SRIJEDA, 30. OUJKA 2016.
NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
karte koju za mjesec plaaju radnici, sufinancira se 100% ci-
jene takve karte
ukupnog iznosa pojedinanih dnevnih karata za dane po-
haanja nastave u mjesecu, sufinancira se 100% ukupnog iznosa
pojedinanih dnevnih karata za dane pohaanja nastave u mjesecu.
V.
Jedinicama podrune (regionalne) samouprave i Gradu Zagre-
bu mjeseno e se osigurati sredstva za trokove prijevoza uenika
koji srednju kolu pohaaju na njihovom podruju.
U mjesecu kada se nastava, sukladno Odluci Ministarstva zna-
nosti, obrazovanja i sporta o poetku i zavretku nastavne godine,
broju radnih dana i trajanju odmora uenika osnovnih i srednjih
kola za kolsku godinu 2015./2016., klase: 602-03/15-06/00063,
urbroja: 533-25-15-0001, od 3. oujka 2015. godine, odrava dio
mjeseca, sufinancirat e se, odnosno financirati mjesena, odnosno
pojedinane karte za dane pohaanja nastave u mjesecu uzimajui
u obzir najpovoljniji iznos.
Iznimno, uenicima u programima iji se vei dio izvodi u obli-
ku praktine nastave i vjebi te drugim strukovnim programima sa
strunom praksom, sufinancirat e se, odnosno financirati mjesena
karta, odnosno pojedinane karte za dane pohaanja praktine na-
stave i vjebi te strune prakse u mjesecu uzimajui u obzir najpo-
voljniji iznos, a najkasnije do kraja lipnja 2016. godine.
Uenik za odlazak u kolu i pohaanje praktine nastave i
vjebi te strune prakse ostvaruje pravo na sufinanciranje, odnosno
financiranje oba troka meumjesnog javnog prijevoza sukladno
stavcima 2. i 3. ove toke te tokama II., III., IV. ove Odluke.
VI.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta mjeseno osigurava
i doznaava sredstva za trokove prijevoza uenika jedinicama po-
drune (regionalne) samouprave i Gradu Zagrebu, odnosno osniva-
ima srednjokolskih ustanova.
Jedinice podrune (regionalne) samouprave i Grad Zagreb, od-
nosno osnivai srednjokolskih ustanova zahtjeve za isplatu sred-
stava iz stavka 1. ove toke podnose Ministarstvu do 25. u mjesecu
za tekui mjesec.
Zahtjevi iz stavka 2. ove toke obvezno sadre ovjerene rau-
ne prijevoznika s popisom uenika, sukladno ovoj Odluci, a koji su
iskoristili pravo na sufinanciranje, odnosno financiranje.
VII.
U sluaju sumnje na nezakonito postupanje prijevoznika, a
zbog osiguranja namjenskog koritenja sredstava ostvarenih za sufi-
nanciranje, odnosno financiranje trokova javnog prijevoza, osniva
na temelju vjerodostojne dokumentacije moe sredstva doznaiti
koli koju uenik pohaa ili samom ueniku.
Odredba iz stavka 1. ove toke primjenjuje se na sve nepod-
mirene obveze iz prethodnih razdoblja sufinanciranja, odnosno fi-
nanciranja.
Sredstva iz stavka 1. ove toke izuzeta su od ovrhe.
VIII.
Jedinice podrune (regionalne) samouprave i Grad Zagreba
se obvezuju da e doznaena financijska sredstva iz toke VI. ove
Odluke koristiti iskljuivo za sufinanciranje, odnosno financiranje
trokova meumjesnog javnog prijevoza sukladno ovoj Odluci.
BROJ 28 STRANICA 3
Ministarstvo pridrava pravo praenja utroka financijskih
sredstava iz toke VI. ove Odluke te preispitivanje namjenskog ko-
ritenja sredstava.
Iznosi isplaeni jedinicama podrune (regionalne) samouprave
i Gradu Zagrebu iz dravnog prorauna, na temelju dvostrukog fi-
nanciranju, neistinitih i netonih podataka ili u sluaju administra-
tivne greke, podlijeu povratu sredstava u dravni proraun.
Neutroena financijska sredstava, kao i nenamjenski utroena sred-
stva iz stavka 3. ove toke, jedinice podrune (regionalne) samouprave i
Grad Zagreb duni su odmah, a najkasnije u roku od 30 dana, vratiti na ra-
un Dravnog prorauna Republike Hrvatske HR 1210010051863000160,
model i poziv na broj povrata 33-363147-5800379-RKDP jedinice podru-
ne (regionalne) samouprave ili Grada Zagreba.
IX.
Za provedbu ove Odluke zaduuje se Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta.
X.
Ova Odluka stupa na snagu prvoga dana od dana objave u Na-
rodnim novinama.
Klasa: 022-03/16-04/60
Urbroj: 50301-04/12-16-1
Zagreb, 30. oujka 2016.
Predsjednik
Tihomir Orekovi, v. r.
MINISTARSTVO POMORSTVA,
PROMETA I INFRASTRUKTURE
803
Na temelju lanka 17. stavka 7. Zakona o cestama (Narodne
novine br. 84/2011, 22/2013, 54/2013, 148/2013 i 92/2014), mini-
star pomorstva, prometa i infrastrukture u suglasnosti s ministrom
nadlenim za graditeljstvo i prostorno ureenje donosi
PRAVILNIK
O BICIKLISTIKOJ INFRASTRUKTURI
I. OPE ODREDBE
lanak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se osnovna naela planiranja te
elementi za projektiranje, izgradnju i odravanje biciklistike infra-
strukture.
lanak 2.
Osnovni pojmovi
U ovom Pravilniku u uporabi su pojmovi sa sljedeim znae-
njem:
(1) prometna povrina je javna ili druga povrina ureena
ili namijenjena za promet i/ili parkiranje,
(2) javna prometna povrina je javna povrina namijenjena
za promet i/ili parkiranje,
STRANICA 4 BROJ 28 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
SRIJEDA, 30. OUJKA 2016.

(3) prometnica je javna prometna povrina namijenjena za (2) Biciklistiki put je prometnica s ureenom povrinom izvan
prometovanje, profila ceste namijenjena za promet bicikala. Biciklistiki put izvodi
(4) biciklistika cesta je prometnica namijenjena za promet se od ljunka ili slinih materijala.
bicikala, s izgraenom i ureenom kolnikom konstrukcijom izvan (3) Biciklistika staza je prometnica namijenjena za promet
profila ceste i oznaena odgovarajuom prometnom signalizacijom, bicikala, izgraena odvojeno od kolnika i oznaena odgovarajuom
prometnom signalizacijom. Biciklistika staza moe biti izvedena
(5) biciklistiki put je prometnica namijenjena za promet
kao jednosmjerna ili dvosmjerna, visinski ili tlocrtno odvojena od
bicikala bez izgraene kolnike konstrukcije i oznaena odgovara-
kolnika uz primjerenu irinu zatitnog pojasa u odnosu na motorni
juom prometnom signalizacijom, promet (Slika 2.).
(6) biciklistika staza je prometnica namijenjena za promet
bicikala, izgraena odvojeno od kolnika i oznaena odgovarajuom
prometnom signalizacijom,
(7) biciklistika traka je dio kolnika namijenjen za promet
bicikala, oznaen odgovarajuom prometnom signalizacijom,
(8) biciklistiko-pjeaka staza je prometna povrina namije-
njena za kretanje biciklista i pjeaka, izgraena odvojeno od kolnika
i oznaena odgovarajuom prometnom signalizacijom,
(9) cesta za mjeoviti promet je prometna povrina po kojoj
se zajedniki odvija biciklistiki i motorni promet,
(10) biciklistika ruta je pravac kojim se vodi biciklistiki
promet i koja je oznaena propisanim prometnim znakom. Bicikli-
stiku rute ine biciklistike prometnice i ceste za mjeoviti promet.

lanak 3.
Biciklistika infrastruktura
(1) Biciklistiku infrastrukturu ine:
1. Biciklistike prometnice:
biciklistike ceste;
biciklistiki putovi;
biciklistike staze;
biciklistike trake;
biciklistiko-pjeake staze;
2. Prometna signalizacija i oprema;
3. Parkiralita za bicikle i njihova oprema;
4. Spremita za pohranu bicikala;
5. Sustavi javnih bicikala.
(2) Biciklistiki promet moe se odvijati i cestom za mjeoviti
promet.
lanak 4. Slika 2. Vrste biciklistikih staza
(1) Biciklistika cesta je prometnica namijenjena za promet
bicikala s izgraenom i ureenom kolnikom konstrukcijom izvan (4) Biciklistika traka je dio kolnika namijenjen za promet
profila ceste. Zavrni sloj kolnike konstrukcije biciklistike ceste bicikala, oznaen odgovarajuom prometnom signalizacijom. Bici-
izvodi se od materijala koji zadovoljavaju kriterije nosivosti i hvat- klistika traka je od prometne trake odvojena razdjelnom crtom.
ljivosti (asfalta, betona i drugi) (Slika 1.). Biciklistika traka u pravilu je namijenjena jednosmjernom prometu
biciklista i izvodi se uz desni rub kolnika (Slika 3.).

Slika 1. Biciklistika cesta Slika 3. Biciklistika traka

SRIJEDA, 30. OUJKA 2016. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 28 STRANICA 5

(5) Biciklistiko-pjeaka staza je prometna povrina namije-
njena za kretanje biciklista i pjeaka, izgraena odvojeno od kolnika
i oznaena odgovarajuom prometnom signalizacijom (Slika 4.).
objekte u prostoru i voena na nain da osigura vizuru preglednosti
izmeu biciklista i atraktivnih objekata u prostoru.
III. SIGURNOST
lanak 6.
(1) Sigurnost biciklista u prometu osigurava se izvedbom bici-
klistike infrastrukture s elementima biciklistikih prometnica pro-
pisanim ovim Pravilnikom i pravilima prometovanja.
(2) Toke konflikta izmeu motornog prometa i biciklista koje
se ne mogu izbjei (na raskrijima i prijelazima) trebale bi biti ozna-
ene prometnom signalizacijom, tako da su svi vozai, a ne samo
biciklisti, svjesni rizika te da mogu prilagoditi svoje ponaanje.
(3) Zavretak biciklistikih prometnica izvodi se na jedan od
naina odreen ovim Pravilnikom uz propisanu signalizaciju. Iznim-
ku mogu predstavljati slijepe ulice gdje biciklistika prometnica za-
vrava/poinje na kraju ulice.
(4) Na biciklistikim prometnicama s veim usponom koji bi-
ciklist na moe savladati vonjom, dozvoljeno je guranje bicikla u
smjeru u kojem se biciklist kretao prije poetka guranja bicikla.

IV. ODABIR VRSTE BICIKLISTIKE PROMETNICE I

NAINI VOENJA BICIKLISTIKOG PROMETA
lanak 7.
Odabir biciklistike prometnice
(1) Odabir biciklistike prometnice iz lanka 3. ovog Pravilni-
Slika 4. Biciklistiko-pjeaka staza ka odreuje se, u pravilu, na osnovu maksimalne dozvoljene brzi-
ne kretanja motornih vozila na predmetnoj dionici i vrnog satnog
(6) Cesta za mjeoviti promet je prometnica povrina po kojoj prometa motornih vozila na analiziranoj dionici, prema dijagramu
se zajedniki odvija biciklistiki i motorni promet. Takve dionice na slici 5.
cesta u skladu s ovim Pravilnikom potrebno je dodatno oznaiti pro- (2) Duljinu dionice odabrane biciklistike prometnice se odre-
metnim znakovima i oznakama na kolniku kojima se vozai motor- uje projektom ceste prema prometnim, zemljopisnim i urbanim
nih vozila upozoravaju na pojavu biciklista u prometu. znaajkama.
(3) Ukoliko ne postoji prostorno ogranienje kod projektira-
nja biciklistike infrastrukture, na cestama s dozvoljenim brzinama
II. PLANIRANJE BICIKLISTIKE INFRASTRUKTURE iznad 50 km/h u pravilu treba izbjegavati voenje biciklistikog pro-
lanak 5. meta na kolniku zajedno s motornim vozilima.
(1) Pri planiranju i projektiranju biciklistike infrastrukture
potrebno je primjenjivati naela:
sigurnosti,
ekonominosti,
cjelovitosti,
izravnosti,
atraktivnosti.
(2) Sigurnost biciklistike infrastrukture potrebno je osigurati
planiranjem, projektiranjem i graenjem na nain da usvojena rje-
enja udovoljavaju sigurnosnim zahtjevima prema dostignuima i
pravilima struke.
(3) Ekonominost biciklistike infrastrukture pri projektiranju
i izgradnji podrazumijeva odabir rjeenja koja su opravdana i eko-
nomski prihvatljiva.
(4) Cjelovitost biciklistike mree osigurava se meusobnim
povezivanjem biciklistikih prometnih povrina u biciklistiku mre-
u i njihovom integracijom u cestovnu mreu.
(5) Izravnost putovanja osigurava se na nain da biciklistike
prometnice, ukljuujui i cestovnu mreu kojom se smiju koristiti
biciklisti, omoguuju biciklistima izbor optimalne rute kretanja od
polazita do cilja.
(6) Atraktivnost biciklistikih prometnica postie se planira-
njem izvan profila ceste kada je to izvedivo i ekonomski opravdano
na nain da je trasa biciklistike prometnice usmjerena na atraktivne Slika 5. Kriteriji za izbor biciklistike prometnice
STRANICA 6 BROJ 28 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
SRIJEDA, 30. OUJKA 2016.

lanak 8. (3) Slobodni popreni profil biciklistike prometnice ini pro-

(1) Biciklistike ceste izvan naselja projektiraju se kada se na metni popreni profil uvean za irinu zatitnog pojasa (Z) sa svake
odreenoj dionici oekuje vrno optereenje vee od 300 biciklista strane, te iznosi za jednog biciklistu minimalno 1,50 metara, a za
po satu ili ukoliko postoje prostorni uvjeti za ovaj nain voenja dva biciklista 2,50 metara (slike 6. i 7).
biciklista.
(2) Biciklistike ceste projektiraju se kao jednosmjerne i dvo-
smjerne za potrebe povezivanja naselja ili turistikih lokaliteta, uz
autoceste, brze ceste, ceste namijenjene iskljuivo za promet mo-
tornih vozila, ostale vietrane ceste kao i dvotrane ceste sukladno
kriterijima prikazanim na slici 5. lanka 7.
(3) Broj biciklistikih prometnih traka odreuje se na nain
da se za oekivani promet vei od 500 biciklista/h predvidi jedna
prometna traka.
lanak 9.
Odabir vrste biciklistiko-pjeake staze
(1) Biciklistiko-pjeaka staza moe se izvesti kao:
Slika 6. Slobodni i prometni profil za promet jednog i dva bi-
zajednika prometna povrina izvedena u istoj razini oznae-
ciklista
na samo prometnim znakom (bez razdjelne crte),
zajednika prometna povrina izvedena u istoj razini s poseb-
nim dijelom za kretanje biciklista i pjeaka oznaena oznakama na
kolniku (s razdjelnom crtom) i prometnim znakovima.
(2) Biciklistiko-pjeaka staza izvodi se s jedne strane ceste ili
obje strane ceste za promet pjeaka i jednosmjerni promet biciklista,
te za promet pjeaka i dvosmjerni promet biciklista. Na biciklistiko-
pjeakim stazama za dvosmjerni promet smjerovi kretanja moraju
biti odvojeni oznakama na kolniku.
(3) Biciklistiko-pjeaka staza iz stavka 1. alineje 1. ovoga lan-
ka izvodi se sukladno odredbama iz lanka 15.
(4) U sluajevima izvedbe biciklistiko-pjeake staze iz stavka
1. alineje 2. ovoga lanka potrebno je osigurati uvjete za kretanje
slijepih i slabovidnih osoba u skladu s posebnim propisom. Slika 7. Slobodni i prometni profil za promet jednog biciklista
i pjeaka
lanak 10.
(1) Biciklistiki promet odvija se na kolniku ceste zajedno s (4) irina zatitnog pojasa prikazana je na slikama 6. i 7. te se
motornim prometom kada su ispunjeni uvjeti prikazani na slici 5. primjenjuje i izmeu pjeakih i biciklistikih povrina.
lanka 7. (5) irina razdjelne i rubne crte ne ulazi u irinu prometnog
(2) Iznimno, biciklistiki promet odvija se na kolniku ceste za- profila biciklistike prometnice.
jedno s motornim prometom i u sluaju kada nisu ispunjeni uvjeti lanak 12.
iz stavka 1. ovog lanka (vea brzina i/ili koliina motornog pro-
meta), uz primjenu posebne signalizacije upozorenja na prisutnost Biciklistike ceste
biciklista na kolniku. (1) Biciklistike ceste namijenjene su dvosmjernom prometu
biciklista minimalne irine 2,5 m, koja osigurava dvosmjerni promet
V. PROJEKTIRANJE BICIKLISTIKIH PROMETNICA biciklista i pretjecanja (Slika 8.).
(2) Biciklistika cesta izvodi se kao samostalna prometna po-
V. I. DIMENZIONIRANJE ELEMENATA POPRENOG vrina izvedena izvan poprenog profila ceste za motorni promet.
PROFILA
lanak 11.
Slobodni i prometni popreni profil biciklistikih prometnica
(1) Minimalne dimenzije biciklistikih prometnica odreene su Slika 8. Dimenzije biciklistike ceste
irinom bicikla (B), manevarskim prostorom bicikla (MP) i irinom
lanak 13.
zatitnog pojasa (Z).
(2) Prometni popreni profil biciklistike prometnice ini zbroj Biciklistike staze
irine bicikla (B) i irine manevarskog prostora (MP) sa svake stra- (1) Biciklistika staza izvodi se, u odnosu na kolnik, kao jedno-
ne te minimalno iznosi za jednog biciklistu 1,00 metar, a za dva smjerna, s jedne ili obje strane kolnika, ili kao dvosmjerna, s jedne
biciklista minimalno 2,00 metra. ili obje strane kolnika.
SRIJEDA, 30. OUJKA 2016. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 28 STRANICA 7

(2) Jednosmjerna biciklistika staza izvodi se minimalne irine graevinskog objekta, koso/okomito parkirana vozila) iznosi mini-
1,0 m, a kada je dvosmjerna izvodi se minimalne irine 2,0 m (slike malno 0,25 m.
9. i 10.). (9) irina zatitnog pojasa izmeu prometnog profila bicikli-
(3) Biciklistika staza odvaja se zatitnim pojasom od kolnika stike staze i uzduno parkiranih vozila iznosi minimalno 0,75 m
ceste ili pjeake staze. (Slika 12.).
(4) Biciklistika staza se od zatitnog pojasa, kada je isti u razini
s biciklistikom stazom, moe odvojiti rubnjakom koji ne smije biti
vii od razine biciklistike staze za 7 cm.
(5) Biciklistike staze u naselju koje se od kolnika odvajaju
visinski najmanje 12 cm moraju od ruba kolnika biti udaljene mi-
nimalno 0,50 m. Iznimno, u sluaju nedostatka prostora, umjesto
minimalne udaljenosti moe se postaviti ograda.

Slika 12. Zatitni pojas biciklistike staze uz trak za uzduno

parkiranje

(10) Biciklistike staze izvan naselja odvajaju se od kolnika za-

titnom zelenom povrinom, a ukoliko to nije mogue, potrebno je
postaviti elinu zatitnu ogradu (slike 13. i 14.).
(11) Minimalna zatitna irina zelene povrine izmeu vanj-
skog ruba bankine i biciklistike povrine iznosi 1,5 m.
(12) Zatitna ograda izmeu kolnika za motorna vozila i bici-
klistikih staza postavlja se u sluaju:
Slika 9. Dimenzije jednosmjerne biciklistike staze u naselju kada je razmak izmeu vanjskog ruba bankine i biciklistike
prometnice manji od 1,5 m,
kada je razmak izmeu vanjskog ruba bankine i biciklistike
prometnice manja od 10,0 m, a biciklistika staza postavljena je uz
vanjski zavoj radijusa R 175 m.

Slika 10. Dimenzije dvosmjerne biciklistike staze u naselju Slika 13. Zatitni pojas biciklistike staze uz cestu izvan naselja
bez zatitne ograde
(6) Biciklistike staze u naselju koje su od kolnika odvajaju tlo-
crtno moraju od ruba kolnika biti udaljene minimalno 1,0 m (Slika
11.).
(7) Odvajanje biciklistike staze u naselju izvodi se poploanom
zatitnom trakom, zelenim pojasom ili na drugi nain koji osigurava
sigurnost biciklistikog prometa.

Slika 14. Zatitni pojas biciklistike staze uz cestu izvan naselja

sa zatitnom ogradom

Slika 11. Zatitni pojas biciklistike staze u istoj razini s kolni- lanak 14.
kom u naselju Biciklistika traka
(8) irina zatitnog pojasa izmeu prometnog profila bicikli- (1) Biciklistika traka, u odnosu na kolnik, izvodi se obostrano
stike staze i fizike prepreke (prometnog znaka, rasvjetnog stupa, za jednosmjerni promet biciklista.
STRANICA 8 BROJ 28 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
SRIJEDA, 30. OUJKA 2016.

(2) Odluka o izvedbi biciklistikih traka donosi se temeljem

prognoze biciklistikog prometa, prostornih uvjeta i sigurnosnih
zahtjeva.
(3) Biciklistika traka na prometnici s jednosmjernim prome-
tom izvedena u smjeru suprotnom od smjera kretanja motornih
vozila, mora biti oznaena prometnim znakom.
(4) Jednosmjerna biciklistika traka izvodi se minimalne irine
1,0 m uz osiguranje minimalne irine zatitnog pojasa prema povr-
inama za druge vrste prometa.
(5) irina zatitnog pojasa uz biciklistiku traku u odnosu na
stalne prepreke (stupovi za rasvjetu, prometni znakovi, graevinski
objekt) iznosi minimalno 0,25 m (Slika 15.).

Slika 17. Odreivanje irine biciklistiko-pjeake staze

V. II. TLOCRTNI I VISINSKI ELEMENTI BICIKLISTIKIH

PROMETNICA
lanak 16.
Tlocrtni elementi
Slika 15. irina zatitnog pojasa biciklistike trake uz stalne (1) Minimalni polumjer krunoga luka biciklistike prometnice
zapreke iznosi Rmin = 5,0 m,odreuje se prema tablici 1 i odreen je za po-
preni nagib biciklistike prometnice od 2,5%.
Projektna brzina Vp
(6) irina zatitnog pojasa izmeu prometnog profila bicikli- 12 16 20
stike trake i uzduno parkiranih vozila iznosi minimalno 0,75 m (km/h)
(Slika 16.). Ukoliko je na kolniku iscrtana oznaka kojom se prostor Rmin (m) 5,0 8,0 10,0
za parkiranje odvaja od ostalog dijela kolnika, onda irina zatitnog Tablica 1: Minimalni polumjer krunoga luka biciklistike pro-
pojasa prometnog profila biciklistike prometnice do crte razdvaja- metnice
nja iznosi minimalno 0,5 m. (2) Minimalni polumjer unutarnjeg krunog luka biciklistike
prometnice u raskriju je Rmin = 1,0 m.
(3) Odnos projektne brzine i veliine polumjera krune krivine
dan je na dijagramu na slici 18.



Slika 16. irina zatitnog pojasa biciklistike trake uz trak za
uzduno parkiranje

(7) Biciklistika traka izvan naselja izvodi se samo u sluaju

manjih udaljenosti izmeu naselja.

lanak 15.
Biciklistiko-pjeake staze
(1) Biciklistiko-pjeaka staza za zajedniko kretanje bicikli-
sta i pjeaka izvodi se sa minimalnom irinom staze od 1,5 m za
izgraene povrine, odnosno 2,0 m za nove povrine i povrine nad
kojima se provodi rekonstrukcija.
(2) irina biciklistiko-pjeake staze ovisi i o broju biciklista i Slika 18. Dijagram odnosa projektne brzine i veliine polumjera
pjeaka u vrnom satu, a odreuje se prema dijagramu na slici 17. krune krivine
SRIJEDA, 30. OUJKA 2016. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 28 STRANICA 9

(4) Tlocrtni elementi za biciklistike trake odreuju se projek-

tom ceste ili ulice. Projektna brzina Vp Minimalni polumjer Minimalni polumjer
konveksnog zaoblje- konkavnog zaoblje-
(km/h) nja Rmin (m) nja Rmin (m)
lanak 17.
20 40 25
Popreni nagib 30 80 50
(1) Minimalni popreni nagib biciklistike prometnice u pravcu 40 150 100
iznosi 1,5%. 50 300 200
(2) Minimalni popreni nagib biciklistike prometnice u krivini
u pravilu je usmjeren prema centru zavoja i iznosi 2,5%. Tablica 3: Minimalni polumjer zaobljenja nivelete
(3) Popreni nagib biciklistike prometnice na kojima se posti- lanak 20.
u vee brzine od 20 km/h iznosi od 2,5% do 5,0%.
Zaustavna preglednost
(4) Minimalni popreni nagib biciklistiko-pjeake staze izno-
si 1,5%. (1) U sluaju nailaska biciklista na nepokretnu ili pokretnu za-
preku potrebno je osigurati minimalnu duljinu preglednosti koja e
(5) Popreni nagib biciklistike trake jednak je nagibu kolnika. osigurati njegovo sigurno zaustavljanje.
(6) Popreni nagib biciklistikog puta ovisi o vrsti graevinskog (2) Duljina zaustavne preglednosti jednaka je duljini zaustav-
materijala od kojeg je izraen i odreuje se graevinskim projektom
nog puta bicikliste koja se mora osigurati na svim dijelovima bici-
s tim da ne moe biti manji od 2,5%.
klistike prometnice u horizontalnom i vertikalnom smislu za oba
lanak 18. smjera vonje.
(1) Biciklistike trake i biciklistike staze koje se projektiraju (3) Zaustavna preglednost za sigurno zaustavljanje biciklista
i grade u profilu ceste imaju uzduni nagib jednak kolniku ceste. pred zaprekom koja se nalazi na biciklistikoj prometnici, ovisi o
(2) Pri projektiranju biciklistikih prometnica izvan profila brzini kretanja biciklista i prikazana je u tablici 4.
ceste veliina uzdunog nagiba i njegova duljina ne smije prelaziti Projektna brzina Vp Zaustavna preglednost pred pokretom ili
vrijednosti dane u tablici 2. (km/h) nepokretnom zaprekom (m)
Uzduni nagib 20 30
Maksimalna duljina uspona (m)
(%) 30 40
10 20
Tablica 4: Zaustavna preglednost pred pokretom ili nepokret-
6 65 nom zaprekom
5 120
4 250 lanak 21.
3 >250 Preglednost u raskriju
Tablica 2: Veliina uzdunog nagiba i njegova najvea duljina (1) Na mjestu prijelaza biciklistike prometnice preko ceste
(3) Na dijelu biciklistike prometnice gdje se oekuje pojava mora biti osigurana potrebna duljina preglednosti na privozu.
guranja bicikala zbog uspona, potrebno je predvidjeti i odmorita (2) Preglednost u raskriju u odnosu na motorni promet pro-
za bicikliste. pisana je posebnim propisom, sukladno zakonu kojim se ureuje
(4) Ukoliko prostorne mogunosti dozvoljavaju i ukoliko je isto sigurnost prometa na cestama.
opravdano iz ekonomskih i sigurnosnih razloga, irinu biciklistike (3) Metodologija utvrivanja potrebne duljine preglednosti u
prometnice na usponima veim i duljim od vrijednosti u tablici 3 raskriju jednaka je metodologiji koja se koristi za utvrivanje po-
potrebno je poveati za 1 m, a ukoliko isto nije izvedivo, takvu dio- trebne duljine preglednosti za motorni promet.
nicu ceste treba prometnim znakovima oznaiti kao opasnu.
lanak 22.
lanak 19.
Kolnika konstrukcija biciklistikih prometnica
Elementi nivelete (1) Kolnika konstrukcija biciklistike prometnice dimenzio-
(1) Zaobljenje nivelete biciklistike prometnice u profilu ceste nira se prema vaeim propisima i normama graevinske struke.
izvodi se sukladno kriterijima odreenim za cestu. (2) Kolnika konstrukcija biciklistike prometnice projektira
(2) Zaobljenje nivelete biciklistike prometnice izvan profila se i izvodi tako da zadovolji uvjete nosivosti, ravnosti, hvatljivosti
ceste pri promjeni uzdunog nagiba manjeg od 5% nije potrebno i odvodnje.
izvoditi.
(3) Minimalni polumjer konveksnog zaobljenja nivelete na bici- VI. KRIANJE BICIKLISTIKIH PROMETNICA S
klistikoj prometnici izvan profila ceste (ulice) pri promjeni uzdu-
nog nagiba veeg od 5% iznosi Rmin = 40,0 m.
OSTALIM PROMETNIM POVRINAMA
(4) Minimalni polumjer konkavnog zaobljenja nivelete na bici- lanak 23.
klistikoj prometnici izvan profila ceste (ulice) pri promjeni uzdu- (1) Biciklistike prometnice mogu se kriati u istoj razini s ce-
nog nagiba veeg od 5% iznosi Rmin = 25,0 m. stama (ulicama) i prugama te prelaziti preko trgova i drugih javnih
(5) Minimalni polumjer zaobljenja nivelete ovisi o projektnoj prometnih povrina. Krianje biciklistike prometnice s cestom (uli-
brzini bicikla Vp, odreuje se prema tablici 3. com) moe biti i denivelirano.
STRANICA 10 BROJ 28 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
SRIJEDA, 30. OUJKA 2016.

(2) Biciklistika prometnica, u krianju s drugom prometnicom stazom (Slika 22.) u kojem sluaju biciklisti imaju prednost u odno-
ili na mjestu prelaska preko iste mora: su na sudionike prometa koji u raskrije ulaze iz sporedne ceste ili
osigurati kontinuitet i jednoznanost voenja biciklistikog skreu u sporednu cestu.
prometa,
osigurati kretanje biciklista, posebno na mjestima promjene
smjera, u vidnom polju drugih vozaa,
biti propisno oznaena (posebno prednost prolaska),
osiguravati propisanu preglednost,
biti vizualno posebno istaknuta.
lanak 24.
Voenje biciklistikog prometa u raskriju
Voenje biciklistikog prometa u podruju raskrija sastavni je
dio prometno-graevinskog ureenja raskrija.
lanak 25.
Slika 21. Izravno voenje biciklistike trake preko privoza spo-
Lijevo skretanje biciklista u raskriju redne ceste
(1) Izbor putanje kretanja biciklista raskrijem pri lijevom skre-
tanju uvjetovan je prometnim ureenjem raskrija.
(2) Lijevo skretanje biciklista u raskriju, kada se isti kree bici-
klistikom trakom ili stazom, izvodi se na nain tako da se biciklist
kree biciklistikom trakom ili stazom kroz raskrije te dolaskom
sporednog privoza zapone skretanje u lijevo prelazei glavni smjer
kretanja (Slika 19.).

Slika 22. Izravno voenje biciklistike staze preko privoza spo-

redne ceste

Slika 19. Nain lijevog skretanja biciklista u raskriju s bicikli-
stikom trakom
(3) Biciklist lijevo skretanje u raskriju ceste za mjeoviti pro-
met izvodi na nain da se prvo prestroji u prometnu traku za lijevo
skretanje i potom nastavi skretanje ulijevo (Slika 20.).
(2) Izmaknuto voenje biciklistikog prometa biciklistikom
stazom u raskriju sa sporednom cestom primjenjuje se kada je po-
trebno osigurati prostor za ekanje pjeaka ispred pjeakog prijela-
za. U tom sluaju se biciklistika staza odmie od sredita raskrija
(Slika 23.).

Slika 20. Nain lijevog skretanje bicikliste u raskriju ceste za

mjeoviti promet

lanak 26.
Voenje biciklistikog prometa preko privoza sporedne ceste
(1) Biciklistiki promet vodi se u raskriju izravno preko privo- Slika 23. Izmaknuto voenje biciklistike staze preko privoza
za sporedne ceste biciklistikom trakom (Slika 21.) ili biciklistikom sporedne ceste
SRIJEDA, 30. OUJKA 2016. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
BROJ 28 STRANICA 11

lanak 27.
Voenje biciklistikog prometa preko privoza ceste s
prednou prolaska
Pri prijelazu biciklistike staze preko ceste koja je prometnim
znakom oznaena kao cesta s prednou prolaska, oduzeta je pred-
nost biciklistima koji se nalaze na biciklistikoj stazi i izlaze na kol-
nik ceste s prednou prolaska (Slika 24.).

Slika 26: Zajedniko voenje biciklistikog i pjeakog prometa

preko razdjelnih otoka

Slika 24. Voenje biciklistikog prometa preko privoza ceste s
prednou prolaska
lanak 28.
Voenje biciklista preko razdjelnih otoka u raskriju
Voenje biciklistikog prometa preko razdjelnih otoka u ra-
skriju ovisi o prometu pjeaka, protoku biciklista i ostalim okol-
nostima. Prijelaz biciklistike prometnice preko raskrija izvodi se
okomito na razdjelni otok, a razlikuje se kada se radi o voenju
biciklistikog prometa preko razdjelnih otoka (Slika 25.) ili zajed-
nikom voenju biciklistikog i pjeakog prometa preko razdjelnih
otoka (Slika 26.).
lanak 29.
Voenje biciklista preko raskrija s krunim tokom prometa
(1) Za odabir naina voenja biciklistikog prometa u zoni ra-
skrija s krunim tokom prometa uzima u obzir:
koliina i struktura motornog pometa,
koliina biciklista u raskriju s krunim tokom prometa,
poloaj raskrija s krunim tokom prometa u cestovnoj mrei.
(2) U raskrijima s krunim tokom prometa biciklistiki pro-
met se, u pravilu, vodi biciklistikom stazom (slike 27. i 28.).
(3) Sva krianja biciklista (i pjeaka) s motornim prometom u
raskrijima s krunim tokom prometa izvode se pod pravim kutom.


Slika 27. Voenje biciklistikog prometa preko raskrija s kru-
Slika 25: Voenje biciklistikog prometa preko razdjelnih otoka nim tokom prometa
STRANICA 12 BROJ 28 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
SRIJEDA, 30. OUJKA 2016.

(4) Na cestama s malim prometnim optereenjem gdje se bici-
klistiki promet vodi zajedno sa motornim prometom, primjenjuje
se isti nain voenja i u raskriju s krunim tokom prometa, ukoliko
nije mogue izvoenje biciklistikih traka ili staza.
(5) Biciklistika staza u raskriju s krunim tokom prometa na
prijelazu preko kolnika mora biti udaljena najmanje 5 m od vanj-
skog ruba kolnika u raskriju.
(5) Biciklistika staza u podruju sredinjeg razdjelnog otoka
izvodi se u razini s kolnikom.
VII. OSTALI TEHNIKI ELEMENTI BICIKLISTIKIH
PROMETNIH POVRINA
lanak 31.
Povrine za zaustavljanje biciklista u raskriju
(1) U raskrijima, radi boljeg uoavanja biciklista moe se izve-
sti pomaknuta crta zaustavljanja za bicikliste (Slika 30.).

Slika 30. Pomaknuta crta zaustavljanja za bicikliste

 (2) Na semaforiziranim raskrijima, ispred pomaknute crte
Slika 28. Prijelaz biciklistike staze preko kraka raskrija s kru- zaustavljanja za bicikliste, potrebno je predvidjeti povrinu za zau-
nim tokom prometa stavljanje biciklista kada se biciklistiki promet vodi kolnikom (bi-
ciklistika traka) i kada se na privozu raskriju oekuje vie od 200
lanak 30. biciklista u vrnom satu (Slika 31.).
(3) Povrina za zaustavljanje biciklista duga je najmanje 5 m i
Krianje biciklistikog i motornog prometa izvan zone zauzima cijeli prostor ispred trake za motorni promet, osiguravaju-
raskrija i time mogunost lijevog skretanja biciklista iz posebno oznaenog
(1) Krianje biciklistikog i motornog prometa izvan zone ra- prostora, kada je predmetno dozvoljeno prometnim svjetlima, uz uvjet
skrija izvodi se prijelazom biciklistike prometnice preko ceste. da je isto regulirano prometnim znakovima i oznakama na kolniku.
(2) Prijelaz biciklistike prometnice preko ceste mora biti pro-
pisno oznaen prometnim znakovima, a biciklistika prometnica na
mjestu prijelaza preko kolnika sa suvremenim kolnikim zastorom
obojena crvenom bojom.
(3) Krianje biciklistikog i motornog prometa izvan zone ra-
skrija izvodi se preko sredinjeg prometnog otoka za bicikliste ako
ne postoje prostorna ili druga ogranienja te ako je promet biciklista
u vrnom satu vei od 75 (Slika 29.).

Slika 29. Krianje biciklistikog i motornog prometa izvan zone

raskrija
(4) Sredinji biciklistiki otok mora biti tako dimenzioniran da
se brzina vozila zbog delineacije prije nailaska na biciklistiki prije- Slika 31. Pomaknuta crta zaustavljanja za biciklista sa povri-
laz preko ceste smanji na maksimalnu brzinu od 50 km/h. nom za zaustavljanje biciklista
SRIJEDA, 30. OUJKA 2016. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
lanak 32.
Prijelaz izmeu razliitih prometnih povrina
(biciklistika staza/traka/mjeoviti promet)
(1) Prijelaz biciklistike staze u biciklistiku traku ili na kolnik
izvodi na preglednom mjestu i uz propisanu prometnu signalizaciju,
na nain kako je prikazano na slikama 32. i 33.
(2) Poetak biciklistike staze izvodi se prema slici 34.
Slika 32. Tehniko rjeenje prijelaza biciklistike staze na bici-
klistiku traku
Slika 33. Tehniko rjeenje prijelaza biciklistike staze na kolnik
s mjeovitim prometom
Slika 34. Tehniko rjeenje prijelaza biciklista s kolnika na bi-
ciklistiku stazu
(3) Duljina prijelazne zone moe se skratiti za 50% ukoliko
postoji prostorno ogranienje, ali uz nuno zadravanje propisane
preglednosti.
lanak 33.
Biciklistike rampe
(1) Biciklistike rampe izvode se za prijelaze dijelova ceste ili
ulice koji su u odnosu na biciklistiku prometnicu nadvieni ili upu-
teni.
(2) Minimalna irina biciklistike rampe je 1,50 m i maksimal-
ni uzduni nagib 10%.
(3) U sluaju nedostatka prostora, velikih trokova izgradnje ili
rekonstrukcije postojeih objekata, uz pjeake stepenice izvode se i
rampe (ljebovi) minimalne irine 0,15 m za guranje bicikla.
lanak 34.
Voenje biciklistikih prometnica u podruju autobusnih
stajalita
(1) Biciklistike trake na istoj strani ceste u podruju autobu-
snih stajalita oznaavaju se crvenom bojom kao i biciklistike staze
koje prolaze nogostupom u podruju autobusnog stajalita. Bojenje
zapoinje i zavrava 5 m nakon podruja autobusnog stajalita.
BROJ 28 STRANICA 13
(2) Iznimku od prethodnog stavka predstavljaju zajedniki
dijelovi biciklistike prometnice i autobusnog stajalita koji se ne
oznaavaju bojenjem.
(3) Voenje biciklistikih prometnica u podruju autobusnih
stajalita izvodi se na nain kako je prikazano na slikama 35., 36.,
37. i 38.
Slika 35. Voenje biciklistike trake kada je autobusno stajalite
na kolniku
Slika 36. Voenje biciklistike staze uz autobusno stajalite na
kolniku
Slika 37. Voenje biciklistike staze uz autobusno stajalite s
ugibalitem
Slika 38. Voenje biciklistike staze preko autobusnog ugibalita
lanak 35.
Dvosmjerni biciklistiki promet u jednosmjernim ulicama
(1) Jednosmjernom cestom biciklistiki promet biciklistikim
trakama u principu se vodi istim smjerom kojim se vodi i motorni
promet i to u pravilu s jedne strane ceste.
(2) Ako se biciklistiki promet jednosmjernom cestom vodi
dvosmjerno biciklistikim trakama, isto mora biti oznaeno pro-
metnim znakovima (Slika 39.). U ovom sluaju biciklistika traka
mora biti obojena crvenom bojom kroz raskrije te prije i poslije
raskrija u duljini 10 metara.

Slika 39. Izvedba obostranih biciklistikih traka u jednosmjer-
noj ulici
STRANICA 14 BROJ 28 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
lanak 36.
Zavretak biciklistikih povrina
(1) Na zavretku biciklistikih cesta, a prije ukljuivanja na pro-
metnice s mjeovitim prometom, potrebno je radi sigurnosti bicikli-
sta postaviti zapreke kojima se sprjeava naglo ukljuivanje biciklista
na cestu s mjeovitim prometom (Slika 40.).
(2) Smanjenje brzine biciklista prije ukljuivanja na cestu
s mjeovitim prometom moe se postii postavljanjem ograda ili
drugih zapreka.
(3) Ukljuivanje biciklista na cestu s mjeovitim prometom
mora biti oznaeno odgovarajuom prometnom signalizacijom.
Slika 40. Spoj biciklistike ceste/puta s cestom za mjeoviti
promet
lanak 37.
Postavljanje slivnikih reetki
(1) Na biciklistikim prometnicama u pravilu se ne ugrauju
slivnike reetke.
(2) Iznimno, u sluaju ugradnje slivnikih reetki, otvori na
reetkama postavljaju se okomito na smjer kretanja biciklista (Slika
41.).

 tava piktogram bicikla.
Slika 41. Pravilno i nepravilno usmjerene reetke na odvodnim
ahtovima
lanak 38.
Prijelaz biciklistike prometnice preko nadvienih ili
uputenih povrina
(1) Prijelaz biciklistike prometnice preko nadvienih ili upu-
tenih dijelova cestovne prometne infrastrukture (npr. kolnika, ulaza
na parkiralita i kolnih ulaza) u odnosu na biciklistiku prometnicu
izvodi se uputanjem rubnjaka (Slika 42.) i/ili izgradnjom rampe.
SRIJEDA, 30. OUJKA 2016.
(2) Najvea doputena visina uputenih rubnjaka ne smije pre-
laziti 3 cm.


Slika 42. Pravilno i nepravilno postavljanje rubnjaka na pravcu
kretanja biciklista
lanak 39.
Prijelaz biciklistike prometnice preko eljeznike pruge
(1) Prijelaz biciklistike prometnice preko eljeznike pruge u
istoj razini izvodi se pod kutom od najmanje 60 (Slika 43.).
(2) Na prometnu povrinu prijelaza biciklistike prometnice
preko eljeznike pruge ugrauju se gumene ploe odgovarajuih
dimenzija.
(3) Odredbe stavka 1. ne odnose se na biciklistike prometnice
koje se vode kao sastavni dio ceste.
Slika 43. Prijelaz biciklistike prometnice preko eljeznike
pruge
lanak 40.
Oznaavanje povrina biciklistikih prometnica
(1) Prometna povrina biciklistikih prometnica, ukljuujui bi-
ciklistike-pjeako prijelaze i biciklistike prometnice na podruja
autobusnih stajalita, na mjestima krianja biciklistikih prometnica
sa ostalim prometnim povrinama moe se izvesti u crvenoj boji.
(2) Kada se prometna povrina biciklistiko-pjeakog prijelaza
ne izvodi crvenom bojom, na poetku prijelaza na kolniku se iscr-
(3) Crvenom bojom izvodi se poetak prijelaza biciklistike
prometnice na kolnik ceste za mjeoviti promet kao i dijelovi bici-
klistikih prometnica na potencijalno opasnim mjestima.
(4) Biciklistika traka treba biti izvedena crvenom bojom kroz
raskrije te prije i poslije raskrija u duljini 5 metara (Slika 21.).
lanak 41.
Odvajanje i zatita biciklistikih prometnih povrina
(1) Fiziko odvajanje biciklistike staze od kolnika izvodi se za-
titnim pojasom i/ili rubnjakom i/ili postavljanjem zatitne ograde.
SRIJEDA, 30. OUJKA 2016. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
(2) U naselju se zatitna ograda postavlja u iznimnim sluaje-
vima kada nije mogue na drugi nain osigurati propisanu irinu
zatitnog pojasa.
(3) Izvan naselja zatitna ograda postavlja se uz biciklistiku ili
biciklistiko-pjeaku stazu kada je razmak izmeu vanjskog ruba
bankine i biciklistike povrine manji od 1,5 m, te u sluaju kada
je udaljenost izmeu vanjskog ruba bankine ceste i staze manja od
10 m, a biciklistika staza se nalazi uz vanjski rub ceste u krivini
radijusa R 175 m.
(4) Zatitna ograda postavlja se ako je udaljenost izmeu kol-
nika za promet motornih vozila na kojima je dozvoljena brzina vea
od 70 km/h i biciklistike ili biciklistiko-pjeake staze manja od
propisane.
(5) Kada se ograda izvodi izmeu biciklistiko-pjeake staze i
prometne povrine za motorni promet moe se nadograditi povie-
nim rukohvatom.
(6) Kada se ograda izvodi uz biciklistiku prometnu povrinu
na cestovnom objektu, mora se nadgraditi povienim rukohvatom,
a visina ograde s rukohvatom je najmanje 110 cm mjereno od ruba
pjeake i/ili biciklistike povrine do vrha rukohvata.
(7) Na prilazima zona gdje je dozvoljen iskljuivo biciklistiki
promet, pristup za motorni promet moe se ograniiti postavljanjem
stupia, rampi i drugih odgovarajuih zapreka.
VIII. PROMETNA SIGNALIZACIJA I OPREMA
BICIKLISTIKIH POVRINA
lanak 42.
(1) Prometni znakovi, signalizacija i oprema na biciklistikim
povrinama projektira se i izvodi u skladu s vaeim propisima ko-
jima je propisana vrsta, boja, dimenzije i postavljanje prometnih
znakova, signalizacije i opreme na cestama i ovim Pravilnikom.
(2) Prometna signalizacija postavlja se na nain da bude jedno-
znana, razumljiva, prua tone informacije o opasnostima, zabra-
nama, ogranienjima, obvezama, kao i ostale informacije i obavijesti
potrebne biciklistima.
lanak 43.
Prometnu signalizaciju i opremu za oznaavanje biciklistikih
povrina ine:
prometni znakovi i to:
znakovi opasnosti,
znakovi izriitih naredbi,
znakovi obavijesti,
dopunske ploe,
turistika i druga obavijesna signalizacija,
oznake na kolniku:
uzdune oznake (rubna crta, razdjelna crta),
poprene oznake,
ostale oznake (strelice, simboli i dr.),
prometna oprema:
oprema za oznaivanje ruba kolnika,
zatitne ograde,
stupii, rampe i druge odgovarajue zapreke,
naprave za parkiranje bicikala (nosai, drai, stalci),
sustavi za pohranu bicikala (spremnici, biciklistike stanice).
BROJ 28 STRANICA 15
lanak 44.
Prometni znakovi, prometna svjetla i druga svjetlosna signali-
zacija postavlja se uz biciklistiku prometnicu tako da ne zadire u
prometni profil biciklistike prometne povrine, a u skladu s vae-
im propisima.
lanak 45.
(1) Prometni znakovi uz biciklistike prometnice postavljaju se
na visini od 2,25 m.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog lanka, prometni znak za ozna-
avanje biciklistike rute moe se postaviti i na manjoj visini, a mi-
nimalno na visini 1,00 m.
(3) Visina iz stavka 1. i 2. ovog lanka rauna se od biciklisti-
ke prometne povrine, odnosno druge prometne povrine ili tla na
kojoj je prometni znak postavljen, do donjeg ruba prometnog znaka,
a ako se prometni znak postavlja zajedno s dopunskom ploom, ra-
una se do donjeg ruba dopunske ploe. Visina i poloaj prometnog
znaka moraju biti takvi da ne ugroavaju kretanje biciklista, odno-
sno pjeaka i da su im vidljivi.
lanak 46.
Oznake na biciklistikim povrinama izvode se bijelom bojom.
lanak 47.
Uzdune oznake na kolniku mogu biti rubne i razdjelne crte.
lanak 48.
(1) Rubna crta slui za razdvajanje biciklistike prometnice od
kolnika za motorni promet ili povrina za pjeake i izvodi se kao
puna neisprekidana crta.
(2) Isprekidana crta u rasteru puno/prazno 0,5x0,5m postavlja
se u zoni raskrija, prolaska biciklistike trake pored autobusnog
stajalita s ugibalitem.
(3) irina rubne crte za odvajanje biciklistike trake od kolnika
ovisi o irini prometne trake prema tablici 5.
irina prometne trake irina rubne crte na biciklistikim
(m) trakama (cm)
3,5 20
3,0 3,5 15
2,75 3,0 12
2,5 2,75 10
Tablica 5: irina rubne crte na biciklistikim trakama
(4) Rubna crta za odvajanje biciklistike trake od kolnika moe
se izvesti kao zvuna ili vibracijska traka.
(5) irina crte za odvajanje povrine namijenjene za promet
biciklista od povrine namijenjene za kretanje pjeaka na biciklisti-
ko-pjeakim stazama iznosi 10 cm.
(6) Rubne crte se ne oznauju na biciklistikim cestama.
lanak 49.
(1) Razdjelna crta koristi se za razdvajanje smjerova vonje kod
dvosmjernih biciklistikih prometnica te za meusobno razdvajanje
biciklistikih traka namijenjenih za kretanje u istom smjeru.
(2) irina razdjelne crte iznosi 10 cm.
(3) Razdjelna crta izvodi se kao isprekidana crta u rasteru
puno/prazno 1 m, osim kod vietranih biciklistikih prometnica
za razdvajanje smjerova vonje kada se izvodi kao puna.
STRANICA 16 BROJ 28 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
SRIJEDA, 30. OUJKA 2016.

(4) Puna razdjelna crta postavlja se i ispred krianja, kada se (2) irina prijelaza (), ukljuujui oznake na kolniku, iznosi
biciklistima prometnim znakom oduzima prednost prolaska te po- najmanje 2,0 m za jednosmjernu i 3,0 m za dvosmjernu biciklistiku
stoji biciklistika crta zaustavljanja. Na takvim se mjestima izvodi prometnicu.
neprekinuta razdjelna crta, u pravilu, duljine 5,0 m.
lanak 50.
Crte zaustavljanja
(1) Crta zaustavljanja na biciklistikim prometnicama izvodi se
kao puna ili isprekidana.
(2) Crte zaustavljanja na biciklistikim prometnicama mogu
biti iscrtane preko jedne ili vie prometnih traka biciklistike pro-
metnice.
(3) Neprekinuta crta zaustavljanja oznaava mjesto na kria-
njima biciklistike prometnice s dugim prometnim povrinama na Slika 45. Okomiti prijelaz biciklistike staze ili biciklistike tra-
kojem se biciklist mora zaustaviti. Izvodi se u irini od 30 cm. Ispred ke preko kolnika
crte zaustavljanja izvodi se natpis STOP.
(4) Isprekidana crta zaustavljanja oznaava mjesto na kojemu
biciklist mora zaustaviti bicikl ako je potrebno i propustiti vozila i/
(3) Iznimno, prijelaz biciklistike staze ili trake moe se izvesti
ili pjeake koja se kreu prometnom povrinom s pravom prednosti kao kosi. Kod kosih prijelaza kvadrati koji oznaavaju prijelaz bici-
prolaska. Ispred crte zaustavljanja izvodi se trokut upozorenja. klistike prometnice preko kolnika zamjenjuju se rombovima (Slika
lanak 51. 46.)
Prijelaz biciklistike staze ili biciklistike trake
preko raskrija
(1) Prijelaz biciklistike staze ili biciklistike trake preko ra-
skrija, u pravilu, se oznaava uz pjeaki prijelaz, na strani blie
centru raskrija (Slika 44.).
(2) Prijelaz se oznaava kvadratima (a) bijele boje dimenzija 0,4
do 0,6 m, a ovisno o irini crte pjeakog prijelaza.

Slika 46. Kosi prijelaz biciklistike staze ili biciklistike trake

preko kolnika

(4) Prijelaz biciklistike staze ili biciklistike trake preko kolni-

ka se izvodi crvenom bojom.
lanak 53.
Ostale oznake na biciklistikim povrinama su:
strelice,
prometni znak iscrtan na kolniku trokut upozorenja / STOP,
piktogram bicikla,
oznaka na kolniku za prometovanje bicikla.

Slika 44. Prijelaz biciklistike staze ili biciklistike trake preko
raskrija
lanak 52.
Prijelaz biciklistike staze ili biciklistike trake preko kolnika
(1) Prijelaz biciklistike staze ili biciklistike trake preko kol-
nika oznaava se kvadratima (a) bijele boje dimenzija 0,4 do 0,6 m.
(Slika 45.).
lanak 54.
Strelice za oznaavanje smjera vonje na biciklistikim
povrinama
(1) Strelice za oznaavanje smjera vonje upotrebljavaju se za
oznaavanje smjera vonje biciklista na biciklistikim cestama, sta-
zama i trakovima.
(2) Strelicama se mogu oznaiti smjerovi (Slika 47.):
jedan smjer (lijevo, ravno, desno),
dva smjera (ravno-lijevo, ravno-desno i lijevo-desno).
SRIJEDA, 30. OUJKA 2016. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
Slika 47. Izgled i dimenzije strelica na biciklistikim povri-
nama
lanak 55.
Trokut upozorenja
Oznaka na kolniku trokut upozorenja izvodi se na bicikli-
stikim povrinama i upozorava bicikliste na oduzimanje prednosti
prolaska. U pravilu se postavlja u kombinaciji s pripadajuim pro-
metnim znakom.
lanak 56.
Piktogram bicikla
(1) Piktogram bicikla iscrtan na biciklistikim povrinama slui
za jedinstveno oznaavanje biciklistike prometne povrine (Slika
48.).
Slika 48. Piktogram bicikla
(2) U podruju raskrija piktogram bicikla koristi se u kombi-
naciji sa strelicom za oznaavanje smjera vonje.
(3) Piktogram bicikla izvodi se najmanje prije i poslije svakog
raskrija. Simbol je potrebno ponavljati u pravilnim razmacima
svakih 50 100 m u izgraenom podruju i 500 750 m izvan
izgraenog podruja.
BROJ 28 STRANICA 17
lanak 57.
Oznaka za zajedniko prometovanja biciklista s motornim
vozilima na kolniku
(1) Na cestama na kojima prometuju biciklisti zajedno s mo-
tornim prometom, a gdje se oekuje znaajniji promet biciklista, uz
odgovarajue prometne znakove, potrebno je iscrtati i oznake na
kolniku koje simboliziraju prometovanje biciklista (Slika 49.).
Slika 49. Oznaka za zajedniko prometovanja biciklista s mo-
tornim vozilima na kolniku
(2) Oznake na kolniku koje simboliziraju prometovanje bici-
klista postavljaju se u grupama po tri s meusobnom udaljenosti
10 m. Najvei razmak izmeu grupa oznaka ne smije biti vei od
5 km ceste.
(3) Potreba oznaavanja i uestalost ponavljanja utvruje se
prometnim elaboratom ovisno o prometu i znaajkama cestovne
mree i duljinama dionica bez ukljuivanja novih sudionika pro-
meta.
IX. PARKIRALINE POVRINE, SPREMITA ZA
POHRANU BICIKALA I SUSTAVI JAVNIH BICIKALA
lanak 58.
Povrine za parkiranje bicikala moraju zadovoljiti sljedee uvje-
te:
omoguavati parkiranje dovoljnog broja bicikala s obzirom
na potrebu,
nalaziti se uz potencijalno zanimljive sadraje,
biti lako dostupne biciklistima i pjeacima,
biti locirane na sigurnoj lokaciji (frekventno mjesto, dobra
vidljivost, rasvjeta).
lanak 59.
(1) Parkiranje i pohrana bicikala organizira se kroz:
naprave za parkiranje,
spremita za pohranu.
(2) Naprave za parkiranje trebaju biti uvrene za tlo ili objekt
u kojem se nalaze te omoguiti sigurno i pristupano vezivanje bi-
cikla za okvir bicikla.
(3) Parkiraline povrine na kolodvorima i mjestima izmjene
prometnih sredstava unutar sustava integriranog prijevoza trebaju
STRANICA 18 BROJ 28 NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
SRIJEDA, 30. OUJKA 2016.

omoguiti brzu izmjenu prometnog sredstva te biti opremljene po- Autobusni i eljezniki Nosai za 10% dnevnih putnika na
sebnim sustavom zatite i sigurnosti (kamere, nadstrenica, rasvjeta kolodvor kolodvoru
i sl.). Bolnica 10 pmb/100 kreveta (za posjetitelje)
(4) Preporua se izvoenje najmanje 30% natkrivenih parkira- aki i studentski 6 pmb/10 korisnika
linih povrina uz javne objekte. domovi
lanak 60. Tablica 6.: Broj parkiralinih mjesta za bicikle prema vrsti objekta
Osnovne dimenzije parkiralinih mjesta za bicikle prikazane su (2) Propisani minimalni kapaciteti parkiralinih mjesta za bi-
na slici 50. cikle se umanjuju za broj mjesta koja su nadomjetena sustavom
javnih bicikala.
(3) Umanjeni dio kapaciteta iz prethodnog stavka ne smije biti
vii od 10% propisanih mjesta.
(4) Iznimno od stavka 1., kada se oekuje manji promet bici-
klista, prometnim elaboratom se moe planirati i manji broj parki-
ralinih mjesta za bicikle.
lanak 63.
(1) Kada biciklistika prometnica slijedi trasu ceste, biciklisti-
ma se mora osigurati pristup odmoritu izgraenom uz cestu.
(2) Kada se biciklistika prometnica vodi izvan koridora ceste
potrebno je osigurati odmorite za bicikliste najmanje svakih deset
kilometara.
(3) Na odmoritu iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, ovisno o inten-
zitetu biciklistikog prometa, potrebno je osigurati odgovarajui broj
naprava za parkiranje bicikala.

X. IZGRADNJA I ODRAVANJE BICIKLISTIKIH

PROMETNICA
lanak 64.
Slika 50. Standardne dimenzije parkiralinih mjesta za bicikle Izgradnja kolnikih konstrukcija biciklistikih prometnica
(1) Zahtjevi kojima mora udovoljavati kolnika konstrukcija
lanak 61.
biciklistikih prometnica:
Sustav javnih bicikala odgovarajui estetski izgled,
(1) Sustav javnih bicikala sastoji se od bicikala, parkiralino- postojanost slojeva konstrukcije,
sigurnosnih instalacija, sustava upravljanja korisnicima te ostale neosjetljivost na klimatske utjecaje,
opreme. ekonominost u pogledu graenja i odravanja.
(2) Upravitelji objekta duni su na zahtjev organizatora sustava (2) Biciklistike ceste, biciklistike staze i biciklistike trake
javnih bicikala staviti na raspolaganje minimalne biciklistike parki- moraju imati suvremeni kolniki zastor (asfalt, beton, oplonici) te
raline povrine odreene za sustav javnih bicikala. osiguravati odgovarajuu udobnost vonje.
lanak 62. (3) Kolnika konstrukcija biciklistikih putova mora udovolja-
vati zahtjevima iz stavka 1. ovog lanka, ali izvodi se bez suvreme-
Minimalne parkiraline povrine nog zastora.
(1) Minimalni kapacitet biciklistike parkiraline povrine ovisi (4) Vozna povrina biciklistikih prometnica mora imati zado-
o vrsti objekta uz koji se nalazi i odreuje se prema tablici 6.: voljavajuu ravnost i hvatljivost.
Minimalni broj potrebnih parkiralinih (5) Kolnika konstrukcija biciklistikih traka mora biti istovjet-
Vrsta objekta na kolnikoj konstrukciji kolnika.
mjesta za bicikle (pmb)
Poslovna djelatnost 1 pmb/100 m2 bruto povrine (za zapo- lanak 65.
slene)
Trgovaki centar 5 pmb/100 m2 bruto povrine (za posje- Bojenje povrina biciklistikih prometnica
titelje) (1) Tri su osnovne metode postizanja obojene povrine bicikli-
Obrazovna ustanova 2 pmb/5 uenika ili zaposlenih stikih prometnica:
Rekreacijski centar/ 10 pmb/100 sjedala (za posjetitelje) koritenjem obojenih agregata, punila i veziva u mjeavini
sportska dvorana habajueg (zavrnog) sloja od asfalta,
Kazalite i kino dvo- 10 pmb/100 sjedala (za posjetitelje) ugradnjom obojenih oplonika,
rana primjenom povrinskog bojenja.
SRIJEDA, 30. OUJKA 2016. NARODNE NOVINE
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
(2) Odluka o tome kojom e metodom biti obojena biciklistika
povrina ovisi o vrsti biciklistike prometnice, poloaju u odnosu na
kolnik, te materijalu i nainu izvedbe zavrnog sloja kolnike kon-
strukcije biciklistike prometnice.
lanak 66.
Odravanje biciklistikih prometnica
(1) Odravanje biciklistikih prometnica obuhvaa odravanje
kolnike konstrukcije biciklistikih prometnica, odravanje promet-
nih znakova, svjetlosne signalizacije, oznaka na kolniku, opreme bi-
ciklistikih prometnica i ostalih infrastrukturnih sustava i graevina
koje spadaju u biciklistiku infrastrukturu.
(2) Poslovi odravanja biciklistikih prometnica jesu redovito i
izvanredno odravanje.
(3) Odgovorne pravne osobe za odravanje biciklistike infra-
strukture donose planove i programe odravanja za svaku kalen-
darsku godinu, prate stanje biciklistike infrastrukture i poduzimaju
propisane mjere i postupke redovitog i izvanrednog odravanja kako
bi se biciklistike prometnice nalazile u stanju koje osigurava sigur-
no odvijanje biciklistikog prometa.
XI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 67.
(1) Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se kod izgradnje no-
vih i rekonstrukcije cesta i ostalih prometnih povrina.
(2) Pravne osobe zaduene za upravljanje cestama i jedinice
lokalne samouprave obvezne su postojee stanje na cestama i osta-
lim prometnim povrinama uskladiti s odredbama ovog Pravilnika
najkasnije roku od 2 (dvije) godine od dana stupanja na snagu ovog
Pravilnika.
(3) Oznake i signalizaciju na kolniku koje nisu u skladu s ovim
Pravilnikom, a zateknu se na biciklistikim povrinama na dan stu-
panja na snagu ovog Pravilnika, moraju se uskladiti najkasnije roku
od 3 (tri) godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.
lanak 68.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u
Narodnim novinama.
Klasa: 011-01/13-02/46
Urbroj: 530-05-3-16-19
Zagreb, 23. oujka 2016.
Ministar
Oleg Butkovi, v. r.
804
Na temelju lanka 4. stavka 1. Zakona o tehnikim zahtjevi-
ma za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (Narodne novine, br.
80/13. i 14/14.) ministar pomorstva, prometa i infrastrukture donosi
PRAVILNIK
O ELEKTROMAGNETSKOJ KOMPATIBILNOSTI
I. OPE ODREDBE
Predmet Pravilnika
lanak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuju zahtjevi elektromagnetske kom-
patibilnosti (EMC), kojima mora udovoljavati elektrina i druga
BROJ 28 STRANICA 19
tehnika oprema koja se stavlja na raspolaganje na tritu, stavlja
na trite i/ili u uporabu u Republici Hrvatskoj, nain i postupci
ocjenjivanja sukladnosti te opreme sa zahtjevima elektromagnetske
kompatibilnosti, nain i postupak ovlaivanja tijela za ocjenjivanje
sukladnosti, oznake i nain oznaivanja elektrine i druge tehnike
opreme te nadzor nad mjerodavnim tritem.
Usklaenost s propisima Europske unije
lanak 2.
Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske pre-
nosi Direktiva 2014/30/EU Europskog parlamenta i Vijea od 26.
veljae 2014. o usklaivanju zakonodavstava drava lanica u odno-
su na elektromagnetsku kompatibilnost (preinaena) (SL L 96/79,
29. 3. 2014.).
Podruje primjene
lanak 3.
(1) Ovaj se Pravilnik primjenjuje na svu opremu koja moe
uzrokovati elektromagnetske smetnje i/ili na koje te smetnje mogu
utjecati naruavajui njihove radne znaajke.
(2) Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na:
a) radijsku opremu
b) aeronautike proizvode, dijelove i naprave iz Uredbe (EZ)
br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijea od 20. veljae 2008. o
zajednikim pravilima u podruju civilnog zrakoplovstva i osnivanju
Europske agencije za sigurnost zranog prometa i stavljanju izvan
snage Direktive Vijea 91/670/EEZ, Uredbe (EZ) br. 1592/2002 i Di-
rektive 2004/36/EZ (SL L 79, 19. 3. 2008.)
c) radijsku opremu koju upotrebljavaju radioamateri u smislu
Radijskih propisa donesenih u okviru Statuta i Konvencije Meuna-
rodne telekomunikacijske unije, osim ako oprema nije stavljena na
raspolaganje na tritu, pri emu se kompleti sastavnih dijelova koje
sklapaju radioamateri i oprema stavljena na raspolaganje na tritu,
koju su izmijenili radioamateri i namijenili za svoju uporabu, ne
smatraju opremom stavljenom na raspolaganje na tritu
d) opremu kojoj su fizike znaajke po svojoj prirodi takve da
ne moe stvarati ili pridonositi stvaranju elektromagnetskih zraenja
koja prelaze doputenu razinu za rad radijske i telekomunikacijske
opreme te druge opreme u skladu s njihovom namjenom, niti na
opremu koja i u prisutnosti elektromagnetskih smetnja radi u skladu
sa svojom namjenom i bez neprihvatljivog naruavanja kakvoe rada
e) opremu za ocjenjivanje izraenu po narudbi i iskljuivo na-
mijenjenu strunjacima za njihovu uporabu u prostorima za istra-
ivanje i razvoj.
(3) Ako su za opremu iz stavka 1. ovoga lanka bitni zahtjevi
iz lanka 6. ovoga Pravilnika u potpunosti ili djelomino podrobnije
utvreni posebnim propisima, ovaj se Pravilnik ne primjenjuje ili se
prestaje primjenjivati na tu opremu u odnosu na te zahtjeve od dana
primjene tih propisa.
(4) Ovaj Pravilnik ne utjee na primjenu posebnih propisa ko-
jima se ureuje sigurnost opreme.
Znaenje pojmova
lanak 4.
(1) U smislu ovoga Pravilnika pojedini pojmovi imaju sljedee
znaenje: