reformacije u Europi i Hrvatskoj
Obitelj i demografija
ena u renesansi
Dvorjanin
Bogati i siromani u kontekstu stanovanja
Kriminal i suzbijanje kriminala
Odijevanje, higijena tijela i istoa rublja
Bolesti i zdravstvene institucije
x predavanja samostalni zadaci

x seminari i radionice multimedija i mrea
vjebe
nastave X mentorski rad
1.6. Komentari
Pohaanje nastave (hvatanje biljeaka), izrada eseja na zadanu temu i poloiti ispit.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Eksperimentalni
Pohaanje nastave 0,5 Aktivnost u nastavi Seminarski rad
rad
Pismeni ispit 1 Usmeni ispit 1 Esej 0,5 Istraivanje
znanja
predmeta!
Predavanja
August Franzen, Povijest Crkve, Kranska sadanjost, Zagreb 1993., str. 201.-284.
Guy Bedouelle, Povijest Crkve, Kranska sadanjost, Zagreb 2004., str. 87.-140.
Ekumenska povijest Crkve 2, Teoloki fakultet Matija Vlai Ilirik, Zagreb 2008., str. 233-369.
Povijest 8: Humanizam i renesansa, doba otkria, Zagreb, 2008. (odabrana poglavlja)
Povijest 9: Poeci novoga doba (16. stoljee), Jutarnji list, Zagreb, 2008, (odabrana poglavlja)
Povijest 10: Doba apsolutizma, Zagreb, 2007, Jutarnji list, Zagreb, 2008. (odabrana poglavlja)
Povijest 11: Doba prosvjetiteljstva (18. stoljee), Jutarnji list, Zagreb, 2008. (odabrana poglavlja)

Vladmir Bayer, Ugovor s avlom, Zora, Zagreb 1969.
Giuseppe Cuscito, Sinodi e riforma cattolica nella diocesi di Parenzo, AMSI, 23(1975), str. 113-223.
Miroslav Bertoa, Biskupske vizitacije kao izvor za drutvenu povijest Poretine u XVII. stoljeu, VIA,
1(32)(1991), str. 75-84.
Hubert Jedin, Crkveni sabori : kratka povijest, Kranska sadanjost, Zagreb 1997. (odabrana poglavlja)
Eamon Duffy, Sveci i grenici. Povijest papa, Otokar Kerovani, Rijeka 1998., str. 133-161.
Peter Burke, Il cortigiano, u: Luomo del rinascimento, Roma-Bari, Editori Laterza, 1998., str. 135-165.
Margaret L. King, La donna del rinascimento, u: Luomo del rinascimento, Roma-Bari, Editori Laterza,
1998., str. 273-327.
Miroslav Bertoa, Fragmenti vizitacije pulskoga biskupa Eleonora Pagella iz godine 1690., CCP,
46(2000), str. 29-48.
Lovorka orali, Hrvati u procesima mletake inkvizicije, HIP, Zagreb 2001.
Slaven Bertoa, Svjetska povijest modernoga doba (XVI.XIX. stoljee) s posebnim osvrtom na
Apeninski poluotok, Zagreb 2004.
Mary Douglas, isto i opasno, Zagreb, Algoritam, Zagreb 2004.
Manuel Moran, Jose Andres-Gallego, Il predicatore, u: L'uomo barocco, Rosario Villari (urednik), Editori
Laterza, Bari, 3. izdanje: 2005., str. 139-179.
Brian P. Levack, La strega, u: L'uomo barocco, Rosario Villari (urednik), Editori Laterza, Bari, 3.
izdanje: 2005., str. 269-297.
Raffaella Sarti, ivjeti u kui: Stanovanje, prehrana i odijevanje u novovjekovnoj Europi (1500.-1800.),
Zagreb 2006. (R. Sarti, Vita di casa, tal. izdanje, Editori Laterza 2006.)
Heinrich Institoris i Jacob Sprenger, Malleus maleficarum. Malj koji ubija vjetice, Stari Grad, 2.
neizmijenjeno izdanje, Zagreb 2006.
Francois-Marie Grau, Povijest odijevanja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2008. (odabrana poglavlja)
na predmetu
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
August Franzen, Povijest Crkve, Kranska sadanjost, Zagreb 1993. 3 40
Guy Bedouelle, Povijest Crkve, Kranska sadanjost, Zagreb 2004. 1 40
Ekumenska povijest Crkve 2, Teoloki fakultet Matija Vlai Ilirik, Zagreb
1 40
2008.
Povijest 8, 9, 10 i 11., Jutarnji list, Zagreb 2008. 1 40
Evaluacija studenata i profesora.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
Nositelj predmeta dr. sc. Vjekoslav Perica
POVIJEST SJEDINJENIH AMERIKIH DRAVA
Naziv predmeta
Godina 1., 2., 3.
1. OPIS PREDMETA
Svaka epoha i svaka civilizacija ima jednu ili vise dominantnih drava ili imperija: moderna era i Zapadna industrijska civilizacija
danas u toj ulozi imaju Sjedinjene Amerike Drave. Cilj kolegija je upoznati studente s povijesnim procesom koji je doveo SAD
u takvu poziciju, objasniti ga i staviti u kontekst nastanka modernog svijeta i glavnih promjena u njemu. Takoer studenti ce se
upoznati s glavnim karakteristikama SAD kao jedne specificine kulture, njenim ustavno-pravnim i politiko-ekonomskim
sustavom. Kolegij je dakle kombinacija politike, diplomatske, ustavno-pravne, socijalne, kulturne i ekonomske povijesti.
/
Oekuje se od studenata da prepoznaju , prihvate injenice s razumijevanjem. Da sami mogu odrediti etape razvoje SAD te da
mogu prepoznati vane osobe iz povijesti SAD-a. On e biti sposobni analizirati i definirati odnose i politiku SAD prema
svijetu i prema vlastitome razvitku.
Nastanak SAD u okviru Britanskog imperija; ameriki rat za nezavisnost; ameriki Ustav i demokratske institucije; antebellum
Sjever i Jug; graanski rat; kontinentalna ekspanzija poslije graanskog rata; razvoj demokratskih institucija i politike kulture
individualizma i liberalizma, religijski pokreti; Indijanski ratovi, valovi useljavanja; ekonomski uspon, industrijalizacija i
klasni sukobi, poeci amerikog imperijalizma; drutvo, kultura i nacionalni identitet, ulazak u Prvi svjetski rat i uloga SAD u
meunarodnim odnosima; Velika ekonomska kriza; SAD u Drugom svjetskom ratu; SAD kao svjetska supersila, Hladni rat,
drutvena previranja 1960-tih, amerika pop kultura, religija i sport, kraj hladnog rata i nova uloga SAD kao jedine globalne
supersile.
1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, kratki esej na zadanu temu ili pismeni kviz iz kronologije; usmeni
referat -- obino prikaz jedne knjige; aktivnost u nastavi, i zavrni pismeni ispit. Studenti pokazuju aktivnost u nastavi
diskusijama na unaprijed zadane teme, zanimljivim pitanjima, i izvjescima o samostalnom internet istrazivanju.
Projekt
znanja
0,5 Referat Praktini rad

T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
predmeta!
Charles Sellers, Henry May, Neil R. McMillen. Povijest Sjedinjenih Amerikih Drava; preveli Neeljka Batinovi, Nenad
Popovi, Zagreb : Barbat, 1996.
Howard Cincotta, ur. Amerika povijest: kratki prikaz ; prijevod Jasna Daki ; fotografije George F. Mobley... [et al.] Zagreb:
Informativna agencija SAD, 1998.
Drago Roksandi, Maja Brkljai, ur. Alexis de Tocqueville o amerikoj povijesti. [prijevod saetaka na engleski Mirjana
Kneevi, francuski Sandra Prlenda, Ivona Savi] Zagreb : Filozofski fakultet, Zavod za hrvatsku povijest : United States
Information Service, 1998
Thomas Jefferson. Sloboda i demokracija : izabrani politiki spisi. izbor Slaven Ravli ; prevele Mirjana Pai Jurini, Ljiljana
uri. Zagreb : Politika kultura, 1998
Warren Sasman, Kultura kao istorija : preobraaj amerikog drutva u XX veku; prevela Maja Danon. Beograd: Rad, 1987.
Noam Chomsky. Hegemonija ili Opstanak : amerike tenje za globalnom dominacijom ; preveo s engleskog Damir Bilii
Zagreb : Naklada Ljevak, 2004.
David Mauk and John Oakland. American civilization : an introduction London: Routledge, 1995.
Howard Zinn. A people's history of the United States : 1492 present. 1st ed. New York : Perennial Classics, 2001.
Bruce Ackerman. We the people. Izdanje:1st paperback ed Cambridge, Mass. ; London : The Belknap Press of Harvard
University Press, 1993-.
Paul Johnson. A history of the American people. 1st ed. HarperPerennial. New York: Harper Perennial, 1999.
Jon Butler. Becoming America: the revolution before 1776. Izdanje:1st paperback ed., 3rd printing:Cambridge, Mass. ; London
: Harvard University Press, 2001.
David S. Painter. Hladni rat: povijest meunarodnih odnosa; preveli Sven Cvek i Hrvoja Heffer. Zagreb : Srednja Europa,
2002
Noam Chomsky. Mediji, propaganda i sistem; prijevod Robert Posavec...et al. Zagreb : vlast. izd. tisak: vorak, 2002.
na predmetu
Charles Sellers, Henry May, Neil R. McMillen. Povijest Sjedinjenih
Amerikih Drava; preveli Neeljka Batinovi, Nenad Popovi, Zagreb : 4 40
Barbat, 1996.
David S. Painter. Hladni rat: povijest meunarodnih odnosa; preveli Sven
Cvek i Hrvoja Heffer. Zagreb : Srednja Europa, 2002 1 40
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
POVIJEST RIJEKE OD POETKA 19. STOLJEA DO 1918.
Naziv predmeta
GODINE
Godina 1., 2., 3.
1. OPIS PREDMETA
Osnovna zadaa ovoga predmeta je da studente upozna sa bitnim injenicama, procesima, ali i problemima
razvoja rijeke povijesti tijekom 19. st. Posebna pozornost e se posvetiti i posebnostima gospodarsko-
drutvenog i kulturnog razvoj. Predavanja trebaju odrediti i objasniti probleme povijesnog, politikog,
drutvenog i kulturnog razvoja grada u promatranom periodu.
Sa usvojenim znanjem pristupiti e se analizi povijesti grada u razdoblju 19. st., sa ciljem da se rijeka
povijest i kultura promatraju u irem europskom kontekstu kojem su i pripadali.
Nema uvjeta za upis predmeta
Oekuje se da e studenti ovladati informacijama o specifinome povijesnome razvitku ovoga podruja,
da e prepoznati drutvene, politike i kulturne procese u Rijeci u vrijeme kapitalnih, povijesnih mijena
u vijeku nacija i vijeku ratova. Oekuje se poznavanje injenica, razumijevanje i vrednovanje dogaaja
i procesa. Komparirati i analizirati procese i dogaaje kljune za promatrano podruje te znati prepoznati
najznaajnije osobe iz tadanjeg rijekog, ali i irega primorskog politikog i kulturno-drutvenog ivota.
Oekuje se razvijanje vjetina prepoznavanja, analiziranja i interpretiranja politike, gospodarske,
drutvene, kulturne i druge problematike rijeke povijesti 19. st.
Kolegij prati razdoblje rijeke povijesti tijekom 19. stoljea.
Neke od tema sadraja kolegija su: Rijeka za Napoleonovih ratova; Rijeka pod Habsburkom
Monarhijom; ekonomske, drutvene, politike prilike u gradu sredinom 19. st.; 1848. godina; kulturni
napredak i prosvjetni i vjerski razvoj; Hrvatsko-Ugarska nagodba i Rijeka krpica, doba Provizorija;
maarsko-maaronske i talijansko-talijanake vladajue strukture; iredentizam; Prvi svjetski rat;
znamenite osobe: I. Fereti, A. L. Adami, I. Zajc, E. Bari, M. Laginja, V. Spini, M. Mandi, F.
Supilo i brojni drugi.
1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, pisanje seminara, pismeni ispit.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Eksperimentalni
Pismeni ispit 1 Usmeni ispit Esej Istraivanje 0,25
Projekt
znanja

predmeta!
Povijest Rijeke, Rijeka, 1988. (odabrana poglavlja)
Kobler, Giovanni, Memorie per la storia della liburnica citta di Fiume, Fiume, 1896. (odabrana poglavlja)
ili Kobler, Giovanni, Povijest Rijeke, Opatija, 1995.
Adamievo doba. 1780.-1830., Rijeka, 2005.
Doba modernizacije: 1780.-1830. : more, Rijeka, Srednja Europa, Rijeka, 2006.
Muni, D., Straii, N., Stri, P., upanija Primorsko-goranska. Povijesni pregled od najstarijih
vremena do dananjih dana. The County of the Coast and Gorski Kotar, Rijeka, 1996. (odabrana
poglavlja)
Rijeka, geografija, etnologija, ekonomija, saobraaj, povijest, kultura. Zbornik, Rijeka, 1953. (odabrana
poglavlja)
Mateji, R., Kako itati grad. Rijeka juer, danas, Rijeka, 2007.
Stri, P., Supilova politika u Rijeci (1900.-1914.), Rijeka, VIII, 1, Rijeka, 2003., str. 65-92.
Stri, P., Rijeka od kraja XVIII. stoljea do 1918. godine. Prilog za nacrt povijesne sinteze, Rijeka, I, 1,
Rijeka, 1994., str. 49-72.
Karaman, Igor, Jadranske studije: prilozi ekonomsko-socijalnoj historiji Rijeke, Hrvatskog primorja i
Dalmacije od XVIII do XX stoljea, Rijeka, 1992. (odabrana poglavlja)
na predmetu
Povijest Rijeke, Rijeka, 1988. (odabrana poglavlja) 7 40
Kobler, Giovanni, Memorie per la storia della liburnica citta di
Fiume, Fiume, 1896. (odabrana poglavlja) ili Kobler, Giovanni, 3 40
Povijest Rijeke, Opatija, 1995.
Doba modernizacije: 1780.-1830. : more, Rijeka, Srednja
5 40
Europa, Rijeka, 2006.
Adamievo doba. 1780.-1830. : rijeki trgovac u doba velikih
5 40
promjena, Rijeka, 2005.
Muni, D., Straii, N., Stri, P., upanija Primorsko-
goranska. Povijesni pregled od najstarijih vremena do
dananjih dana. The County of the Coast and Gorski Kotar, 5 40
Rijeka, 1996. (odabrana poglavlja)
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
DRUTVENA POVIJEST ISTRE 19. I 20. STOLJEA
Naziv predmeta
Godina 1., 2., 3.
1. OPIS PREDMETA
Upoznati studente sa sloenosti istarskoga drutva, nacionalne i urbano-ruralne podvojenosti. Nain ivota sela i grada i
njihovih stanovnika. Obrtima, trgovinom, socijalnim razbojstvom i kulturama.

Oekuje se da e studenti ovladati informacijama o specifinome povijesnome razvitku ovoga podruja. Upoznati se s
drutvenim i politikim strukturama Istre. Poznavati injenice te ih razumijevati i povezati s opim razvitkom Hrvatske.
Pojam Istre 19. i 20. stoljeu. Razlike. Nacionalni sastav Istre. Njen naselbinski znaaj. Suprotnosti sela i grada. Nacionalni
sukobi i akulturacija. Pravni sustavi i drave kojima je Istra bila dijelom dravnoga teritorija. Socijalno razbojstvo i istarski
undergrunde kao drutvena konstanta. Rodbinska povezanost i glad za zemljom. Obiaji, pjesme i zabava. Ratovi i politike
diferencijacije. Sukobi i tolerancija. Demografske promjene. Egzodusi. Drutvene prijelomnice.Istrijanstvo.
vjebe
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, eseja na zadane teme, seminarski rad, pismeni i usmeni ispit.

Eksperimentalni
rad
znanja
predmeta!
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Beuc, Ivan, Istarske studije: Osnovni nacionalni problemi istarskih Hrvata i Slovenaca u drugoj polovini XIX i poetkom XX st.
Zagreb, 1975. (odabrana poglavlja)
Dota, Franko, Zaraeno porae. Konfliktni i konkurentski narativi o stradanju i iseljavanju Talijana Istre, Zagreb, 2010.
Dukovski, Darko, Istra i Rijeka u Hrvatskome proljeu, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja drutvene i kulturne povijesti)
Dukovski, Darko, Povijest Pule, Pula, 2011. (odabrana poglavlja)
Dukovski, Darko, Rat i mir istarski: model povijesne prijelomnice (1943.-1955.), Pula, 2001. (odabrana poglavlja)
Dukovski, Darko, Svi svjetovi istarski: ili jo ne-povijest Istre prve polovice XX. stoljea, Pula, 1997. (odabrana poglavlja)
Gross, Mirjana (ur.), Drutveni razvoj u Hrvatskoj od 16 stoljea do poetka 20 st. Zagreb, 1981. (Samo dio o Hrvatskom
primorju 19. i 20. stoljea)
Pirjevec, Joe, Foibe, Torino, 2009. (odabrana poglavlja)
Dukovski, Darko, Istra: kratka povijest dugoga trajanja, Pula, 2004. (samo 19 i 20. st.)
Istra, Hrvatsko primorje, Gorski kotar 1919.-1979. Rijeka, 1980. (samo Istra do 1870.)
na predmetu
Dukovski, Darko, Svi svjetovi istarski: ili jo ne-povijest Istre prve polovice
1 40
XX. stoljea, Pula, 1997.
Darko Dukovski, Istra i Rijeka u Hrvatskome proljeu, Zagreb, 2007. 2 40
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
BLISKI ISTOK U 19. I 20. STOLJEU
Naziv predmeta
Godina 1., 2., 3.
1. OPIS PREDMETA
Upoznati studente s povijesnim razvojem i sloenosti bliskoistonog prostora, nacionalne i urbano-ruralne podvojenosti.
Upoznati studente s vjerskim razlikama i sukobima te kolonijalnom politikom velikih europskih sila.
/
Oekuje se da studenti i studentice usvoje glavna znanja o politikim i diplomatskim zbivanjima koja su obiljeila
bliskoistoni prostor u 19. stoljeu i 20 stoljeu, da pritom znaju prepoznati i smjestiti u historijski kontekst
najvanije linosti (Naser, Atatrk, Homeini, Ben-Gurion i sl.), razumjeti i razlikovati uzroke i posljedice glavnih
reformskih politika, odnos Europe i SAD-a prema tom prostoru, shvatiti utjecaj pojedinih oruanih sukoba na
lokalne i meunarodne prilike. Posebno e se nastojati razumjeti posebnosti fenomena "politikog islama",
njegovog shvaanja kao moderne ideologije i razlozi njegove prijemivosti za jedan dio arapskog svijeta. Kroz
kritiki i multiperspektivni pristup izraelsko-palestinskom sukobu, studentice i studenti razvit e suvremene metode
historijske problematizacije jo uvijek "ivih" i "goruih" konflikata i tzv. kontroverznih temi, naina povezivanja
politolokih i historiografskih pristupa istoj temi i razvijanja kritikog promiljanja dananjih dogaaja kroz njihovu
historijsku kontekstualizaciju.
Kolegij pokriva politiku, diplomatsku socijalnu i meunarodnu povijest bliskoistone regije, od kraja 18. stoljea do
suvremenog vremena, od Napoleonove egipatske ekspedicije do palestinsko-izraelskog mirovnog procesa i
diskusija o recentnim zbivanja, u globalnim medijima nazvanih "arapskim proljeem". Rije je o prostoru koji
zauzima sredinje mjesto za razumijevanje suvremene politike i ekonomske svjetske i europske povijesti.
Nastava e se artikulirati na dvije tematske razine: nacionale povijesti pojedinih zemalja (na pr. Turska, Egipat,
Iran) i meunarodna i diplomatska zbivanja na koja bliskoistona povijest utjee i globalni procesi u koje je taj
prostor zahvaen (modernizacijski procesi, svjetski ratovi, dekolonizacija, orijentalizam i postkolonijalna teorija,
hladnoratovske diplomatske i vojne dinamike, amerika globalna unilateralnost nakon 1989, uspon i irenje
politikog islama, uloga naftnih resursa u oblikovanju lokalnih i globalnih politika).
U posebnom bloku od pet nastavnih jedinica na uravnoteen nain i uz i muliperspektivan pristup objasnit e se
povijest Drave Izrael, arapsko-izraelski i palestinski-izraelski sukob i poeci mirovnog procesa.
Nastanak koncepta "Bliski istok", njegovo geografsko, kulturno i politiko odreenje. Periodizacija bliskoistone
povijesti iz perspektive te regije, iz europske perspektive i iz perspektive totalne historije. Diskusija o
"orijentalizmu". Bliski istok od pojave islama do kraja 18. stoljea. Glavni pojmovi islamske religije (uma, mahdi,
dihad, milet, sufizam) i povijesti islamskih drava (kalif, sultan, imam, paa, beg, ajatolah, had) i podjela na
sunitski i ijitski islam. irenje islama i Arapa od 7. do 15. stoljea. Safavidska dinastija. Osmansko carstvo i Bliski
istok do kraja 18. stoljea. Modernizacijski i reformski pokuaji u Osmanskom carstvu (od kraja 18. st. do 1849.).
Tanzimat. Perzija (Iran) i Egipat u 2. polovici 19. stoljea. Arapska "kulturna renesansa". Britanski i francuski
imperijalizam i kolonijalizam. SAD i Bliski istok u 19. stoljeu. Doba Mladoturaka u Osmanskom carstvu i
ustavotvorca u Perziji (Iranu). Bliski Istok u Prvom svjetskom ratu. Britanske intervencije i arapski nacionalni
pokreti. Podjela regije za i nakon rata izmeu europskih sila. Poeci modernog politikog islama. Nastanak
moderne turske drave nakon Prvog svjetskog rata. Mustafa Kemal Atatrk i turska verzija sekularne drave.
Turska u Hladnom ratu, vojska kao "uvar Ustava" i Atatrkovog naslijea. Ciparsko pitanje i kriza 1974. Turska i
EU. Iran u 20. stoljeu. Vladavina dinastije Pahlavi. Reforme i modernizacija kao posljedica ili uvjet autoritarizma
aha Reze Pahlavija. Mosadek i dravni udar 1953. Uzroci islamske revolucije i uloga ulema, utjecaj demokratske i
socijalistike opozicije. Pad monarhije i uspostava te organizacija islamske republike. Iransko-iraki rat.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Komparativna historija turske i iranske drave s obzirom na dinamiku odnosa prema Zapadu, autoritarizam i
sekularizam. Arapske bliskoistone zemlje izmeu dva svjetska rata. Sustav britanskih mandata, protektorata i
kondominija. Nastanak Sirije, Jordana i Iraka. Egipat od nezavisnosti do pada Mubaraka. Afriko bojite u Drugom
svjetskom ratu iz perspektive arapskih zemalja. Suecka kriza. Naser, naserizam i panarapski nacionalizam. Odnosi
s Titovom Jugoslavijom. Zemlje arapskog poluotoka i Perzijskog zaljeva u "eri nafte". Nastanak Saudijske Arabije i
vahabitskog islama. SAD i arapski svijet u drugoj polovici 20. stoljea. Hladnoratovska dinamika meunarodnih
odnosa na Bliskom istoku. Irak od nezavisnosti do amerike intervencije 2003. Kurdsko pitanje. Prvi zaljevski rat i
preustroj svjetskog politikog sistema nakon pada realnog socijalizma. SAD i Bliski istok. Osnovni pojmovi
idovske povijesti do kraja 19. stoljea. Pojava i jaanje cionizma. Poeci idovskog doseljavanja u Palestinu.
Balfourova deklaracija. idovi, Palestinci i Velika Britanija od 1918. do 1948. Osnutak Drave Izrael. Uloga SAD-a i
SSSR-a u ranoj fazi arapsko-izraelskog sukoba. Izrael do nezavisnosti do Jomkipurskog rata (1948.-1973.).
Politika "stvaranja injenica na terenu". PLO, Palestinci i druge arapske zemlje. Izrael od 1973. do mirovnih
dogovora u Oslu (1993.). Palestinsko-izraelski odnosi u posljednjih dvadeset godina (od Osla I do Rata u Gazi).
vjebe
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, eseja na zadane teme, seminarski rad, pismeni i usmeni ispit.

Eksperimentalni
rad
znanja
predmeta!
William L. Cleveland i Martin Bunton, A History of the Modern Middle East (4. izdanje), Westview Press, 2009.
Boris Havel, Arapsko-izraelski sukob, Zagreb, Naklada Ljevak, 2013.
Michael B. Oren, Power, Faith and Fantasy: America in the Middle East: 1776 to the present, New York, 2008.
(odabrana poglavlja).
Tarik Kulenovi, Politiki islam, VBZ, Zagreb, 2008.
David K. Shipler, Arapi i idovi, Zagreb, 2004.
Andrew Mango, Atatrk - biografija tvorca moderne Turske, Zagreb, 2011.
Antonello Biagini, Povijest moderne Turske, Srednja Europa, Zagreb, 2011.
Franco Cardini, Europa i islam, Zagreb, 2009.
Edward Said, Orijentalizam, Zagreb, 1999.
Vladimir Petrovi, Jugoslavija stupa na Bliski istok - Stvaranje jugoslovenske bliskoistone politike 1946-1956,
Beograd, 2007.
Fawwaz Traboulsi, A History of Modern Lebanon, London, 2007.
Ian J. Bickerton, The Arab-Israeli conflict : a history, London 2009.
Elizabeth Monroe, Britain's Moment in the Middle East, 1914-1971, London, 1991.
P. J. Vatikiotis, The History of Modern Egypt: From Muhammad Ali to Mubarak, 4th ed,Baltimore, 1991.
William B. Quandt, Peace process : American diplomacy and the Arab-Israeli conflict since 1967, Berkely, 2005.
DOKUMETARNI FILMOVI:
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
The 50 Years War: Israel And The Arabs, proizvodnja PBS , 1998.
PLO: History of a Revolution, proizvodnja Al Jazeera, 2009.
Suez: A Very British Crisis, proizvdonja BBC 2006.
na predmetu
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
Nositelj predmeta Dr. sc. Boris Duda
Njemaka nakon Drugog svjetskog rata politika, gospodarstvo i
Naziv predmeta
drutvo
Godina 1., 2., 3.
1. OPIS PREDMETA
- Prenoenje i usvajanje injeninog znanja o SR Njemakoj i Njemakoj DR (1945.-2010.) u
kontekstu Hladnog rata, Europskih integracija i globalnih promjena,
- Upoznavanje studenata sa SRNj i NjDR kao dravnim politikim, ekonomskim i drutvenim
sistemima,
- Upoznavanje studenata s politikim, ekonomskim i drutvenim promjenama u Njemakoj.
Nema
Nakon apsolviranog kolegija studenti e:
- poznavati injenice o SRNj i DDR, o njihovim institucijama, najvanijim politikim i drutvenim
dogaajima i osobama,
- shvaati uvjetovanost izmeu politikih dogaanja i procesa u SRNj i NjDR, te njihovu uvjetovanost
unutar vojnih blokova, Europskih integracija i razvitka na globalnoj razini,
- shvaati uvjetovanost izmeu politikih, ekonomskih i drutvenih procesa i promjena,
- poznavati razvitak politikog sustava SRNj kao jednog od najstabilnijih u Europi i svijetu,
- imati strukturalno znanje o dravi, gospodarstvu i drutvu u Njemakoj,
- imati procesualno znanje o promjenama u Njemakoj kao sustavu dravnih, ekonomskih i drutvenih
institucija.
Njemaka po zavretku Drugog svjetskog rata, nastanak SRNj i NjDR, njemako gospodarsko
udo 1950-ih, drutvo blagostanja i drutvene promjene 1960-tih, ekonomska i unutarnjo-politika
kriza (1970-ih) i socijalna drava (1970-ih i 1980-ih), pad Berlinskog zida i ponovno ujedinjenje
Njemake, poloaj Njemake nakon ujedinjenja (1990-ih), ekonomska i drutvena kriza u Njemakoj
(1990-ih i 2000-ih) i njeno prevladavanje.
1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
terenska nastava ostalo: konzultacije
1.6. Komentari
Prisustvovanje nastavi je obavezno. Studenti moraju prisustvovati najmanje 70% nastave (9 od 13
predavanja/seminara).
Studenti moraju polagati kolokvij u unaprijed odreenom terminu. Popravnog ili naknadnog termina za
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
kolokvij nee biti.
Studenti moraju odrati referat na odabranu temu, u dogovorenom terminu. Odgaanje dranja referata
nije mogue.
Studenti moraju napisati seminarski rad na odabranu temu i predati ga do 31.01.2014. (u papirnatom ili
digitalnom obliku).
Studenti moraju poloiti zavrni pismeni ispit za koji e biti dva termina u veljai. Termin za popravni
ispit bie u travnju.
Eksperimentalni
Pohaanje nastave 1 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 0,75 rad
Pismeni ispit 0,5 Usmeni ispit Esej Istraivanje
Projekt
znanja
0,5 Referat 0,25 Praktini rad

predmeta!
Dirlmeier Gestrich Herrmann Hinrichs Klessmann - Reulecke, Povijest Njemake, Zagreb 1999. (odabrana poglavlja)
Dirlmajer, Ulf, Kratka istorija Nemake, Beograd, 2009.
Fulbrook, Mary, Kratka istorija Nemake, Beograd, 2013.
ivkovi, Nikola, Konrad Adenauer. karijera jednog dravnika. Istorija Nemake i Evrope, Beograd, 2012.
Ash, Timothy Garton Ash, In Europes Name. Germany and the Divided Continent, New York, 1994.
Bark, Dennis L./ Gress, David R., A History of West Germany, Vol. 1: From Shadow to Substance 19451963, Oxford, 1989.
Fulbrook, Mary, A Concise History of Germany, New York, 2004.
Grnbacher, Armin, The making of German Democracy: West Germany during the Adenauer era, 194565, New York, 2010.
Nicholls, A. J., The Bonn Republic: West Germany Democracy, 19451990, London, 1997.
Schweitzer, Carl-Christoph, et al., Politics and Government in Germany, 19441994: basic documents, 1995.
na predmetu
Dirlmeier Gestrich Herrmann Hinrichs Klessmann - Reulecke,
2 40
Povijest Njemake, Zagreb 1999
Evaluacija od strane studenata.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
Nositelj predmeta d.sc. Darko Dukovski
Naziv predmeta SLOVENSKO-HRVATSKE KULTURNE I POVIJESNE VEZE
Status predmeta Izborni predmet
Godina 1., 2., 3.
1. OPIS PREDMETA
Cilj predmeta je studente kroz predavanja upoznati s temeljnim povijesnim i kulturnim znaajkama
slovensko - hrvatskih odnosa kroz razliite povijesne etape. Pridobiveno znanje primijeniti e se na
razmatranje kulturnih, gospodarskih i inih povijesnih veza prvenstveno kroz djelovanje doseljenika s
dananjeg prostora Republike Slovenije, ali i s pripadnicima drugih europskih drava i naroda. S usvojenim
znanjem pristupit e se analizi slovensko-hrvatskih kulturnih i povijesnih veza, kao i vrednovanje njihovog
utjecaj na stanovnitvo i na hrvatsku kulturnu batinu uope.
Nema uvjeta za upis predmeta.
Oekuje se da e studenti nakon poloenog ispita moi:
- primijeniti osnovne postavke etinosti pri akademskom pisanju;
- navesti argumente I injenice koje ukazuju na vanost povijesti kao znanosti u razvijanju i
istraivanju utjecaja doseljenih stanovnika s dananjeg prostora Republike Slovenije, kao i pojedinaca i
slovenske kulture na hrvatsku kulturnu batinu;
- kritiki pristupiti dobivenim podacima iz obavezne i izborne literature
- kritiki promiljati o slovensko-hrvatskim kulturno-povijesnim vezama i odnosima.
Studenti e razviti toleranciju prema razliitosti te e bolje razumijeti razliite strane utjecaje u
hrvatskoj kulturi, a to e potom moi premijeti, kao budui profesori, na uenike koje e obrazovati. Stei
e i kompetencije za sudjelovanje u stvaranju multikulturalnog drutva.

Studenti e se kroz predavanja upoznati sljedee sadraje:
- doseljavanje stanovnitva s prostora dananje Republike Slovenije s naglaskom na vrstama
migracija, prostorom doseljavanja, strukturom doseljenog stanovnitva, kao i odreivanjem povijesnih
etapa doseljavanja;
- analizu i vrednovanje djelovanja istaknutih slovenskih kulturnjaka, znanstvenika, narodnih
preporoditelja i drugih znaajnih osoba razliitih struka, zanimanja i obrazovanja koji su kroz svoj javni
ivot pustili znaajan trag u stvaranju hrvatske kulturne batine;
- ukljuenost pojedinaca u razliite znanstvene, kulturne, gospodarske i druge sfere u dravi u kojoj
su ivjeli;
- djelovanje amaterskih zanesenjaka, kao i samoorganiziranost doseljenog stanovnitva te utjecaj tih
amaterskih kulturnih organizacija na lokalnu i iru drutvenu zajednicu u kojoj su djelovali ili djeluju.
Komparirat e se vanost pojedinih istaknutih Slovenaca te njihovo djelovanje, ali i djelovanje
njihovih potomaka i to prema podacima dobivenima u seminarskih radovima, samostalnim istraivanjem,
pojedinaim analizama te uvidom u suvremenu hrvatsku i slovensku literaturu.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
Rasprave na seminarima i predavanjima organizirat e se radionikim
tipom nastave za koje e se studenti unaprijed pripremati. U izvoenju
pojedinih nastavnih jedinica bit e ukljueni i gostujui predavai;
strunjaci s Intituta za narodnostna vpraanja u Ljubljani te pripadnici
1.6. Komentari slovenske nacionalnih manjina s prostora Primorsko-goranske upanije.
Svako neovlateno preuzimanje tuega teksta bez navoenja izvora

smatra se intelektualnom kraom i podlono je sankcijama
predvienim vaeim aktima!
Studenti su duni nazoiti predavanjima, sudjelovati u diskusijama tijekom predavanja, seminara i
terenskog rada. Potrebno je napisati esej na zadanu temu te na vrijeme predati seminarski rad.
Eksperimentalni
Pohaanje nastave 0,60 Aktivnost u nastavi Seminarski rad 0,50 rad
Projekt
znanja
0,70 Referat Terenski rad 0,50

predmeta!
Predavanja studenti e dobiti saetke predavanja.
1. Hoko, F. E. Trsatski franjevci. Franjevaki samostan Trsat, Rijeka, 2004. (Odabrana poglavlja)
2. Hrvati u Sloveniji. (ur. M. Domini), Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, 1997. (Odabrana
poglavlja)
3. Hrvatski knjievni romantizam. kolska knjiga, Zagreb, 2002. (Odabrana poglavlja: Stanko Vraz)
4. Izbor iz hrvatske lirike 19. stoljea: Antun Mihanovi, Stanko Vraz, Petar Preradovi, Luka Boti,
August enoa. Eminex, Nart trgovina, Zagreb, 1996. (Odabrana poglavlja: Stanko Vraz)
5. Kova, Zvonko. Meuknjievna tumaenja. Hrvatsko filoloko drutvo, Zagreb 2005. (Odabrana
poglavlja: Zofka Kveder)
6. Krinik-Buki, V. Znameniti Slovenci na Hrvakem skozi zgodovino. V: Migracijske i etnike
teme, 4, 2006., 421-445. (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14933)
Izborna literatura:
1. Jakov Voli in njegovo delo: zbornik prispevkov in gradiva. (ur. J. Fikfak), Istarsko knjievno
drutvo Josip Dobrila, Pazin, 1988
2. Kinderi, P. A. Franjevci uz orgulje. Hrvatsko drutvo crkvenih glazbenika. Krapina, 2006
3. Kovai, I. Kampor 1942-1943. Hrvati, Slovenci i ivodi u koncentracijskom logoru kampor na
Rabu. Adami, Rijeka, 1998
4. Lavreni-Pahor, M. Primorski uitelji. Prispevek k prouevanju zgodovine slovenskemu olstvu na
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Primorskem. Odsek za zgodovino pri narodni in tudijski knjinici v Trstu. Trst, 1994
5. Lukei, I. Fluminensia Slovenica. ICR, Rijeka, 2007
6. Slovenci v Hrvaki. (ur. V. Krinik-Buki), Intitut za narodnostna vpraanja, Ljubljana, 1995
7. Glavoi, D. Boena Vilhar (1906.-1991.). V: Suaka revija, 18-19, 1997, 21
8. Juri-argo, D. Slovenci na Hrvatskoj gimnaziji u Pazinu od 1899 do 1918. V: Spomen-knjiga
gimnazije u Pazinu, 367-382
9. Lukei, I. Josip Premrou. U: Suaka Revija, 1994, 21-22
10. Luina, J. Laura moje mladosti: Breda Urbi. V: Eseji kao zavoenje. Istarski ogranak Drutva
hrvatskih knjievnika, Pula, 2008, 11-35
11. Riman, M. Pazinsko razdoblje S. antela. Zbornik radova sa 6. meunarodnog muzikolokog skupa
Iz istarske glazbene riznice, Novigrad, 2010, 63-88
12. Slovenci na Hrvakem: dediina in sedanjost. Slovensko etnoloko drutvo, Ljubljana, 2006
13. Slovenci v Hrvaki. (ur. V. Krinik-Buki), Intitut za narodnostna vpraanja, Ljubljana, 1995
14. ikli, J. Saa antel profesor i kulturni djelatnik u Pazinu od 1907.-1918. godine. V: Hrvatska
gimnazija u Pazinu, 383-389
Prema dogovoru s nastavnikom postoji mogunost da studenti sami predloe literaturu povezanu s
tematikom slovensko-hrvatskih veza. Ovdje je samo jedan dio izborne literature.
na predmetu
Hoko, F. E. Trsatski franjevci. Franjevaki samostan Trsat,
6 40
Rijeka, 2004.
Hrvati u Sloveniji. (ur. M. Domini), Institut za migracije i
2 40
narodnosti, Zagreb, 1997.
Hrvatski knjievni romantizam. kolska knjiga, Zagreb, 2002 3 40
Izbor iz hrvatske lirike 19. stoljea: Antun Mihanovi, Stanko
Vraz, Petar Preradovi, Luka Boti, August enoa. Eminex, 3 40
Nart trgovina, Zagreb, 1996.
Kova, Zvonko. Meuknjievna tumaenja. Hrvatsko filoloko
3 40
drutvo, Zagreb 2005.
dostupno na
Krinik-Buki, V. Znameniti Slovenci na Hrvakem skozi
internestkim
zgodovino. V: Migracijske i etnike teme, 4, 2006., 421-445. stranicama
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
POVIJEST OBAVJETAJNIH SLUBI
Naziv predmeta
Godina 1., 2., 3.
1. OPIS PREDMETA
Kolegij ima zadau objasniti studentima vanost obavjetajnih slubi na proces donoenja odluka u strukturama
vlasti modernih drava. Na taj nain studenti dobivaju uvid u to koliko su obavjetajne slube utjecale na povijesne
dogaaje.
/
Cilj je kod studenata pobuditi interes i znatielju prema povijesti obavjetajnih zajednica kako bi shvatili vanost i
ovog segmenta povijesti. Upoznati ih s nainom ustrojstva i ustrojem obavjetajnih zajednica, ciljevima, metodama,
taktikama i tehnikom rada, mogunostima manipulacije, izbjegavanju drutvene kontrole moguim incidentima,
ucjenama, ubojstvima...
Oekuje se da e studenti/ce:
Usvojiti znanja o obavjetajnim slubama tijekom 19. i 20. stoljea, njihovom znaaju ali i promaajima. Moi
kritiki baratati znanjem kako bi bili sposobni analizirati stvarnu i moguu obavjetajnu i kontraobavjetajnu
djelatnost kroz dostupnu arhivsku grau, recentnu literaturu te analizu dostupnih informacija svih medija. Usporediti
naine djelovanja obavjetajnih slubi 19. i 20. stoljea i razumjeti njihovu ovisnost o novim tehnologijama i
gospodarskoj razvijenosti neke drave na jednak nain kao i ovisnost o drutvenim promjenama. Shvatiti moralnu
dvojbu s kojom se obavjetajne slube susreu u suvremenoj povijesti od naruavanja privatnosti, zatajivanja
vanim drutvenih i politikih informacija, organizacije polukriminalnih ili kriminalnih radnji koja dovode do pitanja
njihova postavljanja iznad zakona i opih drutvenih normi. Analitiki i kritiki obraditi arhivske dokumente nastale
djelovanjem obavjetajnih i kontraobavjetajnih slubi. Svladati tehniku rada na istraivanju povijesti obavjetajnih
slubi.
Obavjetajna djelatnost bilo ona vojne ili kakve druge, civilne naravi, zbog svoje tajnovitosti oduvijek izaziva znatielju i uenje.
Studentima e se ponuditi samo najvanije procese razvitka poznate povijesti obavjetajnih slubi od Napoleona do dananjih
dana. Povijest obavjetajnih slubi je vaan segment ope, drutvene, politike i gospodarske povijesti koji esto omoguuje
njihovo bolje razumijevanje, ba zbog tajnih i javnosti nedostupnih informacija o dogaajima pa i procesima.
Posebno e se upozoriti studente na povezanost djelatnosti obavjetajnih slubi s poznatim i manje poznatim ali vanim
politikim i drutvenim dogaajima u svijetu tijekom 19 i 20. stoljea.
Teme sadraja kolegija su:
1. Pretee obavjetajne slube u civilnom i vojnom ivotu do 19. stoljea
2. Stvarni poetci ustrojavanja modrene obavjetajne slube tijekom prve polovice 19. stoljea, njezina organizacija,
ciljevi i zadatci (Francuska, Velika Britanija, Rusija)
3. Obavjetajna sluba 19. stoljea: metode, taktike i strategije djelovanja, tehnika, odgovornost i zloporaba
4. Dioba obavjetajne slube na vojnu i civilnu, razliitost ciljeva
5. Znaaj kontraobavjetajne djelatnosti u 19. stoljeu
6. Izbor kadrova i znameniti obavjetajci 19. stoljea
7. Obavjetajna djelatnost tijekom ratova (Prvi svjetski rat i Drugi svjetski rat)
8. Suvremene obavjetajne i kontraobavjetajne zajednice, metode, tehnika, stupanj kontrole civilnog drutva, zloporabe i
incidenti
9. Hladni rat -pijunski rat, prebjezi i dvostruki agenti, incidenti, Obavjetajne slube suprotstavljenih blokova
10. Uloga obavjetajnih zajednica u ratovima druge polovice 20. stoljea i prvog desetljea 21. stoljea
11. Elektroniko pijuniranje, mogunosti i dometi, poznati primjeri iz hladnoratovskoga razdoblja
12. Obavjetajna zajednica 21. stoljea
13. pijunski filmovi i romani
14. Arhivska graa vojnih obavjetajnih slubi (kritika dokumenata)
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
15. Metodologija istraivanja djelatnosti obavjetajnih slubi

1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
1.6. Komentari

Eksperimentalni
rad
Pismeni ispit Usmeni ispit 1 Esej Istraivanje
Projekt
znanja
1 Referat Praktini rad 0,5

predmeta!
Ozren unec, Darko Domiljanovi, Obavjetajno sigurnosne slube Republike Hrvatske, Zagreb: Jesenski i Turk,
2000.
Sluaj generala Gehlena: General Gehlen i povijest obavjetajne slube Savezne Republike Njemake, Zagreb:
Globus, 1976
Lauran Paine,The Abwehr: German Military Intelligence in World War Two. Xs Books 1984. ili
Gabriele Zaffiri, Abwehr - il servizio segreto militare del Terzo Reich, Nicola Calabria Editore,2008
John Dziak, Chekisty: A History of the KGB, Lexington Books,1988.
Keith Jeffery, MI6: The History of the Secret Intelligence Service 19091949, London: Bloomsburv, 2010.
Gordon Thomas, Gideon's Spies: The Secret History of the Mossad, New York: Thomas Dunne Books, 1999.
Yevgenia Albats, Catherine A. Fitzpatrick, The State Within a State: The KGB and Its Hold on Russia Past,
Present, and Future Farrar Straus Giroux,1994.
na predmetu
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
Nositelj predmeta dr. sc. Boris Duda
Naziv predmeta UVOD U ZNANSTVENI RAD
Godina 1., 2., 3.
nain izvoenja nastave Broj sati (P+V+S) (0 + 0 + 30)
1. OPIS PREDMETA
Upoznavanje studenata sa smislom i pravilima znanstvenog rada, te razliitim vrstama znanstvenih
radova (kao produkta) na razini preddiplomskog i diplomskog studija.
Nema
Studenti e nakon apsolviranog seminara znati raditi zabiljeke, izraditi zapisnik, ekscerpirati, reerirati,
izraditi i odrati referat, izraditi ekspoze, te biti u stanju napisati esej, seminarski i zavrni rad. Takoer e
studenti shvatiti smisao, korisnost i ciljeve tih razliitih vrsta znanstvenog rada.
Smisao, korisnost i cilj znanstvenog rada (kao procesa i kao produkta). Osnovni principi
znanstvcenog rada. Vrste znanstvenih radova na razini visoke znanosti i na razini preddiplomskog i
diplomskog studija (= akademski radovi). Vrste akademskih radova. Voenje zabiljeki. Zapisnik.
Ekscerpti. Reere (traenje literature). Izrada i dranje referata. Ekspoze. Esej. Seminarski rad. Zavrni
rad. Proces izrade seminarskog odn. zavrnog rada: izbor teme, plan rada, prikupljanje i obrada grae i
literature, strukturiranje i pisanje rada, vrednovanje, prezentiranje i objavljivanje rada.
Predavanja samostalni zadaci
1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
terenska nastava ostalo: konzultacije
1.6. Komentari Maksimalno 30 polaznika.
Redovna i pravovremena predaja domaih zadaa. Aktivno sudjelovanje na nastavi i izvravanje zadataka
na nastavi.
Eksperimentalni
Pohaanje nastave 1 Aktivnost u nastavi 2 Seminarski rad
rad
znanja
Nema ocjenjivanja, ali su izrada domaih zadaa i izvravanje zadataka tijekom nastave (u kategoriji
Aktivnost u nastavi preduvjet za stjecanje ECTS-bodova.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Gai, Milica: Pisanje i objavljivanje znanstvenih i strunih radova; Zagreb: Ministarstvo unutarnjih
poslova Republike Hrvatske, Policijska akademija, 2001.
Zelenika, Ratko: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela; Rijeka: Ekonomski
fakultet u Rijeci 2000.
ugaj, Miroslav: Osnove znanstvenog i strunog rada; Samobor: Zagreb 1989.
Bnting, Karl-Dieter: Schreiben im Studium: ein Trainingsprogramm; Berlin: Cornelsen Scriptor, 1996
Ivanovi, Zoran: Metodologija izrade znanstvenog i strunog djela; Opatija: Sveuilite u Rijeci, Hotelijerski
fakultet Opatija 1996.
na predmetu
Gai, Milica: Pisanje i objavljivanje znanstvenih i strunih radova; Zagreb:
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska akademija, 2 40
2001.
Redovne domae zadae, te aktivno uestvovanje na nastavi.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
POVIJEST FILOZOFIJE II (RIM)
Naziv predmeta
Godina 1., 2., 3.
1. OPIS PREDMETA
Uvesti studenta u duhovno okruenje Staroga Rima. Razumjeti nain razmiljanja antikog ovjeka starorimskog i
mediteranskoga svijeta.
/
Temeljne spoznaje o duhovnom i misaonom svijetu Staroga Rima.

Helenistiko-rimska filozofija. Rimski stoicizam: Seneka, Epiktet, marko Aurelije, Epikur i njegova kola. Lukrecije Kar.
Skepticizam. Plotin.
1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada i pisanje eseja i seminara, pismeni i usmeni ispit.

Eksperimentalni
Pismeni ispit 0,5 Usmeni ispit 1 Esej Istraivanje
znanja
predmeta!
P. Gregori, F. Grgi i M. Hudoletnjak Grgi (ur.), Helenistika filozofija: Epikurovci, stoici, skeptici, Zagreb, 2005.
BONJAK, Branko, Od Aristotela do Renesanse, Zagreb, 1978.
Predavanja
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
W. Windelband: Povijest filozofije, odabrani tekstovi
na predmetu
P. Gregori, F. Grgi i M. Hudoletnjak Grgi (ur.), Helenistika filozofija:
2 40
Epikurovci, stoici, skeptici, Zagreb, 2005.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
POVIJEST FILOZOFIJE III (SKOLASTIKA)
Naziv predmeta
Godina 1., 2., 3.
1. OPIS PREDMETA
Uvesti studenta u duhovno i filozofski okruenje srednjovjekovne duhovne misli. Razumjeti nain razmiljanja
srednjovjekovnog ovjeka zauzetog kranskom vjerom.

Oekuje se da e student osjetiti duh vremena i razmiljanja srednjevjekovnoga crkvenoga intelektualca i crkvenih velikaa.
Prihvatiti i razumjeti teorije koje e u to vrijeme nastati i doprinijeti razvitku teologije ali i crkvenoga uenja koje je dovelo do
nastanka mnogih crkvenih redova.
Oekuje se interpretacija tih uenja.
Pojava kranstva. Mijenjanje predmeta filozofije. Religiozno-dogmatski sadraj kranstva. Prigovori. Patristika-negiranje
filozofije. Pokuaj usklaivanja-Aleksandrinci-Augustin. Obnavljanje filozofske tradicije i zatvranje filozofskih kola. Beotije.
Problem etike. relativnost spoznaje.
Rana skolastika. Neoplatonizam- J.S. Eriugena
Nominlaizam i realizam. glavni predstavnici.
Oblikovanje skolastikih sustava. Toma Akvinski. Nova orijentacija unutar skolastike. Engleski franjevci: Bacon, Scotus,
Ockham.
1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, esej na zadane teme, pismeni i usmeni ispit.

Eksperimentalni
rad
znanja
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
predmeta!
Augustin, A. O dravi Bojoj III, Kranska sadanjost, Zagreb 1996, knjiga XIX, str. 9 89
Augustin, A. Ispovijesti, Kranska sadanjost, Zagreb 1982, knjiga XI, str. 253 - 279
Abelard, P. Povijest nevolja Etika, Naprijed, Zagreb 1992, str. 53 88
Akvinski, T. O vladavini u: Akvinski T., Drava, Globus, Zagreb 1990, str. 47 125
Akvinski, T. Izbor iz djela, ur. Bonjak, B., Naprijed, Zagreb 1990, str. 268 276
Koplston, F. Srednjovjekovna filozofija, BIGZ, Beograd 1989.
Predavanja
KUAR S. (prir.), Srednjovjekovna filozofija, kolska knjiga, Zagreb 1996
AUGUSTIN, O slobodi volje, Demetra, Zagreb 1998.
BONAVENTURA, Put duha k Bogu, Kranska sadanjost, Zagreb 1974.
BONAVENTURA, O svoenju umijea na teologiju, u S. KUAR (ured.), Srednjovjekovna filozofija, kolska knjiga, Zagreb
1996, str. 369-391.
TOMA AKVINSKI, O biu i biti, u S. KUAR (ured.), Srednjovjekovna filozofija, kolska knjiga, Zagreb 1996, str.473-502.
TOMA AKVINSKI, O diobi spekulativne filozofije [q. 5], u S. KUAR (ured.), Srednjovjekovna filozofija, kolska knjiga,
Zagreb 1996, str. 503-537.
na predmetu
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
Naziv predmeta PRAPOVIJEST I STARA POVIJEST BLISKOG ISTOKA I EGIPTA

Godina 1., 2., 3.
1. OPIS PREDMETA
Upoznavanje najstarije ljudske prolosti i primitivnih ureenja drutava preko arheoloko-paleontolokih istraivanja, te
doprinosa antropologije u rekonstrukcijama drutvene stvarnosti prvobitnih zajednica. Upoznavanje studenata s geografskim i
ekolokim karakteristikama bliskoistonog prostora, koje su bitno utjecale na razvoj sloenih drutava od neolitika do poetaka
visokih civilizacija. Prikazati civilizacijski razvoj na Bliskom istoku, s osobitim naglaskom na genezu ranih drutava i drave
(razvoj gradova, arhainih drava, carstava), razvoj pismenosti i administracije, tehnologije i umjetnosti. Kroz primjere ranih
povijesnih arita u Aziji i Egiptu stjee se uvid u razvoj koji se zbiva neovisno i drugdje u svijetu, npr. Kini, Indiji, egejskom
prostoru.
/
Na kraju ovog kolegija od studenata se oekuje: usvajanje osnovnih injenica iz prapovijesti i rane povijesti, poznavanje
povijesne geografije, razumijevanje pojmova, problema i teorijskih rasprava koje postoje kod prouavanja prvobitnih ljudskih
drutava, rane bliskoistone povijesti i egiptologije; razumijevanje metodologija koje se koriste u istraivanju ove
problematike; razvijanje analitikog pristupa u prouavanju arheolokih, antropolokih, paleontolokih i povijesnih izvora,
kritiko razmiljanje, intelektualnu otvorenost, znatielja i kreativnost u rjeavanju problema; empatija i potovanje vrijednosti
ljudske i kulturne razliitosti.
1.) Prapovijest. Rana otkria i razvitak spoznaja o postanku ljudske vrste. Razvoj prvobitnih drutvenih zajednica i primitivnih
drutava. Rane kulture i arheoloka periodizacija. Razvitak ranog neolitika, te poeci razvoja civilizacije na primjeru Bliskog
istoka.
2.) Pregled razvitka azijskih bliskoistonih civilizacija. Pregled razvoja na podruju plodnog polumjeseca. Osobiti naglasak e
biti stavljen na Mezopotamiju i genezu stratificiranog drutva, grada i drave. Fenomen Uruka, ranodinastiko i akadsko doba;
III. dinastija Ura. Promjene na Bliskom istoku oko 2000. g. pr. Kr. Babilonija u 2. tisuljeu. Mala Azija (Hetiti) i podruja
Sirije i Palestine u 2. tis. pr. Kr. Bliski istok izmeu 1200. i 500. g. pr. Kr. Kontinuiteti (Babilonija, Asirija) i promjene na
prijelazu iz 2. u 1. tisuljee (eljezo, alfabet, karavanski promet na devama i novi znaaj nomadizma). Novi narodi: Iranci na
istoku (razvoj Perzije), Aramejci, Feniani, Hebrejci na zapadu.
3.) Egipat. Egipat kao autonomno civilizacijsko arite. Egipat do kraja Stare drave. Srednja i Nova drava. Drutvena i
dravna organizacija faraonskog Egipta. Egiptologija.
1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada samostalnih radova, kontinuirana provjera znanja, pismeni
ispit
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Eksperimentalni
Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi 0,2 Seminarski rad
rad
Projekt
znanja
1 Referat 0,3 Praktini rad

predmeta!
Povijest, sv. 1, Prapovijest i prve civilizacije, Europapress holding, Piotello, 2007. (odabrana poglavlja)
Povijest, sv. 2, Egipat i antika Grka, Europapress holding, Piotello, 2007. (odabrana poglavlja)
Hawkes J., Prethistorija, Historija ovjeanstva, sv. 1, Zagreb, 1966. (odabrana poglavlja)
Woolley L., Poeci civilizacije, Historija ovjeanstva, sv. 2, Zagreb, 1966. (odabrana poglavlja)
Contenau G., Babilon i Asirija, Zagreb, 1979.
Dimitrijevi, S., Teak-Gregl, T., Majnari-Pandi, N., Prapovijest, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Zagreb 1998.
Herak E., Drevne seobe, Zagreb, 2005.
Karavani, I., ivot neandertalca, kolska knjiga, Zagreb 2004.
Kramer S. N., Historija poinje u Sumeru, Zagreb, 1966.
Matasovi R., Kultura i knjievnost Hetita, Zagreb, 2000.
Montet P., Egipat u doba Ramzesa, Zagreb, 1979.
Nissen, H. J., The early history of the Ancient Near East 9000-2000 BC, Chicago, 1988.
Urani I., Stari Egipat, Zagreb, 2004.
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. I-IV, Otokar Kerovani, Opatija, 1974-79.
na predmetu
Povijest, sv. 1, Europapress holding, Piotello, 2007. 3 40
Povijest, sv. 2, Europapress holding, Piotello, 2007. 2 40
Hawkes J., Prethistorija, Historija ovjeanstva, sv. 1., Zagreb, 1966. 2 40
Woolley L., Poeci civilizacije, Historija ovjeanstva,, sv. 2, Zagreb,
2 40
1966.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
STARA POVIJEST KINESKIH ZEMALJA
Naziv predmeta
Status predmeta Izboran
Godina 1., 2., 3.
1. OPIS PREDMETA
Cilj ovog kolegija je predoiti studentima osnovna pitanja razvoja iz povijesti kineskih zemalja u starom vijeku (do 220. g.).
Od studenata se oekuje da upamte injenice iz politike, drutvene i kulturne povijesti kineskih zemalja. Studenti e moi
prepoznati i interpretirati povijesne procese koji su oblikovali formiranje kineskog svijeta te ih jasno postaviti u kontekst
povijesnog razvoja istone Azije. Poznavanje ovoga perioda olakalo bi razumijevanje tijeka kasnije kineske povijesti, ali i
uope povijesti Azije. Stjecanje osnovnih i temeljnih saznanja o povijesnom razvoju Kine.
/
Oekuje se da studenti steknu osnovna saznanja o kineskoj civilizaciji i njezinu razvitku tijekom staroga doba od njezinih
poetaka, najveega uspona do pada.
Prepoznavanja razdoblja i razumijevanje starokineske povijesne tradicije i duhovne batine.
Upoznati studente s povijesnim i kulturnim razvitkom stare Kine od oko II. tisuljea pr. n. e. do pada Istone Han dinastije i
raspada jedinstvene kineske drave 220. n. e.
U sklopu kolegija naglasak se daje vremenu Qin i Han dinastija (od 221. g. pr. n. e. do 220. g. n. e.). Obrauju se osnovne
injenice o politikoj povijesti, utjecaju kineskih filozofskih kola na politiki ivot i metode upravljanja dravom. Upoznaju se
neki problemi iz gospodarske povijesti (raspodjela zemlje stanovnitvu, razmjeri trgovine kineskim proizvodima, porezna politika
i sl.). Usvajaju se osnovne informacije o ivotnim uvjetima kineskoga seljatva te o velikim seljakim ustancima u staroj Kini.
Kroz literaturu se dobivaju podaci o gospodarskom, politikom i kulturnom utjecaju Kine na rane dravne formacije u
jugoistonoj Aziji, korejskom poluotoku i japanskom otoju.
Kina u mitsko Xin doba. Kina u doba Shang i Zhou. Formiranje politikog autoriteta u drevnoj Kini. Vrijeme Proljea i jeseni.
Vrijeme Zaraenih drava. Prvo ujedinjenje kineskih drava pod dinastijom Qin. Zapadna Han dinastija. Meuvlae u vrijeme
uzurpatora Wang Manga. Istona Han dinastija.
1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, pisanje seminarskog rada, kolokvij/testovi znanja, pismeni
ispit.
Eksperimentalni
rad
znanja- kolokvij
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
predmeta!
DRAGIEVI, Ivo. Kina. Od nebeskoga carstva do naih dana. Zagreb: Prometej, 2002, str. 35-86., 212-251.,
283-298., 303-309., 311-336.
GERNET, Jacques. Drevna Kina. Zagreb: Jesenski i Turk, 2008.
Velika ilustrirana povijest svijeta. Rijeka: Otokar Kerovani, 1974, sv. 2. (od 859. do 874. stupca);
Isto. 1974, sv. 3. (od 1351. do 1360. stupca);
ALLAN, Sarah. The Shape of the Turtle: Myth, Art and Cosmos in Early China. Albany: State University of
New York Press, 1991.
BARFIELD, Thomas J. The Perilous Frontier. Nomadic Empires and China 221 BC to AD 1757. Cambridge i
Oxford: Blackwell, 1992.2 [1989.], str. 1-84.
CHANG, Kwang-chih. Art, Myth, and Ritual. The Path to Political Authority in Ancient China. Cambridge i
London: Harvard University Press, 1983.
Isti. The Archeology of Ancient China. New Haven and London: Yale University Press, 1979.
CH Tung-tsu. Han Social Structure. Seattle i London: University of Washington Press, 1972.
LEWIS, Mark Edward. The Early Chinese Empires. Qin and Han. Cambridge i London: The Belknap Press of
Harvard University Press, 2007.
LOEWE, Michael. The Government of the Qin and Han Empires 221 BCE - 220 CE. Indianapolis: Hackett
Publishing Company, 2006.
LOEWE, Michael, SHAUGHNESSY, Edward L. (ur.). The Cambridge History of Ancient China. From the
Origins of Civilization to 221 B. C. Cambridge: Cambridge University Press, 1999.
NEEDHAM, Joseph. Kineska znanost i Zapad. Zagreb: kolska knjiga, 1984. (prijevod sa engleskog jezika The
Grand Titration. Science and Society in East and West. Boston-Sydney)
SCHWARTZ, Benjamin I. The World of Thought in Ancient China. Cambridge i London: The Belknap Press of
Harvard University Press, 1985.
TWITCHETT, Denis, LOEWE, Michael (ur.). The Cambridge History of China. Volume I. The Chin and Han
Empires, 221 B. C. A. D. 220. Cambridge: Cambridge University Press, 1986., str. 20- 807.
VELJAI, edomil. Filozofija istonih naroda. II. dio. XII. sv. Filozofske hrestomatije. Zagreb: Matica
hrvatska, 1979., str. 113-177. te str. 279-311.
Y Ying-shih. Trade and Expansion in Han China: A Study in the Structure of Sino-Barbarian Economic
Relations. Berkeley: University of California Press, 1967.
WALDRON, Arthur. The Great Wall of China. From History to Myth. Cambridge: Cambridge University Press,
1998.4 [1990.]
WATSON, Burton. Early Chinese Literature. New York: Columbia University Press, 1962.
na predmetu
Velika ilustrirana povijest svijeta. Rijeka: Otokar Kerovani, 1974. 2 40
DRAGIEVI, Ivo. Kina. Od nebeskoga carstva do naih dana. Zagreb:
2 40
Prometej, 2002,
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
CEREMONIJALI, RITUALI, MITOVI I LEGENDE U SREDNJEM
Naziv predmeta
VIJEKU
Status predmeta Izboran
Godina 1., 2., 3.
1. OPIS PREDMETA
Razdoblje srednjega vijeka jest jedno do najkompleksnijih razdoblja u povijesti ovjeanstva. Previranja
koja su dovela do stvaranja srednjovjekovnog doba bitno su utjecala na formiranje drutva i kulture
europskoga zapada te su postali temelji dananjeg drutva uope. Cilj ovog kolegija biti e prevazii
okvire politike povijesti srednjeg vijeka te pokuati predoiti uvid u to kako su pojedini drutveni i
kulturni aspekti imali utjecaj na daljnji razvoj srednjovjekovnog svijeta.
Kolegij e analizirati kako je srednjovjekovno drutvo uz upotrebu ceremonijala i rituala pokualo, na
neverbalan nain, predstaviti odreene norme i smjernice ponaanja koje su bila vaee u tom periodu.
Takoer e se predstaviti uloga i znaaj utjecaja pojedinih mitova i legendi na razvoj srednjovjekovnog
drutva.
/
Od studenata se oekuje da usvoje temeljna znanja o drutvenoj i kulturnoj sferi srednjovjekovnog
razdoblja, utjecaju i upotrebi ceremonijala, rituala, mitova i legendi u srednjovjekovnom drutvu. Kolegij
je po svom sastavu i nainu izvoenja tematski blizak kolegiju Srednjovjekovna povijest Europe (5-16
st.) te se s toga od studenata oekuje da kombinacijom obaju predmeta steknu jedinstveni uvid u
cjelokupnu povijest srednjovjekovnog razdoblja.
Kolegij e tematski biti podijeljen u tri dijela. Prvi dio obrauje ceremonijale i rituale koji se odnose prije
svega na naine prijenosa vlasti u srednjem vijeku. Ova sekcija e biti usmjerena na obradu slijedeih
tema:
1. krunidbeni ceremonijal i popratni rituali
2. pogrebni ceremonijal i popratni rituali
3. teorija o dva kraljeva tijela i kristocentriki koncept kraljevske vlasti
4. simboliki naini predstavljanja prijenosa vlasti
5. ceremonijal i popratni rituali stupanja u vazalski odnos.
Drugi dio e analizirati porijeklo, vanost i utjecaj mitova u srednjovjekovnom drutvu. Ova sekcija e
obraivati slijedee teme:
1. mit o kraljevima-iscjeliteljima
2. mit o svetoj kraljevskoj krvi-beata stirps
3. mit o usnulim kraljevima
4. mit o imitatorima kraljeva
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
5. mitovi proizali iz pukih pria (kao npr. mitovi o lutajuem idovu, boanskom koplju, nastanku
istilita, Antikristu, ovjeku na mjesecu i dr.).
Trei dio obrauje ulogu i znaaj svetakih legendi u razdoblju srednjeg vijeka. Nadalje, ovaj e dio
analizirati i ulogu legendi koje se pojavljuju u srednjovjekovnoj knjievnosti. Ova sekcija e obraivati
slijedee teme:
1. ciklus svetakih legendi predstavljenih u zbirci Legenda Aurea Jacobusa de Voragine
2. ciklus legendi o kriu
3. ciklus legendi o svetom gralu, kralju Arthuru i vitezovima okruglog stola.
vjebe
1.6. Komentari
Studenti su obavezni redovito pohaati nastavu. Od studenata se oekuje da pripreme jedan seminarski
rad i poloe obavezan kolokvij te tako steknu uvjete za pristupanje zavrnom ispitu.
Seminarski rad Eksperimentalni
Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi
1 rad
Pismeni ispit Usmeni ispit
Esej Istraivanje
1 1
znanja
predmeta!
Brandt, Miroslav, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb: kolska knjiga, 1995.
Bloch, Marc, Feudalno drutvo, Zagreb: Golden marketing, 2001.
Goldstein, Ivo Grgin, Borislav, Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku, Zagreb: Novi Liber, 2006.
Le Goff, Jacques, Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, Zagreb: Golden marketing, 1998.
Ostrogorski, Georgije, Povijest Bizanta, Zagreb: Golden marketing, 2002.
Pirenne, Henri, Povijest Europe: od seobe naroda do XVI. stoljea, Zagreb: Kultura, 1956.
Bloch, Marc, I re taumaturghi, Torino: Einaudi, 1989,
Cocagnac, Maurice, Biblijski simboli, teoloki pojmovnik, Zagreb: AntiBarbarus, 2002.
Coronations: medieval and early modern monarchic ritual, ur. Janos M. Bak, Berkeley: University of
California Press, 1990.
Curtius, Ernst R., Europska knjievnost i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb: Naklada Naprijed, 1998.
Daniell, Christopher, Death and Burial in Medieval England, London: Routledge, 1997.
Di Carpegna Falconieri, Tommaso, The man who believed he was king of France: a true medieval tale,
Chicago: University of Chicago Press, 2008.
Geary, Patrick J., Furta sacra: thefts of relics in central Middle Ages, Princeton: Princeton University
Press, 1990.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
____________, Living with the Dead in the Middle Ages, Ithaca: Cornell University Press, 1994.
Higham, N. J., King Arthur: myth-making and history, London: Routledge, 2002.
Kantorowicz, Ernst H., The Kings Two Bodies: a study in medieval theology, Princeton: Princeton
University Press, 1997.
Le Goff, Jacques, The Birth of Purgatory, Chicago: University of Chicago Press, 1986.
Oldridge, Darren, Strange histories: the trial of the pig, the walking dead, and other matters of fact from
the medieval and Renaissance worlds, London: Routledge, 2005.
Walter, Philippe, Kranska mitologija: svetkovine, obredi i mitovi srednjega vijeka, Zagreb: Scarabeus-
naklada, 2006.
na predmetu
Civilizacija srednjovjekovnog Zapada 16 40
Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku 5 40
Feudalno drutvo 6 40
Povijest Bizanta 7 40
Povijest Europe: od seobe naroda do XVI. stoljea 5 40
Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka 6 40
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
Nositelj predmeta dr. sc. Giovanni DAlessio
POVIJEST HABSBURKE MONARHIJE OD 16. STOLJEA DO 1918.
Naziv predmeta
Godina 1., 2., 3.
1. OPIS PREDMETA
Za razliku od kolegija iz nacionalne povijesti i europske ili svjetske povijesti u kojima se Habsburka Monarhija dosta spominje
ali nikad cjelovito te u drukijem kontekstu i iz drugih razloga, glavni ciljevi ovog tematskog kolegija su analizirati uspon i pad
jednog od najveih europskih imperija promatrajui ga iznutra, i iz njegovog centra, ali takoer i s motrita internacionalne
povijesti. Poslije pada komunizma u Istonoj Europi i sirenja Europske Unije u Srednju i Istonu Europu, povijest Habsburke
Monarhije postaje aktualnija nego ranije. Ovakav tematski kolegij omoguiti ce studentima lake razumijevanje novog europskog
identiteta, europskih integracija i odnosa unutar ovog novog konteksta
/
Oekuje se da studenti shvate vanost postojanja Habsburke Monarhije, upoznati se s njezinim nastankom, razvitkom,
najveim usponom, dekadencijom i padom. Na njoj se moe pratiti sudbina velikih imperijalnih drava.
Kolegij obuhvaa period od 1526.-1918., tj. od poetka 16. vijeka kroz 17-ti i 18-ti vijek kad je dinastija Habsburga
diplomacijom, sirenjem rodbinskih veza s europskom aristokracijom, suradnjom s Katolikom crkvom te ratovima na dvije
bojinice, protiv Protestantizma koji je sa Sjevera i Zapada prodirao u Srednjo-istonu Europu, te Turske prijetnje kranskom
Zapadu, proirila svoje domene na cijelu Srednju i Istonu Europu i postavila temelje jednom kontinentalnom imperiju .
Kolegij prati razvoj imperija kroz 19-ti vijek i poetak 20-tog sve do pada imperija u Prvom svjetskom ratu. Kolegij se bavi
politikom, internacionalnom i diplomatskom povijeu ali takoer naglaava i socijalnu, ekonomsku i kulturnu povijest.
1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada postera, pisanje eseja, pismeni usmeni ispit.

Eksperimentalni
rad
znanja
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
predmeta!
J.M. Roberts Povijest Europe; prevele Neeljka Batinovi... et al. Zagreb : AGM, 2002.
Erich Zoellner, Therese Schuessel. Povijest Austrije; preveli Vlatka-Ana Duji, Sonja Ledini. Zagreb : Barbat, 1997.
A. J. P. Taylor, Habsburka Monarhija : 1809. - 1918. ; s engleskoga preveo Omer Lakomica. Zagreb : Znanje, 1990.
Horst Haselsteiner. Ogledi o modernizaciji u Srednjoj Europi; prijevod s njemakoga Andrea Bjelo. Zagreb : Naprijed, 1997.
William M. Johnston. Austrijski duh: intelektualna i drutvena povijest od 1848. do 1938.; s engleskoga preveo Janko Paravi.
Zagreb : Globus, 1993.
Viktor mega. Beka moderna: portret jedne kulture. Zagreb : Matica hrvatska, 1998.
Jacques Le Rider. Mitteleuropa; prevela Vesna Pavkovi. Zagreb: Barbat, 1998.
Piotr. S. Wandycz. Cijena slobode: povijest Srednjoistone Europe od srednjega vijeka do danas; Zagreb : Srednja Europa,
2004.
Darko Dukovski, Povijest Srednje i Jugoistone Europe , Zagreb : Alinea, 2005.
Slaven Bertoa. Svjetska povijest modernoga doba : (XVI.-XIX. stoljee) : s posebnim osvrtom na Apeninski poluotok. Zagreb :
Profil international, 2004.
Josef Matuz. Osmansko carstvo; preveo Nenad Moaanin. Zagreb : kolska knjiga, 1992.
Peter Hanak, urednik, et al.. Povijest Maarske ; preveli Drago Roksandi, Veljka oli-Peisker. Zagreb : Barbat, 1995.
Damir Agii. Podijeljena Poljska : 1772.-1918. Zagreb : Srednja Europa, 2004.
Slavko Mianovi, Sarajevski atentat. Zagreb: Stvarnost, 1965.
Neven Budak, Mario Strecha, eljko Kruelj. Habsburzi i Hrvati. Zagreb: Srednja Europa, 2003.
Charles Jelavich, Junoslavenski nacionalizmi: jugoslavensko ujedinjenje i udbenici prije 1914.; prijevod s engleskoga Josip
entija. Zagreb: Globus nakladni zavod : kolska knjiga, 1992.
Jean-Francois Noel. Sveto Rimsko Carstvo; prevela Vesna Pavkovi. Zagreb : Barbat, 1998.
Jacques Mercier . Povijest Vatikana; prevela Vesna Pavkovi. Zagreb: Barbat, 2001.
Ante Gulin. Povijest obitelji Rattkay: genealoka studija i izvori (1400-1793). Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i
umjetnosti, 1995.
na predmetu
J.M. Roberts Povijest Europe 1 40
Erich Zoellner, Therese Schuessel. Povijest Austrije 2 40
A. J. P. Taylor, Habsburka Monarhija : 1809. - 1918. 1 40
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
Nositelj predmeta dr. sc. Vjekoslav Perica
POVIJEST RUSIJE OD PETRA VELIKOG DO PADA KOMUNIZMA
Naziv predmeta
Godina 1., 2., 3.
1. OPIS PREDMETA
Rusija je ne samo velika drava nego i zasebna civilizacija. Poznavanje i razumijevanje povijesti moderne Rusije neophodno je
za razumijevanje razvoja modernog svijeta i dananje Europe. Rusija je geografski najprostranija drava svijeta i najbogatija
prirodnim resursima ali je osim toga i svjetski relevantan njen utjecaj na glavne procese u povijesti Europe napose od
Napoleonski ratova do komunistike revolucije a potom kao svjetske velesile i na globalne procese. Studenti e prije svega
trebati memorirati kronoloki prikazane najvanije povijesno relevantne injenice iz politike, vojne, diplomatske, socijalne i
kulturne povijesti imperijalne Rusije, revolucionarne Rusije te Sovjetskog Saveza. Zatim e trebati razumjeti i objasniti kroz
analitiki esej i usmeni referat te naroito na zavrnom ispitu, kako je i zbog ega dolo do najvanijih promjena i povijesnih
prekretnica iz ruske povijesti kao sto su slijedee: reforme cara Petra Velikog radi pribliavanja Rusije Zapadu i daljnji razvoj
specifinog ruskog identiteta kao euroazijske ali ne samo zapadne i europske zemlje, rast ruskog imperija pod carevima,
politiki radikalizam i konzervatizam 19. vijeka, zatim revolucije od 1905 i boljevike revolucije 1917, kako je djelovao
komunistiki sustav, te razloge uspona i pada Sovjetske Rusije.
/
Oekuje se da e student upoznati se sa injenicama i razumjeti ih te samostalno se kritiki osvrnuti na osnovne postavke
povijesti Rusije.
Prihvatiti i dalje razvijati ocjene o razvitku jedne velike euro-azijske drave i njezinim zanimljivom povijesnom razvitku.
Samostalno definirati prijelomnice razvitka i glavne etape.
Shvatiti ulogu Rusije u politici Europe i Svijeta kroz razdoblje 18-20. stoljea
Uvodni opis ekspanzije moskovske Rusije, pregled politike careva od dolaska na vlast dinastije Romanovih 1613 te presjek
ruskog drutva prije reformi Petra Prvog; sadraj petrinskih reformi i metode provoenja; pojam revolucije odozgo;
evaluacije Petrovog poduhvata; politika Petrovih careva-nasljednika napose Katarine Druge, Nikolaja Prvog i Aleksandra
Drugog; uloga Pravoslavne crkve u drutvu, rusko plemstvo, kmetovi i gradovi, ekonomski problemi, rast imperijalne Rusije,
njena vanjska politika i promjene u ruskom drutvu, intelektualni i kulturni pokreti, sveslavenske i slavofilske ideologije,
Rusija izmeu Istoka i Zapada, Rusija i Balkan, Revolucija 1905, pokuaji reforme izmeu dviju revolucija, Boljevika
(komunistika, Oktobarska) revolucija do Lenjinove smrti, Staljinizam, uloga Rusije u Drugom svjetskom ratu;
destaljinizacija, Hladni rat i zreli socijalizam; Gorbaovljeve reforme, kolaps Sovjetskog Saveza; nova Rusija od Jeljcina do
Putina.
1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
1.6. Komentari
Testovi (kviz) iz kronologije i najvanijih pojmova; pismeni i usmeni prikaz jedne knjige (alternativno u sluaju nedostatka
literature kratki esej na zadanu temu i usmeni prikaz eseja); zavrni usmeni ispit, pohaanje i aktivnost u nastavi. Studenti
pokazuju aktivnost u nastavi diskusijama na unaprijed zadane teme, zanimljivim pitanjima, izvjeima o samostalnom internet
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
istraivanju, konzultacijama itd.

Projekt
znanja

predmeta!
Erdmann Hanisch. Povijest Rusije, Elektronika graa; u prijevodu Marijana Tkalia [S. l.] : Wikimedia, 2006.
Alexander Werth. Rusija u ratu : 1941-1945; s engleskoga preveo Rene Lui. Rijeka : "Otokar Kerovani", 1979.
Luciano Doddoli i Manlio Maradei. Svijet poslije II. svjetskog rata ; prijevod s talijanskog Mira Bogli]. Split : Marjan tisak,
2005 (samo dijelovi koji se odnose na SSSR
Martin Gilbert. The Routledge Atlas of Russian History. 3rd edition. London: Routledge, 2002.
Walter G.A. Moss. History of Russia, Vol. 1: To 1917. Anthem Press; 2nd edition, 2003 (samo dijelovi iz predavanja).
Ronald Grigor Suny. The Soviet Experiment: Russia, the USSR, and the Successor States. New York: Oxford University
Press, 1998 (samo dijelovi iz predavanja).
Nikolaj Berdjajev. Novo srednjovjekovje : razmiljanje o sudbini Rusije i Evrope; prijevod Nikola Thaller. Split : Laus, 1991.
Aleksandar Novai. Sovjetski izazov. Zagreb : Globus, 1988.
Thomas Riha, ed. Readings in Russian Civilization. 1-2. Chicago: University of Chicago Press; 2nd edition, 1969.
Andrzej Walicki. A history of Russian thought from the enlightenment to Marxism; translated fromthePolishbyHildaAndrews-
Rusiecka.Stanford,Calif.:StanfordUniversityPress,1979.
Franco Venturi. Roots of Revolution: A History of the Populist and Socialist Movements in 19th Century Russia. Paperback;
Publisher: Phoenix Press; Rev edition 2001
na predmetu
Alexander Werth. Rusija u ratu : 1941-1945 1 40
Luciano Doddoli i Manlio Maradei. Svijet poslije II. svjetskog rata 1 40
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
RIJEKA I KVARNERSKO PRIMORJE U 19. I 20. STOLJEU
Naziv predmeta
Godina 1., 2., 3.
1. OPIS PREDMETA
Predmet sadrava interpretaciju povijesti europskih regija 19.-20. stoljea koje se proimaju u hrvatskom prostoru imajui u
vidu da je svaki od navedenih regionalnih identiteta otvoren, u stalnim mijenama od jednog do drugog razdoblja. Stoga
predavanja zahtijevaju komparativnu interpretaciju povijesti svih drava i naroda s kojima se Hrvati u bilo kojem trenutku
idejno i interesno dodiruju ili razdvajaju. Kolegij ukljuuje razne vidove i razine odnosa. Sadraj ovog predmeta odreen je
problemskim predavanjima
Kolegij ima svrhu pribliiti svijet Hrvatskog primorja i Rijeke u razdoblju industrijske revolucije i napretka tehnike i
tehnologija. Izgradnja parobroda. Trgovina i putovanja. Povijest trgovine i razvoja grada. Predavanja trebaju odrediti i
objasniti probleme povijesnog razvoja zemalja i naroda Sredozemlja. U tom smislu provodit e se seminari i kolokviji
temeljeni na seminarima.
/
Oekuje se da e studenti ovladati informacijama o specifinome povijesnome razvitku ovoga podruja. Upoznati se s
drutvenim i politikim strukturama ovoga podruja.
Kvarnersko primorje i grad Rijeka. Nacionalna homogenizacija. razvoj trgovine pomorstva i prometa. Rijeka i Hrvatsko
primorje u vrijeme Napoleona; Izmeu Austrije i Maarske 1848-1908; Proljeu naroda; Hrvatska i Berlinski kongres;
Hrvatsko-srpske komparacije 1848.-1918. (1918.-1939.); Hrvatsko- talijanske komparacije 1918.-1943.; Meunarodni odnosi
1914.-1945. i 1945.-1995. Razliiti interesi. Razvoj graanstva i nacionalne integracije. Socijalni slojevi. Rijeka kao slobodna
drava. Rijeka pod Italijom. Podijeljeni grad. Rijeka u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Razvoj turizma.
1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, esej na zadane teme, pismeni i usmeni ispit.

Eksperimentalni
rad
znanja
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
predmeta!
*** Drutveni razvoj u Hrvatskoj od 16 stoljea do poetka 20 st. Uredila M. Gross, Zagreb, 1981. (Samo dio o Kvarnerskom
(Hrvatskom) primorju)
*** Istra, Hrvatsko primorje, Gorski kotar 1919.-1979. Rijeka, 1980. (odabrana poglavlja)
Dukovski, Darko, Istra i Rijeka u prvoj polovici 20. stoljea (1918.-1947.), Zagreb, 2011. (odabrana poglavlja)
Dukovski Darko, Istra i Rijeka u Hrvatskom proljeu, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)
*** Povijest Rijeke, Rijeka, 1988. (odabrana poglavlja)
PREDAVANJA PREMA DOGOVORU S PROFESOROM NOSITELJEM KOLEGIJA
D.EPI, Italija, saveznici i jugoslavensko pitanje 1914-1918, Zagreb 1968
na predmetu
Dukovski, Darko, Istra i Rijeka u prvoj polovici 20. stoljea (1918.-
1947.), Leykam international, Zagreb, 2011. (odabrana poglavlja) 6 15
Dukovski Darko, Istra i Rijeka u Hrvatskom proljeu, Alinea d.o.o.,

Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja) 5 15
Povijest Rijeke, Izdavaki centar Rijeka, Rijeka, 1988. (odabrana

poglavlja) 7 15
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
POLITIKI I PRAVNI ASPEKTI MODERNE POVIJESTI ZAPADNE HRVATSKE U
Naziv predmeta 20. STOLJEU
Godina 1., 2., 3.
1. OPIS PREDMETA
Upoznavanje s bitnim politikim i pravnim aspektima moderne povijesti Zapadne Hrvatske u 20. st. Posebno ukazati
na pitanja osobitosti dravnopravnog statusa zapadnohrvatskih podruja, pitanja razgranienja, problematike
meunarodnog prava oruanih sukoba u kontekstu povijesti Zapadne Hrvatske, te meunarodnopravnog,
ustavnopravnog i upravnopravnog odreenja ovih podruja. Pravna pitanja ramatraju se u kontekstu politikih
zbivanja i mijena, razmatranja specifinosti ideolokih odrednica i drutvenih formacija, te ostalih sadraja politike
arhitekture.
Nema uvjeta za upis predmeta

Oekuje se da studenti nakon poloenog ispita postignu razinu koja e im omoguiti da budu u stanju prepoznati,
argumentirano definirati, opisati i kritino protumaiti najvanija pitanja iz moderne povijesti Zapadne Hrvatske u
20. st.
Oekuje se poznavanje dogaaja i procesa, osoba kronologije, kao i nekih specifinosti dravnopravne
problematike.

1. Dravnopravne promjene nakon Prvog svjetskog rata (1918.-1924.) talijanski politiki pluralizam nakon
ujedinjenja Italije diplomatski kontekst meunarodnopravna rjeenja; 2. Zapadna Hrvatska u zbivanjima nakon
Drugog svjetskog rata (1945. 1954.) diplomatski odnosi i meunarodnopravna rjeenja politika
konfiguracija Rijeke nakon Drugog svjetskog rata i sjedinjenje sa Suakom (1945.-1948.) tendencije razvitka
Rijeke u socijalistikoj Jugoslaviji problematika razgranienja s Italijom pravni kontekst Slobodni Teritorij
Trsta 3. Zapadna Hrvatska nakon dogovora o granici 1954. pravna rjeenja (pravna regulacija poloaja
nacionalnih manjina) - politika arhitektura u Rijeci i Istri u vremenu nacionalnog pokreta (1960-te -1971.)
gospodarska konsolidacija Zapadne Hrvatske u socijalistikoj Jugoslaviji; 4. Nova diplomatska kriza u talijansko-
jugoslavenskim odnosima 1970- tih Osimski sporazumi osobitosti politikih kretanja u osamdesetim godinama
XX. stoljea; 5. Dravnopravni aspekti konstituiranja hrvatske i slovenske samostalnosti i suvremeni trendovi
hrvatsko-slovensko-talijanskih odnosa nakon 1990. dravnopravni procesi konstituiranja hrvatske i slovenske
samostalnosti meunarodno pravo i sukcesija dravne granice utvrivanje dravne granice na moru sukcesija
u pitanjima pravnog poloaja nacionalnih manjina utjecaj povijesnih mijena na suvremena kretanja - oblikovanje
jadranskih odnosa u europskom integracijskom kontekstu.
1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
1.6. Komentari
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, priprema seminara, pismeni ispit.

Eksperimentalni
Projekt
znanja - kolokvij

predmeta!
Dukovski, Darko, Istra i Rijeka u prvoj polovici 20. stoljea (1918.-1947.), Leykam international, Zagreb, 2011.
Dukovski Darko, Istra i Rijeka u Hrvatskom proljeu, Alinea d.o.o., Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)
Povijest Rijeke, Izdavaki centar Rijeka, Rijeka, 1988. (odabrana poglavlja)
Vukas Budislav, Osimski sporazumi i hrvatsko-talijanski odnosi pravnopovijesni kontekst Pravni fakultet
Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2007. (odabrana poglavlja)
Bartulovi, eljko, Suak 1919. 1947. dravnopravni poloaj grada, Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci,
Dravni arhiv Rijeka, Adami, Rijeka, 2004.
epulo Dalibor, Hrvatska pravna povijest u europskom kontekstu od srednjeg vijeka do suvremenog doba, Pravni
fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2012. (odabrana poglavlja)
Engelsfeld Neda, Povijest hrvatske drave i prava razdoblje od 18. do 20 stoljea, Pravni fakultet Sveuilita u
Zagrebu, bilo koje od tri izdanja (odabrana poglavlja)
Giron, Antun, Zaobii Ingridstellung. Rijeko podruje u zavrnici Drugog svjetskog rata, Povijesno drutvo
Rijeka, Rijeka, 1995.
Giron, Antun, Zapadna Hrvatska u Drugom svjetskom ratu, Adami, Rijeka, 2004.
Vukas, B., Dravnopravni poloaj Grada Rijeke od 1945. do Osimskih sporazuma 1975. godine- struni doprinos
u Spomen knjizi Prve Rijeke Hrvatske Gimnazije 1627. do 2007., izdava: Prva Rijeka Hrvatska Gimnazija,
Rijeka, 2007., str. 76 87.
Vukas, B., Transka kriza u prijelomnim vremenima prve polovice 50-tih godina XX. stoljea diplomatsko-
politiko i dravnopravno razmatranje,Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, Vol. 28, Br. 2, 2007., str.
1017 1065.
Vukas, B., Glavne odrednice dravnopravnog poloaja Istre i Voloanskog podruja od 1943. do 1947. uz 60.
obljetnicu stupanja na snagu Mirovnog ugovora s Italijom (15. rujan 1947. 15. rujan 2007.) asopis za povijest
Zapadne Hrvatske, God. II. III., Svezak 2-3, Rijeka, 2007.,2008. str. 105-124.
Vukas, B., Neka pitanja krenja meunarodnog prava talijanskih okupacijskih vlasti na podruju Zapadne
Hrvatske i Kastavtine u razdoblju od 1941. do 1943., (u koautorstvu s Anom Ani, dipl theol.), Zbornik
Kastavtine, knjiga XVI., Kastav, 2008., str. 29-49.
Vukas, B., Pax Adriatica New Features of the Croatitan (Slovenian) Italian Relations Aimed to Shaping the
Coexsistence Identity ( Legal and Historical Context) Poglavlje u knjizi: Die Identitt Europas Was ist
europisch?, Konfad Scorl und Gerald G. Sander (Hrsg.), Schriften zu Mittel und Osteuropa in der
Europischen Integration, Verlag Dr. Kova, Hambrug, 2011. str. 275 292.
Vukas, B., Talijanska okupacijska politika u Istri i Kastavtini u drugoj polovici 1918. godine pravni aspekti,
Zbornik Kastavtine, XIX., 2011., str. 71- 89.
Rijeka, geografija, etnologija, ekonomija, saobraaj, povijest, kultura. Zbornik, Matica hrvatska, Zagreb, 1953.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
na predmetu
Dukovski, Darko, Istra i Rijeka u prvoj polovici 20. stoljea (1918.-
1947.), Leykam international, Zagreb, 2011. (odabrana poglavlja) 6 15
Dukovski Darko, Istra i Rijeka u Hrvatskom proljeu, Alinea d.o.o.,

Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja) 5 15
Povijest Rijeke, Izdavaki centar Rijeka, Rijeka, 1988. (odabrana

poglavlja) 7 15
Vukas Budislav, Osimski sporazumi i hrvatsko-talijanski odnosi

pravnopovijesni kontekst Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci, 3 15
Rijeka, 2007. (odabrana poglavlja)
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
Naziv predmeta NACIONALIZMI NA ISTONOJ OBALI JADRANA U 19. I 20. STOLJEU

Godina 1., 2., 3.
nain izvoenja nastave Broj sati (P+S+V) 30 + 0 + 0
1. OPIS PREDMETA
Pruiti studentima sistematski uvid u vrela, literaturu te rasprave oko temeljnih problema nacionalizma, i
to kroz poznavanje osnovnih postavki teorije nacionalizama te konkretnih opih i specifinih primjera na
podruju istone obale Jadrana.
nema uvjeta
Studenti e biti osposobljeni za samostalno promiljanje i objanjavanje sadraja ne samo politikih, nego
i drutvenih, kulturnih i drugih povijesnih kretanja na prostoru istone, napose hrvatske obale Jadrana u
vrijeme kapitalnih, brzih povijesnih mijena u vijeku nacija i vijeku ratova. Sa steenim vjetinama
studenti e moi dalje razvijati i primjenjivati dosadanje znanje, komparirati i analizirati procese i
dogaaje, samostalno razmiljati i promiljati povijesne procese, te oblikovati, prilagoditi i prenositi
steeno znanje.
Uvod u nacionalizam; Pristup nacionalizmu Nika Stani, Anthony D. Smith, Eric Hobsbawm; Istona
obala Jadrana, posebice hrvatski prostori u XIX. i XX. stoljeu; Regije i upravne jedinice na hrvatskoj
obali Istra, Rijeka, Kvarnersko primorje, Dalmacija; Ilirski pokret/Hrvatski narodni preporod i buenje
nacionalne svijesti; Jugoslavenska/junoslavenska, pravaka i srpska ideologija; Talijanski iredentizam;
Maarsko-maaronske, talijansko-talijanake i autonomake vladajue strukture; Protofaizam i
Talijanska regenza Kvarnera; Rijeka Drava; U Kr. Italiji i Kr. SHS/Jugoslaviji; Demografske
promjene; Znaajne i znamenite linosti: Juraj Dobrila, Matko Laginja, Vjekoslav Spini, Matko
Mandi, Erazmo Bari, Frano Supilo, Francesco Vidulich, Mihovil Pavlinovi, Miho Klai, ime
Ljubi, Juraj Biankini, Anton Mahni/Antun Mahni, Gabriele DAnnunzio, Riccardo Zanella, Ante
Ciliga i dr.
Predavanja samostalni zadaci
vjebe
1.6. Komentari
Student je duan redovito pohaati nastavu, izraditi seminarski rad kojega e izloiti usmeno na seminaru
i/ili u pismenom obliku predati nastavniku i poloiti ispit (pismeni dio kolokvij i usmeni dio ispita).
Pohaanje nastave 0,25 Aktivnost u nastavi 0,5 Seminarski rad 0,75 Eksperimentalni
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
rad
Pismeni ispit 0,5 Usmeni ispit 0,5 Esej Istraivanje
Projekt
znanja

predmeta!
Benedict Anderson, Nacija: zamiljena zajednica: razmatranja o prijeklu i irenju nacionalizma, Zagreb,
1990.
Nika Stani, Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeu, Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja)
Petar Koruni, Rasparava o izgradnji moderne hrvatske nacije: nacija i nacionalni identitet, Slavonski
brod, 2006. (odabrana poglavlja)
Angelo Vivante, Jadranski iredentizam, Zagreb, 2002.
Nacija i nacionalizam u hrvatskoj povijesnoj tradiciji (zbornik radova), Zagreb, 2007. (odabrani lanci)
Petar Stri, Nacija i nacionalizam: hrvatstvo, maarstvo, talijanstvo, srpstvo, slovenstvo, crnogorstvo i bonjatvo
na hrvatskoj obali Jadrana u XIX. i XX. stoljeu, Kolo, X, 2, Zagreb, 2000, str. 74-80.
na predmetu
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
Nositelj predmeta dr. sc. Marko Medved
POVIJEST CRKVE U 19. I 20. STOLJEU
Naziv predmeta
Godina 1., 2., 3.
1. OPIS PREDMETA
Kolegij ima zadau objasniti studentima vanost Katolike Crkve u meunarodnim odnosima, posebice izmeu velikih sila i
narodima Treeg svijeta kroz procese ekumenizma. Prouava crkvenu povijest 19. i 20. stoljea analizirajui temeljna obiljeja
djelovanja Katolike crkve i odgovore na pitanja i probleme modernog doba.
/
Oekuje se da e student ovladati informacijama, injenicama i razumijevati procese razvitka Katolike Crkve te ovladati
kritikim pristupom analize djelatnosti njezina vodstva, politici i djelovanju tijekom 19. i 20. stoljea i njezinom utjecaju na
svjetska drutvena i politika kretanja. Oekuje se da student shvati osnovnu tematiku odnosa Crkve i modernog doba,
osbito u pitanjima odnosa Svete Stolice s dravama, te ideologijama koje su obiljeile 19. i 20. stoljee.
- Pontifikat pape Leona XIII. u svjetlu politike II. polovine XIX. stoljea; Crkva i socijalno pitanje
- Apolitinost pape Pija X.
- Ratni papa Benedikt XV. i njegovo vienje Versajskog mira
- Politiki i socijalni konzervativizam i progresivizam Katolike Crkve XIX. i XX. stoljea
- Pio XI. i Vatikan; politika konkordata; vanost misija i anticipacija dekolonizacije
- Pio XII. : Odnos Crkve prema totalitaristikim reimima; Podjela Europe; Historiografski prijepori
- Ekumenizam u 19. i 20. stoljeu
- Znaaj ekumene pape Ivana XXIII., Pavla VI., i Ivana Pavla II.: demokratsko opredjeljenje Crkve
Osim objanjavanja politike Svete Stolice tijekom ovoga razdoblja utvrditi koja su kretanja unutar same Katolike Crkve i
njihov znaaj za same promjene. Osnove drugih religija i Crkava u svijetu.
1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
1.6. Komentari

Eksperimentalni
rad
znanja
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
predmeta!
FRANZEN,August, Pregled povijesti Crkve, Zagreb, 1993.
KRONIKA XX. STOLJEA, Dogaaji i linosti, Zagreb, 1994.
J.KRITO, Katolika crkva u hrvatskoj politici 1850-1918, Zagreb 1994.
ALBERIGO, Giuseppe, Kratka povijest II. vatikanskog koncila, Zagreb, 2008.
LABOA, Juan Maria, La Chiesa e la modernit 2, I papi del Novecento, Milano, 2001.
MARTINA, Giacomo, Storia della Chiesa, sv. 3-4, Brescia, 1995.
PICHON, Charles, The Vatican and its Role in World Affairs, Westport, 1969.
na predmetu
FRANZEN,August, Pregled povijesti Crkve, Zagreb, 1993. 2 40
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
Naziv predmeta NACIONALNE MANJINE: PRISTUP ISTRAIVANJU

Godina 1., 2., 3.
1. OPIS PREDMETA
Cilj je upoznati studente s temeljnim pojmovima i razvojem interdisciplinarnog naina istraivanja
nacionalnih manjina.
/
Oekuje se da e studenti nakon poloenog ispita moi:
- navesti i primijeniti strategije interpretacije podataka;
- primijeniti osnovne postavke etinosti pri akademskom pisanju;
- osvijestiti vanosti povijesti kao znanosti u razvijanju i istraivanju manjinskog pitanja;
- primijeniti adekvatnu metodologiju i tehnike istraivanja manjinske problematike;
- pripremiti i realizirati vlastito istraivanje;
- kritiki promiljati i problemski pristupiti izvorima, kao i podacima dobivenima upotrebom
razliitih znanstvenih metoda.
Studenti e razviti toleranciju prema razliitostima, koju e potom kao budui profesori prenijeti i na
uenike to e ih obrazovati, a stei e i kompetencije za sudjelovanje u stvaranju multikulturalnog
drutva.
Studenti e se upoznati s temeljnim pojmovima i razvojem interdisciplinarnog naina istraivanja
nacionalnih manjina kroz sadraj:
- povijesni razvitak istraivanja nacionalnih manjina;
- osnovni terminoloki pojmovi;
- uporaba povijesnih izvora i znanstvenih metoda potrebnih za istraivanje pojedinih nacionalnih
manjina na prostoru Republike Hrvatske, kao i na prostoru cijele Europe;
- vidovi istraivanja i vanost strukture doseljenog stanovnitva, ukljuenost pojedinaca u razliite
znanstvene, kulturne, gospodarske i druge sfere u dravi u kojoj ive, kao i njihovo samoorganiziranje.
Pridobivena znanja primijenit e se na istraivanje, analiziranje i razmatranje nacionalnih manjina
na prostoru dananje Republike Hrvatske, kroz prije navedene vidove istraivanja, u korelaciji s
manjinama na prostoru Europe. Prikazat e se djelovanje pojedinih nacionalnih manjina na prostoru
dananje Republike Hrvatske (Talijani, Romi, Nijemci, Slovenci, Makedonci i dr.) te e se s usvojenim
znanjem kritiki pristupiti analizi njihova djelovanja, razvoja poloaja odreene nacionalne manjine, kao
i ukljuenost u veinsko stanovnitvo. Komparirat e se poloaj nacionalnih manjina prema podacima
dobivenim u seminarskim radovima, samostalnim istraivanjem i pojedinanim analizama djelovanja
nacionalnih manjina, kao i uvidom u suvremenu literaturu
1.5. Vrste izvoenja x predavanja samostalni zadaci

nastave x seminari i radionice multimedija i mrea
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
vjebe laboratorij
x terenska nastava x ostalo: konzultacije
1.6. Komentari
Redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, pisanje seminara na zadane teme,
kolokvij/testovi znanja, zavrni ispit
Eksperimentalni
Pismeni ispit Usmeni ispit 0,8 Esej Istraivanje
Projekt
znanja
1 Referat Ter.nastava 0,2

predmeta!
Obvezna literatura:
Predavanja studenti e dobiti saetke predavanja.
Baum, Willa, K. Oral history for the local historical society. American Association for State and Local History,
Nashville, 1987 (odabrana polavlja)
Kaniaj, Igor. Manjine izmeu javnosti i stvarnosti. Nacionalne manjine u dnevnim novinama 2001-2005.
Sveuilina knjiara d. o. o. , Zagreb, 2006.
Geiger, Vladimir. Sudbina jugoslavenskih Nijemaca u hrvatskoj i srpskoj knjievnosti. Zajednica Nijemaca u
Hrvatskoj, Zagreb, 2009. str. 5. 86. (http://www.zajednica-nijemaca.org/images/geiger%20knjiga.pdf)
Mesi, Milan. Meunarodne migracije: tokovi i teorije. Filozofski fakultet, Zavod za sociologiju, Zagreb, 2002.
Thompson, Paul Richard. The voice of the past. Oxford University Press, Oxford, New York, 2000. (odabrana
poglavlja)
Tatalovi, Sinia. Nacionalne manjine u Hrvatskoj. Stina, Split, 2005.
Seni Albin. Popis puanstva upe Moenice iz godine 1801: knjiga Stali dua. Liburnijske teme, 2000.
Izborna literatura:
Prema dogovoru s nastavnikom postoji mogunost da studenti sami predloe literaturu povezanu s
manjinskom problematikom. Ovdje je samo jedan dio izborne literature.
Bade, J. Klaus. Europa in Bewegung. Migration vom spaten 18. Jahrhundert bis zur Gegenwart. C.H. Beck,
Mnchen, 2005.
Bertoa, Miroslav. Hajduka epizoda naseljavanja Puljtine (1671-1675). Povijesno drutvo Istre, Povijesno
drutvo Rijeke, Rijeka-Pula, 1972.
Bertoa, Miroslav. Mletaka Istra u XVI i XVII stoljeu. Istarska naklada, Pula, 1986.
iak-Chand, Ruica. Etinost-migracija-razvoj. U: Migracijske teme, 10 (1994), 5.-17.
Dukovski, Darko. Povijest mentaliteta, metoda oral history i teorija kaosa. U: asopis za suvremenu povijest,
33(2001), 155.-162.
Dukovski, Darko. idovi u Istri izmeu dva svjetska rata. U: asopis za suvremenu povijest, 29(1997), 77.-95.
Erceg, T. Poloaj nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj-zakonodavstvo i praksa. Centar za ljudska prava,
Zagreb, 2005.
Etninost, nacija, identitet : Hrvatska i Europa. Institut za migracije i narodnosti, Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko
socioloko drutvo, Zagreb, 1998.
Mesi, Milan. Ekoloke migracije. U: Socijalna ekologija 1(1992), 167.-177.
Krinik-Buki, Vera. Okvirni pregled poteka vzrokov in pomena izseljevanja Slovencev na Hrvako. U: Razprave
in gradivo, (29-30)1994.-1995., 85.-92.
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Roac-Darovec, V. Afirmacija ustne zgodovine v kontekstu pripovednega zgodovinopisja. U: Zgodovina za vse:
vse za zgodovino, 1, 2008, 151-163
Roac-Darovec, V. Tihotapstvo Istrank v 20. stoletju v kontekstu njihovih ivljenjskih zgodb. U: Annales, 1, 2006,
57-68
Zlatkovi-Winter, Jelena. Imigracije u Hrvatskoj:skica povijesnog toka. U: Migracijske teme, 9(1993), 303.-323.
erjavi V. Doseljavanja i iseljavanja s podruja Istre, Rijeke i Zadra u razdoblju 1910.- 1971. U: Drutvena
istraivanja, 1993., 631.-654.
na predmetu
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Ope informacije
MIMESIS: KNJIEVNOST I KINEMATOGRAFIJA U ODNOSU NA
Naziv predmeta
HISTORIOGRAFIJU
Godina 1., 2., 3.
1. OPIS PREDMETA
Primarni cilj ovog kolegija je upoznati studente sa sloenim odnosom izmeu historiografije, knjievnosti
i kinematografije, te nainom na koji se stvara ili revidira povijest (odnosno historiografija) usljed
poticaja koji dolaze iz knjievnosti i kinematografije. Sekundarni cilj, koji polazi od pretpostavke da sve
vei dio mlaeg narataja (pogotovo u osnovnoj koli) formira svoje znanje o povijesti gotovo iskljuivo
putem kinematografije, je kritika analiza koritenja filma kao povijesnog izvora, koja je posebno korisna
naim studentima kao buduim nastavnicima. Posebna panja u analizi kinematografije i knjievnosti biti
e posveena rielaboraciji dogaaja i velikih povijesnih tema vezanih za Drugi svjetski rat.
/
Oekuje se da e studenti bolje shvatiti povijesnu eleboraciju odreenih tema iz XX.stoljea, te da e
nauiti kritiki koristiti i druge oblike izvora u svrhu njihovih buduih istraivanja ili predavanja
povijesti.
Kolegiji e biti podjeljen na dvije sekcije: knjievnost i kinematografija u odnosu na historiografiju
vezanu za dogaaje iz II. Svjetskog rata. U prvom dijelu e se analizirati odnos izmeu knjievnosti i
historiografije, odnosno nain na koji je europska knjievnost utjecala na eleboraciju odreenih tema od
strane povjesniara. U tom smislu e se posvetiti posebna panja pojedinim piscima kao to su Heinrich
Bll, Italo Calvino, Gnter Grass, Vasilij Grossman, Bohumil Hrabal, Danilo Ki, Primo Levi, George
Orwell i drugi. Druga sekcija biti e posveena kinematografiji, tj.nainu na koji su se predstavljali
odreeni povijesni dogaaji iz II. Svjetskog rata u filmovima. Na taj nain e se kritiki analizirati razlike
i evolucija u pristupu odreenim povijesnim temama unazad nekoliko desteljea. Npr. od filma The
longest day (1962.), preko Saving Private Ryan (1998.), do Inglorious basterds (2009.). Isto kao
komparacija filmova kao to su Kanal (1957.) i The Pianist (2002.) ili Schindlers list (1993.) i La
vita bella (1997.).
x predavanja samostalni zadaci
seminari i radionice x multimedija i mrea
1.5. Vrste izvoenja
vjebe laboratorij
terenska nastava x ostalo: konzultacije
1.6. Komentari
T: (051) 406-500 F: (051) 216-671; 216-091
Eksperimentalni
rad
znanja
predmeta!
Italo Calvino, Staza do paukovih gnijezda, Zagreb 1959.
Gnter Grass, Limeni bubanj, Zagreb 1981.
Danilo Ki, Grobnica za Borisa Davidovia, Beograd 1989.
Primo Levi, Zar je to ovjek, Zagreb 1993.
Daniel Rafaeli, Kinematografija u NDH, Zagreb 2013.
Heinrich Bll, I ne ree ni jednu re, Beograd 1953.
Vasilij Grossman, Life and fate, New York 2006.
Bohumil Hrabal, Strogo kontrolirani vlakovi, Zagreb 1970.
George Orwell, Homage to Catalonia, London 1938.
na predmetu

Filozofski Fakultet U Rijeci Informator Smera Istorija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Filozofski Fakultet U Rijeci Informator Smera Istorija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite u Rijeci University of Rijeka

Trg brae Maurania 10 51 000 Rijeka Croatia

OBRAZAC ZA IZMJENE I DOPUNE STUDIJSKIH PROGRAMA

Nositelj studijskog programa Filozofski fakultet u Rijeci

Izvoditelj studijskog programa Odsjek za povijest

Tip studijskog programa sveuilini

Razina studijskog programa preddiplomski

15 ECTS ili 16,66%

2.4.Usklaenost s institucijskom strategijom razvoja studijskih programa3

3.2. Opis svakog predmeta (prilog: Tablica 2)

Studijski program Preddiplomski dvopredmetni studij povijesti A-A

1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)

Studijski program Preddiplomski dvopredmetni studij povijesti A-A

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

Studijski program Preddiplomski dvopredmetni studij povijesti A-A

1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet

1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)

Studijski program Preddiplomski dvopredmetni studij povijesti A-A

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)

1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)

1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet

1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)

1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)

1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)

Studijski program Preddiplomski dvopredmetni studij povijesti A-A

1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet

1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)

1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)

1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)

1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)

1.2. Uvjeti za upis predmeta

1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet

predavanja X samostalni zadaci

1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

1.10. Obvezna literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet

1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)

1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)

X predavanja X samostalni zadaci

1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

1.2. Uvjeti za upis predmeta

x predavanja samostalni zadaci

1.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskog programa)

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet

1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)

1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

1.4. Sadraj predmeta

Svako neovlateno preuzimanje tuega teksta bez navoenja izvora

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

X predavanja X samostalni zadaci

1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)

1.9. Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

1.4. Sadraj predmeta

1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)

1.3. Oekivani ishodi uenja za predmet

1.8. Praenje rada studenata (prikaz kroz podjelu ECTS bodova)