Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • PULJIZ Vlado - Socijalna Politika

    Uploaded by

    Teodora Ostojić
    1K views257 pages
    Zagreb 2005

    Original Title

    PULJIZ Vlado - Socijalna politika

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Zagreb 2005

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    1K views257 pages

    PULJIZ Vlado - Socijalna Politika

    Uploaded by

    Teodora Ostojić
    Zagreb 2005

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 257
    SSVBUCILISTE ZAGREBU PRAVNIPAKULTET © Copyright ‘ravi faker Sree w Zagreb inne i mg sn ion i in ‘Senn etn ae tl es Ressne Protarse eho Pai Prot ea Pootaak Uren Prot, Seo Vaca Seca tia 00 acini seein konica - Zap Uk 364010758) SOCUALNE politika pow, ea oni Via Pair Seals age: bron le 2.” (Uden: Pavone {aan Zagre Mana Fonts rise Zao) 1. Putz Visio 1 Sea pola Utne Ne tema an 12.113, Folin ord Poveentva 22 manven-asains Nes Svvtia Zags t Sune i, Sonus Savi v Zach skadno ‘nl 38, Zana oman} elon shen rarvaj, Sent Sati ages Oko. C252573:2008. sabre Je hore aaa ei sir aa senna Zan) as. Vne Palio, prose Goa Beton dace Zone Sutra profes. Sie Zattoo pela” Part Satan Pomona VLADO PULJIZ GOJKO BEZOVAN, ZORAN SuCUR, SINISA ZRINSCAK SOCIJALNA POLITIKA Povijest Sustavi Pojmovnik Zagreb, 2008. 3404 SADRZAJ UVODNA REE (Fado Pui) vu uvop SOCHIALNA POLITIKA: DEFINICHE 1 PODRUCIA, (Pade Puls) ' Sociain polit 3 Secijalna dave 6 Socijaineprava. ® Sociain prada, 5 Sociainakoberija 9 Social sigurost,soijaina zat, soejaloo osiguane... 0 Sociana i ekonomsk politika " 2 Pores sociale politike B PRVI DIO. POVIJIEST SOCUALNE POLITIKE (Vlado Pali) 9 LISHODISTE I DETERMINANTE RAZVOIA SOCHIALNE POLITIKE. sen Detava—zatinieaj socjalna drdava.s 2 Determinant rzoja socjalnedrtaveFaocjalne politike. 25 U1, SIROMASTVO I MILOSRDE U SREDNIEM VIEKU. 41 Siromaitvo kno vlna . 2 ‘Fuga mand asketso sromavo vn a2 ‘Milsedo korea spas ae Distbveia milostinjc 45 Dost nedostojisromas 9 UL REPRESUA NAD PROSJACIMA I SKITNICAMA, TORADSKE REFORME. st Demogafska katsrofa 14. soles 7 52 ‘Nestea rank repre nd skiicama 3 Gradske reforme i Kontolssotne a 55 Brians zakoni 2a sromain, cons? IV, MUTUALIZAM ILI ORGANIZACUE UZAJAMNE Pomoc Levorista matalzia Sastyifunkeije mutalstikih uaruga Pralnosti i nedostaci waren, Konkurentskeorganizacie. davai mtualizam V. NIEMACKA: DRZAVNI PATERNALIZAM TRISMARCKOVE REFORME, ‘Njemacki duh draavnog pateralizma ‘Bismarckovi zon Socialna politika nakon Bismarck \VIFRANCUSKA: RADIKALIZAM REVOLUCUE 'SPORI USPON SOCUALNE DRZAVE Zaostsanje Francuse, Jayna pomes siromasnina| Patrnski mutuliar, Osiguranje od nesree aa pos 1898. mizoviask eciguranje 1910. give Sociain osgurane 1930; pomee obit 1932, edie Osiguranje 2a sla) nezapostenost : Vil SKANDINAVISA: IZVORI SOLIDARIZMA T SOCUALDEMOKRATSKE REFORME. Dansk: mirovine somatnima 1891. godine Svedska:narodne mirovine 1913. godine Produblivanjesoijalnogsolidarzma triesetih godina 20 soleta ‘Obieska politika: Koncept bat og para Myrdal ‘Ocjena Tagea Exanden ‘VIL VELIKA BRITANIJA: OD ZAKONA ZA SIROMASNE DO LABURISTICKIH SOCHIALNIH REFORM! (014 Poor Law 1601. godine [New Poor Law 1834, godine Fabjanskodeusvo isola pita Sociale forme G. Loyd W 6 ‘t 63 65 6 70 n w » » nt 8 1 95 97 99 too 103 103, 106 tos, 109 Tajo loda Reveridgea i Inburstite soejane reforme 10 1X, SAD: LIBERALIZAM, FILANTROPUA, TROOSEVELTOVE SOCHIALNE REFORME us SAD velka emia imigracia us Primjenabeltnskog Poor Lawa i razvitak lantopie 119 Sinkat soja slidacnost adnika m Roosevelovesocjanereforme: Socal Secu Act 1935. godine 124 X.KRONOLOGIIA SOCIIALNE POLITIKE ZAPADA DO DRUGOGA SVIETSKOGA RATA pei tendo Njematka Francusk Svedska ‘Velika Britanje Sjolijene Amerie Drave XI, RAZVO! SOCUALNE POLITIKE NAKON DRUGOGA SVJETSKOG RATA. 3 Fave azvoja sociale polio ons 143 Posijerata!uspon sociale drdave ae moa Uzzockrize soejalne dave meats} Krizareforme soejalne Dave 136 Nazmake nadnacionalnesocjlne politike 163 DRUGI DIO SUSTAVI SOCIJALNE POLITIKE 16 L-MIROVINSKI SUSTAV (Vlado Puli) m Definicija i fankeje mirovinskog sustava m Povijest mirovinskog sustava m “Model miovinskog osiguanja ' ” Krizajavaih mirovinskh sustave Reforme mirovinskihsustava 18 Buropski model mirovinskog sata 198 m LZDRAVSTVENA POLITIKA (Sinita Zena) Usod Poviesi azo adavatvenih sustava ‘Kontckst proutavanjazdravstvenih sustava ‘easter sustav soln edi: stuajesutajova ‘iravstvena zat i Eorpsks sna Zakijutak:reforme koje tau Il, SOCUALNA POLITIKA I (NEVZAPOSLENOST (Fado Puli) Pojam nezaposenost [Nezaposlenost kao soci ik Povijest osiguranja nezaposteih Obileya sustava osiguranja nezapestent Aicivna politika prema nezaposlenima Novi abi politike prema (neapostenost Promjene strukture ra isola sigunost va sonata za buduénost IV, SOCUALNA POMO€ (Zoran Suéur. SiromaStvo jada a socal poms 4 sirtinjske pom do sale pore Glavne odredigesustva octane pomoti Kompaatvna obi sctalne poo ‘Modi reZimisocjane pomoéi Buduénost socialne pomoti Zakk es \V.OBITELISKA POLITIKA (Vado Pali). Definicia obiteliiobitliskepolike Paves obitalske politike Sosiainodemogafske promjone i nove obialke stktre Profil bitsjske polite Mier abies pike akjvéna napomena VI. STAMBENA POLITIKA (Gojko Befovan. Uvod : Definicja seiainog stnovanja wv 199 199 200 202 24 230 232 239 246 250 232 259 266 am a 27 22 290 204 300, 308 317 317 319 323 329 339 38 383 383 386 Povijeststambene polihe u zijn zeman 356 ‘Tipovistambenih politika 361 Konceptuaniokvir 7a analiza Siambenih polka 360 Aktuani problemi 376 Zaku sf 384 ‘VILSOCUALNA POLITIKA INEPROFITNI SEKTOR o, (Gojko Bezovan) Ser vod . 387 (éreavanjepojma nero’ stor 387 Powijst exvoje nepofinog sekora 398 Terie o razvojuneproitnog score, 398 Ug neproitnihorzanzacjau soca) polit 402 epeoitne oranizaie i lobalizacia 410 Aktuani problem rzvoja neproiinog sito 412 Zaki : a2 TREC! DIO POJMOVNIK SOCHALNE POLITIKE ssn KAZALO IMENA vss os 481 KAZALO POJMOVA. son 81 v UVODNA RIJEC (va knjign stoi se od uvoda itr diel, U wou se defini ‘snovn poi i podrutasoijalne politike. Pri di knjizeposveden je povijest socjane pole {sociale dréave, u prvom red na euro ‘kom Zapadu- Drag io kage posveton je glavnim sustavia sole politike, koji se uglawnom podudaraju sa Sustavima sociale sigumost UW treéem je djela pomomnik sotjaine politike, koji etatljy proza informacje o-zagens najvadnjih termina Kojima se sti socilna politika, Na pogeks pevog dijela aprons ae 0 ihoditima i determi rata Sojane poi, kos oe nen sadetaj pro. Sidi analiza odnosa prema siti, projacina i skicama w stednjem ‘eku Dra wo data uglamom aj interven socflne pike bata, nego se brut 0 miovo sigunos, dok je sromasne i Biedne Pomagal ea, Koja je aria ist maiesda, Usied prodrjeth spears ocalii piha,naroitonakon masta ndurtkog | urhinog dstva daa se potinje mij w sojalna pitanja | poavzimai racine mere ra nihovaprevladavanja. Clay cimbeni Koji su ujecall ma masunak trae} socae.plithe bil 80 nmodeizacja drt, socal mbiizactesronatih skjeve Te skvane drzavaih instil 1 posijcenh pojedinca shaping ‘Vasnu su uogu imal rovi | reigje Koji su bil poke 1 ivor vijednoat sofa polite, Tako se, nakon seme evluce w 20 Stoljéu na Zapad Konstiala sel drtava w nekoliko poijesna tljske procese uw njematkom dnust koje je u to wijeme pod sve Ssnainijim ujecajom waist i indstjalizacje CLakievis, 1978.) U jemackom poimanju soeiaine politika, kako smo vee rcki, promige imteresedrutva kao cline, pa nati oda drustven sklad i koh, U Francusko se pojam “sociaina politika (la politique sociale) ‘ise kos posjeje ejame ito pod ujesjem Furopske nie unstar koje se postupnovjednatava terminaoaija na vom podrugj, “Sosalna politika je u Francuskojneka vista “pojma-iSobrans” (motion umbrell) 2a nekliko podratja jvne politike, pa Seu literati pojavluje plas termin“socijalne politike USAD se sam temin “social politika” gotovo ne upteebljava i socijaina politika u ovo) 2am ina u2e matenie nego & Europ. Naim, liberalistcka amerika taicja eduvijek se sa2no opimla sve 80 je, ‘maker i na simbolitko azn, podsjefalo na davai intervenconizas i patemalizam europskib autora redima, kakav je npr. bio Bist ‘hov u Njematko 2 kasijesoialistick u Sovetskom Saveza, U SAD= tse govor o sustavu soijalne dobrobii (socal welfare system) namie Hjenom sizmasnim gradanima, unutar Kojeg vaano mjesto ima java dobrobic (public welfare) Johnson, Sehwarr, 1991) U SAD se vige ovor 0 programima, a manje 0 procesima i Konekstnjhova svar raja, * Pozo je de iG, ne abl boar mile cg by tei a zat oun rag ps nda beh paje agar ‘aaj waco mci atin, pose Soe sbi ie jana ‘tag aa mia ra Ocean tos snl prea pe spas toon sel poi, Lsjans Rin npn so Opa Detone Ont ‘SK pc ta Js etic el ap arabia lp 2 He ‘ph sat haa sacra (Uses Ons, 988) Sm am pic wear SAD je en rien ma te oa pom graetin sec subara. k Eropi om cnn i pent sah ‘iva tslug hn eal oan secs pole, ela ta: ct gade Vas Pie Socijaina dréava Drug je iui pofam «ovaj ki vaocfjlnn drfavn (welfare stat). Ginsang pike daw teri’ social policy i welfare sate vrai Sinonimi. Mi mislimo da sociainadrzava i socjan politika nis ist, Radi te disinkeie vrij ita R, Mishra: "Misti da je “sola poi’ gonerehi Koncept, dokSoejalna drdava ia spocfiéa histor ‘ks (posjeranu) i politi (asttueionalne) konotacju koja se no move ‘gnorait™ (Mishra, 1990-123). Drugim tijtima, soljalna je politika Ukmjerena djelatnost dréave na socjlnom podrus, dok je soajalna ezaa tip dezave Koja je. ravila pravno-insttutionani okvir 2a ‘elovanjena socialnom poli E, Pasi (1989) pul o “Erb blago- "anja ko se move wzti kao sinonimn za soils dav, preci da Je nje& 0 postedno} zi w racvoju drzave koa slijedi nakon dréave w Koj provladava arhteara Vasc pravne d2ave koa us¥oja) 2380} fan) prrasa sustay Vast) koja je sedstvo zattte Jjudskh prava Soetjlna je dr2ava dake, ona dreava koja jena sebe preveela adgovor- rast 2a osiguranje osnovnih egistenciabh poreba svajhgradana. Sam teri IVelfre State prvi se put pojavi 8 Veliko Britnit fetrdesth gsi 20 stoljeé (Rosanvallon, 1981). Zanimijivo je da su WSAD termin Welfare Sate u predigvomo} predjednsko} Kampen 1948, godine w pejoatvnom sista prvi upotiebil tepublikanc, opt ‘jut demokrate dam ior progam nallkyle programu britanske laburisitke vlade w kojem st operacionalizinne soijalne reforme predlozeneu izvjesaj londa W. Beverigea iz 1942. godine. (Od anglsaksonske se rzlkujenjematka terminologia. Odgova- raj termin za eaosjalna defavuw-ajemakom je jek Wonk i rod Su dia in Hai ao 25k in ani KV il ume cae de ae gi as 1990), Terma “jain dana" Lela ao na pci fukenti Suse sot pam “shen ts, ha epoca ha diner Steam bigs a grade anniv alone "sie ave” Hane Bag Sr apnsal A Rae (1986) hho pr se pat, ev, 9 hod Sie efi sino tos cine ‘Repti sp ines amin Wire Sate oso vote orate tom pole fae om Port ome Hera la ee tog 6 ane Sct is ‘rtaat, kojeg su 7O.ih godina 19. soljeée poteli ypowebiiavati 2: ‘eatedarski Sota.” V vijeme Bismarekovih soil reform 1880 in odina pojvio se tein Socialvar. Nakon Dragos sjetskog rata ‘emin Woh/ahrstaa dobio je negtivny Konotaii, pe je naputten Korat termina Sosialsaay, oft cznatava normativnu obvees ostarenia Socijane pravde i smanjenja nejednakost drut, kao ¥ jamstvo Pravno koficianihzahjevapojedinca prema drZavi(Clasen, Freeman, 1994.9). Moglo bi se rei da je nematka Socialiar po obveznont i indainost iznad anglostksonske Neljare State, nada eke anglosakson ‘ke zemlje sosjlngj polite’ proved naelo unverzanosttemeljem ‘jeg su odredena socal prava, ur uvet provjte prods, dostupns svim gradanima, U francuskom jeviku 2a “socijalng dtavu” karst se nosbigan ‘ermin L'Btar providence, koji je usa & upatrebpolovinom 19. stolesa Doslovan bi prjevd laso “dedavaypeovidnos!”, a w nto slobodaijj interprets “shtbaa drava". Tal su pojam s ionignom konotaijom konstrial faneusk iberalni mistoc 1 polar w 1. sole, era ‘jul takozazor prema dr2avnom pateraalizmy Napoeoa ML, kl je w socijalnom dr2avnom intrvencinizmu bio peteta, neki kaj wie Ota von Bismarck. Tako je porat raneush ekonomi og vemena F [Laurent pao o dav kaa "mamece nek vst providers Danas ustavima nekih zemalja stoi da su one sosjalne drzave 1 Ustavu Republike Hrvatske (lana stavak 1.) zapisano je da je nae zemlja soejana t¥ava (1991), Prirodo je stoga dase priklanjam ‘upotrebi tevin “socialnadrdava” i da mu dajemo yrednost pred du fim termina, Lao npr adréwa blagostanan ii wezava dobrobitn, koje se takoder move sues nroit usta liter, ming je si wi ots Ms 19, alt mata erat ae pi 1 sts one psd oa ela hae a Rome 8) {Maa bo "poo" nl ota jaaindg alo raaog oneton predate Le Caples cds ance veo na jefe roan! no poet ined vibe tive nee IS 7 like diigo visor Socijalna prava Sociialna su prava definirana u zatonima i propisina: ona ‘omoguéaraju zadovolfarane soctalih powreba pojedinaca i skupina ‘promitu soli koheift solidamost. Preeiznie reveno, socfala se ‘ras xnase na scijalon zat, stanovanfe,zapaslenost, zabavstvenu asin obrasovanje Razlikovanje gratanskih,politikih § soejalnih peava razvio je ‘rita zmanstvenik TH. Marshall (1968,) On smatra da so 50-00 ‘utopskom Zapada prvo pojvil gradanska (18, stojete), potom polis ‘Ka (19, slate) t u 20. stljcu soijainaprava. Gradanskapeavajamee jdnakostsih Gu pred zakonom te ait lcnost vlasitva, politi ka prava omoguéavaj sudjelovanje svinpradanau javaim postovima, a socljainaprava radaninsa jamte zadovolavanje tmelnihcgzistenial- nih potreba, ednosn koritejeeiviizaisih tekovina dust w koje ive. Graaskim i poikim pravima dedava Si gradanina od vanskow, Uugrozavanja negovbg osobnogintegrtta i vlasnisva,Socijalna sa yrava insrument Kojim dfava interveaira w privamu sf radi podstke Pojedincu ii socijaingjskupini adi pomodiu reswvanju egzstnejalaih problema pojedingca i obit {nihove integneije drustvo. Gradanska Si polittka prava apsoluna i trenuna, a soialna se prava ostvaruju ostupno, putem mera soeialne politke i soeijaaih programa (Eide, Rosas, 1995). Zbog ov dstinkivnih obiljogia R. Misha (1990, prod: Jnze da_se_unjesto peima esocljalna pravay Kovist)pojam «social standards. Time bi se, kako mis, naglasilo dase social prava pil todavajusoijalnim i ckonomskim uvjtima pooh dreava. Socijalna pravda Pojam “pravda” w komencionalnom sms ima dva znatenia, Prvo se onasi na resttuju i karektion kanjavanje 2a ueinjena dela ok se drugo znacenje prawde odnosi na raspodjelu resursa odnosno Sansi we drut i saelial) sajednich. Sotialna prove edgosara fovom drgom 2nagen U raspodjellresirsa inst oben horse ti Irieria sociale prande: pave, zaluge i porebe U sedis jeraspravao soijalnaj pra napetost zmedu jedna- ost i slobode, Tako na prinjer iberalna koncepeia sociaine pave 2apovara vie individualneslobode, a manje dravne redisibucije. Sto- 5 Vs Pe z= Soc lace pti ‘ite, nek neoliberani miso (apr. Hayek, Novick), rise tv. «Nove esnicey (New Right, edbacuju sam ideju socjalne rave. On sat judas raspdjeladobiraudrutvatcba oda na slobodnom rt, ne temeljem konstruranih nala sociale pra. deuge strane, soe jaldemoksaska koneepeija socijalne pravde zagovara vite drstvene jednakost al ta jednakost reba bit Konzistentna sa slobodama pojein= Nejpornatjt toretitar seialne pave je Amerkanae John Rawls, On je svoje idee izloo w kajeh A Theory of shatce (1971). Ravls smatra dase ckonomske i sciainenejedakoriw rusty mop ‘opravdat jedino po uvjetom da sv judi igi jednake Sanse alo eda fas), Nadal, nejednakost se mogu prada samo onda kas ‘one doprinose’ poboanju polezaja najugrodeniih_tlanova drat (nacelo ference. Ova dvnnaéela treba realizratinsttuje Kojima 4 cl smanjvanje ujecaja soja prod rzika na sulin Ha Rawls inzistira na mjerama unapreden obrazovania i smanjivania racka w bopatstvu oporezivaniom nasjedta i darovanj te jamstvina socijlnog minimuma za sve gradane. To je mogue ostvarih pute raspodjcle obieljskih dodatka, opée zaeastvene zai, zitte slutaju nezapostenost il daa na pihod soma gradana u via lav. encpatvnog porezas. Drugim rijetima, mora postjti dayne insiucje hoje Ge Se beinut o soeialaom minimum za sve gradahe, et raspodjela dohotka posredovans wvistem zanemaryje ptrebe radatit | role neprivative soil razlike. Dri teoeiarsocjlne pra 4d A. Sen (1999, takoder poli sa salsa da je przodne nejednakost potrsino ispraviati redstibucijom dohetka. To aati da sociaima pravdu cbs valorziatiu konteksta stvarih moguenost koje stoje na ‘spolaganju dima d iabera odredeni natin 2vota. Sen ne preciziea natine pomotu kojh Ge se izednatti Sansesvih lu, nego navodi pet fermen keri koji, kao protpstavh, tebe oxvarit: politike slobo- de, eKonomske oaktice,osnovnesoejalne wsloge, kao Bo je zcravsevena zatiaj obmazovanje, wansparennostu sciainim odsina i sciaina Spurnos. Socijaina kohezija Soca Kohezfa podracumijeva povezivanje | interac poe inaca i shupina urate drasiva hao celine. Sociana Kohesla taker sie Vai Pe indicia sposobnostdbuita da osigura odredenrazinw dobrobit vim svojim clanovioa, da smanji sociale racite | bjegne polarizacte Koheziono drut pretpostaniiasolidarna zajedniw ko Eine sobodne individ koje demotratskim metodama ontvaruisvole sjedniche eje- U Burp je Koncept scialne Kobeaje u Sto) upotebi od ‘osamdesetih gina 20, stoljeta. To je postmsemistok Koncept Koj je rastao kao svojevsna reakeja na peooesploalizacje i intenzivih drs ‘venih projena koje su sepmentale drustvo i doveleu ptaneKlasiene oblke Soxjlne interacje. Jane Jenson (1988) iadvaja pet dimenzia, secijalne Kobezije:pripadnisvo (nasuprot i2oaci, ukljweenost rast prot isk)jucenost,paricipaiu (nasuprot pasivnost),prizanje (nas prot odbacivanj), egitimnost oasupeot neleitimnost Seciainn je Kohezju mopuée ostvaitipolazesi od jedaakost luda temelnog nagla. Njena je bina pretpostvka priznavanje i posredovanje rita u dust, U delaras summita Vieea Europe ‘drtanog w Strasbourg 1997, godine soejana je Kohezijaistakmut kao ‘edna od pioritetnih zadaéa 1. ndni komplement prava Govjeka i Hjudskog dsiojanstvay. U Vijaéu Europe 2004. godine usvjena je Rev- iran strategia soifalne hohezj, a azadeni sui indikatoa Kojima se ‘ona moze mje. Ovaj i drugl dokument Vijeca Europe promovirj ‘stejalna koheaija kao svojevrsna bran procesima sociaine dezongan= 2Zacje euopskih dastava Socijalna sigurnost, socijalna zaitita, socijalno osiguranje Pojam «soejaln sigumost»korsti se u dv znagenja, U sire _2natenju soejlva sigumost podravumijevastanje w drustvu Kojem 52 fradan osjejusigunim prod ezicima s Kojima se mogu sos, Taka Socijalnasigurost nije rezlat samo deZavne akej, nego 4 posljedica Aelovanja druih socjlnihCimbenika, Deugim siecima, 20 sociaina Sgurmost vadni su zaposlenos, obtel, socjalna meta, kao 1 sama devavna ako, ‘Uazem smistusoljaa sigurnost podracunieva sus odrZevae na dohotka 1 zadevotiavanja osnovth ezistencialih potrebagradana Konkreinie dfinicije sociale sigumosivariraju ovisno 0 stanj poje- Social atlicizam (tv- mala adja) udaljava se ili je Ek w opis vatkan- skim socijalnim udenjem (2s. veka trdiclj) koje se, prema nekim isllenjima,nkad u potpunost nije emancipirlo od koncepeijeseedno- jekovnog milosrda (Kersbergen, 1995). Upravo zabvaljjut takvor dodainon Kompliianiy socilne intepretaije moguce je objasniti Binjeniew da su dvie europske draave sa slignim preipostavkama ‘adncko-Klasne mobizaciie, a adi seo Svedsko} i Austr vie ito raalgite sustave soeijaln pote. Objajenjo treba tt w drug} histori Klasnog Kalraja U Svedsko je socjldemokracjauspostavila erveno-zlenualijansu” koja je postala promotor solidarisite Scjalne politike. $ druge strane, austskisusocjalst, unato svoem reformiz~ ‘mn, ostall uw poltigkom getu, 2 ausnisko je sljastvo uslo w despe poligke Koaleje hoje si podupirale konvervativno-korporaisit soxijalny pots (Fsping-Andersen, 1990), Nakon Drugog syetshog rata selasve se svugdie na Zapada brojano smanil, izgubilo je pijasju snagu i rlevaninost soojalnog perinera, Zbog toga su ape: socjldemokrati w Svedskoj uli u nov oalicju snaasim srednjim sojevima (ijelim ovranicims"), podi20 razinu i obuhvat seijalne dezave kako bi vdovojl njibovim iteresina, rita soejaldemalratske sociale dréave stim w sver! upogaravaia av. efekt svelog Matsa Ejepravilo otrlike gles: on koji ima, tome ée se dation eimai jo vide (Delcck, 1978). Drm rit ma, ako socjlne skupine konkuiraj za sociainadavanja ko a druga obra, ne treba mas lznenadti ako pobjednieh u primar) diseibucj (zit) ponove svoj wspjeh iu sekundarne} distbucl (sejalna ‘eta. Kao So vidimo, u vezi st sejalnomobilizaciskom interpreta- cljom razvoja sociaine politike mnoga pitanja osu etsorena. Ona a nthe dajezadovofavajuse odgovore, 5 Gio pare w pris ea Raine draenog sana 24 rebel edo prom iim sljein po eee shone, pit | sel Jo tila ¢druge arate pre tation etna to Bo) poe tl, pralzan ajc ox avi od HevaananPamars Pop Ils tata ostno ms pu spine (Wey 15) a Driavatsociiatn eformatori ‘Ako, dakle, social’ pritsak nzihslojeva ne daje pibvative bjasjene 2 razvoj sctaln politike, onda teba pogledat prema veho Via dayne vast | njenim institucijana i zapitat se koko su on sai ljecal’ na oblikovanje | provedbu socjlne poitke, je je 0 th 0 utonom) Funke dréve koa se iskaaje w seta} domen Unies to pitanja: kome sl sciaina politika, posta se plane tho j Kako rovodi socijalna poltiku? U sredite pao tako daspijeva ne samo {rzava kao was neo i slo) adminstatvnihupraljataireformatora koji fs uz dreavy na rate nating wezani kot poduzimaju cate ‘nieijatve rma setae programe. Uistina, povjestsoijalne politike praza dokaze o mazgled neo- vino) nerve rave wsoijalnom pj i d2avnim mjerama koje predstajletemel) zeae scione sigursti. Treba samo poset na ‘r2avnu polithu Napoleona lv Francuskoj, p> Kojem je atoritari interrencionizam dabio eit bonapartizma, 2tim éuvene Bismarckove soojlnerefoeme u Njeracko} kao I von Taaleove w Ausro-zasko [Neki stoi piso tendenijara autora reaima da jctju anticipa tors. dase upuStju u donogenje preventivnih mera Kojima nastoje previa soijlne probleme (Flor, eidenkeimer, 198).). Megat, taka politika ne moze se objasnit smo nastojanjomwadajuh lit da ‘ava starr quo Snot male ustupke radi odanja sociale kontole rin podaniima, Radi se takoder 0 srenju osnova politgke vlasti unjetima postupne demokratzacije drastva te njenom legtimiranju Firkin narodnimslojvima, Usvezi stim valia se podsjetti Bismarc: ovog objainjenia awodenia mirovinskog osigurnjaranika & Niemaé- oj "Kad bademo imal 700.00 sth uminovjeika koji 6 od dave Primi svoju mirovina.. kad w8nite tj sia usupak, onda det ait sbienog peadanina da u Reicha vidi dobvotvomnu ustanova” (Zavadsk 975-20)" 5 Xo amare pk fe ssl: Prgntom Sze as dae Wa olan In, Of Hi lied mont poe jot radia kao ‘Se or! eels npn sida Cr sje ets pe prema ‘km bj ravi anv. Rao pia keno er, eden, 181207) 32 via pa otitis Vino je istaknuti da se prve soijalne mje uvode upravo sutoritanim mona, dok zmatno kasi sede tv aim demo- Ieaeljama kan So je Svcarska, SAD | Australia, Poznato fe da su 30 SAD i Ausalijde?aynom soijalnom intervensinizmu usprotvilt mali asnil haji su bit dominantna Kisa. Oni st bill vom ose} na Uvodenje draavaihporeza ko? 58 materiaina podlogs soajalne dezave, Prema tome, pve vaane Korakeu sciaioj polite ne ine demokeas ego autoritar menariskieodimi, kan Bismarckow w Njematko}, a prve mere socijalnos univerzalizma poduzete sv malin, zababeninn, ‘mane aioitarnim monarhijama skandinavskogsjoera,Francuska, koja je “proizvela” plane ideje lteralne demokraciie,nakon propo bono parizma sredinom soleea 2aostajew iran socjane dave | opde- ito, nr. tjekom Trebe Republik, odr2avatraiionalne sone stuk- ‘ure $dominantasaKonzerativaim sljastvom Postal se pitanje: ko su peve soijlne reforme bile preven tivni odgovor na socjaina wazenjasromasnislojeva, ako su bile trax ‘eznje dr2ave za Kontolom mas il pak nastojana vadsjce lite da se legitimira Kod naroia,zasto se socjlna dréava postupno dig inad potetnog intervencionistickog minimuma iy neki se 2emljama raza to ravine prraspodjole tetine naconalnog dohotka te uspostvila siroko razgranatu me2u soijalih sli? Odgovor na to ptanje vierojaind treba tat wkasnijem peiisku nih social sljeva fi su wvigjeli korsnosti sejale politike + ek njezino 2natenje za poboljanje svo- {8 sociainog polozaja. Medutim, isto je tke bilo. vaznn povetanie sposobnost dzavne administra da identifica probleme, da Torulira Soluie 2 njihove eSavanje i dau Zivot mplementra sian progr: sme. Administrativ! se faktor, dakle, ne jain smo kao jednostvna ‘ransmisija Kasih iteresa postedavanih paeammentom, nego kao rela tivno sutoneman susionik w procesu Hycianja + primjene_sociaine polltke, U edredenom smishe mozemo gover o smanjeno} valnost Ssoijlne klase i porastu zmaenja drzavne bzokracie w sian} poi i. To €e jos vise doi do eraaja u postfrdsiskom dobu fragment ranog sadniswa j raznljene deistene struktur, kada log ign drug, neklasnikrtenipogjele u deus, kao Sto su spel, dob, obrazo- © Zanimivo je da ki amir, pore slog. wttaane toe alien sett Fancnkog is aja isin ie Poe stg aa ha je ‘peo seat urbe a Maris Venta rns tens 986) 3 oe tie sori sani, profeia,enithapripadaost i sligno. Tako u pitanje doze Kae Ent oblit sociaine mobilizacijekoju su provedile politike parije & Sindika, a 28 hoje se pretpostaljalo da su bili presudni u evolu soil polite tom kontekst vied spomenst wlogy infelektalac-reforma: tora koji su formulialiklusne socialne programe uglevmom djluji tmutar dr2avnihijela i pak w ajhovo) neposrednoj Biz. Take su bili brag par Webb, Rubi, Mydalov, Beveridge, Laroque i neki drugi Koji -subino pridoniel rau seine polite. uatsticka intepretaia raza sociale politike takoder ima redostataka. No Kors je kao nadopuna | Kockelja modernzacjske { Iobilizaciske tear. Ona posebno dovodi u pitane tezu 0 soejalno} ‘avi kao ikljutivo progesivaom dostignuéu radiekih i dri sir Imainihslajeva 1 afiania tea 0, ma kako wo pavadoksalno zvutalo, jenom konizervatino-progresivnom kaaktrs Relig irat kao faktori resvojasoijalne politike Razvoj socialise polike ne moze se, naravno, ohjesnit samo moderniaciom,socjalnim pokretms | djlovanjem avn intiucja ‘prosvijedeninreformatora, Ina i drupihvarabli koje su gs. Ovdje ‘emo ukraco upozori na eligi i eat, jer seo aja izasjavaje neki Pomato je da rligia ima temefjnu ulogu uw koasttiranju i razvju drustava. Ona je, pile sveg, vor valjednost koje orfentraju ‘elovanje Tivdskih zajednica, skupina i pojedinaca, Zato je 1lgski jes} Tesko svoditt samo ma pojedine fenomene kao So Je soijalna politika, pak, vee smo spomentl mjestomilostdaw socaino) dakrini Katolitheerkve, Podsjetimo da je millosed duznost bogatih prema siro- mainima, Milosde je pilika bogata da, cnet dabra del, peipremaju ‘oj spas ma drugom svijot. S vremenom je milosde igubilo perso- hala, poprimiloinsiicionali karakcr. Motutim, btn je da most togsiogs gradanina da daje milosede nikad ne presta u pravo sio- rmasnogi dag prim. Mada Katliskacrkva hajem 19. stojeéa bio evita institu milosda dsj jj Sina soja iterpretaiiy fev, poslavovskom razdabla (Valkovie, 1994), u zapadnia se deste ‘ma i nakon toga odreava tenziairmeds milosea i soctalnogpeava (owe 4 ia Pa Poi ne patie 4 welire. Na neki natin problem sjetva Iigki social katolicizam, poschne u Niemaékoj daju 2a kljuinaulogu ws pomaganja soma’ ima i formuliajui koncepljy socjalne pravde racic od liberal | focijaldemokraske, Negativna iskusta falizma i Kommunizma jae veE0 Katolitku erkwu uz zapadne demokral, ali ona i dalj ostaje 0 s3?n9) ‘porbi s nekim kijdnim vijednostima likeralnog kaptalizma (Kersber- pe, 1995). Na crugoj strani uprotetansko interpreta kSansva spas se 1 postizegomilanjem dobrih dela. Mada posto vera predestinaci, ‘ema sigumeg pula Koji vod! spas ta onom svijet. Zatudo, protess tantskapredestinacia ne uzzokuje Tatalizam, nego syjtown asketizar | “postgnuée", ato, prema Weber, pogoduje ravoju daha kaptalizms, Kod protestanatasiromasvo nije vlna, nego Sena socjalna devijacia, [jeg ne reba opravdavat, a kamolidivinizrat. Zam je eotestantiam, Pogotovo njegova kalvniitka varjana, anttzadicionalisighi, Protes: taniska se teologija postupno adapta a kapitalizam, pa je protestant ‘zam primjerenij procesu sekuarzacieu kojem relia gud uj] ‘pckim domenama Zivota i ga pak prenosi na siukture vias. Stoga je razumljvo da se socijaing politika bee razalau proestanskim nego Jalitkim zemfjama, upravo zbog suits odaosa rligie prema industializacis,kaptlizmy i uloetdrave, Poste, modutin,raliite varjante protestantizma Koje se na razligtnagin odnose prota dav, pojedineu, pa tako | social} politic, U lutransvu je naglsak nd Sedenom polozaju unsar drut (sand), dok Kalvnivam pote indivi ‘duatno dostignude (achievemenp. Luteracke su rej sklonie social ‘nom osiguanju pod nadzoram dave, kajim se ode7ava i pak ubwrsuje Postojeéasoejane stuktura, dok je w alvnistckie zemlje nagle- nj individualizam, au sein potickprevadava iberan’ socjlni rezidualizam. Usvakom sls, religskh woes) seialno) polit ‘lo je majan i Kompleksn je posedovan u hontai prilkarha. Zapateno je da se soejlna politika krorpovijest ial skoko= sito sa 7gusjavanjm socialihreoemi u pojedinim razdobhima, To je eke autore navelo da vecu povomost obrae ujesia ratova. kan Prijetomni dosadaja 2a razvoj sociale politike, Rat je wistna velik ppokreta sili reform. °U wine i akon ica rata sve se advia ‘ako kao da dolazi do ponovnog drustweneg uemljena i svaki put sve naglenie reatimmacije dezavezastnice | soijaine defave” (Rosai 3s vallon, 1981.29). To zapadanjc osoito veljedi za Pvi i Dragi svetski rat, Poscbno je u tom smisla eksplicitan W. Beveridge kadt v svom iaxjstju nasilom ured Drago svetkog rata gover! 0 “ukidan nu2- 4o" putem sustava socjalnesigurosti kao “practicable post-war ain”. (On Kats: "Svaki 6 graanin bit uoliko vile gweman sujlovatl Wat rim naporima ako znade da njegova vada peirema planove 2a boli sujet” (Boverdge, 1942.17), kategorii temojnih dokument koji ratnim okolnostima romovirjusoijalnupoliku spada i Adanska poveljaiz 1941. godine {took 5 te povelje gover seo pobljSanju tana radia, pevrednom rapreth i socal sigumost, a u toeki 6.0 uspstav “takvog mira koji ‘esigurat udima opsanakslobodan od saa ioskudice™(r2enjak, 1992). rv polijratnfrancuski minstar ra Croat, govorei 0 soci- inno} sigumosi gradana, ke da je ona". rodenau uZasnom iskusenj ‘ata kojt smo predinjeli”. Cinjnica dase soejalna dr2ava revitlziea i rofrgjew a posjdioa je tga. da se sve dosava kao da se rust ‘rac sojim imaginarai Koijonina” (Rosanvalon, 198130)" rat v praviluojatava soijalna koheijanarda ju njegovom ‘onan aija Se solidarstisha Warfare State. Iso je tako privodna tendeija da se rats sliarizam nasi xzat uw poratnom razdobl, [ht to uljobe na jaanje stcijalne dr2ave, Uostalom, same 2ve ala motu driv obvezu ustanovavanja novi obi Soljalne2a8e, Koi ‘ijn ukupan karaktor odnsa gradana i dave. Najeanimljije stanice © odnosu rata i socialne poiike ma primjen Velike Byitanje napsao je R. Titmuss. On wal da seu Drugom Svjetkomt ft, koji je 22 Brtance bio Borba na 2ive i smi, promijenio ‘opti posed na drusivene uyjete u Veliko} Bani, Titmuss ukazaje na 1H modal ujeaja rata na soca politike u Veliko} Brita (1) ‘jaala je soidarnost gradana pred opasostu od nacistichog nepal: {Q) sednja Klass u provinlt heor suet s ibjeglicama iz Londons i drugih-borbanicinih gradova upoaala je tijedu brtankih grads Siromatih slojeva | postala je sHonja detavagj intervene w njibowu ® C sttnom sts Marsal ie das w neki hsorskin rain w to ‘ho Kin fea sn 8 apn kansas Kt fei tole ‘ShervetToje bo slo Vr poehom 0:8 pia (Mr, 1964) 36 ovat i) wna je rad obeane zemlje morsla poduzeté mjere kako bi mala zadovojnu i zéravu populaiu (Titmuss, 1958.) Uprav jew fak- vim iznimminy ratnim okolnostna V. Betas pribvatla xj loa everdgeao sojlnom sanju britaske nace psebnim reformana Za ta) je i2yosta} poset ministar alravtva Griffis wehao da se rnranim tenucima rata. ino kao mana doa sneba” koja je podigla rai ela britanske nace Ralewi, 1990-116). ‘Sve, dale, govor da su ratoi vali snaZan potca oldaristi- ‘kim socjalim reformama, dakle‘uspont sociale drzave, Slit bi 56 rmoplo roti i za velike ekonomske Krize kakva je ila ona amerika, Jmedu dva rata koja je praktigao dokrailaepat liberalnog laissez faire ¢inaugurizala ckonomski i soejalnimterveneionizam kao nov tin {Pavnog upravljanjadrstvom:” (Ova kratka analiza upuduje na zakiutak da su moguse razlite Imepretaije razvoj seiaine police wzapaaimn zea, U svakom slutaju uprvom su plant aktora-dterminante: (1) eazv6 kaise kop industskog drustva, 2) demokratizacia | rdnigka mobilizcija | (3) autonome dictovanje ave i poighi elita rach legtimiranja vas- 4 Pojedini autort daju rush ponder svakom od th faktor Dritae marksistcke interpretaife drustvenog razvoja opreijlit e se 23 socialno-mobilzacisk interpreta razvojasocjlnepolithe, p= ‘ma Kojo} soejana polka predstavjaiznueni odgovor na kolektivne Zahyjeve raditke Klase ili pak prods la kompenzaciu 2a negative ‘spe kapitalisticheakunulacje hapitala. $ druge strane, purse lnerpretacje inzisiaju na soejalno} polite kao pilgodb suave na ‘ax0)industjalizma{kaptalzm eakej na demokraiaciy data | potrebipolticih lta za legiimacijom u drustvu. Cini se da se upravo ‘skav “integrrenipluralisichi mode!” u objasrjnju soijalne politike ‘mode pvati Kao prikadan instrument istrasivanj, No radi svestrani 7 som nai gover 197. ade peje Rose ie 0 i sot srost we > "pavo ma ej ech prin of pine) tho kin nls Delco neva Rosteve de eM ‘ood da poblane aeditogSgosare (elt) pepsi Sa ‘ovo! shan area rea Cuno 19S 38) 3” Pos ae pie _ a Pa {es poimanja razitiib modcla socislne polite koji su se javil w Zemnljama Zapada tsba poseenti i 72 drugim varshlama, k30 80 54 ‘ijednosna usmjerenj, tp vladavine,rtow i judea povjesnadogade- tia koja su oblikovala sidbins pojedinih naoda, pa dakle i mibove socjlne politike, U svakom shucaiu istazivatina komparstivne soo ‘ne politike predsoi jos mnogo post Literatura ‘Andra, 8. ¥(1984) Th Nor Enigma, Dads, 113, (0): 108138 avi, (1980) The Pate of Soil Sarin, Cambs Camb Universi Bendix R. (1967) Tea and Mode Reson, Compara Sar Sete sory, N09, Beers W. (01) (192) Sil one and Ale Sees. ono, Dees, (1978) Lt Mabie: Del ion ingle ere ot sevice ‘lst Reoechersocloiae, 3 ping-Andere, G (1990) Te Tee Wels of Wire Capital. Pisin, New Vers Picton Univer Pre va (1945) 1B Prone, Pris eed Gr Fr, P Helens AJ (196) The ical Crest Cuging Buna of ‘te WetirSiae ie Flore Pr edneimee, “A. (ts) (0981) The Drslopmen of Wl Sat in Earope andi, NEW BRE and ins, N. 1992) Binion of Weer. Londen, Newbury Pak, New Dai Sage (ough. (197.) The Pola sonny o Wel Sse, Lond: Me Mila Pres at, H. (1971) De popes scr soll Nay: Pree Universes iy Hobbes. (971) Lita ttn, 3 (1992) Maden erpei data 0 Gn pravina,Zagrehs Sones, (185) Pate f Soca Pay. Leadon, New York: Tvs Publis Keer, ven K (195) Socal Capiali, London, New Yor Rowse Lacks, 1 (1967) Bessie a de governement ci Par 4. Bien 38 Marsal, TH, (1961) Clg Comp ond Sait Deeopment, New Yok bubs. Man, K. (1963) Osonmest Dramas Lov Beane, x Margene Tsao eta aja ape: Need Mista, R. (950) The Wane Site bv Cpt Soke. New Yor, London, Torn, Sy. Toyo, ipo Haves Woes Mena H. (986) Seta dn, Zagreb Of Ge Kets 1) (984) Comat of he Hie San, Loni Psi, E1967) Polio aneane make 9 18 sles Joep von Sone, “hora Pram laa agra 34888 Psi, & (1986) Use cinlne sbi sacle dave, Reva 20 oot polite 54220216 Ros, (1981) Laer de Ba providence Pass: Sel fa V 190) Sofa div da Hage ant 2 sco Sohal A (1989) Fronts oa Zagrh Nagi Snort 1. (97S) tor tore 9 ian bagi Zea, 8, Drove "pot: Beg Radia taps, Tana RM. (9S En on he ofr Ste Lodo: Garg len ab Ui Vatovig M, (1994) Soca mak Cave § ssn pli, Reva sa soa pas 11528 Wiley, HL, (1981) Leia, Cabot ad Demat Corpo The Role Sf Pola! Paes i Roses Weve Sete Delp, iz Flore P Heider, A. Gs) The Deeopmon of Wali Statin Eragon Amerias New Bink Lene Fanacon Boks. Winky, HL (1978) The Wafer Se and Ezaliy: Sracra nd lel ‘ane of abe Exons. Bly ad Ls Ags Uae of “aa, (198) Drs Hasta, Rega: Rah Stamps 9 vets pte in IROMASTVO I MILOSRBE, U SREDNJEM VIJEKU Sitomatvo je tar oti ijudsko dtvo. Nalco gw ngstae ‘jim socjim zaedncara, w aniko dob, w stedjem veka, na kraj Avaeseing soja, Ono So se mien jest defini sromastva | odnos rata prema somes, U histori su se povremena java tue 0 definitvne} pobjed ‘nal siromaiivon. Soeijalizam je bio jena takva velika sii koja je nesavno propa. Prisistin se da je miznake pobjole na siomastvom vidio iJ. K, Galbnath u svojem dtu “Drstvo obi (allah, 1961) Proosaleotoke siomaitva Insular poverty) pokusa jeu SAD lik predjedik L. B, Johnson svojim pojekiom *Velikog drat” stedinomn $ealesth godin. No nije uspie. Sedamdesee,examdesee | devetescte tine ruvjenom su seta donjle "novo siomasvo", ada ne govorimo © ogremnim razmjeima bijede koja se odzdava u netevijenom ella ‘ijt i om za kojeg se danas kaze da je "utanzis™ Godine 195, ‘odin je u Kopenageau Swetski summit o socjalnom rzvoju kj 36 ‘vio bortom protvnezaposlenost, iskljutonst i sromastv, Somav0 4, dal, danas velki problem dizave i drusiva te veka toma drttvenih ‘nanost Zato je zanimljivo zn u povijes siromava i upoznat ine ‘nakoje su se rasta u pros epohamasnjme suo, { ovom prog mi demo s bavi siomastvom u seednjem veka. som éemo paz obra na ena tp sromatvakaje se jo manifest ralo, pa je bio predmet pune erkve i drugihinsitua, Pore takvog postoalo je i digo, verovano jo aren, sromattvo po sli, ned kniovina i deugom podiezniskm populasjom. No ona je mks bilo ragpieno, neidljve i skrveno od javne pane aki Bit Ge ie oradobljuhoje sem od poetka drugs miei do 16, stoljta. To je wieme milostine, skits eve i, opceito,bagonsklo- nog sav prema siromsisima. PodevS od 16. sole, ztog nizawalogs, ‘dos prem siromastu bio se mijena ono se wetra kao nepodeina ravens pojva, a Siromaitvo kao vrlina U seednjom vijeku druswom je dominirala crkva. Ona je osigra sala hohezi medieval eivilizacje i bila je peisutna w svim porama, vot, Cikva je dental odnos drat prema siromastvu. U osnov i se ogo rida je eka bila lagonaklona prema soma, No star nis {ako jednostavne kak se nena prvi poled, pa ih reba dtl az Poimsanje strata kao vin nalazimo u sami podesima deh ‘anja sank eke ostlom, kiSCastve je poco ko relia siroma nit Utopia prve hianske zajedniceu "Bozanskom leewalemi",v Koj} {divi shromno, u siromastwn i zajednisvy, ima kao predlozak ven ‘logs u duhovnom 2ivotu ksancke Europe potetkom drapes milena Siomaivo se, dike, poima kao dahowna vijednost. Sam sus Krist vio je siromaino, dj fk primjersvojim uteniima i sedbenicima. Za Taust Krista bogattvo predstla opasost 2a Eoveka, er bog je Gove ‘krenutblagodtima ovoga sie | w opanost je da previdi Boj poziv ‘Om posed igo na 2emli, pa moze zg ono na nebu. "Ci se da sus led na to hanna neta samo po seb rzumivo To je boast pun je trign (Mk 4.19, Lk 8,18), Zl mat vse, pede se uivanju, bogie ru pra mos, wt, sigumes (LK 16,119, 12, 15-21, posed blago ‘ta emf umjesto na nib 1 12, 339)” (Rabnd, Herman, 1980). Stoga je ‘Somaivo zak jee u Bay mist Konaen sparen ask egzstn tije. Ono je neka Wsia povlasice i zak izabranost. Prva Sansa “ajednia i Seruzaler je siomasa za svoje pipadaike predtala nek ‘stu lohodiog hor, Sveti Grgur kde dae greska verovat da sunevini ‘oni bogs" ua pojeinaén dar Bop. A svi Mag ste da ge se Take spas siromain neo hop U propoijdina je cesto spominjana viaja svetog Makara, pustitaka, koi Je visio wsamjenoe umirutes sin Inaha, sprazog na zm a oko kojeg je Bila skupinaandels w weak Shut sperma da nu odes das Krajeratvo nebeso, Na duge} stan ‘oko bogs vila se gomiladavela, mgovjestevajunjegovu zu zag rushing “Fuga mundi i asketsko siromastvo U biblshojtrinologi | paistihim spina pauperis (sro ratio) vezano je u2 humilis (poninos), Dake, poniznes i slabost ovjke Koji proizaze iz siromativa predsalni Stine hoje se uz 2 Miso Pai : Fo wei poe agiogafka literatura koa gover vou svetaca, kao Soe sve Aleks Il vei Franjo,hval jhova odreena od dobar sls svijet njthow labor da slze vj u potpunom somaStw i poniznost Vino je istaknut dae sav siromato kao seta isbor. To oat odbocivanje materjainag bogatsn 4 mos, U igs nije aninomija togatsvosiromattvo, nego moikesiromsh (potenepauper). Najbali je primer Isus Krist koi ous od ovazemaliske slate tui Kraljevsst habsskom. Poseboo se cient ako se siromastwuprklone Boga Koji Se ‘niza koji su ask azo svojeDosatsvo. To je put do savers Ovdje dolazimo do kjuenog likovanja izmedu prise materjane Bij:

    You might also like