BRODSKI RASHLADNI SUSTAVI

Literatura
Martinovi Dragan: Brodski rashladni ureaji, k. knjiga,
Zagreb, 1994.
Pavkovi Branimir: Tehnika hlaenja, Tehniki fakultet,
Rijeka.

Rajka Budim, Alka Miheli-Bogdani: Osnove tehnike

termodinamike, kolska knjiga, Zagreb 1990.
 Tehnika hlaenja
Tehnika hlaenja je grana tehnike koja se bavi
postupcima i pojavama hlaenja tijela.
Zadatak tehnike hlaenja je postizanje temperatura
niih od okoline i njihovo odravanje.
Ona obuhvaa sve procese i postupke, kao i ureaje,
postrojenja i komponente koji slue postizanju,
odravanju i koritenju temperatura niih od okoline
temperature.
 Procesi u ureajima za dobivanje
niskih temperatura
Neprekidno hlaenje (kontinuirano)
moe se postii tako da se radna tvar pogodnim krunim procesom nakon
ostvarivanja efekta hlaenja ponovno vrati u prvobitno stanje uz utroak
energije. Tako npr., koristei efekt hlaenja koji nastaje uslijed isparivanja,
rade kompresijski rashladni ureaji, apsorpcijski rashladni ureaji i
rashladni ureaji s mlaznim duhaljkama (ejektorski).

Hlaenje odvojenim procesima (diskontimuirano)

kopnjenje leda, isparivanje kapljevine, sublimacija suhog leda krutog CO2
moe trajati dok na raspolaganju stoji odreena tvar. Nakon toga zalihu te
tvari treba obnoviti. To su odvojeni procesi (diskontinuirani).
 Procesi u ureajima za dobivanje
niskih temperatura
Procesi za dobivanje niskih temperatura odvijaju se u
ureajima koji se nazivaju transformatori topline.
Toplinska energija odvodi se od tijela s niom temperaturom k
tijelu s viom temperaturom.
Prema prvom glavnom stavku, toplina i rad su ekvivalentni te
mogu prelaziti jedno u drugo.
Prema drugom glavnom stavku, toplina prelazi s tijela vie
temperature na tijelo nie temperature. Prijelaz topline u
obrnutom smjeru ne moe se odvijati sam od sebe nego
jedino uz potronju energije. U takvim procesima sudjeluje
rashladna tvar ili radni medij, koji prenosi toplinu s tijela nie
na tijelo vie temperature.
 Transformatori topline
Rashladni ureaji
Tmin 120 K ( 153 C )

Kriogeni ureaji
Tmin 120 K

Dizalice topline (toplinske crpke)

Tmin Tok , Tmax > Tok

Kombinirani ureaji
(rashladni ureaj i dizalica topline)
Tmin 120 K, Tmax > Tok
Procesi u ureajima za dobivanje niskih
temperatura
 OSNOVE PROCESA HLAENJA

Sniziti temperaturu ispod temperature

okoline.

Ne hladiti na temperaturu niu od potrebne.

 Rashladni ureaj i Dizalica topline

L- Low (donji)
H- High (gornji)

RU- Rashladni ureaj DT- Dizalica topline (toplinska crpka)

Ljevokretni Carnotov kruni proces

J
Q =m q, kg =J
kg
kg J
Q =m
q, s kg =W

Stupanj iskoritenja rashladnog ureaja

qL qL
RU= =
w qH qL
,C

- Stupanj iskoritenja ili rashladni mnoilac

(faktor hlaenja, COP)
RU - rashladni ureaj
C - Carnot
COP- Coefficient Of Performance
H - High (gornja, max)
L -Low (donja, min)
Stupanj iskoritenja rashladnog ureaja

qL= TL s
qH= TH s

qL qL TL s
RU= = =
w qH qL TH s TL s
,C

TL s TL
= RU ,C =
(TH TL ) s TH TL
Tmin
RU ,C =
Tmax Tmin
Stupanj iskoritenja dizalice topline

qH qL + w
DT=
,C =
w w
qL w
DT=
,C +
w w
RU ,C 1

=
DT ,C RU ,C + 1

- Stupanj iskoritenja ili rashladni

mnoilac (faktor hlaenja, COP)
RU - rashladni ureaj
DT - dizalica topline
C - Carnot
H - High (gornja, max)
L -Low (donja, min)
Ljevokretni Carnotov kruni proces

Carnotov proces je najpovoljniji ako se radi o

hlaenju izmeu stalnih temperatura.

esto treba hladiti tijela konanog toplinskog

kapaciteta, ija se temperatura mijenja tijekom
hlaenja.
Proces u jednostavnom rashladnom
ureaju
QL qL
RU
= =
W w
 p-h dijagram

Entropija
Tlak, p (Pa)

Temperatura
Entalpija, h (kJ/kg)

p-h dijagram za vodu

p-h dijagram
p-h dijagram
Proces u jednostavnom rashladnom
ureaju
- Stupanj iskoritenja ili rashladni mnoilac

qL
RU =
w
izraeno preko entalpije:

qL q41 h1 h4
RU
= = =
w w12 h2 h1

Specifini rashladni uin - qo = qL , J / kg

Rashladni uin - Qo = QL , J
Rashladna snaga - Q = Q , W
o L
Jednostavni rashladni ureaj

Kuanski rashladni ureaj, friider

Dizalica topline
(toplinska crpka)
Dizalica topline
Stupanj iskoristivosti dizalice topline:

QH qH
=
DT =
W w
Proces u dizalici topline
qH qH
= =
w qH qL
DT

qH qL + w
=DT =
w w
qL w
DT = + = RU + 1
w
w
RU 1

=
DT RU + 1
Izraeno preko entalpije:
qH q23 h2 h3
= = =
w w12 h2 h1
DT
Dizalica topline
Dizalica topline
(etveroputni, reverzni ventil)
 SEI
(System Efficiency Index)
Nova metoda za procjenu i optimizacija
rashladnih/HVAC sustava.
SEI (System Efficiency Index) - Indeks uinkovitosti
sustava
SEI- ne ovisi o uvjetima rada: kao to su temperatura
i protok, te ine ga idealnim metodu za procjenu
pravi uinkovitost ovisno o tome kako sustav radi u
odnosu na ono to definira idealan proces bez
gubitaka ( "Carnot proces").
 SEI
(System Efficiency Index)
COP
SEI
= =
c COPc

RU COPRU COPDT
SEI
= RU = SEI
= DT
DT
=
RU ,C COPRU ,C DT ,C COPDT ,C

RU COPRU COPDT
SEI
= RU = SEI
= DT
=
RU ,C TL DT
DT ,C TH

T
H TL T T
H L
 SEI
(System Efficiency Index)

COPRU
SEI
= RU
RU
=
RU ,C COPRU ,C

qL q41 h1 h4
RU
= = =
w w12 h2 h1
h1 h4

SEI
=
RU
= 2 =
h h1 ( h1 h4 ) ( TH TL )
RU
RU ,C TL ( h2 h1 ) TL

TH TL
Utjecaj temperature okoline na
iskoristivost
Slike prokazuj utjecaj promjene temperature
okoline na uinkovitost rashladnog sustava
(COP i SEI) za radni medij R 404A.