Rasprava

Iz sveukupnih podataka se moe izvui nekoliko primjedbi:

1) KMS nije samo za konzultantske tvrtke i one koje nude profesionalne
usluge. Tradicionalno, tvrtke za menadersko savjetovanje i
profesionalne usluge smatraju se poduzeima nastrojenima znanju i
stoga zainteresiranim za KMS. Na primjer, gotovo svi vee
raunovodstvene i konzultantske tvrtke tijekom proteklih nekoliko
godina stvorili su unutarnji KMS. Meutim, ovo istraivanje je
pokazalo da interes za KMS ide daleko iznad tvrtki koje nude
profesionalne usluge, a irok raspon organizacija iz razliitih industrija
gleda na to podruje, osjeajui da mogu imati koristi od KMS-a.

2) Sustavi upravljanja znanjem su viedimenzionalni. To jest, uinkoviti

sustavi upravljanja znanjem obuhvaaju mnogo vie od same
tehnologije, koja obuhvaa iroka kulturna i organizacijska pitanja.
Zapravo, efektivno razrjeavanje kulturnih i organizacijskih pitanja
identificirano je kao glavna briga u implementaciji KMS-a.

3) Vano je pokuati razviti mjerne podatke za procjenu prednosti KMS-

a. Ispitanici su smatrali da razvoj smislenih mjera za mjerenje
vrijednosti, kvalitete i kvantiteta znanja je kljuni imbenik za
dugorone uspjehe i rast KMS.

4) Integrirana i integrativna tehnologija arhitektura kljuni je pokretaki

program za KMS. U ovom istraivanju nije se pojavio niti jedan i
dominantni tehnoloki alat ili proizvod za KMS. ini se da KMS
zahtijeva razliite tehnoloke instrumente u tri podruja: upravljanje
bazom podataka i bazama podataka, komunikaciju i razmjenu poruka
te pregledavanje i pronalaenje podataka.

5) Jednostavna isporuka ili "guranje" informacija (ili ak unaprijed

filtrirane informacije) na korisniku radnu povrinu moda nije
uinkovita strategija upravljanja znanjem zbog nedostatka panje
korisnika potrebne za obradbu informacija i pretvaranja u znanje.
Zakljuak

Ova studija je dala opise novih problema i primjene sustava upravljanja

znanjem. Kako bi informacijski resursi bili produktivni, oni bi trebali biti
pretvoreni u znanje koje se moe izvesti. Takav proces predstavlja izazove koji
se odnose na stvaranje znanja, hvatanje, dijeljenje i odravanje. Ova studija
sugerira da e koristi upravljanja znanjem ostvariti samo organizacije koje nisu
samo tehnoloki sposobne, ve koje imaju dugorono ulaganje u usklaivanje
kulturnih, upravljakih i organizacijskih elemenata za upravljanje znanjem.