Tema broja: BiH 15 godina nakon Daytona

to Bonjaci,
Hrvati i Srbi
misle jedni o drugima
Boo Skoko
Bosna i Hercegovini je vienacionalno drutvo koje ine
Bonjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi, te nacionalne
manjine. Premda je prolo 15 godina od svretka rata, meu-
nacionalne napetosti jo su oite, suradnja meu pripadnicima
triju naroda razmjerno je slaba, a nema ni zajednikih stajalita
Najnegativnije osobine jedni o prolosti i budunosti zemlje. Na posljednjim izborima u listo-
padu 2010. nacionalne stranke opet su postigle veliki uspjeh.
Socijaldemokratska partija BiH (SDP), koja se predstavlja kao
drugima pripisuju Bonjaci i Srbi: vodea graanska i multietnika stranka, na tim je izborima
progovorila uvelike tipinom bonjakom politikom retori-
kom. Stoga e biti vrlo teko provesti dugo najavljivane ustavne
Bonjaci su za Srbe dvolini, reforme i osigurati eljeni suivot bez poznavanja prirode odno-
sa izmeu triju naroda, te nagomilanih meusobnih stereotipa
i negativnih percepcija. Negativna stajalita jednih o drugima,
nazadni, neiskreni, ali i spremni koja esto prerastaju u nesnoljivost i mrnju, nemogue je
ignorirati, kao to esto ine predstavnici meunarodnih insti-
pomoi i marljivi, dok su Srbi tucija. Analizirajui uzroke raspada Jugoslavije i krvavih ratova
koji su uslijedili, MacDonald (2010:376) je ustvrdio da su upra-
vo potiskivane traume iz prolosti pridonijele stvaranju ozra-
za Bonjake hladni, dvolini, ja koje je pogodovalo bujanju negativnih mitova i vjerovanju
masa u njih. Ondanja je drava, misli MacDonald, potiskivala
sjeanja na traumatina iskustva iz Drugoga svjetskog rata, te
agresivni, okrutni su se ona usmenom predajom prenosila s koljena na koljeno i
na koncu pridonijela krvavim sukobima. Kako se to ne bi pono-
vilo u BiH, graani te drave, pripadnici svih naroda, trebaju se
suoiti s prolou i "ovladati" njome. Stereotipi i mitovi imaju
posebnu ulogu u razumijevanju meusobnih odnosa. Obino
dolaze do izraaja u vrijeme kriza vrijednosnog sustava, te prije

Boo Skoko, docent na Fakultetu politikih znanosti. Predaje odnose s javnou. Jesenas mu je izala knjiga Hrvatska i susjedi kako Hrvatsku doivljavaju u Bosni i Herce-
govini, Crnoj Gori, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji. E-pota: bskoko@fpzg.hr
16 POLITIKE analize
 Boo Skoko: to Bonjaci, Hrvati i Srbi misle jedni o drugima

i poslije velikih i nasilnih sukoba. Stoga je vano stei uvid u to narod kojemu se, meutim, ne smije vjerovati, jer su podmukli
kako se pripadnici triju konstitutivnih naroda u BiH meusobno i zli. Ispitanici su svoje brojne dojmove oito ponajvie temeljili
percipiraju, koliko su uistinu spremni ivjeti jedni s drugima, te na iskustvima iz proteklog rata koja su ostavila snaan trag na
kako gledaju na zajedniku dravu. Tom problematikom dosad meusobnu percepciju i odnose. Svakako je zanimljivo da ispi-
se ozbiljno bavilo tek nekoliko autora. tanici tvrde da politiari slabo utjeu na stvaranje slike o drugim
Izdvajam, ponajprije, studiju Psiholoke osnove pomirenja iz- narodima. Autor, zakljuno, tvrdi da su nalazi istraivanja poka-
meu Srba, Hrvata i Bonjaka (2005) Neboje Petrovia. U empi- zali da pripadnici triju naroda ne vjeruju jedni drugima, te da su
rijskom istraivanju koje je provedeno 2002. na uzorku od 4.824 "spremni ivjeti jedni pored drugih, a ne jedni s drugima".
mladih ljudi iz BiH, Hrvatske i Srbije Petrovi je istraivao , meu
ostalim, i postojanje meusobnih stereotipa u ta tri naroda. Agresivni i ponosni Srbi, dvolini i
Ustanovio je da su Srbi najee percipirali Hrvate kao nacio- gostoljubivi Bonjaci, podmukli i kulturni
naliste (28,7%), podle (20,9%), hladne (19,7%), nadmene (19,7%), Hrvati
dvoline (16,9%), ali i kulturne ljude (15,8%). Istodobno, Srbi su
Bonjake vidjeli kao religiozne (42,1%), fanatine (27,2%), fun- U svibnju 2010. u suradnji s Uredom Zaklade Friedrich Ebert
damentaliste (19,3%) i nazadne (17,7%), ali i gostoljubive (9,5%). u Banjoj Luci proveli smo terensko istraivanje javnog mnijenja
Nitko od srbijanskih ispitanika nije za Bonjake vezao pridjeve na uzorku od tisuu graana BiH. Pored standardnog istrai-
napredni, liberalni i kulturni. Bonjaci su najee percipirali Srbe vanja stereotipa i imida, ispitivali smo i uzroke tih pojava, te
kao okrutne (33,7%), ratoborne (29,1%), nacionaliste (26,0%), stajalita graana o proteklom ratu i budunosti zemlje. Po
nasilne i agresivne (po 25,3%), te ponosne ljude (7,1%). Najvie svemu sudei, stereotipi se nisu previe promijenili, premda je
2010. u prvi plan izbilo malo vie pozitivna potencijala u me-
61% Hrvata i 82% Bonjaka oekuju usobnim odnosima. Pripadnici sva tri naroda o sebi misle da
su poteni, marljivi i gostoljubivi, a negativna svojstva pripisuju
od Srba da osvijeste svoju krivicu za drugima. Izolirajui prevladavajue stereotipe, doli smo do na-
laza da su Bonjaci iz perspektive ukupne populacije (vie od
rat i da se ispriaju za ratne zloine 25%) spremni pomoi, marljivi, poteni i dvolini, Srbi su dvolini,
marljivi, poteni, spremni pomoi, hladni, agresivni i ponosni (vie
je bonjakih ispitanika gledalo na Srbe kao na okrutne ljude od 25%), a Hrvati su kulturni, marljivi, dvolini i hladni (vie od
(29,9%). Bonjaki ispitanici najee su kazali da su Hrvati dvo- 24%). Najnegativnije osobine jedni drugima pripisuju Bonjaci i
lini (28,6%), podli (27,9%), lukavi (26,6%), nacionalisti (24,0%), Srbi: Bonjaci su za Srbe dvolini (52%), nazadni (31%), neiskreni
neiskreni (22,7%), ali i kulturni (8,4%). Hrvatski ispitanici najee (30%), ali i spremni pomoi (29%) i marljivi (27%), dok su Srbi za
su percipirali Srbe kao ratoborne (29,1%), nacionaliste (21,1%), Bonjake hladni (43%), dvolini (43%), agresivni (41%), okrutni
agresivne (20,0%) i domoljubne (16,0%), a Bonjake kao religio- (34%), neiskreni (18%), ali i ponosni i marljivi (po 17%). Od pet
zne (33,7%), gostoljubive (22,9%), konzervativne (20,6%), duhovi- najuestalijih osobina Bonjaci Srbima nisu dali nijednu pozitiv-
te (17,1%), tradicionaliste (15,4%) i vesele (14,9%). Takva percep- nu. Hrvati su im, pak, dali jednu pozitivnu, jer su Srbi za njih:
cija Bonjaka iz hrvatske perspektive mogla bi na prvi pogled dvolini (37%), neiskreni (34%), agresivni (32%), hladni (29%), ali
iznenaditi, ali nalaze objanjava to to su anketirani ispitanici u
Hrvatskoj, a ne u BiH koji mnogo negativnije percipiraju svoje Tablica 1. Prevladavajui stereotipi (cjelokupna populacija u %, N=1.000)
bonjake sugraane.
Sran Puhalo u dva je navrata, 2002. i 2009, na razini BiH % Bonjaci Hrvati Srbi
istraivao etniku distancu meu pripadnicima triju naroda. Marljivi 39,2 27,5 26,8
Usporeujui nalaze svoja dva metodoloki slina istraivanja u Poteni 37 19,6 25,6
knjizi Etnika distanca i (auto)stereotipi graana Bosne i Hercego-
Spremni pomoi 45,3 21,4 25,6
vine Puhalo (2009:57) zakljuuje kako se etnika distanca Hrvata
prema Srbima donekle smanjila u odnosu prema 2002. godini, Kulturni 12,6 49 11,5
a uzrok promjena vidi u otvorenoj potpori Srba i njihovih poli- Tolerantni 21,1 16,9 19,4
tikih voa hrvatskim zahtjevima da se uspostavi trei entitet ili Hladni 12,6 23,9 25,6
poseban televizijski kanal na hrvatskom jeziku, te injenici da u Dvolini 28,4 24,9 27,4
proteklom razdoblju nije bilo znaajnijih sukoba Srba i Hrvata u
Okrutni 5,6 6 20
BiH. Zanimljivo je, pritom, da Hrvati podjednako prihvaaju, od-
Agresivni 5 3,6 25,4
nosno odbacuju i Bonjake i Srbe. Rezultati Puhalova istraivanja
pokazali su da Bonjaci vie prihvaaju Hrvate nego Srbe. No za- Nazadni 17,4 3,5 6,4
brinjavajue je to to je etnika distanca Bonjaka prema drugim Ponosni 19,8 22,5 24,8
narodima poveana u odnosu na prethodno istraivanje. Slino Nadmeni 4,1 21 6,5
se dogodilo i sa srpskim ispitanicima, a Puhalo (2009:57) uzrok Gostoljubivi 20,9 22,7 20,4
vidi u politikoj radikalizaciji i strahu Srba za opstanak Republike
Neiskreni 16,6 18,8 15,5
Srpske. Zanimljivo je, nadalje, da su Hrvati i za Srbe najpoeljniji
narod. I Bonjaci i Srbi gledaju na Hrvate kao civiliziran i kulturan Bez odgovora 1,1 0,4 1,1
broj 4 - prosinac 2010. 17
 Tema broja: BiH 15 godina nakon Daytona
Grafiki prikaz 1. to bi vas navelo da promijenite svoj stav o Bonjacima u BiH?
i ponosni (23%) i marljivi (20%). Kod Bonjaka Hrvati vide dvo-
linost (36%), spremnost na pomo (36%), gostoljubivost (32%),
neiskrenost (31%), marljivost (28%), ponos (25%) te nazadnost
(24%). Da Hrvati imaju najbolji imid svjedoi i to to su im od
"top 5" osobina Bonjaci pripisali svih pet, a Srbi dvije pozitivne.
Naime, Hrvati su u oima Bonjaka kulturni (52%), marljivi (26%),
ponosni (26%), spremni pomoi (25%) i gostoljubivi (23%), a u
oima Srba kulturni (45%), hladni (41%), dvolini (35%), neiskreni
(27%), marljivi (26%) i nadmeni (22%). Imid bosanskohercego-
vakih Hrvata znatno se poboljao, posebice meu Bonjacima,
u odnosu prema nalazima prijanjih istraivanja. To se, prvo,
moe protumaiti time to Hrvati postaju sve manje vaan poli-
tiki subjekt u toj dravi koji se ne nalazi na putu ni Bonjacima
ni Srbima, a to je netko slabiji, obino je drugima simpatiniji.
Drugo, porast pozitivne percepcije moe se vjerojatno pripisati
i poboljanju slike Hrvatske u BiH nakon 2000. godine.
Tko je kriv za rat?
Pokuavajui otkriti to bi navelo ispitanike da promijene
svoje stajalite o pojedinim narodima i njihovim pripadnici-
ma, doli smo do nalaza da Hrvati i Srbi trae od Bonjaka da
Grafiki prikaz 2. to bi vas navelo da promijenite svoj stav o Srbima u BiH?
18
ne zlorabe dravne i entitetske institucije
(vie od 50% ispitanika) i da budu manje
iskljuivi prema druga dva naroda (vie
od 40%). Kako meu hrvatskim i srpskim
ispitanicima postoji prilina suglasnost
o tome, bonjaki politiari zacijelo bi
morali promijeniti ponaanje ako ele
dobiti njihovu potporu u jaanju BiH. Uz
to, ak 58% Srba oekuju od Bonjaka da
postanu svjesni svoje krivice za rat i da se
ispriaju za ratne zloine. S druge strane,
meu bonjakim i hrvatskim ispitanici-
ma postoji prilian konsenzus o srpskoj
krivici za ratna stradanja: 61% Hrvata i
82% Bonjaka oekuju od Srba da osvije-
ste svoju krivicu za rat i da se ispriaju za
ratne zloine. Osim toga, 72% Bonjaka
i 49% Hrvata oekuju od njih da pokau
vie odgovornosti prema BiH. Bonjaci (59%) vie od Hrvata
(32%) smatraju da Srbi trebaju biti manje iskljuivi prema druga
dva naroda. Bonjaci (55%) i Srbi (38%) oekuju da Hrvati po-
kau vie odgovornosti prema BiH. Dvostruko vie Srba (50%)
nego Bonjaka (26%) smatra da i Hrvati trebaju postati svjesni
svoje krivice za rat i ispriati se za nj. No zato dvostruko vie Bo-
njaka (44%) nego Srba (21%) smatra da Hrvati trebaju prestati
zlorabiti dravne i entitetske institucije. Zanimljivo je, nadalje,
da ak 55% Bonjaka i 42% Srba oekuje od Hrvata da im omo-
gue da zarade za ivot. Naime, svi su ispitanici uvjereni da su
Hrvati u BiH ekonomski najneovisniji i najstabilniji, pa tako 48%
bonjakih, 47% srpskih i ak 74% hrvatskih ispitanika smatraju
da Hrvati imaju najbolji ekonomski standard i da najbolje ive.
Kako bi se moglo razgovarati o zajednikoj budunosti, nu-
no je postii makar minimalnu suglasnost o nedavnoj prolosti.
Stoga smo istraivali percepciju odgovornosti za nedavna ratna
zbivanja. Odgovori su potvrdili kako pripadnici sva tri naroda
imaju vlastite poglede na devedesete godine i odgovornost za
rat. Srbi najodgovornijom smatraju meunarodnu zajednicu
(56,5%) i sve politiare u bivoj Jugoslaviji (52,2%), potom prvog
predsjednika BiH i bonjakog vou Aliju Izetbegovia (43,7%)
i prvoga predsjednika Hrvatske Franju Tumana (36,8%), te na
kraju "splet okolnosti" (18,9%) i Slobo-
dana Miloevia (16,1%). Za Bonjake su
najodgovorniji za ratna zbivanja u BiH
Slobodan Miloevi (49,9%) i Srbi (43%),
potom svi politiari podjednako (31,9%)
i Franjo Tuman posebno (26,1%), te
naposljetku meunarodna zajednica
(14,7%) i Alija Izetbegovi (5,7%). Hrvati
u BiH pripisuju najveu odgovornost za
rat (57,7%) politiarima bive Jugoslavije,
potom Srbima (29,8%), "spletu okolnosti"
(28,5%) i Slobodanu Miloeviu (22,5%),
a najmanje odgovornima smatraju me-
unarodnu zajednicu (10,8%) i Franju Tu-
mana (6,6%). Usporedimo li te rezultate
s nalazima slinih istraivanja u Hrvatskoj
(Skoko, 2010:147), uoit emo znaajne
POLITIKE analize
 Boo Skoko: to Bonjaci, Hrvati i Srbi misle jedni o drugima

razlike. Graani Hrvatske odgovornost Grafiki prikaz 3. to bi vas navelo da promijenite svoj stav o Hrvatima u BiH?
za ratove u Hrvatskoj i BiH uglavnom
pripisuju Srbima (53%) i Slobodanu Mi-
loeviu (28,6%), znatno manje politia-
rima bive Jugoslavije (9,7%), a u "splet
okolnosti" i odgovornost meunarodne
zajednice ne vjeruje gotovo nitko. Te su
razlike u gledanjima Hrvata u Hrvatskoj
i BiH na protekla ratna zbivanja krajnje
indikativne i trebalo bi ih dodatno istra-
ivati.
Naposljetku smo ispitivali kako pripad-
nici triju naroda doivljavaju BiH kao za-
jedniku dravu. Ponueni su im opisi te
drave koji su se proteklih godina najee
pojavljivali u medijima BiH i susjednih ze-
malja: multietnika europska drava, dra-
va triju konstitutivnih naroda, podijeljena
drava bez budunosti, islamska drava u srcu Europe, drava pod ana, trebalo promijeniti da bi se poboljali meunacionalni
paskom meunarodne zajednice. Najvie je suglasnosti iskazano odnosi. Najvei broj ispitanika iz sva tri naroda smatra kako se
glede toga da je BiH podijeljena drava bez budunosti i drava meusobni odnosi mogu poboljati izborom boljih politiara:
triju konstitutivnih naroda (po 29% od ukupnog broja ispitanika). to predlae 49% Bonjaka, 40% Hrvata i 40% Srba. Kvalitetni-
ji i pravedniji zakoni pridonijeli bi poboljanju odnosa za 20%
Srba, 19% Hrvata i 14% Bonjaka. O ostalim prijedlozima uglav-
Hrvati u BiH pripisuju najveu nom nema suglasnosti. Dok 49% Bonjaka bolju budunost
vidi u ukidanju entiteta i jaanju jedinstvene drave, tako misli
odgovornost za rat (57,7%) samo 7% Hrvata i 3% Srba. Velik broj Hrvata (39%) i Srba (28%)
bolju budunost vidi, naprotiv, u uspostavi triju entiteta srp-
politiarima bive Jugoslavije, potom skoga, bonjakog i hrvatskog ali to miljenje ne podrava
Srbima (29,8%), "spletu okolnosti" gotovo nijedan bonjaki ispitanik. Oko 20% Srba i Bonjaka
smatra kako e se stvari promijeniti na bolje kad BiH ue u EU,
(28,5%) i Slobodanu Miloeviu dok u to vjeruje samo 10% Hrvata.
Saimljui nalaze istraivanja moemo zakljuiti kako uglav-
(22,5%) nom nema konsenzusa meu pripadnicima Bonjaka, Hrvata i
Srba ni o prolosti ni o budunosti BiH. Prvo, tri naroda oito
Gleda li se iz perspektive svakoga od tri naroda posebno, uo- nemaju zajedniki cilj, nego svaki od njih slijedi svoje nacional-
ljive su znaajne razlike. Ukratko, za Bonjake je BiH ponajprije ne odnosno partikularne ciljeve i svoje vienje budunosti. Dru-
podijeljena drava bez budunosti, multietnika europska dra- go, nema konsenzusa o odgovornosti za protekli rat i u njemu
va, te drava triju konstitutivnih naroda, za Hrvate podijeljena poinjene zloine, a svaki se narod podjednako smatra rtvom
drava, drava triju konstitutivnih naroda i drava pod paskom drugih. Tree, nacionalno pitanje ili, bolje reeno, nacionalna
meunarodne zajednice, a za Srbe drava
triju konstitutivnih naroda i drava pod Grafiki prikaz 4. Percepcija BiH (cjelokupna populacija u %, N=1.000)
paskom meunarodne zajednice. BiH
kao islamsku dravu doivljava razmjerno
mali broj ispitanika, a meu njima pred-
njae Hrvati (12%). Da je BiH drava pod
paskom meunarodne zajednice najvie
misle Srbi (29%), potom Hrvati (23%), a
najmanje Bonjaci (12%). Da je multietni-
ka europska drava vjeruje 26% Bonjaka,
te samo 7% Hrvata i 4% Srba. Da je rije
o dravi triju konstitutivnih naroda najvie
vjeruju Srbi (34%), potom Bonjaci (28%),
a najmanje Hrvati (18%).
Kako BiH uiniti dravom u kojoj e
sva tri naroda biti zadovoljna? Pokuali
smo saznati to bi, prema miljenju gra-
broj 4 - prosinac 2010. 19
 Tema broja: BiH 15 godina nakon Daytona
pitanja jo nisu "rijeena" tako bi sva tri naroda bila zadovoljna.
Tome treba dodati i gotovo potpuno odsustvo empatije vei-
ne politikih voa prema potrebama, interesima i kolektivnim
osjeajima pripadnika drugih naroda.
20 POLITIKE
Literatura
MacDonald, D. (2010). Suivot ili meusobna mrnja. U: Suoa-
vanje s jugoslavenskim kontroverzama. Sarajevo: Biblioteka
Memorija.
Petrovi, N. (2005). Psiholoke osnove pomirenja izmeu Srba, Hr-
vata i Bonjaka. Beograd: Institut za psihologiju Filozofskog
fakulteta.
Puhalo, S. (2009). Etnika distanca i (auto)stereotipi graana Bo-
sne i Hercegovine. Sarajevo: Friedrich Ebert-Stiftung.
Puhalo, S. (2003). Etnika distanca graana Republike Srpske i Fe-
deracije BiH prema narodima bive SFRJ Banja Luka: Friedrich
Ebert-Stiftung.
Skoko, B. (2010). Hrvatska i susjedi Kako Hrvatsku doivljavaju
u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji.
Zagreb: AGM.
analize