031-040.qxd 12.4.
2007 12:22 Page 36
elektrika i elektronika
Elektrolitska korozija
Z Ovu vrstu korozije
a samokorozije smo ve rekli da
je to korozija koja nastaje kada
je samo jedan komad metala ili
neke legure u morskom okruenju ili
zraku koji je zasien solju ili ga esto
oplakiuje morska voda. Proces koro-
zije je vrlo spor, posebno ako se radi o
bronanim legurama. Gubitak materi-
jala je tek nekoliko tisuinki milimetra
godinje. Najbolji nain kontrole
samokorozije je zatitno premazivanje
odgovarajuim bojama, anodizacijom
i slinim povrinskim zatitama.
Kod galvanske korozije proces
zapoinje kada su dva ili vie razliitih
metala ili legura, meusobno elek-
trino povezani i okrueni elektroli-
tom. Galvanska korozija je u biti elek-
trokemijski proces, u kojem su za
djelovanje korozije presudni vlastiti
galvanski naponi razliitih materijala
odnosno materijala koji sudjeluju u
Na bronani i inoks usis mora smo spojili napajanje sunanog kolektora. Napon solarnog panela pri dnevnom svjetlu (bez sunca)
je bio 8 V i ve je nakon 5 dana vidljivo je djelovanje korozije na svim uronjenim dijelovima
36
Nova burza nautike
procesu. Galvanska korozija je ve
mnogo ozbiljnija i moe nanijeti pri-
linu tetu. Od nje se moemo zatiti uzrokuju tzv. "lutajue
odgovarajuim sustavom uzemljenja i
postavljanjem rtvenih anoda (cink struje" koje nastaju
protektora), koje moraju biti odgo-
varajue veliine i pravilno raz-
zbog neispravne
mjetene na podvodnom dijelu plovi- opreme, greke u spa-
la. Svi fitinzi i ostali metalni dijelovi u
podvodnom dijelu plovila koje titimo janju brodske insta-
moraju biti povezani s anodama preko
sustava uzemljenja na brodu. Obino lacije ili loih, korodi-
je to veza preko prikljuka uzemljenja
na bloku motora. Meutim rtvene
ranih spojeva na
anode, odnosno cink protektori nas razliitim mjestima.
nee zatititi od elektrolitske korozije,
odnosno korozije uzrokovane luta- Glavna opasnost kod
juim strujama.
ove vrste korozije je u
Elektrolitska korozija
To je najopasniji oblik korozije na
tome to pod odree-
brodu. Uzrokuje ju dodatni vanjski nim okolnostima vrlo
brzo moe doi do
oteenja nekog dijela
opreme, ak u samo
nekoliko tjedana, a u
ekstremnim sluajevima
i samo nekoliko sati
031-040.qxd 12.4.2007 12:22 Page 37
broj 52 / sijeanj 2006.
Slika 1. Mehanizam djelovanja elektrolitske korozije i putevi kojima se zatvara strujni krug
narinuti napon odnosno strujni tok
kroz metal uronjen u elektrolit. Ova
struja moe doi iz vlastitog plovila,
zato to je neka od ica pod naponom
prekinuta i uronjena u kaljuu, ili je
neispravan neki dio opreme npr.
pumpa, dava tlaka ili temperature
na motoru. Lutajua struja moe doi
i sa susjednog plovila, preko priklju-
ka na kopno kroz morsku vodu i sus-
tav uzemljenja, kroz podvodne
prikljuke. Ove struje mogu se poja-
viti i zbog greke u spajanju brodske
instalacije ili loih korodiranih spoje-
va na razliitim spojnim mjestima.
Glavna opasnost ove vrste korozije je
u tome to, pod odreenim okolnosti-
ma vrlo brzo moe doi do oteenja
nekog dijela opreme ak u samo
nekoliko tjedana, a u ekstremnim
sluajevima i samo nekoliko sati!
Moe nam potpuno razoriti neku
osovinu, fiting ili neki drugi dio me-
talne opreme koji se nae u tom
novom strujnom krugu. Napon koji
moe uzrokovati ovakva oteenja
moe varirati od nekoliko milivolti i
struje od nekoliko miliampera, kada
je proces obino i sporiji, ali kod npr.
istosmjernog napona on moe biti
toliki koliki je napon baterija, dakle
12 ili 24 volta! U tom sluaju i stru-
ja moe biti veliine nekoliko mi-
liampera, pa sve do nekoliko ampera.
Kod jaih struja i proces korozije
moe biti vrlo brz. Jaina struje ovisi
o otporu u strujnom krugu koje formi-
raju lutajue struje.
Nain djelovanja elektrolitske
korozije
Kako bi shvatili mehanizam djelo-
vanja ove vrste korozije treba se
ponovno podsjetiti da za nastanak
korozije uvijek trebamo etiri osnovna
elementa. Anodu, katodu, elektrolit i
elektrinu vezu izmeu anode i
katode. Ova vrsta korozije moe nam
se dogoditi samo ako imamo proble-
ma s instalacijama, oienjem, opre-
mom, ili uzemljenjima.
Na jednostavnom primjeru (slika
1.) emo pokuati objasniti nain
djelovanja elektrolitske korozije. Na
plovilu imamo dva meusobno
povezana akumulatora. Jednog smo
izvadili i odnijeli na punjenje. Pritom
je ica koja povezuje ove akumulatore
ostala spojena na pozitivni vod aku-
mulatora koji je ostao na brodu, ali je
njen drugi kraj s prikljunom klemom
pao u kaljuu. Na poetku kruga
pozitivna ica uronjena u kaljuu je
anoda preko koje se zatvara put ioni-
ma do unutranjeg dijela najblieg
ispusta na trupu, koji je u ovom
sluaju katoda. Ali krug se ovdje ne
zaustavlja. Put iona se preko ispusta
zatvara kroz morsku vodu do osovine
i propelera. Ovdje je dio vanjskog
dijela ispusta anoda, a propeler kato-
da. Veza se nastavlja kroz osovinski
vod preko kope do bloka motora i
negativnim vodiem natrag do aku-
mulatora. U ovom sluaju anoda je
kraj uronjenog dijela ice i vanjski
dio ispusta. Oboje e u ovom sluaju
elektrika i elektronika
poeti korodirati. Meutim, ispust je
bronani, a ica na kojoj je priklju-
na klema za akumulator bakrena, pa
e u ovom sluaju vrlo brzo stradati
bakrena ica. Jednostavno e nestati i
ostat e samo malo bakrenog oksida.
I u trenutku kad se bakreni dio koji je
u kaljui rastopi, prekida se strujni
krug i prestaje djelovanje elek-
trolitske korozije.
Najei izvori lutajuih struja
Oteenja izolacije
Do elektrolitske korozije moe doi
i zbog prekinute ili loe izolacije na
icama. Jedan od eih uzroka nas-
tanka lutajuih struja odnosno elek-
trolitske korozije je proboj izolacije na
kaljunoj pumpi ili na prekidau s
plovkom koji ukljuuje ili iskljuuje
kaljunu pumpu. Osnovno pravilo je
da se svi prekidai, bili oni s plovkom
montirani u kaljui, ili na kontrolnoj
ploi kao i svi osigurai uvijek ugrau-
ju u pozitivni vodi (slika 2.).
"Slani mostovi"
esto izmeu dva vodia ili
prikljuka moe doi do premotenja
preko "slanog mosta" jer nakupina
vlane soli moe biti vrlo dobar
provodnik elektrine struje.
Loe uzemljenje
Uvijek kad postoji razlika u
naponu izmeu dviju toaka postoji
tendencija da se stvori strujni tok
prema toki s negativnim naponom.
37
031-040.qxd 12.4.2007 12:22 Page 38

elektrika i elektronika Nova burza nautike

Ako imamo ugraen sustav uzem-

ljenja koji je kvalitetnim vodiem
(s malim otporom) spojen povrat-
no do negativnog pola akumulato-
ra, svi proboji tj. curenja struje
na ureajima ili oteenim kablovi-
ma, osim ako kabel pod naponom
nije direktno uronjen u kaljuu ili
morsku vodu, nee uzrokovati vee
probleme niti oteenja opreme.
Drugim rijeima, neemo imati
problema s elektrolitskom korozi-
jom. Strujni krug se uvijek zatvara
preko mjesta gdje je otpor naj-
manji, a to je u naem sluaju
vodi uzemljenja, a ne morska
voda ili kaljua. Meutim, ostaje
nam problem nekontroliranog
pranjenja akumulatora i sve
posljedice koje iz tog proizlaze.

esto se ovaj strujni tok zatvori upra-

vo kroz more. to je vea razlika u
naponu to je i jai strujni tok. Ovaj
sluaj je mogu ako na podvodnom
dijelu imamo uzemljenje za radio koje
je na razliitom elektrinom potenci-
jalu od uzemljenja na bloku motora
na koji su vezani metalni ispusti na
podvodnom dijelu plovila.
U tom sluaju pojavljuje se struja
izmeu ispusta i radiouzemljenja.

Proboji na metalnim kuiti-

ma ureaja
esto su elektroniki ili neki drugi
elektrini ureaji ugraeni u zatit-
nim metalnim kutijama, koje se u
pravilu uzemljuju, odnosno vezuju na
zajedniko uzemljenje plovila. Zbog
specifinih uvjeta u morskom

Na strani niskog istosmjernog

napona svaki elektrini ureaj je
prikljuen s dva vodia, od kojih je
jedan pozitivni (+) i ide ka urea-
ju, a drugi negativni od ureaja
prema izvoru. Povratni negativni
vod je ujedno i vodi uzemljenja.
Trei vod uzemljenja istosmjernog
napona, jednako kao i zeleni vod uzemljenja u izmjeninom dijelu je spoj dijelova koji nisu pod naponom tj.
metalnih kutija, kuita motora, okvira i prolaza kroz trup itd. sa zajednikim uzemljenjem. Na slici je prikazan
pojednostavljeni sistem oienja za istosmjerni i izmjenini dio instalacije na plovilu. Treba napomenuti da ova
dva kruga instalacije moraju biti potpuno odvojena. Jedina zajednika toka im je toka uzemljenja.

38
031-040.qxd 12.4.2007 12:22 Page 39

broj 52 / sijeanj 2006. elektrika i elektronika

Ispitivanje proboja i postojanja lutajuih struja na plovilu

Ako sumnjamo da na plovilu imamo problem s lutajuim strujama, postoji nekoliko jednostavnih testova kojima to moe-
mo sa sigurnou utvrditi. Dovoljno je imati srednje kvalitetan digitalni multimetar i osnovno znanje kako ga namjestiti i
oitati vrijednosti.

Test 1.

Prvim testom mjerimo napon da

odredimo imamo li problem lutajuih
struja. Svi prekidai na ureajima
moraju biti iskljueni. Prekidai na
glavnoj ploi ostaju ukljueni. Iskljui-
mo pozitivni prikljuni kabel s aku-
mulatora, a prekida za akumulator
prebacimo na poziciju ukljueno
(ON). Multimetar postavimo na
mjerenje napona (raspon do 20 V).
Pozitivnu (crvenu) tipaljku multime-
tra prikljuimo na pozitivnu klemu
akumulatora, a negativnu (crnu) na
kabel koji smo skinuli s akumulatora.
Budui da su svi prekidai na urea-
jima na poziciji iskljueno (OFF), na
voltmetru bi oitanje trebalo biti 0,0
V. Ukoliko oitavamo 12 V, ili
manje, znai da nam je jo neki od prekidaa ukljuen, ili na nekom mjestu imamo proboj odnosno "curenje" struje.
Pretpostavimo da smo oitali napon od 10,0 V, a svi prekidai su iskljueni. Sigurno je da imamo proboj, ali jo ne
znamo koliko struje gubimo na tom mjestu. Jaina struja ovisi o otporu koji je u tom novom strujnom krugu gdje je nas-
tao proboj, a o jaini struje ovisi i brzina i intenzitet korozije.
Sljedee to moramo uiniti je izmjeriti otpor.

Test 2.

Multimetar postavimo na skalu

za mjerenje otpora. Svi prekidai
kao i kleme na akumulatoru su u
istim pozicijama kao i ranije. Pozi-
tivnu tipaljku instrumenta spojimo
na kabel koji smo skinuli s akumula-
tora, a negativnu tipaljku spojimo
na negativnu klemu akumulatora.
Vrijednost struje dobijemo tako da
prethodno izmjereni napon npr.
10,0 V podijelimo s izmjerenim
otporom. Npr. ako je izmjereni
otpor iznosio 1,2 ohma, vrijednost
struje jednaka je 10/1,2=8,33 A.
Vrijednost ove struje ve i kroz
krae vrijeme moe prouzroiti
ozbiljne korozivne probleme.

39
031-040.qxd 12.4.2007 12:22 Page 40

elektrika i elektronika Nova burza nautike

Test 3.

Ako va multimetar moe mjeriti

struju do 10 A moemo izravno iz-
mjeriti koliko struje gubimo. Postavi-
mo multimetar na skalu za mjerenje
ampera, prekidai su u istom poloa-
ju kao i ranije, + tipaljku multime-
tra spojimo na + klemu akumulato-
ra, a minus tipaljku na negativni
kabel. Zakretanjem prekidaa na
multimetru pronai emo pravu vri-
jednost u amperima ili miliamperi-
ma. Ukoliko je oitana vrijednost
manja od 1 miliamper ne postoji
mjesto proboja, odnosno nema luta-
juih struja. Ukoliko su vrijednosti
struje vee od navedenog pojedi-
nanim iskljuivanjem i eliminacijom
jednog po jednog ureaja i vodia
treba pronai mjesto proboja.

okruenju, svaki proboj unutar urea-
ja prema kuitu postaje potencijalno
mjesto za stvaranje lutajuih struja,
odnosno elektrolitske korozije.
Neodgovarajue oienje i
korozija na spojevima
Ovakva mjesta esto su uzrok pada
napona, posebno na strani uzemlje-
nja. Zbog toga su razliiti krugovi
uzemljenja na razliitim naponima to
pogoduje struji da pronae neke
druge putove izmeu pojedinih dijelo-
va opreme i uzemljenja.
to i kako uzemljiti?
Sva elektrina oprema u kuitima
ili bez njih mora biti povezana na
zajedniku toku uzemljenja i to
odgovarajuim kabelom koji e osigu-
rati da nema naponskih razlika. Ovo
vai i za sve podvodne ispuste koji
dolaze u kontakt s kaljuom. To e
olakati lutajuim strujama da preko
fitinga imaju direktni spoj sa zajed-
nikim uzemljenjem i tok iona se nee
povezivati nepredvidivim putovima i
kroz vodu. Uzemljenje titi ove fitinge
od unutranjih generiranih isto-
smjernih lutajuih struja. Na zajed-
niko uzemljenje trebalo bi biti
prikljueno:
- negativni (-) kabel s akumulatora,
- povratni negativni kabel s glavne
razvodne ploe,
- glavni vodi uzemljenja
- uzemljenje za radio
- gromobransko uzemljenje
- uzemljenje s prikljuka na kopno
- kabel uzemljenja s generatora,
ako se takav nalazi na plovilu.
Marko Cvitani

40