Professional Documents
Culture Documents
Knjiga Medicina Rada PDF
Knjiga Medicina Rada PDF
Univerzitet u Niu
MEDICINA RADA
Prvo elektronsko izdanje za studente integrisanih akademskih i osnovnih
strukovnih studija
2009.
MEDICINA RADA
Prvo elektronsko izdanje za studente integrisanih akademskih i osnovnih strukovnih studija, 2009.
Autori
Prof. dr Mirjana Aranelovi
Prof. dr Jovica Jovanovi
Recenzenti
Prof. dr Nurka Prani
Prof. dr Miroslav Spasi
Prof. dr Konstadin Trikovi
Izdava
Medicinski fakultet, Ni
Za izdavaa
Prof. dr Milan Vinji, dekan Medicinskog fakulteta
ISBN 86-80599-52-2
Odlukom Naunonastavnog vea Medicinskog fakulteta u Niu br. 14-74/2-4 od 12. 01. 2007.
godine, prihvaeno je da se rukopis Medicina rada tampa kao udbenik.
..Medicina rada
SADRAJ .........................................................................1
2. ZATITA NA RADU........................................................... 15
SIGURNOST NA RADU I OUVANJE ZDRAVLJA RADNIKA......................................15
KONTINUIRANO POBOLJANJE SIGURNOSTI NA RADU I UNAPREENJE ZDRAVLJA.................... 15
TEHNIKE MERE ZATITE.............................................................................. 16
ORGANIZACIONE MERE ZATITE .................................................................................................................17
HIGIJENSKE MERE ZATITE ...........................................................................................................................17
MEDICINSKE MERE ZATITE .18
SOCIJALNA ZATITA RADNIKA.................................................................................................................19
ZAKONODAVNO ADMINISTRATIVNE MERE........................................................................................... 20
2
Fiziologija rada
Sa druge strane dobra psihosocijalna adaptacija prerauju i na kraju aktiviraju odgovarajue efektorne
ima pozitivne efekte na zadovoljstvo radnika radom i organe.
ivotim i na ukupno stanje njegovog zdravlja. Da bi ovek mogao da reaguje na neki stimulus,
taj stimulus mora da bude:
III - Socijalne promene i problemi u prepoznatljiv na osnovu poreenja sa onim to je
svakodnevnom ivotu oveku poznato iz iskustva,
porodini problemi; dovoljno jak da bi mogao da bude registrovan od
razvod braka; strane odgovarajueg ula,
smrt u porodici; diskriminativan razlika izmeu dva susedna
porodine obaveze; stimulusa mora da bude dovoljno velika da bi se oni
stambeni problemi; prepoznali kao razliiti stimulusi.
Stimulusi koji potiu od rada su optereenja
problemi na poslu;
koja pogaaju senzorne organe. Senzorna optereenja
sukobi u kolektivu; uslovljavaju odgovore koji su poreani na raznim
tekoe u meuljudskoj komunikaciji i nivoima nervnog sistema. Nivo fiziolokog odgovora
loa privredna i ekonomska situacija u zemlji. zavisi od iskustva osobe (uestalost pojave sa istim
senzornim optereenjem sniava mesto obrade inpulsa
Procena psiholokog optereenja u nervnom sistemu od gnostikog ka refleksnom).
3
Fiziologija rada
4
Fiziologija rada
5
Fiziologija rada
srca moe se poveati za oko 5-6 puta, dok se javlja reakcija prilagoavanja praena razliitim
istovremeno utilizacija kiseonika u tkivima uvea tri fizikim i psiholokim poremeajima koji mogu
puta. Na taj nain ukupna potronja kiseonika (VO2) dovesti do nastanka bolesti.
moe da se povea 15 - 18 puta u odnosu na potronju Opte je miljenje da stres nije bolesno stanje
u mirovanju, koja iznosi 250 ml O2 / min. ve funkcionalno stanje naruene ravnotee
Netreniranim osobama minutni volumen povea se organizma i kratkotrajne psihofizioloke pometnje,
uglavnom na raun srane frekvencije. Ona se povea koje je mogue razumeti kao reaktivno stanje na
do oko 150 udara u minutu inhibicijom granici izmeu zdravlja i bolesti.
parasimpatikusa. Ubrzanje iznad 150 udara u minutu
posledica je stimulacije simpatikusa (tzv. fight or VRSTE STRESA
flight response). Mlinutni volumen srca raste linearno
sa poveanjem intenziteta rada, preteno zbog PREMA VRSTI STRESOGENIH FAKTORA
linearnog porasta srane frekvencije do oko 80% od
Fiziki stres
individualnog maksimalnog aerobnog kapaciteta. Izazvan energetskim promenama u okolini
Poveanje srane frekvencije u toku rada daje organizma, odnosno mehanikim i fizikim dejstvom
informacije o integralnoj optereenosti radnika. Ona npr. udari, potresi, nagla promena temperature, buka i
odraava energetsku potronju (dinamiki rad), dr.
izometrijsko miino optereenje (statiki rad), Bioloki stres
termoregulaciju, psihiku napetost (stresne situacije) i Izazvan biolokim i fiziolokim iniocima kao
cirkadijalne varijacije. Pri izometrijskom statikom to su: povrede, gubitak tenosti, toksini i infektivni
radu srana frekvencija odmah u poetku raste agensi, gladovanje, poremeaji biolokog ritma itd.
nelinearno. U toku dinamikog miinog rada u kome Psiholoki stres
su angaovane velike grupe miia, srana frekvencija Izazvan iznenadnim i neoekivanim ivotnim
u submaksimalnom podruju raste linearno, a dogaajima, opasnim situacijama, raznim liavanjima,
pribliavanjem maksimalnom aerobnom kapacitetu konfliktima i dr.
postaje nelinearna. Socijalni stres
Uloga samog miokarda u poveanju minutnog Izazvan iniocima socijalne prirode kao to su
volumena za vreme rada od sekundarnog je znaaja. nagle: drutvene promene, socijalne krize,
Smatra se da je porast minutnog volumena srca u toku interpersonalni sukobi, revolucije, pljake, progoni,
rada uglavnom posledica veeg venskog priliva, a da ratovi...
miokard, pobuen Starlingovim refleksom, samo Psiho-socijalni stres
unutar odreenlh granica moe da pojaa snagu Termin koji se sve vie koristi kako bi obuhvatio
kontrakcije (sistolni volumen) i uestalost kontrakcija i psiholoku i socijalnu komponentu stresa imajii u
(frekvenciju srca). Ta tzv. permisivna granica vidu da se one najee javljaju zajedno.
miokarda moe biti bitno sniena pri sranoj
insuficijenciji, kada je fizika radna sposobnost PREMA IVOTNIM SITUACIJAMA U KOJIMA
ograniena nesposobnou miokarda da prihvati NASTAJE
poveani venski priliv koji potie uglavnom iz radno
ivotni stresovi
aktivne skeletne muskulature.
Vezani su za dogaanja u svakodnevnom ivotu
Najvea mogua frekvencija srca za vreme obavljanja
ili porodici.
tekog miinog rada zavisi od godina starosti i stanja
Profesionalni stresovi
treniranosti. Kod osoba starih 20 godina maksimalna
Vezuju se za posao koji ovek obavlja.
frekvencija srca je oko 200, ali se smanjuje sa
Razvojni stresovi
starenjem, tako da kod osoba starih izmeu 50 i 60
Vezuju se za ivotne krize i odreene periode u
godina iznosi 140. Vei maksimalni minutni volumen
ovekovom ivotu npr.: polazak u kolu, pubertet,
srca i vea maksimalna potronja kiseonika kod
adolescencija, zaposlenje, stupanje u brak, odlazak u
mlaih u poreenju sa starijim osobama, potiu
penziju i sl.
najvie od vee maksimalne frekvencije srca kod
Akcidentalni stresovi
mlaih osoba.
Vezuju se za vanredne situacije ili iznenadne
dogaaje: elementarne nepogode, saobraajni udesi,
STRES havarije, smrt u porodici, gubitak imovine, posla i sl.
Stres se moe definisati kao opta nespecifina
reakcija organizma izazvana nepovoljnim i tetnim
uticajima iz spoljne i unutranje sredine. Stresna PREMA UTICAJU NA ORGANIZAM
reakcija ima zatitni karakter, usmeren na to da se
mobiliu svi resursi organizma u cilju zatite od Eustres - Ukoliko stresni odgovor ostane u
nepovoljnih i tetnih uticaja. granicama zatitne uloge (upozorenja).
Prema medicinskom shvatanju stres je bilo koje Distres - Ukoliko je stresna reakcija praena
tetno dejstvo spoljanjeg ili unutranjeg porekla koje tetnim posledicama po organizama.
naruava prirodnu ravnoteu organizma, tako da se
6
Fiziologija rada
7
Fiziologija rada
savladavanju izvora stresa ili se preduzima bekstvo iz odgovornost za druge ljude - npr. poslovi
stresne situacije. menadera, upravnika, nadzornika,
Ukoliko se ni aktivnom borbom ni bekstvo ne odgovornost za materijalne vrednosti - npr. rad sa
razrei stresna situacija dolazi do regresije na skupom opremom, sloenim ureajima,
mentalno-emocionalnom i bihevioralnom planu, posao na izolovanim usamljenim mestima - bez
javljaju se greke, aktiviraju neke automatske navike, a u kontakta sa drugim ljudima i bez pomoi npr.
daljem toku i neki instiktivni abloni. Ako sve ovo ne da uvari.
pozitivne rezultate nastupa trea faza. zamorni kontakti sa drugim ljudima - npr. rad na
Faza sloma linosti (Faza iscrpljenja i pregovaranju, rad sa uenicaima, pacijen-tima i sl.
dezintegracije) repetitivni i monotoni poslovi - gde se radni zadaci
Dolazi do slabljenja kompenzatornih ponavljaju u rasponu kraem od 2 min.-rad na traci,
mehanizama linosti, javlja se rasejanost,
nametnuti ritam rada - npr. poslovi vezani za ritam
nemogunost koncentracije, a moguaje i pojava
rada maine, normirani poslovi,
inhibicije i ukoenosti. Ponekad se javlja i intenzivni
ograniavanje slobode i inicijative u poslu - poslovi
strah i panika, a u ekstremnim sluajevima mogu se
koji zahevaju strogu primenu paravila i propisa,
ispoljiti akutni psihiki poremeaji ili psihosomatska
oboljenja. poslovi u kojima postoji zahtev za koncentrisanim
posmatranjem - npr. kontrola kvaliteta proizvoda,
PROFESIONALNI STRES poslovi sa zahtevom za brzo obavljanje posla -
Kod profesionalnog stresa fiziki i psiho- npr.simultani rad na vie maina, usluivanje vie
socijalni faktori radne sredine se posmatraju kao ljudi,
faktori stresa koji mogu da dovedu do poremeaja kompleksno odluivanje i reavanje problema-
fizikog i mentalnog zdravlja radnika. U vezi stim posebno kad je vezano za vremenski rok i druge
razlikujemo: ljude,
fiziki profesionalni stres i prisustvo faktora radne sredine - buka, praina,
psihiki profesionalni stres. hemikalije, mikroklima,
U zavisnosti od vremenskog perioda nastanka i organizacioni faktori rada - smenski rad, noni rad,
manifestacija razlikujemo; neodreeno radno vreme,
akutni profesionalni stres i neodgovarajua radna oprema i zatitna sredstva,
hronini profesionalni stres. mogunost nastanka vanrednih situacija,
loi meuljudski odnosi i
Etiologija ubrzane promene i inovacije na posla
Za nastanak profesionalnog stresa bitni su:
uslovi i zahtevi posla (Radno optereenje) - sa Kliniki oblici profesionalnog stresa
jedne strani i sa druge strane i
individualne karakteristike samog radnika - tj. Sagorevanje na poslu (Job Burnout Syndrome)
njegovo doivljavanja samog posla. Najee se javlja kod ljudi koji su u toku rada
Stres na poslu se moe opisati kroz dva izloeni velikim emocionalnim prilivima i davanjima
fenomena: (lekari, prosvetni radnici, usluna delatnost).
kvantitativan - kada posao predstavlja izvor Kliniki se manifestuje emocionalnom tupou,
nedovoljnog optereenja (suvie malo) ili depersonalizacijom linosti i nemogunosti
prevelikog optereenja (suvie mnogo) i samorealizacije novih obaveza i zadataka.
kvalitativan - kada posao radniku prua
Tehno-stres
nedovoljnu stimulaciju (suvie lako) ili
Nastaje kao posledica disbalansa pritiska
prekomernu stimulaciju (suvie teko)
izrazitog razvoja nauke i tehnologije, sa jedne strane i
Npr. jednostavni, monotoni poslovi (suvie
nemogunosti radnika da se usavre i prilagode toj
lako) ako se rade pod vremenskom presijom (suvie tehnologiji kako bi obavili posao korektno i u
mnogo), kao i poslovi koji se obavljaju retko (suvie zadatom vremenskom periodu, sa druge strane.
malo) ali sa izuzetno komplikovanim odluivanjem Kliniki se manifestuje pre svega simptoma-
(suvie teko) mogu predstavljati stresne faktore. tologijom poremeaja neurovegetativnog sistema
Izvori psihikog stresa Prevencija profesionalnog stresa
Postoji veliki broj pojedinanih faktora i Mere za prevenciju profesionalnog stresa mogu
njihovih kombinacija koji se mogu izdvojiti kao izvori biti veoma razliite:
psihikog stresa na nekom poslu. Uglavnom se profesionalna selekcija - osoblja za poslove i
izdvajaju sledei psiholoki faktori profesionalnog zadatke koji nose rizik stresnog reagovanja,
stresa: potpuno i pravovremeno informisanje - svih koji
odgovornost za bezbednost ljudi - pri rukovanju mogu biti izloeni stresu,
mainama i ureajima npr. vozai, piloti, kranisti.
8
Fiziologija rada
adekvatno znanje i iskustvo - najbolje oruije u uslovljene oscilacije fizikih, hemijskih, biolokih,
borbi sa iznenadnim tekoama, fiziolokih i psiholokih funkcija, svojstvena ivim
program obuke i pripreme - za suoavanje sa organizmima i oveku nazivaju se biolokim
stresnim fakorima i dogaajima, ritmovima.
pravilno vaspitanje - razvijanje odreenog radnog Periodina promenjivost u ivom svetu i
morala, ljudskom organizmu postoji na razliitim nivoima
tehnoloke, strukturalne i organiuacione mere, bioloke organizacije, poev od nivoa elije pa do
medicinske i psiholoke mere i dr. - na organizma u celini.
psiholokom planu najee se primenjuju Izuavanje biolokih ritmova najveu primenu
mehanizmi kognitivne i bihevioralne prirode npr.: nalo je u okviru biologije (Hrono-biologija),
Direktna akcija - Izbegavanje tetnih uticaja, medicine (Hrono-medicina) i psihologije i fiziologije
suprotstavljanje tim uticajima ili njihovo otklanjanje; (Hrono-psiho-fiziologija).
Razni palijativni modeli - koji se mogu Znaaj biolokih ritmova je veliki jer bez
sprovoditi na fiziolokom, psiholokom i socijalnom vremenske sinhronizacije velikog broja funkcija u
nivou. naem organizmu ne bismo mogli raditi i iveti. Moe
se rei da bioloki ritmovi slue opstanku i
Leenje profesionalnog stresa optimalnom odvijanju toka ivota, a njihova glav-na
U situacijama ekstremnog optereenja koje funkcija sastoji se u vremenskoj usklaenosti i
prevazilaze ovekove normalne kompenzatorne organizaciji meusobno povezanih procesa, koji su
mogunosti, dolazi do javljanja stresa i patolokih znaajni kako na biolokom, tako i na fiziolokom,
procesa to izaziva pad radne i ukupne aktivnosti. psiholokom i socijalnom planu.
Efikasnost prevladavanja stresa u najveoj meri Osnovne karakteristike kojima moemo opisati
zavisi od intenziteta i trajanja stresnih poremeaja neki bioloki ritam jesu:
nastalih pod dejstvom stresnih faktora, ali i od period - vreme potrebno da neka pojava ili
situacije i optih okolnosti u kojima se koriste mere za aktivnost izvri jedan ciklus,
prevazilaenje stresa, kao i od kapaciteta i sposobnosti frekfencija - broj ciklusa neke pojave ili aktivnosti
osobe koja je doivela stres. Takve osobe najee se koja se izvri u odreenoj jedinici vremena,
obraaju za psiholoku i medicinsku pomo, koja amplituda - otklon od nultog stanja do maksimalne
vrednosti u pozitivnom ili negativnom smeru,
podrazumeva:
faza - deo ciklusa ili taka u ciklusu koja izraava
razgovor sa poverenjem i naklonjenou, trenutno stanje unutar nekog perioda i
upoznavanje sa problemima na poslu i u ivotu, prosena vrednost
informisanje o prirodi stresnih dogaaja,
promena posla, Podela
uestvovanje u kulturno zabavnim aktivnostima, Prema vremenskom trajanju:
druenje, cirka-dijalni - traju oko 24 sata
aktivan odmor i rekreacija, cirka-septalni- traju oko nedelju dana
cirka-anularni - traju oko godinu dana
boravak u prirodi na sveem vazduhu,
ultra-dijalni - kai od 24 sata
odravanje pozitivnog raspoloenja,
infra-dijalni - dui od 24 sata
bolja organizacija radnog i slobodnog vremena,
podsticanje individualne stvaralake aktivnosti, Detaljnija podela
izgradnja poeljnog stila ivljenja, ritmovi visoke uestalosti
jaanje volje, kondicije, psiholoke izdrljivosti i ritmovi srednje uestalosti
tolerancije na psihiki stres i frustracije, mezo-ritmovi
sticanje vetina za samokontrolu i vladanje stresom makro-ritmovi
kroz trening i relaksaciju (joga, vebe), mega-ritmovi
podizanje samopouzdanja optimizma i opteg nivoa prema sferi na koju deluju
psihikog zdravlja,
Ritmovi fizike aktivnosti
medikamentozna terapija za vegetativno smirenje i
Deluje prevashosno na fiziku sposobnost
leenje u odgovarajuim ustanovama organizma, kao to su snaga, izdrljivost, brzina
reagovanja i sposobnost koordinacije pokreta. Ovaj
BIOLOKI RITMOVI ciklus traje 23 dana, a kritini dani su 1. i 12.
Ritmovi emocionalne aktivnosti
Definicija Deluje na sposobnost doivljavanja raznih oseanja
Veliki broj funkcija u ljudskom organizmu i raspoloenja, a posebno na mentalno zdravlje i
podleu promenama u skladu sa vremenskim kreatvivne sposobnosti pojedinca. Ovaj ciklus traje 28
ciklusima. Ove periodine promene ili vremenski dana, a kritini dani su 1. i 15.
9
Fiziologija rada
10
Fiziologija rada
Smenski rad je svaka radna aktivnost koja se Raspored smena uglavnom proizilazi iz zahteva
obavlja van dnevnog radnog vremana. posla i socijalnih okolnosti, tako da je na mnogim
poslovima nemogue iskljuiti smenski i noni rad.
DELATNOSTI SA SMENSKIM RADOM Tako smenski rad moe da dovede do:
Poremeaja navike uzimanja hrane
Uslune delatnosti (zdravstvo, saobraaj, pro- Smenski radnici ne jedu redovno, jedu na
izvodnja hrane, obezbeenje, vojska, policija itd.). brzinu i to hladne obroke i ee konzumiraju alkohol
Neke prizvodne delatnosti (industriji gde po- i duvan.
stoji kontinuirani tehnoloki proces npr. industrija
gvoa). Poremeaj spavanja
Neke neproizvodne (inovnike) delatnosti - u Spavanje danju nakon none smene znatno je
novije vreme. krae (skoro za 1/3), a kvalitet spavanja je slabiji
(isprekidano ili polifazino spavanja). Tako dolazi do
MODELI SMENA pojave neispavanosti (insomnija) to se negativno
odraava na radnu efikasnost, koncentraciju, panju i
Regularni reim smena druge psihike funkcije, a mogue je i ozbiljnije
Podrazumeva stabilni reim smena npr. stalni naruavanje mentalnog zdravlja.
rad u nonoj smeni.
Rotirajui reim smena Poremeaj socijalnog ivota
Podrazumeva razliite modele rotiranja smena Naruavanje odnosa u porodici, zanemarivanje
(meseni, nedeljni, svaka 2-3 dana). drutvenih obaveza, poremeaj komunikacije i sl.
Polazei od injenice da je pod odreenim
uslovima mogue prilagoavaje biolokih ritmova ako Mentalni poremeaji neurotskog tipa
se due radi u izmenjenom reimu ili u nonoj smeni, ee kod radnika sa labilnim neurove-
neki autori kao reenje problema smenskog rada getativnim sistemom i neurotiara anksioznog ili
predlau model stabilnog ili sporog rotiranja smena. U depresivnog tipa.
praksi se ovo retko primenjuje poto potpuno
prilagoavanje nije mogue zbog prekida rada tokom ea pojava nezgoda na radu
vikenda ili za vreme odmora kada se bioloki ritmovi Po ovom pitanju postoje podeljena miljenja. U
vrate na staro. drumskom saobraaju veina nezgoda se obino
Zbog toga veina autora smatra da ne moe doi deava u ranim jutarnjim asovima to se moe
do potpune adaptacije na smenski i noni rad, pa kao objasniti pospanou i uticajem bio-lokih ritmova.
jedino reenje ostaje brza rotacija smena (na 2-3 dana)
koja ne prua ansu za veu nonu adaptaciju. Manji radni uinak
Problem smenskog rada delimino se moe Istraivanja su pokazala da je najmanji radni
reiti i selekcijom osoba za rad u smenama. uinak u nonoj smeni, a najbolji u popodnevnoj
smeni.
NEGATIVNI EFEKTI SMENSKOG RADA Razlike u radnom uinku variriaju i do 30%.
TEINA RADA
Svaki rad odlikuje se odreenim stepenom Energetska potronja kree se od 4-6 kJ/min. u
teine. Teina nekog konkretnog rada ne bi smela da miru do 50-80 kJ/min. pri izrazito tekom fizikom
bude vea od onog koji odreeni pojedinac moe da radu.
realizuje, a da pri tom ne narui homeostazu svog Na energetsku potronju dominantan uticaj
organizma. Teinu rada dakle odreuje konkretan rad imaju pol, godine starosti i stepen uvebanosti.
prema konkretnom oveku. Prema energetskoj potronji rad moe biti:
Lak rad 10,9-15,5 kJ/min.
PROCENA TEINE RADA Umeren rad 15,5-20,5 kJ/min.
Teak rad 20,5-26,0 kJ/min.
Procena teine rada u fiziologiji vri se u cilju: Vrlo teak rad 26,0-32,7 kJ/min.
normiranja radnog optereenja Ovakva podela se moe primeniti samo na
programiranja reima rada i odmora dinamiki, fiziki rad sa pretenom aktivacijom
vrenja profesionalne selekcije velikih miinih masa u aerobnim uslovima.
Procena teine rada moe se izvriti na osnovu
odreivanje utroene energije tokom rada. PRAENJE DRUGIH POKAZATELJA
FUNKCIJA LJUDSKOG ORGANIZMA
11
Fiziologija rada
ZAMOR
12
Fiziologija rada
je u skladu sa fiziolokim kapacitetom ta utroena E - Vo2 max (predvieni) - Max. aerobni kapacitet
se nadoknauje razgradnjom glukoze iz krvi i predvien na osnovu starosti, pola, teine i visine
glikogena iz jetre. Kada se ove rezerve glikoze i radnika
glikogena iscrpe, organizam se zamara i rad prestaje. - Vo2 max (izmereni ) - Izmereni maksimalni aerobni
kapacitet tog istog radnika.
Teorija intoksikacije
Rad koji traje due ili je tei nego to aerobni VRSTE FIZIKOG ZAMORA
kapacitet osobe moe da regulie, zahteva ukljuenje
anaerobnog kapaciteta u toku koga se metabolizam Zamor pri dinamikom radu
zaustavlja u Krebsovom ciklusu na nivou Nastaje kada je u radu angaovano vie od 1/7
pirogroene i mlene kiseline koje se nagomilavaju miine mase. Tada organizam nije u stanju da
u miinoj eliji. Sa druge strane, pri takvom radu se obezbedi dovoljno O2 i E, dolazi do poremeaja
utroe i energetske rezerve (ATP, kreatininfosfat, akcionih potencijala koji se provode skeletnim
glikoza, glikogen), pa se metabolizam neobavlja do nervima, insuficijencije miinog krvotoka, kiseli
kraja. Kao posledica ovoga dolazi do poremeaja u metaboliki produkti se gomilaju u miinim elijama
elis-kom metabolizmu i gomilanje kiselih to sve dovodi do usporenja i prestanka rada miia.
metabolikih produkata, elija se truje, nastaje zamor Promena brzine i ritma miinog rada takoe moe da
i rad prestaje. bude uzrok zamora jer se skrauje vreme
dekontrakcije miia pa on ne stigne da se u
Aktivaciona teorija potpunosti oporavi.
Odnosi se pre svega na umni rad. Po njoj
spoljanja dra (nalog za rad) deluju na koru velikog Zamor pri statikom radu
mozga (aktivira je), a preko nje na retikularnu Nastaje kada rad od miia zahteva da ko-riste
formaciju u kojoj se odigravaju procesi ekscitacije i veliki procenat svoje maksimalne izometrijske moi.
inhibicije koji indukuju jedan drugog. Postoje dva tipa Smatra se da izometriska napetost preko 20-30%
ovog procesa maksimalne izaziva potpunu kompresiju lokalnih
Naizmeniana indukcija - kada ekscitacija krvnih sudova. Zbog nemogunosti aerobnog
jednog centra izaziva inhibiciju drugog i obrnuto i ukljuuje se anaerobni metabolizma, pri emu se
Autoidukcija - kada se naizmenino u jednom stvara i nagomilava mlena kiselina koja prouzrokuje
istom centru smenjuju ekscitacija i inhibicija bol u miiima to dovodi do usporenja i prestanka
Kako je dejstvo kore i retikularne formacije rada miia. Miii koji obavljaju odreeni fiziki rad
reciprono, a radne situacije doprinose razliitim imaju uveban motoriki model kojim najefikasnije
nivoima psihike tenzije, to se i nivo aktivacije menja obavljaju odreeni rad. Kada zbog zamora prestanu da
(od stanja najvee ekscitacije do pospanosti). Zamor rade, rad mogu da preuzmu drugi, pomoni miii koji
nastaje usled neadekvatne aktivacije, odnosno nemaju uvebane motorike modele pa rad obavljaju
inhibicije centara koji su pri radu bili due ekscitirani. sporije i manje efikasno.
13
Fiziologija rada
Osobe koje su veoma motivisane da rade esto Nastaju u toku samog rada, njih osoba ne
ne oseaju zamor, pa rade i dalje, tako da preskaui planira, ve biva primorana da na krae ili due vreme
doivljaj zamora, odmah dolaze u stanje premora. prestane da radi da bi se odmorila. Prekidu rada
prethodi subjektivni doivljaj nekog vida nemoi (radi
PSIHIKI ZAMOR sporije, nespretnije, grei i sl.) ili smetnje somatskog
tipa (bolovi, tremor, malaksalost itd.).
Kod umnog rada preoladavaju psihiki feno- Organizacija reima rada gde su ovakve
meni uz neznatno motoriko angaovanje. Za razliku spontane pauze mogue je veoma dobra. Istraivanja
od miinog rada kod umnog rada se koliina krvi u pokazuju da je i efikasnost takvog rada vea nego
modanom tkivu neznatno poveava, tako da se umni kada je vreme za odmor strogo planirano jer se nikada
rad ne moe meriti koliinom utroenog kiseonika, pa ne moe planirati vreme pauze koje odgovara svim
se ni zamor kod umnog rada ne moe objasniti radnicima.
klasinim teorijama zamora ve je verovatnije da Planirani odmori
objanjenje lei u aktivacionoj teoriji. Odmori mogu i da se programiraju u okviru
Simptomi umnog zamora isti su kao i zamora planiranog reima rada i odmora. Oni se najee
drugog porekla, a od objektivnih pokazatelja imamo: planiraju za celu radnu grupu. U principu bolji efekti
sporije i konfuznije rasuivanje, se postiu kraim a eim pauzama.
opadanje intelektualnih funkcija - i to redom, prvo
najfinije, pa postupno grublje, PODELA ODMORA PO SADRAJU
promena raspoloenja
Pasivni odmori
PREMOR U toku pasivnog odmora osoba prestaje da radi,
a organizam je u stanju mirovanja, najbolje je da
Ukoliko rad koji je doveo do akutnog za-mora osoba tada lei. Vreme potrebno za ovakav odmor
traje i dalje, nastaje hronini zamor odnos-no premor. zavisi od teine i trajanja rada koji je doveo do
Za razliku od akutnog zamora koji odmorom u zamora i moe se izraunati po formuli:
potpunosti nestaje u toku 24 sata, kod premora se Duina potrebnog odmora = Teina prethodnog rada
osoba danima ne oporavlja, a novi radni dan zapoinje (u Kcal/min) * 100
ve umorna. (u % trajanja prethodnog rada)
Premor dakle predstavlja patoloku pojavu i
negativan efekat rada. Aktivni odmor
Aktivni odmor je odmor promenom rada
KLINIKI ZNACI PREMORA odnosno anti-optereenjem. On je efikasniji od
pasivnog odmora ukoliko je do zamora dolo usled
Radi bez volje i sa velikim naprezanjem, umnog rada, statikog rada i dinamikog rada manjih
stalno je umoran i nemoe se odmoriti za 24 h, miinih grupa. Predstavlja skup sportsko rekreativnih
iscrpljen i zamoren ujutro pre poetka rada, aktivnosti koje su usme-rene na ukljuivanje ne
esto oboleva usled smanjene otpornosti, zamorenih miia u rad. Pri aktivnom odmoru rad se
pojaana razdraljivost, ne zaustavlja ve ga obavljaju druge miine grupe.
opadanje interesovanja za rad, Sutinu ovakvog odmora je mogue objasniti
gubitak apetita i smanjenje telesne teine, fiziologijom retikularne formacije. Kada je rad doveo
neurotsko reagovanje ako premor traje due, do zamora odgovarajueg centra, njegovu ekscitaciju
tahikardija, smenjuje faza inhibicije (autoinhibicija) to dovodi do
opadanje krvnog pritiska. zaustavljanja rada i nastanka pasivnog odmora.
Meutim ako se pri nastanku zamora,
ODMOR programiranjem nove aktivnosti, ekscitira neki novi
centar, ekscitacija tog centra (zbog naizmenine
Fizioloka odbrana organizma od zamora jeste
indukcije) izazvae produbljenu inhibiciju centra
prestanak rada odnosno odmor. Tada se organizam
prvobitnog motorikog modela. U toku njenog traja
oporavlja, osoba se subjektivno bolje osea, tj. zamor
miina elija se oporavlja vie i bre nego pri obinoj
postepeno nestaje.
Odmor treba da nastupi odmah nakon nas-tanka autoin-hibiciji, pa je zato efekat ovakvog odmora
zamora i da traje do oporavka svih izmenjenih bolji.
funkcija. Postoji nekoliko modela sportsko rekrea-tivnih
odmora koji se koriste na poetku i kraju radnog
PODELA ODMORA PO NAINU NASTANKA vremena ili u pauzama. To su posebni programi vebanja
Spontani odmor koje izvode strunjaci iz tih oblasti.
14
Zatita na radu
Plan za bezbednost i unapreenje zdravlja moe Analizu rizika sprovodi edukovani tim koji
da se saini za celo preduzee u fazi projektovanja, za sprovodi zatitu. Eliminisanje rizika pre nego to
pojedine pogone ili postrojenja tokom njihove prouzrokuju neeljene efekte sutina je prevencije.
rekonstrukcije ili da bude deo stalnih aktivnosti u
okviru zatite na radu. Osnov-ni elementi ovih planova IV - Projektovanje objekata i opreme
jesu: Projektovanje proizvodnih objekata ili bilo kog
dela radne sredine kao i opreme treba da obuhvati i
I - Definisanje ciljeva i mera analizu bezbednosti i zdravlja. Na osnovu ove analize
Ciljeve i mere zatite definiu uprava, tim za predlau se
sprovoenje zatite i radnici. Ciljevi se odnose na Eliminacija rizika - Obino se primenjuje pri
spreavanje povreda i bolesti na poslu i van posla. projektovanju. Ako rizik ve postoji on se moe
eliminisati ponovnim projektovanjem. Ovo se postie
II - Stav preduzea metodama supstitucije, mehanizacije i automatizacije
U realizaciji programa zatite neophodno je procesa.
postojanje pozitivnog stava svakog lana preduzea, Izolacija rizika - je prihvatljiv nain zatite kada
posebno onih koji uestvuju u realizaciji zatite i je eliminacija neizvodljiva. Primenjuje se pri
uprave. projektovanju sistema zatvorenog procesa ili prostora
(hermetizacija) da bi se napravila granica izmeu
III - Procena rizika rizinog prostora i radnika.
Predstavlja proces pregleda radnih mesta i Izdvajanje radnika - odnosi se na zatitu od
opreme u cilju otkrivanja postojanja potencijalnih rizika korienjem line zatitne opreme.
uzroka nesrea na radu, povreda, profesionalnih bolesti
i bolesti u vezi sa radom. Procenjivanje rizika vri se
prostom opservacijom, ali i sloenim analizama
sistema na osnovu sprovoenja anketa, periodinih
pregleda opreme, analiziranja svih incidenata itd.
15
Zatita na radu
16
Zatita na radu
Izbor lokacije preduzea u odnosu na aero- Dekontaminacija prostorija, predmeta i odee koji
zagaivae. su bili u kontaktu sa radioaktivnim esticama
Zamena prljavih tehnologija procesima koji su Dezinfekcija i dezinesekcija prostora i odee
mehanizovani, automatizovani i hermetizovani. Detoksikacija postrojenja i predmeta na kojima
Planiranje tehnolokog procesa tako da je to ima toksinih materija.
manji broj radnika u kontaktu sa noksama koje nastaju. Lina higijena radnika.
Odravaje higijene prostorija i radilita. Higijena i odravanje u ispravnom stanju linih
Adekvatno uklanjanje otpadnih materija i se- zatitnih sredstava.
kundarnih sirovina. Higijena ishrane i obezbeivanje higijenski
ispravne vode za vreme rada.
17
Zatita na radu
18
Zatita na radu
bude izloen da bi se te bolesti mogle smatrati Uvoenje zatitnog obroka - slui za nadoknadu
profesionalnim. materije i energije koje su u organizmu deficitarne
usled delovanja posebnih uslova rada.
III - Po osnovu specifinih zahteva rada ili
njihovih kombinacija ZDRAVSTVENO
Takvi su poslovi letakog osoblja, rad na visini,
rad sa orujem, i sl. PROSVEIVANJE I EDUKACIJA
MERE ZATITE NA RADNIM Ako postoji rizik na radnom mestu, radnici moraju
biti obaveteni o tome, kao i o nainu zatite.
MESTIMA SA POVEANIM RIZIKOM Cilj edukacije je da se radnici aktivno odnose
I - Obavezne mere prema uvanju i unapreenju zdravlja. Obuka iz
oblasti bezbednosti i unapreenja zdravlja treba da
Redovna periodina kontrola utvrenih posebnih
bude i sastavni deo edukacije za odreeno zanimanje.
uslova na radu (optereenja, tetnosti i dr.).
Prethodni pregledi - svih osoba koje se zapoljavaju
na radna mesta sa posebnim uslovima rada. MEDICINSKA I
Periodini pregledi - svih zaposlenih na radnim PROFESIONALNA
mestima sa posebim uslovima rada.
REHABILITACIJA
II - Fakultativne mere
Racionalizacija reima rada i odmora - razne I - Medicinska rehabilitacija
Medicinska rehabilitacija je vraanje obolelog u
konbinacije duine vremena rada i odmora
njegovu punu fiziku, psihiku, emocionalnu,
Skraenje radnog vremena - tamo gde se tetno
socijalnu, profesionalnu i ekonomsku aktivnost i
delovanje kumulira tokom rada, a organizam se ne sposobnost za rad.
oporavlja do sledeeg radnog dana. Ona obuhvata sve postupke leenja od nastanka
Beneficirani radni sta - daje se u sledeim oboljenja ili povrede do konanog ishoda.
situacijama:
-kada posebni uslovi izazivaju negativne efekte po II - Profesionalna rehabilitacija
zdravlje tek posle dueg vremenskog perioda. Profesionalna rehabilitacija najee predstavlja
-za poslove koji zahtevaju ouvane funkcije nastavak medicinske rehabilitacije i usmerena je na
organizma koje se sa starenjem normalno smanjuju. vraanje radnika na ranije radno mesto, a ako to nije
Rekreacioni tretmani - za vreme radnog vremena i mogue putem prekvalifikacije osposobljavanje istog
u banjsko-rekreativnim centrima. za posao koji odgovara njegovoj preostaloj radnoj
sposobnosti.
Osnovni zadatak socijalne zatite radnika je adekvatno reenje stambenog pitanja radnika i
obezbeivanje takvih uslova na radnom mestu i van njegove porodice;
njega, koji e osigurati bezbednost na radu, ouvanje briga preduzea i drutva o nainu uvanja dece i
zdravlja i zadovoljstvo radnika postignutim kolovanju lanova porodice;
rezultatima i nainom ivota uz istovremeno organizovan nain provoenja godinjih odmora u
spreavanje nastanka premora, oboljenja i povreda. objektima preduzea;
Osnovna naela socijalne zatite su omoguavanje omoguavanje bavljenja kulturnim i rekreativnim
bavljenja odreenom delatnou, podsticanje aktivnostima;
stvaralatva i produktivnosti, humanizacija rada i edukacija koja e doprineti napredovanju na poslu.
naina ivota uopte i solidarnost. Cilj ovih mera nije samo ostvarivanje materijalne
egzistencije, nego i zadovoljenje potreba za
ELEMENTI SOCIJEALNE ZATITE
samostalnou, prestiom, ugledom i potovanjem u
RADNIKA
drutvu i kao rezultat toga zadovoljstvo radnika.
Bezbedni uslovi rada i odmora;
obezbeivanje adekvatne ishrane i napitaka za
vreme rada;
obezbeivanje prostorija za odmor, uzimanje hrane,
odravanje line i higijene radne odee;
organizovan prevoz do radnog mesta i nazad;
19
Zatita na radu
Prema Ustavu Srbije svi zaposleni imaju pravo na odgovarajuu sigurnost radnika i zatitu ivotne
zatitu na radu. sredine;
Zakonima i brojnim podzakonskim aktima Da se sredstva line zatite upotrebljavaju samo
regulisana je problematika zatite na radu, prava na kada ne postoji mogunost primene drugih
zatitu i dunosti u vezi sa tim, obim zatite, obaveze odgovarajuih mera zatite na radu.
poslodavca i dr.
Zakonom je odreeno da je zatita na radu ZAKONSKI PROPISI KOJI REGULIU
sastavni deo organizacije rada i radnog odnosa. PROBLEMATIKU VEZNU ZA ZATITU
RADNIKA
ZAKONSKE MERE ZATITE NA RADU
TREBA DA OBEZBEDE Zatitu pri proizvodnji, prevozu i prometu otrova;
Zatitu od jonizujueg zraenja;
Da se radna sredina projektuje, izgrauje i odrava Zatitu ivotne sredine;
tako da ukljuuje mere zatite od opasnosti po ivot Prava iz penziskog i invalidskog osiguranja;
i zdravlje radnika;
Evidenciju iz oblasti zdravstvene zatite;
Da se radni uslovi prilagode fizikim i psihikim
Higijenske i tehnike mere zatite;
osobinama i sposobnostima radnika, a tehnologija i
organizacija rada postave tako da radnik obavlja Mere zatite na radu za graevinske objekte;
poslove u optimalnom poloaju, Lina zatitna sredstva i lina zatitna oprema;
Da radne prostorije budu uredne i opremljene na nain Pruanje prve pomoi i organizovanje slube za
koji obezbeuje zdravu ivotnu sredinu; spasavanje u sluaju nezgode na radu;
Da maine, alati, oprema i druga tehnika sredstva, Postupak i uslovi vrenja prethodnih i periodinih
budu projektovana, postavljena i opremljena na pregleda radnika;
nain koji obezbeuje odgovarajuu sigurnost Postupak pregleda i ispitivanja radne sredine i orua
radnika; za rad;
Da se opasne materije koje mogu prouzrokovati Nain izdavanja liste o povredama na radu;
profesionalna oboljenja ili povrede na radu, mo-gu Posebni propisi koji raguliu problematiku iz oblasti
upotrebljavati samo u uslovima koji obezbeuju zatite na radu po granama delatnosti.
20
UVOD U HIGIJENU RADA
Higijena rada je preventivna medicinska grana u NAIN RADA
okviru medicine rada koja na bazi naunih saznanja,
praktinih mera i postupaka obezbeuje visoku radnu U praktinom delu higijena rada reava pitanja
sposobnost i spreava nastanak profesionalnih sanitarnog nadzora u proizvodnji putem periodine
oboljenja i drugih oteenja zdravlja vezanih za radni kontrole i merenja uslova rada i profesionalnih tetnih
proces. faktora u fabrikama i drugim proizvodnim
U najirem smislu to je opta higijena primenjena ustanovama. Veliki znaaj ima i sanitarni nadzor nad
na ljude u procesu rada. Ona obuhvata oveka projektovanjem, izgradnjom i rekonstrukcijom
pojedinca i grupe radnika u radnom procesu, na proizvodnih objekata. U saradnji sa tehnikim
radnom mestu i u ambijentu u kome se rad odvija. slubama higijena rada reava pitanje ambijentalnog
monitoringa, a koristei princip fiziologije reava
PREDMET RADA ergonomske probleme radnog mesta.
U poetku se higijena rada bavila higijenom ZADACI HIGIJENE RADA
radnog mesta, kasnije i radnom sredinom, a zatim je
polje svoje delatnosti proirila na ishranu, mentalno 1. Otkrivanje, identifikacija i kvantifikacija fizikih,
zdravlje, uslove odmora i rekreacije, stanovanje i hemiskih i biolokih faktora u radnoj sredini i
socijalne aspekte vezane za radni proces. njihova evaluacija.
Zahvaljujui razvoju nauke i tehnike u mnogim 2. Evaluacija drugih faktora uslova rada i radne sredine
privrednim granama naporan fiziki rad je sve manje koji deluju na organizam kao stesori
zastupljen, ali se zato povealo psihiko optereenje
3. Predlaganje mera za poboljavanje uslova rada i
radnika i potreba za odreenim znanjem i navikama,
smanjivanje rizika od nastanka profesionalnih
to se prethodno mora obezbediti kolovanjem
oboljenja i povreda na radu.
radnika.
4. Izuavanje i predlaganje mera za obezbeenje
Da bi odreene poslove mogao obavljati uspeno i
fiziolokih uslova rada u toku radnog procesa uz
bezbedno, radnik mora posedovati posebne
prilagoavanje tehnikih sistema i tehnologije
psihofizike osobine. Zato se u okviru higijene rada
razvijala profesionalna orijentacija i selekcija kao ljudskim mogunostima (ergonomija rada i radne
preventivna grana. sredine).
Kada karakter rada i radna sredina imaju ne- Ekologija rada je orijentisana na podruje radne
gativni uticaj na zdravlje i radnu sposobnost sredine i obuhvata:
zaposlenih, to znae da postoje profesionalni tetni 1. Procenu biolokih zahteva radnog mesta;
faktori u radnoj sredini. Kao profesionalno tetni 2. Prepoznavanje i identifikaciju tetnosti;
faktori, pored fizikih, hemijskih i bilokih, javljaju se 3. Evaluaciju i kontrolu.
i brojni drugi inioci koji naruavajui konfor u
radnom procesu, dovode do promene zdravstvenog OSNOVNI PRINCIPI PRI ISPITIVANJU
stanja i radne sposobnosti. Tu spadaju neracionalna RADNE SREDINE
organizacija rada i odmora, nepovoljni psihosocijalni
odnosi u kolektivu, nereeni estetski i ergonomski Evaluacija;
uslovi rada, neadekvatna ishrana, nepovoljna duina Kvantifikacija prepoznate nokse (metodom linog,
radnog vremena i niz drugih konponenti bitnih za for- ambijentalnog, biolokog i medicinskog
miranje zdrave radne sredine. monitoringa);
Kontrola (iznalaenje metoda za eliminaciju i
redukciju tetnosti).
U agense bioloke prirode ije prisustvo u radnoj Ovi mikroorganizmi ili njihovi fragmenti mogu
sredini moe tetno delovati na radnike spadaju: izazvati profesionalna oboljenja ili oboljenja vezana za
Virusi, radom.
Bakterije, U odnosu na domaina, bioloki agensi mogu biti:
Gljive, Patogeni - mogu dovesti do infekcije i oboljenja.
Protozoe, Oportunistiki - mogu izazvati infekciju i oboljenje
Helminti samo kada je smanjena otpornost domaina.
Artropode i dr. Apatogeni - Izazivaju samo kolonizaciju koja ne
teti domainu.
ivotnu sredinu karakterie i est grupa faktora: Iako se u praksi obino posmatra samo jedan
faktori vezani za fiziku aktivnost radnika (di- aspekt ili faktor radne sredine, ekspozicija veini
namiku ili statiku), faktora iz iste ili razliitih grupe odvija se istovremeno
faktori vezani za mentalnu aktivnost radnika tako da su interakcije faktora radne sredine este i
(percepcija, odluivanje, delovanje), mnogobrojne. Spektar kombinovanih ekspozicija
hemijski faktori (nutricijensi, kiseonik, voda, faktorima radne sredine veoma je irok:
hemijske materije u radnoj sredini i sl.), ekspozicije faktorima iz iste grupe (npr. buka i
fizki faktori (zvuk, vibracije, klima, radijacija i dr.) vibracije),
bioloki faktori (bakterije, virusi, gljivice, ivotinje, ekspozicije faktorima iz dve grupe (npr. buka i
biljke), mentalno naprezanje),
23
ekspoziciji faktorima iz vie grupa (npr. visoka Npr. formaldehid se ve na temperaturi od 200 C
temperatura, gljivice, duvanski dim, smenski rad). kondenzuje u paraformaldehid i dr;
ak i pri ekspoziciji samo jednom faktoru radne Statiki elektricitet estica praine utie na njihovu
sredine, postoje razliite kombinovane ekspozicije: sudbinu i ponaanje u vazduhu;
istovremena ekspozicija razliitim jedinjenjima istog to je naelektrisanost azbestnih estica vea to je
hemijskog faktora (npr.hroma), vee i njihovo taloenje u radnoj sredini i u pluima;
istovremena ekspozicija razliitim oblicima istog Interakcija vrstih aerosola u vazduhu i gasova ili
fizikog faktora (kontinuirana i inpulsna buka), para;
Npr. a bre vezuje i uklanja sumpordioksid u
razliiti putevi ulaska u organizam istog faktora
prisustvu amonijaka;
(npr. kadmijum inhalacija i ingestija),
Mnogi gasovi, pare i aerosoli koji se stvaraju u toku
istovremena ekspozicija istom faktoru na razliitim
radnog procesa menjaju se ve u vazduhu
nivoima ivotne sredine (npr. buka u komunalnoj i
Npr. metalni dimovi i magle rasprenih boja o emu
radnoj sredini).
treba voditi rauna pri uzimanju uzoraka i analizi;
Navedene kombinovane ekspozicije prouavaju se
zbog mogueg udruenog delovanja na bioloki sistem Duvanski dim pokazuje veliki broj interakcija sa
koji mogu biti: potencirajui, aditivni, sinergiki ili fizikim i hemijskim faktorima;
umanjujui (retko). Konponente duvanskog dima se dobro apsorbuju na
Istovremeno prisustvo razliitih faktora radne prainu u vazduhu;
sredine moe da dovede do njihove meusobne Alkohol dobro rastvara vinilhlorid;
interakcije, ovde se prvenstveno misli na inter-akciju Alkohol u posudama od polivinila rastvara
fizikih, hemijskih i biolokih faktora radne sredine rezidualni monomer i moe da doprinese poveanoj
(unutar iste ili izmeu razliitih grupa). Interakcije se ekspoziciji vinilhloridu;
mogu odvijati u razliitim medijumima, ali su za Broj i tip mikroorganizama u radnoj sredini menja
medicinu rada najznaajnije interakcije koje se se zavisno od temperature i vlanosti vazduha, doba
odvijaju u vazduhu radne sredine. dana, sezone i geografskog poloaja;
Interakcije faktora treba poznavati radi kvalitetne Mikroorganizmi mogu meusobno pokazivati
evaluacije ekspozicije i radi preuzimanja adekvatnih interakcije.
mera kontrole i zatite. Od znaaja su interakcije Npr. Aspergillus parasiticus koj stvara izuzet-no
faktora iji krajnji razultat utie na bioloki sistem opasne otrove u prisustvu Trychothecium roseum
radnika i njegovo zdravlje. Veina faktora fizike smanjuje luenje alfatoksina. Smanjenje luenja je vee
sredine pokazuje interakcije sa hemiskim i biolokim to je vlanost i temperatura vazduha vea.
faktorima radne sredine.
SKRIVENE TETNOSTI
PRIMERI INTERAKCIJA FAKTORA RADNE I
IVOTNE SREDINE
Skrivene tetnosti se ne koriste i neproizvode
namerno, ve se stvaraju i u atmosferu oslobaaju:
Interakcija suneve svetlosti, mikroorganizama,
I - U sluaju akcidentata;
vlanosti i temperature vazduha i pesticida;
II -Predstavljaju aditiv ili oneienje u drugim
Istovremeno prisustvo suneve svetlosti i
hemijskim materijama;
mikroorganizama ubrzava razgradnju pesticida, kao
Benzen - oneienje toluena
i vea vlanost i temperatura vazduha;
1,4-dioksan - aditiv trihloretana i trihloretilena
Vazduni pritisak i temperatura vazduha deluju na
Fosfin i arsin - oneienje acetilena
sadraj izduvnih gasova dizel motira;
Dioksin - oneienje nekih herbicida
Pri snienom atmosferskom pritisku koncentracije
III - Prilikom sagorevanja;
kiselih organskih jedinjenja u izduvnim gasovima
dizel motora su vee nego li pri normalnom pritisku; IV - Usled dekompozicije
Nastanak fotohemijskog smoga; Na kraju treba istai da je za higijenu rada u
U nastanku smoga uestvuju atmosferski kiseonik, evaluaciji potencijalnih ekspozicija tetnim faktorima
ultravioletna radijacija i azotni oksidi; radne sredine neophodno poznavanje i njihovih
Ponaanje gasova i para zavisi od temperature i interakcija i izvora skrivenih tetnosti i opasnost.
pritiska;
AMBIJETALNI MONITORING
Pod pojmom ambijentalni monitoring podrazumeva I - Prema nameni
se praenje nekog objektivnog parametra u odreenom 1. Tehnoloki monitoring - za obezbeenje
prostoru. Za medicinu rada bitno je praenje odreenih kvaliteta proizvoda,
parametara u radnoj sredini koji mogu tetno delovati na 2. protivpoarni monitoring - za zatitu
zdravlje radnika, kao to su razni fiziki, hemiski i od poara,
bioloki faktori. 3. monitoring faktora radne sredine - za zatitu
VRSTE AMBIJENTALNIH MONITORINGA zdravlja ljudi.
II - Prema broju parametara koji se prate
24
jedno-faktorski monitoring (jednorodni) - koji prati BIOLOKI MONITORING
samo jedan ili nekoliko relevantnih faktora radne
sredine; primenjuju se u radnoj sredini gde se Ambijetalnim monitoringom ne moe se
konstantno pojavljuje odreeni zagaiva, pouzdano odredi interna ekspozicija radnika zato to:
vie-faktorski monitoring (kompleksni) - koji prate prisustvo materija u vazduhu radne atmosfere ne
parametre vezane za celokupni tehnoloki proces i
znai da e one biti i unete u organizam,
fizike parametre u radnoj sredini.
mnoge hemijske materije se pored inhalacije unose u
III - Prema pokrivenosti organizam i preko koe ili ingestijom,
Merni instrumenti koji se koriste u ambijentalnom koliina udahnutog toksikanta zavisi od veliine
monitoringu mogu biti: plune ventilacije,
individualni - daju rezultate merenja za samo jednog postoje individualne razlike u toksikokinetici u
radnika npr. lini dozimetri; organizam unetih toksikanata,
grupni - daju rezultate merenja za nekoliko radnih mogui su sinergiki i antagonistiki efekati kod
mesta; ekspozicije razliitim agensima,
kolektivni - daju rezultate merenja za vei broj ili za radnici mogu biti izloeni istom toksikantu i na
sva radna mesta u nekom pogonu. radnom mestu i u ivotnoj sredini.
Ljudski organizam predstavlja individualni mo-
CILJ AMBIJENTALNOG MONITORINGA nitor toksikanata kojima je izloen tokom 24 sata. Zato
se pouzdan uvid u internu ekspoziciju moe dobiti
Cilj ambijetalnog monitoringa u medicini rada je samo analizom pogodnih uzoraka biolokog materijala
kvantifikacija i uporeivanja naenih vrednosti sa (krv, mokraa i dr.) odnosno biolokim monitoringom.
usvojenim normama radi procene rizika po zdravlje U okviru biolokog monitoringa odreuju se:
zaposlenih u toku radnog procesa. biomarkeri ekspozicije - primarna supstanca,
Ambijetalni monitoring treba da da odgovore na metabolit i/ili
sledea pitanja: biomarkeri efekta - produkt toksinog delovanja.
koji su fiziki i hemiski agensi, tetni po zdravlje, Za mnoge toksikante postoje testovi ekspozicije sa
prisutni u radnoj sredini, vrednostima MDK za bioloki materijal (indikatori
da li njihove koncentracije prelaze dozvoljene bioloke ekspozicije). Za neke supstance je, meutim
vrednosti prema zvaninim normama, nemogue uraditi testove ekspozicije.
gde su izvori emisije hemijskih agenasa i kakva je Ambijetalni i bioloki monitoring treba sprovoditi
kretanje koncentracije tokom tehnolokog procesa, paralelno i istovremeno, po mogunosti zajedno sa
da li su mere tehnike zatite, naroito lokalna i periodinim medicinskim pregledom tj. sa
opta ventilacija, adekvatne i efikasne, medicinskim monitoringom.
koliki je stepen eksterne ekspozicije radnika.
Ocena svakog pojedinanog radnog mesta u podaci o uslovima rada i radne sredine.
radnoj organizaciji je neophodna iz vie razloga: Na osnovu ovih podataka procenjuju se:
radi zatite zdravlja radnika; Rizici po zdravlje radnika (vibracije, buka,
radi ocenjivanja radne sposobnosti radnika koji praina, prisilan poloaj tela, opasnost od
rade na tim mestima; eksplozije itd.),
radi utvrivaja potrebe za uvoenjem mera za- Stepen opasnosti kojima je radnik izloen na poslu,
tite na radu; Zahtevi radnog mesta koje radnik treba da
radi utvrivanja potrebe za skraenjem radnog zadovolji,
vremena ili uvoenja beneficiranog radnog staa Radna sposobnost radnika za odreeno radno
radi utvrivanja radnih mesta sa poveanim mesto u odnosu na individualne karakteristike
rizikom i dr. radnika.
Podaci neophodni za ocenjivanje radnog mesta I - Ocena rizika
Ocena rizika vri se za svaki rizik posebno po
dobijaju se na osnovu:
intenzitetu, trajanju i uestalosti ocenama od nula
intervjua sa poznavaocima radnog procesa, do pet. Ocena nula znai da neke pojave koja
opservacije radnog mesta koje je obavio tim za predstavlja rizik nema na radnom mestu, ocena 1 je
analiziranje, ocena za minimum, a ocena 5 za maksimum
merenjem merljivih parametara (temperatura intenziteta, trajanja ili uestalosti pojave koja
vazduha, koncentracija gasova, dimova i para predstavlja rizik.
itd.) Intenzitet rizika - odnosi se na intenzitet poja-
Podaci neophodni za ocenjivanje radnog mesta ve koja predstavlja rizik. Npr. ako buka znatno
svrstani su u etiri grupe: prelazi dozvoljeni nivo ili ako je osvetljenost
minimalna onda je intenzitet ovih pojava veliki
opti podaci o radnom mestu,
(ocena 5).
podaci o predmetu rada, sredstvima za rad i Trajanje rizika - odnosi se na vreme trajanja
nainu rada, pojave koja predstavlja rizik u toku radnog
podaci o osnovnim poloajima i aktivnostima vremena. Npr. ako radnik na pneumatskoj
radnika pri obavljanju radnih zadataka,
26
builici u toku 8 sati rada aktivno radi sa
builicom 3 sata, dobilo bi ocenu 3. Uticaj na zdravlje Ocena
Uestalost rizika - odnosi se na to koliko se puta
pojava koja predstavlja rizik javlja u toku radnog Izuzetno utie 5
vremena. Npr. loa osvetljenost traje celo radno Veoma utie 4
vreme (ocena 5), a vibracije se javljaju samo pri
Utie 3
upotrebi builice (ocena 3).
Malo utie 2
II - Ocena uticaja na zdravlje Vrlo malo utie 1
Ocena uticaja na zdravlje svakog pojedinanog Ne utie 0
rizika vri se na osnovu ocena koje je taj rizik
dobio za intenzitet, trajanje i uestalost po skali
datoj u Tabeli 1. Tabela 2.
Rizinost radnog mesta Ocena
III - Ocena rizinosti radnog mesta
Izuzetno rizino radno mesto 5
Ocena rizinosti radnog mesta (stepen
opasnosti) vri se na osnovu dobijenih ocena o Vrlo rizino radno mesto 4
uticaju na zdravlje za svaki rizik tako to se Rizino radno mesto 3
izrauna prosena ocena. Ukoliko je prosena Malo rizino radno mesto 2
ocena izmeu 4 i 5, rizinost se ocenjuje ocenom 5,
izmeu 3 i 4 ocenom 4, izmeu 2 i 3 ocenom 3, Vrlo malo rizino radno mesto 1
izmeu 1 i 2 ocenom 2, a ako je prosek manji od 1 Radno mesto bez rizika 0
ocenom 1. Tko se dobija skala procene rizinosti Tabela 1.
radnog mesta prikazana u Tabeli 2.
ISHRANA I RAD
Pravilna ishrana je neophodna za odravanje
dobrog zdravlja svake individue. Ona podrazumeva Energetska potronja u toku rada
kombinaciju namirnica koje obezbeuju dovoljan Energija utoena tokom rada raste linearno sa
unos svih esencijalnih hranljivih materija teinom rada. Uvoenjem mehanizacije, automati-
neophodnih za ouvanje, obnovu i rast tkiva, a bez zacije i robotike dolo je do ujednaavanja teine
ra-da, a time i potronje energije meu ljudima
vika kalorija. Radna sposobnost umnogome zavisi
razliitih profesija. Zbog toga procena energetskih
od ishrane.
potreba samo u odnosu na zanimanje nije
Energetske potrebe su onaj unos energije iz
zadovoljavajua.
hra-ne koji e biti u ravnotei sa energetskom Po SZO ukupna energetska potronja dobija se
potro-njom i koji omoguuje odravanje poeljnog kao umnoak potronje u mirovanju po jedinici
nivoa fizike aktivnost osobe. vremena i koeficijenta teine rada, to dozvoljava
Ako je unos energije iznad ili ispod potreba po- ukljuivanje svih dnevnih aktivnosti.
jedinca doi e do promena u energetskim depoima,
a ako se neravnotea produi promenie se i sastav Obligatorna termogeneza
tela uz mogunost naruenja zdravlja. Predstavlja termogenezu nakon obroka. Kod
nas se obino koristi termin Specifino dinamiko
ELEMENTI UKUPNE ENERGETSKE dejstvo hrane (SDD). Registruje se kao poveanje
POTRONJE metabolike stope nakon obroka sa maksimumom
jedan sat nakon obroka i prestankom etiri sata
Energetska potronja u mirovanju nakon obroka. Procenat poveanja je razliit od 3-
Predstavlja koliinu E koju organizam troi u 25% zavisno od sastava obroka. Najmanji utroak
stanju mirovanja pri temperaturi okoline od 20- energije imaju iste masti, slede UH, a najvei
250C. belanevine.
Ona ini proseno oko 40% ukupno FAKTORI KOJI UTIU NA ENERGETSKU
genergetskog rashoda. Njena vrednost zavisi od POTRONJU
veliine telesne mase bez masnog tkiva, gde najvei
udeo imaju miii. Otuda i razlike u vrednosti kod Bioloke varijabile - godine, pol, telesna teina,
mukaraca i ena, mladih i starih osoba, kao i kod sastav tela, genetski faktori.
osoba razliite telesne mase. Fizioloka stanja- rast i razvoj, trudnoa i laktacija
Energetska potronja u mirovanju procenjuje Patoloka stanja - operativni zahvati,
se na oko 105 kJ/kg/dan za mukarce, odnosno 100 rekovalescencija posle infektivnih oboljenja.
kJ/kg/dan za ene. Spoljni faktori- ishrana, temperatura ambijenta.
29
ENERGETSKE REZERVE ORGANIZMA glavni izvori skroba i ine bazu tz. mediteranske
ishrane koju preporuuje SZO.
Fosfatna jedinjenja (ATP i CP)
U supramaksimalnim naporima E se MASTI
prvenstveno obezbeuje iz ATP-a, najvie tokom 1 Masti deponovane u organizmu odraslog
sekunde. Stvaranje ATP iz CP obezbeuje dodatnu oveka predstavljaju najvei i u uslovima normalne
energiju za maksimalne napore jo samo za ishrane neiscrpni rezervoar energije. Pored toga ona
nekoliko sekundi. ima i druge uloge, titi vitalne organe od mehanike
Depoi ugljenih hidratata traume, potkono masno tkivo spreava gubitak
UH dostupni kao izvor energije u organizmu toplote u uslovima niske temperature i dr.
nalaze se u obliku glikoze u krvi (3 g), i kao depoi Masti u ukupnom energetskom unosu treba da
gli-kogena u jetri (100 g) i miiima (350g). uestvuju sa 20-35%, pri emu odnos zasienih i
Njihova ukupna energetska vrednost je 7440 kJ to nezasienih masti treba da bude 1:2.
je dovoljno za obavljanje umereno tekih fizikih Unos holesterola limitiran je na 300 mg
aktiv-nosti u toku pola dana. dnevno po mogunosti i manje.
Nakupljanje laktata tokom rada izaziva oseaj Povean unos polunezasienih masnih kiselina
zamora i smanjuje radni intenzitet uvajui na taj iz grupe Omega-3, koji se nalazi u ribama ima
nain rezerve glikogena od iscrpljenja. Rezerve blagotvorno dejstvo na zdravlje, ali ne bi trebao da
glikogena u organizmu su podlone promenama prelazi 10% ukupnih kalorija.
zavisno od ishrane, ime se menja i nivo rade
sposobnosti. BELANEVINE
Masno tkivo Glavna uloga belanevina u organizmu je
Normalan udeo masti u ukupnoj telesnoj masi je gradivna (obnova oteenih delova elija).
do 25% kod mukaraca i 30% kod ena. Uee belanevina kao goriva u uslovima
Ova koliina masti daje dovoljno energije za kada su glikogenske rezerve visoke je
jedan do dva meseca umerenih aktivnosti. zanemarljiv (2-5%) pri emu se uglavnom
Depoi masnog tkiva nisu posebno zavisni od iskoritavaju cirkuliue aminokiseline.
tipa ishrane. Ako se u viku unesu belanevine i Meutim pri dugotrajnim tekim fizikim
UH, oni se deponuju u obliku masti poslovima ili pri nedovoljnom unosu UH javlja
se manjak UH-rezervi pri emu organizam
MAKRONUTRIJENTI pokuava da obezbedi nove koliine glikogena
razgradnjom belanevina. U takvim uslovima
Od svih sastojaka raznovrsnih namirnica, samo ak 45% glikoze moe da se obezbeuje iz
makronutrijenti (UH, masti i proteini) mogu biti belanevina.
iskorieni kao izvor energije za miini rad. Uee belanevina u ukupnom energetskom
UGLJENI HIDRATI unosu treba da bude 12-15%. Za veinu
Rezerve ugljenih hidrata u organizmu (glikoza odraslih ljudi dovoljan je unos od 0.75 g/kg
u krvi i glikogen u jetri i miiima) su ograniene i telesne mase dnevno takozvanih referentnih
dovoljne za poludnevnu energetsku potronju pri proteina, to podrazumeva belanevine jaja.
umereno tekoj fizikoj aktivnosti. Belanevine jaja uzete su kao referentne jer je
Vei deo profesionalnih aktivnosti obavlja se sastav AK u njima najbolji i njima je dat
na niem nivou pri emu se kao osnovno gorivo indeks 100, u odnosu na jaja se procenjuje
koriste slobodne masne kiseline i tako tede bioloka vrednost drugih namirnica koje sadre
glikogenski depoi. Izostavljanje UH iz ishrane proteine npr. Riba ima indeks 70, Junee meso
samo jedan dan, dovodi do potpunog iscrpljenja 69, Pirina 57, Pasulj i krompir 34.
ovih rezervi, nagomilavanja ketonskih tela, gubitak Namirnice biljnog porekla takoe sadre
vode i minerala, poveanja razgradnje telesnih esencijalne AK, ali nekompletne. Ukoliko su u
proteina, hipoglikemije i znatnog smanjenja radnog ishrani glavni izvori proteina biljnog porekla
kapaciteta. planirani dnevni unos treba korigovati
Za spreavanje ovakvih metabolikih promena, Faktorom neto proteinske iskoristljivosti koji
neophodan je minimalni unos UH, u koliini od iznosi 0,55 (telesna masa X 0,75 pa to uveati
100g dnevno. Unos UH treba da obezbedi 55-60% za 55%).
ukupnih energetskih potre-ba, ime se obezbeuje Kod meovite ishrane gde belanevine
konpletno svako-dnevno obnavljanje rezervi UH u ivotinjskog porekla uestvuje sa bar 50%,
organizmu. Viak energije iz UH pretvara se u potreba za proteinima iznosi 0.8 g/kg telesne
masti i deponuje kao trigliceridi u masnim elijama mase dnevno. Poveana potreba postoji kod
Namirnice nosioci UH su iz grupe itarica, deaka izmeu 15-18 godine (0,9 g/kg.), kao i
povra i voa. Najvei deo energije trebalo bi da se kod tekog fizikog rada u toplim pogonima
obezbedi iz skroba. Namirnice kao to su itarice, gde se usled poveanog znojenja gubi azot.
testenine, kukuruz, pirina, krompir i pasulj su
30
Kao zakljuak moemo rei da osobe sa veim U uslovima poveanog energetskog zahteva
energetskim potrebama treba tu energiju veim raste i potreba za mineralnim materijama, ali i
delom da obezbeuju iz ugljenih hidrata. za drugim hranljivim materijama preko kojih
se oni unose, to znai da nema potrebe za
VITAMINI nekim posebnim dodavanjem minerala.
Dodavanje nekih minerala je neophodno
Vitamini su grupa raznovrsnih hemijskih jedino u sredinama gde su voda, tlo, a time i
materija koji niti ulaze u sastav tela, niti imaju namirnice koje se tu gaje siromane u
energetsku vrednost, ali koji su neophodni za odreenim mineralima. Takva situacija je kod
funkcionisanje organizma. Do sada je poznato nas po pitanju
13 vitamina. 1. JOD
Teak fiziki rad moe poveati potrebu za Endemska guavost u nekim sredinama, to je
vitaminom C, B1 i B2 reeno jodiranjem soli.
2. SELEN
VITAMIN C Za koji jo uvek nema globalne suplementacije
Dnevne potrebe za Vitaminom C kreu se od (preporuuje se unos od 55-70 ng/dan).
10 mg (minimum za spreavanje pojave 3. GVOE
skrobuta) do 200 mg (koliki je maksimalni Pod rizikom su naroito ene u generativnom
kapacitet za resorpciju u tankom crevu). periodu izmeu 20 i 49 godina. Pod rizikom da
Pri tekom fizikom radu preporuuje se unos obole od anemije je 30-50% ena u
Vitamina C u dozi od 150-350 mg. Toksini generativnom periodu. Procenjuje se da ene
efekti visokih doza vitamina C nisu poznati kod nas unose oko 12 mg/dan gvoa, to je
osim poveane skolonosti ka stvaranju ispod preporuenih vrednosti od 15 mg/dan.
bubrenog kamenca, ali nije registrovano ni 4. KALCIJUM
poboljanje zdravstvenog stanja, ak ni kod Nedostaje u ishrani razvijenih sredina (kod nas
prehlada. ga ima dovoljno). Preporuka za dnevni unos je
Vitamin C je moan antioksidans, koji se ne 800 mg za mukarce i 1200 mg za ene.
sintetie u organizmu, ima ga u vou i povru. Potrebna koliina nalazi se u litru mleka.
S`obzirom da je naa ishrana siromana u vou
i povru naroito zimi opravdanim se moe VODA I ELEKTROLITI
smatrati dodatak vitamina C naroito u sezoni
zima-prolee. Sadraj vode u ljudskom telu je 40-60%, od
toga se u miiima nalazi 65-70%, a u mastima
VITAMIN B1 i B2 manje od 25%. Od ukupne vode u organizmu
Kao dovoljnim za za sve odrasle osobe unutar elija se nalazi 63%, a preostalih 37%
smatraju se doze su tenosti kao krvna plazma, limfa, pljuvaka
1. Vitamina B1 - od 0,5 mg/1000 kcal, i dr.
odnosno 1,0 mg kod energetskog unosa Ukupna koliina vode u organizmu odrava se
manjeg od 2000kcal u ravnotei iako su dnevni gubici u mirovanju
2. Vitamina B2 - od 0,6 mg/1000 kcal, oko 2,5 l. Voda se gubi urinom (1500 ml),
odnosno 1,2 mg kod energetskog unosa znojenjem (600 ml), preko plua (300 ml) i
manjeg od 2000kcal fecesom (100 ml). Gubitak se nadoknauje
Vitamini grupe B su neophodni kao koenzimi unosom tenosti (1200 ml), hranom (1000 ml) i
u svim reakcijama stvaranja energije, pa stvaranjem tenosti tokom metabolikih
otuda i poveana potreba za njima u procesu procesa (300-350 ml).
rada. S`obzirom da su ovi vitamini iroko Pri fizikom radu ubrzava se i produbljuje
rasprostranjeni u namirnicama, to je njihov disanje, a poveano je i odavanje toplote putem
unos najee dovoljan ako se povea znojenja. Kod tekog fizikog rada znojenjem
energetski unos. Toksini efekti ne postoje ali se u toku samo jednog sata moe izgubiti 2,0-
nema ni podataka da se velikim dozama 2,8 l vode. Pored toga znojenjem se gube i
postie poboljanje radne sposobnosti. elktroliti Na i K (2,3-3,4 grama po litru znoja).
Zbog svega ovoga kod tekog fizikog rada
MINERALNE MATERIJE neophodna je nadoknada tenosti da bi se
spreio gubitak vode i tako izbegle posledice
Mineralne materije su neorganska komponenta
hipohidratacije.
tela koja ini oko 4 % ukupne telesne mase. U
Efikasnost rehidratacije zavisi od koliine i
telu postoji preko 60 mineralnih materija, ali se
uestalosti uzimanja tenosti, njene
bitnim smatraju samo 22, od ega su 7
temperature i sastava. to se sastava tie
takozvani makrominerali, a ostali su
najvanije je dati vodu, moe se dodati i neto
oligoelementi ili ak ultraoligoelementi od
malo NaCl (10-30 mMol/l), ali oprezno jer e
kojih su vaniji samo neki.
31
hipertonini rastvor izvui vodu u Energetski obroci se planiraju prema teini
interstinijum. Zato se za manje gubitke rada najbrojnije kategorije radnika u firmi.
preporuuje dodavanje neto vie soli u hranu. Na drugoj strani kolektivna ishrana treba da
obezbedi visoko vredne namirnice radi
ETIRI GRUPE NAMIRNICA spreavanja najeih deficita tzv. zatitni
OSNOV ZA PLANIRANJE PRAVILNE obroci sastavljeni od namirnica velike
ISHRANE hranljive gustine za pojedine nutrijente. Npr.
Mleko, proizvodi bogati vitaminima B2, A, D,
Ameriko dijetetsko drutvo predlae sledeu C i mineralima Fe (iznutrice) Ako postoji rizik
piramidu pravilne ishrane kao vodi za od meanih deficita, mogu se pratiti preporuke
racionalnu ishranu. o minimalnom unosu (1200 kcal).
Vrh piramide
Energetska vrednost obroka koja se uzima u
Vidljive masti i vreme osmoasovnog radnog vremena treba da
eeri pokriva 35-40% dnevnih potreba podeljeno u
Drugi nivo: dva obroka od 15 i 25% Ovo se odnosi na
Mleko i Meso radnike u prepodnevnoj i popodnevnoj smeni,
Prvi nivo: dok je za nonu smenu dovoljno samo 15%.
Voe i Povre
Osnova piramide: 1. PRVI OBROK
itarice, Proizvodi od ita, Zrnasta Navike naih ljudi su takve da oni najee ne
hrana (ine osnovu tzv. Mediteranske dorukuju, a obilno ruaju i veeraju, tako da u
ishrane)
prvu jutarnju smenu dolaze gladni. Tokom noi
jetra je svoje rezerve glikogena sa 80-100 g svela
Planiranje optimalne ishrane u praksi
na 20 grama. Zato bi bilo nepohodno na samom
omogueno je svrstavanjem namirnica u etiri
poetku jutarnje smene obezbediti mali mleno-
grupe:
ugljenohidratni obrok (10-15 minuta pre poetka
1. itarice i proizvodi od ita;
rada dati koktel od 200ml jogurta i 200ml vonog
2. Voe i povre;
soka, 30g meda i na kraju kafa kao napitak) ukupno
3. Mleko i mleni proizvodi;
380 kcal.
4. Meso, riba, jaja.
Za svaku grupu odreena je osnovna porcija,
2. DRUGI OOBROK
kao i uee odreene grupe namirnica u
Drugi obrok bi trebalo dati 4-5 sati nakon poetka
ukupnom energetskom unosu izraeno kao broj
rada, u vreme kada je zamor najizraeniji. Ovaj
osnovnih porcija.
obrok bi bio pogodan za unos vrednih belanevina,
Iz svake od ovih grupa mora biti prisutna minerala i vitamina koji bi mogli nedostajati.
jedna, a poeljno je i vie namirnica u koliini Drugim reima to bi bio meoviti obrok mesa i
koja je proporcionalna energetskim zahtevima. povra koji bi obezbeiva ododatnih 20-25%
Unos vidljivih masti zavisi od energetskog ukupne energije.
unosa pri emu nesme da pree 35% ukupno Primer: 240g hleba, 100g mesa ili ribe, ili
unete energije. prerevina, sira ili jaja, 30g ulja (mast ili margarin
Poveanje energetskog unosa preko 2800 cal ili buter), 220g povra ili 70g leguminoza, 150g
najveim delom 70-75% treba da bude u obliku salate i 130g voa.
UH, a 10% u obliku belanevina. To se postie U uslovima poviene temperature okoline ili
poveanjem broja porcija namirnica iz grupe poveane radiacione toplote, neophodno je
hleba, povra i voa, poveanjem broja obroka obezbediti dovoljne koliine hladnih napitaka.
i raznovrsnou namirnica iz iste grupe Objekat, restoran i kuhinja za pripremu obroka
upotrebljene u jednom obroku. treba da zadovoljavaju osnovne higijenske norme,
Takoe treba voditi rauna i o ureenju tog
KOLEKTIVNA ISHRANA
prostora, kao i o nainu serviranja hrane i drugim
momentima s`obzirom da hrana nema samo
Pri planiranju ishrane u radnim kolektivima svojstvo da zasiti. Ona je esto faktor okupljanja,
neophodno je prethodno ispitivanje ishrane i sredstvo komunikacije meu ljudima, te nije
stanja uhranjenosti lanova kolektiva, kao i
zanemarljiv elemenat i u stvaranju dobre radne
procena zdravstvenog stanja zapoljenih. atmosfere.
Kolektivna ishrana treba da obezbedi
adekvatnu koliinu energije za svaku
kategoriju radnika kako bi se spreilo
iscrpljivanje glikogenskih depoa i pojava
zamora sa odgovarajuim smanjenjem radne
sposobnosti.
32
UVOD U PROFESIONALNU PATOLOGIJU
33
uzrono vezan za obavljanje poslova DEFINISANJE POVREDE NA RADU SA
odnosno radnih zadataka. STANOVITA POSLEDICA
Povredom na radu smatra se i :
1. Povreda koju osiguranik pretrpeo na Povreda na radu predstavlja naruavanje
redovnom putu od stana do mesta rada i zdravlja, fizikog ili psihikog integriteta
obrnuto, na putu preduzetom radi izvrenja linosti, trenutno ili na due vreme.
radnih zadataka i na putu preduzetom radi Naruenje fizikog integriteta podrazumeva
stupanja na rad. oboljenje, telesno oteenje (lake ili tee),
2. Povreda osiguranika nastalo kao iskljuiva fizilku bol i smrt
posledica nekog nesrenog sluaja ili vie Naruenje psihikog integriteta podrazumeva
sile, za vreme obavljanja poslova odnosno poremeaj psihikog zdravlja sa trajnim ili
radnih zadataka ili u vezi sa njima. vremenski ogranienim posledicama.
3. Povreda koju osiguranik pretrpi pri
obavljanju poslova i zadataka u vezi sa Povrede na radu su dakle posledica
akcijama spasavanja ili odbrane od jednokratnog delovanja uzronika, a
elementarnih nepogoda ili nesrea, pri profesionalne bolesti su rezultat trajnog,
obavljanju javnih i drugih drutvenih uzastopnog delovanja uzronika.
funkcija ili graanskih dunosti na poziv
dravnih i drugih ovlaenih organa, pri Posledica profesionalnih bolesti i povreda na
vrenju obavezne vojne slube i pri radu mogu biti:
obavljanju drugih poslova i zadataka za koje 1. Bolesno stanje;
je zakonom utvreno da su od opteg 2. Privremena nesposobnost za rad;
drutvenog interesa. 3. Smanjenje radne sposobnosti;
Povredom na radu moe se smatrati samo 4. Gubitak radne sposobnosti;
povreda izazvana obavljanjem posla pod 5. Telesno oteenje;
uslovom da postoji i vremenska i prostorna 6. Smrt.
povezanost sa obavljanjem tog posla.
1.2.TROVANJA GASOVIMA
Red Profesionalna Poslovi i radna mesta Uslovi za priznavanje bolesti
br. bolest na kojima se bolest pojavljuje kao profesionalne
Trovanje Poslovi i radna mesta na kojima postoji
Klinika slika trovanja sa hroninim iritativnim
halogenim ekspozicija halogenim elementima ili
18. efektom na koi, sluzokoama i respiratornom
elementima i njihovim njihovim jedinjenjima
sistemu
derivatima (dokaz o intenzitetu i trajnanju ekspozicije)
Poslovi i radna mesta na kojima postoji
Trovanje Klinika slika trovanja sa hroninim iritativnim
ekspozicija sumporu ili njegovim
19. sumporom ili efektom na koi, sluzokoama i respiratornom
jedinjenjima
njegovim jedinjenjima sistemu
(dokaz o intenzitetu i trajnanju ekspozicije)
Poslovi i radna mesta na kojima postoji Klinika slika trovanja sa hroninim iritativnim
Trovanje
20. ekspozicija azotnim jedinjenjima efektom na koi, sluzokoama i respiratornom
azotnim jedinjenjima
(dokaz o intenzitetu i trajnanju ekspozicije) sistemu
Poslovi i radna mesta na kojima postoji Klinika slika trovanja sa specifinim oteenjem dva
Trovanje
21. ekspozicija ugljenmonoksidu od sledeih organa ili organska sistema CNS, Srce i
ugljenmonoksidom
(dokaz o intenzitetu i trajnanju ekspozicije) krvni sudovi, Krv i krvotvorni organi
Poslovi i radna mesta na kojima postoji Klinika slika trovanja sa asteno-vegetativnim
Trovanje
ekspozicija cijanu ili njegovim manifestacijama i specifinim oteenjima dva od
22. cijanom ili
jedinjenjima sledeih organa ili organska sistema Nervni sistem,
njegovim jedinjenjima
(dokaz o intenzitetu i trajnanju ekspozicije) titasta lezda, Krv i krvotvorni organi.
1.3.TROVANJA RASTVARAIMA
Izraena klinika slika trovanja sa specifinim
Trovanje Poslovi i radna mesta na kojima postoji
oteenjima dva od sledeih organa ili organskih
23. alifatinim ekspozicija alifatinim ugljovodonicima
sistema Krv i krvotvorni organi, Jetra, Bubrezi i
uglovodonicima (dokaz o intenzitetu i trajnanju ekspozicije)
Nervni sistem
Trovanje Poslovi i radna mesta na kojima postoji Izraena klinika slika trovanja sa specifinim
ciklinim ekspozicija ciklinim ugljovodonicima ili oteenjima dva od sledeih organa ili organskih
24.
uglovodonicima ili njihovim homolozima sistema Krv i krvotvorni organi, Jetra, Bubrezi i
njihovim homolozima (dokaz o intenzitetu i trajnanju ekspozicije) Nervni sistem
Poslovi i radna mesta na kojima postoji Klinika slika trovanja sa pojavom katarakte ili
Trovanje nitro i amino
ekspozicija nitro i amino derivatima specifinim oteenjem dva od sledeih organa ili
25. derivatima
ugljovodonika organskih sistema Krvi i krvotvorni organi, Jetra,
ugljovodonika
(dokaz o intenzitetu i trajnanju ekspozicije) Bubrezi i Nervni sistem
Poslovi i radna mesta na kojima postoji
Trovanje Klinika slika trovanja sa specifinim oteenjem dva
ekspozicija halogenim derivatima
26. halogenim derivatima od sledeih organa ili organska sistema Krv i
ugljovodonika
ugljovodonika krvotvorni organi, Jetra, Bubrezi i Nervni sistem
(dokaz o intenzitetu i trajnanju ekspozicije)
Poslovi i radna mesta na kojima postoji Klinika slika trovanja sa specifinim oteenjem dva od
Trovanje
27. ekspozicija ugljendisulfidu sledeih organa ili organska sistema Organ vida, CNS,
ugljendisulfidom
(dokaz o intenzitetu i trajnanju ekspozicije) PNS, ili tri od ostalih organa ili organskih sistema
38
Poslovi i radna mesta na kojima postoji
Trovanje alkoholima ili Klinika slika trovanja sa specifinim oteenjem dva
ekspozicijaalkoholima, estrima, etrima,
28. estrima ili etrima ili od sledeih organa ili organska sistema Krv i
aldehidima ili ketonima
aldehidima ili ketonima krvotvorni organi, Jetra, Bubrezi i Nervni sistem
(dokaz o intenzitetu i trajnanju ekspozicije)
1.4.TROVANJA PESTICIDIMA
Trovanje pesticidima Poslovi i radna mesta na kojima postoji
koji nisu obuhvaeni ekspozicija pesticidima koji nisu Izraena klinika slika trovanja sa specifinim
29.
po drugim takama obuhvaeni pod drugim takama oteenjima dva organa ili organskih sistema
Pravilnika (dokaz o intenzitetu i trajnanju ekspozicije)
39
Klinika slika hepatitisa (dokaz o parenteralnoj infekciji sa
Poslovi i radna mesta na kojima je ostvaren
41. Virusni hepatitis biolokim agensom i vremenskoj i prostornoj povezanosti
parenterealni kontakt sa uzronikom bolesti
sa pojavom bolesti)
Klinika slika AIDS-a (dokaz o parenteralnoj infekciji sa
Parenteralne infekcija Poslovi i radna mesta na kojima je ostvaren
42. biolokim agensom i vremenskoj i prostornoj povezanosti
virusom SIDE parenteralni kontakt sa uzronikom bolesti
sa pojavom bolesti)
Poslovi i radna mesta na kojima je ostvaren Klinika slika tuberkuloze prouzrokovane bacilom
43. Tuberkuloza
parenterealni kontakt sa TBC bacilom tuberkuloze rezistentnim na antituberkulozne lekove.
4.0.BOLESTI PLUA
Redb Profesionalna Poslovi i radna mesta Uslovi za priznavanje bolesti
r. bolest na kojima se bolest pojavljuje kao profesionalne
Poslovi i radna mesta na kojima postoji Kliniki nalaz sa Ro-promenama na pluima, profuzije 1/1 i
44. Silikoza plua ekspozicija praini slobodnog silicijumdioksida poremeajem plune ventilacije najmanje srednjeg stepena
(dokaz o intenzitetu i trajnju ekspozicije) ili vei stepen profuzije Ro-promena.
Poslovi i radna mesta na kojima postoji
Kliniki nalaz sa Ro-promenama na pluima, profuzije 1/1,
45. Siliko-tuberkuloza ekspozicija praini slobodnog silicijumdioksida
kao i znacima aktiven tuberkuloze plua
(dokaz o intenzitetu i trajnju ekspozicije)
Poslovi i radna mesta na kojima postoji Kliniki nalaz sa Ro-promenama na pluima, profuzije 1/1 i
46. Azbestoza plua ekspozicija azbestnim vlaknima (dokaz o poremeajem plune ventilacije najmanje srednjeg stepena
intenzitetu i trajnju ekspozicije) ili vei stepen profuzije Ro-promena.
Poslovi i radna mesta u rudnicima uglja sa Kliniki nalaz sa Ro-promenama na pluima, profuzije 1/1 i
Pneumokonioza rudara
47. podzemnom eksploatacijom (dokaz o poremeajem plune ventilacije najmanje srednjeg stepena
ugljenokopa
intenzitetu i trajnanju ekspozicije) ili vei stepen profuzije Ro-promena.
Pneumokonioza Poslovi proizvodnje i obrade tvrdog Kliniki nalaz sa Ro-promenama na pluima, profuzije 1/1 i
48. uzrokovana tvrdim metala(dokaz o intenzitetu i trajanju poremeajem plune ventilacije najmanje srednjeg stepena
metalima ekspozicije) ili vei stepen profuzije Ro-promena.
Poslovi i radna mesta na kojima postoji
ekspozicija praini pamuka, lana i konoplja,
49. Bisinoza plua posebno u poetnim fazama prerade (dokaz o Klinika slika bisinoze u drugom i treem stadijumu bolesti
intenzitetu i trajanju ekspozicije najmanje 10
godina)
Poslovi i radna mesta na kojima dolazi do Klinika slika astme sa verifikacijom napada u toku rada,
kontakta sa materijamakoje izazivaju alergijsko pozitivnim nespecifinim i specifini bronhoprpvokativni
50. Astma
ili iritativno dejstvo na disajne puteve (dokaz o testovi. u sluaju kada je bronhoprovokativni test
ekspoziciji) kontraindikovan, pozitivni imunoloki testovi.
Klinika slika sa specifinim Ro-promenama na pluima,
Poslovi i radna mesta na kojima su radnici
Egzogeni alergijski poremeaj ventilacije plua srednjeg stepena, pozitivan
51. eksponovani sporama gljivica i heterolognim
bronhoalveolitis specifini bronhoprpvokativni test i specifine imunoloke
proteinima (dokaz o ekspozicij)
promene
Poslovi i radna mesta na kojima su radnici Klinika slika sa izraenim promenama na gornjim
Angioneurotski edem
52. eksponovani alergogenim materijama (dokaz o disajnim putevima i pozitivnim ekspozicionim i specifinim
gornjih disajnih puteva
ekpoziciji) imunolokim testovima
Klinika slika hroninog opstruktivnog bronhitisa, sa
Poslovi i radna mesta na kojima dolazi do
poremeajem plune ventilacije tekog stepena (FEV12%).
Hronini opstruktivni kontatkta sa iritirajuom prainom (dokaz o
53. Normalan spirometriski nalaz pri zaposlenju, dokaz o
bronhitis intenzitetu i tejanju ekspozicije najmanje 10
progresiji oteenja plua tokom rada, dokaz da je obolela
godina)
osoba oduvek bila nepua.
40
AGENASI FIZIKE PRIRODE
zraenja u odavanju toplote znatno je vei nego
udeo isparavanja.
UVOD
Cilj ispitivanja mikroklime radne sredine je
U agense fizike prirode ubrajaju se faktori otkrivanje i otklanjanje postojeih negativnih
klime i mikroklime, povean i snien mikroklimatskih faktora i stvaranje toplotnog
barometarski pritisak, osvetljenost, buka, konfora. To se postie putem:
vibracije, jonizujua i nejonizujua zraenja,
mehaika sila, elektrina struja, hemijski
neaktivna praina i drugo. 1. Prethodnog sanitarnog nadzora pri oceni
projekta za izgradnju i rekonstrukciju
Svojim dejstvom u radnoj sredini fiziki agensi proizvodnih pogona.
mogu dovesti do povreda na radu i pojave 2. Periodinih ispitivanja i ocene
profesionalnih i drugih oboljenja vezanih za mikroklimatskih uslova.
rad
Pre nego to se pristupi ispitivanju elemenata
Pod klimom jednog kraja odnosno mikroklime treba se upoznati sa geografskim i
mikroklimom ambijenata podrazumeva se skup geolokim osobinama mesta gde je lociran
prosenih vrednosti fizikih faktora u toku proizvodni pogon, kao i sa tehnolokim
odreenog vremena u dotinom kraju odnosno procesom u celini.
u nekom zatvorenom prostoru.
Merenje se vri na radnom mestu u zoni rada,
Najvaniji faktori u ovom konpleksu su ako je ova zona iroka merenja treba vriti na
1. Temperatura vazduha vie mesta ili tamo gde radnik najvie boravi.
2. Vlanost vazduha Merenje se obino vri na visini od 1,2-1,5
3. Kretanje vazduha metara od poda. U radnoj prostoriji povrine do
4. Toplotno zraenje 100 m2 merenje se vri najmanje na jednom
Za klimu se pored ovoga uzimaju u obzir i mestu i za svakih sledeih 100 m2 na jo po po
1. Insolacija jednom mernom mestu.
2. Barometarski pritisak
3. Atmosferske padavine Zbog znatnih varijacija mikroklimatskih
faktora najbolje je njihovo kontnuirano
ovek u procesu rad moe biti izloen manje praenje, ako za to nepostoje tehniki uslovi,
ili vie nepovoljnim klimatskim i merenja treba vriti u razliitim godinjim
mikroklimatskim uslovima radne sredine. U dobima, u toku dana i noi, na poetku, sredini
najveem broju privrednih grana proizvodni i kraju radnog vremena, u razliitim fazama
proces se odvija u zatvorenim prostorijama. Za tehnolokog procesa, za vreme rada
razliku od klimatskih uslova koji se menjaju ventilacionih i drugih ureaja, sa uporednim
zavisno od promena u prirodi, mikroklimatski merenjem u spoljanjoj sredini.
uslovi su manje podloni promenama. Na
faktore mikroklime uglavnom utie kvalitet Dobijeni rezultati merenja se dokumentuju i
vetake klimatizacije u prostorijama i sam uporeuju sa propisanim normama, na osnovu
tehnoloki proces proizvodnje ega se daje ocena i zakljuak o naenom
stanju mikroklime i eventualno predlau mere
U zavisnosti od mikroklimatskih (klimatskih) za poboljanje nepovoljnih mikroklimatskih
uslova u radnoj sredini, zavisi i uee uslova.
pojedinih faktora termoregulacije koje
poseduje ovekov organizam. U uslovima
mikroklimatskog konfora odavanje toplote TEMPERATURA VAZDUHA
iznosi:
Toplota tela - Koliina energije tela koja je
1. Radijacijom (zraenjem) 44-59%
uslovljena brzinom kretanja molekula u njemu.
2. Konvekcijom (strujanjem) 14-33%
3. Evaporacijom (isparavanjem) 10-33% Temperatura tela - Stepen zagrejanosti tela
koja zavisi od koliine toplotne energije koju
Kada temperatura radne sredine dostigne to telo sadri.
temperaturu ljudskog tela, znatno se poveava Temperaturne skale - Za odreivanje stepena
udeo znojenja u odavanju toplote. Pri niskim zagrejanosti koriste se etiri temperaturne
temperaturama udeo kondukcije (provoenja) i skale: Celzijusova, Farenhajtova, Reomirova,
Apsolutna skala.
41
TOPLOTNI GREVI
BIOLOKO DEJSTVO VISOKE
ETIO-PATOGENEZA
TEMPERATURE Javljaju se posle dugotrajnog dejstva visokih
U uslovima toplotnog diskonfora organizam spoljnih temperatura i u toplim pogonima kod
nastoji da se oslobodi vika toplote pa dolazi radnika koji obavljaju teak fiziki rad.
do irenja krvnih sudova u koi u koju se sliva Osnovni poremeaj je povean gubitak soli
topla krv iz centralnih delova organizma. iz organizma putem znojenja.
Kao posledica dejstva visokih temperatura KLINIKA SLIKA
moe doi do toplotnog udara, toplotnih greva - e
i sunanice. - Slabost
- Glavobolja
TOPLOTNI UDAR - Bolni grrvi u rukama i nogama
- Podrhtavanja i grenja raznih grupa miia
ETIO-PATOGENEZA - Koa bleda, suva, ponekad cijanotina, nos
Javlja se kod neklimatizovanih osoba koje su uiljen
izloene teem fizikom radu u toploj i vlanoj - Rad srca ubrzan, tonovi tihi
sredini. - Krvni pritisak obino snien
Moe se ispoljiti u vidu lakog ili tekog - Telesna temperatura normalna ili sniena
poremeaja termoregulacije. - Poveanje koliine Er i Hg uz smanjenje hlorida.
Osnovni poremeaj je intra i ekstra-
celularna dehidratacija. Zbog intracelularne SUNANICA
dehidratacije elije propadaju, pa se u
ekstracelularnoj tenosti nalaze produkti ETIOPATOGENEZA
raspadanja. U krvi se poveava sadraj Poremeaj termoregulacije koji nastaje
kalijuma, fosfora, lipida. eera, ureje i direktnim dejstvom sunevih zraka na
mokrane kiseline. Alkalna rezerva se otkrivenu glavu.
smanjuje i pH opada. Produkti raspadanja Pri direktnom dejstvu sunca na glavu oko 99%
elija i poveana temperatura naruavaju toplotne energije apsorbuje se u koi i kostima
termoregulacionu funkciju hipotalamusa, pa glave. Jedan manji deo IC-zraka (oko 1%)
nastaje paradoksalna reakcija vazokonstrikcije prodire do tvrde modanice izazivajui njenu
krvnih sudova u koi. hipertermiju sa prateom hiperemijom
modanica i mozga.
KLINIKA SLIKA
I - LAK TOPLOTNI UDAR (Toplotna slabost) KLINIKA SLIKA
- Opta slabost - Opta slabost
- Vrtoglavica - Glavobolja
- um u uima - Vrtoglavica
- e - Treperenje pred oima
- Glavobolja - Munina, povraanje
- Znojenje - Crvenilo lica
- Treperenje pred oima - Poveana telesna T
- Poviena T (38-390) - Ubrzan puls i disanje
- Pad krvnog pritiska - Pojaano znojenje
- Koa crvena, topla i vlana - Cheyne-Stokes disanje - kod tekih oblika
- Ubrzan i slabo punjen puls - Poremeaj svesti sve do duboke kome
- Ubrzano i povrno disanje. - Zastoj rada srca i disanja i smrt.
II - TEAK TOPLOTNI UDAR
Nastaje kao posledica gubitka tenosti i PREVENCIJA
elektrolita putem znojenja, to dovodi do Zatita glave od direktnog dejstva sunca.
cirkulatornog oka.
Javlja ju se svi simptomi kao i kod lakog POREMEAJI FUNKCIJE KVS-a, GIT-
oblika, ali se brzo razvija: a, CNS-a I BUBREGA
- Hipertermija do 420C
- Koa bleda, suva, topla i cijanotina ETIOPATOGENEZA
- Fascikulatorna podrhtavanja miia Javljaju se kod lica koja due rade u toplim
- Mogue su epileptiformne i tetaniformne pogonima. Objanjavaju se smanjenjem
krize koliine krvi u unutranjim organima, ime
- Plitak gubitak svesti do duboke kome se smanjuje njihovo snabdevanje
- Smrt ako se ne prui pomo kiseonikom.
43
Smanjenje cirkuliue krvi u oblasti splenikusa Obezbeuje izolaciju izvora toplotne energije i
naruava funkcije organa za varenje, used ega udaljavanje radnika sa mesta visoke
se hrana due zadrava u eludcu i crevima. temperature.
Unoenjem vee koliine vode per-os smanjuje 4. TOPLOTNA IZOLACIJA
se baktericidna sposobnost eludanog soka. Mera zatite od irenja toplote i toplotnog
Sve to dovodi do poremeaja u funkciji GIT-a i zraenja (vrata, poklopci i sl.)
bubrega. 5. EKRANIZACIJA
Ima ulogu da reflektuje ili apsorbuje toplotu
KLINIKA SLIKA (vodene zavese, vazdune zavese i dr.)
1. Neurastenija 6. OPTA VENTILACIJA SA
2. Hipotonija KONDICIONIRANJEM VAZDUHA
3. Smanjena sekretorna funkcija eludca
4. Disfunkcija bubrega. ORGANIZACIONE MERE ZATITE
LOKALNE PROMENE NA KOI 1. SKRAENJE EKSPOZICIJE
Dobrom organizacijom postie se da manji broj
Mogu biti izazvane termikom radijacijom i radnika bude izloen visokoj temperaturi, kao i
kontaktom sa vrelim tenostima i vrstim da se odreeni poslovi obave pre nego to se
predmetima. ureaji koji stvaraju toplotu puste u rad.
I - TERMIKE OPEKOTINE Kod radnika 2. RACIONALIZACIJA REIMA RADA I
koji rade sa rastopljenim metalima (kovai, livci, ODMORA
staklari). Podrazumeva vei broj pauza u toku rada.
II - ERITHEMA AB IBNE Specifine promene
na koi nastale kao posledica dejstva toplotne HIGIJENSKE MERE ZATITE
radijacije.
III - URTICARIA E CALORE Kod rada u 1. HIDROPROCEDURE - Obezbeivanje
sredini gde je temperatura visoka, a vazduh suv. tuiranja za vreme i nakon rada kako bi se
spreila hipertermija.
LEENJE POREMEAJA NASTALIH 2. PRAVILNA ISHRANA - Sa dosta vitamina i
DEJSTVOM VISOKE minerala i dovoljan unos tenosti.
TEMPERATURE
LINA ZATITNA SREDSTVA
1. Iznoenje na sve vazduh.
2. Postavljanje u leei poloaj sa glavom 1. RADNA ODELA
nanie Od prirodnih materijala (pamuk, lan)
3. Hlaenje Tuiranje, kupanje ili hladne Od azbesta ili aluminijumskih folija -Za rad
obloge (voda nesme biti nia od 250C). pri livenju, topljenju i gaenju poara.
4. Rehidratacija slanom vodom per-os ili 2. KAPULJAE OD AZBESTA ILI ALUMIJUMA
infuzija fiziolokih rastvora soli kod greva Mogu biti izraene zajedno sa titnikom za
5. Simptomatska terapija Kiseonik kod lice, vrat i ramena, i kobaltnim staklima za
cijanoze, adrenalin kod zastoja srca, sedativi zatiu oiju.
kod uznemirenih. 3. ZATITNE PREAGE OD KOE ILI
AZBESTA
ZATITA OD VISOKE Za zatitu varilaca i kovaa.
4. RUKAVICE OD AZBESTA
TEMPERATURE Za zatitu ruku od plamena, zagrejanih
predmeta i toplotnog zraenja.
TEHNIKE MERE ZATITE
1. IZBOR (ZAMENA) TEHNOLOKOG MEDICINSKE MERE ZATITE
PROCESA
1. PROFESIONALNA ORJENTACIJA I
Koji nee biti generator visokih temperatura i
SELEKCIJA
toplotnog zraenja
Kontraindikacije za rad u uslovima poviene
2. IZBOR ENERGENATA
temperature su:
Korienje elektrine energije ili gasa kao
- Oboljenja CNS-a, PNS-a, KVS-a, RES-a,
izvora energije (primena vrstog goriva je
GIT-a
najgori izbor)
- Oboljenja bubrega, jetre i endokrinih lezda
3. MEHANIZACIJA, AUTOMATIZACIJA I
- Opravak posle operacija i oboljenja
HERMETIZACIJA PROCESA
- Tei poremeaji termoregulacije
- Anemije
44
- Graviditet PODELA PROMRZLINA PREMA
2. RADNA MESTA SA POSEBNIM STEPENU OTEENJA TKIVA
USLOVIMA RADA
Radna mesta na kojima je temperatura visoka 1. PROMRZLINE PRVOG STEPENA
proglaavaju se za radna mesta sa poveanim U fazi hlaenja koa je intenzivno bleda i
rizikom. hladna, a u fazi zagrevanja se javlja crvenilo i
3. PREVENTIVNI PREGLEDI (Prethodni i otok
periodini )
4. SKRAENJE RADNOG VREMENA I
Kod ozeblina se u fazi zagrevanja javlja i
urtikarija sa svrabom i perutanjem koe u
PRODUENJE GODINJEG ODMORA
kasnijoj fazi.
Mere zatite koje se primenjuju ako je
temperature izuzetno visoke, a pri tom su
2. PROMRZLINE DRUGOG STEPENA
prisutne i druge tetnosti. Pored otoka u fazi zagrevanja stvaraju se
5. EDUKACIJA RADNIKA mehurovi (plikovi i bule) ispunjeni bistrom ili
U cilu upoznavanja radnika sa dejstvom i lako zamuenom tenou, ijim prskanjem se
posledicama visokih temperatura. otvaraju rane koje sporo zarastaju.
6. REKREACIONI TRETMANI 3. PROMRZLINE TREEG STEPENA
Boravak u klimatskim centrima uz Ovde su mehurovi ispunjeni krvavim i prljavim
odgovarajue fizikalne procedure. sadrajem, nekroza kiva prodire ponekad sve
do kosti.
BIOLOKO DEJSTVO NISKE Posle nekoliko nedelja izmeu izumrlog i
zdravog tkiva javlja se demarkaciona linija.
TEMPERATURE
POSEBNI OBLICI PROMRZLINA
LOKALNA HIPOTERMIJA (Promrzline)
1. ROVOVSKO STOPALO
Promrzline su lokalna oteenja koe i Sree se kod vojnika i radnika izloenih niskoj
potkonog tkiva hladnoom. temperaturi i vlazi, koji dugo rade u stojeem
Niskim temperaturama su izloeni radnici koji poloaju.
rade na otvorenom prostoru, u hladnjaama, Kliniki na delovima stopala koji su izloeni
velikim halama koje se nemogu zatvoriti i sl. pritisku javlja se nekroza tkiva i otoci stopala.
Patogeneza je bazirana na poremeajima 2. BLEDILO PRSTIJU
cirkulacije krvi i prateoj hipoksemiji tkiva, Nastaje pri ponovljenom izlaganju niskoj
koja remeti metabolizam elija, usled ega temperaturi, a zahvata jedan prst ili vie njih.
moe doi do deliminog ili potpunog Kliniki bledilo i hladnoa koe, parastezije,
izumiranja tkiva. oteani pokreti prstiju i gubitak osetljivosti.
Patoanatomski supstrat za sva lokalna
oteenja niskom temperaturom ine: LEENJE
1. ANGIO-NEUROZA 1. LOKALNO ZAGREVANJE
2. ANGIO-SPAZAM ili 2. TOPLI NAPICI
3. BORAVAK U TOPLOJ PROSTORIJI
3. OBLITERIRAJUI ARTERITIS
PODELA PROMRZLINA PREMA NORMATIVI
KLINIKOM TOKU Propisane norme za temperaturu vazduha u
1. AKUTNE PROMRZLINE radnoj sredini zavise od:
Vrste rada (lak, srednje teak ili teak),
Nastaju pri kratkotrajnom izlaganju delova tela Postojanja izvora toplote u radnoj prostoriji,
veoma niskim temperaturama (-30 do -500C). Spoljne temperature.
Npr. pri naputanju aviona na velikim
visinama kada se neki deo zatitne opreme
Kreu se u intervali od 12-280C.
otrgne.
2. HRONINE PROMRZLINE OPTA HIPOTERMIJA (Bela smrt)
Nastaju usled dugotrajnog izlaganja relativno Moe nastati kod pomoraca i pilota koji su
niskim temperaturama (-5 do -150C). doiveli udes u zimskom periodu, ako se nau
Najee su promrzline nogu (80-90%), ruku u vodi ili nenastanjenim predelima. Nastaje
(5%), a ostalo otpada na ui, nos, genitalije i kada temperatura tela padne ispod 350C.
drugo. Brzina nastanka opte hipotermije zavisi od:
45
1. Spoljnih faktora: spoljna temperatura, 2. KAPE, RUKAVICE, OBUA - od koe,
vlanost, strujanje vazduha, odevenost. postavljene krznom.
2. Unutranjih faktora: zamor, nispavanost, loa
ishrana, rekovalescencija, poremeaj MEDICINSKE MERE ZATITE
metabolizma.
1. PROFESIONALNA ORIJENTACIJA
PRVA FAZA HLAENJA Kontraidikacije za rad na niskim temperaturama
1. Spazam krvnih sudova koe i sluzokoe su:
2. Nadraaja simpatikusa - Osobe koje su ranije prelaale promrzline
3. Ubrzanje metabolizma i termoprodukcije - KVS-oboljenja
4. Poveanje krvnog pritisaka i srane frekfence - Hronina respiratorna oboljenja
5. Ubrzanje disanja - Oboljenja bubrega
6. Miino podrhtavanje. - Oboljenja kotano-miinog sitema
- Endokrini poremeaji
DRUGA FAZA HLAENJA - Metaboliki poremeaji
- Neurovaskularni poremeaji
Pri duem delovanju niskih temperatura, kao
- Kahektini rekovalescenti
posedica dekonpenzacije termoregulacije
- Starije osobe sa poremeajem cirkulacije.
javlja se
2. RADNA MESTA SA POVEANIM
1. Slabljenje refleksa RIZIKOM
2. Smanjenje osetljivosti 3. SKRAENJE EKSPOZICIJE I
3. Usporeno i povrno disanje PRODUENJE GODINJEG ODMORA
4. Smanjenje krvnog pritiska i srane frekfence 4. EDUKACIJA RADNIKA - O znaaju
5. Usporava se metabolizam i telesna temperatura primene mera zatite i tetnosti konzumacije
opada duvana i alkohola.
6. Javlja se disfunkcija CNS-a, gubitak svesti, to 5. REKREACIONI TRETMANI - Boravak u
vodi u smrt. klimatskim centrima uz odgovarajue fizikalne
procedure.
LEENJE
1. Postepeno zagrevanje celog tela VLANOST VAZDUHA
2. Kardiopulmonalna reanimacija.
U atmosferskom vazduhu se uvek nalazi manja
ili vea koliina vodene pare to ini vlanost
ZATITA OD NISKE vazduha.
TEMPERATURE 1. Apsolutna vlanost (Av) - je koliina vodene
pare koja se nalazi u vazduhu u momentu
TEHNIKE MERE ZATITE merenja i izraava se u gramima po 1 m3
vazduha.
1. TOPLOTNA IZOLACIJA 2. Maksimalna vlanost (Mv) - je maksimalna
GRAEVINSKIH OBJEKATA koliina vodene pare, koju vazduh moe da
2. MEHANIZACIJA I AUTOMATIZACIJA sadri na odreenoj temperaturi. to je
3. IZOLACIJA RADNIKA KOJI PRATE temperatura vazduha vea to je i Mv vea.
PROCES RADA U ZAGREJANE 3. Relativna vlanost (Rv) - je odnos izmeu
PROSTORIJE apsolutne i maksimalne vlanosti izraen u
procentima Rv % = (Av / Mv) x 100.
ORGANIZACIONE MERE ZATITE Relativna vlanost predstavlja u stvari stepen
zasienja vazduha vodenom parom.
1. RACIONALIZACIJA REIMA RADA I Sniavanjem temperature vazduha sniava se i
ODMORA maksimalna vlanost i u jednom trenutku ona
Pri emu e se radniku omoguiti da za vreme se izjednaava sa apsolutnom vlanou, u tom
pauze boravi u toplom prostoru za to namenski trenutku poinje kondenzacija vodene pare tj
izgraenom. Za vreme pauze obezbediti njeno pretvaranje u kapljice vode. Relativna
radniku topao kaloriski adekvatan obrok. vlanost u tom trenutku je 100 %.
Potrebno je takoe i vie kraih pauza kada e 4. Taka rose - je temperatura pri kojoj poinje
radnik uzimati tople bezalkoholne napitke. kondenzacija vodene pare iz vazduha.
5. Deficit vlanosti (Dv) - je razlika izmeu
LINA ZATITNA SREDSTVA maksimalne i apsolutne vlanosti za datu
temperaturu. Dv = Mv Av. Ako je to
1. ODELA, BUNDE, KABANICE - za zatitu temperatura ovejeg tela onda govorimo o
od kie, vetra, hladnoe, vlage i drugih fiziolokom deficitu zasienja.
nepogoda.
46
6. Fizioloka relativna vlanost (FRv%) - je Ova oboljenja uglavnom su posledica
procentualni odnos izmeu apsolutne vlanosti udruenog dejstva vlage i niske temperature,
na datoj temperaturi vazduha i maksimalne pri emu poveana vlanost potpomae njihov
vlanosti pri temperaturi od 36,50C nastanak. Ovde spadaju
(temperatura tela). 1. REUMATSKA OBOLJENJA
2. KOTANO-ZGLOBNA OBOLJENJA
BIOLOKO DEJSTVO 3. MIINA OBOLJENJA
4. PREHLADNA OBOLJENJA i dr.
SNIENE VLANOSTI
Suv vazduh pri visokim i niskim NORMATIVI
temperaturama ubrzava isparavanje tenosti sa
Poeljno je da u toplim pogonima relativna
sluzokoe, dovodi do njihovog suenja i
vlanost vazduha bude na donjoj granici
hlaenja, zbog ega dolazi do promene
fiziolokog optimuma. Za fizioloki optimum
prokrvljenosti sluzokoa i promena u sekreciji.
uzima se relativna vlanost od 40-60%, ali se
Osobe izloene suvom vazduhu oseaju dozvoljavaju i ire granice od 30-70%, to
suvou, peenje, grebanje grla, a esto i zavisi od vrste delatnosti i klimatske zone.
nagon na kaalj.
Neki ljudi veoma teko podnose suv vazduh, te
su kod njih esta: KATARALNA I DRUGA KRETANJE VAZDUHA
ZAPALJENJA GORNJIH DISAJNIH
PUTEVA Pod kretanjem vazduha podrazumeva se
to ponekad zahteva promenu radnog mesta. pomeranje vazdunih masa u prostoru koje
nastaje usled razlike u temperaturi odnosno
razlike u pritiscima koji vladaju u pojedinim
BIOLOKO DEJSTVO delovima vazduha iznad odreenih povrina.
POVEANE VLANOSTI Brzina kretanja vazduha izraava se u metrima
u sekundi.
MIKROBIOLOKA OBOLJENJA U prirodi kretanje vazduha moe biti:
1. Horizontalno (vetrovi)
1. BAKTERIOLOKA OBOLJENJA 2. Vertikalno (turbulencija)
2. VIRUSNA OBOLJENJA Prema karakteru kretanje vazduha moe biti:
3. GLJIVINA OBOLJENJA 1. Usmereno
4. PARAZITARNA OBOLJENJA 2. Vrtlono
Visoka vlanost pogoduje razvoju
mikroorganizama pa su ea razna bakteriska, VRSTE VENTILACIJA
gljivina, parazitarna i virusna oboljenja.
Razvoj, opstanak i prenos izazivaa ovih PRIRODNA VENTILACIJA
oboljenja na oveka direktno zavisi od
Prirodna ventilacija predstavlja izmenu
prisustva vode i vlage u vazduhu jer su svi ovi
vazduha u prostoriji koja nastaje kao posledica
izazivai osetljivi na sasuenje.
razlike vazdunog pritiska u spoljnoj sredini i
Niska temperatura praena visokim procentom prostoriji. Prirodna ventilacija se obavlja kroz
vlage u vazduhu pogodna je za razvoj i irenje vrat, prozore ili namenski izgraene
virusa koji izazivaju zapaljenja gornjih disajnih ventilacione otvore. Radi regulisanja broja
puteva (influenca, velika grupa adenovirusa izmene vazduha otvori za aeraciju moraju imati
itd.). eluzine ili specijalne zavese kojima se
regulie veliina otvora.
ALERGIJSKA OBOLJENJA Otvori na vetrovitoj strani zida, ako postoji
Visok procenat vlage i spoljne temperature dominantan vetar moraju se praviti na
potpomae razvoj brojnih alergiskih oboljenja. razliitim visinama. Leti se otvaraju nii otvori
(do 2 m visine) da bi hladni i gui vazduh
Poznato je da u objektima gde su vlanost i
ulazio u prostoriju, a zimi se otvaraju visoko
temperatura visoki dolazi do razvoja gljivica
postavljeni otvori (iznad 4 m) kako bi se
plesni i drugih mikroorganizama koji mogu
spreio ulazak hladnog i vlanog vazduha.
izazivati alergiska oboljenja.
VETAKA VENTILACIJA
BOLESTI KOJE NASTAJU U VEZI SA
RADOM Vetaka ventilacija predstavlja izmenu
vazduha u prostoriji koja nastaje radom
namenski izgraenih mehanikih ureaja koji
47
dovode ist vazduh u prostoriju, a odvode toplotno u uslovima intenzivnog toplotnog
zagaen i zagrejan vazduh iz prostorije. zraenja okolnih predmeta bez obzira na
Vetaka ventilacija moe biti: temperaturu okolnog vazduha, a gubie toplotu
1. OPTA - ako pokriva celu prostoriju. putem zraenja samo ako je temperatura
2. LOKALNA - ako pokriva samo pojedine okoline nia od 27-280C (temperatura spoljnih
delove prostorije gde postoje vei zahtevi slojeva odee).
(npr. topli izvori).
Kod vetake ventilacije spoljni vazduh koji se BIOLOKO DEJSTVO
dovodi u prostoriju moe se prethodno
kondicionirati (zagrejati ili rashaditi, ovlaiti ili
TOPLOTNOG ZRAENJA
osuiti). Ovo je najbolji vid vetake Bioloko dejstvo toplotnog zraenja zasniva se
ventilacije jer se automatski reguliu na termikim efektima. Efekti zavise od talasne
mikroklimatski uslovi. duine, vremena izlaganja i dela tela koji je
izloen zraenju.
BIOLOKO DEJSTVO Najvei neeljeni efekti su pri zagrevanju
KRETANJA VAZDUHA glave.
48
5. Indeks prognoziranog stepena Pri ocenjivanju i normiranju mikroklimatskih
nezadovoljnih (PPD) parametara, mora se voditi rauna i o
6. Lokalni diskonfor usled usmerenog klimatskoj zoni.
strujanja U tropskim i subtropskim zonama temperaturne
granice za vazduh u radnim prostorijama
III - OKSFORDSKI INDEKS (WD) i dr. pomeraju se:
U posebnim uslovima, uzimaju se u ubzir i 1. Za lak rad 31 - 320C
1. Razlike u temperaturi izmeu zidova i 2. Za srednje teak rad 30 - 310C
vazduha 3. Za teak rad 29 - 300C
2. Razlike u temperaturi na razliitim Pri tom obavezno je da se brzina kretanja
visinama u prostoriji vazduha povea za 0,1m/s, a relativna vlanost
Ovo je naroito bitno u podzemnim objektima, smanji 5% za svaki stepen iznad gornje granice
saobraajnim sredstvima, brodovima i drugim konfora.
mestima gde dolazi o izraenijeg hlaenja i
zagrevanja zidova koji okruuju radni prostor.
BAROMETARSKI PRITISAK
OPTIMALNI MIKROKLIMATSKI USLOVI
Predstavljaju takav odnos fizikih parametara Gasoviti omota zemljine kugle (atmosfera)
mikroklime koji ne dovodi do funkcionalnih ima svoju gustinu, masu i pritisak.
poremeaja i naprezanja termoregulacionih Atmosferski pritisak vazduha je pritisak koji
mehanizama, to se osea kao prijatan toplotni stub vazduha vri na povrinu od 1cm2 i jednak
konfor. je zbiru vrednosti parcijalnih pritisaka gasova,
Optimalni uslovi i zone udobnosti odreivani koji su sastojci vazduha.
su na osnovu izjava veeg broja ispitanika o Pritisak se u meteorologiji izraava u
oseaju konfornosti u odnosu na temperaturu, Milibarima ili Atmosferama, pored toga kao
vlagu, kretanje vazduha i toplotno zraenje. jedinica za pritisak koristi se i Milimetri
ivinog stuba, a po meunarodnom mernom
DOPUSTIVI MIKROKLIMATSKI USLOVI sistemu jedinica za pritisak je Paskal.
Predstavljaju takav odnos mikroklimatskih Na nivou mora prosean atmosferski pritisak
faktora koji dovodi do naprezanja iznosi jednu atmosferu (760 mmHg, odnosno
termoregulacionih mehanizama i promena u 101,3 kPa)
fiziolokim sistemima, ali se promene nalaze u Atmosferski pritisak vazduha se smanjuje sa
granicama fiziolokog prilagoavanja. Pri tom poveanjem temperature vazduha i koliine
se subjektivno mogu oseati posledice vodene pare u njemu, kao i sa poveanjem
mikroklimatskog diskonfora ali bez oteenja nadmorske visine, pri emu se proporcionalno
zdravlja. smanjuju i parcijalni pritisci gasova u gasovitoj
smei (kiseonik, azot i dr.)
NORMATIVI Ispod nivoa mora vladaju iste zakonitosti kao i
u atmosferi u odnosu na gustinu, pritisak i
Parametri mikroklime odreuju se za parcijalne pritiske pojedinih gasova (sa
1. Radni prostor - Predstavlja prostor do 2 poveanjem dubine poveava se gustina i
metara visine iznad nivoa poda ili parcijalni pritisak gasova)
platforme.
2. Stalna radna mesta - Mesto na kome FIZIKE ZAKONITOSTI
radnik provodi vie od 50% radnog
vremena ili 2 sata neprekidno u toku Volumenski procenat kiseonika u vazduhu je
radnog vremena prilino stala oko 21%, ali se njegov parcijalni
3. Povremena radna mesta. pritisak (pO2) sa visinom smanjuje.
49
volumenskog procenta kiseonika (npr. udisanje podvrgavaju komprimovanom vazduhu, sve do
100% O2) ili poveanjem ukupnog pritiska. izjednaavanja sa pritiskom u osnovnoj komori
kesona, nakon ega silaze u osnovnu komoru i
Koliina ratvorenog gasa u nekoj tenosti je rade. Pri izlasku iz kesona u prolaznoj komori
proporcionalna koeficijentu rastvorljivosti i se vri postupna dekonpresija (smanjenje
pritisku koji vlada iznad povrine te pritiska) sve do njegovog izjednaavanja sa
tenosti. pritiskom spoljnog vazduha. Vreme
dekonpresije je najkritiniji period boravka u
Najvei znaaj od svih rastvorenih gasovu u kesonima.
krvi i telesnim tenosima ima azot. Sa II - RONILAKO ZVONO
poveanjem barometarskog pritiska procenat Ronilako zvono slui za obavaljanj radova
rastvorenog azota se poveava, a sa pod vodom. U zvono se ubacuje konprimovani
smanjenjem pritiska se smanjuje. vazduh, a radnici se pri ulasku i izlasku iz
Pri blagom i postepenom smanjenju zvona podvrgavaju postepenoj kompresiji
barometarskog pritiska dolazi do oslobaanja odnosno dekonpresiji.
azota iz krvi i on se preko plua izbacuje III - RONILAKI SKAFANDER
izdahnutim vazduhom. Meutim pri naglom Ovde se komprimovani vazduh dovodi samo u
smanjenju pritiska (naglo penjanje na visinu, unutranjost zatitne kacige kroz cev sa
brzo izranjanje ili dekonpresija) dolazi do povrine.
oslobaanja azota u vidu mehuria u telesnim Deo skafandera koji titi telo izraen je od
tenostima. Osloboeni mehurii obrazuju gumiranog platna pojaanog metalnim
Aeroemboluse u raznim tkivima, a oklopom.
simptomatologija zavisi od lokalizacije IV - RONILAKI APARATI
embolusa u tkivima. Ronilaki aparati mogu se podeliti na one sa
vazduhom, kiseonikom i vetakom gasovitom
Pritisak zasiene pare zavisi od temperature smeom.
tenosti i pritiska iznad povrine tenosti
BIOLOKO DEJSTVO
Taka kljuanja tenosti je ona temperatura
kod koje se pritisak zasiene vodene pare POVIENOG PRITISKA
izjednai sa barometarskim pritiskom. Taka
kljuanja vode za temperaturu od 26,50C Poveanjem spoljnog pritiska oteava se
(telesna temperatura) odgovara barometarskom inspirijum, uz istovremeno poveanje otpora u
pritisku od 47 mmHg. Takav pritisak vlada na respiratornim putevima (zbog poveane gustine
visini od 19200 metara. Na toj visini dolazi do vazduha koji se udie) to zajedno dovodi do:
hladnog kljuanja telesnih tenosti (prelaska
vode i telesnih tenosti u gasovito stanje).
I - ZAMOR PRI DISANJU
II - BLOKADE DISANJA - Ukoliko su
Smanjenjem atmosferskog pritiska poveava se razlike izrazito visoke.
obim gasova u zatvorenom prostotu Poveanjem atmosferskog pritiska poveava se
pO2 u udahnutom vazduhu to dovodi do
Poveanje obima (irenje) gasova u zatvorenim hiperoksije.
telesnim upljinama usled smanjenja
barometarskog pritiska pri penjanju na velike III - HIPEROKSIJA
visine, ispoljava se kao visinski meteorizam, Hiperoksija predstvlja poveanje koliine
visinski sinuzitis i otitis. rastvorenog O2 u krvi. Izaziva niz poremeaja
kao:
RAD POD POVIENIM 1. BRADIKARDIJA
BAROMETARSKIM PRITISKOM 2. BRADIPNEJA - Sve do potpunog prestanka
disanja
I - RAD U KESONIMA 3. EPILEPTIFORMNI GREVI - pri pritisku
Kesonski radnici izvode graevinske radove iznad dve atmosfere
ispod povrine vode ili tla sa podzemnim 4. GUBITAK SVESTI
vodama. Radovi se izvode u vrstoj komori 5. OTEENJE PLUA - pri dugotrajnom
(kesonu) koja se sputa u vodu (ukopava u tlo). udisanju O2 pod poveanim pritiskom u vidu
Da bi se spreio prodor vode u osnovnu - Oteenja alveolarnog epitela
komoru kesona se ubauje komprimovani - Inflamacije disajnih puteva
vazduh iji je pritisak jednak pritisku vode na - Edema plua (ree)
dubini izvoenja radova. Radnici pre poetka - Pojave hijelinizacije plua
rada ulaze u prolaznu komoru gde se postepeno
50
6. AZOTNO PIJANSTVO - javlja se usled normalnim barometarskim pritiskom (Npr. Pri
poveanja koliine rastvorenog azota u naglom izlasku radnika iz kesona ili izranjanju
organizmu nastalo kao posledica poveanja ronioca i podmornica).
atmosferskog pritiska.
Za vreme boravka u sredini sa viim
BIOLOKO DEJSTVO barometarskim pritiskom poveava se
saturacija krvi i tkiva azotom. Rastvorljivost
SNIAVANJA azota najvea je u lipidima zbog ega se pri
BAROMETARSKOG PRITISKA dekompresiji prvi poremeaji javljaju upravo u
tkivima koja su bogata lipidima (potkono
Kao posledica prelaska iz sredine sa viim u tkivo, cevaste kosti, mijelinski omota nerava i
sredinu sa niim barometarskim pritiskom sl).
moe doi do etiri vrste poremeaja Pri postupnom smanjivanju barometarskog
(sindroma) u organizmu oveka. pritiska azot se oslobaa iz tkiva i putem linfe i
krvi dospeva u plua, odakle se izbacuje u
SINDROM IRENJA GASA spoljnu sredinu.
Pri naglom smanjivanju barometarskog pritiska
Nastaje usled irenja gasova zatvorenih u (npr. naglo izranjanje, naglo penjanje na veliku
telesnim upljinama pri sniavanju spoljnog visinu) dolazi do burnog oslobaanja azota u
pritiska. tkivu u vidu mehuria koji vre kompresiju na
1. GASTROINESTINALNA NADUVENOST okolne kapilare ime remete cirkulaciju i
(Visinski meteorizam) izazivaju ishemiju. Kao posledica ishemije
Nastaje zbog irenja gasova u eludcu i nastaju poremeaji tkivnog metabolizma u
crevima. Uzrokuje Naduvenost, Bolove, a intracelularnim prostorima to u krajnjem
moe nastati i Kolaps sluaju dovodi do nekroze tkiva.
2. BAROOTITIS MEDIJA I BAROSINUSITIS Mehurii azota mogu se mogu nai i u samim
Nastaje zbog irenja gasova u srednjem uvu i krvnim sudovima, ee venskim, ali i
sinusima. Ova pojava se naroito esto sree arteriskim to ima za posledicu gasnu
kod zapuenosti Tube auditive i komunikacija embolizaciju i nekrozu tkiva distalno od mesta
izmeu paranazalnih upljina. Do oboljenja zaepljenja zahvaenog krvnog suda.
dolazi usled stvaranja podpritiska u pomenutim Po drugoj teoriji stvoreni mehurii azota
upljinama koji izaziva transudaciju tenosti i dovode do kidanja masnog tkiva pri emu
zapaljenje. osloboene kapljice masti linfnim putem
3. DENTALGIJA dolaze u krvotok i zaepljuju sitne krvne
Nastaje usled irenja gasa u upljim ili slabo sudove (masna embolija).
saniranim karioznim zubima. Dekompresioni sindrom moe se manifestovati
kao kesonska bolest i bolest avijatiara.
SINDROM VISINSKOG TKIVNOG
EMFIZEMA SINDROM HIPOKSIJE
Nastaje kao posledica smanjenja parcijalnog
Nastaje usled hladnog vrenja tenosti pri pritiska kiseonika u vazduhu koji se udie.
snienom barometarskom pritisku (prelaska Javlja se pri penjanju na visine iznad 4000m.
telesnih tenosti u gasovito stanje). Taka Smanjenje pO2 u alveolarnom vazduhu dovodi
kljuanja vode za temperaturu od 36,50C do hipoksine hipoksije, koju uvek prati
(telesna temperatura) odgovara barometarskom smanjenje oksihemoglobina u arteriskoj krvi i
pritisku od 47 mmHg. Takav pritisak vlada na hipoksemija.
visini od oko 19200 m. Na toj visini nastaje
hladno kljuanje telesnih tenosti. Kod ronioca i radnika u kesonima (Kesonska
bolest) dominantan je dekonpresioni sindrom,
SINDROM IZLAENJA GASA drugih sindroma nema, dok kod avijatiara
(Dekompresioni sindrom) mogu da se jave sva etiri sindroma.
51
radnika koji rade u kesonima po emu je - Afazija
oboljenje i dobilo ime. - Prolazno slepilo i dr
U osnovi oboljenja je oslobaanje mehuria
azota koji oteuju lokalno tkivo i izazivaju 2. AKUTNI OBLIK
embolizaciju krvnih sudova to dovodi do Karakterie se pojavom simptoma nekoliko
nekroze zahvaenih tkiva i organa (koa, kosti, asova po izlasku iz kesona
miii, zglobovi, nervni istem, plua, srce itd.). - Bolovi u miiima i zglobovima
(naroito u kolenima i rukama)
KLINIKI OBLICI PREMA - Bolovi u uhu
LOKALIZACIJI PROMENA - Poremeaj sluha
- Vtrtoglavica
1. KONI OBLIK (Najlaki oblik) - Emfizem.
- Svrab i peckanje koe vrata, toraksa i
ekstenzornih strana podlaktica 3. HRONINI OBLIK
- Pojava bledoljubiastih mrlja na koi Nastaje kao posledica prethodnog akutnog
(marmorizacija). oboljenja ili kao primarna hronina bolest
2. OSTEO-MIO-ARTIKULARNI OBLIK usporenog toka
(Najei oblik) Oteenje kotano zglobnih struktura - je
- Bolovi u jednom ree vie zglobova i dominantni poremeaj.
miinih grupa. Nakon kratkog asimptomatskog perioda
3. PARALITIKI OBLIK javljaju se bolovi i razliite smetnje u
Centralne pareze i paralize zglobovima.
Nastaje usled lezije modanih ivaca: Na rendgenskom snimku se vide
- Poremeaj govora - arita aseptine nekroze
- Pareze i paralize miia lica - Polja osteoskleroze u zglobnim glavama
- Nistagmus dugih cevastih kostiju
- Vrtoglavica - Deformirajue osteoartroze (kasnije).
- Poremeaj vida i sluha
Periferne pareze i paralize BOLEST AVIJATIARA
Nastaje usled lezija u kimenoj modini
- Hemiplegije (Subatmosferska dekompresiona
- Monoplegije bolest)
- Paraplegije
- Kvadriplegije (retko) Nastaje pri veoma naglom smanjenju
4. KARDIOPULMONALNI OBLIK (Najtei atmosferskog pritiska npr kod pilota kada lete
oblik) u otvorenim kabinama ili usled poremeaja
Nastaje posle naglog akcidentalnog izranjanja i hermetinosti kabina vazduhoplova.
eksplozivne dekonpresije rekonpresivnog Manifestuje se:
ureaja.
- Opta slabost 1. SIMPTOMIMA IZLAENJA GASA
- Dispneja (Dekompresioni sindrom)
- Cijanoza Poinju da se javljaju tek pri penjanju na
- Filifoman jedva pipljiv puls visinama veim od 7000 metara
- Hladan ljigav znoj Mogu biti raznovrsni to zavisi od brzine
penjanja, trajanaja dekonpresije, lokalizacije
gasnih mehuria.
KLINIKI OBLICI PREMA - Svrab, peenje i urtikarije na koi
NASTANKU I TOKU BOLESTI - Bolovi u zglobovima ekstremiteta
- Bolovi iza grudne kosti
1. PERAKUTNI OBLIK - Suv i uporni kaalj
Karakterie se pojavom simptoma odmah - Neuralgije
nakon izlaska iz kesona Kod ove forme - Parastezije
bolesti moe se nai veliki broj gasnih - Paralize
mehuria u cirkulaciji koji ispunjavaju venski - Grevi
sitem i desno srce. - Afazija
- Dispneja - Poremeaj koordinacije pokreta
- Cijanoza - Psihiki poremeaji
- Edem plua - Skotomi
- Tahikardija - Hemianopsija i dr.
- Oduzetost ekstremiteta
52
2. SIMPTOMI IRENJA GASA Nastaje kao posledica smanjenja parcijalnog
- Visinski meteorizam (Naduvenost i Bolovi pritiska kiseonika u vazduhu koji se udie.
u eludcu i crevima, a moe nastati i Kolaps Javlja se pri penjanju na visine iznad 4000m.
- Barotitis media i barosinuzitis Smanjenje pO2 u alveolarnom vazduhu dovodi
- Dentalgije do hipoksine hipoksije, koju uvek prati
smanjenje oksihemoglobina u arteriskoj krvi i
3. SIMPTOMI HLADNOG VRENJA hipoksemija.
TENOSTI
- Visinski tkivni emfizem - tek na visinama KLINIKA SLIKA
veim od 19000 metara. - Hiperventilacije
- Poveanje minutnog volumena
DIJAGNOZA DEKOMPRESIONOG - Hiperkapnija usled hiperventilacije
SIDROMA - Opta slabost i adinamija
- Glavobolja i Vrtoglavica
1. Radna anamneza - Euforija ree Depresija
2. Klinika slika - Poremeaj fine koordinacije pokreta
- Pad otrine vida i slabljenje akomodacije
LEENJE DEKOMPRESIONOG - Poremeaj sluha (kasnije)
SIDROMA - Gubitak svesti, duboka koma i smrt
53
VIsinska bolest kliniki moe da se 5. Audio-vestibularni aparat
manifestuje kao: 6. ulo vida
1. AKUTNA VISINSKA BOLEST RANO OTKRIVANJE OBOLJENJA
- Promena psihikog stanja
- Tahipneja i Tahikardija IZAZVANOG VARIJACIJAMA
- Crvenilo u licu ATMOSFERSKOG PRITISKA
- Glavobolja
- Poveana telesna T 1. Opti pregled
- Zujanje i bol u uima 2. ORL pregled (obavezno ispitivanje sluha i
ravnotee)
2. VISINSKI PLUNI EDEM 3. Neuropsihijatrijski pregled (na 24 meseca)
Nastaje kao posledica poveane permeabilnosti 4. Radiografija karlice i kolena na tri godine
krvnih sudova i nagomilavanja tenosti bogate posle desetogodinje ekspozicije (asepine
proteinima u alveolama. Kliniki se nekroze)
manifestuje kao:
- Pritisak u grudima ZATITA OD IZMENJENOG
- Kaalj sa iskaljavanje sukrviavog ispljuvka BAROMETARSKOG PRITISKA
- Dispneja
- Edem plua HIGIJENSKE MERE ZATITE
- Cijanoza
- Tahikardija. 1. LINA HIGIJENA
Na rendgenskom snimku plua vidi se 2. ADEKVATNA I HIGIJENSKI ISPRAVNA
simetrino zasenenje oba pluna krila. ISHRANA
3. VISINSKA PLUNA HIPERTENZIJA MEDICINSKE MERE ZATITE
Nastaje zbog hipoksijom izazvane
vazokonstrikcije manjih plunih arteriola i I - PROFESIONALNA SELEKCIJA
poveanja otpora u njima. Pod poveanim pritiskom dozvoljen je rad
- Dispneja radnicima od 18 do 45 god. starosti, a enama
- Bol u grudima nije dozvoljen.
- Hemoptizija
Kontraindikacije za rad pod uslovima
- Srana dekonpenzacija
izmenjenog pritiska su
-Gubitak svesti zbog smanjenje minutnog
volumena srca
1. Oboljenja KVS
-Stenokardine tegobe zbog ishemije miokarda 2. Oboljenja RES
Na rendgenskom snimku plua vidi se 3. Oboljenja bubrega i urinarnih puteva
proirenje srca. 4. Oboljenja CNS i PNS
5. Epilepsija
4. HRONINA VISINSKA BOLEST PLUA 6. Alkoholizam
7. Kotanozglobna i miina oboljenja
KRITERIJUMI ZA VERIFIKACIJU 8. Hronina oboljenja srednjeg uva i
Eustahijeve tube
PROFESIONALNOG OBOLJENJA 9. Poremeaj vestibularnog aparata
IZAZVANOG VARIJACIJAMA 10. Akutna stanja poremeaji zdravlja
ATMOSFERSKOG PRITISKA II - PREVENTIVNI ZDRAVSTVENI
PREGLEDI
Radna mesta kesonaca, ronioca i letakog 1. Dnevni lekarski pregledi - Svakog dana
osoblja za koja postoje dokazi o ponovljenim i pre poetka rada
naglim dekompresijama. 2. Periodini pregledi - Na svaka 24 meseca
Dokaza o ponavljanim gasnim embolijama 3. Vanredni pregledi - U sluaju pojave
najmanje dva puta na osnovu medicinske simptoma i znaka pri konpresiji i
dokumentacije. dekonpresiji
Ispad u funkciji bar jednog od sledeih 4. Kontrolni pregledi - nakon leenja u cilju
organa i sistema: procene sposobnosti za nastavak rada na
istom mestu
1. Nervni sistem (CNS, PNS) 5. Stomatoloki pregledi
2. Miokarda III - PROGLAAVANJE RADNIH MESTA SA
3. Plua POVEANIM RIZIKOM
4. Kotano-zglobnog sistema
54
Rad pod izmenjenim barometarskom pritiskom Sjajnost nastaje zbog odbijanja svetlosti sa
predstavlja radno mesto sa posebnim uslovima rada neke povrine i ona nezavisi toliko od energije
IV - EDUKACIJA RADNIKA upadne svetlosti koliko od sposobnosti
povrine da odbija svetlost. Za uoavanje
SOCIJALNE MERE ZATITE predmeta bitno je koliko se svetlosti odbije u
pravcu oiju. Jaka osvetljenost moe dovesti
I - OBEZBEIVANJE PRAVILNE ISHRANE do zaslepljenja usled bletanja. Zabletavanje
II - KORIENJE GODINJEG ODMORA U moe biti direktno, indirektno i kontrastno.
ZDRAVSTVENO-REKREATIVNIM CENTRIMA 6. KOEFICIJENT REFLEKSIJE
Pod strunim nadzorom uz odgovarajui Odnos odbijene svetlosti prema svetlosti koja
tretman padne na odreenu povrinu izraen u
procentima (sposobnost povrine da odbije
ZAKONODAVNO ADMINISTRATIVNE svtlost)
MERE 7. KOEFICIJENT APSORPCIJE
Odnos absorbovane svetlosti prema svetlosti
I - STRIKTNO POTOVANJE PRAVILA ZA RAD koja padne na odreenu povrinu izraen u
U USLOVIMA IZMENJENOG PRITISKA procentima.
8. KOEFICIJENT PROPUSTLJIVOSTI
Oznaava prohodnost nekog materijala za
OSVETLJENOST svetlost i predstavlja odnos proputene
svetlosne energije prema upadnoj energiji
Svetlosnu komunikaciju sa spoljnom sredinom izraen u procentima.
ovek ostvaruje se ulom vida. oveije oko
registruje EM-zaraenja talasne duine 400-
780 nm tz. vidljivo zraenje koje se nalazi
VRSTE OSVETLJENOSTI
izmeu IC i UV zraenja.
PRIRODNA OSVETLJENOST
Ukupan spektar vidljivog zraenja oko prima
kao belu svetlost, a pojedine delove spektra Dolazi od sunca i moe biti
kao boje. Bela svetlost predstavlja najprirodniji 1. DIREKTNA - Kada sunevi zraci
podraaj ula vida i treba je koristiti kad god je padaju na radnu povrinu ili
to mogue za osvetljenje radnih mesta. Za 2. INDIREKTNA - Kada dolaze od
dobro vienje neophodan je odgovarajui difuznog svetla nebeskog svoda i svetlosti koja
intenzitet i kvalitet osvetljenosti. je reflektovana.
1. SVETLOST
Prema tome odakle dolazi u prostoriju moe
Predstavlja bilo koje zraenje iz vidljivog dela
biti u vidu
spektra koje moe registrovati ulo vida.
1. NADSVETLA - Ako dolazi sa krova ili
2. SVETLOSNI TOK (Fluks)
tavanice
Energija zraenja koja dolazi od svetlosnog
2. BONA - Ako dolazi sa zidova
izvora (Svetlosna energija) i izaziva svetlosni
oseaj.
3. KOMBINOVANA - Ako u isto vreme dolazi
sa zidova i plafona.
Lumen (lm) - je jedinica svetlosne energije.
Jedan lumen predstavlja svetlosnu energiju KOEFICIJENT PRIRODNE OSVETLJENOSTI
koju daje takasti izvor jaine jedne kandele
Koristi se za ocenu pririodne osvetljenosti. On
(cd) u prostornom uglu od 1 steradijana (sr).
predstavlja odnos izmeu unutranje i spoljne
3. JAINA SVETLOSNE ENERGIJE
osvetljenosti merene u isto vreme na jednakoj
Gustina svetlosnog fluksa u prostoru (jedinica horizontalnoj ravni izraen procentualno.
je kandela)
Kandela (cd) - jedna kandela je jaina svetlosti
Koeficijent dnevne osvetljenosti odreuje
kvantitativu stranu osvetljenosti, dok se
koja dolazi od takastog crnog tela na
kvalitativna strana odreuje kontrastom
temperaturi topljenja platine (2045 K) pri
osvetljenja.
pritisku od 101325 kPa i prostornom uglu od 1
steradijana.
4. OSVETLJENOST
VETAKA OSVETLJENOST
Gustina svetlosnog fluksa na odreenoj Izvori vetakog osvetljenja su
povrini (jedinica je luks)
I - LAMPE SA UARENIM METALNIM
Luks (lx) - Jedan luks je nivo osvetljenosti
NITIMA
koju daje svetlosni fluks od 1 lumena na
povrini od 1 m2. Uglavnom su izraene od volframa (jedna, dve
5. SJAJNOST (Svetlina) ili tri spirale), a mogu biti vakumirane ili
55
punjene gasovima (dugotrajnije) koji ne Kod kombinovanog osvetljenja vetako
stupaju u reakciju sa metalom (azot, kripton, osvetljenje predstavlja dopunu prirodnom
argon). Ove lampe daju topliju sevetlost ali su osvetljenju.
neekonomine jer najvei deo energije odlazi
na toplotu. U upotrebi su i halogene lampe BIOLOKO DEJSTVO
punjene jodom koje su ekonominije, a uz to
daju svetlost visokog intenziteta. OSVETLJENOSTI
II - SVETLOSNI UREAJI SA Svetlost pored toga to omoguava oveku da
ELEKTRINIM PRANJENJEM vidi predmete, utie i na stanje viih
psiholokih funkcija i fizioloke procese u
Izvori svetlosti sa elektrinim pranjenjem su organizmu.
lampe i cevi u kojima svetlost nastaje kao Adekvatna osvetljenost
posledica elektrinog pranjenja u gasu ili 1. Deluje tonzilirajue na organizam
parama metala. Prolaskom struje kroz gas ili 2. Izaziva oseaj ugodnosti i raspoloenja
metalne pare dolazi do EM zraenja vidljivog i 3. Poveava produktivnost rada
UV dela spektra. UV deo spektra se pretvara u Neadekvatna osvetljenost
vidljivi deo spektra pomou flurescentnog 1. Naruava psihofiziki konfor
praha kojim se oblau ove lampe. 2. Dovodi do breg zamora vida i njegovog
Prema pritisku gasova i para kojima su oteenja
napunjeni ovi izvori se dele na: 3. Smanjuje produktivnost i pogoduje
povreivanju.
1. Izvori niskog pritiska (Luminiscentne lampe)
npr. punjene ivinim parama. Boje takoe imaju psiholoko dejstvo o emu
Ove lampe daju ravnomerniju osvetljenost, treba voditi rauna pri ureenju radnih
svetlost je po spektru blia prirodnoj, manje prostorija i maina
zamaraju oi, imaju povoljniji psihofizioloki 1. Crveno-oran ubrzava nervno psihike
efekat na organizam i ekonominije su od reakcije
lampi sa uarenim metalnim nitima jer se 2. uto-zelena deluje umirujue
nezagrevaju. Prema kvalitetu svetlosti 3. Plava deluje deprimirajue
luminiscentne lampe se mogu podeliti na Delovi maina koji mogu uzrokovati povrede
lampe belog, toplog belog, hladnog i dnevnog ne bi smeli biti obojeni tamnim i hladnim
svetla. bojama
2. Izvori visokog pritiska Kao posledica neadekvate osvetljenosti moe
Najekonominiji, pa su pogodni za doi do:
osvetljavanje velikih povrina i radnih mesta 1. ZABLETAVANJE
gde se trai visok nivo osvetljenosti. Mana im Smanjenje ili nemogunost vienja samo za
je to emituju svetlost uskog spektralnog vreme dok traje vizuelni stimulans.
podruija, to se moe popraviti kombinacijom 2. ZASLEPLJENOST
sa svetlou iz lampi sa metalnim nitima koja Smanjenje ili nemogunost vienja koje traje i
treba da ini 10-25% ukupne svetlosti. neko vreme nakon ekspozicije.
Relativno novijeg datuma su lampe visokog 3. OTEENJE RETINE (termiko i
pritiska punjene Ksenonom koje zbog velikog fotohemijsko).
UV-zraenja moraju biti zatiene
silicijumskim staklom debljine bar 2 mm. NORMATIVI
SVETLOSNE ARMATURE
Osvetljenost na radnom mestu mora da
Imaju vanu funkciju u raspodeli svetlosne zadovolji etiri osnovna zahteva.
energije. Mogu biti postavljene na plafonu, 1. Kvalitet svetla treba da bude to blii
zidovima ili samim radnim mestima. Pomou prirodnom osvetljenju.
njih se na radnim mestima moe ostvariti 2. Nivo osvetljenosti treba da zadovolji zahteve
direktna, indirektna ili difuzna svetlost, ime se dotinog radnog mesta.
utie na kvalitet osvetljenosti na radnom Ovi zhtevi svrstani su u 6 kategorija (veoma
mestu. mali, mali, srednji, veliki, veoma veliki i
izvanredno veliki.
KOMBINOVANA OSVETLJENOST 3. Osvetljenost treba da bude ravnomerna u
prostoru i nepromenjivog intenziteta tokom
Podrazumeva istovremeno korienje i vremena.
prirodnog i vetakog osvetljenja.
56
4. Osvetljenost treba da bude takva da nedovodi na stalni atmosferski pritisak naziva se
do zabletenja. zvunim pritiskom (Po), koji se izraava u
Paskalima (Pa).
9. SUBJEKTIVNE VELIINE ZVUKA
ZVUK - BUKA 1. Glasnost Veliina oseaja koja se javalja
pod dejstvom zvuka. Merna jedinica je Son.
Zvuk nastaje oscilatornim kretanjem estica 2. Nivo glasnosti Merna jedinica je Fon
vrstih, tenih ili gasovitih tela koje imaju 3. Nivo buke predstavlja korigovani nivo
osobinu elastinosti. Buka predstavlja svaki zvunog pritiska dobijen proputanjem
zvuk koji kod oveka izaziva subjektivni signala buke kroz tz. subjektivni A filter.
oseaj neprijatnosti. Merna jedinica je Decibel A (dBA).
1. IZVOR ZVUKA
Mesto na kome estice pod dejstvom neke sile
zaponu oscilatorno kretanje.
VRSTE ZVUNIH POJAVA
2. ZVUNI TALASI
Nastaju prenosom oscilatornog kretanja estica
PERIODINE ZVUNE POJAVE
zvunog izora na estice okolne sredine. Mogu Kod kojih se vrednosti trenutnih zvunih
biti pritisaka posle odreenog vremenskog perioda
I - Longitudialni- ako se oscilatorno kretanje ponavljaju na isti nain, pa one imaju svoju
estica sredine vri se u pravcu prostiranja Periodu, Frekfencu i Amplitudu.
zvunih talasa I - PROSTOPERIODINI ZVUK
II - Transverzalni - ako se oscilatorno Najednostavniji oblik periodine zvune
kretanje estica sredine vri upravno na pravac pojave za koji moemo definisati
prostiranja z.t. 1. Prosena vrednost - srednja vrednost zvunih
3. BRZINA PROSTIRANJA ZVUNIH pritisaka u nekom vremenskom intervalu i
TALASA 2. Efektivna vrednost - kvadratni koren srednje
Zavisi od stanja sredine u kojoj se stvaraju (u vrednosti kvadrata trenutnih zvunih pritisaka
vazduhu 343 m/s) u vremenu.
4. ZVUNA ENERGIJA II - SLOENOPERIODINI ZVUK
Kinetika E oscilatornog kretanja estica Sastavljeni iz veeg broja prostoperiodinih
izvora zvuka prenosi se na estice okolne zvukova (frekfentne konponente, harmonici)
sredine, tako da i prostor oko izvora zvuka ima koji ine njegov frekfentni spektar.
odreenu E (zvunu E) koja se izraava u
Dulima (J) NEPERIODINE ZVUNE POJAVE
5. ZVUNA SNAGA
Ukupna zvuna E koju zvuni izvor stvara u
(umovi)
jedinici vremena, izraava se u Vatima (W).
Odlikuju se sluajnim promenama zvunog
6. INTENZITET ZVUKA (Io)
pritiska u toku vremena i te se pojave nikada
Predstavlja brzinu prenoenja zvune energije ne ponavljaju na isti nain. Ovde nema smisla
kroz jedininu povrinu koja je upravna na govoriti o pojedinanim frekventnim
pravac prostiranja zvunih talasa, izraava se u komponentama, ve samo o uim ili irim
Vatima po m2 (W/m2). opsezima frekvence iz celokupnog frekventog
7. ZVUNO POLJE spektra zvune pojave. umovi su najei
Deo prostora oko zvunog izvora kroz koji se zvuk u ivotu.
prostiru zvuni talasi. Razlikujemo:
I - Slobodno zvuno polje - ako se zvuni
talasi slobodno prostiru u svim pravcima od PRAG SLUHA I BOLA
zvunog izvora.
Minimalne vednosti Po i Io pri kojima se javlja
II - Difuzno zvuno polje - ako se zvuni
sluni oseaj naziva se prag sluha, a vrednost
talasi viestruko reflektuju od povrina
Po i Io koje dovode do oseaja bola naziva se
prepreka.
prag bola. Dijapazon vrednosti Io i Po izmeu
Pojam zvunog polja obino se vezuje za
praga sluha i praga bola je ogroman pa se
vazduni prostor koji okruuje izvor zvuka i umesto njih koriste logaritamske veliine
kroz koji se zvuni talas prenosi do ula sluha 1. Nivo zvunog intenziteta (Li) dobija se
oveka.
po formuli Li = 10 x log10 I / Io,
8. ZVUNI PRITISAK (Po) jedinica je dB.
U svakoj taki zvunog polja pod dejstvom 2. Nivo zvunog pritiska (Lp) dobija se
zvunog talasa dolazi do promena u pritisku. po formuli Lp = 20 x log10 P / Po
Promenjiva komponenta ukupnog pritiska u jedinica je dB.
nekoj taki zvunog polja, koja se superponira
57
Gde su I i P vrednosti intenziteta zvuka, unutranjeg uha. Labirint ima tri kanalia Skala
odnosno zvunog pritiska na pragu sluha, a Io i vestibuli, medija i timpani. Izmei skale
Po izmerene vrednosti. Na ovaj nain je raspon vistibuli i medije nalazi se Membrana vestibuli,
izmeu praga sluha i praga bola sveden na a izmeu skale medije i timpani nalazi se
samo 130 dB to omoguava prikaz celog Bazilarna membrana na kojoj lei Kortijev
ujnog podruja oveka na jednom dijagramu. organ.
Bazilarna membrana kortijevog organa je
TIPOVI BUKE sastavljena od 2000 niti, koje su zategnute,
elastine i nejednake duine pa zato mogu da
PREMA PROMENJIVOSTI NIVOA osciluju u razliitim frekfencijama. Kratke niti
koje su lokalizovane u samoj bazi kohleje
1. BUKA NEPROMENJIVOG NIVOA osciluju pri vrlo visokim frekfencijama, dok
(Kontinuirana buka) - iji se nivo menja u one due koje su pri vrhu kohleje osciluju pri
opsegu do 5 dB. niskim frekfencijama. Sam Kortijev organ koji
2. BUKA PROMENJIVOG NIVOA ako se lei na povrini bazilarne membrane sastavljen
nivo menja u opsegu veem od 5 dB. je od tri reda spoljanjih i jednog reda
3. ISPREKIDANA BUKA buka koja traje vie unutranjih treptastih elija koje predstavljaju
od 1 sec sa vie prekida u toku trajanja. receptorne elje. Baze ovih receptornih elija
4. IMPULSNA BUKA jedan ili vie odvojenih opletene su mreom zavretaka slunog nerva
akustikih inpulsa koji traju krae od 1 sec. koji vodi do odgovarajueg centra u CNS-u.
Prilikom pokreta perilinfe dolazi do savijanja
PREMA NIVOIMA INTENZITETA bazalne membrane i nadraaja neurosenzornih
elija Kortijevog organa odnosno do
1. BUKA PRVOG STEPENA (30-65 dB) pretvaranja mehanike energije zvunih talasa
Dobro se podnosi i ne izaziva oteenje sluha. u bioelektrini potencijal koji preko slunog
Samo kod jako osetljivih osoba moe da nerva ide do produene modine, a odatle do
izazove laku uznemirenost, glavobolju, centra za sluh u temporalnom delu kore
razdraljivost i nemiran san. velikog mozga gde se vri definitivna analiza
2. BUKA DRUGOG STEPENA (65-90 dB) zvuka. Nervna vlakna Kortijevog organa
Pri kojoj se ve uoavaju i neurovegetativne komuniciraju i sa vestibularnim aparatom ime
smetnje sa efektima kako na sluhu tako i na se postie prostorna orjentacija i lokalizacija
celom telu. izvora zvuka.
Viegodinje izlaganje ovoj buci izaziva trajno
oteenje sluha lakog stepena na visoke INIOCI KOJI UTIU NA
tonove. NASTANAK AKUSTIKE TRAUME
3. BUKA TREEG STEPENA (90-110 dB)
Kod veine ljudi izaziva teke 1. INTENZITET BUKE
neurovegetativne smetnje i progresivni trajni Buka veeg intenziteta dovodi do breg
gubitak sluha u relativno kratkom vremenu. oteenja sluha.
Ovu buku obino prate i vibracije. 2. DUINA EKSPOZICIJE
4. BUKA ETVRTOG STEPENA (110-130 dB) Poveanjem duine ekspozicije poveava se i
Ovu buku ovek ne moe dugo da izdri jer stepen oteenja.
izaziva brze neurocirkulatorne smetnje i nagli 3. SPEKTAR BUKE
gubitak sluha uz nesnosno zujanje i druge Visokofrekventna buka bre dovodi do
poremeaje. Ako buka pree 130 dB oteenja oteenja od niskofrekfentne.
su praktino momentalna. 4. KARAKTER BUKE
Stalnost i isprekidanost buke, vremenska
BIOLOKO DEJSTVO BUKE promenjivost i usmerenost buke su faktori koji
utiu na veliinu i progresiju oteenja sluha.
MEHANIZAM REGISTROVANJA 5. INDIVIDUALNA OSETLJIVOST
ZVUKA Neke osobe su osetljivije na buku i kod njih
bre dolazi do nastanka i progresije oteenja
Zvuk ili buka su vid mahanike energije koja sluha.
vri pritisak na bubnu opnu koja zato poinje 6. GODINE STAROSTI
da osciluje. Oscilacije bubne opne prenose se Mlai ljudi su otporniji na dejstvo buke od
preko slunih koica u srednjem uhu do starijih.
Foramena ovale ija mambrana takoe poinje 7. USLOVI RADA
da osciluje u istom ritmu. Pokreti membrane Rad na otvorenom prostoru je manje rizian u
ovale izazivaju pokretanje peri i endolinfe u odnosu na rad u zatvorenoj prostoriji, gde je
kotanom i membranoznom delu Labirinta usled refleksije zvuka oteenje sluha vee.
58
8. PRISUSTVO DRUGIH TETNOSTI Usled dejstva buke na vegetativni nervni
Potvreno je sinergino dejstvo vibracije i sistem (Poveanje tonusa simpatikusa), nastaju
buke i njihov kumulativni efekat. spazmi zavretka auditatibne arterije, koja
9. UPOTREBA OTOTOKSINIH LEKOVA I snabdeva receptorne elije Kortijevog organa
SREDSTAVA krvlju. ulne elije Kortijevog organa kao
10. PRETHODNE AFEKCIJE SLUHA I visoko diferentovane elije su jako osetljive na
VIRUSNE INFEKCIJE hipoksiju pa smanjenje prokrvljenosti dovodi
11. STANJE VASKULARNOG SISTEMA I do njihovog nepovratnog propadanja. Ovaj
VASKULARIZACIJA UNUTRANJEG UVA patoloki proces zahvata i nervne zavretke i
12. STANJE NEUROVEGETATIVNOG sama vlakna slunog nerva.
SISTEMA Zbog slabe prokrvljenosti bazilarnog dela
13. UZIMANJE ALKOHOLA, DUVANA I kohleje i same lokalizacije ovog dela koji je
KOFEINA prvi na udaru zvunih talasa on prvi strada pa
se prvo javlja oteenje sluha na 4000 Hz.
AKUTNE AKUSTIKE TRAUME Ovako zapoeti proces na ulnim elijama
Kortijevog organa je progradijentan,
Nastaju usled dejstva buka velikog intenziteta ireparabilan i neizleiv degenerativni proces.
(npr. pri eksplozijama), koja moe za kratko Stalnim izlaganjem zvunim oscilacijama,
vreme da izazove ozbiljne patoloke promene. poveava se broj oteenih neurosenzornih
Moe se javiti elija dgovornih za prijem i prenoenje zvunih
1. PROVALA BUBNE OPNE utisaka, pa vremenom dolazi do gluvoe.
2. KIDANJE VEZA IZMEU SLUNIH
KOICA KLINIKA SLIKA
3. OTEENJA SENZORNIH ELIJA
KORTIJEVOG ORGANA 1. PERIOD USPOSTAVLJANJA SLUNOG
DEFEKTA
HRONINE AKUSTIKE Karakterie se privremenom hipoakuzijom za
visoke tonove, da bi se posle nekoliko stati
TRAUME (PROFESIONALNA odmora sluh vratio na normalnu vrednost.
GLUVOA I NAGLUVOST) Ovo stanje traje 2-4 nedelje uz sluni skotum u
opsegu 3500-5000 Hz i oteenjem sluha od
ETIOLOGIJA 30-40 dB.
2. PERIOD LATENCIJE
Javlja se kod radnika koji su izloeni tetnom U ovom periodu prestaju subjektivne smetnje
dejstvu buke nieg nivoa (preko 90 dB) u toku jer je dolo do adaptacije ula sluha na
osmoasovnog radnog vremena, tokom dueg poveanu buku.
perioda ekspozicije kao to je industriska buka. Radnik dobro uje glasan govor, ali slabije uje
Industriska buka je najei uzrik apat, enski i deiji glas koji sadri visoke
profesionalne nagluvosti i gluvoe. Poveana tonove.
ekspozicija postoji u: Ova faza traje nekoliko meseci ili godina.
- Rudnicima 3. PERIOD NEPOTPUNE LATENCE
- elezarama Oteenje sluha se iri prema visokim i niskim
- Avijaciji i brodogradnji tonovima, tako da skotom zahvata podruije od
- Metalopreraivakoj industriji 2000-8000 Hz sa oteenjem sluha od 50 dB.
- Industriji oruja 4. PERIOD MANIFESTNE NAGLUVOSTI
- Tekstilna industrija ILI GLUVOE
- Graevinarstvo
Dolazi do definitivnog oteenja sluha. Radnik
- Kamenolomima
uje govor ali ga nerazume. On ne uje tihi
govor i apat, ima neprekidno zujanje u uima i
PATOGENEZA vee psihike smetnje. Sluni zubac se
Dominantan mehanizam nastanka oteenja produbljuje, proiruje i zahvata sluno
kod hronine akustike traume je: podruije od 1000-8000 Hz sa oteenjem
1. ZAMOR I ISCRPLJENOST SENZORNIH sluha do 60 dB i vie.
ELIJA KORTIJEVOG ORGANA
2. HIPOKSIJA ZBOG SPAZMA
KARAKTERISTIKE PROFESIONALNE
AUDITIVNE ARTERIJE GLUVOE
Tok ovog oteenja je progradijentan, a
1. Obostrana, simetrina, perciptivnog tipa.
patoloki mehanizmi se odigravaju u
2. Lezija je u delu slunog organa za visoke
unutranjem uhu.
frekfence (skotom je od 3000-6000 Hz).
59
3. Kriva kotane sprovodljivosti prati krivu izazvane stimulacijom receptore u masnom
vazdune sprovodljivosti. tkivu (pojaana lipoliza).
4. Ispadi se najpre pojavljuju u opsegu visokih 4. ISHEMIJA MIOKARDA
frekvenci, a kasnije i u niim frekvencijama. 5. VAZOKONSTRIKCIJA PERIFERNIH
5. U poetnoj fazi bolesti ispitanik ne uje KRVNIH SUDOVA
apatni govor, a u zavrnoj glasan govor. Javlja se spazam kapilarne zone i smanjenje
6. Profesionalna nagluvost se poveava pod pulsnih oscilacija (prsti, une koljke).
stalnim uticajem buke (Progradijentno
oboljenje). DEJSTVO NA NERVNI SISTEM
7. Po prestanku izloenosti sluni defekt se
zadrava i ne iri vie. 1. POREMEAJ BIOELEKTRINIH
8. Profesionalna gluvoa je neizleiva i Sluni POTENCIJALA MODANIH ELIJA
aparati ne pomau. (EEG-promene)
2. RAZDRALJIVOST, NEVOLJNOST,
DIJAGNOZA ANKSIOZNOST I OSEAJ NESIGURNOSTI
3. NARUAVANJE PSIHOMOTORNE
1. ANAMNEZA RAVNOTEE (Dovodi do poveanja broja
- Radna anamneza - Podatak o radu na greaka pri radu)
radnim mestima gde postoji ekspozicija buci. 4. OTEENJE MENTALNIH FUNKCIJA
- Lina anamneza - Obratiti panju na ranija 5. SMANJENJE PRECIZNOSTI I
oboljenja ula sluha i uzimanje ototoksinih KOORDINACIJE POKRETA
lekova. 6. VRTOGLAVICA I GUBITAK RAVNOTEE
- Socijalna anamneza - Znaajni su podaci
koji se odnose na konzumiranje alkohola i DEJSTVO NA ULO VIDA
cigareta.
2. KLINIKA SLIKA Usled razdraenja talamusa i retikularne
formacije kao i zbog spazma ogranka arterije
Oslabljen sluh i tegobe koje potiu od
centralis retine.
ekstraauditivnih efekata buke.
1. SLABIJE RASPOZNAVANJE BOJA
2. SUENJE VIDNOG POLJA
EKSTRA - AUDITIVNI EFEKTI 3. DILATACIJA ZENICA
BUKE 4. SMANJENJE SPOSOBNOSTI VIENJA U
MRAKU
Zvuni impulsi nastali i unutrnjem uvu 5. SMANJENJE SVETLOSNE OSETLJIVOSTI
prenose se do centra ula sluha u CNS-u. 6. POJAVA RELJEFNOG VIENJA
Posredstvom retikularne formacije nastali
nadraaj se proiruje i na druge delove CNS-a, DEJSTVO NA ENDOKRINI SISTEM
kao to su centar za vid, centar pojedinih
pokreta, centar za KVS i cetri za unutranje 1. POVEANO LUENJE HORMONA
organe i sisteme itd. Ovim se mogu obajsniti i NADBUBREGA (kortizola, adrenalina i
brojni ekstraauditivni efekti buke na noradrenalina)
organizam. 2. POVEANO LUENJE TIROKSINA
3. POJAVA INTOLERANCIJE NA GLUKOZU
DEJSTVO NA KVS
DEJSTVO NA REPRODUKTIVNI
1. POVEANJE KRVNOG PRITISKA SISTEM
Objanjava se poveanje tronusa simpatikusa
to dovodi do spazma arteriola i porasta krvnog 1. RAANJE NOVOROENADI SA
pritiska MANJOM TELESNOM TEINOM
2. POVEANJE SRANE FREKVENCE, 2. EI SPONTANI POBAAJI naroito
KONTRAKTILNOSTI I KORONARNOG ako je buka udruena sa vibracijama
PROTOKA 3. DISMENOREINE TEGODE
Objanjava se pojaanom -adrenergikom
aktivnou simpatikusa i istezanja zidova DEJSTVO NA GIT
desnih pretkomora
3. POVEANJE RIZIKA ZA NASTANAK 1. PILOROSPAZAM
ATEROSKLEROZE I KORONARNE 2. POREMEAJ LUENJA ELUDANE
BOLESTI KISELINE
Zbog poveanja holesterola, trigliceridai i LDL 3. EA POJAVA IRA NA 12-
koje nastaje usled poveanog luenja TOPALANOM CREVU
kateholamina, gliko i mineralokortikoida
60
PROMENE U KRVNOJ SLICI 4. Karakteristian audigram (bilateralno,
simetrino oteenje, karakteristian skotom na
1. POVEANJE LEUKOCITA 4000 Hz, perceptivno oteenje).
2. POVEANJE LIMFOCITA
3. POVEANJE NEUTROFILA ZATITA OD BUKE
4. POVEANJE TRANSAMINAZA
5. POVEANJE FOSFATAZA
ZATITA NA IZVORU ZVUKA
6. POVEANJE HOLESTEROLA, TGL I LDL
I - SMANJENJE POBUDNIH SILA
OCENA RADNE SPSOBNOSTI 1. Smanjenje sile udara i sile trenja
1. Osobe kod kojih postoji individualna 2. Balansiranje pokretnih masa
preoseljivost na buku, kod kojih postoji 3. Centriranje i podmazivanje leita, osovina,
oteenje sluha preko 30% po Fovleru i kod prenosa i sl
kojih dolazi do brze progresije oteenja sluha 4. Ugradnja rezonatornih sistema
treba zatititi od dejstva buke ili ih izdvijiti iz II - PRIGUENJE ELEMENTATA NA KOJE
bune sredine (promena radnog mesta) - Takve DELUJU POBUDNE SILE
osobe nisu sposobni da rade u bunoj sredini 1. Promena frekfencija rezonatornog elementa
2. Osobe starije od 40 godina sa tekom promenom debljina ploa ili promenom
redukcijom sluha relativno lako i brzo se njihove mase.
adaptiraju na novonastali hendikep
2. Poveanje elastinih gubitaka ljepljenjem
(zahvaljujui svom iskustrvu i godinama) pa
plastinih materjala na rezonatorne
promena radnog mesta ima skromne rezultate
elemente.
3. Mladi radnici sa tekim oteenjem sluha teko
se adaptiraju na novonastalu situaciju, pa je III - PROMENA REIMA RADA
promena radnog mesta najadekvatnije reenje i Podrazumeva konstrukcione izmene
daje dobre rezultate. tj.supstituciju tehnolokog procesa npr.
4. Jednostrano oteenje sluha bitno umanjuje Zamena klipnih motora turbinskim motorima,
radnu sposobnost jedino za radna mesta gde je zamena motora sa unutranjim sagorevanjem
bitna orjentacija na zvune pojave. elektrinim motorima itd.
5. Potpuno gluve osobe mogu amaterski
upravljati motornim vozilom dok je za ZATITA NA PUTANJI ZVUKA
profesionalce dobijanje dozvole ograniava na
gubitak sluha do 60dB uz uslov da se slunima
I - KOD ZVUNIH IZVORA NA
apartom oteenje konpenzuje.
OTVORENOM PROSTORU
6. Potpuno gluve osobe mogu se zapoljavati na
1. Postavljanje izvora buke to dalje od mesta
radnim mestima na kojima postoji ekspozicija
prijema zvuka
jakoj inpulsnoj ili kontinuiranoj buci.
2. Primena akustiki zaklona - Prirodni (brda,
ume, parkovi), ili vetaki (graeni sa tom
KRITERIJUMI DA SE namenom)
OTEENJE ULA SLUHA 3. Izbegavanje tetne refleksije - Zvuk se
najee reflektuje od fasada viespratnica
PRIZNA ZA PROFESIONALNO 4. Projektovanje prostorija u kojima ne sme
OBOLJENJE biti buke na tihoj strani zgrade ili u
centralnom delu zgrade
1. Da je radnik due vreme obavljao poslove ili se 5. Primena zvune izolacije pri konstrukciji
nalazio na radnim mestima na kojima dolazi u prozora i vrata
kontakt sa bukom iznad dozvoljenih nivoa,
2. Da postoji obostrano perceptivno oteenje II - KOD ZVUNIH IZVORA U
sluha vie od 30% po Fowler Sabineovoj ZATVORENOM PROSTOTU
skali, potvreno pregledom specijaliste 1. Postavljanje zvunih izvora u najnii deo
otorinolaringologa, zgrade - ime se postie da tlo apsorbuje
3. Da postoji medicinska dokumentacija koja zvuk.
iskljuuje: zapaljenja uiju, uzimanje 2. Grupisanje i odvajanje bunih od tihih
ototoksinih lekova i traume glave uz prostorija unutar jednog objekta.
normalan audiogram pre zapoljavanja. (U 3. Spreavanje prenoenja buke kroz
nedostatku nultog audiograma, ulo sluha se instalacije unutar objekta.
smatra ouvanim u momentu zapoljavanja), 4. Izbor graevinskih elemenata za zidove i
meuspratne konstrukcije.
61
5. Zatvaranje zvunih izvora u komore ija je glave. koljka potpuno obuhvata une koljke,
konstrukcija odvojena od konstrukcije a jastuii omoguuju prijanjanje koljke uz
zgrade. glavu i ne smeju smetati noenju naunica.
6. Poveanje apsorpcije. Naunice smanjuju nivo buke za najmanje 25
dB.
ZATITA NA MESTU PRIJEMA
ZVUKA (LSZ) III - ZATITNE KACIGE
Pokrivaju u vidu lema najvei deo glave i
Lina sredstva zatite od buke imaju zadatak vrata tako da smanjuju nivo buke i do 40 dB.
da smanje nivo buke ispod 85 dB, a da Primenjuju se u kombinaciji sa titnicima i
istovremeno omogue prenos najvanijih antifonima. lemovi sa naunicama koriste se
govornih frekfencija, da to manje smetaju za zatitu od buke iji nivo ne prelazi 110 dB.
radniku pri obavljanju posla i da neizazivaju Oni smanjuju i kotanu provodljivost.
neeljene efekte u vidu nelagodnosti, bola,
svraba, alergiskih i iritativnih reakcija. Dele se IV - ZATITNA ODELA
na Koriste se kada je potrebno zatititi sve organe
1. Okluziona - predviena za spoljni uni ljudskog tela od intenzivnog zvuka.
kanal.
2. Opturaciona - koja naleu na predeo glave ORGANIZACIONE MERE ZATITE
oko uva. Za zatitu od buke koriste se:
I - RACIONALIZACIJA REIMA RADA I
I - EPOVI (ANTIFONI) ODMORA
1. epovi od vate Bolje je na svaka dva sata rada u buci napraviti
Za zatitu sluha esto se koristi obina vata od pauzu od 10 min u prostoriji izolovanoj od
koje se formira ep za sluni kanal. Bolji ep se buke, nego imati jednu duu pauzu u toku
dobija kada se vata pomea sa voskom ili nekim radnog dana.
drugim plastinim materijalom. Nedostatak im je
to posle odreenog vremena ne prijanjaju uz MEDICINSKE MERE ZATITE
sluni kanal pa se moraju promeniti, zata obino
nepostoje higijenski uslovi. ep od vate smanuje I - PROFESIONALNA ORIJENTACIJA I
buku za svega nekoliko dB na niskim i 10-15 dB SELEKCIJA
na visokim . Ima za cilj otkrivanje osoba osetljivih na buku i
2. epovi od staklene vune njihovo usmeravanje na druga zanimanja.
Staklena vuna prenika oko 1 mikrometar je Kontraidikacije za zapoljavanje na radnim
pogodnija za izradu epova jer se lake mestima gde postoji ekspozicija buci visokog
oblikuje, bolje prijanja, ne iritira kou. epovi intenziteta su
od staklene vune smanjuju buku za 5 do 10 dB. 1. Oboljenja uva sa moguim oteenjem sluha
2. Smanjena sluna osetljivost bez obzira na
3. Fabriki epovi
etiologiju
Prave se od materijala koji loe prenose zvuk,
3. Oteenja labirinta
ne nadrauju uni kanal, lako se odravaju
4. Otoskleroza
(peru i dezinfikuju), koji nisu lako zapaljivi, ne
5. Oboljenja srednjeg i unutranjeg uva
putaju boju i ne menjaju oblik pri temperaturi
6. Postojea nagluvost
tela. Mogu se koristiti vie puta. Proizvode se u
Gubitak sluha prvog stepena (30-40 dB) -
vie veliina. Bolje prijanjaju uz uni kanal jer
Savetuje se medicinski nadzor, a ako se radi o
su fiksirani pomou elastinih draa. U
ljudima mlaim od 35 god. sa eksponiranim
poslednje vreme se proizvode epovi sa
radnim staom ispod 5 godina, predlae se
nekoliko tankih pregrada koje formiraju vie
promena radnog mesta
zatvorenih prostora koji priguuju zvuk.
Dobrim epovima zvuk se moe priguiti i za Gubitak sluha drugog stepena (40-60 dB) -
Obavezna je promena radnog mesta
preko 30 dB. epovi slue i za zatitu od UZ-
talasa. Gubitak sluha treeg stepena (preko 60 dB)
- Predstavlja kontraindikaciju za rad u
II - NAUNICE (TITNICI) uslovima buke.
Obuhvataju ceo predeo uva zajedno sa unom
II - PREVENTIVNI ZDRAVSTVENI PREGLEDI
koljkom. Sastoje se od dve koljke i
elastinog polukrunog nosaa. koljka se 1. Prethodni pregledi
sastoji od tela koljke i jastuia, a elastini Pri izboru kandidata koji treba da rade u buci
polukruni nisa od jedne ili dve elastine treba ispitati njihovu eventualnu individualnu
trake savijene prema obliku lobanje i povezane preosetljivost na buku zata postoje brojni
tako da se mogu podeavati prema veliini Testovi zamora sluha kojima se prati
privremeno sputanje praga sluha i vreme
62
potrebno za oporavak sluha (normalno se granice ujnosti ljudskog uva (iznad 16000 ili
oporavak zavri unutar dva sata od izlaganja 20000 Hz). UZ se u vidu mehanikih talasa
buci). prenosi kroz sve elastine sredine (vrste, tene
Audiogram je obavezan kako bi se tokom i gasovite), ali ne se ne prostire kroz vakum. U
periodinih pregleda poreenjem audiograma gasovima i tenostima iri se u vidu
odredio stepen napredovanja oteenja sluha. longitudialnih talasa, dok se u vrstim telima
2. Periodini pregledi moe iriti i u vidu transvrezalnih talasa. UZ se
Imaju za cilj praenje stanja sluha. Kotrola kroz vrstu i tenu sredinu relativno dobro
sluha kod radnika izloenih buci treba da se prenosi dok ga vazduh brzo apsorbuje.
vri u intervalima ne duim od 6 meseci, a kod Brzina prostiranja UZ talasa zavisi od
radnika koji su tek poeli da rade i karakteristika sredine kroz koju prolazi. Pri
svakodnevno. promeni brzine prostiranja menja se talasna
3. Vanredni pregledi duina UZ-talasa, dok frekfencija ostaje ista.
Obavljaju se nakon izlaganja buci visokog Pri prolazu kroz materijalnu sredinu dolazi do
intenziteta ili nakon oboljenja slunog aparata slabljenja UZ talasa zbog apsorpcije, rasipanja,
koji mogu doprineti gubitku sluha. refleksije i drugih fenomena. Kroz ivo tkivo
prostiranje UZ-talasa je neujednaeno zbog
III - UTVRIVANJE RADNIH MESTA SA nejednake gustine i razliitih karakteristika
POVEANIM RIZIKOM sredine.
Rada mesta na kojima buka prelazi nivo od 85 VRSTE UZ TALASA
dB(A) su radna mesta sa posebnim uslovima 1. Kontinuirani
rada. 2. Isprekidani
Na ovakvim radnim mestima ukoliko se 3. Impulsni
tehnikim i linim zatitnim sredstvima nivo
buke ne moe smanjiti ispod 85 dB uvodi se i BITNE VELIINE
Skraenje vremena ekspozicije. 1. Ukupna snaga UZ izvora - izraava se u W.
2. Intenzitet ultrazvuka - izraava se u W/m2.
IV - ZDRAVSTVENO PROSVEENJE I 3. Nivo intenziteta ultrazvuka - izraava se u
EDUKACIJA dB.
Usmerena je na znaaj i neophodnost noenja 4. Nivo pritiska ultrazvuka - izraava se u dB.
linih zatitinih sredstava i njihovu redovnu i
pravilnu upotrebu. Radnika treba upoznati sa IZVORI ULTARAZVUKA
dodatnim tetnim dejstvom buke van radnog
mesta, kao i sa mogunou oporavka PRIRODNI
privremenog gubitka sluha. U prirodi ultrazvuni talasi stvaraju se u toku
grmljavine, oluje, bure i drugih nepogoda.
ZAKONODAVNO ADMINISTRATIVNE Mnoge ivotinje (slepi mievi, kitovi, delfini,
MERE neki insekti) proizvode UZ, nekima on slui za
orijentaciju.
Pavilnikom su odreeni normativi za zatitu od
buke, metode i uslovi merenja i analize buke VETAKI
Za zatitu sluha od oteenja bukom odreena Neka svojstva UZ kao to su zagrevajue,
je granica od 86 dB(A). mehaniko, kavitaciono, osobina da se odbija i
U veini zemalja maksimalno dozvoljeni nivo vraa ka izvoru (Doplerov efekt) nala su svoju
buke za osmoasovno radno vreme je do 90 primenu u tehnici, medicini, industriji kao i u
dB(A) svakodnevnom ivotu:
Za buku ispod 350 Hz gornja granica je 100 1. Za otkrivanje podvodnih objekata,
dB, a za buku od oko 4000 Hz gornja granica ispitivanje podvodnih reljefa, merenje
je 80 dB. dubine i praenje riba.
Ako postoji potreba sporazumevanja govorom 2. U daljinskim upravljaima za TV, otvaranje
na udaljenosti od 4 m doputeni nivo je 50 daljinski vrata, u alarmnim sistemima
dB(A). protiv provala.
Ako je buka iznad 90 dB(A) doputeno vreme 3. Za odreivanje daljine kod fotokamera
izlaganja je 4 sata, a za buku intenziteta 115 4. U aparatima za rasterivanje glodara, ptica,
dB(A) doputeno vreme izlaganja je 7 min. insekata, pasa i dr.
5. Za seenje, zavarivanje, buenje i obradu
ULTRAZVUK 6.
metala.
Za ienje metalnih delova potopljenih u
Ultrazvuk predstavlja mehanike oscilacije u UZ kadu.
elastinoj sredini frekfencija iznad gornje
63
7. U medicini u Dg i Th svrhe, u hirurgiji (UZ 4. HLADNOA I UTRNULOST PRSTIJU
no i kauter), za skidanje zubnih naslaga. Po prestanku ekspozicije
Ultrazvuni aparati koji se koriste u ove svhe
su vetaki izvori ultrazvunih talasa. 5. ULTRAZVUNA BOLEST
Podrazumeva niz promena koje se javljaju kod
BIOLOKO DEJSTVO ljudi dugotrajno izloenih dejstvu UZ iz
vazduha niih frekfencija (preko 100 dB) i buci
ULTRAZVUKA veeg intenziteta. Manifestuje se
1. Oseaj neprijatnosti, punoe, zujanja i
Ultrazvuni talasi koji dopiru do oveka irei bola u uima
se kroz vazduh najveim delom se reflektuju 2. Bol u slepoonicama i glavobolja
od povrine tela tako da u organizam oveka 3. Umor i poremeaj sna
ulazi svega 0,1% upadne energije zraenja. U 4. Muka i povraanje
sluaju direktnog kontakta oveka sa vrstim 5. Vrtoglavica i nestabilnost pri hodu
telom ili tenou kroz koji se iri UZ on 6. Prolazno oteenje sluha
prodire u telo sa veoma malo gubitka, da bi na
Navedene smetnje objanjavaju se dejstvom
prelazu izmeu mekih tkiva i kostiju ponovo
UZ na nervni sistem, KVS, ulo sluha i
dolo do odbijanja najeveg dela UZ talasa
vestibularne funkcije. Mnogi autori osporavaju
(sredine razliite gustine) i malog prodiranja u
postojanje ove bolesti kao posebnog entiteta.
kosti.
Sa poveanjem frekfencije UZ talasa dolazi do
poveanja njihove apsorpcije u tkivu.
ZATITA OD ULTRAZVUKA
Bioloko dejstvo ultrazvuka moe biti:
TEHNIKE MERE ZATITE
1. TERMIKO
Prolazei kroz bioloku sredinu UZ-talasi se 1. AUTOMATSKA I DALJINSKA KONTROLA
apsorbuju i slabe transformiui se u toplotu. U cilju eliminisanja direktnog kontakta sa
2. MEHANIKO izvorom UZ
UZ-talasi izazivaju mehaniko kretanje estica - Ukoliko se UZ prenosi kroz tenost (UZ-
u tkivima kroz koje prolaze. U zavisnosti od kade) ne treba uranjati ruke u kadu sa tenou
enregije talasa ovo kretanje moe da dovede do - Oblaganje vrstih predmeta kroz koje se
deformacija i promena u strukturi tkiva. prenosi UZ i sa kojima radnik dolazi u kontakt
3. KAVITACIONO materijalom koji apsorbuje ultazvune talase.
UZ talasi velikog intenziteta koji se prenose u 2. IZBOR UREAJA SA NAJMANJIM
telo direktnim kontaktom usled svog INTENZITETOM UZ
mehanikog dejstva mogu dovesti do stvaranja 3. IZOLACIJA UZ UREAJA U POSEBNE
malih upljina u biolokoj sredini (kavitacija) PROSTORIJE
zbog naglog zgunjavanja i razreivanja estica 4. POSTAVLJANJE EKRANA OD
sredine. METALNIH PLOA OBLOENIH
GUMOM
Smatra se da UZ intenziteta ispod 110 dB ne
moe da izazove znaajnije neeljen LINA ZATITNA SREDSTVA
zdravstvene efekte, kao i kratkotrajno izlaganje
UZ iz vazduha intenziteta do 120 dB. 1. GUMENE RUKAVICE SA PAMUNOM
POSTAVOM - Kod postojanja direktnog
KLINIKE MANIFESTAIJE DEJSTVA kontakta.
ULTRAZVUKA 2. KACIGE I ANTIFONI- Pri vazdunom
prenoenju ultrazvuka.
1. ZAGREVANJE TELA
Javlja se pri izlaganju UZ preko 140 dB MEDICINSKE MERE ZATITE
2. ANGIO-DISTONINI SINDROM I 1. PREVENTIVNI ZDRAVSTVENI
POLINEURITIS RUKU PREGLEDI
Oteenja perifernih nerava i vaskularnih Prethodni i periodini pregledi - sa
struktura prstiju aka i podlaktice, koja se elementima kao pri ekspoziciji buci.
javljaju pri direktnom, dugotrajnom i
ponavljanom izlaganju UZ niskih frekvencija, 2. PROFESIONALNA ORIJENTACIJA I
a velikog intenziteta. SELEKCIJA
3. OSEAJ PARASTEZIJE ILI SVRABA Kontraindikacije za rad sa ultrazvukom su:
Pri kratkotrajnoj izloenosti malim oteenja nerava , oteenja sluha, KVS-
intenzitetima UZ oboljenja.
64
ZAKONODAVNO ADMINISTRATIVNE OSTALI SIMPTOMI
MERE
1. Zamor
Granina vrednosti izraene u nivou zvunog 2. Malaksalost
pritiska obuhvataju podruje od 75-110 dB za 3. Pospanost
kontinuiranu ekspoziciju tokom osmoasovnog 4. Kaalj
radnog vremena. Granine vrednosti mogu da 5. Glavobolja
budu i vie ako je dnevna ekspozicija kraa, a 6. Snien apetit
radnici snabdeveni linim zatitnim 7. Muka i bol u eludcu
sredstvima. 8. Poremeaj ravnotee
9. Pritisak u grudima i abdomenu
10. Umor i nedostatak koncentracije
INFRAZVUK 11. Oseaj suvoe i grebanja u drelu
12. Uznemirenost i razdraljivost ili tromost i
Infrazvuk predstavlja mehanike oscilacije u apatija
elastinoj sredini ispod donje granice
osetljivosti ljudskog uva (ispod 16 ili 20 Hz). ZATITA OD INFRAZVUKA
iri se u vidu talasa koji mogu da se prostiru na
veoma velika odstojanja, kroz vazduh, vodu i TEHNIKE MERE ZATITE
po zemljinoj povrini.
Prirodu IZ karakteriu pomeraj, brzina, 1. Izbor postrojenja koje ne stvara infrazvuk
ubrzanje, zvuni pritisak, nivo intenziteta, 2. Izolacija maina ili ureaja u posebne prostorije
nivo pritiska 3. Apsorpcija infrazvuka
65
Ljudsko telo percipira i apsorbuje vibracije od 1- Frekventni intervali u kojima se vre merenja
1000 Hz. zovu se oktave koje se mogu podeliti na terce.
2. POMERAJ VIBRACIJA Svaka oktava je odreena graninim
Rastojanje tela od njegovog ravnotenog frekvencama, ali je uobiajeno da se za njenu
poloaja, izraava se u metrima i neprekidno se identifikaciju upotrebljava tz. sredinja
menja pa se radi merenja definiu neke stalne frekvenca (oktavna analiza). I kod sluajnih
veliine pomeraja kao to su: vibracija osnovna veliina koja se meri je
- Trenutni pomeraj - rastojanje od ravnotenog efektivna vrednost izabranog parametra, stim
poloaja koje telo dostigne u odreenom to se ovde mora izraunati i statistika srednja
trenutku vrednost. Ukoliko su statistike srednje
- Maksimalni pomeraj - najvee rastojanje od vrednosti odreene u razliitim vremenskim
ravnotenog poloaja koje telo dostigne tokom intervalima priblino iste sluajne vibracije se
vibriranja nazivaju stacionarnim, u suprotnom imamo
- Srednji pomeraj - srednja vrednost trenutnih nestacionarne sluajne vibracije koje su
pomeraja u nekom vremenskom intervalu.. najtee za ispitivanje.
- Apsolutni srednji pomeraj - uzima apsolutne
vrednosti trenutnih pomeraja (ne moe imati 1. OPTE VIBRACIJE
vrednost 0). Javljaju se kada se ovek nalazi u vibrirajuem
- Efektivni pomeraj - posebna vrsta srednje medijumu i deluju na celo telo npr. kada sedi,
vrednosti lei ili stoji na nekoj vibrirajuoj potpornoj
3. BRZINA VIBRACIJA povrini. Pravci delovanja optih vibracija
Rastojanje koje vibrirajue telo pree za odreeni su prema trima anatomskim osama
jedinicu vremena, izraava se u m/s. oveka (X, Y i Z) koje se seu u predelu srca.
I za brzinu se definiu trenutna brzina,
2. LOKALNE VIBRACIJE
maksimalna brzina, srednja brzina i
efektivna brzina. Deluju na pojedine delove oveijeg tela npr.
4. UBRZANJE VIBRACIJA lokalne rune vibracije, gde je pravac
Predstavlja promenu brzine vibracije u jedinici delovanja odreen pravouglim koordinatnim
vremena, izraava se u m/s2. sistemom koga ine tri ose (Xh, Yh i Zh) koje
se seku u predelu tree metakarpalne kosti
I za ubrazanje se definiu: trenutno ubrzanje,
ake.
maksimalno ubrzanje i efektivno ubrzanje.
66
Oteenja koja izazivaju vibracije najizrazitija VASKULARNI POREMEAJI
su na samom mestu njihovog delovanja.
Najosetljiviji delovi tela na vibracije su distalni Nastanak vaskularnih poremeaja objanjava
delovi ekstremiteta i predeo trbuha. se dejstvom vibracija na lokalne
Svako tkivo moe biti dobar provodnik adrenoreceptore (-1, -2).
vibracija pa se tako potresi recimo mogu 1. ANGIOSPASTINE PROMENE
preneti sa ruku sve do kimenog stuba i trbuha. - U poetku usled nadraaj -1 receptora koji
dovodi do vazokonstrikcije
Mogua je i pojava rezonancije vibracija u
2. ANGIODISTROFINE PROMENE
organizmu tako da i vibracije malih amplituda
- U odmaklim stadijumima, kada odgovor -1
mogu dovesti do opsenih poremeaja u
receptora slabi uz istovremenu blokadu -2
unutranjim organima.
receptora.
Najefikasniji priguivai vibracija u organizmu
Ovi poremeaji prolaze kroz vie stadijuma:
su zglobne i vazdune upljine.
1. Vazomotorna faza poetna faza koju
Vibracije visoke frekvence i male amplitude karakteriu funkcionalni prolazni spazmi
imaju veliku brzinu ali se brzo apsorbuju pa im 2. Vazospastina faza javlja se naizmenino
je domet mali, dok vibracije male frekvence. i spastio i atonino stanje kapilara
velike amplitude imaju malu brzinu ali se slabo 3. Vazoparalitina faza - Kapilari su atonini,
apsorbuju pa im je domet veliki. deformisani, redukovani sa poveanom
Na visokofrekfentne vibracije su posebno propustljivou
osetljive neuro-vaskularne strukture u Funkcionalni poremeaji krvnih sudova
organizmu, dok su na niskofrekfentne vibracije kompromituju cirkulaciju to ima za posledicu
(potrese) posebno osetljive kotano-zglobne i trofike promene u koi, miiima, tetivama i
miino-aponeurozno-tendinozne strukture aponeurozama ali je mogua i generalizacija
posebno kod due kontinuirane ekspozicije vaskularnih poremeaja.
potresima. Strukturne promene koje se mogu videti na
krvnim sudovima
VIBRACIONA BOLEST 1. Hipertrofija miinog sloja zida krvnih
sudova - sa subokluzijom i okluzijom
PATOGENEZA 2. Prisustvo aneurizmi
3. Fibrotine promene u zidu krvnog suda
Patogeneza vibracione bolesti nije do kraja 4. Hijelinizacija u arterijama
razjanjena i zavisi od brojnih faktora.
Smatra se da morfoloke i funkcionalne NEUROLOKI POREMEAJI
promene koje se javljaju nastaju kao posledica
1. MONO I POLI NEUROPATIJE
I - DIREKTNOG MEHANIKO DEJSTVAO - Usled oteenja perifernih nerava sa
VIBRACIJA senzitivnim i motornim ispadima u vidu
Koje izaziva odgovarajue traumatske polineurotinog sindroma praenog
fenomene na mestu njihovog delovanja raznovrsnim senzitivnim, trofikim i
vaskularnim poremeajima.
II - INDIREKTNOG RAZDRAUJUE 2. ASTENINA I NEURASTENINA STANJA
DEJSTVO VIBRACIJA NA NERVE - Usled poremeaja u CNS-u
Razdraujue dejstvo vibracija na nerve i Strukturne promene koje se mogu videti u
nervne zavretke preko sloenim reflektornim nervnom sistmu
mehanizama utie na razliite delove nervnog 1. Polineuritis perifernih nerava - Slika
sistema kao posledica ega mogu nastati razni demijelinizirajue neuropatije, sa
poremeaji na nivou: smanjenjem broja nervnih vlakana i peri-
- Krvnih sudova i srca neuralnom fibrozom.
- Nevnog sistema
2. Degenerativne promene u kimenoj
- Kostiju, Zglobova i Miia
modini - sa propadanjem nervnih elija i
- Senzibiliteta
reakcijom glije.
- ula sluha,vida i ravnotee
- Koe
3. Hiperemija sudova i edem pojedinih
neurona u velikom mozgu.
- eluca
- Endokrinog sistema MIINI POREMEAJI
- Metabolizma i dr.
1. SMANJENJE RAZDRALJIVOSTI,
KLINIKA SLIKA TONUSA I REFLEKSA MIIA
2. PROMENA MIINE SNAGE
67
- Prvih godina rada sa vibrirajuim alatima Najmanje izraeno, obino kod
zapaa se izvesno poveanje miine snage. visokofrekventnh vibracija.
Meutim kasnije ona sve vie opada uz 5. PAREZE I PARALIZE I SINDROM
istovremeno smanjenje i izdrljivosti miia. KARPALNOG TUNELA - ree se javljaju.
3. POSTEPENA ATROFIJA MALIH
MIIA AKA POREMEAJ FUNKCIJE ULA
SLUHA, VIDA I RAVNOTEE
KOTANO-ZGLOBNI POREMEAJI
1. POREMEAJ SLUHA
Promene su najee na kostima zglobova
Kod rada sa vibrirajuim alatima, na radnik
ruja, metakarpofalagealnim i lakatnim
pored vibracija deluje i buka. Meutim
zglobovima, ali se mogu javiti i na drugim
snienje percepcije zvunih nadraaja u
kostima, u zavisnosti od pravca irenja
niskim frekvencijama se pripisuje uticaju
vibracija.. Dolazi do:
vibraija, koje se preko kostiju prenose do
1. OTEENJE ZGLOBNIH HRSKAVICA Kortijevog organa u unutranjem uvu. Sa druge
(fisure, degeneracije, raslojavanje i
strane utvreno je da dugotrajno dejstvo
fragmentacije) vibracija pojaava tetno dejstvo buke, to
2. STVARANJE OSTEOFITA - na rubovima
dovodi do jo breg i teeg oblika
zglobnih povrina kao regenerativni proces
profesionalne gluvoe.
hrskavice
2. POREMEAJ VIDA
3. SKLEROTINE PROMENE I CISTINA
RASVETLJENJA U KOSTIMA Kod obavljanja poslova koji zahtevaju veliku
4. DEFORMIUA SPONDILOZA preciznost uz istovremeno dejstvo vibacija
5. OSTEOPOROZA - Zbog kompresije krvnih zapaena je pojava dvosrukog vida, stvaranja
sudova i ishemije u miiima, u krvnim mree pred oima i slabijeg vida. Pored toga
sudovima kostiju javlja se refleksna utvreno je postojanje izrazitog spazmana
vazodilatacija sa usporavanjem cirkulacije i krvnim sudovima mrenjae pod uticajem
padom pH, to uslovljava proliferaciju vibracija.
osteoklasta i nastanak osteoporoze. 3. POREMEAJ VESTIBULARNOG SISTEMA
6. OSTEOMI, EDOSTOZE I EGZOSTOZE
7. ASEPTINA NEKROZA, POJAVA CISTI
TROFIKE PROMENE
I FRAKTURA U KOSTIMA 1. HIPERKERATOZE, ZARAVNJENJE
8. OKOTAVANJE TETIVA KONIH NABORA I RAGADE NA KOI
Kotano zglobne promene praene su 2. HIPOTROFIJA I ATROFIJA MIIA
1. Bolovima u miru i pri pokretima, nekad i AKE
nou, za vreme odmora i pri palpaciji 3. FENOMEN PRAZNIH PRSTIJU - Pri
2. Oslabljenom grubom motornom snagom palpaciji jagodica prstiju uoava se nedostatak
3. Ogranienom pokretljivou. turgora uz utisak da postoji viak koe na tom
delu prsta i oseaj da je koe nalegla na kost
POREMEAJ SENZIBILITETA distalne falange
4. DUPUYTRENOVA KONKRATURA 3 I 4
Javlja se postepeno snienje svih vidova
PRSTA
konog senzibiliteta bez jasnih granica
5. TENDO-ANGINITIS - Recidivirajui i
izraenije distalno.
hronini.
1. SMANJENJE SENZIBILITETA ZA
6. GANGRENOZNA STANJA - U najteim
VIBRACIJE
sluajevima.
Obino prvo javlaj i predstavlja rani simptom
oboljenja. SEKRETORNI POREMEAJI
2. SMANJENJE SENZIBILITETA ZA BOL
U poetku se javlja samo na krajnjim 1. HIPO ILI HIPERHIDROZA - Ispoljavaju se
falangama prstiju ruku i nogu, da bi se kasnije u vidu preterano suve koe ili preteranog
proirilo na celu aku ili ak podlakticu, znojenja aka.
odnosno na celo stopalo ili podkolenicu. Moe
da ide do potpune anestezije. RAYNAUDOV SINDROM
3. SMANJENJE SENZIBILITETA ZA
TOPLOTU Oboljenje u ijoj se osnovi se nalaze
Slabije je izraen u odnosu na prethodna dva. morfoloki i funkcionalni poremeaji u malim
Kada postoji protie po tipu rukavica i arapa. krvnim sudovima i perifernim nervima ruku
4. SMANJENJE TAKTILNOG nastalih dejstvom vibracija, koji dovode
SENZIBILITETA odgovarajuih lokalnih promena, uz
68
mogunost generalizacije vaskularnih 2. Napadi belih prstiju - najpre zahvta jagodice
poremeaja u zavrnom stadijumu bolesti. a potom i srednje i proksimalne lanke jednog
ili vie prstiju, jedne ili obe ruke. Bledilo se
PATOGENEZA obino javlja pri provociranju hladnoom,
ujutru ali i pri psihikim stresovima i
I - REVERZIBILNA FAZA uznemirenosti. Nastavljanjem rada sa
Poetna faza oboljenja kod koje dolazi samo vibrirajuim alatima napadi bledila prstiju su
do preteranog Vazospazma malih krvnih ei. Napadi traju od nekoliko minuta do
sudova reverzibilnog karaktera. Vazospazam jednog sata i zavravaju se reaktivnom
se ovde smenjuje sa vazodilatacijom krvnih hiperemijom, esto uz oseaj intenzivnog bola.
sudova pri zagrevanju Za vreme napada oseaj za bol, dodir i
II - IREVERZIBILNA FAZA temperaturu su znatno smanjeni.
Gde postoji Stalna anatomska opstrukcija 3. Temperatura koe aka je sniena
malih krvnih sudova tako da se i posle 4. Kod nekih se javljaju grevi u prstima
zagrevanja neuspostavlja cirkulacija pa samim 5. Senzibilitet je znatno snien
tim ni normalna pletizmografska kriva. 6. Pojava asteninih i neurasteninih reakcija
Smatra se da je prvi odgovor na vibracije 7. Poremeaj funkcije KVS-a
relaksacija malih krvnih sudova i povean 8. Hiperfunkcija tireoideje
permeabilitet njihovih zidova to za posledicu 9. Poremeaji metabolizma
ima nagomilavanje tenosti u njihovoj okolini.
Otuda postoji oseaj nabreklosti, a objektivno IV - ETVRTI STADIJUM
otok u prstima koji konprimira nervne Retko se sree. Karakterie se generalizacijom
zavretke i dovodi do oseaja utrnulosti. vaskularnih poremeaja nastalog kao posledica
Kasnije dolazi do Hipertrofije miinog sloja oteenja viih delova CNS-a koji regulie
i nastanka fibrotinih promena u zidovima funkcije vaskularnog sistema. Nastale promene
k. sudova to dovodi do smanjenja njihovog su praktino ireverzibilne i uslovljavaju znatno
lumena emu doprinosi i sekundarna tromboza. smanjenje radne sposobnosti, ak i njen
Sa napredovanjem bolesti dolazi do potpune potpuni gubitak.
okluzije krvnih sudova to dovodi do trofikih Vaskularni poremeaji ispoljavaju se ne samo
poremeaja koe. Krajnji ishod obliteracije na rukama ve bivaju izraeni i na nogama
krvnih sudova prstiju su gangrenozne promene. Angiospastike krize mogu zahvatiti koronarne
i cerebalne krvne sudove pa se mogu jeviti
KLINIKA SLIKA anginozni bolovi, napadi vrtoglavice,
glavobolje i omaglice
I - PRVI STADIJUM Veoma su izraeni i rasprostranjeni poremeaji
1. Lako izraeni bolovi u prstima i rukama senzibiliteta.
2. Parastezije u rukama (oseaj trnjenja,
mravinjanja, ukoenost i umrtvljenosti) - CEREBRO-VASKULARNI
naroito van rada SINDROM
3. Pojava otoka i oseaj zatezanja i napetosti u
prstima Nastaje kao posledica dejstva optih vibracija
4. Snienje vibracionog senzibiliteta koje dovode do generalizacije vaskularnih
5. Lake promene trofike miia ramenog poremeaja usled oteenja u CNS-u i
pojasa vegetativnim centrima koji reguliu vaskularni
tonus.
II - DRUGI STADIJUM
Subjektivno
1. Bolovi i parastezije su jae izraeni i
postojaniji su
1. Zamor, Glavobolja i Nesvestica
2. Temperatura koe prstiju pa ak i itave 2. Munina i Povraanje
ake je sniena 3. Gubitak ravnotee i Vrtoglavica
3. esta je cijanotina prebojenost koe i 4. Bolovi tipa stenokardije
pojaano znojenje aka 5. Bolovi u nogama i Poremeaj sna
4. Snienje senzibiliteta zahvata sve prste aka Objektivno
i iri se na predeo podlaktice 1. Labilnost pulsa i pritiska
5. U miiima se palpiraju izraeni bolni 2. EKG znaci poremeaja koronarne cirkulacije
vorovi u predelu podlaktice i lopatice 3. Poremeaj senzibiliteta
4. Vegetativni poremeaji
III - TREI STADIJUM 5. Znaci vegetativnog polineurita na nogama
1. Intenzivni bolovi u rukama
SPINALNI SINDROM
69
- Pozitivan pletizmografski nalaz
Nastaje kao posledica organskog oteenja 4. POREMEAJ NA KOTANOM ILI
kimene modine. Razlikujemo dve forme NEURO-MUSKULARNOM SISTEMU (bar
1. Siringomijeloidna forma - Kararkterie se jedan)
rasprostranjenim poremeajima senzibiliteta Poremeaji kotanog sistema
ruku, nogu i grudnog koa. Nalik je na podrazumevaju:
segmentarne poremeaje, javlja se po tipu - Radiografske promene na kostima ruja
rukavice, arape, kaputa (artroze, egzostoze, aseptine nekroze ili ciste)
2. Amiotrofina forma - Postepeno dolazi do ili
progresivne miine atrofije gornjih - Radiografske promene na kostima lakta-
ekstremiteta, ramenog pojasa, nekada nogu. epikondilitis
Duboki refleksi su oslabljeni ili isezavaju. Poremeaji na neuromuskularnog sistema
Nastaju pareze perifernih ivaca. podrazumeva:
- Obostrani EMNG ispad senzibiliteta na
KOMPENZATORNA FORMA n.medianus ili n. ulnaris ili
- Hipotrofija hipotenara ili tenara uz atrofiju
VIBRACIONE BOLESTI koe.
Ukoliko neki od ovih uslova nije ispunjen
Jedina manifestacija oboljenja je sklonost ka moe se postaviti dijagnoza Profesionalna
akro-spazmima. Pri tom nema nikakvih osetljivost na vibraciju (Expositio cum vibratio
bolova, koni senzibilitet je ouvan, nema prof.)
poremeaja trofike, a radna sposobnost je
ouvana.
Ova forma bolesti se obino javlja kod osoba OCENA RADNE SPOSOBNOSTI
sa dobro razvijenim miinim sistemom i
stabilnim VNS. Lice obolelo od vibracione bolesti nije
sposobno za dalji rad sa vibracijama kao ni za
Ovakvi bolesnici mogu dugo da nastave svoju
precizne manualne poslove i druge poslove
profesionalnu delatnost
koji zahtevaju vee fiziko angaovanje,
kontakt sa vaskulotropnim, neurotropnim i
LEENJE osteotropnim noksama i rad u nepovoljnim
1. Vazodilatatori mikroklimatskim i klimatskim uslovima.
2. Analgetici Promenu radnog mesta treba sugerisati i u
3. Vitaminski preparati sluaju postavljanja dijagnoze Expositio cum
4. Fizikalne procedure vibratio prof.
5. Sredstva sa tonizirajuim dejstvom
6. Sredstva sa antiinflamatornim dejstvom ZATITA OD VIBRACIJA
KRITERIJUMI ZA I - LINA ZATITNA SREDSTVA
PRIZNAVANJE VIBRACIONE 1. Antivibracione rukavice - Izrauju se od
koe, postavljene su filcom, a izmeu ova dva
BOLESTI ZA PROFESIONALNO sloja je materijal koji amortizuje vibracije
OBOLJENJE 2. Asure za stajanje, kleanj ili sedenje -
Izraene su takoe od materijala koji
Da bi se vibraciona bolest proglasila amortizuje vibracije.
profesionalni oboljenjem moraju biti ispunjeni 3. Radne cipele - Od koe sa onom od gume
sledei uslovi: koja amortizuje vibracije.
70
PROFESIONALNA ORIJENTACIJA I ULTRAVIOLETNO
SELEKCIJA
Kontraindikacije za rad sa vibrirajuim alatima ZRAENJE
su:
- Oboljenja CNS i PNS UV zraenje ima najveu energiju fotona u
- Oboljenja krvnih sudova i srca odnosu na ostala nejonizujua zraenja tako da
- Oboljenja nerava je bioloki i najaktivnije, ali ne dovoljno da
- Endokrini poremeaji izazove jonizaciju. Ovo zraenje obuhvata
- Psihiki poremeaji (Psihoneuroze) podruije talasnih duina od 100 do 400 nm i
- Oboljenja kotano-zglobnog sistema zauzima mesto izmeu rendgenskog zraenja i
- Oboljenje sluha i vestibularnog aparata vidljive svetlosti. Deli se na:
- Trudnoa 1. UV-A podruije ( = 315-400 nm) -
ZDRAVSTVENO PROSVEENJE I Podruije crne svetlosti
EDUKACIJA 2. UV-B podruije ( = 280-315 nm) -
1. Upoznavanje radnika sa tetnostima Podruije eritema koe
2. Znaaj primene mera zatite 3. UV-C podruije ( < 280 nm)-
3. Uticaj puenja i konzumacije alkohola Germicidno podruije
4. Znaaj pravilne ishrane i dr.
RANO OTKRIVANJ PROFESIONALNOG Za odreivanje UV zraenja uglavnom se meri
OTEENJA 1. Zrana snaga - ozraenost koja pada na
1. Opti pregled jedinicu povrine (W/m2) i
2. Kona termometrija 2. Zrana ekspozicija - ukupna energija zraenja
3. Radiografija aka na 5 godina na jedinicu povrine (J/ m2).
4. Pletizmografija ekstremiteta
5. Dinamometrija IZVORI EKSPOZICIJE
III - SOCIJALNE MERE ZATITE PRIRODNI IZVORI UV ZRAENJA
1. Organizovan prevoz
2. Adekvatna ishrana 1. SUNCE
3. Boravak u zagrejanim prostorijama Prirodno UV-zraenje potie od sunca, najvei
4. Godinji odmor uz organizovan preventivni deo ovog zraenja apsorbuje se u atmosferi,
fizikalni tretman. naroito u ozonu tako da do zemljine povrine
dopire samo UV zraenje talasne duine vee
IV - ZAKONODAVNO od 290 nm.
ADMINISTRATIVNE MERE Prirodnom UV zraenju su u veoj meri
Naim zakonodavstvom nisu posebno izloeni ljudi koji po prirodi posla vei deo
propisane dozvoljene vrednosti ekspozicije godine provode na otvorenom prostoru
vibracijama. Koriste se ISO standardi za - Zemljoradnici
ekspoziciju vibracijama koje se prenose preko - Graevinski radnici
ruku i koje deluju na celo telo. - Mornari i ribari
Prema ovim standardima dozvoljena vrednost - Radnici u solanama
za opte vibracije je 1-80 Hz, a za lokalne 8- - Geometri
1000 Hz. - Radnici na dalekovodima
- Radnici na odravanju pruga
- Putari
NEJONIZUJUE ZRAENJE - Planinari i skijai i sl.
Nejonizujue zraenje obuhvata deo spektra
EM zraenja koje nema energiju fotona VETAKI IZORI UV ZRAENJA
dovoljnu da izazove jonizaciju u ivom tkivu.
Podruije nejonizujueg zraenja obuhvata: 1. USIJANI IZVORI
TALASNA Tungstenske i Halogene lampe
VRSTA ZRAENJA
DUINA 2. IZVORI SA ELEKTRINIM
1. Ultravioletno zraenje = 100-400 nm PRANJENJEM KROZ GASOVE
2. Vidljiva svetlost = 400-780 nm 3. ivine lampe, Fle cevi, Elektroluno
3. Infracrveno zraenje = 780 nm-1,0 mm zavarivanje
4. Radiofrekfentno 4. FLURESCENTNE LAMPE
= 1,0 mm-3000 m Fluorescentne cevi, Fluorescentni sunani
zraenje
5. Elektrina i magnetna emiteri, UV emiteri suneve svetlosti
= 1-10 km 5. LASERI i dr.
polja
6. Lasersko zraenje
71
Vetakom UV zraenju su eksponovani: i nekih ekcema pri emu izlaganje UV zracima
1. Zavarivai dovodi do pogoranja ovih bolesti - Kebnerov
2. Fizioterapeuti i kozmetiari fenomen.
3. Defektoskopisti EGZOGENA FOTOSENZIBILIZACIJA -
4. tampari ispoljava se u dva oblika:
5. Laboratorisko i medicinsko osoblje 1. Fototoksine reakcije (Iritacija) -
6. Radnici na fotohemijskim procesima itd Ispoljavaju se u vidu:
- Eritema
UV-zraenje je nalo svoju primenu - Vezikula ili Bula
1. U elektrozavarivanju i obradi metala - Hiperplazija i ljutenja koe - kasnije
2. U prehrambenoj, hemiskoj i farmaceutskoj - Pogoranja nekih sistemskih bolesti
industriji kao to su lupus i herpes.
3. Za sterilizaciju vazduha, hrane i vode 2. Fotoalergijske reakcije (Alergija) -
4. U defektoskopiji Ispoljava se o obliku
5. U proizvodnji svetlosti pomou flurescentnih - Urtikarije
lampi. - Ekcema
- Papula
BIOLOKO DEJSTVO - Vezikula
- Eritema (ploasti ili difuzni)
ULTRAVIOLETNOG ZRAENjA Nastaje usled senzibilizacije na neke hemijske
supstance koje se stvaraju pod dejstvom UV
UV zraenje u maloj meri prodire u organizam,
zraka.
tako da uglavnom izaziva promene na koi i
oima. III - PRERANO STARENJE KOE
U osnovi biolokog dejstva lei apsorpcija Javlja se kod dugotrajnog izlaganja UV-B
energije zraenja i njena transformacija u zraenju. Manifestuje se oteenjem vezivnog
ivom tkivu u fotohemisku i toplotnu energiju. tkiva.
Apsorpcija fotona zraenja dovodi do - Neelastina, suva, gruba i smeurana koa
ekscitacije molekula (podizanje na vii - Pojava pega
energetski nivo) pri emu se stvaraju slobodni - Pojaane pigmentacije
radikali koji oteuju tkivo. - Taleangiektazije.
72
epitela ronjae (keratitis) ime se razgoliuju
poeci senzitivnih nervnih vlakana. 1. Unoenje vee koliine tenosti
Klinika slika - Posle latentnog perida od 4-6 2. Primena atiinflamatornih preparata
sati javlja se peenje, bol, oseaj peska u (steroidnih i nesteroidnih)
oima, osetljivost na svetlost (fotofobija), 3. Kod fotooftalmije
blefarospazam i suzenje. Venjaa je otekla i - Hladne obloge
hiperemina. - Ukapavanje uljanog rastvora vitamina A i D
Promene traju 1-5 dana i prolaze bez posledica. - Mirovanje u mraku
Leenje - Lokalna aplikacija Anestetik, - Noenje tamnih naoara.
Uljanog rastvora vitamin A i Antibiotske masti
Ocena radne sposobnosti - Nesposobnost za INFRACRVENO ZRAENJE
rad traje 2-3 dana.
IC zraenje ili tamno toplotno zraenje u
II - UBRZAVA STARENJE SOIVA I spekru EM zraenja zauzima mesto izmeu
NASTANAK KATARAKTE Radiofrekfentnog (mikrotalasnog) zraenja i
Dugotrajnog izlaganja UV-A zraenju. vidljive svetlosti. Ovo zraenje potie od
energije tolotnog kretanja (vibracije i rotacije)
III - PTERIGIJUM I KARCINOM atoma i molekula tela zagrejanih iznad
SPONGIOZNIH ELIJA KONJUKTIVE apsolutne nule, pa se jo naziva i toplotnim
Kod dugotrajnog izlaganja zraenju. zraenjem
to je teperatura tela vea emituju se IC-zraci
DEJSTVO NA GENETSKI MATERIJAL zraci manje talasne duine.
IC zraenje obuhvata podruije talasnih duina
I - FOTOHEMISKE MODIFIKACIJE od 780 nm do 1,0 mm koje se deli na tri opsega
GENETSKOG MATERIJALA 1. IC-A (Kratko) - Talasne duine 780-
Oteuje DNK lance moe da dovede do smtri 1400 nm
elije ili do hromozomskih aberacija,
2. IC-B (Srednje) - Talasne duine 1400-
mutageneze i verovatno do zapoinjanja
3000 nm
kancerogeneze.
3. IC-C (Dugo) - Talasne duine 3000
II - AKTIVACIJA RAZLIITIH GENA I nm-1mm
NEKIH VIRUSA Za odreivanje IC zraenja uglavnom se meri:
Ukljuujui i HIV virus. 1. Zrana snaga - ozraenost koja pada na
jedinicu povrine (W/m2) i
2. Zrana ekspozicija - ukupna energija
MERE ZATITE zraenja na jedinicu povrine (J/ m2)
1. Primena zatitinih konih preparata - koji
apsorbuju UV zrake i spreavaju njihovo IZVORI EKSPOZICIJE
prodiranje u kou.
2. Izbegavanje preteranog izlaganja zraenju PRIRODNI IZVORI IC ZRAENJA
3. Postavljanje ekrana ispred izvora zraenja i
1. SUNCE
poveanje rastojanja od izvora zraenja
4. Upotreba linih zatitinih sredstava - Prirodno IC- zraenje potie od sunca. Pri
Naoare sa posebnim filterima, zatitne maske prolasku kroz atmosferu intenzitet ovog
5. Skraenje vremena ekspozicije zraenja se smanjuje naroito onog sa talasnom
6. Kotrolni i periodini pregledi radnika duinom preko 1000 nm.
izloenih UV zraenju
7. Profesionalna orijentacija i selekcija - Prirodnom IC zraenju su u veoj meri izloeni
Kontraindikacije za rad sa UV-zraenjem su: ljudi koji po prirodi posla vei deo godine
- Oteenje onog soiva i oboljenja oka provode na otvorenom prostoru:
- Oboljenja koe i preosetljivost koe na UV- - Zemljoradnici
zraenja - Graevinski radnici
- Psihoze i neuroze - Mornari i ribari
- Oboljenja CNS-a - Radnici u solanama
- Oboljenja KVS-a - Geometri
- Graviditet - Radnici na dalekovodima
- Radnici na odravanju pruga
Otetenja izazvana dejstvom UV zraka nalaze
- Putari
se na listi profesionalnih oboljenja.
- Planinari i skijai i sl.
LEENJE
VETAKI IZVORI IC ZRAENJA
73
8. ATROFIJA KOE
1. ZAGREJANI I USIJANI IZVORI
2. IZVORI SA ELEKTRINIM PRANJENJEM
9. APSCES ZNOJNIH LEZDA
KROZ GASOVE
3. LASERI (CO2)
OTEENJA OKA
IC-A ZRACI - mogu izazvati:
Vetakom IC zraenju su eksponirani radnici
u toplim pogonima:
1. TERMIKO OTEENJE MRENJAE
- Visoke pei Nastaje zbog toga to ono soivo fokusira IC
- Topionice zrake na retinu izazivajui termiku
- Livnicama koagulaciju na njoj posle ega nastaje oiljak
- Valjaonice koji za posledicu ima skotom sa definitivnim
- Kovanice oteenjem centralnog vida. Obino nastaje
- Loionice usled trenutne ekspozicije jakom izvoru
- Suare zraenja pri emu zatitni mehanizmi
- Varioci (okretanje glave i zatvaranje kapaka) ne stignu
- Stakloduvai da reaguju npr. laser, snani reflektori, due
- Radnici na peenju cigle, cementa i gledanje u sunce
krea 2. ZAPALJENJE KAPKA, KONJUKTIVITIS
- Radnici na suenju uglja I SUVO OKO
- Fizioterapeuti
IC-B ZRACI - mogu izazvati
IC-zraenje je nalo svoju primenu u:
1. KATARAKTA
1. U industriji boja, tekstila, koe, lekova,
Nakon viegodinje ekspozicije, najpre se u
hrane i automobila
zadnjem delu soiva stvore vakuole, koja
2. Za detekciju poara
kasnije prelaze u zrnasta zamuenja koja na
3. Za odreivanju poloaja i broja ljudi (u
kraju zahvate celo soivo. esto se javlja u
vojsci)
industriji stakla, topionicama i livnicama.
4. Za praenju poloaja nebeskih tela
Katarakta izazvana dejstvom IC zraenja nalazi
5. U medicini Termografija (otkrivanje
se na listi profesionalnih bolesti.
vruih zona - tumori i hladnih zona -
opstrukcija cirkulacije) IC-C ZRACI - Ne prolaze kroz medije oka.
6. U fizikalnoj medicini - za zagrevanje
odreenih delova tela. MERE ZATITE
BIOLOKO DEJSTVO MERE ZATITE KOD RADA NA
INFRACRVENOG ZRAENjA OTVORENOM PROSTORU
SUNANICA 1. LZS (Zatitna odea od pamuka svetle
boje, Zatita glave kapama i eirima)
Izaziva je IC-A zraenje. Nastaje zbog 2. Veinu poslova organizovati u jutarnjim
hiprtermije, hiperemije i vazodilatacije krvnih asovima
sudova modane opne. 3. Za vreme odmora omoguiti tuiranje i
uzimanje napitaka
OTEENJA KOE 4. Ishranu prilagoditi energetskim potrebama
i klimatskim uslovima.
Kone promene nastaju pod dejstvom IC-A
zraka (IC-B i IC-C su bezopsni). MERE ZATITE KOD RADA U
1. TOPLOTNI ERITEM - nastaje brzo po ZATVORENOM PROSTORU
izlaganju zbog vaskularne dilatacije
2. OPEKOTINE - mogu izazvati IC-A zraci 1. Smanjenje temperature izvora zraenja
veeg intenziteta 2. Postavljanje zatitnih ekrana od Al, Ni, Cr, Cu
3. RETIKULARNI DERMATITIS - Pri 3. Automatizacija i poveanje rastojanja
dugotrajnoj izloenosti IC zraenju izmeu radnika i izvora zraenja
4. SMEA PIGMENTACIJA KOE 4. Skraenje vremene ekspozicije
(Mramorizacija) 5. Zatitne kapuljae od azbestne i pamune
tkanine sa aluminijumskom folijom
5. MREASTA APIGMENTACIJA 6. Zatitne naoare sa kobalt staklima koja se
6. TALEANGIEKTAZIJE I DESKVAMACIJA izrauju u 14 razliitih zasenjenja zavisno
7. KERATOZA I VARUKOZNE od vrste radova.
TVOREVINE
74
7. Stvaranje uslova za tuiranje nakon VETAKI IZVORI RF ZRAENJA
zavretka posla.
1. OTVORENA OSCILATORNA KOLA
MEDICINSKE MERE ZATITE
PRIMENA RF ZRAENJA
1. Profesionalna orjentacija i selekcija
radnika - Kontraindikacije za rad sa IC- U telekomunikacijama: TV, Radioveze,
zraenjem su: Radari, Radiodifuzija, Radiolokacija,
- Oteenje onog soiva Radionavigacija
- Oboljenja koe U industriji: Industrijski RF grejai,
- Kardiovaskularna oboljenja Industrijske mikrotalasne pei
- Oboljenja nervnog sistema
U medicini: Ureaji za kratkotalasnu i
- Neuroze, psihoze i kolapsna stanja
mikrotalasnu dijatermiju
- Poremeaji ravnotee
- Hronina oboljenja RES-a U nauno istraivakom radu
- Hronina oboljenja bubrega i jetre. U domainstvu: Mikrotalasne pei
2. Prethodni i kontrolni periodini
pregledi eksponovanih radnika BIOLOKO DEJSTVO
RADIOFREKFENTNOG
RADIOFREKFENTNO (RF) ZRAENjA
ZRAENJE
TERMIKI EFEKTI
RF zraenje je EM zraenje frekvencije od 100
kHz do 300 GHz. Veina apsorbovane energije RF zraenja u
MIKROTALASNO ZRAENJE - Je RF tkivu transformie se u toplotu. Energija RF
zraenje frekvenca od 300 MHz do 300 GHz. zraenja u ivom tkivu dovodi do poveanja
RF zraenje se iri u vidu talasa pri emu brzine kretanja jona i slobodnih elektrona.
elektrino i magnetno polje stoje upravno Zbog nastalog kretanja dolazi do meusobnog
jedno na drugo. sudaranja i trenja te se tkivo zagreva. Termiki
efekti RF zraenja zavise od koliine
RF talasi mogu da se ire kroz sve sredine
ukljuujui i bezvazduni prostor. apsorbovane energije zraenja kao i od osobina
ivog tkiva. Koliina apsorbovane energije
Bitne fizike veliline koje se odnose na RF- zraenja zavisi od njegove frekvencije,
zraenje su: intenziteta i polarizacije. Da bi dolo do
1. FREKFENCIJA zagrevanja tkiva intenzitet zraenja mora da
2. TALASNA DUINA bude preko 10 mW/cm2.
3. BRZINA PROSTIRANJA TALASA - Zavisi Do ozbiljno oteenje organizma moe doi
od sredine kroz koju prolaze ako se ovek nae u glavnom snopu zraenja u
4. JAINA ELEKTRINOG POLJA - blizini izvora velike snage (radio i TV
izraava se u Volt na metar V/m odailjai, snani radari i neki komunikacioni
5. JAINA MAGNETNOG POLJA - sistemi).
Izraava se u Amper na metar A/m
6. INTENZITET ZRAENJA - I - OPTA HIPERTERMIJA
Koliina energije koja padne na jedinicu Nastaje usled termikog optereenja organizma
povrine W/m2 koje regulacioni mehanizmi ne mogu da
7. SPECIFINA STOPA APSORPCIJE kompenzuju.
ZRAENJA (SAR) Najvee zagrevanje tkiva izaziva zraenje
frekvencije 30-300 MHz jer se najvie
Predstavlja stopu apsorpcije zraenja u jedinici
apsorbuje u telu.
mase tkiva (W/kg). Uvedena je za procenu
biolokog dejstva RF zraenaj. Bioloki efekti II - LOKALNA HIPER-TERMIJA
RF zraenja javljaju se na SAR od 1 - 4 W/kg. Povrinsko zagrevanje tkiva izaziva zraenje
frekfence preko 2000 MHz i manje od 30
IZVORI EKSPOZICIJE MHz
PRIRODNI IZVORI RF ZRAENJA 1. CRVENILO, OPEKOTIN I NEKRIZA KOE
Opekotine se javljaju pri lokalnom
1. SUNCE I DRUGA NEBESKA TELA
ozraivanju visokim intenzitetima RF zraenja.
2. ZEMLJA
Manifestuju se crvenilom na koi, pojavom
3. SAM OVEK
75
vezikula, intersticijalnim edemom, pa i oseaja peckanja i bola, kao i opekotina po
koagulacionon nekrozom. koi, a pri jaim pranjenjima do graevitog
2. KATARAKTA stezanja provodnika, spazma respiratorne
Ono soivo je veoma osetljivo na zagrevanje muskulature, pa i smrti.
RF zraenjem.
3. POREMEAJ SPERMATOGENEZE LEENJE
Usled zagrevanja testisa
Lokalne termike povrede
4. POREMEAJ FUNKCIJE OVARIJUM
1. Hlaenje rane fiziolokim rastvorom
Usled zagrevanja ovarijuma 2. ienje i debridman tkiva
5. OTEENJA UNUTRANJIH TKIVA I 3. Antibiotici po potrebi
ORGANA (Vrele take)
Postraumatski stres i hipertenzija
Nastaje usled fokusiranja zraenja u dubini (nakon akcidenata)
tkiva i organa (vrele take) pri emu usled 1. Antihipertenzivi
zagrevanje mogu nastati ozbiljna oteenja 2. Anksiolitici
tkiva i organa. Ovakva oteenja izazova RF 3. Krai psihijatriski tretman
zraenje frekfence 400-2000MHz
NETERMIKI EFEKTI
MERE ZATITE
Netermiki efekti RF zraenja niskih TEHNIKE MERE ZATITE
intenziteta nisu dovoljno objanjeni, ali je
1. Kontrola intenziteta RF-zraenja na radnim
evidentno da oni postoje, mada po ovom
mestima bar jednom godinje. (Maksimalni
pitanju postoje podeljena miljenja. Neki autori
nivo izlaganja za opseg frekvencija od 30 MHz
navode da RF zraenja dovodi do:
do 300 GHz iznosi 1 mW/cm2).
1. NEUROPATIJE I POREMEAJA 2. Supstitucija generatora koji su izvor intenzivnog
SENZIBILITETA NA PRSTIMA zraenja manje snanim ureajima.
U sluajevim ponovljenog lokalnog izlaganja 3. Smanjenje intenziteta zraenja na samom
ruku neto niim intenzitetima zraenja. izvoru.
Objanavaju se 4. Ugradnja ureaja koji apsorbuju, reflektuju ili
- Poremeajem funkcije nervnih i miinih slabe energiju zraenja (zatitni ekrani i sl.).
elija - izazovanog RF-zraenjem frekfencije 5. Oblaganje izvora zraenja, sanacija pukotina u
ispod 1MHz oklopu i dodatno oklapanje izvora zraenja.
zbog stvaranja indukovanih struja u 6. Ograniavanje pristupa zonama
organizmu koje stimuliu nervne i miine radiofrekfentnog zraenja visoke snage
elije. (radarske antene, TV-tornjevi).
- Poremeajem eliskog membranskog 7. Smanjenje snage emitovanja za vreme radova
potencijala i sinteze i transkripcije DNK na odravanju pomenutih ureaja.
8. Automatsko upravljanje ureajima sa mesta
2. NEURASTENINI SINDROM udaljenog od izvora zraenja.
Konpleks siptoma i promena preteno na
nervnom i KVS sistemu koji su opisali autori iz LINA ZATITNA SREDSTVA
istonih zemalja 60-tih godina ali veina
1. Zatitna odela, kapuljae i rukavice protkane
drugih autora nije nala ove promene.
metalnim nitima (bakar, aluminijum, mesing)
- Nervni sistem (glavobolja, poremeaj sna,
2. Zatitne metalizirane naoare
umor, slabost, malaksalost, razdraljivost,
smanjenje libida)
- Kardiovaskularni sistem (bradikardija,
MEDICINSKE MERE ZATITE
labilnost TA) I - PREVENTIVNI ZDRAVSTVENI PREGLEDI
1. Prethodni pregledi
3. POREMEAJ IMUNOLOKOG SISTEMA
4. LIMFOBLASTA TRANSFORMACIJA Obavezan je oftamoloki pregled sa posebnim
LIMFOCITA osvrtom na soivo
2. Periodini pregledi
SKAKANJE VARNICA Pored oftamolokog pregleda obavezan je
rendgenoloki pregled plua, analiza
Zraenje fekfenca od 300 Hz do 100 kHz hromozomskih aberacija, kardioloki i
ukoliko se u polju zraenja nae neki vei neuropsihijatriski pregled.
metalni predmet moe usled pranjenja 3. Vanredni i kontrolni pregledi
elektriciteta da dovede do skakanja varnica i Obavljaju se ako se sumnja da je radnik izloen
veem inenzitetu zraenja, kao i nakon
76
sprovedenog leenja i prekida ekspozicije u 1. Jaina elektrinog polja - jedinica je volt po
cilju kontrole efekata primenjenih mera. metru (V/m).
Kontrolni pregledi su neophodni barem jednom 2. Jaina magnetnog polja - jedinica je amper
godinje. po metru (A/m)
3. Magnetska propustljivost - u biolokom
II - PROFESIONALNA ORIJENTACIJA I materijalu slina je kao u vazduhu.
SELEKCIJA 4. Magnetna idukcija - predstavlja proizvod
Kontraindikacije za rad sa izvorima ovih jaine magnetnog polja i magnetne
zraenja su: propustljivosti ( Tesla-T).
- Organske lezije i funkcionalni
poremeaji CNS-a IZVORI EKSPOZICIJE
- Zamuenje soiva
- Poremeaji hematopoeznog sistema PRIRODNI IZVORI E I M POLJA
- Endokrini pormeaji
- Tuberkuloza 1. PRIRODNO ZEMLJINO ELEKTRINO
- Maligna oboljenja POLJE
- Graviditet Potie od naelektrisanja zemlje i njenog
omotaa i ima srednju vrednost oko 130 V/m.
DODATNE MERE ZATITE Varira u toku dana i godinjeg doba, a zavisi i
1. Skraenje ekspozicije od atmosferskih prilika.
2. Skraenje radnog vrmena 2. PRIRODNO ZEMLJINO MAGNETNO
3. Produenje godinjeg odmora POLJE
Potie od zemlje kao velikog magneta.
ZAKONODAVNO ADMINISTRATIVNE Horizontalna komponenta zemljinog
MERE magnetnog polja je najvea na ekvatoru, a
vertikalna na polovima.
1. Zabranjen je rad bez line zatitne opreme u
zoni gde je intenzitet zraenja 10 i vie VETAKI IZVORI E I M POLJA
mW/cm2.
2. U zoni gde je intenzitet zraenja 1-10 mW/cm2 1. RAZNI ELEKTROMAGNETI
zabranjeno je zadravanje bez zatitne opreme
due od 15 minuta u toku radnog dana odnosno
Poebno su opasni oni velike snage koji se
najvie se koriste u industriji i energetici.
24 asa.
2. ELEKTRINE INSTALACIJE
OCENA RADNE SPOSOBNOSTI U stanovima od toka naizmenine struje
frekvence 50 Hz.
Vri se prema stepenu izraenosti sekvela.
Nalaz steenih promena na onom soivu je Promenjivim E i M poljima ekstremno niskih
kontraindikacija za dalji rad sa izvorima RF frekfencija (ELF) od 0 do 300 Hz su u najvie
zraenja. izloeni
1. Zavarivai
2. Elektriari
ELEKTRINA I MAGNETNA 3. Elektroinenjeri
POLJA 4. Elektrotehniari
5. Livci
Elektrino polje (E) - nastaje oko 6. Radio i TV serviseri
naelektrisanih estica u mirovanju. 7. Radnici na elktrinim indukcionom peima
Magentsko polje (M) - nastaje oko 8. Radnici na proizvodnji elektrine energije
naelektrisanih estica u kretanju (elektrina 9. Radnici na odravanju prenosnih i
struja). distributivnih linija i transformatora
10. Vozovoe i radnici na odravanju elektrine
Elektromagnetna polja mogu biti: eleznice
1. Statika - javljaju se oko provodnika
jednosmerne struje i oko stalnog magneta BIOLOKO DEJSTVO E I M
2. Promenjiva - javljaju se oko provodnika sa POLjA
naizmeninom strujom.
Bitne fizike veliine koje se odnose na PROMENJIVO ELEKTRINO POLJE
elektrina i magnetska polja jesu: Promenjivo elektrino polje ekstremno niskih
frekvenci dovodi do stvaranja elektrinog
77
polja na povrini ovekovog tela i elektrino Naeno je da M polje suprimira produkciju
polje u telu koje indukuje elektrine struje u melatonina u epifizi. Melatonin je supstance
organizmu. koja spreava tetno dejstvo slobodnih radikala
U biolokom materijalu pod dejstvom E polja na DNK, to znai da je DNK pri snienom
dolazi do stvaranja dipola u atomima i nivou melatonina osetljiviji.
molekulima unutar elija koji sa slobodnim
jonima u ekstracelularnoj tenosti tee da se MERE ZATITE
postave du linija sile elektrinog pollja.
1. Udavaljanje od izvora
Elektrino polje jaine 10-30 kV/m - moe da 2. Skraenje vremena izlaganja
izazove: 3. Oklapanje izvora i ekranizacija za E polja
(za M polja ovo je malo efikasno, a i skupo).
1. OSEAJ DIKONFORA
2. VIBRACIJU KOSE NORMATIVI
3. PECKANJE ISPOD ODEE
Gornji dozvoljeni nivo E i M polja frekvencije
PROMENJIVO MAGNETNO POLJE 50/60 Hz za profesionalno izlaganje iznosi:
1. Za osmoasovno izlaganje 10 kV/m i 0,5
Promenjivo M polje prolazei kroz tkivo
mT.
dovodi do stvaranja elektrino polje u telu
2. Za dvoasovno izlaganje 30 kV/m i 5
koje indukuje elektrine vrtlone struje u
mT.
organizmu koje teku u obliku zatvorenih
petlji. Gornji dozvoljeni nivo izloenosti statikom M
Ove struje su neujednaene, ali su najjae polju iznosi:
neposredno ispod povrine tela. 1. Za dugotrajno izlaganje celog tela 0,06 T.
2. Za kratkotrajno izlaganje ili za izlaganje
Promenjivo magnetno polje moe izazvati: samo ekstremiteta 3 T.
1. VIENJE SVETLEIH KRUGOVA I
SVETLUCANJA (svetloplavo ili svetlouto) Dozvoljene jaine statikog elektrinog polja
2. STIMULACIJA EKSCITABILNIH TKIVA iznosi 40 kV/m.
3. POREMEAJ RADA SRSCA - Ekstrasistole
pa ak i ventrikularne fibrilacije. LASERSKO ZRAENJE
STATIKO MAGNETNO POLJE Laser je izvor EM zraenja ije su talasne
duine uglavnom iz oblasti UV, IC i vidljive
Pri izlaganju statikom M polju takoe se svetlosti, mada neki laseri mogu da emituju i
javljaju elektrine struje u telu oveka usled jonizujue zraenje.
kretanja krvi ili kretanja oveka u polju: Bitne fizike veliine vezane za lasersko
Ovakvo polje moe da izazove: zraenje su:
1. MAGNETSKU ORJENTACIJU NEKIH 1. OZRAENOST - Snaga zraenja koja
MOLEKULA pada na jedinicu povrine W/ m2
2. ELEKTRONSKE INTERAKCIJE 2. ZRANA EKSPOZICIJA - Ukupna
energija zraenja koja pada na jedinicu
OSTALA BIOLOKA DEJSTVA EM povrine J/m2
POLJA
LASERSKI APARATI
1. SKAKANJE VARNICE
U jaem EM polju dolazi do nakupljanja Svaki laser u sebi sadri aktivnu materiju (npr.
elektriciteta na veim neuzemljenim rubin, argon, helijum, neon, rastvori organskih
predmetima. Pri dodiru ovakvih predmeta boja i dr.) koja je zatvorena izmeu dva
dolazi do pranjenja elektriciteta u vidu varnica ogledala (jedno koje ima osobinu potpune
koje izazivaju peckanje i bol. refleksije i drugo koje je delimino prozrano).
U aktivnu materiju se spolja dovodi
2. POREMEAJ RADA PES-MEJKERA ekscitaciona energija (elketrina, hemijska,
Mogu izazvati EM polja veeg intenziteta. optika i dr.) koja izazova prelazak atoma
aktivne materije sa osnovnog na neki vii
3. MOGUE KANCEROGENO DEJSTVO energetski nivo. Pri silasku ovih atoma na
Veliki broj istraivanja bio je usmeren na osnovni energetski nivo emituju se fotoni iste
mogue kancerogene efekte E i M polja ali za energije i u fazi jedan za drugim.
sada jo uvek nema dovoljno dokaza za to.
78
Prolazei kroz aktivnu materiju izmeu dva 4. Apsorbuje
ogledala, broj fotona se viestruko poveava Apsorpcija u tkivu podrazumeva pretvaranje
sve dok neizbije kroz poluprozrano ogledalo u energije fotona laserskog zraenja u neki drugi
vidu tankog, pravoliniskog i strogo usmerenog vid energije to izaziva odreene bioloke
zraka, odreene talasne duine (Laserski zrak). efekte ukljuujui i oteenje tkiva naroito
U zavisnosti od reima rada razlikujemo: oiju i koe.
1. LASERE SA KONTINUIRANIM
REIMOM RADA Osnovni vidovi interakcije laserskog zraenja
2. LASERE SA IMPULSNIM REIMOM sa ivim tkivom jesu:
RADA 1. ZAGREVANJE TKIVA
Nastaje pri transformacije energije laserskog
KARAKTERISTIKE LASERSKOG zraenja u toplotu kao posledica ega mogu da
ZRAENJA nastanu opekotine, suenje tkiva (vaporizacija)
ili ugljenisanje tkiva.
2. KOHERENTNOST- znai da je laserski snop 2. FOTOHEMIJSKI EFEKTI
usklaen, tj. da je prostorno i vremenski Nastaju kad se usled apsorpcije energije
usaglaen. laserskog zraenja molekuli u tkivu podignu na
3. KOLIMISANOST - znai da je laserski zrak vii energetski nivo ime se olakava njihova
kompaktan, zraci usmereni i paralelni ili interakcija sa drugim hemijskim strukturama,
skoro paralelni. to izaziva oteenje tkiva, a pri tom mogu da
4. MONOHROMATINOST - znai da se radi se stvaraju i slobodni radikali. npr.
o zraenju samo jedne tano odreene talasne fotohemijsko oteenje ronjae i mrenjae
duine. oka.
3. RASKIDANJE MOLEKULSKIH VEZA
IZVORI EKSPOZICIJE Nastaje kada u tkivu doe do direktnog
transfera energije laserskog zraenja u energiju
Poveana ekspozicija laserskom zraenju koja dri molekul u celini, te nastaje raskidanje
postoji u sledeim delatnostima: veza i cepanje molekula.
4. FLURESCENCIJA
U graevinarstvu Pojava da posle apsorpcije energije laserskog
- Za dranje pravca u tunelogradnji zraenja u tkivu (kome je dodata strana
- Za merenje daljine supstanca), dolazi do re-emitovanja vidljive
- Za nivelisanje terena svetlosti. Ovo je nalo primenu u
U tamparijama dijagnostikovanju tumora.
- Kod ofset tampe 5. POJAVA UDARNOG TALASA
- Kao optiki itai Javlja se kod upotrebe lasera sa kratkim
U vojne svrhe trajanjem impulsa, pri emu se fokusiranjem
- Kad daljinomera postie velika gustina snage na maloj povrini,
- Za navoenje raketa pri tom dolazi do naglog stvaranja visoke T i
U trgovini mehanikog udarnog talasa to rezultira veoma
- Za oitavnje bar kodova velikim oteenjima. Ovo je nalo primenu u
U medicini razbijanju kamena u bubregu.
- Za ispitivanje i leenje oka 6. JONIZACIJA
- Za otkrivanje malignoma Neki laseri velike snage iz podruija
- Za incizije i zavarivanje tkiva nejonizujueg zraenja mogu u ivom tkivu
- Za biostimulaciju dovesti do jonizacije zbog apsorpcije vie od
- Za razbijanje kamena u bubregu jednog fotona u tzv. multi-fotonskom procesu.
U svakodnevnom ivotu
- Vzuelni efekti na estradi OTEENJA OKA
- Oitavanje kompakt diskova
I - OTEENJE SOIVA (Akutna katarakta)
BIOLOKO DEJSTVO 1. TERMIKO OTEENJE SOIVA -
Izaziva lasersko zraenje iz IC spektra.
LASERSKOG ZRAENJA 2. FOTOHEMIJSKO OTEENJE SOIVA
- Izaziva lasersko zraenje iz UV spektra.
Lasersko zraenje u zavisnosti od talasne
duine i osobine tkiva, moe da se: II - OTEENJE RONJAE
1. Odbije od povrine tkiva 1. RUPURA RONJAE - Moe je izazvati
2. Proe bez znatnijeg gubitka energije lasersko zraenje iz UV i IC spektra.
3. Raseje
79
Kao posledica rupture i oiljka na ronjai 2. Korienje upozoravajuih signala i natpisa
moe doi do gubitka vida ili smanjenja otrine 3. Potovanje strogo propisanih radnih
vida. postupaka
4. Pravilno odravanje opreme
III - OTEENJE MRENJAE 5. Obuka radnika
1. MEHANIKO OTEENJE I RUPTURA III - LINA ZATITNA SREDSTVA
MRENJAE 1. Zatitne naoare
Mogu izazvati impulsni laseri velike snage 2. Zatitna odea i rukavice tamne boje
usled naglog isparavanja vode u tkivu pod 3. Zatitna maska za lice
dejstvom visoke temperature ili usled pojave IV - MEDICINSKE MERE ZATITE
udarnog talsa. 1. Prethodni pregledi - gde posebnu panju
2. TERMIKO OTEENJE MRENJAE treba obratiti na oftalmoloki pregled i
(Opekotine) pregled koe
Izazva lasersko zraenje iz vidljivog i IC dela 2. Periodini pregledi - Jednom godinje
spektra. 3. Vanredni pregledi - Posle akcidenata
3. FOTOHEMIJSKO OTEENJE MRENJAE 4. Profesionalna orijentacija i selekcija
Izazva lasersko zraenje iz UV i kraih Kontraindikacije za rad sa laserima su:
vidljivog dela spektra. - Oboljenja oka (posebno soiva)
- Oteenja koe
Ozleda na mrenjai stvara oiljak i skotom, a - Psihoze i neuroze
gubitak otrine vida zavisi od veliine povrede - Graviditet
i njene blizine fovei (ozlede na fovei dovode - Poremeaji endokrinog sistema (dijabetes,
do potpunog slepila). hipotireoidizam)
- Maligna oboljenja koe i drugih organa
IV - ZABLETAVANJE I ZASLEPLJIVANJE - Hronina oboljenja plua i srca
Mogu izazvati laseri manje snage. - Hronina oboljenja CNS-a.
80
ZRAENJA ZA PROFESIONALNO Vreme za koje se desi dezintegracija jedne
OBOLJENJE polovine atoma nekog radioaktivnog izvora.
81
1. KOSMIKO ZRAENJE Podrazumeva nastanak biolokih efekata kao
Stvara se u svemiru i prodire kroz atmosferu posledicu jonizacije vode u organizmu.
sve do povrine zemlje. Zavisi od nadmorske Jonizujue zraenje izaziva jonizaciju vode pri
visine (poveava se sa visinom) i geografske emu nastaju veoma reaktivni slobodni
irine. Uglavnom ga ini neutronsko i gama radikali (H, OH, HO2, H2, O2 i H2O2) koji
zraenje. reaguju sa organskim molekulima u elijama
Od svih kosmogenih radionukleotida jedino pri emu dolazi do kidanja molekuskih veza i
14
C zasluuje panju. stvaranja organskih slobodni radikala od
ostataka molekula. Organski slobodni radikali
2. RADIONUKLEIDI ZEMALJSKOG stupaju u reakciju sa drugim radikalma
POREKLA stvarajui nove tipove molekula koji nemaju
Od znaaja su oni ije je vreme poluraspada normalnu bioloku funkciju.
izuzetno dugo kao to su 40K, 238U, 232Th od
manjeg su znaaja 87Rb i 235U. Tehnoloki 1. DEJSTVO JZ NA PROTEINE - Pod
izmenjeni prirodni izvori jonizujuih zraenja dejstvom jonizujueg zraenja najee dolazi
nalaze se u ostacima sagorevanja nafte i uglja, do Kidanja bonih lanaca u molekulu protina
ima ih i u vetakom ubrivu, a posebno je (na slabijim disulfidnim i vodoninim vezama)
znaajan gas radon koji se oslobaa iz to moe da dovode do promena u redosledu
zemljita i graevinskog materijala u atmosferu AK u peptidnom lancu i do kidanja slabih,
gde se zadrava. nekovalentnih i nepolarnih veza koje odravaju
sekundarnu, tercijalnu i eventualno
VETAKI IZVORI JONIZUJUEG kvaternarnu strukture proteina to dovodi do
promena u njihovoj konfiguraciji. Kao
ZRAENJA posledica ovakvih promena proteini gube
svoju osnovnu funkciju to dovodi do
1. UPOTREBA I PROBE NUKLEARNOG brojnih poremeaja zavisno od vrste
ORUJA
proteina (enzimi, hormoni, antitela).
2. RAD NUKLEARNIH POSTROJENJA I
AKCIDENTI NA NJIMA 2. DEJSTVO JZ NA NUKLEINSKE
3. PROIZVODNJA RADIOAKTIVNIH IZVORA KISELINE - Sobzirom da je difuzija
4. PRIMENA RADIOAKTIVNIH IZVORA slobodnih radikala u jedro mala predpostavlja
se da jonizujue zraenje oteuje DNK
- Ugrauju se u gromobrane i javljae dima direktnim dejstvo u sluaju kada radioaktivne
- U industriji svetleih boja i satova estice prolaze kroz samu DNK ili hromatin,
- U radiografiji i defektoskopiji pri emu nastaju oteenja u vidu radiacionih
- Za merenje gustine i debljine materijala grozdova. Pri tom se sva energija zraenja
- U laboratorijama (RIA i dr. laboratorije) deponuje u malom delu hromatina i DNK to
- U medicini za dijagnostiku i leenje izaziva velike promene na genetikom
- U hemijskoji i frmaceutskoj industriji materijalu - genske mutacije.
- U duvanskoj i prehrambenoj industriji 1. Genska mutacija u gametima - dovodi
- U metalopreraivakoj i vojnoj industriji do naslednih genetskih bolesti, a
- U proizvodnji plastinih masa 2. Genska mutacija u somatskim elijama -
- Radnici u proizvodnji i servisiranu rendgen dovodi do poremeajem sinteze
aparata belanevina. Mutacije u somatskim elijam
- Radnci u nuklearnim reaktorima i centralama mogu da izazovu aktivaciju elijskih
Najei radionukleotidi u profesionalnoj onkogena i time zaponu kancerogenezu
ekspoziciji su J-131, J-125, Tc-99m i (sinteza izmenjenih belanevina koje
Tricijum. deluje kancerogeno).
82
II - DIGESTIVNI OBLIK (8-20Gy)
1. Prag zavisnosti - Kod nestohastikih efekata. Matine elije crevnog epitela su veoma
Ovde postoji prag doze ispod koje nema efekta, radiosenzitivne to dovodi do njihovog brzog
a iznad koje se efekti javljaju i postaju sve jai propadanja, pa se epitelne elije ne obnavljaju
sa porastom doze. Npr benigna oteenja koe i tako da nastaju prazni prostor izmeu
katarakta. crevnih resica. Plazma izlazi u lumen creva, a
2. Linearna zavisnost - Kod stohastikih efekata. bakterije prodiru u krv. Srednja smrtna doza za
Ovde nepostoji prag doze tako da svaka pa i ljude je 4 Gy, a apsolutna 10 Gy
najmanja izloenost zraenju moe dovesti do
oteenja. Npr genetska, teratogena, i III - NERVNI OBLIK (preko 20 Gy)
kancerska oteenja. Doza od preko 20 Gy dovodi do oteenja
CNS-a, KVS-a i RES-a.
AKUTNI RADIACIONI
SINDROM (BOLEST) KLINIKI STADIJUMI BOLESTI
II - LATENTNI STADIJUM
KLINIKI OBLICI BOLESTI Traje od 1 dana do 2 nedelje i za to vreme
U zavisnosti od doze ozraivanja razlikujemo pacijent se dobro osea.
tri oblika akutne radiacione bolesti:
U ovom stadijumu mogu se registrovati
I - HEMATOLOKI OBLIK (0,5-8 Gy) laboratorijski pokazatelji oteenja elija i
tkiva.
Kosna sr je jedno od najosetljivijih tkiva na
dejstvo jonizujueg zraenja, tako da i male III - MANIFESTNI STADIJUM
doze zraenja dovode do poremeaja
produkcije krvnih elija. Za depresiju KRV
pluripotentne elije ijom diferencijacijom - Leukopenija
nastaju sve krvne elije potrebna je doza od - Limfopenija
svega 1 Gy. Posle dejstva zraenja nastaje: - Trombocitopenija
1. Leukocitoza koja brzo prelazi u - Anemija
granulocitopeniju.
Leukocitoza u poetku nastaje zbog ubrzanog - Krvarenja iz prirodnih otvora
otputanja leukocita iz rezervnih marginalnih - Krvarenja iz koe
odeljaka. - Oteano disanje
Granulocitopenija nastaje kasnije poto se - Tahikardija
rezerve leukocita potroe sobzirom da su - Poviena temperatura
matine elije nesposobne za dalje - Sekundarne infekcije
razmnoavanje i samoobnavljanje. - Sepsa
2. Anemija - Bolovi u trbuhu u vidu greva
Javlja dosta kasnije sobzirom da eritrociti u - Krvavi prolivi i povraanje krvavog sadraja
perifernoj krvi ive oko 120 dana. Za depresiju - Poremeaji svesti
eritrocitopoeze dovoljna je doza od 1-1,5 Gy. - Grevi miia
Anemija se moe javiti ranije usled krvarenja. - Inkoordinacija pokr eta
3. Trombocitopenija Ova faza traje 10-tak dana i zavrava se
Ispoljava se rano ve posle 2-3 dana i doprinosi najee letalno.
razvoju hemoragikog sindroma
4. Limfocitoza koja brzo prelazi u limfopeniju IV - STADIJUM OPORAVKA
Limfocit je najosetljivija zrela elija u krvi, Traje vie meseci.
zbog toga vrlo brzo moe doi do potpunog
nestanka linfocita, to izaziva potpuni slom DIJAGNOZA
mehanizme odbrane organizma.
83
Vidi poglavlje zatita od JZ (Kontrolno Pri akutnom ozraivanju jonizujuim
periodini pregledi). zraenjem brojni poremeaji nastaju kao
1. ANAMENSTIKI PODACI O posledica oteenja krvnih sudova u
OZRAIVANJU organizmu.
2. KLINIKA SLIKA Prvo se javlja prolazna vazodilatracija zbog
Intenzitet i vreme pojave prvih simptoma, ega dolazi do jaeg protoka krvi i hiperemije.
duina latentnog perioda Sledi poveanje propustljivosti malih arterija
3. LABORATORIJSKA I DRUGA zbog ega nastaje edem. U elijama zida
DOPUNSKA ISPITIVANJA krvnog suda nastaje degeneracij, elastina
4. DOZIMETRISKA KONTROLA RADNE vlakna postaju kruta tako da irina lumena
SREDINE I LINA DOZIMETRIJA krvnog suda ne moe da se menja . Endotel
U cilju utvrivanja ekspozicionih i zadebljava pa se lumen i dalje suava.
apsorbovanih doza. Unutranja povrina krvnog suda zbog ovih
5. BIODOZIMETRIJA promena postaje neravna pa se na njoj stvaraju
Merenje radioaktivnosti sekreta, ekskreta i trmbi koji zaepe lumen krvnog suda tako da
dlaka spektrometrijski. cirkulacija prestaje. Tkivo u okolini postaje
ishemino pa nastaje nekroza.
LEENJE Opisani nain poremeaj prokrvljenosti moe
da zahvati razna tkiva.
1. HOSPITALIZACIJA
U aseptinim uslovima uz apsolutni fiziki i OTEENJE KOSTIJU PRI AKUTNOM
psihiki mir. OZRAIVANJU
2. SIMPTOMATSKA TERAPIJA
antiemetici, analgetici, antipiretici, antiaritmici este su nekroze koje dovode do patolokih
itd. preloma.
3. PARENTERALNA ISHRANA Npr. posle radioterapije ginekolokih
Sa ukljuivanjem elektrolitnih rastvora. malignoma, kad se javlja prelom vrata femura.
4. PROFILAKSA I LEENJE INFEKCIJA
Sterilni uslovi, higijena, dekontaminacija HRONINI RADIACIONI
creva, antibiotici. SINDROM (HRS)
5. LEENJE KRVARENJA
Transfuzija koncentrovanih trombocita, Hronina ekspozicija - predstavlja
transplatacija kostne sri. kontinuiranu ili intermitentnu izloenost
uticaju jonizujueg zraenja due od 5 god. i
OCENA RADNE SPOSOBNOSTI ona je najee profesionalna. Pri
profesionalnoj ekspoziciji radnici primaju male
Ako doe do izleenja, ovi ljudi nisu sposobni doze koje su limitirane zakonom.
za rad u zoni jonizujueg zraenja, a njihova Male doze - su doze bliske prirodnom fonu.
radna sposobnost za ostale poslove zavisi od Na gornjoj granici malih doza poinju da se
stepena oteenja organizma. javljaju razliita radiaciona oteenja. Gornja
granica malih doza razliita je za razliita tkiva
KRITERIJUMI ZA PRIZNAVANJE HRS je skup simptoma i znakova koji su
PROFESIONALNOG OBOLJENJA posledica efekata malih doza jonizujueg
zraenja na dva ili vie radiosenzitivna tkiva.
Radiaciona bolest predstavlja povredu na radu Moe nastati kao posledica
ljudi koji rade u zoni jonizujueg zraenja i 1. Spoljanjeg ozraivanja - Pri radu sa
priznaje se za profesionalno oboljenje pod zatvorenim radioaktivnim izvorima ili
sledeim uslovima: 2. Unutranjeg ozraivanja - Pri radu sa
1. Pozitivna radna anamneza i klinika slika otvorenim izvorima (interna kontaminacija).
2. Radiotoksikoloka i dozimetriska ispitivanja
3. Specifine promene u krvi i OTEENJE HEMATOPOEZNOG TKIVA
4. Specifine hromozomske aberacije
Ukoliko se od ovih osoba kasnije pojave Dugotrajno kontinuirano izlaganje malim
maligna oboljenja, oboljenja hematopoeznog i dozam jonizujueg zraenja moe dovesti do
respiratornog sistema i katarakta treba ih iscrpljenja mehanizama za prevenciju
smatrati profesionalnim oboljenjem. oteenja, pri emu se javljaju patoloki
kumulativni efekti malih doza, koji se
OTEENJE KRVNIH SUDOVA PRI prvenstveno ispoljavaju na enzime unutar
AKUTNOM OZRAIVANJU elija kosne sri i periferne krvi. Posledice
ovoga su:
84
I - USPORENA MATURACIJA I Vidi poglavlje zatita od JZ (Kontrolno
DIFERENCIJACIJA KRVNIH PREKURSORA periodini pregledi).
Hipofunkcija kosne sri dovodi do smanjenja 1. RADNA ANAMENZA
broja elija u perifernoj krvi Anamnestiki podatak o radu sa radioaktivnim
izvorima.
II - POREMEAJ U METABOLIZMU 6. KLINIKA SLIKA
ZRELIH KRVNIH ELIJA 7. LABORATORIJSKA I DRUGA
Opadanje njihove funkcije, skraenje ivotnog DOPUNSKA ISPITIVANJA
veka, poremeaj kinetike i dr. 8. DOZIMETRISKA KONTROLA RADNE
1. Poremeaji u eritrocitima SREDINE I LINA DOZIMETRIJA
ivotni vek eritrocita je skraen (zbog U cilju utvrivanja ekspozicionih i
poremeaja u procesu glikolize), to dovodi do apsorbovanih doza.
konpenzatornog poveanja produkcije
eritrocita koja posle dueg vremena dovdi do AKUTNI RADIODERMATITIS
hipoplazije eritrocitne loze.
Poremeena je sinteza Hg zbog slabijeg Nastaju kod ozraivanja koe velikom dozom
ugraivanja gvoa u hem. jonizujueg zraenja u kratkom vremenskom
2. Poremeaj u granulocitima periodu.
Funkcija granulocita je poremeena usled U zavisnosti od primljene doze zraenja
smanjene ktivnosti njenih enzima. razlikujemo tri stepena ovog oboljenja:
- Inhibicija mijeloperoksidaze (MPO) - remeti
migraciju granulocita i smanjuje zapaljenjski
RADIODERMATITIS ERYTHEMATOSA
odgovor. (Doza od 4-8 Gy)
- Inhibicija alkalne fosfataze (ALP) - utie na
specifinu odbranu i reakcije preosetljivosti.
1. ERITEM - nastaje 4-7 dana nakon ozraivanja
i prolazi posle 3-4 nedelje.
3. Poremeaj u trombocitima
2. EPILACIJA - posle 2-3 nedelje i traje 1-3
Smanjena aktivnost enzima trombocita moe
nedelje (zahvata kosu, bradu, pazune i
uticati na njihovu ulogu u procesu hemostaze.
pubine dlake).
4. Poremeaj u limfocitima Radna sposobnost - Radna sposobnost posle
Linfociti su veoma radiosenzitivni zbog izleenja je ouvana (nema posledica).
obilnog DNK materijala, te kao posledica
zraenja moe doi do Mutacija i Aberacija. RADIODERMATITIS BULOSA
Prvi znak depresije kosne sri je Limfocitoza (Doza od 8-12 Gy)
koja brzo prelazi u limfopeniju.
1. BOLNI INFILTRATI SA
Kao posledica dugotrajne ekspozicije LIMFADENITISOM
jonizujuem zraenju vremenom dolazi do
2. POVIENA TEMPERATURA, JEZA I
hipoplazije kotane sri sa hroninim
DRHTAVICA - Posle nekoliko dana nastaju
citopenijam, a potom i do aplazije, fibroze i
displazije kotane sri. 3. PLIKOVI - ispunjeni seroznom tenou, koji
prskaju pa nastaju
Oteenja DNK uzrok su nastanka
leukeminog klona elija. 4. EROZIJE - koje prolaze za 8-12 nedelja
ostavljajui
Kao posledice oteenja hematopoeznog 5. SUVU, BELU I OSETLJIVU KOU
sistema malim dozama zraenja moe doi do Radna sposobnost - Lica koja su bolovala od
nastanka: II stepena trajno su nesposobna za rad u zoni
1. ANEMIJA jonizujueg zraenja, ali im je opta radna
2. LEUKOPENIJA I LEUKOCITOZA sposobnost za druge poslove najee
3. TROMBOCITOPENIJA sauvana.
4. TROMBOCITOASTENIJA
5. MIJELOFIBROZA RADIODERMATITIS ULCEROSA
6. MIJELOSKLEROZA (Doza od 12-15 Gy)
7. MIJELODISPLASTINOG SINDROMA Nakon latentnog perioda od 1-2 dana javlja se:
8. MIJELOPROLIFERATIVNE BOLESTI 1. ERITEM, OSEAJ PEENJA I TOPLINE
9. LEUKEMIJA - Ubrzo se pojavljuje
10. STEENE IMUNODEFICIJENCIJE 2. LJUBIASTA BOJA KOE I OTOK SA
BOLOM - Posle nekoliko dana na tom mestu
DIJAGNOZA nastaje
85
3. ULKUS - sa neravnim dnom i ivicama.
Oporavak traje i do godinu dana i na tom OCENA RADNE SPOSOBNOSTI
mestu se stvara
4. ATROFINI OILJAK (sa Kutane distrofije bez izraene atrofije,
depigmentacijom, taleangiektazijama i pljosnatih hiperkeratoza i ragada nisu
konkraturama) kontraindikacija za rad sa izvorima jonizujuih
5. TARDIVNI ULKUS - Nastaje ako se atrofini zraenja, ali zahtevaju ee kontrole i striktno
oiljak povredi. pridravanje mera zatite na radu.
Iste ovakve promene nastaju i na sluzokoama, Papilomatozne hiperkeratze, su apsolutna
samo to one vie krvare. kontraindikacija za rad sa izvorima jonizujuih
zraenja i smatraju se profesionalnim
Radna sposobnost - Osobe koje su bolovale
oboljenjem. Isto vai i za tardivne radio-
od III stepena nisu sposobne za rad u zoni
nekroze i radiacione karcinome.
jonizujueg zraenja, kao ni za rad na radnim
mestima gde postoji opasnost od oteenja
koe (mehaniko, termiko, hemisko i dr.) RADIACIONA KATARAKTA
zbog mogunosti stvaranja tardivnog ulkusa.
Ova stanja se tretiraju kao povreda na radu. Godinja doza od 150 mSv izazvae promene
na onom soivu (Kataraktu), ali i znatno
manje godinje doze, posle dueg vremena
HRONINI RADIODERMATITIS mogu izazvati iste promene zbog kumulativnih
efekata radiotoksina.
Nastaju usled kumulativnih efekata
dugogodinje lokalizovane ekspozicije koe Najmanja jednokratna doza koja izaziva
malim dozama jonizujueg zraenja, mada kataraktu je 0,45 Gy, a ona sigurno nastaje pri
moe nastati i posle akutnog radiodermatitisa. dozi od 3 Gy.
Lokalizacija promena zavisi od naina rada i Kao profesionalno oboljenje via se kod
najee je na rukama, ree na licu, vratu i radiologa, rendgen tehniara, osoblja u
grudima. radiolokim institutima.
Hronini radiodermatiris zavisi od doze i
NAIN NASTANKA
duine izloenosti. Razlikujemo tri stepena
ovog oboljenja: Radiaciona katarakta nastaje kao posledica:
1. DIREKTNOG OTEENJA EPITELA
KUTANE DISTROFIJE SOIVA
Jonizujue zraenje remeti mitozu epitelnih
U POETKU
elija na ekvatoru soiva to dovodi do
1. Koa je prozirna, sjajna i ispucala
nepravilnog formiranja mladih soivnih
2. Depigmentacija i hiperpigmentacija
vlakana koja gube providnost. Pored toga JZ
3. Epilacija
izaziva i denaturaciju proteina.
KASNIJE
Dejstvo je izrazitije kod mladih osoba jer je
1. Koa je hrapava i puca
rast i metabolizam soiva ivlji
2. Javljaju se ragade (inficiraju se)
2. OTEENJEM KRVNIH SUDOVA KOJI
3. Nokti krti, izbrazdani bez sjaja
ISHRANJUJU SOIVO
NA KRAJU
1. Hiperkeratoza POETAK BOLESTI
2. Papilomi
3. Bradavice 1. AKSIJALNO - sa vakuolama i zrnastim
zamuenjem u zadnjem subkapsularnom delu
TARDIVNE RADIONEKROZE soiva.
2. PERIFERNO - sa zamuenjem na periferiji
1. TARDIVNI ULKUS - Dubok sa strmim
soiva pri emu nastaje prstenasto oteenje.
rubovima i dnom prekrivenim tetidnom
sekrecijom. KLINIKE KARAKTERISTIKE
Nastaju zbog tekog oteenja potkonih k.
sudova. Na rubovima ovih ulkusa esto nastaje Kliniki ima karakteristike presenilne
radiacioni Ca. katarakte:
RADIACIONI KARCINOM 1. Opaanje tamnih mrlja i magle prema svetloj
podlozi.
Nastaje posle due ekspozicije (20-30 god), 2. Kod aksijalnog zamuenja vid je bolji pri
najee planocelularni (znatno ree slabijem osvetljenju, a obrnuto kod periferno.
bazocelularni, a izuzetno retko fibrosarkom), 3. Lateralna diplopija i neraspoznavanje boja
sporo metastazira u regionalne limfne lezde. (plave i ljubiaste).
86
to je raniji stadijum trudnoe
OCENA RADNE SPOSOBNOSTI radiosenzitivnost ploda je vea pa su
najopasnija zraenja u prva 3 meseca
Ove premene se smatraju profesionalnim 1. POBAAJ - Obino nastaje pri ozraivanju
oboljenjem i predstavljaju kontraindikaciju za trudnice u prvom mesecu trudnoe
rad u zoni JZ. 2. NAKAZNOSTI DETETA - Ozraivanja u
Presenilnu kataraktu koja ide sa tipinom kasnijim mesecima trudnoe dovodi do
klinikom slikom radiacione katarakte koja se poremeaji u razvoju onih organa koji se u tom
pojavi kod osoba mlaih od 50 god. posle duge trenutku najitenzivnije razvijaju.
ekspozicije malim dozama zraenja treba Zbog ovoga se predlae zabrana Rtg-snimanja ena
smatrati profesionalnom. u reproduktivnom periodu od desetog dana
Mala kongenitalna zamuenja soiva nisu menstruacije.
kontraindikaciju za rad sa JZ ali se moraju
pratiti. MALIGNITET IZAZVAN
JONIZUJUIM ZRAENJEM
OTEENJA GONADA IZAZVANA
JONIZUJUIM ZRAENJEM Posledica zraenjem indukovanih mutacija
jeste stvaranje klona malignih elija, koji se
Reproduktivni organi su izuzetno moe razviti u maligni tumor posle latentnog
radiosenzitivni, naroito muki i mogu dovesti perioda 10-50 godina.
do: Najei su malignomi eluca, jetre, debelog
I - KOD MUKARACA creva, kosti, limfnih tkiva i dr.
1. Usporena produkcija spermatogonija Po tipu najei su Adenokarcinom,
2. Oligospermija Planocelularni i Bazocelularni Ca,
3. Smanjena pokretljivost spermatozoida fibrosarkom i osteosarkom.
4. Sterilnost - Prolazna (Doza od 0,1 Gy)
Trajna (Doza od 8 Gy) DEJSTVO JONIZUJUEG ZRAENJA
II - KOD ENA
1. Poremeaj funkcije ovarijuma
NA RESPIRATORNI I
2. Promene u menstrualnom ciklusu GASTROINTESTINALNI EPITEL
3. Sterilnost - Prolazna pri dozi od 3 Gy.
Oteenje epitelnih elija pod uticajem malih
GENETSKA OTEENJA IZAZVANA doza mogue je samo pri unoenju
radioaktivnih estica u respiratorni trakt to je
JONIZUJUIM ZRAENJEM mogue pri radu sa otvorenim izvorima
Ako se pod dejstvom zraenja odigraju jonizujueg zraenja.
promene na polnim elijama, one se prenose Promene su nespecifine (eritem, gubitak
na sve generacije polnih elija, a u sluaju treplji i peharastih elija. deskvamacija).
oplodnje i na potomstvo. Ove promene mogu Kliniki se manifestuje zapaljenjima i
da budu u vidu: fibrozom.
1. HROMOZOMSKIH ABERACIJA i
2. GENSKIH MUTACIJA DEJSTVO JONIZUJUEG ZRAENJA
Mutacije izazvane dejstvom jonizujueg NA KARDIOVASKULARNI SISTEM
zraenja su najee recesivne pa se zato ne
ispoljavaju pre tree genske generacije, obino Pod uticajem veih doza mogu se javiti
posle 30-40 generacije (100-1000 godina). degenerativne promene na srcu i krvnim
Ne postoji prag doza za mutacije. Da bi se broj sudovima i razviti
mutacija udvostruio potrebno je da ovek u 1. Toksini miokarditis
toku 30 godina u podruju gonada primi 0,1 Sv. 2. Perikarditis
Svaki ovek ima bar 6 nepoeljnih naslednih 3. Zadebljanja i stenoze krvnih sudova
osobina koje se nisu ispoljile ali se prenose na 4. Na EKG-u znaci ishemije i lezije.
potomstvo. Pod uticajem manjih doza nisu zapaene
promene na EKG-u, mada ove doze mogu
TERATOGENO DEJSTVO dovesti do
1. Poremeaja u sranom ritmu i krvnom
JONIZUJUEG ZRENJA pritisku - preko neurohumoralnih
Ozraivanje trudnica jonizujuim zraenjem mehanizama (baroreceptora,
moe dovesti do pobaaja ili do raanja deteta hemoreceptora, adreno i holinoreaktivnih
sa raliitim razvojnim pormeajima (Nakaznost sistema srca i krvnih sudova).
deteta) 2. ee se javlja hipotonija od hipertonija.
87
INTERNA RADIOAKTIVNA 1. SLOBODNI TRANSPORT RN KRVNOM
PLAZMOM
KONTAMINACIJA (ARIK) Na ovaj nain transportuju se potpuno
rastvorljivi RN. Njihov prenos izmeu
Interna radioaktivna kontaminacija nastaje pri
ekstracelularne tenosti tkiva i plazme vri se
unosu radionukleida u organizam oveka.
putem osmoze i difuzije
2. TRANSPORT RN PREKO PROTEINA
IZVORI EKSPOZICIJE
PLAZME
1. PRIRODNI Veina RN transportuje se vezana za
Zemaljskog ili kosmikog porekla (C14, 3H, albumine, RN rastvorljivi u lipidima vezuju se
Tricijum, 40K, Uran, Torijum, Radijum i Radon za globuline, a manji molekuli RN mogu se
2. VETAKI transportovati i fibrinogenom.
Iz tehnoloki otvorenih izvora - Radioaktivni 3. TRANSPORT PREKO ERITROCITA
jod, Radiocezijum i Stroncijum RN se mogu transportovati vezani za SH grupu
Er, preko proteinskog dela hemoglobina ili kao
U radnoj sredini - Do kontaminacije dolazi jon intracelularno u Er. Ako su u jonskom
pri radu sa otvorenim izvorima jonizujueg obliku RN se prenose sa resorptivnih povrina
zraenja. u ekstraelisku tenost i krv i iz krvi u elije
Radioaktivni izotopi se primenjuju u medicini, aktivnim transportom ili supstitucijom za
farmaceutici, laboratorijama, izradi asovnika, prirodne jone u eliji.
kompasa, mernih instrumenata, nonih niana,
zatim u proizvodnji oruija i svetleih boja, u DEPOZICIJA RADIONUKLIDA
nuklearnim postrojenjima, u nalazitima
RN se transportuju krvlju do tkiva gde se
radioaktivnih ruda i njihovoj preradi.
deponuju. Vezivanje RN za tkiva moe biti
To su najee 131J, 99mTc, 59Fe, 57Co, 58Co, reverzibilno ili ireverzibilno, kada due ili
59
Co, 60Co, 51Cr, 3H. trajno ostaju u njima. Prelazak RN iz krvi u
APSORPCIJA RADIONUKLIDA tkivo moe se obaviti:
1. Penetracijom celog kompleksa-nosaa, koji se
1. PREKO RESPIRATORNOG TRAKTA u tkivu raspada uz oslobaanje toksine
Preko respiratornog trakta mogu prodreti supstance.
radionuklidi u obliku aerosoli, gasova ili para. 2. Zarobljavanjem od strane tkivnih fagocita pri
elije mikrocilijarnog epitela vraaju deo prolasku kroz tkivo.
radioaktivnih estica u nazofarinks gde se 3. Aktivnim jonskim transportom.
zadravaju ili bivaju izbaene napolju, mada 4. Preko nosaan na spoljnoj i unutranjij povrini
deo moe dospeti i u jednjak i dalje u GIT. eliskih membrana.
Makrofagi fagocituju dospele estice i odnose 5. Koloidnom apsorpcijom.
ih u intersticijum plua i torakalne linfne RN se ili ravnomerno deponuju u svim
nodule gde se zadravaju. Rastvorljive estice tklivima ili samo u nekima u zavisnosti od
iz limfnih nodula i intersticijuma plua ulaze u afiniteta za odreenim tkivima. Neravnomerno
krv direktno ili preko limfotoka. se deponuju uglavnom u miiima, slezini,
2. PREKO DIGESTIVNOG TRAKTA jetri ili u kostnoj sri.
Unos radionuklida preko digestivnog trakta
najee ide preko hrane. Sluzokoa ELIMINACIJA RADIONUKLIDA
digestivnog trakta brzo resorbuje unete estice,
tako da se one ve posle nekoliko sati mogu Deo RN koji se nije zadrao u depoima ili se iz
nai u krvi, zavisno od njihove rastvorljivosti. depoa vratio u krv eliminie se iz organizma
Neke radioaktivne supstance pak mogu stupati preko:
u hemiske reakcije sa konstituentima 1. URINA
digestivnog trakta i stvarati stabilne konplekse 2. STOLICE
koji se teko apsorbuju. 3. ZNOJENJEM
3. PREKO KOE 4. IZDAHNUTIM VAZDUHOM
Fiziko vreme poluraspada (Tf) - Vreme za koje
Prodiranje RN preko koe je znatno sporije i
se aktivnost RN usled radioaktivnog raspada smanji
zahteva dui kontakt. RN moe proi kroz sve
na 1/2 Bioloko vreme poluisezavanja (Tb) -
slojeve koe u krv pasivnim transportom ili
Vreme od unosa RN do opadanja telesnog
kroz folikul dlake, kanale lojnih i znojnih
optereenja RN na 1/2.
lezda.
Efektivno vreme poluisezavanja (Tef)-Vreme za
TRANSPORT RADIONUKLIDA koje poetna radioaktivnost opadne na pola usled
raspada.
88
KLINIKA SLIKA II - SPREAVANJE APSORPCIJE
I - AKUTNA KONTAMINACIJA VELIKIM 1. Ispiranje eludca
KOLIINAMA RN 2. Jonski izmenjivai
- Dominiraju Simptomi i Znaci Akutnog 3. Antacidi sa Al-solima
radiacionog sindroma. 4. Emetici i Mukolitici
- Trajanje bolesti i ishod zavise od vrste RN 5. Soli aliginata
koji je postao unutranji izvor kontaminacije. 6. Ba, Na, Al i Mg- sulfat
1. Ako se radi o dugoivuim RN III - SPREAVANJE AKUMULACIJE RN
Klinika slika zavisi od tipa radioaktivne 1. Akumulacija radiojodida inhibira se primenom
emisije i predilekcionog organa depozicije Stabilnog jodida (K i Na-jodida)
Simptomi i znaci mogu veno trajati i 2. Akumulacija stroncijuma moe se smanjiti
ukoliko se ne lee dovesti do smrti davanjem Stabilnih stroncijumovih
jedinjenja.
2. Ako se radi o kratkoivuim RN
IV - BLOKIRANJE I IZVLAENJE RN IZ
Klinika slika zavisi od brzine eliminacije
DEPOA
i fizikog poluraspada.
1. Hormonski preparati
Nakon eliminacije ovih RN dolazi do
2. Antitireoidni preparati
oporavka ije vreme zavisi od doze koja je
3. Propiltiuracil
bila apsorbovana.
4. Metimazol
Pri izuzetno visokim dozama mogu ostati i V - UBRZANJE ELIMINACIJE RN
trajna oteenja u vidu 1. Diuretici
- Hroninih bolesti (hematoloke bolesti, 2. Ekspektoransi
hipotireoza, katrakta, fibroza plua itd.), a 3. Amonijumhlorid
- Maligne bolesti - posle latentnog 4. Helati (DTPA)
perioda.
II - HRONINA KONTAMINACIJA MALIM
DOZAMA
VANIJI RADIONUKLIDI
Dominiraju Simptomi i Znaci Hroninog
radiacionog sindroma.
URAN
Kontaminacija iz ivotne okoline zavisi od TOKSIKOKINETIKA
radioaktivnosti hrane i vode, a profesionalna 1. APSORPCIJA
od kontaminacije radnih povrina i predmeta. - Inhalacijom ili kroz Kou (preko GIT-a se
Posledice hronine kontaminacije zavise od resorbuje do 5% unete koliine).
apsorbovane doze i toksinih osobina 2. DISTRIBUCIJA
radionukleida i ispoljavaju se efektima na Rastvorljiva jedinjenja urana iz RES-a prelaze
radiosenzitivnim organima i tkivima. u krv, dok se manje rastvorljiva zadravaju u
pluima.
DIJAGNOZA Transportuje se krvlju vezan za proteine
I - MERENJE RADIOAKTIVNOSTI U plazme, manjim delom za Er.
BIOLOKOM MATERIJALU Deponuje se:
Vri se radiotoksikolokom kvalitativnom i - U pluima - se deponuju manje rastvorljiva
kvantitativnom analizom koja prua uvid u jedinjenja.
spektara RN. - U bubrezima i kostima - se deponuje
Na osnovu gama-spektometriske analize estovalentni uran.
mogue je izraunati apsorbovanu dozu. - U jetri - se deponuje etvorovalentni uran.
II - PROCENA APSORBOVANE DOZE NA - U slezini, pankrasu i nadbubregu - se
OSNOVU BIOLOKIH EFEKATA deponuje samo manji deo urana.
3. ELIMINACIJA
Analiza frekvencije hromozomskih
aberacija u limfocitima periferne krvi. Oko 54% resorbovanog urana se nakon sat
Postojanje samo jedne karakteristine promene vremena direktno eliminie.
na 200 elija ukazuje na poveanu - Urinom - najvei deo
apsorbovanu dozu iznad dozvoljene. - Preko ui stolicom - manji deo.
LEENJE TOKSIKODINAMIKA
I - DEKONTAMINACIJA 1. OTEENJE BUBREGA
1. Ca ili Na-alginat - Kod unosa stroncijumom Je najvee jer je to organ u kome se uran i
2. Feri-fero-cijanid - Kod unosa radiocezijuma deponuje i preko koga se ekskretuje. Dolazi do
3. Kalijum-jodid - Kod unosa radioaktivnog joda oteenja tubulskih elija i glomerulske
4. Ca-DTPA - Kod unosa transuranskih membrane. Nastaje neravnomerno oteenje
elemenata. nefrona u celini. Najvie su pogoeni
proksimalni kanalii gde dolazi do nekroze
89
kubiastih elija sa posledinom opturacijom Uran se radioaktivno raspada do Radijuma-
tubula. Kod dueg prisustva uranil-jona moe 226, a ovaj dalje do gasa Radona-222, koji se
doi do potpune nekroze tubula i dalje raspada na kratkoivue i dugoivue
insuficijencije nefrona i postepeni razvoj potomke sve do stabilnog Olova.
bubrene insuficijencije. Poveana koncentracija radona moe se nai U
2. OEENJE PLUA graevinskim objektima, naroito na niim
U sluaju inhalacije urana i njegovog etaama, a moe poticati iz tla, graevinskog
zadravanja u pluima javljaju se materijala, betona, ljake i dr.
Zapaljenski procesi i Nekroza bronhijalnog
epitela. TOKSIKOKINETIKA
3. OTEENJE ERITROCITA 1. APSORPCIJA
Uranil-jon vezujui se za eritrocite dovodi do Radon se unosi Inhalacijom pri boravku u
njihovog oteenja i skraenja ivotnog veka, zatvorenim prostorijama (Profilaksa - Dobra
tako da se razvija Hemolitiki sindrom, mada ventilacija)
najee diskretnog tipa. 2. DISTRIBUCIJA
4. OTEENJE KOSTIJU Sam radon je inertan gas i ne vezuje sa za
Pri hroninoj kontaminciji malim dozama tkiva. Pri inhalaciji radona glavnu opasnost
urana on se prevashodno deponuje u kostima. predstavljaju njegovi kratkoivui potomci
Dugogodinje ozraivanje kotanog tkiva moe koji se zadravaju u respiratornim putevima
da dovede do osteosarkoma. gde nastavljaju svoj radioaktivni raspad, pri
emu se emituje alfa zraenje koje vri
KLINIKA SLIKA jonizaciju bronijalnog epitela i plua.
I - KOD AKUTNE KONTAMINACIJE
1. Bubrena insuficijencije - Manifestuje KLINIKA SLIKA
oligurijom, proteinurijom, mikrohematurijom i 1. MALIGNA OBOLJENJA RES-a - Kod
leukociturijom i kao posledica toga dugogodinja izoenost radonu
elektrolitnim disbalansom i acidozom. 2. NEBERSKA BOLEST PLUA
2. Akutna intravskularna hemoliza - je mogua
nakon intenzivne interne kontaminacije. JOD 131
3. Oteenje pankreasa, nadbubrega i nervnog IZVORI EKSPOZICIJE
sistema - je takoe mogue.
II - KOD HRONINE KONTAMINACIJE J-131 - Do ekspozicije moe doi pri:
1. Hronina hemoliza pa i manifestna anemije - Nuklearnim akcidentima
- usled deponovanja urana u kostima. - Ekspoziciji radioaktivnim padavinama
2. Leukocitopenija - zbog iscrpljenja - Preradi nuklearnog goriva
leukocitopoeze u kosnoj sri. - Proizvodnji radio-farmaceutika
3. Bronhitis, emfizem i fibroza plua - kod - U laboratorijama
rudara usled dugotrajnog udisanja praine - U nuklearnoj medicine
urana. (U Dg i Th oboljenja tireoideje i bubrega)
4. Periferne neuropatije, ataksija i nistagmus -125 - koristi se za
5. Maligni tumori (Ca-bronha, osteosarkom, - In-vito testove u RIA laboratorijama
leukoze, tumori jetre) - Javljaju se nakon 20-
25 godina. TOKSIKOKINETIKA
4. neberska bolest plua (Radiacioni 1. APSORPCIJA
pneumonitis) Karcinom plua nastao Izrazita isparljivost joda omoguava da jod
udisanjem radona odnosno radioaktivnog brzo ulazi u telo inhalacijom, ali i ingestijom
uranijuma. Javlja se kod rudara u rudnicima 2. DISTRIBUCIJA
uranijuma posle latentnog perioda od oko 20 Radiojod se brzo apsorbuje u krv odakle 30%
godina. Moe se proglasti za profesionalno unetog joda odlazi u tireoideju, a 70% se
oboljenje. izluuje urinom.
Jod u titnjai prelazi u organski jod koji se
LEENJE vraa u krv i distribuira u sva tkiva u telu.
Peritonealna dijaliza ili hemodijaliza - kod 3. ELIMINACIJA
akutnih trovanja.
20% organskog radiojodida izluuje se
Simptomatska terapija - zavisi od oteenog mokraom, a preostalih 10% fecesom.
organa i sistema.
KLINIKA SLIKA
RADON
IZVORI EKSPOZICIJE HEMATOLOKE BOLESTI
- Hipoplazija i aplazija kosne sri
90
- Apalstika i refrakterna anemija ukljuivanje aparata ukoliko vrata od prostorije
- Mijelofibroza u kojoj se nalazi izvor nisu zatvorena.
- Mijelodisplastiki sindrom 6. Prostorija u kojoj se nalazi izvor treba da bude
- Leukemija pod video nadzorom sa monitorima pored
OBLOLJENJA TIREOIDEJE komandnog stola u drugoj prostoriji, preko
- Radiacioni tireoiditis kojih se prati proces odvijanja zraenja
- Hipotireoza 7. Ako je neizbena direktna komunikacija
- Karcinom tireoideje (retko) izmeu izvrioca i izvora, zatita se ostvaruje
MALIGNI PROCESI NA DRUGIM primenom linih zatitnih sredstava (skafander,
ORGANIMA kecelje, naoare, rukavice).
91
3. Kretinin Srednja dozvoljena doza za stanovnitvo za
4. Hepatogram isti period je znatno manja i iznosi 1 mSv
5. Transaminaze godinje.
6. Proteinogram
7. Alkalna fosfataza OCENJIVANJE RADNE
8. Vreme krvarenja i koagulacije
9. Koncentracija hemoglobina SPOSOBNOSTI
10. Broj Le, Tr i Er
11. Razmaz periferne krvi - trae se Da bi radnik smeo da radi sa izvorima
- Toksine granulacije - Karioshizme jonizujueg zraenja mora da ima sledei
- Vakuolizacija jedara - elije sovine oi hematoloki nalaz
- Binuklearni limfociti 1. Broj Er Mukarci iznad 3,8 X
1012/l; ene iznad 3,5 X 1012/l
EKG
2. Koliina Hb Mukarci iznad 7,8
PREGLED ONOG SOIVA - Zbog
mmol/l; ene iznad 7,1mmol/l
sumnje na kataraku
3. Broj leukocita - Iznad 4 X 109/l
PLETIZMOGRAFIJA 4. Broj neutrofila - Iznad 2,5 X
KAPILAROSKOPIJA 109/l (Preko 40%)
SPERMATOGRAM - Kod branog 5. Broj limfocita - Iznad 1,5 X
steriliteta 109/l (Preko 20%)
PREGLED HROMOZOMA - Jednom u 3 6. Broj trombocita - Iznad 150 X
godine 109/l
RTG PLUA - Jednom u 2 godinae Kontraidikacije za rad u zoni jonizujueg
SPIROMETRIJA - Jednom u 2 godine zraenja su:
SPECIJALISTIKI PREGLEDI 1. Lica mlaa od 18 godina
1. Ginekolog 2. Trudnice i doilje
2. Otorinolaringolog 3. Hematopoezna oboljenja
3. Dermatolog 4. Maligna oboljenja
4. Neuropsihijatar 5. Oboljenja onog soiva
5. Oftamolog 6. Hronina i teka kona oboljenja
II - RANO OTKRIVANJE 7. Teka endokrina oboljenja
PROFESIONALNOG OTEENJA 8. Tea nervna i duevna oboljenja
1. Opti pregled 9. Tuberkuloza
2. Detekcija radionukleida u 24 satnom urinu 10. Tea oboljenja bubrega (naroito za rad
3. Aktivnost alkalne fosfataze u granulocitima sa Uranom)
4. Pregled onog soiva na 24 meseca 11. Oboljenja KVS-a
5. Hromozomske aberacije na 36 meseci 12. Multipna skleroza
IV - MEDICINSKA PROFILAKSA 13. Autoimune bolesti
Zadatak ovih mera je da se raznim jedinjenjima 14. Bolesti zavisnosti
U rudnicima u kojima jonizujue zraenje
povea otpornost ljudskog organizma na
prelazi dozvoljene granice (urana, torijuma i sl)
dejstvo radijacije. Najpoznatiji su Cistein i
ne mogu raditi ljudi koji boluju od prethodno
Cistamin koji se vezuju za slobodne radikale
nabrojanih bolesti kao ni ljudi koji boluju od
koji nastaju radiolizom vode, spreavajui na
1. Pneumokonioze
taj nain njihovo tetno dejstvo.
2. Hroninog bronhitisa
Poto ovi radikali imaju kratak vek trajanja, 3. Tekog emfizema plua
potrebno je da se daju neposredno pre 4. Bronhiektazije
oekivane ekspozicije radijaciji, npr. kod 5. Bronhijalne astme
radnika koji se spremaju da izvre popravku 6. Bolesti bubrega
nuklearnih reaktora.
1. AKUTNA RADIACIONA BOLEST
ZAKONODAVNE MERE ZATITE 2. AKUTNI RADIODERMATITIS
Srednja dozvoljena doza za period od 5 3. AKUTNA RADIACIONA KATARAKTA
godina za profesionalno izlaganje (hronina 4. KASNE POSLEDICE AKUTNOG
ekspozicija) iznosi 20 mSv godinje pod OZRAIVANJA (Maligne, Hematoloke,
uslovom da u toku jedne godine izlaganje ne Fibroze)
sme da bude vee od 50 mSv. Predstavljaju kontraidikaciju za dalji rad u
U ovu dozu nije uraunato ozraivanje od zoni jonizujueg zraenja. -profesionalno
prirodnog fona i u toku medicinskih procedura oboljenje.
5. OTEENJE HEMATOPOEZNOG
SISTEMA
92
Nastale usled hroninog izlaganja JZ u vidu Anemija - Profesionalnim oboljenjem kod
promena u broju, izgledu i funkciji krvnih ekspozicije JZ od najmanje 3 godine
elemenata Maligne alteracije kotane sri -
Privremena nesposobnosta za rad u zoni Profesionalnim oboljenjem kod ekspozicije JZ
jonizujueg zraenja, do izleenja. od najmanje 10 godina
Ako se promene odravaju ili nastane 7. HRONINI RADIODERMATITIS
hematoloko oboljenje, trajno su nesposobni Moe proglasiti za profesionalno oboljenje u
za rad u zoni zraenja. Nastalo oteenje je sluaju ekspozicije JZ od najmanje 10 godina.
profesionalno. 8. HRONINA RADIACIONA KATARAKTA
6. HRONINI RADIODERMATITIS Moe proglasiti za profesionalno oboljenje u
Prvog stepena - Privremena je sluaju ekspozicije JZ od najmanje 5 godina.
kontraidikacija za rad u zoni zraenja do 9. RADIOTIREOIDITIS I HIPOTIREOZA
izleenja 10. MALIGNE BOLESTI
Drugog i treeg stepeana - Kontraindikacija 11. NEBERSKA BOLEST I KARCINOM
je za dalji rad sa JZ.- profesionalno oboljenje PLUA
7. PREKANCEROZNE LEZIJE I MALIGNE Moe se proglasiti profesionalnim oboljenjem
ALTERACIJE NA KOI IZAZVANE J.Z. kod rudara koji udiu prainu radioaktivnog
Fibroze, konkrature, keratomi uranijuma.
Kotraidikacija su za dalji rad sa OPTI KRITERIJUMI ZA
jonizujuim zraenjem -profesionalne bolesti. VERIFIKACIJU PROFESIONALNIH
OBOLJENJA IZAZVANIH
8. HRONINA RADIJACIONA KATARAKTA
Kontraidikacija je za dalji rad sa
JONIZUJUIM ZRAENJEM
jonizujuim zraenjem. Predstavlja Da je radnik radio na poslovima i radnim
profesionalno oboljenje mestima na kojima postoji ekspozicija
Takoe i katarakta druge etiologije ako se javi otvorenim i zatvorenim izvorima zraenja
kod ljudi mlae ivotne dobi predstavlja (najmanje 5 godina uz dokaz o intenzitetu
kontraindikaciju za dalji rad sa jonizujuim ekspozicije dobijen linom dozimetrijom)
zraenjem. Pozitivan biodozimetrijski test (merenje
9. RADIOTIREOIDITIS I HIPOTIREOZA radioaktivnosti urina)
Kontraidikacija je za rad u zoni jonizujueg Da postoji oteenje jednog od sledea etiri
zraenja i moe biti profesionalno oboljenje. radiosenzitivna tkiva ili organa
10. MALIGNE BOLESTI (plua, krvi, koe, 1. Oteenje hematopoeznog sistema -
tireoideje i drugih organa) podrazumeva na terapiju refraktorna
Mogu se javiti kao posledica stohastikih odstupanja u broju, morfologiji i funkciji
efekata malih doza zraenja, kada se mogu krvnih elemenata uz ekspoziciju zraenju
proglasiti profesionalniom boleu. od najmanje 10 godine.
Sve maligne bolesti su apsolutna 2. Oteenje oka - podrazumeva obostranu,
kontraindikacija za dalji rad u zoni progredijentnu kataraktu uz ekspoziciju X i
jonizujueg zraenja, kao i sve druge bolesti Gama zraenju 10 i vie godina.
radiosenzitivnih tkiva bez obzitra na uzrok. 3. Oteenje koe - podrazumeva
ireverzibilni (ulcerozni ili nekrotini)
VERIFIKACIJA PROFESIONALNOG radiodermatitis uz ekspoziciju X ili
OBOLJENJA IZAZVANOG GAMA zraenju 10 ili vie godina.
JONIZUJUIM ZRAENJEM 4. Oteenje tireoideje - podrazumeva
radiotireoiditis ili hipotireozu izazvana
Kao profesionalno oboljenje mogu se priznati: radioaktivnim jodom.
1. AKUTNA RADIACIONA BOLEST
2. AKUTNI RADIODERMATITIS
3. AKUTNA RADIACIONA KATARAKTA
4.
5. KASNE POSLEDICE AKUTNOG
OZRAIVANJA (Maligne, Hematoloke,
Fibroze)
6. OTEENJE HEMATOPOEZNOG
SISTEMA
Leukocitoza i Trombocitopenija -
Profesionalnim oboljenjem kod ekspozicije JZ
od najmanje 1 godine
93
AGENSI HEMIJSKE PRIRODE
3. Toksikodinamika faza
Ishod trovanja - zavisi od
Toksikologija - Nauka koja se bavi 1. Fiziko-hemiskih osobina hemiske
izuavanjem tetnih efekata hemijskih supstanci na supstance.
ivi organizam. 2. Biolokih karakteristika organizma - pol,
Profesionalna toksikologija - Deo medicine starosti, fizioloka stanja, obpljenja,
rada i toksikologije koji se bavi izuavanjem genetske varijacije i dr.
trovanja koja nastaju u procesu rada i pod uticajem Transport toksikanata kroz membrane
uslova rada kao rezultata najee uzastopnog Prosta difuzija Bazira se na razlici
dejstva otrova. koncentracija molekula ispred i iza membrane.
Trovanje - Patoloki proces u organizmu Brzina difuzije proporcionalna je povrini
nastao pod uticajem hemijskih materija koje membrane, gradijentu koncentracije i koeficijentu
naruavaju normalne bioloke procese, to remeti difuzije toksikanta, a obrnuto proporcionalna
normalne fizioloke funkcije i izaziva morfoloke debljini membrane. Prolazak molekula zavisi i od
promene. veliine pora i veliine i konfiguracije molekula.
Hemijski agens je hemijska supstanca koja Prolazak jona zavisi od naboja u kanalu pora.
poseduje potencijalno dobre ili loe osobine, a Prolazak slabih kiselina i baza zavisi od njihove
dejstvo na organizam zavisi od prirode agensa, rastvorljivosti u lipidima.
nivoa i trajanja ekspozicije i individualnih Olakana difuzija Ovde se toksikant unosi
karakteristika organizma. u eliju tako to se prethodno vee za specifini
Toksikant je otrovni hemijski agens. proteinski nosa na membrani koji ga potom unese
Otovne materije (Otrovi) - Svaka hemijska u eliju. Brzina transporta je karakteristina za
materija koja dospevi u organizam, svojim fiziko- svaki tip nosaa, a kapacitet zavisi od broja nosaa.
hemijskim osobinama izaziva prolazna ili trajna Filtracija Prolazak rastvora kroz pore
oteenja struktura ili funkcija jednog ili vie membrana pod dejstvom hidrostatikog ili
organa ili sistema. Otrovna materija u osmotskog pritiska. Prolazak zavisi od irine kanala
profesionalnim uslovima moe biti polazna pora koji se razlikuje kod razliitih membrana.
sirovina, meuprodukt, otpadna materija, sporedni Aktivan transport Odvija se pomou
proizvod, sluajna primesa, krajnji proizvod ili nosaa koji veu za sebe supstancu unesu je u eliju
produkt raspada nekog tehnolokog procesa. i potom se vrate nazad. Ovaj transport odvija se
Otrovna materije mogu biti u vrstom, tenom ili samo u jednom pravcu i to suprotno
gasovitom agregatnom stanju. elektrohemiskom i koncentracionom gradijentu uz
Toksinost je agensu svojstven kapacitet utroak energije iz ATP-a.
oteenja organizma. Endocitoza Ovde membrana obavija
Podela profesionalnih trovanja - Sa esticu ili kapljicu ksenobiotika stvarajui vezikulu
klinikog aspekta profesionalna trovanja se mogu koja se transportuje u eliju. est nain transporta u
podeliti na elijama GIT-a, jetre i bubrega.
1. Akutna - Retka su u profesionalnim uslovima
npr. pri havarijama
2. Hronina - Mnogo su ea u profesionalnim TOKSIKOKINETIKA
uslovima
Hronina trovanja spadaju u profesionalne APSORPCIJA
bolesti, a akutna trovanja spadaju u povrede na
radu. U profesionalnim uslovima ksenobiotici u
Toksini efekti - Toksini efekti mogu se organizam najee dospevaju inhalacijom, ree
ispoljiti kao: ingestijom ili preko koe, a izuzetno retko putem
1. Lokalni na mestu kontakta organizma sa implatacije strane materije.
hemijskom materijom. Apsorpcija preko respiratornog trakta -
2. Sistemski posledica su oteenja organa i Toksini efekti mogu se ispoljiti na mestu kontakta
sistema u koje je otrov dospeo prolikom kao direktno oteenje respiratornog epitela ili se
distribucije. nakon apsorpcije ispoljavaju kao sistemska bolest.
3. Hipersenzitivne reakcije.
4. Mutageni, teratogeni i kancerogeni efekti. Gasovi i pare
Faze trovanja Nain apsorpcije - Procesom direktne
1. Fazu ekspozicije kontakt sa difuzije kroz epitelne elije alveolarnih prostora.
ksenobiotikom u spoljnoj sredini. Veliina apsorpcije - Zavisi od
2. Toksikokinetiku Apsorpcija, rastvorljivosti gasa u vazduhu i krvi (Deobnog
Distribucija, Depozicija, Dezintegracija, koeficijenta gas-krv). Hemikalije sa visokim
Transformacija, Eliminacija. deobnim koeficijentom gas-krv prodiru u
94
cirkulaciju u visokom procentu u odnosu na enzimi, lipaze, mukus i dr.), sadraja i motaliteta
hemikalije sa niskim deobnim koeficijentom. eludca i creva i dr.
Hemikalije slabo rastvorljive u krvi nee promeniti U GIT-u se odvijaju svi oblici apsorpcije
veliinu apsorpcije pri poveanju respiracije, ali e (proces difuzije kroz elije, pore i izmeu elija,
se aspsorpcija znatno uveati sa poveanjem olakana difuzija, aktivni transport i endocitoza).
protoka krvi (Perfuziono limitiranje). Poveanje Sve hemijske supstance apsorbovane u GIT-u
respiracije znatno menja veliinu apsorpcije gasova portnim krvotokom dospevaju u jetru gde podleu
dobro rastvorljivih u krvi (Ventilaciono limitiranje). procesima biotransformacije i detoksikacije.
Mesto apsorpcije - zavisi od rastvorljivosti
gasova i para u vodi. Gasovi dobro rastvorljivi u Apsorpcija preko koe - Apsorpcija
vodi (Hlor) deluju nadraajno vea na gornje hemijskih supstanci kroz kou odvija se iskljuivo
disajne puteve i retko dospevaju do alveola. Gasovi prostom difuzijom. Hemijska supstanca pri
slabo rastvorljivi u vodi (azotni oksidi) neznatno kontaktu sa koom moe prodreti u cirkulaciju
deluju na gornje disajne puteve to im omoguava trans-epidermalnim ili trans-apendektalnim putem
prodiranje do alveola. (folikuli dlake, lojne i znojne lezde). Najvea
koliina hemiklija ulazi u kou difuzijom izmeu
Aerosoli i druge estice elija stratuma korneuma, manji deo difuzijom kroz
same elije, dok je trans-apendektalni put ulaska od
Naina apsorpcije - Aerosoli i druge estice najmanjeg znaaja. Poto prodre kroz stratum
deponuju se u razliitim delovima epitela disajnih korneum difuzija kroz ostale slojeve koe vrlo je
puteva zavisno od njihove veliine, oblika, mase i brza za veinu materija.Veliina perkutane
gustine mehanizmima inercije, sedimentacije i apsorpcije zavisi od brojnih faktora:
difuzije. 1. Karakteristike toksikanta (koncentracija,
Inercija - estice dovoljne mase sudaraju se rastvorljivost, duina ekspozicije, pH sredine,
sa povrinom respiratornog epitela na mestima T i dr.)
ravanje i krivina i pri promeni pravca kretanja 2. Oteenja stratuma korneuma (iritacija,
vazdune struje i deponuju se snagom udara. inflamacija i dr.)
Sedimentacija- estice nedovoljne mase da 3. Starosti koe, njene hidratacije i bolesti koe
bi se deponovale inercijom, pri usporenju vazdune (ekcem, psorijaza i dr.)
struje deponuju se mehanizmom sedimentacije pod 4. Mesta kontakta -najveu propustljivost ima
dejstvom gravitacione sile. koa skrotuma i predela iza uiju a najmanju
Difuzija - Izrazito male estice imaju dlanovi i tabani.
Braunovo kretanje pri emu se sudaraju sa okolnim
gasnim molekulima i na taj nain se deponuju.
DISTRIBUCIJA
Nain eliminacije - estice deponovane u Rana faza distribucije kesenobiotika zavisi
gornjim disajnim putevima izbacuju se kaljanjem, prvenstveno od protoka krvi. Distribucija je mnogo
kijanjem i mukocilijarnim transportom. estice bra u visoko perfundovana tkiva, kao to su
deponovane u donjim disajnim putevima izbacuju mozak, jetra i bubrezi, nego u masno tkivo i miie.
se procesom fagocitoze od strane makrofaga. Deo Prelazak ksenobiotika iz krvi u
estica moe biti rastvoren u tkivnoj tenosti i ekstracelularni prostor ili intersticijum odvija se
odatle apsorbovan krvlju ili limfom. kroz kapilarnu membranu i zavisi od njegove
rastvorljivosti u mastima i vodi, vezanosti za
Apsorpcija preko gastroinestinalnog proteine plazme, naelektrisanja i vezivanja u
trakta - U profesionalnim uslovima ingestija kao intracelularnom prostoru. Krvno-modana barijera
nain unoenja ksenobiotika je sekundarna pojava. predstavlja anatomsku prepreku za hidrosolubilne
Pri inhalacija se odreena koliina otrova zadri na materije, dok liposolubilne materije lako difunduju
sluzokoi gornjih disajnih puteva ili tu dospe kroz nju.
mukocilijarnim transportom i kaljanjem, odakle se Distribucija hemijskih supstanci po
gutanjem unosi u GIT. Kontaminirane ruke i razliitim organima zavisi od mogunosti transporta
puenje cigareta poveavaju koliinu igestiranog tih sustanci u elije. Proces je aktivan u jetri,
otrova. Ingestija otrova iz kontaminirane hrane i bubrezima, crevima i pluima. Primarna funkcija
vode u optoj populaciji je od velikog znaaja. ovog procesa je eliminacija stranih supstanci iz
Apsorpcija se uglavnom odvija u eludcu, krvi.
duodenumu, jejunumu i ileumu. Apsorptivna Mesto apsorpcije znatno utie na dalju
sposobnost GIT-a je velika zbog velike apsorptivne distribuciju i toksine efekte ksenobiotika. Sve
povrine i velikog protoka krvi. Pored toga veliina supstance apsorbovane u digestivnom traktu
apsorpcije zavisi i od: Fiziko-hemijskih portnim krvotokom prvo dospevaju u jetru koja
karakteristika otrova, Bakteriske flore, pH-sredine, raspolae velikim kapacitetom ekstrakcije i
sastava ui, sekretornih produkata (proteolitiki biotransformacije ksenobiotika. Ksenobiotici
95
apsorbovani u respiratornom traktu zaobilaze Hidroliza - Hidroliza estara, amida i epoksida
jetrinu barijeru i direktno se ditribuiu u predstavlja hemijsku reakciju koja igra znaajnu
intracelularne prostore ili u elijama tkiva. ulogu u biotransformaciji ovih ksenobiotika.
Veina hemijskih supstanci vezuje se u Druga faza - U kojoj se enzimskim
cirkulaciji za proteine plazme naroito za albumine procesima konjugacije iz produkata prve faze
i globuline. Zbog svoje veliine kompleks protein- stvaraju inaktivni ekskretorni produkti. U ovoj fazi
supstanca ne moe da pree iz cirkulacije u tkivo metabolit iz prve faze transformacije vezuje se za
Samo slobodne nevezane hemijske supstance mogu endogena jedinjenja (glukuronsku kiselinu, sulfate
reagovati sa biolokim receptorima i prei u tkivo. i dr.) gradei konjugate.
Zbog toga intenzitet vezivanje za proteine moe Aktivnost enzimskih sistema koji su
znatno da utie na toksinost ksenobiotika. ukljueni u proces biotransformacije genski je
Toksine supstance se mogu vezivati i za regulisana. Meutim postoji genski polimorfizam u
proteine unutar elija (npr. metali se vezuju za aktivnosti ovih enzima. Tim polimorfizmom se
metalotioneine) to znatno utie na bioloki mogu objasniti individualne razlike u reakciji
poluivot supstance. organizma na iste ksenobiotike.
Redistribucija liposolubilnih supstanci iz
dobro perfundovanih tkiva u kojima se deponuju ELIMINACIJA
neposredno posle apsorpcije u slabije perfundovano
tkivo mehanizam je kojim se objanjavaju kasni Naini eliminacije - Najznaajniji naini
efekti ksenobiotika. izluivanja ksenobiotika iz organizma jesu:
Izdahnutim vazduhom - Eliminiu se supstance
BIOTRANSFORMACIJA slabo rastvorljive u krvi i sa visokim pritiskom
pare.
Veina hemijskih supstanci unetih spolja Preko bubrega urinom - Eliminiu se supstance
podlee hemijskoj transformaciji, koja menja dobro rastvorljive u vodi jer nakon glomerularne
njihovu strukturu i karakteristike. Proces reguliu filtracije one ne mogu da difunduju kroz tubularnu
enzimski sistemi, koji preko serije nestabilnih membranu, za razliku od liposolubilnih koje
meuprodukata daju stabilne metabolite. difuduju iz lumena tubula i vraaju se u
Biotransformacija ksenobiotika ima za cilj da intersticijalni prostor i krv.
pretvori nepolarne liposolubilne materije u polarne, Preko ui - U hepatocitima ksenobiotici podleu
hidrosolubilne metabolite, koji lake prolaze kroz procesima biotransformacije gradei polarne
bioloke membrane, manje se distribuiraju u tkiva, metabolite koji se aktivnim transportom mogu
lake resorbuju i izluuju. eliminisati putem ui. Putem ui se sekretuju
Proces biotransformacije vodi stvaranju polarni metaboliti molekulske mase od 325 do 350
manje toksinih ili netoksinih produkata i daltona, dok se hemikalije sa manjom masom
predstavlja detoksikaciju ksenobiotika. Meutim preteno izluuju urinom.
esto su stvoreni metaboliti aktivniji od polazne Ostali putevi izluivanja hemijskih supstanci su
supstance i ispoljavaju iste ili druge toksine efekte. manje znaajni:
Bitransformacija se odvija u svim tkivima, Preko pljuvanih lezdi - Joni nekih metala (Pb,
ukljuujui i krv, ali je naroito izraena u jetri, Hg, As, Cu i dr.), bromidi, jodidi, metanol i dr.
pluima i bubrezima. Sposobnosti pojedinih organa Preko koe znojnim i lojnim lezdama - Mnogi
da transformiu ksenobiotike vezane su za organski rastvarai i neki metali (Pb, Hg,As).
specifinosti enzimskih sitema u njima. Proces Preko mlenih lezda - Metali, organski
biotransformacije moe se podeliti u dve faze: rastvarai, pesticidi. Od znaaja je za majke dojilje.
Prva faza - U kojoj se odvijaju reakcije koje Ugraivanjem u dlake i nokte - Teki metali i dr.
menjaju funkcionalne hemijske grupe ksenobiotika Moe posluiti kao pokazatelj stepena ekspozicije
pri emu nastaju inaktivni, aktivni ili metaboliti sa Preko sluzokoe digestivnog trakta.
izmenjenim tipom aktivnosti. Najee reakcije u Bioloko vreme izluivanja - predstavlja
ovoj fazi su: vreme koje je potrebno da se iz organizma
Oksidacija - Reakcija oksidacije je najei eliminie, svim putevima eliminacije, 50% od
hemijski proces prve faze biotransformacije. Odvija ukupne koliine toksikanta u organizmu. Brzina i
se pod uticajem enzimskog sistema koji se naziva veliina eliminacije zavisi od fiziko-hemijskih
Monooksidanzni sistema meovitih funkcija osobina hemijske supstance, nivoa ekspozicije,
(MFO), u kome Citohrom P450 igra glavnu ulogu. vremena proteklog od prestanka ekspozicije,
Redukcija - Reakcija redukcije mnogo je rea i puteva ulaska, distribucije, kumulacije, perfuzije
obuhvata transformaciju azotnih jedinjenja, tkiva i dr.
aromatinih nitrata i izvesne halogene derivate Ubrzanje eliminacije - Eliminacija toksinih
ugljovodonika. supstanci iz organizma moe se ubrzati
1. Hiperventilacijom
2. Hiperbarinom oksigenacijom
96
3. Ispiranjem eludca supstance i incidencije nepovoljnog zdravstvenog
4. ienjem creva efekta. Za ovo postoje brojni matematiki modeli.
5. Forsiranom diurezom Procenu ekspozicije - Podrazumeva
6. Peritonealnom dijalizom evaluaciju intenziteta, vrste i trajanja aktuelne i
7. Hemodijalizom ranije ekspozicije. Podrazumeva ocenjivanje nivoa
8. Hemoperfuzijom ekspozicije individue ili manje grupe i cele radne
9. Plazmaferezom grupe.
10. Eksagvinotransfuzijom Karakterizacija rizika - Predstavlja
11. Davanjem helata procenu mogue incidencije po ljude nepovoljnih
Volumen distribucije - hemijskih supstanci zdravstvenih efekata u uslovima razliite
zavisi od njihove rastvorljivosti u mastima i vodi, ekspozicije.
vezanosi za proteine plazme i vezivanja u Spoljanja ekspozicija - odreena je
intracelularnom prostoru. Volumen distribucije je poznavanjem koncentracije hemijskog agensa u
neophodan za procenu Telesnog optereenja svemu to je u direktnom kontaktu sa ovekom
(ukupne koliine hemikalije u telu u odreeneom (vazduh, voda, hrana, medikamenti i dr.). Ukupna
vremenskom trenutku). spoljanja ekspozicija vodi rauna o intenzitetu,
Klirens je termin koji oznaava sposobnost trajanju i frekfenciji ekspozicije i putevima
organizma da oisti krv od neke supstance u unoenja ksenobiotika. Procenjuje se ambijentalnim
jedinici vremena. monitoringom jednokratnim ili kontinuiranim,
pomou stacionarnih ili personalnih sakupljaa. U
praksi se najee u tu svrhu korisi samo analiza
INTERAKCIJA uzorka vazduha u radnoj atmosferi.
Unutranja ekspozicija - podrazumeva
U profesionalnoj toksikologiji retki su ukupni unutranji teret otrova, bez obzira na
primeri izolovane ekspozicije jednom razliite izvore spoljanje ekspozicije i razliite
ksenobiotiku. Obino se radi o kombinaciji vie puteve ulaska otrova u organizam. Otrov se
hemijskih materija, eventualno i o istovremneom rasporeuje u razliite delove organizma, a tetni
delovanjui fizikih i biolokih agenasa. U efekti zavise pre svega od unutranjeg tereta na
meusobnu reakciju mogu stupiti hemijske materije mestu uinka.
sa radnog mesta, iz kue, lekovi, unete hranom, Veliine koje definiu meusobni odnos
piem i dr. Broj potencijalnih kombinacija je unutranje ekspozicije i efekta
beskonaan pa ih je nemogue sistematizovati. Kritina koncentracija - koncentracija tetnog
Prilikom simultanog delovanja na agensa u eliji koja uzrokuje neeljene
organizam vie agenasa, interakcija moe biti: funkcionalne promene.
1. Nezavisna - kada svaki agens usled razliitih Kritina koncentracija za organ - Srednja
mehanizama delovanja izaziva razliite koncentracija tetne materije u organu u vreme
nezavisne efekte. kada bilo koja od njegovih elija dostigne
2. Aditivana - kada je udrueni efekat vie kritinu koncentraciju
agenasa jednak zbiru njihovih pojedinanih Kritini organ - Odreeni organ koji prvi
efekata. postigne svoju kritinu koncentraciju.
3. Sinergetska - kada je efekat udruenog Doza - Koliina agensa primljena u telo po
delovanja vei od aditivnog. jedinici vremena u odreenom vremenskom
4. Antagonistika - kada je komnbinovani efekat periodu.
manji od aditivnog. Efekat - Bioloke promene uzrokovane
ekspozicijom odnosno dozom.
PROCENA RIZIKA Kritini efekat - Bioloka promena u kritinom
organu.
Osnovni zadatak u zatiti od neeljenih Subkritini efekat - Promena izazvana
efekata ksenobiotika jeste procena rizika. Taj ekspozicijom niom od one koja izaziva kritinu
zadatak se najpreciznije moe ostvariti koncentraciju u organu
biomarkerima ekspozicije, efekta i osetljivosti. Odnos doza-efekat - Odnos doze ili procene doze
i gradacije specifinog pokazatelja efekta.
Proces procene rizika podrazumeva Odnos doza-odgovor - Odnos doze ili procene
Identifikaciju rizika - Kvalitativna doze i procenta osoba sa specifinim
evaluaciju po zdravlje nepovoljnih efekata neke pokazateljom efekta.
hemijske supstance. Procena da li ekspozicija
hemijskim agensima predstavlja rizik po zdravlje
oveka je konpleksan proces.
BIOLOKI MONITORING
Procenu odnosa doza-ogovor - Proces
kojim se ocenjuje odnos izmeu doze neke Bioloki monitoring u toksikologiji oznaava
procenu ukupne ekspozicije hemijskim
97
supstancama na osnovu merenja pogodnih uvek reverzibilne promene. Najznaajniji
detrminanti u biolokim uzorcima eksponiranih biomarkeri efekta su:
osoba u odreenom vremenskom periodu sa ciljem
da se ukae na izloenost i eventualno rizik po Biomarkeri tiksinog oteenja
zdravlje radnika. Podrazumeva merenje hemijskih hematopoeznih organa i periferne krvi
supstanci, njihovih intermedijlanih i krajnjih Markeri hipoplastikog i aplastikog delovanja
metabolita ili njihovih specifinih efekata u (citopenije, hipoplazija i aplazija kosne sri);
biolokom matrerijalu (tkivima, telesnim Markeri mijelotoksinosti (ferokinetika);
tenostima, sekretima, ekskretima, izdahnutom Markeri poremeaja sinteze hema (intremedijari
vazduhu i dr.) sinteze hema, enzimi koji reguliu sintezu hema);
Da bi bio celishodan bioloki monitoring Markeri promene hemoglobina (methemoglobin,
mora da zadovolji etiri zahteva: sulfhemoglobin);
1. Da je sredina u kojoj se nalazi hemijska Morfoloke i strukturne promene u elijama krvi.
supstanca ili njen metabolit podesna za
uzorkovanje; Biomarkeri toksinog oteenja jetre
2. Da su metode za analizu pouzdane i praktine; Za otkrivanje poremaaja sintetske funkcije jetre
3. Da je analitika tehnika adekvatna i (frakcije proteina, holesterol i frakcije,
reprezentativna; pseudoholinesteraza, une kiseline);
4. Da se rezultati mogu lako i pouzdano tumaiti. Za otkrivanje holestaze (frakcije bilirubina, une
Bioloki monitoring ine biomarkeri soli, holesterol, aktivnost enzima);
ekspozicije, biomarkeri efekta i biomarkeri Za otkrivanje nekroze (aktivnost enzima i
ostljivosti. izoenzima, lipidna peroksidacija);
Za otkrivanje indukcije enzima i njihove sinteze
de novo.
BIOMARKERI EKSPOZICIJE
Biomarkeri toksinog oteenja bubrega
Odreuju se kvalitativnim i kavantitativnim Funkcionalni markeri (kreatinin, beta-2-
analizama hemijskih supstanci, njihovih metabolita mikroglobulin u serumu, proteini u urinu);
ili produkata interakcije u tkivima, telesnim Markeri citotoksinosti (tubularni antigeni);
tenostima i ekskretima. Merenja se mogu vriti u Biohemiski markeri (fibronektin, kalikrein,
krvi, urinu, fecesu, izdahnutom vazduhu, sputumu, glukozaminoglikani);
salivi, pulmonalnom lavatu, kosi, noktima, znoju, Enzimi u urinu (N-acetil-glukozaminidaza, beta-
zubima, mleku, amnionskoj tenosti, spermi, galaktoziodaza).
bioptikom materijalu i dr.
Biomarkeri ekspozicije mogu se primeniti Biomarkeri imunotoksinosti
samo za hemijske tetnosti sa poznatom Za identifikaciju uzronika senzibilizacije
toksikokinetikom i toksikodinamikom. Primenjuju (Kutani testovi, Inhalacioni test, In-vitro testovi,
se radi iskljuivanja tetne ekspozicije, odreivanja Koncentracija specifinih antitela)
nivoa ekspozicije i praenja efekta preterane Za otkrivanje imunoloke supresije (T limfociti,
ekspozicije. U biomarkere ekspozicije spadaju B limfociti, Makrofagi, Odnos T-helper/T-
Hemijske supstance u biolokom materijalu supresor, Kiler elije, Imunoglobulini).
(metali, organski rastvarai i dr.);
Intermedijarni i krajnji produkti biotransformaije Biomarkeri toksinog oteenja organa za
(hipurna kiselina, aminofenol, nitrofenol i dr.); disanje
Bioloki pokazatelji odgovora (methemoglobin, Markeri plunih funkcija (Spirometrija,
sulfhemoglobin, acetilholinesteraza i dr.); Pletizmografija, Analiza gasova u krvi i dr.);
Navedenim biomarkerima ne moe se Markeri hiperreaktivnosti (Metaholinski test);
precizno proceniti ukupni unutranji teret otrova za Markeri hipersenzitivnosti (Bronhijalni
hemijske supstance koje se sa posebnim afinitetom provokacioni test sa alergenima);
deponuju u odreenim tkivima. Markeri bronhoalveolarnog lavata (Broj i vrsta
elija, Koncentracija proteina, Aktivnost enzima,
BIOMARKERI EFEKTA Koncentracija citokina, Tumorskog nekroznog
faktora i dr.);
Otkrivaju biohemijske, fizioloke, Markeri nazalnog lavata.
bihevioralne i druge promene organa i sistema u Biomarkeri neurotoksinih oteenja
preklinikoj fazi i procenjuju rizik od kancerogena. Markri preklinikog oteenja perifernih nerava
Koriste se u identifikaciji tetnosti ili kao deo (EMNG);
procene odnosa doza-odgovor. Mnogi biomarkeri Markeri disfunkcije CNS-a (EEG);
efekta koriste se u klinikoj dijagnostici, a za Markeri oteenja modanih struktur (CT,
prevenciju su bitni biomarkeri koji registruju jo NMR);
Procena kognitivnih funkcija;
98
Odreivanje aktivnosti acetiholinesteraze i agensima, uroene ili steene varijacije u
neurotoksine esteraze u krvi. metabolizmu i dr. U markere osetljivosti spadaju:
Poveana ili smanjena enzimska aktivnost
Biomarkeri toksinih efekata na Glutation-S-transferaze;
reprodukciju i plod Poveana ili smanjena enzimska aktivnost N-
Broj i karakteristike spermatozoida; acetiltransferaze;
Odreivanje hormonskog statusa; Poveana ili smanjena enzimska aktivnost
Rana fetalna smrt; Citohroma P450;
Spontani prekid trudnoe; Poveana ili smanjena enzimska aktivnost
Smanjenje teine na roenju; Izoenzima CYP1A1 i CYP2D6;
Malformacija organa. Merenje klirensa lekova;
Antigenspecifina antitela i dr.
Biomarkeri kancerogenih efekata Rezultati biolokog monitoringa procenjuju
Biomarkeri genotoksinih kancerogena se poreenjem sa odgovarajuim referentnim
(ineraguju sa DNK) vrednostima. Mogu se koristiti dve vrste referntnih
Promene na DNK (Alkilirani purini, Alfatoksin, vrednosti:
Guanin, Cis-platina, Timinglikol i dr.) Vrednosti koje se primenjuju za
Hromozomske aberacije - Nestabilne (Acentrini profesionalno neizloenu populaciju predstavljaju
fragmenti, Ring hromozomi, Druge asimetrine koncentracije hemikalija u biolokom uzorku
aberacije) Stabilne (Dicentrini hromozomi, zdravih neizloenih osoba koje ive u istim
Uravnoteene translokacije i inverzije). uslovima kao i rizina grupa ili individua koja se
Sestrinske hromatide - Znaajan pokazatelj ispituje.
genotoksinih potencijala razliitih agenasa Bioloki tolerantne vrednosti za
Mikronukleusi - Indikator prethodno postojeih profesionalno izloenu populaciju (BAL)
hromozomskih aberacija predstavljaju one koncentracije koje ne izazivaju
nikakve bioloke efekte, tj. one koncentracije
Biomarkeri ne-genotoksinih kancerogena hemijskih agenasa u biolokom materijalu iznad
(ne-ineraguju sa DNK) kojih dolazi do promena zdravstvenog stanja. Mogu
elijska replikacija (Replikacija DNK u S fazi); se posmatrati
elijska proliferacija (Inkorporacija DNK direktno poreenjem odnosa doza-efekat i doza-
prekursora u celularni DNK u S fazi). odgovor i
poreenjem sa koncentracijama ambijentalnog
BIOMARKERI OSETLJIVOSTI monitoringa.
Veina BAL koncentracija odreena je na
Biomarkerima osetljivosti identifikuju se osnovu vrednosti maksimalno dozvoljenih
uroene ili steene individualne razlike u reakciji koncentracija hemijskih agenasa. Preporuuje se da
organizma na tetne efekte ksenobiotika. BAL koncentracije budu u granicama koje kod 95%
Individualne karakteristike obuhvataju godine ispitanika ne naruavaju zdravlje u uslovima
starosti, pol, zdravstveni status, preegzistentnu higijenskih standarda.
ekspoziciju, istovremenu ekspoziciju drugim
.
99
TROVANJA METALIMA I NEMETALIMA
Oko 90% itavog tereta olova u organizmu
deponuje se u kostima. Od toga najvei deo
1. TROVANJE OLOVOM predstavlja ireverzibilnu frakciju, vezanu u
100
2. Smanjenje sadraja Acetilholina, GAMA- VII - Oteenje jetre
aminobuterne kiseline, Dopamina i Objanjava se Inaktivacijom vanih intra-
Noradrenalina hepatrocitnih enzima za koje se olovo vezuje, to
dovodi do Poremeaja oksidativne fosforilacija,
III - Olovna motorna neuropatija Sinteza hema i Detoksikacionih procesi u
Dejstvom olovan na PNS nastaje Masivna hepatocitima.
aksonska degeneracija koja vie zahvataju Poremeaj sinteze hema dovodi do
proksimalne delove (Promene izraenije na gornim nakupljanja ALA-e, koja autooksidacijom stvara
ekstremitetima). slobodne radikale koji dalje oteuju elije jetre.
Smatra se da ovi poremeaji nastaju usled
neurotoksinog delovanja ALA-e koja se gomila u VIII - OTEENJE KOSTIJU
prisustvu olova i koja autooksidacijom stvara
slobodne radikale koji dovode do oteenja. 1. Smanjenje depozicije minerala;
Promene se selektivno javljaju na motornom 2. Porast aktivnosti osteoklasta;
neuronu (pareze i paralize) sa neznatnim ispadima 3. Oteenje mitohondrija;
u senzibilitetu. 4. Oteenje drugih enzimskih sistema.
101
TEI OBLIK Radna sposobnost je ouvana uz eu
GASTROINTESTINALNI ENCEFALOPATSKI zdravstvenu (toksikoloku) kontrolu.
POREMEAJI POREMEAJI
- Pospanost i Umor II PRESATURNISMUS
- Olovne kolike - Glavobolja
- Muka i Povraanje - Vrtoglavica Tei oblik - Eliminacija olova urinom vea
- Prolivi ili uporne opstipacije - Razdraljivost od 30 mmola tokom 5-todnevnog mobilizacionog
- Usporen puls i Povean TA - Apatija helatnog testa sa CaNa2EDTA, poviene vredenosti
- Trbuh uvuen i zategnut u - Poremeaj pamenja ALA u urinu i EPP 9 u eritrocitima.
obliku una - Delirijum sa
Privremena radna nesposobnost za rad sa
- Meteorizam i Fetor ex ore halucinacijama
- Oligurija sa estim nagonom - Konvulzije i koma olovom u trajanju od 2-3 meseca
na mokrenje - Razliiti cerebralni
ispadi III - SATURNISMUS
NEUROMUSKULARNI OSTALI Postojanje presaturnisma i specifinih oteenja
POREMEAJI POREMEAJI nervnog sistema ili bubrega.
- Pareze i paralize -
- Znaci oteenja jetre Jasno izraena klinika slika (anemija, znaci
i bubrega oteenja nervnog sistema, GIT-a, bubrega, jetre,
Najee ekstenzora aka, ree
- Olovni giht praen hipertenzija) uz poviene vrednosti toksikolokih
su zahvaeni bicepsi i
gojaznou i pokazatelja.
deltoideus
dijabetom (retko)
Postoje gastrointestinalni, neuromuskularni i
encefalopatski tip.
EKSPOZICIONI TESTOVI Hospitalizacija 2-4 nedelje, uz radnu
nesposobnost jo toliko, a bez kontakta sa olovom 6
meseci.
1. Poveana koncentracija olova u krvi, urinu,
Ako ostanu sekvele ili doe do ponovnog
kostima i kosi;
trovanja ak i kad nema sekvela zabranjuje se dalji
2. Odreivanje koliine olova mobilisanog
rad sa olovom. Ocena radne sposobnosti za druge
helatima;
poslove zavisi od vrste sekvela.
3. Smanjena aktivnost dehidrataze delta amino-
levulonske kiseline u krvi;
4. Poveana koncentracija delta amino- KRITERIJUMI ZA
levulonske kiseline, koproporfirina i PROFESIONALNO OBOLJENJE
porfobilinogena u urinu;
5. Poveana koncentracija protoporfirina (EPP 9) Dokaz o intenzitetu i trajanju ekspozicije -
u eritrocitima; da je radnik radio na poslovima i radnim mestima
6. Pojava bazofilnih granulacija u eritroblastima i na kojima postoji ekspozicija olovu ili njegovim
bazofilno punktiranih eritrocita u krvi; jedinjenjima.
7. Pojava sideroblasta u kostnoj sri i siderocita u Izraena klinika slika trovanja ili specifina
perifernoj krvi oteenja jednog od sledeih organa:
8. Anemija (u poetku normohromna, a kasnije Krvi i krvotvorni organa;
sideropenijska). Periferni nervni sistem;
Centralni nervni sistem;
LEENJE Bubreg.
I - Ekspozicija olovu
Granine ili minimalno poviene vrednosti
ekspozicioni testovi bez oteenja organa i klinike
slike.
102
TROVANJE OLOVNIM ALKILIMA LEENJE
1. Visoke doze sedativa
Olovo stvara sa alkilnim radikalima 2. Korekcija acidobaznog stanja
jedinjenja, od kojih su od posebnog znaaja: 3. Dvanjem helata postie se neznatno
1. Tetra-etil-olovo poboljanje
2. Tetra-metil-olovo
Uptrebljavaju se kao dodatak benzinu da bi 2. TROVANJE IVOM
se smanjila njegova udarna snaga kao pogonskog
goriva u motorima sa unutranjim sagorevanjem. iva je srebrnasto beli metal u tenom stanju
koji ve na sobnoj temperaturi isparava.
IZVORI EKSPOZICIJE Gradi uglavnom dobro rastvorljiva dvovalentna
1. Proizvodnja olovnih alkila jedinjenja.
2. Transport i uskladitenje etilizovanog bezina i U prirodi se nalazi u obliku sulfida (Cinabarit)
meanje sa benzinom ijom preradom se dobija elementarna iva.
3. ienju cisterni i rezervoara u kojima je bio
iva sa drugim metalima gradi legure -
etilizirani benzin
Amalgame (najpoznatiji sa srebrom, zlatom i
4. Remont benzinskih motora (automehaniari)
kalajem).
5. Toenje benzina na benzinskim pumpama.
IZVORI EKSPOZICIJE
TOKSIKOKINETIKA
Apsorpcija - Najzanajniji put unosa je
1. U rudnicima cinabarita i pri metalurkom
inhalacija, ali se mogu uneti i ingestijom i preko
dobijanja elementarne ive iz cinabarita
koe.
2. Pri proizvodnji filca i eira
Distribucija - U krvi se vezuju za lipidnu
3. U industriji boja, porcelana i elektromaterijala
frakciju pa se najvie kumuliraju u nervnom
4. Industrija mernih instrumenata - termometri,
sistemu. U jetri podleu metabolikoj
barometri i dr.
transformaciji gradei trialkilna jedinjenja i
5. Proizvodnja ivinih i flurescentnih svetiljki
neorgansko olovo.
6. Postrojenja za proizvodnju hlora zasnovana na
hidrolizi NaCl, gde se kao katoda koristi iva
TOKSIKODINAMIKA
7. U metalurgiji za dobijanje srebra i zlata iz rude
8. Proizvodnja i primena ivinih amalgama - sa
1. Oteenje nervnog sistema - Alkili su u
srebrom, zlatom, bakrom i kalajem
interferenciji sa oksidacionim procesima u
9. Kao fungicid - za zatitu semena, drveta, boja,
elijama, ime se i objanjava njihova
lakova, paira, konzervisanju biljaka i ivotinja
neurotoksinost.
10. Za proizvodnju detonatora (ivin fulminat)
2. Oteenje parenhimskih organa - Deluju
11. U famaceutskoj industriji i medicini
toksino pre svega na jetru i plua.
Na bioseintezu hema ne utiu pa nema ni
IZVORI EKSPOZICIJE U OPTOJ
anemije.
POPULACIJI
KLINIKA SLIKA 1. Kontaminirana hrana - Spiranjem zemljita na
kome su usevi bili zatieni pesticidima na bazi
RANI SIMPTOMI ive velike koliine ive dospevaju u vodotoke,
KASNI SIMPTOMI
(6-12 sati nakon nosa) odakle prelazi u razliite vodene biljke, alge i
- Anksioznost mikroorganizme, pa zatim u ribe u ijim se
- Poremeaj sna - None more miiima deponuje. Korienjem ove ribe u
- Anoreksija, - Miina slabost ishrani iva dospeva u ljudski organizam. Na
- Muka i Povraanje - Ataksija opisani nain moe doi masvnog trovanja npr.
- Metalni ukus u ustima - Pojaani refleksi u Japanu.
- Razdraljivost, - Pad temperature i TA 2. Trovanja semenom koje je tretirano ivinim
- Nervoza i Strah - Dezorijentacija, fungicidima, a koje je pogreno korieno u
- Poremeaj vida - Manijakalna stanja i ishrani.
- Bledilo i Bradikardija halucinacije 3. Postepeno otputaje ive iz ivinih amalgama
- Tremor - Smrt u komi ili za koji se koriste u stomatologiji
vreme konvulzija 4. Isparavanje ive sa povrina zatienih ivinim
bojama.
EKSPOZICIONI TESTOVI
1. Poviena koncentracija olova u urinu
103
TOKSIKOKINETIKA transferu elektrona i pojave curenja elektrona koja
vodi nastanku slobodnih radikala. Slobodni radikali
I - ELEMENTARNA METALNA IVA izazivaju peroksidaciju lipida ime oteuju
Apsorpcija - Pare elementarne ive gotovo membranu tubula i remete procese tubularne
se 100% apsorbuju u pluima. apsorpcije i sekrecije.
Apsorpcija preko digestivnog trakta i koe je
zanemarljiva.
Distribucija - Posle apsorpcije metalna iva KLINIKA SLIKA
se preteno nalazi u Eritrocitima gde se oksidie u
dvovalentnu ivu koja se potom vezana za eritrocite AKUTNO TROVANJE
ili proteine plazme transportuje do svojih depoa u
bubrezima, jetri, zidu tankog creva, miiima, INHALACIJA IVINIH PARA
slezini, srcu i pluima. Deo ive koji pree u CNS - Kaalj, - Slabost i Malaksalost
pre nego to se oksiduje deponuje se u CNS-u jer - Dispneja i - Drhtavica i Glavobolja
ne moe da proe nazad kroz hematoencefalnu - Tahipneja - Gingivitis, Stomatitis i
barijeru. - Bol u grudima i - Faringitis
trbuhu - nakon 3-4 dana
II - NEORGANSKA JEDINJENJA IVE - Oseaj metalnog - ivin rub - tamna
Asorpcija - Glavni put apsorpcije je preko ukusa u ustima prebojenost upaljenih
Respiratornog trakta - Hipersalivacija gingiva
Apsorpcija preko GIT-a je oko 10%, a preko - Muka, Gaenje i - Gastroenteritis sa
koe je zanemarljiva. - Povraanje ulceracijama
Distribucija - Neorganska jedinjenja se posle - Krvave stolice - u teim sluajevima
apsorpcije preteno nalaze u plazmi i podleu - Edem plua i Smrt - kod
oksidaciji (jonizaciji), nakon ega se vezuju za visoke ekspozicije
proteine plazme i transportuju do svojih depoa. INGESTIJA NEORGANSKIH JEDINJENJA
glavni depo su bubrezi (posebno tubulociti IVE
proksimalnih tubula u kojima se iva vezuje za - Muka i Ukoliko je ingestirana vea
metalotioneine). Gaenje koliina ive
- Povraanje - Sluzavo-krvave stolice
III - ORGANSKA JEDINJENJA IVE - Bol u ustima - Poremaejem elektrolita
Asorpcija - Organska jedinjenja imaju visok - Bol u predelu - Mogua perforacija creva
stepen apsorpcije u pluima eludca - Poremeaj rada srca
Apsorpcija u digestivnom traktu je oko 90%, a - Hepato-renalna
kroz kou maksimalno do 5%. insuficijencija
Distribucija - Organska jedinjenja ive se INHALACIJA ORGANSKIH JEDINJENJA
nakon apsorpcije transportuju u jetru gde se IVE
metaboliu pri emu se odvaja organski deo i - Slabost - Gubi se osetljivost u
nastaje jon dvovalentne ive iji je dalji - Oseaj prstima, jeziku i oko usana
metabolzam isti kao kod neorganske ive. neprijatnosti - Ataksija uz poremeaj
Eliminacija - Elementarna iva, kao i - Glavobolja govora, gutanja i pisanja
neorganska i organska jedinjenja ive - Emocionalna - Intencioni tremor
uglavnom s eliminiu urinom. Znatno manji nestabilnost - Koncentrino suenja
deo eliminie se preko GIT-a, ui, plua, - Slabljenje vidnog polja i Gubitak
mlenih, znojnih, lojnih i pljuvanih lezda, pamenja i sluha
kao i preko koe i njenih andeksa. koncentracije - Konvulzije
104
OROFARINGEALNI SINDROM
- Metalni ukus u ustima - Oseaj suvih usta - Upala desni
- Hipersalivacija - Bol u ustima - Zubi se klimaju i spontano ispadaju
NEURASTENINI SINDROM
1. ASTENO-VEGETATIVNI - Trajni umor - Loe raspoloenje - Gubitak pamenja
SINDROM - Nesanica - Gubitak volje za rad - Nervoza
2. IVIN TREMOR - prvo na onim kapcima i sitnim miiima jezika (oteava govor). Izraen je i tipini
intencioni tremor koji se pojaava pri voljnim pokretima i pokuajima pacijenta da ga suzbije. U poetku se javlja
sitan, brzi tremor koji vremenom postaje sve grublji i nepravilniji. Daljom ekspozicijom tremor se iri iz distalnih
delova ka proksimalnim da bi na kraju zahvatio itavo telo.
3. IVIN ERETIZAM - javlja se kod osoba koje usled dugotrajne ekspozicije ve imaju izraen tremor. Odlikuje se
razdraljivou pacijenta. Ova pojava povezana je sa gubitkom samopouzdanja, strahom od gubitka posla i
naroito burno se manifestuje ukoliko ga neko posmatra dok radi. U periodima izmeu ataka agitacije bolesnik je
depresivan, moe imati halucinacije, pa ak i suicidalne tendencije
OSTALI POREMEAJI
1. SENZOMOTORNA POLINEUROPATIJA - Nastaje pri dugotrajnoj ekspozicija ivi
2. OTEENJE BUBREGA - Oteenje glomerularne filtracije ili tubularne funkcije.
3. ATKINSONOV ZNAK - Braonkasti refleks onog soiva zbog nakupljanja ive
105
35 mg/g kreatinina) pri tri uzastopna merenja (uz -Inhalacija je glavni put apsorpcije
prekid ekspozicije), s vremenskom distancom od kadmijuma, preko GIT-a oko 5%, a preko
15 dana izmeu svakog merenja. koe minimalno.
Da postoje dva od tri navedena poremeaja:
1. Orofaringealni sindrom (hipersalivacija, DISTRIBUCIJA
metalan ukus u ustima, ulceracije Oko 90% kadmijuma u cirkulaciji je vezan
sluzokoe), za eritrocite, a preostalih 10% za proteine plazme.
2. Neurovegetativni sindrom (umor, gubitak Najvie se deponuje u bubrezima, jetri i
apetita,nesanica,razdraljivost) miiima. U tkivima se kadmijum nalazi vezan za
3. Atkinsonov znak (nataloena iva u metalotioneine ime se smanjuje njegovo toksino
prednjoj kapsuli onog soiva). dejstvo.
Kod dugotrajne ekspozicije kadmijum
RANO OTKRIVANJE PROFESIONALNOG njegova koncentracija u krvi u prva tri meseca raste
OTEENJA sve do postizanja platoa. Po prekidu ekspozicije
tokom prvih meseci koncentracija kadmijum u krvi
1. Opti pregled opada zbog kratkog biolokog poluvremena u
2. Neuropsihijatrijski pregled (na 24 meseca) eritrocitima sve do uspostavljanja novog platoa na
3. Pregled psihologa (psihofizike sposobnosti, koji se odrava vie godina zbog dugog poluivota
karakteristike linosti, psihoorganski kadmijuma u tkivnim depoima.
poremeaji) Tokom ekspozicije u jetri se nalazi 15-20%
4. Laboratorija (iva u krvi i urinu na kraju unetog kadmijuma, a po prekidu ekspozicije
petodnevne radne nedelje). kadmijum postepeno prelazi iz jetre u bubrege. U
sluaju dugotrajne ekspozicije visokim
koncentracijama kadmijuma dolazi do zasienja
3. TROVANJE KADMIJUMOM bubrenog mehanizma za vezivanje kadmijuma sa
metalotioneinima. Nastaje oteenja tubulocita i
Mek srebrnasto-beli metal, lako topljiv i poveana eliminacija kadmijuma urinom.
isparljiv. Na vlanom vazduhu se prekriva
oksidom i gubi sjaj. ELIMINACIJA
Javlja se uglavnom u vidu minerala Grinokita, Kadmijum se eliminia preko GIT-a i urina
a najee se dobija iz ruda cinka kao nus- u vidu kompleksa sa metalotioneinima
produkt.
TOKSIKODINAMIKA
IZVORI EKSPOZICIJE
Toksino delovanje kadmijuma svodi se
1. U topionicama - pri proizvodnji kadmijuma
nanjegovo vezivanje za enzime sa SH-grupama
tokom prenja rude i redukcije oksida
(inaktivacija enzima).
2. Pri galvanizaciji metala - u cilju zatite od
korozije
I - OTEENJE BUBREGA
3. Pri autogenom zavarivanju - seenju i
Poremeaj glomerularne filtracije i tubularne
termikoj obradi metala zatienih od korozije
resorpcije - Mehanizam ovih oteenja nije poznat.
kadmijumom
Urinom se gube najpre niskomolekularni proteini
4. Proizvodnja nikl-kadmijumskih baterija i
(2-mikroglobulini), potom i proteini vee
akumulatora
molekuske mase (albumini, transferini, Ig-G), a
5. Proizvodnja i upotreba kadmijuskih legura - u
kasnije i fosfati, glukoza, aminokiseline, kalcijum i
stomatologiji, prizvodnji leita i nakita
dr.
6. Proizvodnja boja, stakla, keramike i emajla -
gde se kadmijum koristi kao pigment
II - OTEENJE KOSTIJU
7. Prizvodnja plastinih masa - gde se kadmijum
Osteomalacija i osteoporoza - Nastaje usled
koristi kao stabilizator
Gubitka fosfata, glukoze i proteina
8. Proizvodnja vetakog ubriva i pesticida
Poveanja nivoa paratireoidnog hormona
9. Elektronska industrija - U proizvodnji
Inhibicije enzima koji uestvuju u produkciji
flurescentnih ekrana, ispravljaa, fotodioda i
vitamina D
tranzistora
Inhibicije enzima koji uestvuju u metabolizmu
10. Nuklearna industrija - gde se koristi kao
kolagena.
apsorber neutrona u reaktorima.
III - OTEENJE RES-a
TOKSIKOKINETIKA Iritacija sluzokoe disajnih puteva i oka
Edem plua - kod ekspozicije veoma visokim
APSORPCIJA
koncentracijama kadmijuma usled oteenja
106
alveolarnog epitela dolazi do nakupljanja Bolovi u ekstremitetima i krsnom delu kime i
ekstravazata u alveolama i razvoja edema plua. Otean hod
Rtg skeleta karlice - u predelu preponskih i
IV - OTEENJE KRVI I KRVOTVORNIH sedalnih kosti i vratu butne kosti mogu se videti
ORGANA (Anemija) svetle pruge. Kotane strukture se ne raspoznaju i
izgledaju kao posmatrani kroz mleno staklo
V - OTEENJE JETRE
3. PROMENE OD STRANE RES-a -
VI - KANCEROGENO DEJSTVO (Karcinom Nakon dugotrajne ekspozicije
plua i prostate) - kadmijum je dokazani Hronini bronhitis
kancerogen. Emfizem sa dispnejom
Edem plua
KLINIKA SLIKA Kadmijumska kijavica (Hiposmijom do
Anosmije, Ulceracije na nazalnoj sluzokoi)
AKUTNO TROVANJE
4. OSTALE PROMENE - Ponekad se kod
PRI INHALACIJI osoba dugotrajno izloenih kadmijumu
Posle latentnog perioda od nekoliko sati javlja:
javlja se klinika slika koja podsea na metalnu Anemija
groznicu: Oteenje jetrine funkcije
Groznica i glavobolja uta prebojenost vrata zuba (kadmijumsulfat)
Dispneja i kaalj Karcinom plua i prostate - posebno kod
Bolovi u grudima ekspozicije Kadmijum oksidu.
Konjuktivitis i rinitis.
Kod ekspozicije veim koncentracijama: PROGNOZA
Akutni pneumonitis
Bronhopneumonija Simptomi nakon peroralnog uzimanja
Edema plua. kadmijuma obino ne traju due od 24 asa. Posle
R plua pri akutnom edemu - pojaan udisanja kadmijuma preivljavanje vie od 4 dana
pluni crte, hilusi voluminozni nejasno ogranieni, vodi ozdravljenju, ali je za potpuni oporavak
perihilarno blaga, nehomogeno, nejasno ograniena potrebno 6 meseci, nakon ega sledi oscena redne
pahuljasta zasenenja prenika od nekoliko mm do sposobnosti.
nekoliko cm. Vremenom pahuljaste senke postaju
sve brojnije tako da u razvijenom edemu prekrivaju EKSPOZICIONI TESTOVI
sva pluna polja sem vrhova i periferije. U najteim
sluajevima razvija se akutna respiratorna 1. Poveana koncentracija kadmijuma u krvi, kosi
insuficijencija i smrt. i urinu
2. Opti pregled urina (Proteinurija. Glikozurija,
PRI INGESTIJI Aminoacidurija, Povean NAG - ukazuje na
Nakon latentnog perioda od 15-30 minuta nekrozu)
Muka i Gaenje 3. Poveana koncentracija fosfata i kalcijuma u
Povraanje i Proliv urinu
U najteim sluajevima se razvija Petodnevni test mobilizacije helatima
Hepatorenalna i kardiovaskularna insuficijencija (CaNa2EDTA) - koristi se za procenu veliine
ok i Smrt - nekoliko dana posle ingestije. depoa
Rtg karlice i plua
HRONINO TROVANJE Pregled prostate - posle etrdesete godine ivota
je obavezan
1. Poremeaj funkcije bubrega
Proteini male molekuske mase u urinu - u LEENJE
poetku 1. Provokacija povraanja i Gastrina lavaa -
Enzimurija, Proteinurija i Aminoacidurija - pri kod ingestije
duoj ekspoziciji i teem oteenju tubula 2. Reanimacija respiratorne insuficijencije i
Kalciurija i Fosfaturija to dovodi do Renalne leenje edema plua - kod inhalacionog
kalkuloze trovanja
Smanjenje koncentracione sposobnosti bubrega 3. Davanje CaNa2EDTA kod akutnog trovanja (O
primeni kod hroninog trovanja - razliita
2. PROMENE NA KOSTIMA miljenja)
(Osteoporoza i osteomalacija) - Javlaju 4. Simptomatska terapija oteenja bubrega i jetre
se kod dugotrajne ekspozicije 5. Korekcija disbalansa vode i elektrolita
Skelet je u celini demineralizovan i atrofian
107
OCENA RADNE SPOSOBNOSTI Rendgenografija karlice i butnih kostiju na 5
godina posle petogodinje ekspozicije
Osobe sa akutnim trovanjem kadmijumom bez (osteoporoza, osteomalacija, spontane frakture)
posledica sposobne su za dotadanje poslove
Tei oblici akutnog trovanja i hronino trovanje
mogu ostaviti trajne posledice na pluima,
4. TROVANJE MANGANOM
bubrezima i jetri, koje mogu limitirati radnu Srebrnasto-beli, krt metal, izuzetne tvrdoe. U
sposobnost koja onda zavisi od teine oteenja prirodi se javlja u vidu oksida - Manganit.
atakovanih organa. Esencijalni element neophoda za pravilan razvoj
Osobe kod kojih je utvreno profesionalno kostiju, funkciju melanocita i CNS-a.
trovanje kadmijumom nisu sposobne za rad sa Maksimalno dozvoljena koncentracija mangana i
kadmijumom ili njegovim jedinjenjima, kao ni za njegovih jedinjenja u radnoj sredini je 2 mg/m3.
rad u zoni izloenosti drugim profesionalnim
tetnostima koje mogu pogorati funkcije IZVORI EKSPOZICIJE
oteenih organa. Sposobnost za rad na drugim
poslovima 1. Pri eksploataciji i preradi ruda mangana
(metalurki pogoni)
direktno zavisi od preostalih funkcionalnih 2. U elianama - pri proizvodnju visoko
sposobnosti oteenih sistema. kvalitetnog elika, legura aluminijuma i bakra
3. Pri zavarivanju predmeta napravljenih od
KRITERIJUMI ZA manganskih legura
PROFESIONALNO OBOLJENJE 4. U proizvodnji Kalijum-permaganata i
Hidrohinona
Da je radnik radio na poslovima i radnim 5. U proizvodnji stakla, keramike i suvih baterija
mestima na kojima postoji ekspozicija kadmijumu 6. U poljoprivredi - aditiv u hrani za stoku i
ili njegovim jedinjenjima (dokaz o intenzitetu i ivinu, vetako djubrivo, ulazi u sastav
trajanju ekspozicije) pesticida
Porastom upotrebe bezolovnog benzina
I - PRVI KRITERIJUM dolo je do znatnog porasta ekspozicije
1. Da postoji eleminacija kadmijuma urinom vea stanovnitva manganu.
od 10 mg/g kreatinina prilikom 3 uzastopna
odreivanja, bez obzira na vremensku distancu TOKSIKOKINETIKA
izmeu merenja.
2. Da postoji oteenje bar jedanog od sledea dva APSORPCIJA - Najee inhalacijom, ali je
organa i sistema mogua i ingestijom i preko koe.
Bubreg (Oteenje tubularne funkcije) DISTRIBUCIJA - Krvotokom se distribuira u
Kosti (Rtg-dokazane promene na kostima mozak, jetru, bubrege, pankreas, miie i creva.
Osteoporoza, Osteomalacija, Spontane frakture) ELIMINACIJA -Eliminie se preko ui u GIT i
izbacuje fecesom. urinom se eliminie minimalno.
II - DRUGI KRITERIJUM
1. Da postoji eliminacija kadmijuma urinom vea TOKSIKODINAMIKA
od 10 mg/g kreatinina prilikom 3 uzastopna
odreivanja, bez obzira na vremensku distancu OTEENJE CNS-a (Degenerativne
izmeu merenjA promene u mozgu, bazalnim ganglijama i
meumozgu)
2. Da postoji oteenje bar dva od sledea tri
Mehanizam nastanka oteenja nije do kraja
organa ili sistema:
jasan, a povezuje se sa Smanjenjem koliine
Respiratorni sistem (emfizem plua, anosmija -
dopamina u zahvaenim regijama CNS-a do koje
usled perforacije nosne pregrade)
dolazi usled inhibicije enzima Tiroksin-
Jetra (nekroza jetre),
hidroksilaze.
Krv i krvotvorni organi
Jon trovalentnog mangana potencira
autooksidaciju dopamina, pri emu nastaju
RANO OTKRIVANJEN OTEENJA
slobodni radikali koji izazivaju peroksidaciju
Opti pregled i upitnik za hronine respiratorne lipida ime nastaju trajna oteenja neurona.
simptome IRITACIJA KOE I SLUZOKOE RES-a i
ORL pregled (hiposmija, anosmija, perforacija OKA - Pri ekspoziciji solima mangana.
nosne pregrade) OTEENJE BUBREGA I JETRE
Laboratorija (kadmijum u urinu na kraju OTEENJE KRVI I KRVOTVORNIH
petodnevne radne nedelje, kreatinin) ORGANA
108
KLINIKA SLIKA jer se u krvi kratko zadrava, a izluivanje urinom
je malo.
EKSPOZICIJA MANGAN OKSIDU Neuropsihijatrijsko ispitivanje (vreme
reakcije, koordinacija pokreta, kratkotrajno
Groznica i Glavobolja pamenje).
Dispneja i Kaalj
Bolovi u grudima DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA
Konjuktivitis i Rinitis
Funkcionalni poremeaji RES-a 1. Parkinsonova bolest
Pneumonija esto 2. Wilsonova bolest
3. Multipla skleroza
EKSPOZICIJA SOLIMA MANGAN 4. Trovanje CO i druga degenerativna oboljenja
OKSIDA mozga
109
KRITERIJUMI ZA petovalentna jedinjenja, redukciju arsenata u
PROFESIONALNO OBOLJENJE arsenite i metilaciju.
ELIMINACIJA
Dokaz o intenzititetu i trajanju ekspozicije Arsen se najveim delom izluuje urinom, u
- Da je radnik radio na poslovima i radnim mestima nepromenjenom obliku ili u obliku Metilarsenske
na kojima postoji ekspozicija manganu ili njegovih kiseline, Dimetilarsenske kiseline i Arsenobetaina.
jedinjenjima. Manji deo fecesom i neznatne koliine drugim
Da postoji klinika slika trovanja sa: ekskretima.
I - Oteenjem nervnog sistema ILI
TOKSIKODINAMIKA
II - Prisustvom bar dva od sledeih etiri
poremeaja: Toksini efekti se objanjavaju velikim
Encefalopatija ili Recidivantne pneumonije afinitetom arsena za sulfhidrilne grupe (SH-grupe)
Poremeaji funkcije jetre enzima.
Ekstrapiramidalni sindrom, hematoloki 1. remeti tkivno disanje i mitozu - vezivanjem
poremeaji za fosfataze,
Oteenje funkcije bubrega. 2. oteuje krv i krvotvorne organe,
3. oteuje nervni sistem,
RANO OTKRIVANJE Izaziva degeneraciju i nekrozu aksona i
PROFESIONALNOG OBOLJENJA perifernih nerava (Arsenska polineuropatija)
Izaziva cerebralni edem i intracerebrale
1. Opti pregled hemoragije,
2. Neuropsihijatrijski pregled (na 24 meseca) 4. Oteuje jetru, bubrege i srce - izaziva
3. Pregled psihologa (psihofizike sposobnosti, degeneraciju i nekrozu u njima,
karakteristike linosti, psihoorganski 5. deluje paralitiki na glatke miie krvne
poremeaji) sudove (poveava njihovu permeabilnosti),
6. oteuje kou i andeksa,
5. TROVANJE ARSENOM 7. oteuje sluzokoe res-a i oka,
Arsen je nemetal koji se javlja u dve alotropske 8. izaziva protein lizin enteropatiju,
modifikacije kao uti i sivi arsen. 9. ima kancerogeno dejstvo.
Arsenovodonik (Arsin) - veoma otrovan,
bezbojan gas koji lako gori obrazujui KLINIKA SLIKA
Arsentrioksid.
PERAKUTNO TROVANJE
IZVORI EKSPOZICIJE Znaci oteenja jetre
Znaci oteenja bubrega
Topionice Ag, Cu, Pb, Ni i Sn - arsen je primesa Stupor
ovih ruda Konvulzije
Konzerviranje koe, krzna i drveta Koma
Proizvodnja stakla, emajla i boja Smrt - za nekoliko sati
Proizvodnja pesticida
Industrija bojnih otrova AKUTNO TROVANJE IZAZVANO
Prepariranje ivotinja INHALACIJOM
Peenje u oima
TOKSIKOKINETIKA Peenje u nosu i drelu
Stezanje u grudima
APSORPCIJA Kaalj
Arsenova jedinjenja se u organizam se mogu Dispneja
uneti preko plua, digestivnog trakta i koe. Edem plua retko
DISTRIBUCIJA
Transportuje se krvlju najveim delom vezan AKUTNO TROVANJE IZAZVANO
za hemogobin Er, manja koliina za proteine INGESTIJOM
plazme. GIT
Poetna akumulacija je najvea u jetri, Gaenje i Povraanje
bubrezima i pluima, dok je dugotrajna depozicija Bol u trbuhu
najvea u koi, kosi, noktima, zubima, skeletu, Prolivi - mirisa na beli luk
tireoideji, soivu, epididimisu i epitelu digestivnog KVS
trakta. Cijanoza
Biotransformacija neorganskih arsenovih Hladna i vlana koa
jedinjenja podrazumeva oksidaciju trovalentnih u Aritmije
110
CNS 3. Povean broj BPE, leukocita i koliina
Glavobolja i Letargija indirektnog bilirubina.
Kvadriplegija
Delirijuma LEENJE
Konvulzija i Koma
Poremeaj vida 1. Leenje plunog edema, oteenja jetre i
Smrt - za 24h - 4 dana bubrega
2. Helati (BAL, Penicilamin)
Blai oblik trovanja - Navedene smetnje se 3. Ispiranje eluca i provokacija povraanja
javljaju u manjem stepenu, da bi se posle nekoliko 4. Dekontaminacija koe pranjem
dana razvile promene na koi, na koje se mogu 5. Korekcija disbalansa vode i elektrolita
nadovezati pareze i paralize i oteenje bubrega. 6. Hemodijaliza ili peritonealna dijaliza.
111
6. TROVANJE FOSFOROM zahvaena donja vilica zbog lakog prodora
bakterija kroz kariozne zube u kost.
Beli (uti) fosfor - meka kristalna masa koja OTEENJE KOE (Opekotine i Koagulaciona
na svetlosti uti i spontano se pali na 300 C pri emu nekroza)
se stvara fosfor-pentoksid. Isparava na sobnoj uti fosfor i kiseline fosfora
temperaturi dajui pare fosfor-trioksida mirisa IRITACIJA SLUZOKOE RES-a I GIT-a
belog luka. Nerastvorljiv u vodi, a rastvorljiv u Pri ekspoziciji Fosfornim oksidima i
mastima. Ima veliki afinitet prema O2 pa je jako halogenidima
reduktivno sredstvo.
Crveni fosfor - tamnocrveni prah, KLINIKA SLIKA
nerastvorljiv, neisparava i praktino se neresorbuje. AKUTNO TROVANJE
IZVORI EKSPOZICIJE 1. PRI INHALACIJI
1. Pri proizvodnji fosfora - Kaalj
2. U industriji petroleja (kao katalizator) - Dispneja
3. U pirotehnici (za vojne svrhe) - Peenje i grbanje u nosu i drelu
4. U industriji vetakih fosfornih ubriva - Stezanje u grudima
5. Kao pesticidi (organofosforna jedinjenja) - Toksini edem plua - U teim sluajevima
6. U industriji ibica, celuloze i papira - Hemijski bronhitis i Astma - Kod ponovljene
7. U proizvodnji sapuna i deterdenata inhalacije.
Ako se preivi etvrti dan obino dolazi do
8. U prehrambenoj industriji
ozdravljenja.
2. PRI KONTAKTU SA KOOM
TOKSIKOKINETIKA Opekotine II i III stepena- nastaju pri kontaktu
APSORPCIJA koe sa utim fosforom (bolne, duboke, sporo
Beli fosfor se moe uneti inhalacijom, zarastaju)
ingestijom i transkutano. Koagulaciona nekroza- nastaju pri kontaktu koe
Crveni fosfor se zbog neastvorljivosti sa kiselinama fosfora
praktino ne resorbuje. 3. PRI INGESTIJI
DISTRIBUCIJA U prvim satima iritacija GIT-a
Prenosi se krvlju verovatno nepromenjen i - Muka, Povraanje i Dijarea
deponuje se u masnom tkivu, endotelu kapilara i - Abdominalni bol i Hematemeza
jetri. - Miris izdahnutog vazduha na beli luk
ELIMINACIJA Smrtnost je visoka i do 75%.
Eliminie se izdahnutim vazduhom, Nakon 2-3 dana bez simptoma javlja se
pljuvakom i neznatno preko bubrega. -Hepato-renalna insuficijencija
-utica, Hipoglikemija, Oligurija
TOKSIKODINAMIKA -Poremeaj KVS-a
- Hipotenzija, Cirkulatorni kolaps
BLOKADA ELIJSKOG DISANJA -Poremeaj RES-a
(Oksidativne fosforilacije) -Dispneja
Usled blokade enzima to dovodi do poremeaja -Poremeaj CNS-a
metabolizma ugljenih hidrata, masi i proteina sa -Tetanija, Stupor, Konvulzije, Koma
redukcijom glikogena i depozicijom masti. - Petehije i ekhimoze.
Razvija se:
Masna infiltracija i nekroza jetre, bubrega i HRONINO TROVANJE
miokrada Nekroza vilice
Oteenje krvi i krvotvornih organa U poetku se javlja hipersalivacija, fetor ex
Ulceracije i krvarenja u GIT-u ore, bol u karioznim zubima i ponekad crvena mrlja
Oteenje nervnog sistema na bukalnoj sluzokoi. Kasnije se bolovi
Edem plua i kongestija pojaavaju, javlja se otok desni i hronini apscesi
Hiperemija ree fistule. Proces se moe proiriti na orbitu pa
OTEENJE KOSTIJU (Osteoporoza, ak i na meninge to se obino zavrava letalno.
Dekacifikacija i Rarefrakcija) Dugotrajni procesi dovode do tekih deformacija i
Kod hronine ekspoziciji kao posledica nakaznosti. Rengenski se vidi osteoporoza i
poremeaja cirkulacije u kostima zbog oteenja nekroza.
krvnih sudova. Sekundarne infekcije ovako Promene na jetri i bubrezima - Manje su
izmenjenih kostiju dovode do nekroze i izraene nego pri akutnom trovanju.
sekvestracije sa periostalnom reakcijom. Najee je Kontaktni dermatitis - Kod hronine
ekspozicije Tetrafosfornom trisulfidu.
112
Dokaz o intenzitetu i trajanju ekspozicije
EKSPOZICIONI TESTOVI - Da je radnik radio na poslovima i radnim mestima
na kojima postoji ekspozicija fosforu ili njegovim
Poveana koncentracija fosfora u krvi i urin jedinjenjima.
Znaci oteenja jetre i bubrega (bilirubin, Da postoji klinika slika trovanja sa
albumini, transaminaze, alkalna fosfataza, oteenjima bar dva od sledeih est organa i
kreatinin) sistema:
Promene u krvnoj slici i elektrolitima 1. Kosti (fosforna nekroza vilice)
EKG - promene u obliku akutnog infarkta 2. Jetra
miokarda, nespecifine promene na ST segmentu 3. Bubrezi
i T-talasu 4. Nervni sistem
5. Krv i krvotvorni organi
LEENJE 6. Srce
113
ELIMINACIJA HRONINA BERILIJUMSKA BOLEST
Najveim delom stolicom, manjim delom
urinom. Bioloko poluvreme je dugo zbog Javlja kod 1-5% eksponovanih radnika,
odlaganja berilijuma u skeletu i pluima. Detektuje nakon 10-tak godina od poetka ekspozicije.
se u urinu i 20 godina nakon prekida ekspozicije. Obino poinje posle neke infekcije, operacije ili
trudnoe. Razlikujemo etiri klinike varijante ove
TOKSIKODINAMIKA bolesti
114
2. Kortikosteroidna terapija - kod hroninog Kada se osvetli dobar je provodnik elektrine
trovanja eto doivotno. struje dok mu je provodljivost u mraku daleko
manja.
OCENA RADNE SPOSOBNOSTI MDK za selen je 0,1 mg/m3.
Privremena spreenost za rad traje tokom
IZVORI EKSPOZICIJE
klinikih manifestacija bolesti.
Kod lakeg akutnog trovanja sa izolovanom 1. Pri prerada sulfidnih ruda - u kojima je selen
simptomatologijom gornjih disajnih puteva i oka primesa sumporu
bez komplikacija radna sposobnost je ouvana. 2. U metalurkoj industriji - kao aditiv za
Kod teeg akutnog i kod hroninog trovanja poveanje tvrdoe u proizvodnji elika
(profesionalno oboljenje) nisu sposobni za rad u 3. Pri proizvodnji gumenih kaieva i gumenih
uslovima ekspozicije berilijumu, njegovom omotaa kablova - sredstvo za vulkanizaciju
jedinjenjima i drugim toksinim materijama koje 4. U industriji stakla, keramike i plastike - gde
mogu pogrorati funkciju oteenih organa, kao se koristi kao pigment
ni za poslove sa znatnim fizikim naprezanjem. 5. U farmaceutskoj industriji - aktivni sastojak
Ukoliko doe do brzog napredovanje bolesti sa ampona protiv peruti i preparata za nadoknadu
pojavom komplikacija kao to je hronino pluno selena
srce postoji potpuni gubitak radne sposobnosti 6. U industriji pesticida i vetakog ubriva -
koristi u sredinama sa niskim sadrajem selena
KRITERIJUMI ZA u zemljitu
PROFESIONALNO OBOLJENJE 7. U elektronskoj industriji za proizvodnju
fotoelija - zbog fotoelektrinih svojstava
Dokaz o intenzitetu i trajanju ekspozicije - 8. Radnici u fotokopirnicama - selenski bubanj
Da je radnik radio na poslovima i radnim u fotokopir aparatima
mestima na kojima postoji ekspozicija
berilijumu ili njegovim jedinjenjima. TOKSIKOKINETIKA
Da postoji klinika slika trovanja sa
1. Fibrozom plua ILI APSORPCIJA
2. Oteenje bar dva od sledea etiri organa Selen se apsorbuje iz digestivnog trakta i
ili sistema preko plua.
- Promene na koi DISTRIBUCIJA
- Promene u jetri Transportuje se vezan za Er. Deponuje se u
- Limfadenopatija bubrezima, jetri i miiima.
- Blastna transformacija limfocita U jetri se vri metilacija selena. Metilisani
Toksikoloki dokaz o prisustvu berilijuma u selen prolazi kroz placentnu.
biomaterijalu (uzorcima tkiva ili urina). ELIMINACIJA
Najvei deo selena (75%) eliminie se
RANO OTKRIVANJE PROFESIONALNOG urinom, a manji deo putem ui i GIT-a.
OBOLJENJA
TOKSIKODINAMIKA
1. Opti pregled
2. Upitnik za hronine respiratorne simptome 1. Deluje nadraajno na kou i sluzokoe
3. Radiografija plua PA na 2 godine posle 2. Oteuje andeksa koe (kosa, nokti)
petogodinje ekspozicije 3. Oteuje plua, jetru, bubrege, srce i nervni
sistem
8. TROVANJE SELENOM
KLINIKA SLIKA
Selen je esencijalni nemetal, njegov manjak
dovodi do raznih poremeaja od kojih su
AKUTNO TROVANJE SELENOM
najpoznatija endemske osteoartropatija i Za sada u literaturi ne postoje opisani
miokardiopatija. sluajevi akutnog trovanja elementarnim selenom,
Javlja se u 6 alotropskih modifikacija. Po podaci o njegovom toksinom dejstvo potiu iz
svojim osobinama blizak je sumporu. eksperimenata na ivotinjama.
Nerastvorljiv je u vodi.
Gradi veliki broj organskih i neorganskih Inhalacija selena Ingestija selena
jedinjenja od kojih je najtoksiniji - Lezije u GIT-u.
- Znaci nadraaja RES-a
Selenvodonik. - Oteenje jetre,
- Edema plua - ponekad
bubrega i CNS-a
115
AKUTNO TROVANJE U sluaju trovanja neophodan je prekid
SELENVODONIKOM ekspozicije u trajanju od 3 meseca. Nakon
zavretka leenja i sprovedene rehabilitacije
INHALACIJA SELENVODONIKA ukoliko nema posledica trovanja, dozvoljava se rad
Iritacija gornjih disajnih puteva u istim uslovima uz kontrole na 6 meseci. U sluaju
Iritacija konjuktiva da zaostanu oteenja organa i sistema radnik trajno
Pojave metalnog ukusa u ustima nije sposoban za rad sa selenom, a radna
Dispneja - Kasnije sposobnost za druge poslove zavisi od stepena tih
Pluni edem i Pleuromedijastinum - Ree oteenja.
Poremeaji plunih funkcija - Koji dugo Osobe sa utvrenim profesionalnim
perzistiraju oboljenjem nisu sposobne za rad sa selenom ili
Nema sistemskih efekata jer zbog otrog i njegovim jedinjenjima, za rad u zoni izloenosti
neprijatnog mirisa radnici brzo naputaju radnu respiratornim iritansima, kardiotoksinim,
prostoriju. hepatotoksinim, nefrotoksinim materijama kao ni
za druge poslove u zoni izloenosti profesionalnim
INGESTIJA SELENVODONIKA tetnostima koje mogu pogorati funkciju oteenih
Munina i Povraanje organa.
Proliv
Abdominalni bol KRITERIJUMI ZA
Hipotenzija PROFESIONALNO OBOLJENJE
Depresija RES-centra i Apneja
Asistolija i Smrt Dokaz o intenzitetu i trajanju ekspozicije
Opadanje kose - desetak dana nakon trovanja Da je radnik radio na poslovima i radnim
Izdahnuti vazduh ima miris na beli luk mestima na kojima postoji ekspozicija selenu ili
njegovim jedinjenjima.
Da postoje bar tri od navedenih est poremeaja:
HRONINO TROVANJE SELENOM 1. Emfizem plua sa smanjenjem FVC za
vie od 20% u odnosu na vrednosti pri
1. Gubitak kose zapoljavanju
2. Bele pruge na noktima i Pojava zanoktica 2. Oteenje jetre
3. esta krvarenja iz nosa 3. Oteenje bubrega
4. Na koi eritem i dermatitis 4. Oteenje srca
5. Sluzokoi nepca bledoruiasta sa pegicama 5. Oteenje perifernog nervnog sistema
6. Muka, Gaenje, Povraanje, Gubitak apetita 6. Oteenje centralnog nervnog sistema
7. Zadah na beli luk
8. Metalni ukus u ustima RANO OTKRIVANJE PROFESIONALNOG
9. Oseaj neprijatnosti i nervoze OBOLJENJA
Moe doi i do pojave
Temora 1. Opti pregled
Crvenila lica 2. Laboratorija (bilirubin, albumini, transaminaze,
Glavobolje alkalna fosfataza, kreatinin)
Vrtoglavice 3. Neuropsihijatrijski pregled (na godinu dana)
Bolova u miiima
EKSPOZICIONI TESTOVI
9. TROVANJE HROMOM
Izuzetno tvrd, sjajan, rastegljiv metal,
Poveana koncentracija selena u krvi i urinu.
otporan na koroziju. Esencijalni je oligoelement
biljaka i ivotinja.
LEENJE U prirodi se nalazi u oblku raznih jedinjenja
(Hromiti, Hromati, Hromidi) najee u
Ingestirani otrov odstraniti provociranim
trovalentnom obliku. Od posebnog toksikolokog
povraanjem ili gastrinom lavaom.
znaaja su estovalentna jedinjenja.
Visoke doze vitamina C - pretvaraju selenite u
elementarni oblik selena.
IZVORI EKSPOZICIJE
Leenje kardiovaskularne i respiratorne
insuficijencije. 1. U topionicam - za izradu legura
2. Za hromiranje i galvanizaciju - metalnih predmenta
OCENA RADNE SPOSOBNOSTI 3. U tekstilnoj i koarskoj industriji - za bojenje i
tavljenje
Privremena spreenost za rad traje tokom
4. U litografiji i izradi fotografija
klinikih manifestacija bolesti.
116
5. U proizvodnji boja i za bojenje stakla 1. Neophodan je za metabolizam glikoze jer
6. U proizvodnji cementa poveava aktivnost insulina i utilizaciju
7. U pirotehnici glikoze.
8. Za zatitu drveta 2. Spaja se sa proteinima u povrinskim slojevima
9. Za izradu glazura za keramiku koe stvarajui stabilne komplekse (nema
10. Za izradu katalizatora dermatitisa).
117
Privremena spreenost za rad traje tokom IZVORI EKSPOZICIJE
klinikih manifestacija bolesti.
Trajna perforacija nosne pregrade nije 1. Za niklovanje drugih metala
kontraindikacija za rad u prisustvu hroma. Ako 2. U proizvodnji aparature otporne na alkalije - u
ulkus recidivira i ako su u pitanju alergiske hemijskoj industriji
manifestacije (alergiski dermatitis, astma) 3. U proizvodnji legura sa gvoem, bakrom i
neophodan je trajni prekid ekspozicije hromu, hromom
kao i drugim respiratornim i konim iritansima. 4. U elektrogalvanizaciji
Kod ulceracija u digestivnom traktu potreban je 5. U izradi nikl-kadmijumskih baterija
prekid dalje ekspozicije i ograniavanje radne 6. Za bojenje stakla, pravljenje keramikih
sposobnosti za vee fizike poslove. glazura i emajla
Kada pri hroninom trovanju postoje oteenja 7. Za izradu galvanskih kada
respiratornog sistema, jetre i bubrega potreban je 8. Kao nagrizajue sredstvo pri bojenju
prekid ekspozicije, a zavisno od stepena
oteenja radnici nisu sposobni za rad sa TOKSIKOKINETIKA
respirtornim iritansima, hepatotoksinim i
APSORPCIJA
nefotoksinim materijama. Inhalacija je glavni put ulaska u organizam.
Osobe sa utvrenim profesionalnim oboljenjem Mogua je i apsorpcija preko GIT-a, dok je
nisu sposobne za rad sa hromom ili njegovim apsorpcija preko koe minimalna ali znaajna zbog
jedinjenjima, kao ni za druge poslove u zoni mogueg kontaktnog alergiskog dermatita.
izloenosti profesionalnim tetnostima koje mogu
DISTRIBUCIJA
pogorati funkciju oteenih organa. psorbovani nikl transportuje se plazmom
vezan za makroglobuline.
KRITERIJUMI ZA Ima tendenciju kumulacije u pluima,
PROFESIONALNO OBOLJENJE regionalnim linfnim vorovima, jetri, bubrezima i
mozgu.
Dokaz o intenzitetu i trajanju ekspozicije - Da je
ELIMINACIJA
radnik radio na poslovima i radnim mestima na Nikl se izluuje stolicom, a kod poveane
kojima postoji ekspozicija hromu ili njegovim ekspozicije viak se izluuje urinom.
jedinjenjima.
Klinika slika trovanja sa specifinim TOKSIKODINAMIKA
oteenjima bar tri od navedenih pet organa ili
organska sistema: Respiratorni (perforacija nosne 1. Iritativno dejstvo na kou i sluzokou res-a i oka
pregrade) 2. Alergogeno dejstvo na kou
1. Koa (hronini alergijski drmatitis, hromni 3. Kancerogeno dejstvo
ulkusi)
2. Jetra (degeneracija i nekroza hepatocita) KLINIKA SLIKA
3. Bubrezi (degeneracija i nekroza tubula)
4. GIT (Hromna enteropatija) AUTNO TROVANJE
Akutna toksinost nikla i njegovih jedinjenja
RANO OTKRIVANJE (izuzev karbonila) je mala. Mogu se javiti znaci
PROFESIONALNOG OTEENJA iritacije koe i sluzokoe - pri ekspoziciji visokim
nivoima rastvorljivih soli nikla.
1. Opti pregled, ORL pregled
2. Standardni upitnik za respiratorne simptome HRONINO TROVANJE
Kontaktni
3. Radiografija plua PA na 3 godine posle Iritativni i Alergijski
dermatitis
petogodinje ekspozicije Erozije - Perforacija nosne pregrade
Hronini rinitis
4. Laboratorija (kreatinin) i sinuzitis Ulceracije- Hiposmija do anosmije
Intersticijalna Praena Bronhitisom, ree Astmom
10. TROVANJE NIKLOM fibroza plua
Prolazna
Nikl je beli, srebrnasto sjajni metal koji se nefrotoksinost
lako polira, zavaruje, valja i izvlai u ice. Rak sluzokoe nosa i paranazalnih
Otporan je na atmosferske uslove, baze i Maligna upljina primarnog rak bronhija i
mnoge organske materije. oboljenja RESa plua
U prirodi se javlja u nultom i dvovalentnom
obliku. Posebno opasno jedinjenje nikla je EKSPOZICIONI TESTOVI
niklkarbonil gas koji izaziva teka akutna trovanja
(Vidi gasovi). 1. Odreivanje nikla u krvi i urinu
Nikl je esencijalni element, iako su 2. Odreivanje nikla u mukozi nosa -
nedovoljno jasne posledice njegovog nedostatka. Invanzivna metoda koja se retko primenjuje
118
RANO OTKRIVANJE PROFESIONALNOG
LEENJE OTEENJA
I - AKUTNO TROVANJE
1. Privremeni prekid ekspozicije 1. Opti pregled
2. Simptomatska terapija (respiratorna 2. Standardni upitnik za respiratorne simptome
reanimacija i dr.) 3. ORL pregled
3. Kod dermatita 4. Radiografija plua PA na 3 godine posle
Kortikosteroidne kreme i masti petogodinje ekspozicije
Antibiotici
Obloge 3% Acidi borici LIVAKA GROZNICA
Sedativi
II - HRONINO TROVANJE Nastje kao posledica udisanja dimova ili
1. Trajni prekid ekspozicije para metalnih oksida in status nascendi, uglavnom
2. Leenje komplikacija cinka i bakra, amoe i oksidima kadmijuma,
aluminijuma, antimona, ive, nikla, selena, srebra i
OCENA RADNE SPOSOBNOSTI berilijuma.Bolest se ispoljava prvog dana nakon
prekida ekspozicije od nekoliko dana.
Lake akutno trovanje bez posledica, kao i
asimptomatska erozija sluzokoe nosa i perforacija PATOGENEZA
nosne pregrade sa dobrom epitelizacijom ruba ne
umanjuju radnu sposobnost Nije u potpunosti razjanjena. Objanjava
Kod erozija sluzokoe nosa praenih se delovanjem sveih oksida na plua gde zbog
krvarenjem - Prekid ekspozicije od 3-6 meseci uz velike kinetike energije i elektrinog naboja
rad na drugim mestima bez kontakta sa iritansima. oksida dolazi do deskvamacije elija i denaturacije
Nakon potpune sanacije promena radnik moe proteina alveola, koji prodorom u krvotok deluju
nastaviti rad na svom radnom mestu, ali je u sluaju pirogeno kao strane belanevine ili zbog
recidiva neophodan trajni prekid ekspozicije niklu i oslobaanja pirogenih materija iz leukocita,
jedinjenjima nikla. tranzitorne insuficijencije nadbubrega i/ili
Tee akutno trovanje sa sekvelama na RES- pokretanja imunolokih mehanizama.
u, jetri, miokardu i nervnom sistemu umanjuje
radnu sposobnost zavisno od stepena oteenja KLINIKA SLIKA
pomenutin organa i sistema.
Hronina alergiska oboljenja koe i astma - Karakteristino je da do ataka ne dolazi
Radnik nije sposoban za dalji rad sa niklom i kada su kratki intervali izmeu ekspozicija,
njegovim jedinjenjima, kao ni za rad sa drugim odnosno razvija se neka vrsta imuniteta. Prekid
alergogenim materijama kao to su kobalt i hrom. ekspozicije za vikend, dovoljno je dug da se jave
Izraene hronine promene na sluzokoi simptomi prvog radnog dana groznica u
gornjih disajnih puteva ili hronini bronhitis - ponedeljak. Nakon latencije od 4 -8 h javljaju se
Promena radnog mesta i rasporeivanje na radna simptomi u vidu bolova u miiima, nelagodnosti,
mesta gde nema visoke zapraenosti ili iritanasa. hiperemije konjunktiva, groznice manjeg ili veeg
stepena, malaksalosti umora i iscrpljenosti. Oboleli
KRITERIJUMI ZA imaju nagon na povraanje, bolove u trbuhu, a
temperatura moe biti poviena i do 39C,
PROFESIONALNO OBOLJENJE drhtavica traje 1-3h, iza toga nastaje dubok san iz
kojeg se radnik budi potpuno oporavljen.
Dokaz o intenzitetu i trajanju ekspozicije - Da
Objektivno u napadu se zapaa hiperemija
je radnik radio na poslovima i radnim mestima
konjunktiva, nadraaj sluzokoe gornjih disajnih
na kojima postoji ekspozicija niklu ili
puteva, bronhitis, au teim sluajevima i
njegovim jedinjenjima.
pneumonija, lako uveana i bolno osetljiva jetra,
Da postoji klinika slika trovanja sa
tremor i midrijaza. U tipinim sluajevima u krvnoj
oteenjima sledea TRI organa ili organska
slici javlja se tranzitorna leukocitoza (DDg znaaj
sistema:
prema influenci ili poetnim znacima tekih
1. Respiratorni (perforacija nosne pregrade,
toksinih oteenja plua nekim metalima).
fibroza plua, astma)
2. Koa (dermatitis - iritativni ili alergijski)
LEENJE
3. Sluzokoe (nosa, sinusa, plua, larinksa -
karcinomi) Terapija je simptomatska.
Za kontaktni dermatitis - Klinika slika teeg
hroninog ili recidivantnog kontaktnog OCENA RADNE SPOSOBNOSTI
dermatitisa sa pozitivnim specifinim
imunolokim i drugim testovima Zavisi od ishoda livake groznice, ako nema
sekvela, radna sposobnost je ouvana.
119
TROVANJA GASOVIMA
Akutno trovanje gasovima ima znaajno Nadralljivci koji su dobro rastvorljivi u vodi
mesto u profesionalnoj patologiji. (hlor, sumpordikosid, amonijak) svoje toksine
Klinika slika akutnog trovanja predstavlja efekte preteno ispoljavaju na gornjim disajnim
skup sindroma meu kojima mogu dominirati: putevima, dok nadraljivci koji su slabije
1. Respiratorni rastvorljivi u vodi (azotni oksidi, Fozgen)
2. Kardiovaskularni toksinost ispoljavaju preteno na donjim disajnim
3. Neuropsihiki putevima.
4. Renalni Udisanjem nadraljivaca pri njihovom
5. Hepatini kontaktu sa vlagom tkiva nastaju odgovarajue
6. Hematoloki kiseline ili baze sa kaustinim delovajem na gornje
7. Gastrointestinalni delove RES-a, a u zavisnosti od koncentracije
8. Poremeaji acido-bazne ravnotee. nastaje slabiji ili jai nadraaj sluzokoe.
Klinika slika zavisi od Na alveo-kapilarnoj membrani dolazi do
1. Koncentracije i parcijalnog pritiska gasa oteenja epitelnih elija alveola i endotelnih elija
2. Duine izloenosti kapilara sa oslobaanjem endogenih amina i
3. Toksikokinetike poveanja propustljivosti sa ekstravazacijom
4. Toksikodinamike plazme i celokupne krvi u alveole (Toksini edem
5. tetnog gasa plua).
6. Individualnih karakteristika otrovanog. Vrlo visoke koncentracije nadraljivaca
Pema svom dejstvu na organizam trovanja dovode do refleksnog spazma laringsa i bronhija,
gasovima se mogu podeliti na sledei nain: paralize disanja i refleksnog zaustavljanja srca.
Nadraajem simpatikusa dolazi do
A - NADRALJIVCI vazokonstrikcije na periferiji i dilatacije krvnih
a) Gornjih disajnih puteva sudova u plunom krvotoku.
1. Hlor Resorpcija gasova moe dovesti do
2. Fluor metabolike acidoze sa smanjenjem alkalne rezerve
3. Sumpordioksid krvi, stvaranja metahemoglobina i
4. Amonijak oksiazothemoglobina i vazodilatacije.
b) Donjih disajnih puteva
1. Nitrozni gasovi
2. Fozgen TROVANJA
B - ZAGULJIVCI NADRALJIVCIMA GORNJIH
a) Prosti zaguljivci DISAJNIH PUTEVA
1. Ugljendioksid
2. Azot
3. Metan TROVANJE HLOROM
4. Vodonik
b) Hemijski zaguljivci Gasoviti hlor je veoma reaktivan gas,
1. Ugljenmonoksi neprijatnog mirisa koji gui i nadrauje. Pod
2. Cijanidi pritiskom prelazi u uto-zelenu tenost. Teni hlor
3. Sumporvodonik pri isparavanju daje sa vodenom parom
C - ORGANOMETALNI GASOVI hlorovodoninu i hipohlornu kis.
1. Arsenvodonik Glavni izvor u industriji jeste proizvodnja hlora putem
2. Fosforvodonik elektrolize kuhinjske soli i putem oksidacije HCl.
3. Karbonil nikl
D - ANESTETICI IZVORI TROVANJA
Kao profesionalna priznaju se trovanja:
1. Halogenim elementima ili njihovim 1. Pri proizvodnji hlora i njegovih derivata
jedinjenjima 2. U hemiskoj i farmaceurskoj industriji
2. Sumorom ili njegovim jedinjenjima 3. Pri hlorisanju vode za pie
3. Azotnim jedinjenjima 4. Pri dezinfekciji zagaenih voda
4. Ugljen-monoksidom 5. Pri dekolorisanje u industriji hartije i tekstila
5. Cijanom ili njegovim jedinjenjima 6. U drvnoj industriji
TOKSIKOKINETIKA
A - TROVANJA
NADRALJIVCIMA APSORPCIJA
Hlor prodire u organizam inhalacijom.
120
LAKO AKUTNO TROVANJE
TRANSFORMACIJA - Crvenilo - Oseaj pritiska - Bronhitis
U kontaktu sa tkivom i vlagom u disajnim venjaa u grudima - Blagi emfizem
putevima nastaju hlorovodonina kiselina i - Crvenilo grla - Dispneja
hipohlorasta kiselina koja se dalje razlae na
hlorovodonik i nascentni O2. HRONINO TROVANJE
- Konjuktivitis i - Erozija zubne glei
-Kaustino dejstvo - imaju hlorovodonina i
Blefaritis - Gastrointestinalni
hipohlorasta kiselina (izazivaju koagulacionu - Rinitis, Faringitis i poremeaji
nekrozu). Laringitis - Opstruktivni poremeaji
-Oksidativno dejstvo - ima nascentni - Hronini bronhitis plunih funkcija
kiseonik (predstavlja protoplazmatski otrov). - Hlorne akne na koi (Usled intersticijalnog edema i
-Reakcije sa SH-grupama i disulfidnim bronhospazma)
vezama proteina - Ostvaruju gas hlor, hovodonina
i hipohlorasta kiselina, kao i nascentni kiseonik LEENJE
Akutno trovanje
TOKSIKODINAMIKA 1. Prekid dalje ekspozicije, skidanje,
utopljavanje, hospitalizacija i apsolutni mir
1. Iritativno dejstvo na kou i sluzokoe RES-a
i oka 2. Osloboditi disajne puteve i pokuati sa
Dolazi do oteenja alveolokapilarne membrane sa vetakoim disanjem
oslobaanjem endogenih amina i ekstravazacijom 3. Dati ovlaeni kiseonik to pre (u manjim
plazme ili celokupne krvi u intersticijalni prostor i koncentracijam i ne pod pritiskom)
alveole to dovodi do Toksinog edem plua. 4. Medikamentozna terapija (bronhodilatatori,
diuretici, kortikosteroidi, antibiotici i dr.)
2. Refleksni spazam larinksa i bronhija sa
paralizom disanja - Visoke koncentracije. Hronino trovanje
3. Refleksno zaustavljanje rada srca - Visoke 1. Simtomatska terapija
koncentracije
4. Nadraaj simpatikusa - Vazokonstrikcije na
periferiji uz vazodilataciju krvnih sudova u
OCENA RADNE SPOSOBNOSTI
pluima. Kod lakog akutnog trovanja - privremena
KLINIKA SLIKA nesposobnost za rad traje 3-7 dana.
Kod srednje tekog i tekog akutnog trovanja
PERAKUTNO TROVANJE - posle zavretka leenja (traje i do 2 meseca),
- Kratak greviti - Cijanoza - Ubrzan puls
radnika treba privremeno udaljiti sa poslova gde
ekspirijum - Nekontrolisani - Prestanak
- Laringospazam pokreti rada srca postoji kontakt sa hlorom i drugim nadraljivim
- Presanak disanja - Gubitak svesti - Smrt gasovima i prainom za izvesni period. U ovom
periodu treba izbegavati i teko fiziko naprezanje i
TEKO AKUTNO TROVANJE nepovoljne klimatske faktore.
3. STADIJUM EDEMA Kod hroninog trovanja sa izraenim
1. AKUTNI STADIJUM
PLUA - Nakon 6-24 h manifestacijama i u sluajevima nastanka trajnih
- Zaustavljanje disanja na sekvela na RES-u radnika treba trajno iskljuiti iz
nekoliko sekundi kontakta sa hlorom, prainom i drugim materijama
- Uestalo, povrno i koje nadrauju disajne puteve. Fizika optereenja
- Kaalj sa iskaljavanjem
neregularno disanje
- Dispneja su ograniena i zavise od stepena poremeaja
- Cijanoza
- Iritacije gornjih disajnih
- Cijanoza i Tahikardija plunih funkcija.
- ok Iskljuenje daljeg kontakta sa hlorom je
puteva, oiju i koe
- Gaenje, Povraanje i indikovano i u sluaju pojave konih oteenja.
2. LATENTNI
Dijarea
STADIJUM
- Bez ili sa oskudnim KRITERIJUMI DA SE TROVANJE
simptomima HALOGENIM ELEMENTIMA (HLOR,
FLUOR, JOD, BROM) ILI NJIHOVIM
SREDNJE TEKO AKUTNO TROVANJE
- Peenje u - Spazmodini - Muka i
JEDINJENJIMA PRIZNA KAO
oima, nosu i kaalj povraanje PROFESIONALNO OBOLJENJE
drelu - Opta slabost -Ubzano i
- Bol iza grudne - Glavobolja oteano disanje Dokaz o intenzitetu i trajanju ekspozicije -
kosti - Bol u trbuhu - Cijanoza Da je radnik radio na poslovima i radnim mestima
- Oseaj guenja - Edem plua na kojima postoji ekspozicija halogenim
- Jak strah - Posle 2-3 sata elementima ili njihovim jedinjenjima.
Klinika slika trovanja sa hroninim znacima
- Iritacije koe (Hlorne akne)
121
- Iritacije sluzokoe oka i RES-a (Kataralne KLINIKA SLIKA
promene)
- Poremeaja GIT-a KOMBINOVANI OBLIK TROVANJA
- Erozija zubne glei Javlja se kod udisanja smee azotmonoksida i
Kod ekspozicije fluoridima trai se i azotdioksida. Prolazi kroz etiri stadijuma:
postojanje promena na kostima (fluoroza kostiju) u 1. NADRAAJNI
3. STADIJUM EDEMA
vidu osteo-periostalne reakcije, subhondralne STADIJUM
skleroze i spongio skleroze sa kalcifikacijama - Strah
ligamenta i tetiva. - Tahipneja
- Malaksalosti
- Grebanje i peenje u - Cijanoza
b) TROVANJA nosu, grlu i oima - Dispneja
NADRALJIVCIMA DONJIH - Nadraajni kaalj - Poviena T
- Retrosternalni bol - Stezanja u grudima
DISAJNIH PUTEVA - Gaenje i Povraanje - Teko opte stanje
- Oteano disanje - Kaalj
- Konvulzije i Koma
1. TROVANJE NITROZNIM - Tahikardija
- Smrt u prvih 24 h
GASOVIMA 2. LATENTNI 4. STADIJUM
Nitrozni gasovi su smee azotnih oksida u STADIJUM OPORAVKA
razliitim proporcijama. Smeu ine: azot-peroksid, - Laka trovanja prou za
azot-suboksid, azot-monoksid, azot-dioksid, azot- - Period bez simptoma u nekoliko sati
trioksid, azot-tetraoksid i azot-pentoksid trajanju 2-24 h - Teka traju nekoliko
dana ili nedelja
IZVORI EKSPOZICIJE AUSKULTATORNO - Viskotonsko
zvidanje, rano inspirijumsko i ekspirijumsko
1. Pri proizvodnji anilinskih boja i celuloida pucketanje (kod izraenog edema).
2. Pri proizvodnji fotografskih filmova LABORATORIJA - Povean broj Er, Tr, Le,
3. Pri proizvodnji azotnih ubriva hipoksija, hiperkapnija, acidoza, met-Hb
4. Pri elektrozavarivanju i eksploziji mina ponekad.
5. Pri sagorevanju uglja, drveta i papira SPIROMETRIJA - Opstruktivno-restriktivni
6. Pri radu dizel motora poremeaj ventilacije.
7. Pri poarima EKG - Znaci optereenja desne pretkomore i
8. U silosima hipoksije miokarada.
RTG PLUA - U poetku tanke horizontalne
TOKSIKOKINETIKA I TOKSIKODINAMIKA linije u bazalnim delovima (prepunjeni linfni
Nitrozni gasovi u organizam prodiru kroz sudovi), kasnije Pahuljiasta nejasna
respiratorni trakt, gde a vlanom povrinom zasenenja oko hilusa.
sluzokoe grade azotastu i azotnu kiselinu. Ova TROVANJE SA VEOM MET-
reakcija se zbog slabe rastvorljivosti azotnih oksida HEMOGLOBINEMIJOM
u vodi, vie odigrava u donjim disajnim putevima. - Somnolencija i
Javlja se: - Glavobolja
- Uzbuenje Koma
1. Iritacija koe i sluzokoe GIT-a, RES-a I OKA - Zujanje u
- Vrtoglavica - Intravaskularna
2. Koagulaciona nekroza u donjim disajnim uima
hemoliza eritrocita
putevima - sa oteenjem alveo-kapilarne
membrane i ekstravagacijom tenosti u alveole ASFIKTIKI OBLIK
(Akutni respiratorni distres sindrom). Javlja se pri udisanju smee u kojoj
3. Erozija zubne glei preovladava azotdioksida.
4. Poremeaji od strane cns-a usled 1. Asfiktina sinkopa i ok - Zbog
methemoglobinemije refleksnog zastoja disanja, zatvaranja
Methemoglobin se stvara reakcijom glotisa i bronhospazma
resorbovanih nitrata i nitrita (nastalih reakcijom REVERZIBILNI OBLIK
nitroznih gasova sa alkalnim sastojcima sluzokoe) Javlja se pri udisanju smee u kojoj
sa hemoglobinom. preovladava azotmonoksid.
5. Poremeaji od strane KVS-a usled nadraaj 1. Znaci prolazne asfiksije - Nema plunog
simpatikusa - Pod dejstvom nitrata edema, a oporavak je brz
Vazodilatacija sa padom krvnog pritiska HRONINO TROVANJE
6. Blago anestetiko dejstvo - Pod dejstvom Javlja se pri prolongiranoj ekspoziciji niskim
nitrata koncentracijama azotnih oksida kao:
7. Oslobaanje histamina i slobodnih radikala
122
- Hronini konjuktivitis - Opta slabost zadacima na kojima postoji ekspozicija
- Grebanje i peenje u - Glavobolja azotnim jedinjenjima.
nosu i grlu - Pospanost Da postoje klinika slika trovanja sa hroninim
- Nadraajni kaalj - Neurovegetativne smetnje
iritativnim efektima (kataralne promene) na:
- Znaci iritacije - Erozija zubne glei
sluzoke GIT-a (ree) 1. Sluzokoi oka
- Zelene naslage na 2. Sluzokoi RES-a i GIT-a
zubima 3. Koi
4. Erozija zubne glei
Prognoza je obino loa i pored sprovedene
erapije. este su kasne komplikacije (kontrola za 6 2. TROVANJE FOZGENOM
meseci).
Fozgen - karbonil hlorid (COCl2) je bezbojan gas, a
EKSPOZICIONI TESTOVI na T 8,2bezbojana uljana isparljiva tenost mirisa
na gnjilo voe. U reakciji sa vodom je nestabilan i
1. Povean broj eritrocita i lekocita u krvi daje CO2 i nascentnu HCl., a pri visokoj T i na
2. Poveana koncentracija methemoglobina svetlosti CO i Cl2
Spada u najtoksinije industrijske otrove.
KOMPLIKACIJE
IZVORI EKSPOZICIJE
1. Pneumonija
2. Hronini bronhitis 1. U metalurgiji za separaciju ruda
3. Emfizem 2. Pri proizvodnji ketona
4. Astma 3. Pri proizvodnji poliuretana
5. Bronhiektazije 4. Pri proizvodnji kauuka i plastinih
6. Aktivacija TBC-arita masa
5. Pri proizvodnji boja i sintetskih vlakana.
LEENJE
TOKSIKOKINETIKA I TOKSIKODINAMIKA
1. Prekid ekspozicije, utopljavanje, mirovanje,
hospitalizacija, prekid unosa hrane, kiseonik Na sluzokoi donjih respiratornih puteva razlae
2. Simptomatska terapija (kortikosteroidi, se na CO2 i HCl. Hlorovodonina kiselina izaziva
bronhodilatatori, diuretici, antibiotici, toksini edem plua, oteenjem pneumocita tip I
kardiotonici). nastajee alveolarni i intersticijalni edem,
oteenjem pneumocita tipa II nekroza
OCENA RADNE SPOSOBNOSTI intersticijalnih elija i kolaps alveola.
Visoke koncentracije fozgena su citotoksine i
Kod laih oblika akutnog trovanja postoji izazivaju blokadu brojnih enzima u reakcijama sa
privremena nesposobnost za rad 5-15 dana. amino, hidroksilnim, sulfhidrilnim i imidazolskim
Kod teih trovanja sa izraenim edemom plua grupamaproteina.
i prolaznim komplikacijama postoji privremena
nesposobnost za rad u trajanju od 4-6 nedelja i KLINIKA SLIKA
prekid ekspozicije respiratornim iritansima u
trajanju od 6 meseci. Ukoliko se u tom periodu 1. NADRAAJNI
3. STADIJUM EDEMA
ne pojave kasne komplikacije u vidu hroninog STADIJUM
bronhitisa, emfizema ili astme, bolesnik se - Opta slabost
- Kaalj (suv, kasnije
moe vratiti na ranije radno mesto. - Grebanje i peenje u
produktivan)
Pacijenti sa trajnim sekvelama ili izraenim oima i grlu
- Uznemirenost
manifestacijama hroninog trovanja moraju - Hiperemija sluzokoa
- Povrno i ubzano disanje
trajno da prestanu da rade u prisustvu - Stezanje i bolovi iza
- Glavobolja
grudne kosti
respiratornih iritanasa, a fizika aktivnost - Puls je ubrzan, TA pada
- Oseaj nedostatka
zavisi od plunih funkcija. vazduha
- Dispneja
- Poviena T
- Neproduktivni kaalj
KRITERIJUMI DA SE TROVANJE - Hiperventilacija
- Povrno i ubrzano
- Diureza smanjena
AZOTOM I NJEGOVIM disanje
- Cijanoza
- Puls usporen
JEDINJENJIMA PRIZNA KAO - Koa cijanotina ili
PROFESIONALNO OBOLJENJE pepeljasta
2. LATENTNI 4. STADIJUM
Dokaz o intenzitetu i trajanju ekspozicije - Da STADIJUM OPORAVKA
je radnik radio na poslovima i radnim - Nastupa 2-3 dana nakon
- Period bez simptoma,
trovanja sa postepenim
traje do 72 h
poboljanjem stanja.
123
AUSKULTATORNO - Viskotonsko 1. Stvara se u jamama, tunelima, bunarima,
zvidanje, a kod izraenog edema rano IN i EX kreanama, peinama, vinskim podrumima,
pucketanje. trapovima sa krompirom i voem (rudari,
LABORATORIJA - Hipoksija i bunardije, speleolozi, vulkanolozi, vinski
hiperkapnija, zatim hipokapnija i acidoza. rednici i dr.)
RTG PLUA - U poetku tanke 2. Javlja se posle poara i koristi se za gaenje
horizontalne linije u bazalnim delovima (prepunjeni poara (vatrogasci)
limfni sudovi), kasnije Pahuljiasta nejasna 3. Koristi se u proizvodnji piva, ampanjca,
zasenenja oko hilusa. eera, organskih ubriva i industriji gume
4. U medicini za uklanjanje bradavica i pripremu
KOMPLIKACIJE histolokih preparata
1. Bronho-pneumonije TOKSIKOKINETIKA
2. Infarkt i apsces plua
3. Tromboza i embolija ree Unosi se preko plua (neznatno preko koe).
4. Emfizem i astma Eliminie se neizmenjen izdahnutim vazduhom.
5. Bronhiektazije i fibroza Ugljendioksid svojim prisustvom smanjuje
6. Aktivacija TBC-arita pPO2 (poremeaji nastaju kada pPO2 padne na 12-
16%).
LEENJE
TOKSIKODINAMIKA
1. Prekid ekspozicije, utopljavanje, apsolutno
mirovanje, hospitalizacija U NISKIM KONCENTRACIJAMA
2. Kiseonik dati to pre, ne pod pritiskom, 1. Stimulie respiratorni centar
Korekcija acido-baznog stanja 2. Pojaava rad srca
3. Kortikosteroidi, bronhodilatatori, diuretici, 3. Ubrzava disocijaciju oksi-hemoglobina
antibiotici, kardiotonici (kod slabosti srca) 4. Ubrzava rastvaranje kiseonika u plazmi
124
LEENJE kroz alveokapilarnu membranu i u eritrocitima
se vezuje za hemoglobin za mesto gde se
1. Prekid ekspozicije normalno vezuje kiseonik stvarajui
2. Apsolutno mirovanje karboksi-hemoglobin. Hemoglobin u obliku
3. Davanje kiseonika kao antidota karboksi-hemoglobina nije u stanju da prima i
4. Simptomatska medikamentozna terapija. odaje kiseonik ime se smanjuje dopremanje
O2 tkivima.
OCENA RADNE SPOSOBNOSTI 2. BLOKIRA ELISKO DISANJE - Deo CO
koji ostaje rastvoren u plazmi difunduje u
Laki sluajevi trovanja zahtevaju krau tkiva, naroito u nervno i miino gde se
potedu od rada, do isezavanjem klinikih vezuje za enzimime koji kao prostetinu grupu
znakova. imaju hem (Citohrom a3, P 450) ime remeti
Teka trovanja mogu ostaviti trajne sekvele elisko disanje.
na KVS-u i Nervnom sistemu. Ocena radne 3. ELIMINACIJA
sposobnosti zavisi e tada od stanja atakovanih Najvei deo CO se eliminie nepromenjen
sistema. izdahnutim vazduhom, a manji deo se
oksidie u CO2.
b) TROVANJA HEMIJSKIM TOKSIKODINAMIKA
ZAGULJIVCIMA
1. OTEUJE MIIE - U miinim elijama
naroito u miokardu CO reaguje sa
1. TROVANJE UGLJEN- mioglobinom stvarajui Karboksi-mioglobin
MONOKSIDOM ime remeti elisko disanje to moe da
dovede do
Zapaljiv, eksplozivni, bezbojni gas, laki od - Nekroze miia
vazduha. MDK u vazduhu radne atmosfere je - Aritmije
58 mg/m3. - Hipotenzije
Najznaajniji i najraireniji zagaiva - Kardiomegalije
ovekove sredine i najvaniji profesionalni 2. OTEUJE CNS - Neurotoksinost CO
otrov. objanjavaja se njegovim direktnim
Nastaje pri sagorevanju organskih materija delovanjem na nervne elije, reduciranim
koje sadre ugljenik uz nepotpun pristup protokom krvi i hipoksemijom. Javlja se
vazduhu. - Nekroza i Edem
- Demijelinizacija
IZVORI EKSPOZICIJE - Petehijalna krvarenja
- Perivaskularni infiltrati
1. U metalurkoj industriji (topionice, livnice) 3. OTEUJE BUBREGE - Usled nekroze
2. U rudnicima uglja i plinarama miia dolazi do mioglobinurije koja moe
3. Pri destilacija uglja, nafte i drveta izazvati
4. Pri autogenom zavarivanju - Akutne bubrene insuficijencije sa
5. U proizvodnji papira, formaldehida i karbida hiperkalijemijom
4. OTEUJE PLUA - Nekardijalni pluni
6. U ahtovima
edem.
7. U kovanicama, perionicama, kuhinjama i
5. OTEUJE OKO - Edem papile i retinalna
kupatilima na butan gas
krvarenja
8. Ima ga u izduvnim gasovima automobila. 6. OTEUJE ULO SLUHA I
RAVNOTEE - Oteenja labirinta, 8-nerva i
TOKSIKOKINETIKA modanih jedara
7. METABOLIKI POREMEAJI -
1. SMANJUJE DOPREMANJE KISEONIKA
U TKIVA - CO u organizam prodire Hiperglikemia i glikozurija, poremeaj
metabolizama fosfora.
inhalacijom. Nakon udisanja brzo difunduje
125
KLINIKA SLIKA
AKUTNO TROVANJE
PRI NISKIM KONC. CO PRI VIIM KONC. CO NASTAVKOM UDISANJA CO
- Konvulzije i Kome
- Opta slabost i Malaksalost
- Razdraljivosti - Gubitka tetivnih refleksa
- Vrtoglavica i Glavobolja
- Slabost rasuivanja - Aritmije i pad TA
- Pospanost i opijenost
- Manijakalna ili delirantna stanja - Poremeaj disanja
- Slabost u nogama
- Inkoordinacija pokreta - Inkontinencija alvi et urinae
- Muka i povraanje
- Oseaj toplote ili hladnoe - Koa bleda, ruiasta ili cijanotin
- Slabljenje vida i sluha
- Izrazita miina slabost - Smrt - usled asfiksije, aritmije ili
- Dispneja i Lupanje srca
paralize disanja
PRI UDISANJU VRLO VISOKIH KONCENTRACIJA CO - Trenutna smrt
126
Najotrovnije cijanovo jedinjenje jeste 3. OTEUJE KRV I KRVOTVORNE
Cijanovodonik (HCN). U prirodi ga ima u ORGANE - Perniciozna anemija
semenkama voa (naroito trenje i badema). Usled poremeaj metabolizma vitamina B12 i
Cijanovodonik je jako isparljiva bezbojan folne kiseline
tenost, mirisa na gorki badem. 4. OTEUJE TIREOIDEJU - Uveanje i
Dobro se rastvara u vodi i organskim Hipofunkcija
rastvaraima. Sa bazama stvara soli cijanide, sa 5. OTEUJE KOU, GIT I MIIE (Srce)
halogenima halogen-cijanide, a sa metalima 6. OTEUJE NERVNI SISTEM
stabilne konpleksne soli koje su manje otrovne. - Senzorne polineuropatije
- Astenovegetativni sindrom
IZVORI EKSPOZICIJE - Atrofija optikog nerva
- Retrobulbarni neuritis
1. Pri poarima - Oteenje sluha
2. Kao fumigantno sredstvo u skladitima i - Nistagmus i Ataksija
silosima
3. Pri ekstrakciji zlata i srebra iz rude KLINIKA SLIKA
4. U proizvodnji plastinih masa i galvanoplastici
5. U proizvodnji rastvaraa, boja i lakova LAKO AKUTNO TROVANJE
6. Pri ienju i kaljenju metala Nastaje pri udisanju niih koncentracija HCN-
7. U proizvodnji vetakih ubriva a. slika trovanja prolazi kroz etiri stadijuma
8. U industriji koe i sintezi kauuka
9. Pri tampanju tkanina 1.POETNI 2.ASMATINI
10. Pri proizvodnji eksploziva i sode STADIJUM STADIJUM
- Metalni ukus u ustima - Oteano, uestalo i
TOKSIKOKINETIKA - Stezanje u grudima duboko disanje
- Tahipneja - Fascikulacije mimike
APSORPCIJA - Glavni put unose u - Lupanje srca i muskulature
organizam je Inhalacijom, a moe i ingestijom Tahikardija - Rigidnost i slabost
i preko koe. Najvei deo apsorbovanih - Glavobolja muskulature
cijanida transportuje se vazan za proteine - Vrtoglavica - Bradikardija i
plazme, a ostatak za Er. - Pulsiranje u Stenokardija
BIOTRANSFORMACIJA - U organizmu slepoonicama - Poremeaj svesti
cijanidi stupaju u reakciju sa jedinjenjim koja - Zujanje u uima
sadre sumpor gradei manje toksina - Slabost
jedinjenja Tiocijanate ili Rodanide. Ovaj 3. KONVULZIVNI 4. ASFIKTIKI
proces se najveim delom odvija u jetri. Kako STADIJUM STADIJUM
su koliine slobodnog sumpora male to sa u - Pad krvnog pritiska
detoksikaciji ukljuuje i - Tonino-klonini - Ubrzan puls
- Cistein kao donator sumpor grevi - Aritmije
- Pretvaranje hidroksikobalamina u - Komatozno stanje - Povrno i retko disanje
cijanokobalamin i methemoglobina u - Gubitak tetivnih - Pluni edem
cijanmethemoglobin refleksa - Metabolika acidoza
ELIMINACIJA - U obliku Tiocijanata i - Aritmino disanje - Inkontinencija alvi et
Rodanida Mokraom. - Midrijaza i urinae
Egzoftalmus - Paralize respiratornog
TOKSIKODINAMIKA - Ruiasta boja koe i centra
saluzokoa - Smrt
1. BLOKIRA ELISKO DISANJE
(Citotoksina hipoksija)-Cijan se vezuje za
feri jon mitohondrijalne Citohromoksidaze
izazivajui inhibiciju ovog enzima ime se TEKO AKUTNO TROVANJE
onemoguava iskoritavanje O2 u eliji. Nastaje Nastaje pri udisanju visokih koncentracija
hipoksija koja prvenstveno deluje na organe HCN-a. Dolazi do:
osetljive na smanjenje kiseonika (Srce i CNS).
2. IZAZIVA METABOLIKU ACIDOZU - - Gubitak svesti posle
nekoliko udisaja
Nastaje zbog nemogunosti korienja O2 u (ak i jednog)
- Toniko-kloniki grevi
oksidativnoj fosforilaciji, to aktivir anaerobni - Paraliza disanja i
- Disanje se produbljuje, a
metabolizam koji dovodi do poveanje laktata i sranog rada
zatim slabi i postaje
nastanak acidoze. - Smrt za 1 do 2 minuta
ubrzano
- Puls je filiforman
127
HRONINO TROVANJE PROFESIONALNO OBOLJENJE
128
3. IZAZIVA METABOLIKU ACIDOZU -
Zbog nemogunosti korienja kiseonika u
TROVANJA ORGANSKIM
oksidativnoj fosforilaciji, aktivira se anaerobni RASTVARAIMA
metabolizam koji dovodi do poveanja laktata i
nastanaka acidoze. Organski rastvarai su razliita hemiska
4. OTEUJE PLUA I CNS-a - Izaziva jedinjenja u vrstom, tenom ili gasovitom
paralizu respiratornog centra u mozgu to stanju, sastavljena od ugljovodonika, koja
dovodi do smrti imaju sposobnost rastvaranja raznih
organskih materija (masti, ulja, smole, aceton,
KLINIKA SLIKA nitro celuloze i dr.) zbog ega imaju veoma
iroku primenu i u industriji i domainstvu.
AKUTNO TROVANJE
NISKE VISOKE
KONCENTRACIJE
U TEIM
KONCENTRACIJE SLUAJEVIMA
PODELA
H2S H2S
- Peenje i suzenje
Postoje razliite podele organskih rastvaraam,
u oima - Glavobolja najee je u upotrebi podela na:
- Fotofobija i - Letargija
Blefarospazam - Vrtoglavica - Toniko- A - ALIFATINI
- Peenje u nosu i - Nistagmus kloniki grevi
grlu - Gaenje - Midrijaza UGLJOVODONICI
- Nadraajni kaalj - Tahikardija - Prolongirana
- Dispenja i - Povraanje koma B - AROMATINI (CIKLINI)
Cijanoza - Hipertenzija - Infarkt
- Penuav i - Somnolencija miokarda UGLJOVODONICI
sukrviav ispljuvak - Koma
- Nekardijalni edem - Uzbuenost C - HALOGENI DERIVATI
plua
UGLJOVODONIKA
SUBAKUTNO TROVANJE
Kod kontinuiranog izlaganja od nekoliko sati D - ALKOHOLI, ETRI, ESTRI,
umerenim koncentracijama H2S. ALDEHIDI I KETON
- Iritacija sluzokoe oka i -Gaenje i Povraanje
gornjih disajnih puteva -Smetnje u pamenju E - ALICIKLINI
-Glavobolja i Vrtoglavica UGLJOVODONICI
HRNINO TROVANJE F - UGLJENDISULFID
Pri intermitentnom izlaganju niskim
koncentracijam gasa. Kao profesionalna priznaju se trovanja
sledeim organskim rastvaraima:
-Glavobolja - Guenje - Nesanica 1. Alifatini ugljovodonici
-Vrtoglavica - Povraanje - Razdraljivost 2. Ciklini ugljovodonici i homolozi
-Opta -Gubitak u - Znaci oteenja 3. Nitro i amino derivati ugljovodonika
slabost teini VNS 4. Halogeni derivati ugljovodonika
5. Alkoholi, estri, etri, aldehidi, ketoni
LEENJE 6. Ugljendisulfid
1. Prekid ekspozicije, dekontaminacija, ispiranje
oiju, utopljavanje, mirovanje i IZVORI EKSPOZICIJE
oksigenoterapija.
2. Natrijum nitrat izazivanje met- U industriji se koriste kao rastvarai, reaktivi u
hemoglobinemije) hemiskim procesima i kao polazne sirovine.
3. Simptomatsaka terapija Meu radnicima su najea hronina trovanja,
izuzetak su velike havarije, kada dolazi do
OCENA RADNE SPOSOBNOSTI velikih akutnih trovanja i zadesna trovanja u
domainstvu. Poveanoj ekspoziciji mogu biti
Privremena radna nesposobnost traje do izloeni:
potpunog saniranja svih klinikih manifestacija 1. Farbari i moleri
trovanja. 2. Radnici na ienju i odmaivanju
Trajne sekvele na RES, CNS, KVS i oima 3. Radnici u metalnoj, elektronskoj i grafikoj
ograniavaju radnu sposobnost zavisno od industriji
stepena oteenja. 4. Radnici na preradi drveta i izradi nametaja
129
5. Radnici u industriji gume i plastike 5. Hematotoksino delovanje (anemija i
6. Radnici u hemijskoj industriji leukemija)
7. Radnici na izradi tekstila, odee, koe i 6. Hepatotoksinost
obue 7. Nefrotoksinost
8. Radnici u prehrambenoj industriji 8. Kardiotoksinost (aritmije)
9. Radnici u hemijskim laboratorijama 9. Dejstvo na gonade (spermatotoksinost)
10. Radnici koji imaju kontakt sa anesteticima 10. Kancerogena, mutagena i teratogena dejstva
11. Pri distribuciji benzina ili opravci opreme
12. Narkomani kao sredstvo za uivanje
A - TROVANJA
TOKSIKOKINETIKA I ALIFATINIM
TOKSIKODINAMIKA UGLJOVODONICIMA
Najznaajnije fizike karakteristike organskih
rastvaraa sa stanovita toksikologije jest 1. ALKANI (PARAFINI)
njihova isparljivost i rastvorljivost u mastima.
Alkani su alifatini ugljovodonici sa zasienim
Laka i brza isparljivost organskih rastvaraa
vezama izmeu atoma ugljenika. Mogu biti:
dovodi lako do kontaminacije radne sredine
1. Gasovi (Alkani sa 1-4 C-atoma) - Metan,
ime se poveava mogunost trovanja radnika,
Etan, Propan, Butan.
a dobra rastvorljivost u mastima omoguuje
2. Tenosti (Alkani sa 5-16 C-atoma) - Pentan,
brzu apsorpciju organskih rastvaraa preko
Heksan, Heptan, Oktan.
plua i njihovu distribuciju u tkiva bogate
3. vrste supstance (Alkani sa 16 i vie C-atoma)
mastima gde e ispoljiti svoje toksine efekte.
Voskovi.
APSORPCIJA
Inhalacija je glavni put apsorpcije za lako IZVORI EKSPOZICIJE
isparljive orgnaske rastvarae jer se radi o Glavni prirodni izvori alkana su destilati nafte i
isparljivim tenostima ije su pare produkti biljne fermentacije i degradacije.
liposolubilne i lako prolaze kroz Koriste se
alveokapilarnu membranu. Apsorpcija preko 1. Kao rastvarai - farbi, lakova, premaza i
koe i digestivnog trakta je taokoe mogua. lepkova
2. U proizvodnji smola, svea i tamparskih
DISTRIBUCIJA boja
Nakon ulaska u organizam, rastvarai se 3. U prizvodnji nametaja, plastike, kauuka i
prenose krvlju u tkiva i organe gde podleu koe
biotransformaciji (prvenstveno u jetri i 4. U petrohemiji i rafinerijama (benzin)
bubrezima) ili se kumuliraju. Distribucija je 5. Pri rukovanju pogonskim gorivom
najvea u tkiva bogata lipidima (masno 6. Pri odmaivanju metala itd
tkivo, nervni sistem i jetra) i u organe
bogate krvlju (srce, miii). Neki metaboliti i TOKSIKOKINETIKA
intrmedijarna jedinjenja mogu biti toksiniji od APSORPCIJA - Dobro se apsorbuju nakon
osnovne materije. Akumulacija u organizmu Inhalacije (apsorpcija preko koe je
pak moe da dovede do razvoja trovanja i vie ograniena).
godina nakon prestanka ekspozicije. DISTRIBUCIJA - Akumuliraju se u Masnom
tkivu. Metaboliu se sve do CO2 ili se
konjuguju sa glukuronskom kiselinom i
ELIMINACIJA izluuju urinom.
Eliminacija otrova se najveim delom ELIMINACIJA - Najvei deo se eliminie u
odvija preko plua u nepromenjenom obliku, nepromenjenom obliku izdahnutim
manjim delom preko bubrega, koe i lezda vazduhom.
(znojne, mlane). Pojedina jedinjenja iz ove grupe
izazivaju oteenja upravo pri njihovom TOKSIKODINAMIKA
izluivanju, odnosno prolasku kroz organizam.
Toksinost alkana je mala, deluju kao:
KLINIKA SLIKA 1. JEDNOSTAVNI ZAGULIVCI (Alkani sa
1-4 C-atoma) - smanjenjem pO2 u udahnutom
1. Neurotoksinost (narkotiki efekat, vazduhu
neuropatije) 2. IRITANSI KOE I SLUZOKOE RES-a I
2. Iritacija mukoze oka i disajnih puteva OKA
3. Promene na koi (Dermatitis)
4. Astma i druge alergijske reakcije
130
3. NARKOTICI - (Alkani sa 5-9 C-atoma) - IZVORI EKSPOZICIJE
Lako isparavaju pri emu nastale pare deluju 1. Industriski intermedijeri
narkotiki 2. U proizvodnji polimera
3. Kao anestetici
HEKSAN Do profesionalne ekspozicije najee dolazi
Heksan se izdvaja iz prirodnog gasa i sirove inhalacijom para pri proizvodnji polimera.
nafte. est je sastojak razliitih preparata
rastvaraa, boja i razreivaa. TIKSIKOKINETIKA I
IZVORI EKSPOZICIJE
TOKSIKODINAMIKA
1. JEDNOSTAVNI ZAGULJIVCI - Nii
u prehrambenoj industriji za ekstrakcije alkeni
biljnih ulja iz soje, semena lana, kikirikija, 2. IRITANSI KOE I SLUZOKOE
semena itarica, pamuka; 3. NARKOTICI
kao sredstvo za ienje;
Vii alkeni, sa porastom molekuske teine raste
kao rastvara u polimerazaciji guma;
iritativno i narkotiko dejstvo.
kao laboratorijska hemikalija;
u izradi termometara za niske temperature;
u proizvodnji lekova i drugo. 3. ALKINI (ACETILENI)
TOKSIKOKINETIKA Alkini su nezasieni ugljovodonici sa jednom
ili vie trogubih veza izmeu C-atoma u
Heksan se lako apsorbuje kroz plua sa retencijom molekulu.
od 15-20% i dobro distribuira u tkivima. Ulazi i u
fetus. IZVORI EKSPOZICIJE
Nakon apsorpcije rastvara se akumulira u masnom
tkivu. 1. Pri autogenom zavarivanju
Apsorbovani heksan uglavnom se nepromenjem 2. Proizvodnji plastinih masa, vetake gume i
brzo eliminie izdahnutim vazduhom dok se ostatak trihloretilena.
eliminie urinom u obliku metabolita.
TIKSIKOKINETIKA I
TOKSIKODINAMIKA TOKSIKODINAMIKA
Pored iritativnog i narktikog dejstva izaziva i Otrovnost im je naznatna, ist acetilen deluje
1. Senzomotornu perifernu neuropatiju - kao blagi anestetik.
Smatra se da metabolit 2,5-Heksandion
(HD)oteuje nerve. 4. NAFTA
2. Neuro-bihevioralne poremeaje
Nafta je nastala u prolosti raspadanjem
EKSPOZICIONI TESTOVI organskih materija pod dejstvom visoke
temperature i pritiska. Eksploatacija se vri
Odreivanje koncentracije 2,5HD-a u urinu ili
crpljenjem nafte iz njenih leita nakon ega se
n-heksana u izdahnutom vazduhu na kraju
najvei deo prerauje u rafinerijama
radne smene.
frakcionom destilacijom (tokom ovih procesa
nema vee ekspozicije sirovoj nafti).
2. ALKENI (OLEFINI) Najznaajniji proizvodi nastali frakcionom
destilacijom nafte jesu benzin, ulja i asfalt.
Alkeni su nezasieni alifatini ugljovodonici sa Nafta je viskozna tenost tamnute, braon ili
jednom ili dve dvogube veze izmeu C-atoma. zelenocrne boje sa karakteristinim
Fiziko stanje im zavisi od broja C-atoma. ugljovodoninim mirisom, ponekad zbog
Manje su otrovni, zapaljivi su i eksplozivni. U prisustva vodoniksulfida mirie na pokvarena
njih se ubrajaju: jaja. Radi se o meavini zasienih i nezasienih
- Etilen ugljovodonika u razliitom meusobnom
- Propilen odnosu. U njenom sastavu ulaze i aromatini
- Butilen ugljovodonici, sumpor i razliiti metali i
- Amilen metaloidi.
- Heksilen
- Heptilen IZVORI EKSPOZICIJE
- Butadien
- Izopren 1. ienje tankova i cisterni u kojima se nalazi
nafta - glavni izvor ekspozicije i trovanja
131
2. Rukovanje naftom i njenim derivatima u LEENJE
zatvorenim prostorijama sa neadekvatnom
ventilacijom 1. Prekid ekspozicije i simptomatska terapija
3. U industriji boje i lakova (antibiotici, korikosteroidi i dr.).
4. Kod proizvodnje gume, plastinih masa,
vetakih vlakana OCENA RADNE SPOSOBNOSTI
5. Kao pogonsko gorivo
Ukoliko nakon zavretka leenja nema
posledica radnik je sposoban za rad na svom
TOKSIKOKINETIKA
radnom mestu
APSORPCIJA - Glavni put unosa je preko U sluaju razvoja senzibilizacije na naftu,
koe i inhalacijom para, veoma retko potreban je prekid dalje ekspozicije
ingestijom nafte.
DISTRIBUCIJA - Ide preko cirkulacije i 5. BENZIN
deponuje se u tkiva bogata mastima-masno,
nervno, miino Meavina ugljovodonika, preteno alkana, a
ELIMINACIJA - Urinom u vidu metabolita esto u malim koliinam ima i benzena.
organskih rastvaraa koji ulaze u njen sastav. Bezbojna veoma zapaljiva tenost, a u
TOKSIKODINAMIKA odreenim koncentracijam u vazduhu postaje i
eksplozivan.
1. IRITIRA KOU
Dovodi do suenja i razmekavanja keratinskog IZVORI EKSPOZICIJE
sloja, zatvara izvodne kanale lojnih lezda to 1. Pri distribuciji benzina
izaziva zapaljenjske reakcije, a moe da 2. Pri ienju benzinskih tankova i cisterni
izazove i alergiske reakcije na koi. 3. Automehaniari
2. IRITIRA SLUZOKOU RES-a 4. U metalnoj industriji (kao odmaiva)
Izaziva nadraajni kaalj i moe se razviti 5. U industriji boje, guma i lakova (kao rastvara)
hemiski pneumonitis. 6. Pri proizvodnji etilena u hemiskoji industriji
3. NADRAAJNO I NARKOTIKO
DEJSTVO NA CNS TOKSIKOKINETIKA
Nastaje ako se u nafti nalaze vee koliine APSORPCIJA - Glavni put apsorpcije u
H2S-a. profesionalnim uslovima je Preko RES-a, mada
4. KANCEROGENO DEJSTVO se odreene koliine mogu resorbovati i preko
U IARC klasifikaciji nafta je svrstana u treu koe, a mogua je, mada retko i zadesna
grupu kancerogena. ingestija.
DISTRIBUCIJA - Po apsorpciji distribuira se
KLINIKA SLIKA U tkiva bogata mastima
ELIMINACIJA - Najveim delom Izdahnutim
AKUTNO TROVANJE
vazduhom, manjim delom urinom.
PRI PRI AKO U NAFTI
INHALACIJI INGESTIJI IMA H2S-a TOKSIKODINAMIKA
- Nadraajni - Ekscitaci 1. IRITIRA KOU I SLUZOKOE
kaalj - Tremor Oteuje kapilare u sluzokoi to dovodi do
- Hemijski - Euforija eksudacije i hemoragija.
- Muka
pneumonitis - Konvulzije 2. NARKOTIKO DEJSTVO NA CNS
- Gaenje
KONTAKT - Glavobolja Intenzitet zavisi od sadraja ugljovodonika. U
- Povraanje
SA KOOM - Gubitak svesti
- Dijarea veim koncentracijama moe izazvati paralizu
- Muka
-Aspiraciona disajnog centra. Nastanak se povezuje sa
- Koma
- Urtikarijalne pneumonija hipoksijom.
- Gubitak
promene 3. KANCEROGENO DEJSTVO
orijentacije
- Smrt Benzin je po IARC klasifikaciji svrstan u II b
kategoriju kancerogena.
HRONINO TROVANJE
- Koa je suva, - Folikulitis i
hiperpigmetisana, crvena, Fotodermatitis, a
upaljena i svrbi ponekad
- Usled eanja este su - Iritativne promene na
sekundarne infekcije sluzokoi RES-a
132
KLINIKA SLIKA 1. Opekotine koe - pri radu sa zagrejanim
asfaltom
Akutno trovanje 2. Iritativne i alergiske promene na koi
3. Fotosenzibilizacija koe
PRI 4. Nadraaj sluzokoe gornjim RES-putevima
PRI
PRI INGESTIJI ASPIRACIJI U
INHALACIJI 5. Nadraaj sluzokoe prednjeg segmenta oka
RES
- Iritacija - Iritacija Hemijski 6. Kancerogene promene na koi
sluzokoe RES-a sluzokoe GIT-a pneumonitis
- Slika tekog - Peenje u ustima - Kaalj 7. ULJA
pijanstva - Muka, gaenje i - Oteano
- Dilirijum i povraanje disanje Ekspozicija uljima moe dovesti do:
Konvulzije Ree: - Bol u grudima 1. SEKUNDARNE KONE INFEKCIJE
Visoke - Hematemeza i U teim
(Eritem, Folikulitisi, Papule i Pustule)
koncentracije: Melena sluajevima:
- Letargija - uta atrofija jetre - Letargija Ulja zapuavaju kanale znojnih i lojnih
- Somnolencija - Akutna bubrena - Cijanoza lezdato stvara uslove za razvoj sekundarnih
- Stupor i srana - Bronhospazam infekcija.
- Koma insuficijencija sa - Gubitak svesti 2. ALERGIJSKIH PROMENA NA KOI
aritmijama - Ubzano disanje (Hronini ekcem)
- Koma Ukoliko doe do senzibilizacije koe na
sastojke ulja.
Hronino trovanje 3. PREKANCEROZNE I KANCEROZNE
KONE PROMENE
- Benzino-manija - Nesanica
4. LIPOIDNA PNEUMONIJA
(zavisnosti prema benzinu) - Gavobolja i
- Kataralne promene na Vrtoglavica Sa stvaranjem lipoidnih granuloma. Kod
sluzokoama gornjeg RES-a - Gubitak apetita i inhalcije ulja. esto prolazi asimptomatski
- Smenjivanje nervne telesne teine
razdraljivosti sa - Periferne KRITERIJUMI DA SE TROVANJE
depresijom neuropatije ALIFATINIM UGLOVODONICIMA
- Miine fasikulacije, - Hipoplazija
bolovi i grevi u miiima kotane sri sa PRIZNA KAO PROFESIONALNO
- Nistagmus Anemijom OBOLJENJE
- Parastezije i Tremor - Oteenjem jetre i
bubrega Dokaz o intenzitetu i trajanju ekspozicije - Da
je radnik radio na poslovima i radnim
LEENJE zadacima na kojima postoji ekspozicija
alifatinim ugljovodonicima.
1. Prekid dalje ekspozicije i dekontaminacija
(svui bolesnika i okupati ga). Klinika slika trovanja sa specifinim
2. Intubacija, oksigenoterapija i bronhodilatatori - oteenjima DVA od navedena etiri organa ili
kod izraene respiratorne simptomatologije. sistema:
3. Simptomatska terapija. 1. Jetra
2. Bubreg
OCENA RADNE SPOSOBNOSTI 3. Krv i krvotvorni organi
4. Nervni sistem (periferna distalna
Kod akutnog trovanja ako nema posledica polineuropatija pri ekspoziciji n-heksanu)
radna sposobnost je ouvana.
Ukoliko postoje sekvele ili se radi o hroninom TROVANJE ALICIKLINIM
trovanju treba prekinuti dalju ekspoziciju UGLJOVODONICIMA
benzinu i drugim organskim rastvaraima.
Zasieni i nezasieni ugljovodonici, gde tri i
6. ASFALT vie ugljenikova atoma ine prsten.
Sa toksikolokog stanovita posebno treba
Asfalt je tamnomrka masa koja moe biti u istai:
vrsto, poluvrstom ili tenom stanju. 1. Cikloheksan
2. Metil-cikloheksan
IZORI EKSPOZICIJE 3. Naftalen
4. Tetra-hidro-naftalen
1. Pri asfaltiranju 5. Deka-hidro-naftalen
2. Poslovi gde se radi sa toplim asfaltom 6. Terpentin
7. Antracen
TOKSIKODINAMIKA
133
IZVORI EKSPOZICIJE TOKSOKOKINETIKA
1. Kao organski rastvarai (npr Cikloheksan za APSORPCIJA - Uglavnomje preko
dobijanje najlona) Respiratornog trakta (pare), apsorpcija je
2. U organskoj sintezi mogua i preko koe ako doe do direktnog
3. U proizvodnji organskih jedinjenja kotakta sa aromatinim ugljovodonicima u
tenoj fazi.
TOKSIKOKINETIKA I TOKSIKODINAMIKA DISTRIBUCIJA - Manji deo se akumulira u
organima i tkivima bogatim mastima, najvei
APSORPCIJA deo podlee biotransformaciji preko brojnih
Veina ovih jedinjenja se unosi inhalacijom, meuproizvoda sve do krajnjeg metabolita.
apsorpcija preko koe je od manjeg znaaja.
ELIMINACIJA - Najveim delom se
ELIMINACIJA
eliminiu Urinom u obliku odgovarajuih
Uglavnom u neizmenjenom obliku
krajnjih metabolita, a manjim delom u
mokraom, u manjoj meri izdahnutim vazduhom.
nepromenjenom obliku Izdahnutim
TOKSIKODINAMIKA vazduhom.
134
slobodni radikal izaziva oteenja raznih tkiva Procena preostale rade sposobnosti zavisi e od
i organa u organizmu. opteg stanja organizma.
2. DEFICIT VITAMINA C - Tokom
metabolizma benzena troi se sumpor, koji je b) HOMOLOZI BENZENA
neophodan za sintezu glutationa. Glutation je
potreban za regeneraciju aksorbinske kiseline Toluen, ksilen i stiren su isparljive bezbojne
pa se javlja manjak vitamina C. tenosti karakteristinog aromatinog mirisa,
3. HIPOKSIJA - Usled intenzivne oksidacije nerastvorljive u vodi i zapaljive.
benzena i intermedijalnih proizvoda, ime se
troi O2 u krvi IZVORI EKSPOZICIJE
4. NARKOTIKO DEJSTVO NA CNS
(Depresija CNS-a) Koristi se kao rastvarai i razreivai :
5. IRTACIJA KOE I SLUZOKOE OKA I 1. U industriji celuloznih boja i lakova, lepaka
RES-a 2. U proizvodnji plastinih masa i kauuka i
6. DEPRESIJA KOTANE SRI (Anemija, asfalta
leukopenija, trombocitopenija, a mogua je i 3. U petrohemijskoj industriji, laboratorijama i
leukemija). tamparijama
4. Kao konstituensi avionskog goriva.
KLINIKA SLIKA
135
KLINIKA SLIKA kao dezinficijens,
kao hemijski intermedijar za fenolne smole.
Akutno trovanje Krezol se koristi kao:
TOLUEN KSILEN STIREN dezinficijens,
- Iritacija oteenja jetre, u fotografiji,
sluzokoe trombocitopenije, za bojenje i tavljenje koe,
RES-a i oka neurastenine
kao hemijski intermedijar za adhezive, boje i
- Muka i manifestacije i
povraanje
-iritacija
oteenja perifernog
u farmaciji.
sluzokoe
- Anoreksija nervnog sistema.
-Aritmije
nosa i drela, TOKSIKOKINETIKA
-konjuktivitis,
-Pneumonitis
-Smrt
-aritmija, Fenol se lako apsorbuje svim putevima apsorpcije i
-akutni edem brzo distribuira u sva tkiva.
Nie
plua, Apsorbovani fenol transformie se u jetri, pluima i
koncentracije:
-depresija mukozi gastrointestinalnog trakta i konjuguje,
glavoboljom,
disanja,
vrtoglavicom, uglavnom glukuronskom i sumpornom kiselinom.
-konfuznost i
konfuzijom, Fenol se u manjem stepenu hidroksilizuje u katehol
koma.
halucinacijama, i hidrohinol. Izluuje se urinom.
ataksijom
oteenje jetre i TOKSIKODINAMIKA
bubrega. Fenol je opti protoplazmatski otrov koji
denaturie proteine (kovalentno se vezuju za
Hronino trovanje proteine plazme i tkiva).
TOLUEN KSILEN STIREN
glavobolja, AKUTNO
zamor, HRONINO TROVANJE
TROVANJE
malaksalost, -malaksalost,
dispeptiki -glavobolja,
poremeaji, -vrtoglavica,
poremeaji -oteano luenje
spavanja pljuvake,
(pospanost -iritacija sluznice gornjih -maksalost,
- promene na
danju, narkotino, disajnih puteva -znojenje,
CNS-u
nesanica nadraajno i (simptomi se -razdraljivost,
(encefalopatija),
nou). alergogeno na javljaju 5-30 minuta od -povean umor,
perifernom
iritativne kou. poetka ekpozicije). u -slab san,
nervnom sistemu
promene na urinu se nalaze -glavobolja,
(polineuropatija),
koi nastajanje belanevine i eritrociti. -vrtoglavica,
a od kranijalnih
(odmaivanje, kancera razliitih -u tekim trovanjima -dispeptike smetnje,
nerava zahvaen
eritem, lokalizacija brzo se razvija depresija -pomereaj CNS-a,
je optiki nerv.
suvoa) i CNS-a sa -promene na elucu,
iritativne - komom i respiratornim -toksini hepatitis,
promene na arestom -suvoa koe i dermatitis.
sluzokoama -konvulzije. hipotenzija i
(hronini ventrikularna -
konjuktivitis, tahikardija.
rinitis, na koi hemijske
bronhitis). opekotine.
FENOL LEENJE
Fenolna jedinjenja predstavljaju grupu aromatinih Treba ukloniti svu kontaminiranu odeu.
jedinjenja koja se odlikuju postojanjem jedne Fenol sa koe se odstranjuje trljanjem koe
hidroksilne grupe ili vie njih na benzenovom pamunom krpom natopljenom maslinovim uljem.
prstenu. Kontrolisati disanje i cirkulaciju, uraditi intubaciju,
Fenoli sa jednom OH-grupom izrazito su toksine obezbediti intravenske linije,nadoknada tenosti i
materije. Eugenol je fenolno je jedinjenje koje se kardijalni monitoring. Antidoti ne postoje.
nalazi u cigaretama.
IZVORI EKSPOZICIJE
Fenol se primenjuje
kao sredstvo za ienje i za skidanje boja,
136
Klinika slika trovanja sa specifinim oteenjima
C - TROVANJA DVA od navedena etiri organa ili sistema:
HALOGENIM 1. Jetra
2. Bubreg
DERIVATIMA 3. Krv i krvotvorni organi
UGLJOVODONIKA 4. Nervni sistem.
Imaju narkotiko dejstvo, u zavisnosti od broja Ekspozicija visokim koncetracijama CCl4 izaziva
atoma Cl. Narkotiko dejstvo derivata etana je jae simptome depresije CNS-a , ukluujui vrtoglavicu,
od derivata etilena. Poveanjem broja atoma Cl gubitak koordinacije pokreta i konfuznost. esti su
poveava se narkotinost. Izazivaju iritativno abdominalni bolovi, muka, povraanje i proliv.
dejstvo na koi i sluzokoi i oteenja Smrt je, najee, posledica oteenja bubrega sa
parenhimskih organa. Retko imaju sekundarnom kardijalnom insuficijencijom. Nekad
hematotoksini efekat (halotan) i kancerogeno se registruju i fatalne srane aritmije.
dejstvo. Nekoliko dana nakon akutne ekspozicije javlja se
utica i oteenje jetre sa znacima toksine nekroze.
KRITERIJUMI DA SE TROVANJE U isto vreme javlja se i akutni nefritis sa
HALOGENIM UGLOVODONICIMA oligurijom, anurijom, retencijom azota i uremijom.
Dijagnozu potvruju visoke koncetracije CCl4 u
PRIZNA KAO PROFESIONALNO
izdahnutom vazduhu.
OBOLJENJE
Dokaz o intenzitetu i trajanju ekspozicije - Da je
HLOROFORM
radnik radio na poslovima i radnim zadacima na Hloroform (trihlormetan ), je bezbojna nezapaljiva
kojima postoji ekspozicija halogenim tenost specifinog mirisa, mea se sa veinom
ugljovodonicima.
137
rastvaraa, dok je u vodi slabo rastvorljiv. U
vazduhu nastaje spontano fotohemijskom Hloretani su hlorovana organska jedinjenja
razgradnjom trihloretilena. Na suncu se spontano strukturno vezana za etan u kojima su jedan ili vie
razgrauje u fozgen, hlorovodonik i hlor. atoma vodonika zamenjeni atomima hlora. Na
sobnoj temperaturi monohloretan je gas,
IZVORI EKSPOZICIJE heksahloretan je vrsta materija, a ostalih osam su
tenosti.
Ranije se koristio kao anestetik, a sada u
Etilhlorid (monohloretan)
proizvodnji fluorougljovodonika, kao sredstvo za
Predstavlja hemijski intermedijar i opti i lokalni
hlaenje, rastvara u laboratorijama, insekticid, u
ekstrakciji i za skidanje mrlja. anestetik, koji na koi izaziva hladne opekotine. U
zubarstvu i elektronici slui za lokalno hlaenje.
TOKSIKOKINETIKA I TOKSIKODINAMIKA Dominantno je anestetik i izaziva pormeaj
koordinacije i opijenost. Srane disritmije se
Apsorbuje se inhalacijom, ingestijom i kroz kou. javljaju pri visokim koncetracijama.
Apsorbovani hloroform delom se ekspirira Etilendihlorid (1,2dihloretan)
nepromenjen a delom transformie do Na obinoj temperaturi je bezbojna, uljana, lako
ugljendioksida. Identifikovano je vie metabolita isparljiva, hidrosolubilna tenost slatkastog ukusa.
koji se kovalentno vezuju sa tkivnim Koristi se kao intermedijar u sintezi
makromolekulima jetre i bubrega. To su vinilhloridmonomera, i neto manje, u sintezi
trihlormetanol, koji se dehlorinacijom konvertuje u razliitih hlorovanih rastvaraa. Nalazi se kao
fozgen, a mogui intermedijari su CHCl2 i CCl3
antidetonator u aditivima benzina. Lako se
radikali i formaldehid.
apsorbuje inhalacijom, ingestijom ili perkutano i
Toksini efekti hloroforma ispoljavaju se na
distribuira u celom organizmu. Transformie se
nervnom sistemu i jetri. Izaziva narkozu,
respiratornu paralizu, arest i smrt zbog oteenja mikrozomalnom oksidacijom posredavanom
jetre i bubrega. citohromom P450 u 2-hloracetaldehid i 2-
hloretanol. Akutna zadesna ekspozicija 1,2-
KLINIKA SLIKA dihloretanu, inhalacijom ili ingestijom, dovodi do
razliitih oteenja CNS-a, jetre, bubrega, plua i
Akutna ekspozicija uzrokuje glavobolju, opijenost, kardiovaskularnog sistema.
vrtoglavicu, muku, povraanje, konvulzije, komu i Metilhloroform (1,1,1-trihloretan)
smrt. Hloroform takoe senzibilizira srce na Je slabo rastvorljiv u vodi, veoma se mnogo koristi
delovanje kateholamina. kao rastvara i smatra se jednim od najmanje
Hronina ekspozicija stvara zavisnost sa toksinih halogenih ugljovodonika U oganizam se
simptomima koji lie na hronini alkoholizam.
unosi inhalacijom, ingistijom i preko koe. Oko
Izaziva hepatomegaliju i toksini hepatitis.
90% trihloretana se eliminie nepromenjeno
izdahnutim vazduhom, a ostatak se metabolie u
METILENHLORID
trihloretanol i trihlorsiretnu kiselinu. Ima nizak
Metilenhlorid (dihlormetan), slabo je rastvorljiv u narkotini efekat. Akcidentalno narkozu prati puni
vodi, bezbojna je tenost, koja se veoma mnogo oporavak. U vrlo visokim koncetracijama izaziva
koristi kao rastvara u industriji, a u domainstvu srane artmije senzbilizacijom na kateholamine.
za skidanje boja.
TOKSIKOKINETIKA I TRIHLOTETILEN
TOKSIKODINAMIKA
Apsorbuje se preko plua i koe. Metabolizam Trihloretilen (trihloreten), je bistra bezbojna tenost
metilenhlorida odvija se ili oksidacijom pomou slatkastog mirisa slabo rastvorljiva u vodi.Odlian
sistema citohrom P450 u CO i HCl preko je organski rastvara.
reaktivnog intermedijara formilhlorida, ili pomou
enzima konjugacijom sa glutationom i stvaranjem TOKSIKOKINETIKA I TOKSIKODINAMIKA
formaldehida, mravlje kiseline i CO2. Izmeu 25 -
35% apsorbovanog metilenhlorida transformie se u Trihloretilen se apsorbuje uglavnom kao para kroz
CO, a ostatak u mravlju kiselinu i CO2, koji ulaze u plua, a izvesna koliina i kroz intaktnu kou pri
monokarbonski metaboliki put. CO i karboksi- direktnom kontaktu. Transformie se oksidacijom
Hgb pri ekspoziciji metilenhloridu sporije nestaju iz dvogube veze i translokacijom hlora. Oksidacijom
krvi nego pri ekspoziciji samom CO. Drugi efekti
nastaje hloralhidrat, koji se dalje redukuje u
su depresija CNS-a, iritacija koe, oiju i plua i
trihloretanol (THE) ili oksidie u trihlorsiretnu
anoksija, a toksinost metilenhlorida vezuje se za
kiselinu (THA). Metaboliti se dalje konjuguju sa
CO i stvaranje karboksi-Hgb.
glukuronskom kiselinom i eliminiu urinom.
HLOROVANI ETANI
138
Urinarne koncetracije THE odraavaju skoranje pogorava hladnoom). Koa aka i nadlaktica
nivoe ekspozicije, a THA kumulativnu ekspoziciju pokazuje zadebljanje i vorie. Radiografski nalaz
tokom prethodnih nekoliko dana. Zbog toga za ukljuuje litike lezije u distalnim falangama prstiju
procenu ekspozicije treba koristiti uzorke urina aka i u stiloidnim nastavcima ulne i radijusa, kao i
posle radne smene dobijene nakon 3-4 sukcesivna u sakroilijanim zglobovima. Meu ostalim
radna dana. efektima vinilhlorida istiu se trombocitopenija,
splenomegalija, hepatomegalija i fibroza kapsule
KLINIKA SLIKA jetre. Necirotina portalna fibroza esto je oteenje
jetre, a moda je i perkursor angiosarkoma.
AKUTNO Mutageni i kancerogeni efekti vinil hlorida se
HRONINO TROVANJE
TROVANJE pripisuju alkiliuem delovanju meuprodukata,
LAKI OBLIK naroito monohloretilenoksida i hloracetaldehida.
-umor,
-glavobolja,
-oteenje koe (kontaktni i LEENJE
-muka,
eksfolijativni dermatitis),
-povraanje,
-toksikomanija,
-bol u trbuhu,
-intolerancija na alkohol,
Pri akutnom trovanju, radnika treba ukloniti iz
-promene na koi, radne sredine u kojoj je izloen noksi, dati kiseonik,
-polineuropatije sa tropizmom
-vrtoglavica i obezbediti vetaku ventilaciju i preduzeti druge
za I, V i VII kranijalni nerv,
-utica.
-oteenja VNS, mere. Radnici sa obaljenjima jetre i akroostelizom
TEI OBLIK
-oteenje jetre, lee se simptomatski.
-narkoza,
-oteenje bubrega i
-poremeaj koordinacije,
-poremeaj sranog ritma.
-gubitak svesti, AROMATINI HALOGENI
-koma i
-smrt.
UGLJOVODONICI
VINILHLORID Halogeni derivati aromatinih ugljovodonika u
uem smislu predstavljaju jedinjenja u kojima je
Vinilhlorid je slabo rastvorljiv u vodi, bezbojan je, halogen vezan na benzensko jezgro, ali se uvek
eksplozivan i zapaljiv gas prijatnog mirisa. zajedno s njima razmatraju jedinjenja u kojima se
Znaajan je hemijski intermedijar, koji se uglavnom halogen nalazi na bonom lancu. Dobijaju se iz
koristi u polimerizaciji za dobijanje benzena i homologa i drugih aromatinih jedinjenja
polivinilhlorida. zamenom jednog ili vie atoma vodonika
halogenom. Hlorovani benzeni su tenosti, dok
TOKSIKOKINETIKA I TOKSIKODINAMIKA fiziko stanje hlorovanih bifenila i njihovih derivata
i hlorovanih naftalena, zavisno od stepena
Vinilhlorid se uglavnom apsorbuje kroz plua. hlorinacije, varira od tenosti do voskova.
Iskljuivo se transformie oksidacijom. Glavno
mesto oksidacije vinilhlorida jesu hepatociti. HLORBENZENI
Njegov epoksid, 2-hloretilenoksid, reaguje sa
nukleinskim kiselinama. Deo apsorbovanog Monohlorbenzen (MCB)
vinilhlorida izluuje se izdahnutim vazduhom, a Nerastvorljiv je u vodi, a na sobnoj temperaturi je
ostatak urinom, delom nepromanjen, a delom u bezbojna isparljiva tenost neprijatnog mirisa.
obliku metabolita. IZVORI EKSPOZICIJE:Danas se uglavnom
Za bioloki monitoring se primenjuje odreivanje upotrebljava u sintezi nitrohlorbenzena i
vinilhlorida u izdahnutom vazduhu i difeniloksida. Slui i kao rastvara u odmaivanju
tiodiglikolne kiseline u urinu. metala i u hemijskim istionicama, za rastvaranje
boja, adheziva, voskova, premaza; kao prenosilac
KLINIKA SLIKA toplote.
TOKSIKOKINETIKA: Apsorbuje se posle
Primarni efekat akutne ekspozicije jeste depresija
inhalacije i kroz kou. Zbog liposolubilnosti,
CNS-a. Dovodi do vrtoglavice, muke otupljenja
akumulira se u masnom tkivu i u mleku. Sistem
vidnih i slunih funkcija, iritacije oiju sa
mikrozomalnih citohroma P450 oksidie
konjuktivititisom, iritacije disajnog sistema sa
hlorbenzen u reaktivne epoksidne intermedijare.
kaljem i dispnejom i iritacije koe.
Kovalentno vezivanje tih epoksida za razliite
Hronina ekspozicija vinilhloridu dovodi do
konstituente tkiva objanjava citotoksine efekte.
akroosteolize (degeneracija terminalnih falangi
Glavni metaboliti hlorbenzena su p-hlorfenol i 4-
prstiju). Prva manifestacija koju zapaaju radnici
hlorkatehol, koji se urinom eliminiu u obliku
jeste Raynaudov fenomen (sa belim i bolnim
konjugata sa sulfatom i glukuronidom. Najbolji
prstima ruku, nekada i nogu, koji poinje ili se
139
biomarkeri ekspozicije hlorbenzenu su 4- TROVANJA AMINOJEDINJENJIMA
hlorkatehol i p-hlorfenol u urinu. UGLJOVODONIKA
KLINIKA SLIKA:Monohlorbenzen je snaan
narkotik i izaziva oteenja CNS-a slina akutnom Amini su ugljovodonici supstituisani azotom tako
trovanju benzenom, meutim MCB nije to je jedan atom vodonika na atomu ugljenika, ili
mijelotoksian. On izaziva i promene u parenhimu vie njih, zamenjen amino grupom (-NH2). Dele se
jetre i bubrega. Pri hroninoj ekspoziciji opisani su na alifatine, alicikline i aromatine.
glavobolja, vrtoglavica, stupor i tekoe sa
mokrenjem. ALIFATINI AMINI
Dihlorbenzeni su iritansi koe i sluzokoa, ali su
manje narkotini od monohlorbenzena. Pri viim Alifatini amini su derivati amonijaka u kome je
koncetracijama javljaju se simptomi depresije CNS- jedan atom vodonika, ili vie njih, zamenjen alkil
a, glavobolja i znaci oteenja jetre. (R-C-NH2,primarni amin) ili alkanol grupom (R-C-
Heksahlorbenzen (C6Cl6), primenjuje se kao COHNH2 alkanolamin). Dele se na primarne,
fungicid i u organskoj sintezi. Induktor je sekundarne i tercijarne monoamine, prema broju
citohroma P450 u mikrozomima jetre. alkil grupa koje su zamenile atome vodonika na
atomu azota, zatim na poliamine, ako imaju vie od
POLIHLOROVANI BIFENILI (PCB), jedne amino grupe, i alkanolamine, ako je
hidroksilna na alkilnoj grupi. Miriu na ribu ili jake
Polihlorovani bifenili su organohlorna jedinjenja baze.
koja imaju molekularnu formulu C12H10-xClx, gde IZVORI EKSPOZICIJE
se 1-10 atoma vodonika moe zameniti Kao katalizatori u reakcijama polimerizacije, kao
odgovarajuim brojem atoma hlora. baktericidi, inhibitori korozije, u proizvodnji boja,
Izvori ekspozicije Koriste se u kondezatorima, sintetskim uljima za hlaenje, kao lekovi ili
transformatorima, sintetskom kauuku, plastici, pri herbicidi.Metilamin se koristi u tavljenju koe i
gaenju poara i u livakim voskovima. organskoj sintezi; dimetilamin slui kao akcelerator
Toksikokinetika PCB se uglavnom apsorbuju u izradi kauuka i sapuna; dimetiletilamin se koristi
inhalacijom para, ali je apsorpcija mogua i kroz u livnicama kao katalizator u izradi kalupa pri
intaktnu kou. Prenose se krvlju vezani za hladnoj metodi; etilendiamin se nalazi u
lipide.Visokohlorovani PCB-i imaju tendenciju lekovima - aminofilinu.
kumulacije u masnom tkivu i jetri. Manje hlorovani
PCB-i podleu broj biotransformaciji kroz faze TOKSIKOKINETIKA I TOKSIKODINAMIKA
dehlorinacije, oksidacije i konjugacije.Metaboliti se
nalaze u fecesu, urinu i mleku. Neka Dobro se apsorbuju nakon inhalacije, a neki imaju
visokohlorovana jedinjenja perzistiraju u tkivima, oznaku za kutanu apsorpciju. Metaboliu se
posebno u masnom, godinama. Meu metabolite najvervovatnije preko deaminacije u amonijak
PCB-a spadaju mono, polihidroksi i dehlorovani pomou monoamino i diamino oksidaze.
derivati, koji se u razliitom stepenu konjuguju sa Pare isparljivih amina izazivaju edem ronjae,
glukuronskom i sumpornom kiselinom. iritaciju koe i disajnog trakta. Pri konkatu sa
Klinika slika Polihlorovani bifenili izazivaju etilenaminima javlja se i astma i alergijski
hlorne akne. Sistemsko trovanje ukljuuje hepatitis kontaktni dermatitis.
sa hepatomegalijom, digestivnim poremeajima,
hematurijom i impotencijom. Neke od ovih AROMATINI AMINI
promena se pripisuju kontaminantima tehnikih
PCB-a polihlorovanim dibenzo-p-dioksinima Aromatini amini su grupa jedinjenja derivata
(PCDD) i polihlorovanim dibenzofuranima benezena, toluena, naftalena, antracena, bifenila i
(PCDF). Dibenzodioksini izazivaju mijelosupresiju, drugih, u kojima je atom vodonika na ugljeniku u
imunodisregulaciju i atrofiju timusa. prstenu zamenjen amino grupom (-NH2). Jedinjenja
Leenje Pacijente sa oteenjima jetre i sa slobodnom amino grupom su primarni amini, a
perzistentnim hlornim aknama treba ukloniti iz kada se jedan vodonik u amino grupi zameni alkil
domaaja nokse i leiti simptomatski. ili aril grupom, dobija se sekundarni, a zamenom
oba atoma vodonika u amino grupi alkil ili aril
TROVANJA AMINO I NITRO grupom tercijarni amini.
Anilin je najjednostavniji i najpoznatiji aromatini
JEDINJENJIMA amin. Od jedinjenja sa jednim benzenovim
UGLJOVODONIKA prstenom poznata su dimetilanilin, dietilanilin,
nitroanilin, toluidin i dr. Od jedinjenja sa dva
140
pridruena benzenova prstena najvaniji su se prema sastavu ugljovodonika (alifatini,
benzedin, o-tolidin, o-dianizidin, 3,3-dihlorbenzidin aliciklini, aromatini) i broju nitrogrupa (mono, di,
i 4- aminobifenil. Naftilamini i aminoantraceni, su tri i polinitro jedinjenja. Njima se mogu prikljuiti
sa kondezovanim prstenovima i znaajni su zbog estri alkohola i azotne kiseline.
svoje kancergenosti.
Aromatini amini pri akutnoj ekspoziciji i trovanju ALIFATINI NITROJEDINJENJA
daju methemoglobinemiju, a pri hroninoj
ekspoziciji maligna oboljenja urinarnog trakta, U alifatina nitrojedinjenja ubrajaju se
posebno mokrane beike i senzibilizaciju koe i mononitroalkani, polinitroalkani, nitroalkeni i
disajnog trakta. alkilni nitriti i nitrati.
ANILIN
IZVORI EKSPOZICIJE
Anilin(C6H5-NH2), je u vodi slabo rastvorljiva,
bezbojna ili mutnouta, zejtinjava, zapaljiva, Kao rastvarai celuloznih estara, smola, ulja, masti,
srednje isparljiva i liposolubilna tenost voskova i boja i kao intermedijari u sintezi drugih
aromatinog mirisa. organskih jedinjenja, naroito aminoalkohola.
Izvori ekspozicije. Dobija se katalitikom Nitrometan i nitroetan se koriste za rastvaranje i
hidrogenizacijom nitrobenzena pri visokoj T i pod skidanje boja. Oba jedinjenja podleu metabolizmu
pritiskom. Koristi se u izradi boja, lakova, smola, u jetri i stvaraju nitrite. Nitroetan se eliminie
gume, lekova, parfema, kao rastvara. nepromenjen izdahnutim vazduhom (oko 10%) i
Toksikokinetika. Pare anilina uglavnom se transformie u etilmerkapturnu kiselinu i 2-c
apsorbuju kroz plua a mogua je i apsorpcija kroz fragmente koji ulaze u metaboliki put.
kou. Od 15-60% apsorbovanog anilina oksidie se Alkilnitriti se industrijski koriste kao eksplozivi, a
u p-aminofenol, koji se urinom izluuje kao medicinski kao vazodilatatori.
konjugat sa glukuronskom ili sumpornom
kiselinom. Intemedijarni metabolit anilina, TOKSIKOKINETIKA I TOKSIKODINAMIKA
Nitroalkani deluju depresivno na CNS i izazivaju
hidroksilamin, najverovatnije je odgovoran za
oteenja jetre i bubrega, iritaciju konjuktiva i
toksine efekte anilina (methemoglobinemiju).
mukoza gornjih disajnih puteva i toksine
Klinika slika. Anilin stvaranjem methemoglobina
simptome pre nastupanja narkoze.
izaziva anoksiju.
Neki nitroalkeni (nitrobuten, nitroheksen) brzo
Iako su pri ponovljenoj ekspoziciji anilinu
nakon ekspozicije daju hiperekscitabilnost,
zabeleena oteenja jetre i efekti na CNS- u, opte
konvulzije, depresiju, ataksiju, cijanozu, asfiksiju a
prihvaeno miljenje je da hroninih efekata nema.
najizraenije su promene na plu}ima.
Testovi ekspozicije. Znaci hemolize su prisutni,
Inhalacija alkilnitrita izaziva iritaciju gornjeg
Heinzova telaca u Er i povieni nivoi
respiratornog trakta, a visoke koncentracije
methemoglobina.
refleksnu iritaciju medularnih centara sa prolaznom
Indikator ekspozicije anilinu je odreivanje p-
hipertenzijom, bradikardijom i glavoboljom.
aminofenola u urinu. Drugi indikator ekspozicije
Veoma su toksini pa intenzivnija ekspozicija
jeste povien nivo methemoglobina u krvi, koji
normalno ne prelazi 1,5 gr na 100 gr hemoglobina. izaziva vrtoglavice, abdominalne bolove,
povraanje, krvave prolive, konvulzije i kolaps. Pri
Leenje. Otrovanog treba skloniti van domaaja
nokse uz skidanje odee i pranje celog tela vodom i hroninoj ekspoziciji javlja se opta slabost,
sapunom. Uz mirovanje, daje se kiseonik radi depresija, glavobolja i mentalni poremeaji.
otklanjanja glavobolje i oseaja opte slabosti. Stvaranje methemoglobina zavisi od konverzije
Ostala aromatina aminojedinjenja kao to su 4- nitrata u nitrite pod dejstvom gastrointestinalnih
aminobifenol, ksenilamin, difenilanilin i dr. su jaki mikroorganizama koji poseduju nitratne reduktoze.
kancerogeni, koji najee dovode do raka NITROPROPAN
mokrane beike (ksenilamin), ali daju i
methemoglobinemiju, toksina oteenja jetre i 2-nitropropan, slabo se rastvara u vodi i veoma je
alergijski dermatitis. korien rastvara u graevinarstvu, grafikoj
industriji, brodogradnji , industriji nametaja,
TROVANJA NITROJEDINJENJIMA pakovanju hrane i proizvoda od plastike. 2-
UGLJOVODONIKA nitropropan se smatra moguim humanim
kancerogenom.
Nitrojedinjenja pripadaju supstituisanim Pri profesionalnoj akutnoj ekspoziciji registrovani
ugljovodonicima u kojima je atom vodonika su smrtni sluajevi. Nakon vie sati ekspozicije
zamenjen nitro grupom opte formule R-NO2. Dele javlja se glavobolja, muka, povraanje, dispepsija i
141
bol u grudima. Nekoliko dana kasnije dolazi do zahtevaju intravensku tenost i Trendelenburg
akutne utice, hematemeze i hepatomegalije, poloaj, ali i vazopresore.
edema, oligurije/anurije sa komom i smru. Metilensko plavo je antidot izbora. Deluje kao
egzogeni kofaktor koji jako ubrzava put redukcije
AROMATINA NITROJEDINJENJA methemoglobina preko NADPH-zavisnog sistema
methemoglobinreduktaze. Metilensko plavo u svom
Aromatina nitrojedinjenjana na elu sa oksidisanom obliku redukuje se do bezbojnog
nitrobenzenom predstavljaju grupu organskih leukometilenskog plavog primanjem elektrona sa
jedinjenja izvedenih iz benzena, toluena, ksilena, NADPH. Leukometilensko plavo slui kao donor
naftalena i antracena zamenom atoma vodonika sa elektrona za redukciju methemoglobina. Izluuje se
jednom nitrogrupom ili sa vie njih. Od jedinjenja urinom ili putem ui.
vei znaaj imaju nitrobenzen, mono, di i Metilensko plavo u terapijskim dozama izaziva
trinitrotoluen, tetril, mononitrohlorbenzeni, plaviastu prebojenost koe i urina, stvarajui
nitroanilini, nitrohlortolueni i dr. cijanozu, oteava kliniku procenu stanja
Izvori ekspozicije. Aromatina nitrojedinjenja methemoglobinemije. Viak metilenskog plavog
slue kao eksplozivi i rastvarai pri izradi boja, moe izazvati hemolizu, posebno kod osoba sa
pigmenata, insekticida, tekstila, smola, lekova i deficitom G6PDH. Terapija metilenskim plavim
herbicida, slue i kao dodaci gorivima i kontraindikovana je pri deficitu G6PDH.
antioksidansi. NITROBENZEN
Toksikokinetika. Rastvorljiva su u mastima, pa su Nitrobenzen je bezbojna tenost sa mirisom na
brzo apsorbuju preko koe. Delom se nepromenjeni gorke bademe.
izluuju urinom, a delom se redukuju u nitrozo i Izvori ekspozicije. Primenjuje se u sintezi anilina, u
hidroksil derivate amina, koji se razgruju u orto i izradi boja i eksploziva i kao hemijski intermedijar
para analoge aminofenola i izluuju urinom. i rastvara.
Toksikodinamika. Zajednike odlike trovanja Toksikokinetika. Pare nitrobenzena apsorbuju se
amina i nitrojedinjenja ugljovodonika su kroz plua sa 80% efikasnosti. Mogua je spora
methemoglobulinemija i sulfhemoglobunemija. apsorpcija para nitrobenzena kroz kou.
Methemoglobinemija se definie kao stanje u kome Nitrobenzen se transformie oksidacijom i
je vie od 1,5% hemoglobina pretvoreno u redukcijom. Oksidacijom se stvara p-nitrofenol a
methemoglobin. Javlja se pri deficitu normalnih redukcijom anilin, koji se dalje oksidie u p-
redukujuih sistema (deficita enzima citohrom b5 aminofenol. Oba se eliminiu kao konjugati sa
reduktaze), oteenju struktura hemoglobina (M glukuronskom ili sumpornom kiselinom.
hemoglobini rezistentni na redukciju) i pri Klinika slika. Ekspozicija parama nitrobenzena
postojanju oksidirajuih supstrata. izaziva vrtoglavicu i vertigo, ekscitaciju i tremor
Poluvreme eliminacije fiziolokog methemoglobina koji su praeni depresijom, nesvesticom i komom.
iznosi oko 55 min. i odvija se preko kinetike prvog Javljaju se sulfhemoglobinemija i
reda, ali pri deficitu methemoglobin reduktaze methemoglobinemija, hemolitika anemija,
produeno na 126 min. oteenje jetre i periferna neuropatija.
Efekti methemoglobinemije. Prva manifestacija
methemoglobinemije jeste cijanoza, koja se u AROMATINA DINITROJEDINJENJA
blaim sluajevima javlja samo na usnama i
mukoznim membranama. Iz ove grupe jedinjenja izdvajaju se dinitrofenol i
Kod zdravih osoba nivo methemoglobina mora da dinitroortokrezol, supstance ute boje koje ne
iznosi 10% hemoglobina da bi se kliniki uoila izazivaju methemoglobinemiju. Koriste se kao boje
methemoglobinemija, a na nivoima od 20-30% za tekstil, u sintezi fotografskih razvijaa i kao
javljaju se samo blagi simptomi: glavobolja, muka i sredstva za zatitu drveta. Dinitroortokrezol se
umor. Dispneja pri naporu, letargija i tahikardija koristi kao pesticid i herbicid u poljoprivredi.
belee se na nivoima od 30-40% a na nivoima od Ova jedinjenja su ranije sluila kao sredstva za
50-70% aritmije, koma, respiratorni distres i mravljenje (podizanjem bazalnog metabolizma
acidoza. Pri nivou iznad 70%, ako se ne preduzme dovode do gubitka telesne mase), ali je primena
leenje, dolazi do kardiovaskularnog kolapsa sa prekinuta zbog tekih nuzefekata kao to su
visokom stopom letaliteta. alergijske reakcije (urtikarija, dermatitis), utica,
Leenje. U okviru opte terapije, cijanotoninim neutropenija, agranulocitoza, periferni neuritis i
pacijentima treba odmah osloboditi disajne puteve, poremeaj ukusa, hiperpireksija, hipotenzija i
pruiti respiratornu reanimaciju i dati kiseonik. Pri albuminurija.
ingestiji je indukovana gastrina lavaa tokom 2-4
sata nakon ekspozicije. Hipotenzija zbog AROMATINA TRINITROJEDINJENJA
vazodilatacije ili smanjeni minutni volumen obino
142
Trinitrotoulen (TNT) je efikasan eksploziv, a koristi Najee upotrebljavani alkoholi u industriji
se u vojne i industrijske svrhe. Pri proizvodnji i su:
primeni TNT-a postoji stalna opasnost od 1. Etil-alkohol
eksplozije. 2. Metil-alkohol
Toksikokinetika. Lako se apsorbuje inhalacijom i 3. Etilen-glikol (Antifriz)
ingestijom, a u manjem stepenu kroz kou. 4. Propil i Izopropil-alkohol
Metabolizam TNT-a ide preko nitroredukcije i 5. Butil-alkohol
oksidacije izomera u 2,6-dinitro-4-aminotoluen ili 6. Amil-alkohol
4-aminodinitrotoluen. Metaboliti su jako toksine
materije, koje se urinom izluuju slobodne ili 1. ETIL-ALKOHOL
konjugovane.
Toksikodinamika. TNT izaziva lokalne i Etanol je u manjim dozama drutveno
sistemske efekte. Izaziva iritaciju digestivnog prihvaen anksiolitik, dok je u visokim dozama
trakta, methemoglobinemiju, toksinu uticu, otrovan i moe da dovede do respiratorne depresije
aplastinu anemiju i kataraktu. Pri ekspoziciji TNT- i smrti. Trovanje etanolom je od posebnog su socio-
a zapaeni su brojni efekti: hipertenzija i medicinskog znaaja zbog stvaranja zavisnosti i
arteroskleroza, oteenje glomerularne filtracije, tolerancije na etanol. Znaaj etanola je i u tome to
miokarda, nadbubrega, metabolizma vitamina B12 i potencira toksinost brojnih drugih organiskih
rastvaraa.
poremeaji menstrualnog ciklusa. Promene se
javljaju i na mestu kontakta u vidu ute ili TOKSIKOKINETIKA
zelenoute prebojenosti koe aka, noktiju, kose i Popijeni alkohol se nakon jednog sata
obrva a povlae se smanjenjem ili prekidom resorbuje i poinje njegova eliminacija.
ekspozicije. 1. Manji deo resorbovanog etanola (2-10%)
Klinika slika. Od optih znakova pri akutnom izluuje se nepromenjen preko plua i
trovanju prvo se javlja dispepsija, gastritis sa bubrega.
nauzejom, povraanjem i epigastrinim bolom. 2. Najvei deo se u jetri oksidie preko
Mogui su znaci methemoglobinemije i pojava Siretne kiseline i Acetilkoenzim A sve
toksine utice pri izraenoj intoksikaciji. do CO2 i H2O.
Najvaniji efekti intezivne hronine ekspozicije 3. Mali deo resorbovanog alkohola (1-2%)
TNT-u su hipoplazija i aplazija kostne sri, oksidie u Acet-aldehid.
hemolitika anemija i toksini hepatitis.
TOKSIKODINAMIKA
KRITERIJUMI DA SE TROVANJE AMINO I 1. Depresijacns-a - Najpre se javlja
NITRO DERIVATIMA UGLOVODONIKA ekscitacija, a potom depresija do
PRIZNA KAO PROFESIONALNO narkotikog efekta.
OBOLJENJE 2. Metabolika acidoza - zbog stvaranja
kiselih produkata (Acet-aldehid i Siretna
Poslovi i radna mesta na kojima postoji ekspozicija kiselina)
nitro i amino derivatima ugljovodonika (dokaz o 3. Hipoglikemija - zbog poremeaja
intenzitetu i trajnanju ekspozicije). glikogenolize
Klinika slika trovanja sa pojavom katarakte ili 4. Inhibicija termoregulacije - centralno
specifinim oteenjem dva od sledeih organa ili 5. Poveana gastrina sekrecija
organskih sistema Krvi i krvotvorni organi, Jetra, 6. Gaenje i povraanje
Bubrezi i Nervni sistem. 7. Poveana diureza - posledica veeg unosa
tenosti
KLINIKA SLIKA
D - TROVANJA Simptomi akutnog trovanja etanolom zavise
ALKOHOLIMA, ETRIMA, od nivoa alkohola u krvi, straosti, navike i ritma
ESTRIMA, ALDEHIDIMA I pijenja, zdravstvenog stanja
KETONIMA EKSPOZICIONI TESTOVI
1. Odreivanje etanola u krvi i urinu
IZVORI EKSPOZICIJE 2. Odreivanje pH krvi (ketoacidoza)
3. Odreivanje eera u krvi (blag porast glikoze)
1. U farmaceutskoj industriji, u industriji vetake
4. Odreivanje nivoa K, Mg, Ca, Zn i P u krvi
svilem, boja, lakova i dr.
(smanjeni)
a) ALKOHOLI DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA
1. Kranijalne povrede
143
2. Trovanje drugim depresorima CNS-a Oteenje oka (Retrobulbarni neuritis) -
3. Dijabetika acidoza Nekroza retinalnih neurona i atrofija onog ivca
4. Postkonvulzivna depresija
KLINIKA SLIKA AKUTNOG TROVANJA
LEENJE
1. Ispiranje eludaca - u toku prva dva sata posle Akutno trovanje prolazi kroz tri stadijuma
ingestije (kasnije nema efekta)
2. Infuzija 20% glikoze ili 10% fruktoze - za 2. LATENTNI
1. STADIJUM PIJANSTVA
ubrzanje oksidacije alkohola STADIJUM
- Period poboljanja
3. Korekcija acidoze (3-5% Natrijumbikarbonat)
stanja (traje 12 do 18
4. Kofein - kao antagonist - Praen nadraajem gornjih sata)
5. Hemodijaliza ili hemoperfuzija - kod RES-puteva i oka - Vreme za koje se
alkoholemije preko 5 mg/ml akumuliraju toksini
metaboliti
OCENA RADNE SPOSOBNOSTI 3. MANIFESTNI STADIJUM
Od posebnog je znaaja kod hroninih
KOD TEKOG
alkoholiara. Potrebno je proceniti stanje CNS-a KOD LAKOG TROVANJA
TROVANJA
(postojanje i teina psihoorganskog sindroma), kao - Po - Glavobolja
i stanje perifernog nervnog sistema, jetre, pankreasa - Neurosenzorne
smetnje ozdravljenju - Vrtoglavica
uz uvid u zahteve radnog mesta. mogu da - Jaki bolovi u
- Glavobolja
Kod teeg oteenja pomenutih organa rada ostanu trbuhu
- Vrtoglavica
sposobnost je izmenjena za poslove sa neuro i - Gaenje - Neuroloke - Povraanje
hepato-tropnim noksama, kao i za tee fizike - Poremeaj sekvele krvavih masa
poslove. ravnotee - Gluvoa - Pad krvnog
- Oslabljena pritiska
motorna - Filiformni puls
2. METIL-ALKOHOL Posle 2-3 dana funkcija - Cijanoza
Metanol je uzrok najteih profesionalnih - Smetnje u vidu - Rigidnost, - Dispneja
trovanja. MDK iznosi 50 mg/m3 vazduha. - Skotomi i spasticitet i - Mentalna
Fotofobija hiperkinezija konfuzija
- Suenje vidnog - Poremeaj - Konvulzije i
IZVORI EKSPOZICIJE
polja funkcije Koma
1. Pri industriskoj proizvodnji samog - Slepilo
metanola pankreasa i - Smrt usled
jetre paralize disanja
2. U industriji nametaja
3. U hemijskoj industriji
LEENJE
TOKSIKOKINETIKA
1. Ispiranje eludca 3-5% natrijumkarbonatom
APSORPCIJA - U organizam se unosi 2. Davanje etanola (per os ili u infuziji)
najee inhalacijom, moe i ingestijom i preko 3. Sprovoenje mera kardiocirkulatorne i
koe. respiratorne reanimacije
TRANSFORMACIJA - Metabolie se u 4. Korekcija acidoze
jetri pod dejstvom alkohol dehidrogenaze, pri emu 5. Hemodijaliza kod tekog trovanja (moe i
nastaje Formaldehid i Mravlja kiselina koji peritonealna)
izazivaju poremeaje u oksidativnim i glikoliznim 6. Supraorbitalno davanje atropina i
procesima. hidrokortizona kod poremeaja vida
4. Formaldehid - je odgovoran za efekte na OCENA RADNE SPOSOBNOSTI
oku
5. Mravlja kiselina - je odgovorna za Zavisi e od posledica, kao i od procene
nastanak acidoze stanja ula vida, nervnog sistema, funkcije jetre i
ELIMINACIJA - Metanol i njegovi pankreasa.
metaboliti eliminiu se preko bubrega i to b) ETRI
maksimalno 2-3 dana nakon unosa, Samo 15%
nerazgraenog metanola eliminie se preko plua IZVORI EKSPOZICIJE
izdahnutim vazduhom. 1. U samoj industriskoj proizvodnji etra
2. U pirotehnici
TOKSIKODINAMIKA 3. U industriji boja, kauuka, lepkova i vetake
svile
Oteenje nervnog sistema (Edem mozga i
4. Pri upotrebi etra kao rastvaraa, odmaivaa i
simetrina nekroza putamena)
anestetika
144
TOKSIKODINAMIKA 4. Insekticida
5. Eksploziva i
1. blago iritativno dejstvo na kou i sluzokoe 6. Kozmetikih preparata
2. narkotiko dejstvo na cns
3. periferne neuropatije TOKSIKODINAMIKA
4. nadraaj simpatikusa
5. oteenje bubrega 1. Nadraajno dejstvo na kou i sluzokoe
6. nadraaj suprarenalnih elija 2. Oteuju jetru i bubrege
3. Depresivno dejstvo na cns-u (narkoza)
KLINIKA SLIKA 4. Degenerativne promene u pns
5. Inhibiu aktivnost acetilholinesteraze - estri
AKUTNO fosforne kiseline
HRONINO TROVANJE
TROVANJE
d) ALDEHIDI
- Nadraaj - Zapaljenjske promene na
sluzokoe RES-a, koi i sluzokoi RES-a i Aldehidi su organska jedinjenja koja nastaju
GIT-a i Oka GIT-a oksidacijom alkohola.
- Vrtoglavica - Alergiske promene na koi
- Poremeaj u i sluzokoi RES-a i GIT-a 1. FORMALDEHID
ponaanju - Glavobolja
IZVORI EKSPOZICIJE
- Narkoza i kome - Neurastenini simptomi
- Simetrina - Progresivan gubitak u 1. Koristi se kao antiseptici, dezodoransi i
paraliza teini sredstva za dezinekciju
ekstremiteta - Hipotenzija
2. Slui za konzerviranje i fiksiranje tkiva
- Hipotenzija - Methemoglobinemija
- Hiportermija - Hajncova telaaca u
3. Primenjuje se u proizvodnji plastinih masa,
papira i tekstila
- Hiperglikemija eritrocitima
- Acidoza - Anemija TOKSIKODINAMIKA
- Paraliza vitalnih - Oteenje bubrega
centara i smrt (ponekad) 1. Iritativno i alergogeno dejstvo na kou i
EKSPOZICIONI TESTOVI sluzokoe
2. Koagulie belanevine elija
1. Odreivanje broja eritrocita (smanjena) 3. Oksidie se u mravlju kiselinu
2. Pojava Hajncovih telaaca
3. Odreivanje methemoglobina (poveana) KLINIKA SLIKA
4. Odreivanje aktivnosti holinesteraze
(smanjena) AKUTNO
HRONINO TROVANJE
5. Patoloke vrednosti testova za procenu stanja TROVANJE
funkcije bubrega - Znaci - Simptomi iritacije sluzokoe gornjih
oteenja jetre disajnih puteva i konjuktiva
OCENA RADNE SPOSOBNOSTI - Znaci - Toksini dermatitis
oteenja - Alergiske manifestacije na koi i
Zavisi od posledica koje ostanu nakon bubrega sluzokoama
- Znaci
zavretka leenja. Procenjuje se funkcija CNS,
oteenja
PNS, KVS, RES, jetra, bubrega, organi za varenje, miokarda
kao i stanje promena na koi u odnosu na zahteve
2. AKROLEIN
radnog mesta.
IZVORI EKSPOZICIJE
c) ESTRI
Estri su jedinjenja koja nastaju reakcijom 1. U farmaceutskoj industriji
izmeu aklohola i kiselina, kada se jedan atom 2. U prizvodnji sapuna i linoleuma
vodonika iz kiseline zameni alkoholom. Sa 3. Pri sagorevanju masti i ulja
toksikolokog stanovita posebno treba istai 4. Za podmazivanje pogonskih maina i ureaja
Triortokrezilfosfat.
TOKSIKODINAMIKA
IZVORI EKSPOZICIJE
1. IRITATIVNO DEJSTVO NA SLUZOKOU
Koriste se u proizvodnji OKA I RES-a - pare akroleina
1. Lakova i boja 2. NARKOTIKO DEJSTVO NA CNS - jae od
2. Plastinih masa etilakohola
3. Vetakih vlakana (poliester)
145
KLINIKA SLIKA F - TROVANJE UGLJEN-
PRI INGESTIJI PRI INHALACIJI
DISULFIDOM
- Munina i Povraanje - Laringitis
IZVORI EKSPOZICIJE
- Proliv - Zpaljenje plua
- Kardio-cirkulatorni - Pluni edem
poremeaji 1. U industriji vetakih vlakana (celuloze)
2. U gumarskoj i farmaceutskoj industriji
e) KETONI 3. U proizvodnji pesticida i insekticida
4. U proizvodnji optikih stakala
Ketoni su organska jedinjenja koja kao
rastvarai imaju iroku primenu u industriji TOKSIKOKINETIKA
Kao profesionalni otrovi ne predstavljaju veu APSORPCIJA - Unosi se inhalacijom, a mogua je
opasnost izuzev Halogeniranih nezasienih i apsorpcija preko koe.
ketona. ELIMINACIJA 1. vezivanjem sa aminokiselinama
1. ACETON (stvaranje tiokarbamata) i glutationom (stvaranje
2-tiotiazolidin-4-karboksilne kiseline).
IZVORI EKSPOZICIJE 2. oksidatitivnom desulfuracijom uz pomo
1. Koristi se kao rastvara masti, ulja, gume, mikrozomalnih oksidaza (stvaranje i osloba|anje
celuloze i acetilena atoma sumpora).
2. U industriji boja, lakova, svile, kauuka, Tiokarbamati su jedinjenja labilna pod dejstvom
kozmetikih sredstava i plastinih masa kiselina koja se izluuju urinom. Deo
TOKSOKOKINETIKA ugljendisulfida konjuguje se sa glutationom
U organizam se unosi inhalacijom i skoro u stvaraju}i kao krajni proizvod 2-tiotiazolidin-4-
celini eliminie nepromenjen izdahnutim karboksilnu kiselinu (TTCA), a zatim i 2-
vazduhom oksitiazolidin-4-karboksilnu kiselinu. TTCA se
TOKSIKODINAMIKA koristi kao bioloki indikator ekspozicije CS2.
Mikrozomalne oksidaze obavljaju oksidativnu
1. Narkotiko dejstvo desulfuraciju CS2 verovatno u 2 faze. U prvoj fazi
2. Iritira sluzokou res-a i oka osloba|a se atom sumpora i stvara karbonilsulfid
3. Oteuje bubrege (COS) kao intermedijarni produkt. U drugoj fazi
4. Izaziva dismenoreine smetnje kod ena oslobaa se drugi atom sumpora i stvara CO2 kao
krajnji proizvod. Apoprotein citohroma P450
KLINIKA SLIKA osnovno je mesto toksinog delovanja osloboenog
atoma sumpora. Lezija apoproteina smanjuje
HRONINO
AKUTNO TROVANJE afinitet i/ili broj mesta koja se vezuju za hem unutar
TROVANJE
- Glavobolja
mikrozoma. Posledica je gubitak hema, kao i manje
- Narkotini simptomi korienje novoformiranog hema od strane
- Glavobolja apoproteina s veom degradacijom hema u une
- Hipersalivacija
- Hronini konjuktivitis
- Hipoglikemija boje. Na ovaj na~in dolazi do denaturacije
- Hronini bronhitis
- Kalj molekula citohrom P450, peroksidacije lipida i
- Laka anemija
- Oteenjem bubrega destrukcije citohroma P450 i P488.
(ponekad)
- Tahikardija
DISTRIBUCIJA - Nagomilava se u nervnom tkivu
- Acidoza
i parenhimatoznim organima
EKSPOZICIONI TESTOVI
TOKSIKODINAMIKA
1. Aceton u urinu bez hiperglikemije
2. Odreivanje pH krvi (acidoza) 1. Oteuje nervni sistema i parenhimatozne
3. Odreivanje eera u krvi (hipoglikemija) organe
4. Patoloke vrednosti testova za procenu stanja
2. Remeti metabolizam masti, eera,
finkcije bubrega
kateholanima i vitamina b6
OCENA RADNE SPOSOBNOSTI KOD
3. Izaziva aterosklerozu
TROVANJA ALKOHOLIMA, ETRIMA, 4. Oteuje vid (atrofija n. optikusa, a na onom
ESTRIMA, ALDEHIDIMA I KETONIMA dnu eksudacije, hemoragije i mikroaneurizme)
5. Smanjuje funkciju endokrinih lezda
Zavisie od teine posledica posle zavrenog (nadbubreg, tireoideja i polne lezde)
leenja. Definitivna procena zavisi e od
poremeaja funkcije CNS, PNS, KVS, RES, jetre i KLINIKA SLIKA
bubrega, kao i promena na koi.
146
AKUTNO TROVANJE zagaivai ivotne sredine. Pored toga to mogu da
oblik pripitog
dovedu do akutnih trovanja, kod hronine
manijani oblik narkotiki oblik ekspozicije moe doi i do razvoja karcinoma i
stanja
- Stanje slino - Psihomotorni - Gubitkak genotoksinih efekta. Zbog toga se nastoji da se
pijanstvu nemir refleksa njihova upotreba to vie smanji. Tenja je da se
- Povraanje i - Halucinacije - Grevi sadanji pesticidi zamene biolokim koji nee biti
Prolivi - Delirijumom - Pad telesne tetni po ljudsko zdravlje i nee zagaivati ivotnu
- Glavobolja i - Agresivnost temperature sredinu.
Vrtoglavica - Sklonost ka Proizvode se u vidu praiva, praha za
- Poremeaj izvrenju teih suspenzije, koncentrovane suspenzije, granula i
pamenja prestupa
ubriva. Pre upotrebe se rastvaraju u vodi ili nekom
Posle tekog akutnog trovanja moe se organskom rastvarau.
razviti: PODELA
1. Toksina Encefalopatija
2. Sklonost depresivnim stanjima PREMA NAMENI
3. Poremeaj koordinacije 1. Herbicidi - za unitavanje korova
4. Senzoriki poremeaji 2. Insekticidi - za unitavanje insekata
3. Fungicidi - za unitavanje gljivica
HRONINO TROVANJE 4. Rodenticidi - za unitavanje glodara
- Glavobolja Posle relativno duge ekspozicije 5. Limacidi - za unitavanje pueva
- Somnolentno - Manijano stanje 6. Moluscidi - za unitavanje mekuaca
stanje - Psihomotorni nemir ili 7. Algicidi - za suzbijanje algi
- Telesna astenija depresija 8. Nematocidi - za unitavanje valjkastih crva
Kasnije - Polineuropatije na donjim 9. Akaricidi - za unitavanje grinja i paukova
- Dispeptine tegobe ekstremitetima 10. Arboricidi - za unitavanje drvenastih
- Slabljenje ula - Poremeaj koagulacije (zbog korova
mirisa oteenja jetre) 11. Defolijanti - za izazivanje prevemenog
- Slabost i bolovi u - Vaskulopatije i
opadanja lia
miiima mikroaneurizme na onom dnu
- Oslabljeni tetivni - Dermatitis, iritacija, 12. Desikanti - za izazivanje uvenua i suenja
refleksi hiperpigmentacija i ekcemi na biljaka
- Parastezije i koi 13. Repelenti - za odbijanje insekata i drugih
Senzorine smetnje - Konjuktivitis i Bronhitis tetoina
- Metaboliki poremeaji lipida 14. Baktericidi - za suzbijanje bakterija
15. Hemosterilizanti - za suzbijanje insekata i dr.
OCENA RADNE SPOSOBNOSTI
U svetu se najvie koriste herbicidi (40%),
Posle akutnog trovanja sa prestankom zatim insekticidi (30%), fungicidi (20%), svi ostali
simptoma radna sposobnost je ouvana (10%)
U sluaju postojanja sekvela nije sposoban
za rad gde e biti izloen organskim rastvaraima. PREMA HEMIJSKOM SASTAVU
KRITERIJUMI DA SE TROVANJE
1. Organofosfatna jedinjenja Insekticidi
UGLJENDISULFIDOM PRIZNA KAO 2. Organohlorna jedinjenja Insekticidi
PROFESIONALNO OBLOLJENJE 3. Karbamati Insekticidi
4. Diotiokarbamati Fungicidi
Da je radnik radio na poslovima i radnim 5. Supstituisani fenoli Insekticid
zadacima na kojima postoji ekspozicija ugljen
disulfidu
6. Triazini Herbicidi
Klinika slika trovanja sa specifina 7. Dipiridili (Parakvat i Dikvat) Herbicidi
oteenjem 8. Piretrini i Piretroidi Insekticidi
Dva od sledea tri organa i sistema ili tri od 9. Derivati fenoksisiretne kis. Herbicidi
ostalih organa i sistema: 10. Derivati ureje Rodenticidi
- CNS - Jetra 11. Kumarinska jedinjenja Rodenticidi
- PNS - KVS
- Oko - Mozak
12. Jedinjenja metala Fungicidi
- Bubrezi 13. Fumiganti Insekticidi
147
2. Pesticidi koji pojaavaju oksidativne procese u Inhibiu neke druge enzime
organizmu (Dinitrofenol, Dinitrokrezol) (Pseudoholinesteraze, Neurotoksine esteraze)
3. Pesticidi koji smanjuju oksidativne procese u Iritativno i alergogeno dejstvo na kou
organizmu (Fungicidi) Mutageno, kancerogeno i teratogeno dejstvo
148
3. Oslobaanje disajnih puteva (aspiracija Distribucija - Nakon apsorpcije iz krvi se
sekreta) i vetako disanje brzo distribuiraju u tkiva bogata mastima. Budui
4. Atropin-sulfat - kao antagonist acetilholinu, da se sporo eliminiu pri ponovljenoj ekspoziciji
blokira muskarinske efekte, ali ne i nikotinske i dolazi do akumulacije ovih jedinjenja.
centralne
5. Oksimi (Pralidoksin i dr.) - su reaktivatori TOKSIKODINAMIKA
inhibirane holinesteraze (Prava kauzalna
terapija) Taan patofizioloki mehanizam delovanja
6. Simptomatska terapija - Kardiotonici, nije poznat. Predpostavlja se da
Bronhodilatatori, Antibiotici, Kiseonik, 1. Remete prelaz nervnih impusa sa nervnih
Dijazepam i dr. zavretaka na miinu plou
Blokadom prenosa jona u nivou membrane
OCENA RADNE SPOSOBNOSTI aksona, kao posledica ega se javljaju tremor i
grevi.
Kod akutnog trovanja bez posledica otrovani 2. Oteuju nervni sistem
e biti privremeno nesposoban za rad do saniranja
3. Oteuju jetru, bubrege, nadbubrega, srce i
klinikih manifestacija, nakon ega ga treba
tireoideju
privremeno premestiti na druge poslove sve dok
aktivnost holinesteraze ne dostigne nivo koji je
4. Iritiraju sluzokou RES-a i oka
imala pre ekspozicije, kada se moe vratiti na staro 5. Kancerogeno dejstvo (Karcinom jetre i
radno mesto. bilijarnog trakta)
Kod akutnog trovanja sa posledicama ili KLINIKA SLIKA
recidiva trovanja indikovana je trajna promena
radog mesta. AKUTNO TROVANJE
Kod hroninog trovanja postoji privremena - Strah - Poremeaj - Muka i
radna nesposobnost do izleenja ako nema - Glavobolja ravnotee povraanje - kod
posledica radnik se moe vratiti na staro radno - Dezorjentacija - Slabost ingestije
mesto, a ukoliko postoje trajna oteenja - Razdraljivost - Parastezije - Oteenje
neophodna je promena radnog mesta i odreivanje - Vrtoglavica - Miini funkcije jetre,
- Konfuzija tremor bubrega i srca
poslova na kojima nee biti izloen toksinim
- Konvulzije - Depresija RES-
materijama. - Koma centra i Cijanoza
(Hlordan)
2. ORGANOHLORNA JEDINJENJA - Pneumonitis
(Toksafen)
Cikline strukture, velike molekulske mase, - Iritacija
dobro rastvoljiva u mastima, a nerastvorljiva u sluzokoe oka,
vodi. nosa i grla
Manje su toksini od organo-fosfatnih (Lindan)
insekticida (rastvara je nekad toksiniji od samog HRONINO TROVANJE
- Opta Astenovegetativni - Oteenje
pesticida).
slabost sindrom tireoideje i
Sporo se razgrauju u spoljnoj sredini (veliki - Gubitak - Vegetativno- nadbubrega
zagaivai ivotne sredine), zbog ega je upotreba apetita senzitivni - Iritativni ili
nekih od njih kao to je DDT u veini zemalja - Brzo polineuritis alergiski efekti na
zabranjena. Primenjuju se kao insekticidia. zamaranje - Oteenje koi
Najpoznatiji su - funkcije jetre i - Aplastina
1. DDT Dijencefalitis bubrega anemija i
2. Hlordan - Oteenje KVS- Trombocitopenija
3. Lindan a, RES-a i GIT-a - Karcinoma jetre
i bilijarnog trakta
4. Toksafen
( rizik)
5. Endrin
EKSPOZICIONI TESTOVI
6. Diedrin
7. Aldrin Odreivanje pesticida i njihovih metabolita u
8. Endosulfan krvi i urinu
9. Dikofol Odreivanje aktivnosti pojedinih enzima i
10. Heptahlor elektrolita
11. Komfehlor
Ispitivanje funkcije jetre i bubrega
12. Metoksihlor
LEENJE
TOKSIKOKINETIKA
1. Prekid ekspozicije, spreavanje apsorpcije i
Apsorpcija - Najee preko koe, pored
ubrzanje eliminacije
toga mogu da se unesu i inhalacijom i ingestijom.
2. Kupiranje konvulzija davanjem Diazepama
149
3. Odravanje respiratorne funkcije 3. Odreivanje 2 - Isopropoksifenola u urinu -
4. Vitaminska terapija (C i B1) kod trovanja Propuksorom
Kod lakih trovanja kod kojih dolazi do potpunog Prekid dalje ekspozicije, dekontaminacija,
izleenja postoji samo privremena radna oslobaanje disajnih puteva, simptomatska terapija
nesposobnost Atropinsulfat - kao antagonist acetilholinu,
Kod teih trovanja sa posledicama postoji dua blokira muskarinske efekte
neposobnost za rad uz obaveznu promenu radnog
meta OCENA RADNE SPOSOBNOST
Kod poveane osetljivosti i senzibilizacije na ove Radna sposobnost je nakon akutnog trovanja
preparate neophodna je promena radnog mesta uglavnom ouvana.
3. KARBAMATI
4. KUMARINSKA JEDINJENJA
Karbamati predstavljaju Estre karbaminskih
Kumarinska jedinjenja spadaju u grupu
kiselina. Koriste se kao insekticidi, herbicidi i
Antikoagulantnih rodenticida. Za unitavanje
fungicidi
glodara najvie se koriste antikoagulantna sredstva
Ne akumuliraju se u organizmu i brzo se
sporog dejstva zbog male opasnosti za oveka kao
razgrauju u spoljanjoj sredini (ne zagauju
to su:
ivotnu sredinu)
1. Kumarin
Predstavnici ove grupe pesticida su: Asulam, 2. Kumahlor
Butilat, Cikloat, Molinat, Karbaril, Propuksor i 3. Varfarin
dr. 4. Difakum
TOKSIKOKINETIKA 5. Difenakum
APSORPCIJA - Najee preko koe i 6. Metetralil i dr.
U sluaju rezistentnosti glodara na ova
inhalacijom, ingestija je od manjeg znaaja.
jedinjenja koriste se i antikoagulantna sredstva sa
ELIMINACIJA - Brzo se razgrauju do amina,
brzim dejstvom koja su veoma toksina za oveka
alkohola ili derivata fenola koji se izluuju
kao to su
urinom.
1. Arsenvodonik
TOKSIKODINAMIKA 2. Cinksulfid
Reverzibilno inhibiu enzim acetilholinesterazu 3. Natrijum fluoro-acetat
to znai da se ovi enzimi reaktiviraju ve 4. Talijumsulfat i dr.
nekoliko sati po prestanku ekspozicije, tako da TOKSIKOKINETIKA
ovde nema kumulativne inhibicije aktivnosti
holinesteraze. Apsorpcija - Unose se preko digestivnog
Izazivaju met-hemoglobinemiju trakta i koa, kao i inhalacijom koja je manje vaan
Oteuju krv i krvotvorne organe put.
(Eritrocitopenija, Leukopenija, Anemija) Eliminacija - Izluuju se urinom
Iritiraju kou i sluzokoe nepromenjeni ili u obliku svojih metabolita.
150
EKSPOZICIONI TESTOVI 7. Periferni nervni sistem
151
2. Radnici na preradi sekundarnih sirovina Uobiajna je podela plastinih masa prema
3. Radnici koji rade na pakovanju poreklu na Prirodne, Poluprirodne i Vetake.
4. Vatrogasci pri gaenju poara Sobzirom na praktine aspekte proizvodnje i
5. U graevinarstvu upotrebe, plastine mase se dele na:
6. U automobilskoj industriji
7. U brodogradnji i avijaciji TERMOPLASTINE MASE
8. U hemisjkoj i elektro industriji - Prilikom zagrevanja omekavaju i mogu se ponovo
oblikovati
PROIZVODNJA PLASTINIH MASA 1. Poli-etilen 4. Teflon 7. Akrilati
2. Poli-propilen 5. Poli-amidi 8. Polivinilacetat
SINTEZA POLIMERA 3. Poli- 6. Poli-stireni
vinilhlorid
Zasniva se na polimerizaciji osnovnih TERMOREAKTIVNE MASE
hemikalija (uglavnom derivata nafte), pri emu se - Zagrevanjam se ne mogu ponovo oblikovati:
osnovne supstance prevode iz monomernog stanja u 1. Poli-estri 3. Poliuretani 5. Aminoplasti
polimere. Proces polimerizacije je najee 2. Fenoplasti 4. Epoksidi 6. Alkidne smole
automatizovan sa relativno malim brojem radnika
koji mogu biti izloeni polaznim supstancama A - TERMOPLASTINE MASE
(monomerima), intermedilanim proizvodima i POLI-ETILEN
gotovim polimerima.
Nastanak - Nastaje polimerizacijom Etilena.
KOMPONOVANJE Prilikom proizvodnje polietilena moe doi do
Podrazumeva meanje polimera sa aditivima ekspozicije etilenu, a pri njegovoj termikoj
da bi se dobio polufabrikant eljenih svojstava. razgradnji javlja se CO, akrolein i formaldehid.
U ovoj fazi proizvodnje glavni izvori Primena U proizvodnji filmova, kutija,
tetnosti u radnoj sredini jesu upravo rezervoara, plastine ambalae, kuhinjskih
predmeta, igraaka i dr. Ovim produktima izloeni
aditivi koji se mogu podeliti:
su radnici koji rade na pakovanju hrane u
- Kao jeftine materije dodaju se polietilenske kese koje se zatvaraju primenom
plastinim masama da bi im se smanjila toplote (varenjem), kao i oni koji vrelom icom
ISPUNE cena. Npr. seku polietilenske filmove.
- Kalcijum-karbonat, Drveno brano, DEJSTVO - Kod ovih radnika registrovana
Kaolin, eer, Pamuk je vea uestalost pojava Astme.
- Dodaju se plastinim masama radi
poboljanja njihovih mehanikih POLI-PROPILEN
OJAIVAI
svojstava. Npr. Nastanak - Nastaje polimerizacijom
- Staklena vuna, Karborund, Kremen propilena. Tokom polimerizacije moe doi do
1. Plastifikatori - Daju mekou i ekspoziije propilenu i organskim rastvaraima.
fleksibilnost plastinim masama
HEMIJSKI 4. Boje i dr.
Primena Za proizvodnju vlakana za izradu
AKTIVNI 2. Stabilizatori - Spreavaju termiku tkanine za odeu i podne obloge, kao i za
ADITIVI razgradnju i oksidaciju proizvodnju medicinske plastike (priceva), kuita
3. Katalizatori - Ubrzavaju za baterije, slavina i drugih livenih plastinih
uvrivanje plastinih masa predmeta.
Dejstvo - Najnovije epidemioloke studije
PROIZVODNJA GOTOVIH PROIZVODA ukazuju na poveani incidencu Adenokarcinoma
kolona i rektuma kod eksponovanih. Za sada se jo
U ovoj fazi delovanjem toplote i/ili pritiska uvek ne nalazi na listi humanih kancerogena
na polufabrikant i njegovim modeliranjem dobijaju
se gotovi proizvodi. Najee se primenjuju POLI-VINIL-HLORID (PVC)
tehnologije Brizganja i Ekstruzije.
Prilikom zagrevanja polufabrikanta Nastanak - Nastaje polimerizacijom
oslobaaju se zaostali monomeri, intermedijarni vinilhlorida pod visokim pritiskom. Tokom
produkti i aditivi koji prelaze u radnu sredinu, a ako proizvodnje polivinilhlorida postoji mogunost
doe do pregrevanja polufabrikanta u radnoj sredini ekspozicije Vinilhloridmonomeru koji je i glavni
se mogu nai i produkti njegovog sagorevanja. nosilac toksinih svojstava. Pri termikoj obradi
Odreeni rizik po zdravlje radnika postoji i gotovih proizvoda od polivinilhlorida postoji
pri obradi gotovih proizvoda, jer se pri tom razvija mogunost oslobaanja i ekspozicije Vodonik-
praina u kojoj se pored polimera mogu nai i hloridu i Di-etil-heksil-adipatu.
silikati i azbest. Primena - Za proizvodnju delova za
automobile, obloga za kablove, predmeta za
PODELA PLASTINIH MASA
152
domainstvo slavina, podnih obloga, muzikih
ploa i dr. Nastanak - Kondenzacijom Epi-hlor-hidrina
Dejstvo - Manifestuje se Iritacijom sa Di-glicidil-etrom bis-fenola. Mogu biti u vrstom
respiratornih puteva i veoma estom pojavom ili tenom stanju kojima se pre primene dodaje
Astme. utvriva i prelaze u vrsto stanje.
Primena Za proizvodnju lepaka, boja,
B - TERMOREAKTIVNE MASE lakova i sredstava za povrinsku zatitu metala i
drveta.
POLI-ESTRI Dejstvo Prilikom proizvodnje i primene
Nastanak - Kondenzacijom anhidrida ftalne, epoksidnih smola moe doi do ekspozicije epi-
fumarne i maleinske kiskiselina sa Etilenglikolom i hlor-hidrinu i fenolnim jedinjenjima. Epi-hlor-
Propilenglikolom. esto se poliestrima dodaje hidrin deluje.
Stiren i Hidrohinon. 1. Veoma iritativno na kou i sluzokoe -
Primena - Za proizvodnju delova za tako da nema mogunosti za intenzivnu
automobile i amce, proizvodnji boja, u ekspoziciju
graevinarstvu, kao zamena za staklo i u opikoj 2. Hepatotoksino i nefrotoksino - Izrazito
industriji. 3. Alergogeno i
Dejstvo Kod radika izloenih praine 4. Kancerogeno - prema IARC svrstan je u
poliestara registrovane su: verovatne kancerogene.
1. Blage opstruktivne promene plune
ventilacije. AMINOPLASTI
2. Blago iritativno dejstvo na sluzokoe oka i
gornjih disajnih puteva. Nastanak - Reakcijom Formaldehida sa
3. Povean mortaliteta od raka plua amino grupom Ureje ili Melamina u prisustvu
kiselih katalizatora i toplote. Nastala masa moe
FENOL-FORMALDEHIDNE SMOLE biti u tenom ili vrstom stanju.
(FENOPLASTI) Primena
1. Teni aminoplasti koriste se pri
Nastanak - Od fenola i formaldehida uz proizvodnji perploa, iverice i panela i za
prisustvo kiselog ili baznog katalizatora. Kod impregnaciju tkanina.
korieenja kiselog katalizatora dodaje se i Heksa- 2. vrsti aminoplasti koriste se za livenje
metilen-tetra-amin, pri emu se dobija polufabrikat razliitih predmeta (elktroureaji,
Novolaka. prekidai, posue i dr.).
Primena - Za izradu delova menjaa i Dejstvo Pri proizvodnji aminoplasta
konica, kao izolatori (Bakelit) i u izradi razliitih postoji mogunost ekspozicije formaldehidu.
lepkova. Mogua je i pojava
Dejstvo Glavni zdravstveni rizik Alergiskih reakcija na koi
predstavlja ekspozicija fenolu, formaldehidu i iritacije sluzokoe oka i gornjih disajnih puteva
heksa-metilen-tetra-aminu. Plufabrikat fenoplasta u Glavobolje, muke, gaenja i povraanja
vidu praha moe dovesti do
1. Respiratornih tegoba, pa i Pneumokonioza INDIVIDUALNE MERE ZATITE
2. Poveana je i incidencija Alergiskih
promena na koi. 1. Noenje zatitnih maski i odela u sluaju
tehnikih smetnji.
POLIURETAN 2. Noenje gumenih rukavica stegnutih u gornjem
delu radi spreavanja uvlaenja praine.
Nastanak - Reakcijom Izocijanata sa 3. Upotreba izolacionih pasti i zatitnih krema (tz.
Dialkoholima ili Polialkoholima. nevidljive rukavice)
Primena - Za proizvodnju lepkova, boja, 4. Briljivo pranje koe
gume, prekrivaa i tvrdih i mekih poliuretanskih 5. Pri zapoljavanju voditi rauna na postojanje
pena. konih promena buduih radnika
1. Tvrde pene se koriste kao izolacioni
materijal u graevinarstvu MEDICINSKE MERE ZATITE
2. Meke pene koriste se pri pakovanju,
proizvodnji nametaja, jastuka i sedita Stalna zdravstvena kontrola posebno
za automobile. funkcije jetre, stanja kotanog sistema i periferne
Dejstvo Poliuretanske mase nisu toksine, ciruklacije.
meutim prilikom njihove proizvodnje, prerade i
upotrebe dolazi do ekspozicije izocijanatima koji su ZATITA OD HEMIJSKIH
izrazito toksini. AGENASA
EPOKSIDNE SMOLE
153
ZATITA OD PRAINE titnik za oi - sastoji se od okvira koji
pokriva ona udubljenja, providne ploe i trake za
TEHNIKE MERE ZATITE fiksiranje
Tehnika reenja za smanjenje Zatitne rukavice - napravljene najee od
aerozagaenja - pri samom projektovanju maina i koe
alata. Zatitna obua - Obino od koe sa
Hermetizacija procesa - najbolje reenje jer gumenim onom
se praina odvodi zatvorenim sistemima. Maine i Zatitna odela (konbenezon ili dvodelna) -
ureaji koji stvaraju prainu postavljaju se u satkano od materijala koji spreava lako prodiranje
posebne prostorije ili se prostorno izoluju (npr. kod praine.
peskarenja)
Mehanizacija i automatizacija - zamenjuje MEDICINSKE MERE ZATITE
runi rad radnika na mainama i ureajima pri
ijem se radu stvara praina (npr. kod punjenja Preventivni zdravstveni pregledi
vrea cementom, ugljem, branom). Prethodni pregledi - Imaju za cilj
Lokalna odvodna ventilacija - Na izvoru spreavanje zapoljavanja radnika na radnim
praine stavlja se usisna kapa ventilacionog mestima na kojima bi moglo doi do pogoranja
sistema, koji odvodi prainu na mesto gde e se postojeeg zdravstvenog stanja ili nastanka
skupljati i filtrirati. Usisna kapa moe biti oboljenja. U okviru ovog pregleda obavezan je
otvorenog ili zatvorenog tipa, a njena veliina i rendgenoloki pregled plua i funkcionalno
oblik zavise od radne operacije, ureaja i vrste ispitivanje plua.
praine koja se stvara. Usisne cevi i kanali treba da Periodini pregledi - Slue kao monitor
su krai i po mogunosti vertikalni i koso odbranbenih reakcija organizma radnika i
postavljeni radi spreavanja taloenja praine. preduzetih mera zatite. Rendgenoloko i
Brzina strujanja vazduha u usisnim cevima za lake funkcionalno ispitivanje plua je i ovde obavezno
praine mora biti 10 m/s, a za teke 25 m/s. Usisana jednom godinje.
praina se deponuje u zatvorenu posudu (silos, Profesionalna orjentacija i selekcija -
talonik, separator, odeljiva, filter). Kontraindikacije za rad u uslovima poveane
zapraenosti su:
HIGIJENSKE MERE ZATITE - Oboljenja respiratornog sistema
- Ve postojea senzibilizacija na alergene radnog
1. ienje prostorija pomou usisivaa velike mesta
snage kako bi se spreilo sekundarno - Oteenje funkcije disajnih organa.
aerozagaenje Prekvalifikacija - Ako nakon sprovedenog
2. Vlano ienje predmeta i povrina leenja i rehabilitacije doe do pojave patolokih
3. Higijena radne odee i lina higijena efekata.
LINA ZATITNA SREDSTVA ZAKONODAVNO ADMINISTRATIVNE
Respiratori MERE
- Prema nameni dele se na respiratore za zatitu od:
1. Grube neagresivne i neotrovne praine JUS o maksimalno dozvoljenim
2. Fine industriske praine koja ne sadri koncentracijama praine u atmosferi radnih
slobodan SiO2 prostorija i radilita je standard koji je zakonski
3. Fine industriske praine, dima i magle, koje propisan. Dozvoljene granine vrednosti zavise od
sadre slobodan SiO2 ili radioaktivne estice hemiskog sastava i veliine estica praine. Veliki
4. Fine praine ili od tetnih doza u manjim broj zakonskih i podzakonskih akata regulie
koncentrac. tehniku zatitu u raznim industriskim granama.
- Prema konstrukciji dele se na:
1. Respiratori sa filterom - Imaju poluobrazinu, ZATITA OD GASOVA I PARA
filter, ventil za udisanje, ventila za izdisanje i
trake za privrivanje TEHNIKE MERE ZATITE
2. Respiratori bez filtera - Ovde poluobrazina Supstitucija toksinih materija (gasa ili
istovremeno predstavlja i filterski element pare) netoksinim materijama
Kape - izraene od gusto tkanih materijala Hermetizacija, automatizacija i
koji se lako odravaju u istom stanju mehanizacija primenjuju se u savremenoj
titnik za oi i lice - sastoji se od obrua za hemiskoj proizvodnji
glavu, polukrunog eonog nosaa i providne ploe Izdvajanje maina i ureaja koji vre
od plastike ili ianog platna koja ne sme preradu toksinih materija u posebne prostorije
zadravati vie od 10% vidljive svetlosti. Lokalna odvodna ventilacija na mestima
na kojima dolazi do izdvajanja para, magle ili gasa.
Moe biti izvedena u zatvorenim kabinama pri
154
emu je radnik van kabine a samo ruke provlai obrazine sa ugraenim zatitnim staklima,
kroz posebne otvore unutar kabine. Ventilacione ventila za izdisanje i udisanje, elastinih
kape koje se postavljaju iznad maina i ureaja podesnih trake i cedila.
treba da budu veih dimenzija od otvora kako bi se 2. Gasne maske sa poluobrazinom Slue za
uhvatili i gasovi i pare koji se ire iznad maine ili zatitu organa za disanje. Sastoje se od
ureaja. Usisani vazduh pre izbacivanja u poluobrazine, ventila za udisanje i izdisanje,
atmosferu mora da se filtrira, preisti i izbaci na elastinih podesnih traka i cedila.
visinu od bar 1m iznad krova. Opta ventilacija se 3. Gasne maske sa usnikom slue za
koristi kao pomona tehnika mera jer ne daje kratkotrajnu zatitu organa za disanje. Sastoje
dobre rezultate. se od usnika, ventila za udisanje i izdisanje,
elastinih traka za podeavanje i cedila.
HIGIJENSKE MERE ZATITE Cedilo - ini kutija u kojoj se nalazi sredstvo
za upijanje tetnih gasova i para. Moe da bude
Otkalnjanje toksinih materija u tenom stanju ugraeno u filter za zadravanje aerosola i ventil za
sa radnih povrina, maina ili poda udisanje ukoliko nije ugraeno u obrazinu. Cedila
Dranje sirovina i gotovih proizvoda u posebne se oznaavaju slovima i bojom prema vrsti tetnosti
i zatvorene prostorije gde radnici ne borave za koju su namenjena npr. za zatitu od ivinih para
Higijena odee i lina higijena oznaka je Hg i sive su boje, za zatitu od HCl
LINA ZATITNA SREDSTVA oznaka je J, crvene su boje sa plavom trakom, za
Kapuljae - Koriste se u pogonima gde zatitu od amonijaka oznaka je K i zelene su boje
postoji mogunost kvaenja. Izrauju se od itd. U cedilu se kao apsorbens koristi najee
nepromoivih tkanina, mogu biti podeene za aktivni ugalj, silik-gel i druge zrnaste materije
spajanje sa titnicima za oi ili sa gas-maskom. natopljene razliitim hemiski aktivnim materijama
titnici za oi i lice i zatitne naoare - koje reaguju i neutraliu materiju iz vazduhu za
koriste se za zatitu oiju od nagrizajuih materija koju je cedilo namenjeno. Svako cedilo ima
Zatitne rukavice od gume - Za zatitu ogranieno vreme upotrebe jer vremenom dolazi do
ruku od vode, toksinih i infektivnih materija. njegovog zasienja toksinim gasom. To vreme
Mogu biti: zavisi od veliine cedila, vrste apsorbensa,
1. Lake - za poslove kod kojih se trai velika koncentracije toksinih gasova u vazduhu radne
osetljivost ula dodira, a nema mehanikih sredine, kao i od veliine fizikog naprezanja
optereenja radnika u toku rada.
2. Srednje teke - za poslove kod kojih se Posle svake upotrebe gasnu masku treba
trai umerena osetljivost ula doira oistiti, oprati i dezinfikovati, zameniti filter ako je
3. Teke - za poslove kod kojih nije potrebna dolo do zasienja i tako pripremiti masku za
osetljivost, a vea je izloenost ponovnu upoterbu. Posebno vanu ulogu ima i
mehanikim oteenjima. obuka radnika koja treba da obuhvati uvebavanje
Zatitna obua (cipele i izme) - Od rada sa maskom.
materijala otpornog na nagrizajue materije i Izolacioni aparati
rastvarae. Koriste se za zatitu organa za disanje od
Zatitna odela od gumiranog platna - Za kodljivih gasova, para i aerosola u uslovima kada
rad sa nagrizajuim otrovnim materijama. Izrauju je u radnoj atmosferi koncentracija kiseonika manja
se od materijala koji izloen direktnom dejstvu od 16%. Razlikujemo
kiseline, baze i sl. ostaje nepromenjen najmanje 8 Cevna maska sa dovodom istog vazduha
asova. (udisanjem ili pomou duvaljke) - upotrebljava se
Gasne maske u sluaju kada za dovod istog vazduha nije
Namenjene su za zatitu organa za disanje od potrebna cev dua od 10 m. Sastoji od obrazine ili
kodljivih gasova, para i aerosola u uslovima kada poluobrazine, ventila za udisanje i izdisanje,
u radnoj atmosferi ima najmanje 16% O2 i kada je podesivih traka, prikljuka za rebraste cevi,
koncentracija kodljivih gasova i para priblino rebrastih cevi koje idu od maske do opasaa,
poznata i nije vea od koncentacija pri kojima je opasaa sa prikljucima za rebraste cevi i
gasna maska ispitivana. Pre upotrebe zatitne prikljukom za dovodnu cev, dovodna cev za ist
maske mora se identifikovati vrsta kodljivog gasa vazduh, i rune duvaljke ili meha.
ili pare i priblino odrediti koncentracija u vazduhu Cevna maska sa dovodom konprimovanog
radne sredine, koja ne sme prei 2% po volumenu. vazduha - pored gore navedenih delova ima i izvor
Gasne maske mogu biti monovalentne ako tite komprimovanog vazduha. Komprimovani vazduh
samo od jedne nokse ili polivalentne ako mora biti ist i bez mirisa, a cevi za dovod
istovremeno tite od veeg broja noksi. Proizvode komprimovanog vazduha mora biti dimenzionirana
se u tri oblika: prema minimalno potrebnom protoku vazduha od
1. Gasne maske sa obrazinom Slue za zatitu 140 l/min i izraene od materijala koji je sposoban
organa za disanje i oiju. Sastoje se od da izdri radni pritisak.
155
Aparati sa kiseonikom - imaju sopstveni ZDRAVSTVENO PROSVEIVANJE I
izvor snabdevanja istim vazduhom koji se obino EDUKACIJA
nosi na leima. Koriste se u radnoj sredini gde su
konc. toksinih materija visoke, a konc. O2 ispod Radnika treba upoznati sa prirodom
16%. hemiskih noksi, dejstvom na organizam i
Cevna maska sa kapuljaom ili lemom - posledicama po zdravlje, sa mogunostima
koristi se na poslovima gde dolazi do obilnog prevencije i njegovim udelom u tome. Istovremeno
kvaenja glave i vrata ili gde postoji opasnost od treba ukazati na dodatne tetne efekte od
mehanikih povreda glave. konzumacije alkohola, puenja duvana ili pogrenih
Filtirajui samospasilac - upotrebljava se navika u ishrani.
pri ekspoziciji visokim koncentracijama CO u
sluaju poara i evakuacije ugroenih radnika. Radi ZAKONODAVNO ADMINISTRATIVNE
na principu pretvaranja CO u CO2 posredstvom MERE
oksida mangana, bakra ili molibdena. Pri ovoj
reakciji stvara se toplota to ograniava upotrebu 2. Jugoslovenski standard o maksimalno
aparata na oko 30min. Aparat je za jednokratnu dozvoljenim koncentracijama kodljivih
upotrebu, sastoji se od kutije za hermetiko gasova, para i aerosola u atmosferi radnih
uvanje, usnika sa tipaljkom za nos, ventila za prostorija i radilita - Sadri maksimalno
udisanje i izdisanje, katalizatora i filtra za prainu. dozvoljene koncentracije za 1165 razliitih
Kiseonini samospasilac - obezbeuje ist hemijskih tetnosti i njihovu klasifikaciju
vazduh u trajanju od 45 minuta, sastoji se od boce prema kancerogenosti.
sa kiseonikom pod pritiskom od 30000 kPa, posude 3. Pravilnik o uslovima za vrenje prethodnih i
sa aktivnom materijom, kese za disanje, ventila za periodinih pregleda - odreuje obim
regulaciju visokog pritiska sa kontrolnim pregleda.
doziranjem i prikljunog automata sa rebrastim 4. Na listi profesionalnih bolesti nalaze se i
crevom sa usnikom i tipaljkom za nos. trovanja, maligne neoplazme i astma - nastali
kao posledica izlaganja gasovima i parama.
MEDICINSKE MERE ZATITE
156
PROFESIONLANA OBOLJENJA RESPIRATORNOG SISTEMA
OBOLJENJA GORNJIH DISAJNIH PUTEVA
Oboljenja gornjih disajnih puteva nastala pod uticajem tetnih agenasa na radnom mestu najee su
lokalne prirode i obino protiu u vidu zapaljenjskih, vazomotornih i alergijskih reakcija.
Profesionalni agensi koji mogu dovesti do promena u gornjim disajnim putevima mogu biti:
157
Postoje tri forme ovog oboljenja: Kijavica
Peenje i grebanje u nosu
RHINITIS CHRONICA Promene na sluznici su Jaka sekrecija
SIMPLEX jo uvek reparabilne Epistaksa
RHINITIS CHRONICA Dolazi do ireverzibilne
Sitne ulceracije na hrskaviavim delovima i
HYPERTROPHICA hiperplazije sluznice
donjim nosnim koljkama.
RHINITIS CHRONICA Dolazi do atrofinih
ATROPHICA promena na sluznici Posle due ekspozicije promene postaju
hronine uz gubitak oseaja mirisa i este kijavice.
OZENA - Posebna forma ovog oboljenja
kod koje atrofija ne napada samo sluznicu ve i ALERGIJSKI RINITIS
duboke strukture ukljuujui i hrskavicu i kost.
lezde produkuju patoloki izmenjen sekret ETIOPATOGNEZA
neprijatnog mirisa. Od alergijskog rinitisa pati oko 5%
SCLEROM - Retko, endemsko oboljenje, populacije. Ove osobe imaju ili sezonske alergijske
koje se karakterie hroninim simetrinim reakcije na polen (Polenska kijavica) ili
infiltarciskim, zapaljenski procesom koji se iri u viegodinje simptome ako su alergine na
podsluzninom sloju, sa stvaranjem vrstih unutranje alergene. Od alergena iz radne sredine
oiljaka, ranijeg infiltrata. Napada najee koji mogu izazvati alergijski rinitis navode se
zemljoradnike, ali i radnike koji ive u loim ivotinjski antigeni
higijenskim uslovima. Sirova kafa
Ricinus
DIJAGNOZA Proteolitiki enzimi
Anamneza itarice
Kliniki pregled - crvenilo sluznice nosa i obilje Atigeni insekata
sekreta u nosnom hodnicima. Lateks
Anhidridi kiselina
LEENJE Kolofonijum
Strogo mirovanje, Aspirin, Vitamin C,
Lokalno sredstva za dekongestiju. KLINIKA SLIKA
U sluaju sekundarne bakteriske infekcije
antibiotik i antihistaminika. - Kijanje i Svrab - Bistra - Slivanje sekreta
u nosu rinoreja iz nosa u drelo
- Nazalna - Krvarenje - Poremeaj ula
IRITATIVNI RINITIS opstrukcija i iz nosa mirisa i ukusa
kongestija
ETIOPATOGENEZA
Nastaje dejstvom razliitih hemijskih Kod profesionalne etiologije postoji
iritanasa ukluujui gasove, isparenja, prainu i prostorna i vremenska povezanost pojave simptoma
dim. Najei profesionalni iritansi su Kadmijum, sa boravkom radnika na radnom mestu.
Nikl, Selen, Arsen, Berilijum, Hrom, Antimon i
Cement DIJAGNOZA
Iritirajua sposobnost nekog jedinjenja
prvenstveno zavisi od njegove rastvorljivosti u Anamneza
vodi. Rinoskopija (sluzokoa bleda, vlana i plaviasta)
In vivo koni test (PRICK ili Intradermalni test)
KLINIKA SLIKA Odreivanje ukupnog i specifinog IgE u serumu
Oboljenje se javlja u akutnoj i hroninoj formi. Merenje maksimalnog nosnog protoka
Klinika slika je slina kao kod infektivnog
Nespecifian nazoprovokacioni test
rinitisa. Karakteristina je pojava simptoma nakon
iritacije.
Citoloko ispitivanje nazalnog lavata (Eozinofili)
Poboljanje tokom noi i vikendom govori u Test mukocilijarnog ienja
prilog iritativnom rinitisu. Testovi za ispitivanje olfaktivne sposobnosti
CT-sinusa i Spirometrija
LEENJE
Ispiranje nosne sluzokoe fiziolokim PREDLOG KRITERIJUMA ZA
rastvorom PROFESIONALNO
Primena steroida i holinergikih blokatora OBOLJENJE(Prema sada vaeem
KADMIJUMSKA KIJAVICA zakonu oboljenje se ne nalazi na listi
profesionalnih bolesti)
Nastaje inhalacijom para kadmijuma koje
nadrauju konjuktivu i sluznicu gornjih RES- Da radnik nije pua i da pre zaposlenja nije
puteva. Nakon latentnog perioda od 36 sati javlja se postojalo alergijsko oboljenje nosa.
158
ORL nalaz (karakteristian nalaz fizikalnim krvni pritisak je nizak. Kao posledica infekcije i
pregledom) alergije u jednom momentu dolazi do transudacije i
Dokaz postojanja specifine senzibilizacije eksudacije tenosti i pod dejstvom sile tee formira
(test ekspozicije, koni test, IgE, Nazoprovokacioni se polip.
test dr.)
KLINIKA SLIKA
OCENA RADNE SPOSOBNOSTI Nazalna opstrukcija i sekrecija iz nosa
Radnik sa utvrenim profesionalnim (seromukozna ili mukopurulentna).
oboljenjem (Profesionalni alergijski rinitis) nije Glavobolja i lokalni bolovi -prolaznog su karaktera.
sposoban za poslove koje obavlja niti za druge
poslove gde bi bio izloen materijama na koje je DIJAGNOZA
dokazana preosetljivost kao ni respiratornim Anamneza
tetnostima bilo kog porekla. Rinoskopija
Rendgensko snimanje
PREVENCIJA Kone probe i pregled nosnog sekreta na eozinofile
Uklanjanje dokazanih alergena. - Dokazivanje alergije.
Uklanjanje radnika iz zone gde je prisutan alergen.
Kontrola radnih uslova, poboljanje ventilacije. LEENJE
Upotreba linih zatitnih sredstava. Hirurko
Profesionalna selekcija i orjentacija.
Edukacija radnika i zdravstveno vaspitni rad. ULCERCIJA I PERFORACIJA
NOSNOG SEPTUMA
LEENJE
Antihistaminici ETIOPATOGENEZA
Nosni steroidi Do ulceracije i perforacije hrskaviavog dela
Stabilizatori mastocita nosne pregrade moe doi usled korozivnog dejstva
Kromolin sodijum iritanasa kao to su hrom, nikl, arsen, iva i
vanadijum. Najpre dolazi do destrukcije sluznice
VAZOMOTORNI RINITIS nosne pregrade used ega se javlja slabija
ishranjenost dela hrskavice i njena nekroza.
ETIOPATOGENEZA
Termin koji se koristi za opisivanje poveane KLINIKA SLIKA
nosne reaktivnosti na specifine fizike stimuluse
Kijavica sa oskudnim U poetku
kao to niska vlanost, ekstremne i nagle
krvarenjem
promene temperature i ekscesivno kretanje Ulceracije na nosnoj sluzokoi Kasnije
vazduha. Verovatno povezano sa ovom pokrivene skramom
dijagnozom je i gustatorni rinitis koji nastaje kod Kruste ispod kojih se nalazi Nakon 2-3 nedelje
uzimanja zainjene hrane. ulkus koji dosee sve do ekspozicije
hrskavice
KLINIKA SLIKA Perforacije hrskavice Nakon 2-3 meseca
Rinoreja - dominira klinikom slikom ekspozicije
LEENJE LEENJE
Eliminacija fizikih stimulanasa u radnoj Prekid daljeg izlaganja iritansima i
sredini. spreavanje infekcije.
Ispiranje fiziolokim rastvorom.
Dekongestioni nosni sprejeve. RHINOLITHIASIS
Ipratropijum bromid oprezno.
ETIOPATOGENEZA
POLIPOZA NOSA Nekada strana tela u nosu mogu da ostanu
nezapaena due vreme, a da ne izazivaju
Polipi nosa su krukolike formacije znaajnije tegobe. Meutim, ona mogu da poslue
lokalizovane u nosnoj upljini (ree u sinusima), kao nukleus oko koga se taloe krene soli iz
razliite veliine, glatke i sjajne povrine nosnog sekreta. Najee su to manji sekvestri
plaviasto-beliasto-ruiasto-sivkaste boje. kosti, koagulumi krvi ili sluzi. Tako nastale
tvorevine u nosnom hodniku zovu se rinoliti. Oni
ETIOPATOGENEZA
mogu biti razliite veliine i izgleda. Obino su
Kao etioloki inioci navode se hronina
rapave povrine, mrko sive boje.
infekcija, alergija i lina predispozicija.
Predilekciono mesto je duplikatura sluznice KLINIKA SLIKA
u srednjem nosnom hodniku i u etmoidu. Na ovim - Jednostrane opstrukcije nosa;
mestima sluznica nije vrsto srasla sa podlogom, a
159
- Mukopurulentna sekrecija. - este infekcije donjih
DIJAGNOZA RES-puteva
Anamneza, - Difuzne glavobolje - Usled slivanja sekreta
Prednje rinoskopija, - Oteano disanje na - Hiperemija, edem,
Rendgengrafija nos i supuracija hipertrofija i atrofija
- Poremeaj ula sluznice sinusa,
LEENJE mirisa - Infiltracije limfocita,
Odstranjivanju rinolita, koga je ponekad polimorfonukleara i plazma
potrebno zdrobiti pre ekstrakcije. elija
AKUTNI SINUSITIS DIJAGNOZA
Anamneza, Kliniki pregled, Rendgengrafije sinusa
ETIOPATOGENEZA i sinusoskopija.
Najei uzrok je virusna infekcije
sluznice nosa, koja direktno prodire u sinuse. Ree LEENJE
do infekcije dolazi usled zapaljenjskih procesa na Konzervativno -Isto kao kod akutnog sinusitisa.
korenu zuba. Do sinusitisa moe doi i kod nekih Moe se pokuati i sa punkcijom maksilarnog
infektivnih bolesti usled oslabljenih odbrambenih sinusa.
snaga organizma, kao i pri ronjenju u zagaenim Hirurko - Ukoliko konzervativno leenje ne daje
vodama. zadovoljavajue rezultate.
KLINIKA SLIKA AEROSINUSITIS
Poveana T
Opta slabost ETIOPATOGENEZA
Glavobolja
Lokalni bol Lezija sluznice jednog ili vie sinusa, koja
Oteano disanje na nos nastaje prilikom nagle promene spoljanjeg
atmosferskog pritiska, To se najee deava pri
Anosmija
naglom sputanju aviona, kao i pri izlasku iz
Sluzavo-gnojna sekrecija iz nosa
kesona.
Hiperemija i edem sluznice sinusa U normalnim uslovima vazduni pritisak se u
DIJAGNOZA sinusima izjednaava preko prirodnih otvora.
Anamneza Meutim, ukoliko postoje prepreke aeracije, doi e
- Podatak da je oboljenju predhodila rinogena do pojave negativnog pritiska u sinusu. Kao
infekcija. posledica ovako nastale barotraume dolazi do
Lokalni pregled nosa edema sluznice sinusa sa hiperemijom i
- Slivanja sekreta preko donje nosne koljke, niz transudacijom, a nekad i do delimine ablacije
zadnji zid faringsa i rubova hoana. sluznice od kostne podloge. Ovako stvoreni sekret
Osetljivost na Valleixovim takama pri palpaciji. u sinusu podloan je infekciji, usled ega se javlja
Rendgen snimak sinusa akutno zapaljenje sinusa.
- pokazuje smanjenu transparenciju sa nivoom KLINIKA SLIKA
eksudata u sinusu Jak bol u predelu lediranog sinusa, pojava sekrecije,
LEENJE a esto i krvarenje iz nosa.
Kapi sa vazokonstriktornim dejstvom LEENJE
Aspiracija sekreta iz nosa Kao i kod akutnog sinuzitisa, sanaciju svih
Antibiotik prema antibiogramu patolokih stanja u nosu.
Simptomatska terapija Poveana prevalenca sinusitisa naena je kod:
krznara, povrtara, radnika koji rade sa
HRONINI SINUZITIS zainima, konopljom, penicom i branom.
ETIOPATOGENEZA
Najee nastaje od protrahovanog
OLFAKTIVNI POREMEAJI
akutnog sinusitisa koji nije odgovarajue leen. PODELA
Nedovoljna drenaa sinusa, gnojni procesi na
KVANTITATIVNI KVALITATIVNI
korenovima zuba, oslabljena otpornost organizma,
- Hiposmija - Agnososmija
alergijska oboljenja gornjih disajnih puteva,
- Umanjenje - Umanjenje sposobnosti
razliiti hemijski i fiziki iritansi, kao i naslee,
percepcije mirisa identifikacije mirisa
igraju znaajnu ulogu.
- Anosmija - Disosmije - Poremeaj
KLINIKA SLIKA - Odsustvo percepcije mirisa
percepcije mirisa
160
ETIOPATOGENEZA Nastaje pod dejstvom alergena iz ivotne i radne
Kvantitativni i kvalitativni olfaktivni poremeaji sredine, koji kao antigeni izazivaju zapaljenjske
mogu se javiti pri ekspoziciji: reakcije alergijskog tipa na sluzokoi drela.
Kadmijumu i Niklu
- U proizvodnji alkalnih baterija i kod kazandija. KLINIKA SLIKA
Rastvaraima i akrilnoj kiselini Slina je kao i kod ostalih zapaljenja sluzokoe
- U proizvodnji boja. drela.
Amonijanoj i sumpornoj kiselini - Hiperemija sluznice drela
- U hemiskoj industriji. - Lak edem
Hidrogen sulfidu - Staklast sekret
- Izaziva akutnu reverzibilnu olfaktivnu paralizu. - Vezikule i Ulceracije
Toluenu i ksilenu - U teim sluajevima
- Izazivaju reverzibilni olfaktivni deficit.
Izlaganje hemijskim iritansima moe izazvati ANGIOEDEM FARINKSA - Alergijski faringitis
hiposomiju preko zapaljenja i sledstvene nosne koji zahvati hipofarinks.
opstrukcije ili usled direktnog oteenja olfaktivnog - Izaziva oteano gutanje i disanje
epitela. LEENJE
Antihistaminici, nosni steroidi, stabilizatori
DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA mastocita i kromolin sodijum.
Povrede glave Izbegavanje alergena, primenom linih zatitnih
Hronina opstrukcija nosa sredstava i kontrolom proizvodnog procesa.
Postinfekcijske inflamacije Kod nekih osoba potrebno je promeniti radno
Neurodegenerativni i endokrini poremeaji mesto.
Oboljenja jetre i bubrega
Neoplazme IRITATIVNI FARINGITIS
Ekspozicija jonizujuem zraenju
Primena razliitih lekova ETIOPATOGENEZA
Nastaje pod dejstvom razliitih hemijskih
POVREDE USLED DEJSTVA iritanasa ukluujui gasove, isparenja, prainu,
TOPLOTE dim, smog, duvanski dim, ljuta jela i estoka pia,
hladne i vrele napitke i dr.
ETIOPATOGENEZA Kada se radi o radnoj sredini kao najei iritansi
Ove povrede nastaju usled uzimanja vrele hrane i izdvajaju se iva.
napitaka, kao i kod udisanja vrelog vazduha ili
pregrejane pare to se najee deava prilikom KLINIKA SLIKA
eksplozija. Siptomatologija je slina kao kod infektivnog
Povrede drela vrelim vazduhom i pregrejanom oblika.
parom udruene su sa opekotinama disajnih puteva
i komplikovane sa povredama druge vrste usled OROFARINGEALNI SINDROM IZAZVAN
mehanikog dejstva eksplozije. IVOM
- Nastaje usled iritativnog dejstva ive. Na sluznici
KLINIKA SLIKA farinksa javljaju se tipine promene u obliku
- Bol u drelu, disfagija ili oteano gutanje naslaga crne ili rumene boje poznate pod imenom
- Zbog edema sluznice drela Kusmaulovo lak drelo.
- Oteano disanje
- Pri promenama na hipofarinksu OBOLJENJA LARINKSA
POVREDE JONIZUJUIM POVREDE LARINKSA
ZRAENJEM
MEHANIKE POVREDE
OROFARINGEALNI SINDROM
- Nataje pri akutnom ozraivanju. Patoloku osnovu Mehanike povrede larinksa su najee spoljanje
ine postradiacioni mukociti. Manifestuje se: povrede.
smetnjama u gutanju i disanju usled U odnosu na ouvanost integriteta koe mogu se
nagomilavanja velike koliine gumaste sluzi u podeliti na otvorene i zatvorene.
nazofarinksu.
Sluzokoa ispod sluzi je erodirana. HEMIJSKE POVREDE
ALERGIJSKI FARINGITIS ETIOPATOGENEZA
ETIOPATOGENEZA
161
Najee nastaju u okviru korozivnih oteenja IRITATIVNI LARINGITIS
farinksa i jednjaka pri zadesnim, a naroito
samoubilakim trovanjima. Izolovane povrede Nastaje delovanjem hemijskih noksi i moe imati
larinksa su retke. akutni ili hronini karakter. Moe se manifestovati:
U profesionalnim uslovima mogu nastati pri zapaljenjskim promenama na sluzokoi larinksa
udisanju para hemijskih jedinjenja nastalih pri praenim edemom i disfonijom - Pri niim konc.
eksplozijama i velikim isparenjima u fabrikim Refleksnim laringospazmom - Pri ekspoziciji
halama (amonijak, fenol, kiseline). visokim koncetracijama hemijskih noksi
Ulceracije na larinksu - Kod due ekspozicije
KLINIKA SLIKA (npr. pri ekspoziciji hromu).
- Jak bol u grlu - Hiperemija, edem i
- Promuklost fibrinske naslage na LEENJE
- Oteano disanje i sluznici Udaljavanje obolelog iz zagaene sredine.
gutanje - Adhezije i oiljci u Saniranje zapaljenja.
- Stanje oka i vestibulumu larinksa
Smrt (esto) ALERGIJSKI LARINGITIS
LEENJE Oboljenje nastaje delovanjem profesionalnih
agenasa sa alergogenim svojstvima, pri emu dolazi
Leenje optih toksinih dejstva na organizam. do zapaljenjskih procesa na sluzokoi larinksa kao
Obezbeenje respiracijske funkcije. posledica reakcije antigen-antitelo.
Spreavanje infekcije i leenje oka.
Prevencija stenoze u larinksu. AKUTNI OBLIK
162
Nastaje pri estim i nedovoljno leenim akutnim
laringitisima, oboljenjima nosa, sinusa i drela. DIJAGNOZA
Kao favorizujui faktori navode se duvan, alkohol, - Patohistoloki pregled.
klimatski faktori i optereenje glasa. Razlikujemo
LEENJE
KATARALNI HRONINI LARINGITIS - Hirurko, eventualno zraenje.
- Promuklost i suv kaalj
- Suvoa i peenje u grlu ANGIONEUROTSKI EDEM
-Glasnice su edematozne ili sivo-crvene boje sa GORNJIH DISAJNIH PUTEVA
proirenim krvnim sudovima
- Ostali delovi sluznice normalni ili hiperemini sa ETIOPATOGENEZA
pojaanom sekrecijom.
U uslovima neadekvatne imunoloke odbrane
HIPERTROFINI HRONINI LARINGITIS organizma i prisustva potencijalnih senzibilizatora
- Tegobe sline kao kod katarlanog laringita, samo u radnoj sredini kod eksponovanih radnika moe
to je promuklost mnogo izraenija. doi do pojave angioedema (reakcije patogentski
- Glasnice su sivo-ruiaste i vretenasto zadebljane. analogne urtikariji), koja se odigrava na submukozi
Sobodne ivice im mogu biti nazubljene. tkiva gornjih disajnih puteva.
-Gornja povrina glasnica je posuta neravnomernim
zadebljanjima, a kasnije se vide beliaste promene. KLINIKA SLIKA
DIJAGNOZA
LEENJE
Otkalanjanje uzroka zapaljenja Radna anamneza - Prisustvo materija na radnom
Higijensko-dijetetske mere mestu za koje se zna da mogu delovati alergogeno
Aerosol terapija Anamneza bolesti - Prisustvo recidivantnog
Vitaminska terapija angioneurotinog edema gornjih disajnih puteva.
Kortiko preparati (Kortizol) Klinika slika
Hirurko odstranjenje hipertrofine sluznice. Imunoloki testovi
Poveane vrednosti IgE.
TUMORI LARINSA Pozitivna kona reakcija na materijal sa radnog
mesta.
Prilino su esti. Meu spoljanjim faktorima rizika
Pozitivan bronhoprovokacioni test sa istim
za nastanak ovih tumora navode se izloenost
alergenom (pojava Kvinkeovog edema).
sluznice larinksa razliitim mehanikim, fizikim,
hemijskim, inflamacijskim i funkcijskim KRITERIJUMI ZA PROFESIONALNO
nadraajima. OBOLJENJE
PODELA Angioneurotski edem gornjih disajnih puteva
PRAVI BENIGNI PSEUDO MALIGNI je jedino oboljenje gornjih disajnih puteva koje se
TUMORI TUMORI TUMORI nalazi na listi profesionalnih bolesti u naoj zemlji.
1. Mezenhimski 1. Polipi 1.Karcinomi Kruterijumi za priznavanje su sledei:
tumori glasnica 2. Sarkomi Dokaz o intenzitetu i trajanju ekspozicije -
(fibromi,myomi 2. vorii Da je radnik obavljao poslove ili se
chondromi) glasnica nalazio na radnom mestu gde postoji
2. Epitelni tumori ekspozicija alergogenim materijama.
(papilomi, adenomi) Klinika slika recidivantnog
angioneurotskog edema gornjih disajnih
KLINIKA SLIKA
puteva pri ekspoziciji materijama s radnog
- Promuklost koja progredira
- Oteano disanje i gutanje
163
mesta (potvrena nalazom specijaliste za PREMA PATOANATOMSKIM
uho, grlo i nos) KARAKTERISTIKAMA
Pozitivni koni testovi na materijale s
radnog mesta ili pozitivan specifini IgE u KOLAGENSKE PNEUMOKONIOZE
serumu.
Odlikuju se stvaranjem kolagenskih vlakana u
PNEUMOKONIOZE pluima, ireverzibilnom promenom i destrukcijom
alveolarne strukture i trajnim oiljcima u pluima.
Ove fibroze obino imaju hronian i progresivan
DEFINICIJA tok, ak i nakon prestanka ekspozicije praini. iste
kolagenske pneumokonioze su silikoza i
Pneumokonioze su oboljenja koje se definiu kao
azbestoza.
akumulacija praine u pluima i reakcija tkiva na
Prema morfolokim oblicima koje obrazuju
njeno prisustvo, gde se pod terminom praina
fibrozna vlakna mogu se podeliti na:
podrazumeva aerosol vrstih neivih estica.
1. NODULARNE
2. DIFUZNE
KLASIFIKACIJA
NEKOLAGENSKE PNEUMOKONIOZE
PREMA UZORONIKU
Ovo je benignije oboljenje, alveolarna graa je
PNEUMOKONIOZE IZAZVANE intaktna, reakcija strome je minimalana i sastoji se
NEORGANSKOM PRAINOM uglavnom u stvaranju retikulinskih vlakana, a
reakcija plunog tkiva na prainu potencijalno je
PRAINE KVARCA revrzibilna. iste nekolagenske pneumokonioze su
Silikoza stanoza, baritoza i sideroza.
Silikoantrakoza
Silikotuberkuloza MEANE PNEUMOKONIOZE
Reumatoidna silikoza (Kaplanov sidrom)
Istovremeno imaju odlike i kolagenske i
PRAINE SILIKATA nekolagenske pneumokonioze usled ekspozicije
Azbestoza meanoj praini. Meane pnmeumokonioze su
Talkoza talkoza, silikoantimoza i dr.
Kaolinoza
PATOGENEZA
PRAINE METALOIDA
Pneumokonioza rudara u ugljenokopima HEMIJSKA TEORIJA metasilicijumova i
Grafitna plua ortosilicijumova kiselina imaju direktno toksino
PRAINE METALA dejstvo na elije plunog tkiva kao posledica
Sideroza rastvorljivosti kvarca. Moe se primeniti samo kod
Aluminoza silikoze.
Baritoza TEORIJA ANGULARITETA ivice kvarcnih
Stanoza estica fiziki ozleuju pluno tkivo, izazivajui
Pneumokonioze od hroma stvaranje fibroze nodularnog tipa.
Antimnoza TEORIJA IZOELEKTRINOSTI se zasniva
na izoelektrinim svojstvima nekih vrsta praine
DRUGE PNEUMOKONIOZE (barijum, titanit itd.) kojima se moe izazvati
Pneumokonioze izavane bakelitom fibroza plua.
Titanska pneumokonioza TEORIJA NEGATIVNOG NABOJA estica
Pneumokonioze izazvane vetakim vlaknima kvarca je negativno naelektrisana na povrini, a
Pneumokonioze izazvane cirkonijumom protoplazma elija ima pozitivan naboj pa dolazi do
njihovog spajanja, razgradnje parenhimatoznih
PNEUMOKONIOZE IZAZVANE elija i konsekutivne fibroze.
ORGANSKOM PRAINOM (Pneumopatije) TEORIJA RASTVORLJIVOSTI stepen
fibroze u pluima zavisi od stepena rastvorljivosti
Bronhijalna astma minerala koji sadre SiO2. Kasnije je ova teorija
Alergijski bronhiolo-alveolitis modifikovana tumaenjem da pH silicijumove
Bisinoza kiseline bitno utie na polimerizaciju
Bagasoza silicijumdioksida.
Tabakoza plua INFEKCIONA TEORIJA same estice kvarcne
praine ne dovode direktno do fibroznog procesa,
ve aktiviraju latentnu infekciju u pluima, posebno
164
tuberkuloznu infekciju koja je i razlog nastanka 3/2 - Gustina pripada kategoriji 3 ali se i
fibroze. kategorija 2 uzima kao ozbiljna alternativa
IMUNOLOKA TEORIJA pretpostavlja da 3/3 - Gustina sasvim sigurno pripada kategoriji 3
silicijum svojim nekrotinim delovanjem oteuje 3/+ - Gustina malih promena na snimku vea
tkivo i omoguava stvranje autoantitela i je od 3 (odnosno 3/3)
heteroantitela pri emu se razvijaju mehanizmi
autoagresije i oteenja plunog tkiva. Kasnije je Oblik i veliina malih zasenenja
utvreno da SiO2 nije antigen, ve da antigena
svojstva imaju supstance koje se oslobaaju iz Pravilna (okruglasta)
makrofaga. p- Prenik promene do 1,5 mm
q- Prenik promene 1,5 mm do 3 mm
RADIOLOKA SLIKA r- Prenik promene 3 mm do 10 mm
PNEUMOKONIOZA Nepravilna (trakasta)
s- Prenik promene do 1,5 mm
Meunarodna rendgenografska t- Prenik promene 1,5 mm do 3 mm
klasifikacija pneumokonioza u- Prenik promene 3 mm do 10 mm
165
zasenenja ija ukupna povrina premauje 1 Jedna kalcifikacija iji najvei prenik nije vei
veliinu gornjeg desnog plunog polja. od 20 mm ili zbir najveih prenika vie
kalcifikacija koji nije vei od 20 mm.
Pleuralne promene 2 Jedna kalcifikacija iji najvei prenik premauje
20 mm, ali nije vei od 100 mm ili zbir najduih
z Pleuralna zadebljaja prenikavie kalcifikacija koji iznosi vie od
1. Lokacija 20 mm, ali nije vei od 100mm
2. irina - Debljina 3 Jedna kalcifikacija iji je najdui prenik vei od
3. Duina - Rasprostranjenost 100 mm ili zbir najduih prenika vie
z Pleuralne kalcifikacije kalcifikacijavei od 100 mm.
1. Lokacija
2. Duina Rasprostranjenost Lista dodatnih simbola
3. irina - Debljina
Slui za obeleavanje promena koje se
Pleuralna zadebljaja mogu zapaziti na PA grafijama grudnog koa, a
Lokacija pleuralnih zadebljanja koje nije mogue obuhvatiti opisanim nainom
z Zid grudnog koa itanja i kodiranja pneumokoniotinih promena.
Kod ove lokacije treba obeleiti stranu na kojoj se 1. ax Grupisanje malih pneumokoniotinih
nalazi zadebljanje, irinu i duinu zadebljanja. zasenenja
z Dijafragma 2. bu Bula (e)
I ovde ovde treba obeleiti stranu na kojoj se nalazi 3. ca Rak plua ili pleure
zadebljanje, irinu i duinu zadebljanja. 4. cnKalcifikacija malih pneumokoniotinih
z Kostodijafragmalni sinusi zasenenja
Obeleavanje obliteracije kosto dijafragmalnih 5. co Promene u obliku i veliini srane
sinusa vri se nezavisno od obeleavanja pleuralnih senke
zadebljanja. Ukoliko je obliteracija ovog sinusa 6. cp Pluno srce
udruena sa pleuralnim zadebljanjem koje se penje 7. cv Kaverna (e)
uz lateralni zid grudnog koa, tada treba kodirati 8. di Dislokacija intertorakalnih organa
posebno obliteraciju sinusa, a posebno pleuralno 9. ef Pleuralni izliv
zadebljanje. 10. em Emfizem(evidentan)
irina pleuralnog zadebljanja 11. es Kalcifikacije u hilusnim ili med.
Meri se od unutranje ivice zida grudnog koa do limfnim lezdama
unutranje ivice zadebljanja. 12. fr Prelom rebra (rebara)
a- Najvei prenik zadebljanja ne premauje 5 mm 13. hi Proirenje hilusnih i medijastinalnih
b- Najvei prenik zadebljanja iznosi vie od 5mm, limfnih lezda
ali ne premauje 10 mm. 14. ho Saasto plue
c- Najvei prenik zadebljanja premauje 10 mm. 15. id Nejasno vidljiva ivica bazalne pleure
Duina pleuralnog zadebljanja (dijafragme)
Predstavlja maksimalnu duinu jednog ili zbir 16. ih Nejasno vidljiva ivica srane senke
maksimalnih duina vie zadebljanja u odnosu na 17. kl Septalne linije (Kerleyeve linije)
projekciju lateralnog torakalnog zida. 18. od Druga znaajna bolest koja nije
1- Ukupna duina svih zadebljanja ne prelazi posledica praine
projekcije lateralnog torakalnog zida. 19. pi Zadebljanje interlobarne ili
2- Ukupna duina svih zadebljanja je izmeu i medijastinalne pleure
projekcije lateralnog torakalnog zida. 20. px - Pneumotoraks
3- Ukupna duina svih zadebljanja premauje 21. rp Reumatoidna pneumokonioza
projekcije lateralnog torakalnog zida. (Caplanov sindrom)
22. tb Tuberkuloza (aktivna ili neaktivna)
Pleuralne kalcifikacije
Lokacija pleuralnih kalcifikacija SILIKOZA
z Zid grudnog koa (Pneumokonioza uzrokvana
Kod ove lokacije treba obeleiti stranu na kojoj se
nalazi zadebljanje, debljinu i duinu zadebljanja.
kvarcem)
z Dijafragma
I ovde ovde treba obeleiti stranu na kojoj se nalazi Silikoza plua je uzrokovana inhalacijom i
zadebljanje, debljinu i duinu zadebljanja. akumulacijom neorganske praine slobodnog SiO2
z Ostale (medijastinum, perikard i dr.) u pluima.
Duina pleuralnih kalcifikacija Radi se o fibrozi plua koja se odlikuje stvaranjem
kolagenskih silikotinih voria.
166
Javlja se ako je koncentracija kvarca u meanoj Prve promene su u vidu gomilanja makrofaga u
praini vea od 18 %, a ekspozicija 20 i vie kojima se nalazi fagocitovani SiO2 u alveolarne
godina. prostore ime se stvaraju granulomatozne lezije
Bolest je progresivnog toka i moe dovesti do okruene limfocitima i plazmocitima (monocitnog
invalidnosti i smrti obolelog. alveolitisa, zatim nodoznog endo i perialveolitisa).
Kasnije dolazi do fibroziranja granuloma koji se
IZVORI EKSPOZICIJE pretvara vorie tzv. silikotini noduli (slika1a i
1b.). vorii su jajastog oblika prenika do 5mm,
Radnici u kamenolomima i na drobilicama jasno ogranieni od okoline. Na njihovom preseku
kamena se vide fibrinska vlakna kao konci u klupku pri
Radnici na matiranju stakla emu su retikulinska vlakna na periferiji, a
Radnici u proizvodnji amotnih opeka, kolagenska blie centru i izmeu njih se nalaze
keramike, porcelana i cementa estice SiO2. Centar voria je bez elija, a na
Rudari, Mineri, Kamenorezci, Livci, Topioniari periferiji su brojni makrofagi i fibroblasti.
Elektrozavarivai, Fasaderi, Taraceri, Polireri, Peribronhijalni vorii mogu prodreti u disajni put i
Vajari i drugi zapuiti ga (isto vai i za krvne sudove). Disajni
putevi su zadebljanih zidova sa znacima zapaljenja.
FAKTORI KOJI UTIU NA BRZINU Stvoreni vorii se meusobno spajaju i okruuju
RAZVOJA SILIKOZE kolagenim slojevima dajui vee formacije tzv.
Pseudotumore. Pseudotumori pokazuju sklonost
Procenta SiO2 u esticama ka kolikvacionoj nekrozi zbog oblitracije krvnih
Koncentracije estica sudova koji ih ishranjuju fibroznim procesom, pri
Duine ekspozicije emu se stvaraju centralne upljine ispunjene
Vrste rada, reima rada i odmora kaastim detritusom. Ponekad pseudotumori mogu
Klimatskih uslova na radnom mestu biti kalcifikovani.
Zatite na radu U odmaklim stadijumima pseudotumori zahvataju
Stanja disajnih puteva velika polja plua i pretvaraju ih u masivne oiljke
Individualne predispozicije izmeu kojis se nalaze ostaci emfizematoznog
Sekundarne infekcije plunog parenhima (slika 2.).
Imunolokih karakteristika Prodiranje SiO2 u limfne sudove i lezde dovodi do
Broj godina potrebnih za nastanak silikoze stalno se limfangitisa i opstrukcije limfnih sudova, pri emu
poveava i danas iznosi proseno 22 - 25 godina. se i u samim limfnim lezdama mogu stvoriti
silikotini vorii. Oko zahvaenih limfnih lezda u
PATOGENEZA hilusu taloe se kreno fosforne soli obrazujui tzv.
Rtg-sliku ljuske od jajeta (slika 3.).
Patogeneza silikoze nije do kraja razjanjena. Makroskopski plua su hiperpigmentisana, este su
Postoje brojne teorije o nastanku ovog oboljenja: pleuralne adhezije (najee na dijafragmalnoj i
imunoloka, endokrinoloka, neuroloka, viscelarnoj pleuri) i znaci emfizema oko
mehanika, infektoloka, pizoelektrina, silikotinih voria. Plua su vre koezistencije,
stereohemiska i dr. ispod viscelarne pleure vide se sivkasti silikotini
Smatra se da inhalalirane estice SiO2 bivaju vorii difuzno rasporeeni po celim pluima.
fagocitovane od strane makrofaga na koje SiO2 Sinusi pleura su obino obliterisani, a meueliske
deluje citotoksino i dovodi do smrti makrofaga i incezure mogu biti pretvorene u debele varte.
oslobaanja SiO2 koji biva fagocitovan od strane
drugih makrofaga i taj ciklus se kontinuirano Slika 1a.
ponavlja. U intersticijumu se tako gomila SiO2 koji
dovodi do poremeaja u sazrevanju fibroblasta, a
gomilaju se i razliita hemiska jedinjenja poreklom
iz uginulih makrofaga koja stimuliu fibroblaste
da produkuju kolagen (npr. Alfa ketogluterat).
Zbog svega ovoga fibroblasti poinju preterano da
produkuju kolagenska i retikulinska vlakna koji se
taloe te se na taj nain vremenom formira
silikotini vori. Kolagen vremenom prelazi u
hijelin. Progresija silikoze nakon prestanka
ekspozicije objanjava se upravo re-fagocitozom
SiO2 osloboenog iz makrofaga.
PATOMORFOLOKE PROMENE
167
Slika1b Ako ima bronhiektazija uju se i krupni vlani
unjevi.
Retikulinska vlakna
Srana radnja je ubrzana, tonovi su tihi i tmuli,
ponekad je drugi ton nad arterijom pulmonalis
udvojen.
Kolagenska vlakna
ZAVRNI STADIJUM
estice SiO2 Kaheksija
Uznemirenost
Upale one duplje
Zamaranje pri najmanjem naporu
Neprekidni kaalj
Znaci hroninog plunog srca
RADIOLOKI NALAZ
Slika 2. PROMENE U PARENHIMU
Poetni stadijum- retko posejane punktiformne
senke u srednjim plunim poljima (okrugle,
Konglomerati prenika do 1,5mm).
Daljom progresijom poveava se broj
punktiformnih senki - koje se sada javljaju i u
donjim, a posle odreenog vremena i u gornja
pluna polja. Promene su simetrino rasporeene, u
oba pluna krila (slika 4.).
Emfizem Poveana je prosvetljenost donjih plunih polja -
zbog emfizema koji se tu razvija
Daljom progresijom poveava se broj promena
(profuzija), ali i njihova veliina.
Festoni
Punktiformne senke prerastaju u mikronodularne
(1,63,0 mm) i makronodularne (3-10 mm).
Slika 3. Slika 4.
KLINIKA SLIKA
PRVI STADIJUM
Zamaranje Pojava silikoma (pseudotumorske formacije) -
Suv kaalj koje nastaju spajanjem manjih zasenenja, najee
u gornjem segmentu donjeg renja. Silikomi su
DRUGI STADIJUM
Izrazitije zamaranje solitarni, okruglog, ovalnog ili polumeseastog
Dipneja oblika. Trakcijom pomeraju medijastinalne organe.
Stezanje u grudima Plua dobijaju saasti izgled - Usled razvoja
Kaalj sa iskaljavanjem sluzavo lepljivog ispljuvka emfizema u delovima poteenih silikotinih
u kome ima SiO2. promena.
Reichmanove kine putanje - trakaste senke
TREI STADIJUM
Poremeaj ventilacije plua sa poremeajem zadebljalog peribronhijalnog veziva, koje se
mehanike disanja. pruaju od donjih polova hilusa ka dijafragmi.
Znaci emfizema (bavast grudni ko, proireni PROMENE NA PLEURI
meurebarni prostori, hipersonarnost). Poetni stadijum - atorasta uzdignua (festoni) -
Disanje je oslabljeno javljaju se bronhogenih Adhezivne promene u vrhovima ili na bazalnoj
unjeva i vizinga, ree produen ekspirijum. pleuri.
168
Vodoravna trakasta senka u srednjem desnom
plunom polju - zadebljanje intralobularne LEENJE
pleure(slika 5.).
Pseudotumorski stadijum - brojne zupaste Radi se o ireverzibilnom oboljenju, lekovima nije
adhezije na dijafragmalnoj pleuri, trakaste moguce smanjiti ve nastalu fibrozu.
senke pleuralnih zadebljanja - na lateralnom Mogue je leiti nastale komplikacije bolesti kao
torakalnom zidu, apikalno i intralobarnoj pleuri to su tuberkuloza i hronini opstruktivni bronhitis.
Obliteracija kostofreninih i kardiofreninih Za usporavanje evolucije fibroznog procesa
uglova. najznaajniji je prekid ekspozicije praini SiO2.
PROGNOZA
Prognoza je nepovoljna. Mala zasenenja plua
imaju bolju prognozu i obino ne skrauju znatnije
ivotni vek ako se jave posle pedesete godine.
Progresivna masivna fibroza ima lou prognozu,
obino za 10-15 godina dovedu do hronine
respiratorne insuficijencije, hroninog plunog srca
i smrti.
SILIKOANTRAKOZA
ANTRAKOZA
Pluna antrakoza je vrsta pneumokonioze
Slika 5.. izazvana inhalacijom estica praine atmosferske
ai i nagomilavanjem antakotinog pigmenta u
PROMENE U HILUSIMA pluima. Ove promene se u veem ili manjem
Hilusne senke su proirene, nepravilnih rubova stepenu nalaze kod svih odraslih osoba posebno
Vremenom hilusi postaju konpaktni onih koji ive u zagaenoj sredini industriskih
Slika ljuske od jajeta - limfne lezde u hilusima gradova.
proete Ca- solima Unete estice ovakve praine se najveim delom
eliminiu preko mukusa, a manji deo fagocitovan
PROMENE NA SRANOJ SENCI od strane makrofaga se taloi u pluima ili preko
Pleuroperikardne adhezije linfnih puteva dospeva do linfnih voria gde se
Znaci hroninog plunog srca (neznatno uveanje taloi.
senke desnog srca) Tok ovog oboljenja se kod gradskog stanovnitva
smatra bezopasnim. Dokazano je da praina istog
PROMENE NA KOSTIMA ugljenika ne moe da izazove fibrozu ve samo
Osifikacija na svim rebarnim rskavicama. blokadu linfotoka i iritaciju tkiva dovodei do
Rebra su horizontalnije poloena, a kongestije, inflamacije i hipersekrecije.
meurebarni prostori su proireni
169
Sredinji deo lezije ini vori sastavljen od Istovremeno postoje i silikotine i tuberkulozne
koncentrino postavljenih slojeva hijelina koji lezije u razliitim evolutivnim stadijumima.
okruuje estice praine. Ivice ovih lezija prodiru u TBC-lezije u gornjim plunim poljima i hilusima
okolno pluno tkivo i sa centralno postavljenim Trakaste senke koje spajaju TBC-promene u
voriem daju sliku Meduzine glave. Kolagen u vrhovima sa hilusima.
sreditu esto degenerie i nekrotizira. Oko lezije se Velika silikotina zasenenja u srednjim
stvara emfizem. plunim poljima
Prosvetljenost donjih plunih polja (Emfizem)
KLINIKA SLIKA Kod bronhogene diseminacije - TBC-promene se
javljaju i u donjim partijama plua.
Dispneja Vee TBC-promene (senke) nastale spajanjem
Bol u grudima manjih promena, od silikotinih pseudotumora
Kaalj sa iskaljavanjem crnkastog ispljuvka razlikuju se po tome to su nehomogene i nejasno
RADIOLOKI NALAZ ograniene.
Siliko-tuberkulozni konglomerati - Od istih
Pojaan i deformisan pluni crte - U poetku silikotinih razlikuju se po tome to su lokalizovani
vrsta, nehomogena, nejasno ograniena u vrhovima ili gornjim plunim poljima, mogu biti
zasenenja veliine 1-3 mm Kanije pojava jednostrani i imaju spikularni rub.
pseudotumora - izuzetno retko hilusne senke mogu Hematogeni oblici tuberkuloze - Na silikotinim
biti proirene i kompaktne. pluima najvei su dijagnostiki problem.
TBC-vorii su manji i gui od silikotinih,
slabijeg intenziteta i nejasne ogranienosti.
SILIKOTUBERKULOZA Kavernozna TBC - Javlja se u vrhovima,
Oboljenje kod koga se pored silikoze u pluima karakterie se zadebljanjem apikalne pleuralne
razvija i TBC infekcija. Moe nastati na tri naina kape, nepravilnog je oblika, nejasno ograniena,
Na postojeu silikozu nadovezuje se tuberkuloza neravnih i izreckanih ivica, sa centralnim
Najee (TBC je ovde komplikacija silikoze). rasvetljenjem, trakasto povezana sa hilusima i bez
Na postojeu tuberkulozu nadovezuje se silikoza drenanog bronha.
retko. RADIOLOKI OBLICI
Obe bolesti istovremeno nastaju i evoluiraju Silikoza na koju se nadovezala tuberkuloza Ako
izuzetno retko. su sve promene lokalizovane u gornjim i srednjim
Dokazano je da kvarc smanjuje lokalnu otpornost plunim poljima, a donja pluna polja su zahvaena
plunog tkiva i tako stvara uslove za reaktivaciju emfizemom.
latentnih tuberkuloznih ognjita. Pored toga pojavi Tuberkuloa na koju se nadovezala silikoza - Ako
tuberkuloze doprinosi i smanjenje opte otpornosti se u vrhovima i infraklavikularno vide specifine
organizma koje se obino javlja pri silikozi plua sa promene, a u srednjim i donjim plunim poljima
velikim zasenenjima. postoje silikotine lezije.
KLINIKA SLIKA
PLUNA FUNKCIJA
SIMTOMI I ZNACI Oteena zbog silikoze, a TBC dodatno pojaava
Umor restriktivne smetnje. Zbog postojanja prethodne
Malaksalost opstrukcije najei nalaz je oteenje plune
Lako zamaranje pri naporu funkcije maovitog tipa.
Nono znojenje
GASNE ANALIZE
Poviena temperatura
U poetku normalne, kasnije hipoksemija, a u
Kaalj - posebno pri fizikom naporu
odmaklom stadijumu i hiperkapnija.
Ekspektoracija - u poetku osudna kasnije obilnija
Dispneja - u poetku pri naporu kasnije i u miru
ZASEJAVANJE NA LWENSTEIN PODLOZI
FIZIKI NALAZ Neophodno je u cilju dokazivanja bacila TBC u
Perkusijom - Suena Kroenigova polja na strani iskaljanom sadraju.
TBC-lezije, a u pojedinim podrujima plua moe
se nai tmulost, a kad kad i hipersonarnost. Baze KOMPLIKACIJE
plua su slabije pokretne.
Auskultatorno - Od normalnog nalaza do nalaza Spontani pneumotoraks
vizinga i pukota. Eksudativni pleuritis
Pleuralne adhezije
DIJAGNOZA Bronhitis i emfizem
Perforacija limfnih lezda i izlivanje sadraja u
RADIOLOKI NALAZ bronhije
170
Kazeozna pneumonija Slika 6.
Bronhiektazije
Ekstrapulmonarne diseminacije.
LEENJE
Antituberkulotici, hospitalizacija od najmanje devet
meseci, nakon toga kontrola na tri meseca.
171
-Po kojoj azbestna vlakna poput iglica
traumatiziraju pluno tkivo i izazivaju
mikrohemoragije.
TEORIJA INDUKCIJE FIBROZE
SILICIJUMOVOM KISELINOM
-Koja se sporo oslobaa iz azbesta i deluje toksino
na pluni parenhim.
TEORIJA IMUNOLOKE REAKCIJE
-azbestna telaca se u organizmu oblau proteinima,
dobijaju antigena svojstva, nata ukazuje poveanje
titra antinukleranog faktora i reumatskog faktora.
Kao i kod drugih intersticijalnih fibroza plua i
Slika 8.
ovde se ceo proces odvija kroz nekoliko faza:
Inicijalno oteenje
Alveolitis
Proliferacija fibroblasta
Alveolarni kolaps i
Produkcija i deponovanje kolagena u
intersticijum plua
172
Konano plua dobijaju izgled pelinjeg saa - jer U poetku ouvana, a kasnije se javljaja
promene postaju tako guste i intenzivne da se restriktivni poremeaji ventilacije.
zdravi delovi plunog parenhima vide samo u Difuzioni kapacitet je esto smanjen, postoji
okcima mree intersticijalne fibroze. smanjenje komplijanse i poremeaj parcijalnog
Slika upavog srca - nastaje usled naruavanja pritiska kiseonika (najpre pri optereenju).
kontinuiteta ivice srane senke od strane trakasto-
mreastog zasenenja, tako da se ova ivica nemoe BRONHOALVEOLARNI LAVAT
u potpunosti pratiti.
Kontinuitet ivice bazalne pleure takoe je Nalaz azbestnih telaaca i povean broj
zamaskiran - trakasto-mreastom formacijom. neutrofila (alveolitis).
Pluni vrhovi i gornja pluna polja su poveane SEROLOKI TESTOVI
svetline (emfizem)
Kerleyeve linije vodoravne linije, koje se Poveanje titra antinukleranog faktora i
pruaju, od sredine razmaka izmeu hilusa i reumatskog faktora.
lateralnog torakalnog zida, prema periferiji, duine
2-6 cm, debljina do 1 mm. Pojava ovih linija KOMPLIKACIJE
rezultat je razrastanja veziva u perilinfatike i
perivaskularne prostore. Karcinom bronha
Mezotelijum pleure
TYPUS INVERSUS Intersticijalna atipina pneumija
- Poseban Rtg-tip azbestoze, gde su gornja pluna Eksudativni pleuritis
polja zahvaena fibrozom, a donja emfizemom.
LEENJE
PLEURALNE PROMENE
Podrazumeva leenje komplikacija, bolest je
Pleuralna zadebljanja Javljaju se na parijetalnoj ireverzibilna.
pleuri, mada se mogu proiriti i na viscelarnu
pleuru. Najee su bilateralna i locirana u srednjim OCENA RADNE SPOSOBNOSTI
plunim poljima.
Plaeuralne plake Izolovana pleuralna Radna sposobnost obolelih zavisi od teine klinike
zadebljanja, lokalizovana na parijetalnoj pleuri slike, obima patomorfolokih promena, stanja
tendinoznog dela dijafragme (mogu biti locirane i u plune funkcije, postojanja komplikacija,
srednjim plunim poljima). Centralni deo im je uestalosti recidiva i opteg stanja obolelog.
kalcifikovan po emu se mogu razlikovati od Kontraindikovan je dalji rad u uslovima ekspozicije
pleuralnih zadebljanja. Obostrano locirane fibrozogenoj praini i drugim respiratornim
pleuralne plake siguran su znak izloenosti tetnostima, a u pogledu fizikog napora ORS
azbestnoj praini. zavisi od ouvanosti plune funkcije.
Pleuralne kalcifikacije Javljaju se na parijetalnoj Kod azbestoze kotraindikovan je i rad na mestima
pleuri u srednjim plunim poljima, zatim na gde postoji ekspozicija materijama koje deluju
dijafragmalnoj i medijastinalnoj pleuri, a mogu se kancerogeno na respiratorni sistem (Hrom, Nikl,
obrazovati i na perikardu. Nikada ih nema na Arsen i dr.).
interlobarnoj pleuri. Obino su multipne, pa ako
konfluiraju stvaraju sliku geografske karte. Veliina TALKOZA
im je 2-5 cm u preniku, povrina im je homogena (Pneumokonioza uzrokvana
ili granulirana, a ivice otre, jasne i valovite.
- Na PA grafiji, dijafragmalne i medijastinalne
talkom)
kalcifikacije izgledaju kao linearne Talkoza predstavlja pneumokoniozu izavanu
- Na kosim snimcima perikardijalne kalcifikacije inhalacijom praine talka.
izgledaju kao lune ili krune. Talk je hidratisani magnezijumov silikat koji se
Obliteracija kostofreninog ugla - usled sastoji iz MgO, SiO2 i H2O. Moe sadrati i manje
pleuralnog izliva. koliine azbesta, kaolina, cinka, gvonja, kalcijuma
RTG-SLIKA BRONHOGENOG KARCINOMA i aluminijuma.
- Pojava nove senke na snimku plua, znatne
promene u izgledu neke stare senke ili suspektne IZVORI EKSPOZCIJE
promene u plunom parenhimu
U toku drobljenja i prerade serpentina,
RTG-SLIKA MEZOTELIJUMA PLEURE - termolita i antofilita
Lobularno zadebljana pleura i pojava eksudata. U industriji hartije, boje i kauuka
U tekstilnoj, kozmetikoj i keramikoj industriji
PLUNA FUNKCIJA
173
PATOGENEZA Simptomatsko (Kortikosteroidi kod promena tipa
strano telo)
Inhalirane estice talka fagocitiraju alveolarni
makrofagi i nose ih u pluni intersticijum gde OCENA RADNE SPOSOBNOSTI
izazivaju stvaranje retikulinskih vlakana i fibrozu.
IST TALK - Izaziva samo laku peribronhijalnu Kao kod silikoze
fibrozu ili granulome tipa strano telo.
Talk granulomi su sivkasto-beliasti vorii KAOLINOZA
razbacani po pluima, prenika oko 5 mm, nastali
embolijom grana plunih arterija.
(Pneumokonioza uzrokavan
Oko granuloma je mogu razvoj emfizema. Talk prainom gline)
koji se upotrebljava u hirurgiji moe dovesti do
stvaranja gigantocelularnog granuloma pri kontaktu Kaolinoza je pneumokonioza izazvana udisanjem
sa tkivom u peritonealnoj duplji praina gline. Najistiji oblik gline je kaolin
TALK KOJI SADRI SiO2 - Dovdi do stvaranja (porcelanska glina). Kao primese u praini gline se
Sitnih nejasno ogranienih vori u donjim mogu nai SiO2, ugljenik, Al i organska jedinjenja.
lobulusima veliine 2-3mm, sivkaste boje, manje
vrsti od silikotinih voria IZVORI EKSPOZICIJE
TALK KOJI SADRI AZBEST - dovodi do
Proizvodnja keramike, porcelana i vatrostalnih
obrazovanja azbestih telaaca i Difuzne
opeka
interticijalne fibroze pri emu se retikulinska
Tekstilana industrija
vlakna ire u svim pravcima i razaraju elatino
Industrija plastinih masa
tkivo alveola. upljine koje se javljaju kod veih
Industrija hartije
fibroznih promena su ishemine prirode
Elektrotehnika
(endarteritis grana plune arterije)
Fibrozne promene mogu zahvatiti i pleuru pri emu
PATOGENEZA
dolazi do fibroznih adhezija
Iako se smatra da ist kaolin ne moe da izazove
KLINIKA SLIKA pneumokoniozu opisani su i sluajevi iste
Dispneja pri napou kaolinoze kod radnika koji rade u farmacetskoj
Bol u grudima industriji. Pretpostavlja se da kaolin u sprezi sa
Kaalj sa ili bez iskaljavanja aluminijum fosfatom ima antigena svojstva ime se
Klinika slika slina azbestozi moe objasniti nastanak iste kaolinske
- Kod difuzne intersticijalne fibroze pneumokonioze
Nejasna klinika slika Pneumokonioza kod radnika u industriji keramike i
- Kod promenama granulomatoznog tipa. porcelana su posledica dejstva SiO2 koji se nalazi
kao primesa u glini.
KOMPLIKACIJE Kod kaolinoze plua su neto tvra sa difuznom
fibrozom u gornjim renjevima i retkim nodularnim
Bronhiektazije formacijama sivkaste boje (ne tako vrsti kao kod
Tuberkuloza silikoze). U centru nodularnih formacija moe doi
Karcinom plua do nekroze kao posledica ishemije (endarteritisa
grana plune arterije).
RADIOLOKI NALAZ Ponekad se nalaze i masivne pleuralne adhezije
174
Pojaan i deformisan pluni crte u srednjim i Pigmentacija je intenzivnija, makule su vee i
gornjim plunim poljima. brojnije i okruene fibrozom. Vremenom se formira
jedan ili vie veih voria prenika 2-3 cm
PRI VEEM PROCENTU SiO2 U RUDI (pseudotumori), iju kapsulu ine gruba
Punktiformna, nodularna i mikronodularna hijelinizovana kolagenska vlakna poreana u
zasenenja. snopove ili nepravilno. Izmeu kolagenskih
Pleuralna zadebljanja i adhezije vlakana nalaze se nakupine ugljenih estica i ostaci
makrofaga, a u centralnim delovima moe doi do
PLUNA FUNKCIJA kolikvacione nekroze (tuberkulozne ili ishemine
prirode). Gubitak elastinih vlakana izaziva pojavu
U poetku ouvana, a kasnije se javljaju centolobularnog emfizema u donjim delovima
opstruktivno-restriktivni poremeaji (ee plua koji pluima daje saast izgled. Fibrozne
restriktivni). promene zahvataju i plune arterije i vene pri emu
nastaje njihova obliteracija, pluna hipertenzija i
PNEUMOKONIOZA RUDARA cor-pulmonale. Bolest se moe zavriti i letalno.
Promene su obino asimetrine i zahvataju
UGLJENOKOPA najee gornje delove plua
(Pneumokonioza uzrokvana Razlog prelaska jednostavne pneumokonioze u
ugljenom prainom) masivnu fibrozu nije poznat.
175
delom bivaju fagocitovane od strane makrofaga i Intenzivne mrljaste senke veliine do 5 mm
transportovane limfnim sudovima u regionalne difuzno rasejane
limfne lezde, a manjim delom se taloe u pluima Pleuralne adhezije, pleuroperikardne adhezijie i
ali ne izazivaju fibrozu. Festoni na bazalnoj pleuri
176
Poveana prozranost (emfizem) u donjim Patoloki proces izazvan hromom moe meutim
plunim poljima. zahvatiti i pluni intersticijum to se manifestuje
pojavom difuzne hromne fibroze. Patomorfoloke
BARITOZA promene karakterie pojava distrofije elija i
deskvamacija epitela sluzokoe, atrofine i
(Pneumokonioza uzrokovana hetreotrofine promene muskulature, hipersekrecija
barijumom) i skleroza plunih arterija. Ponekad dolazi i do
metaplazije na sluzokoi krupnih bronhiola, a kao
Baritoza je nekolagenska pneumokonioza koja komplikacija se javlja karcinom bronha.
nastaje inhalacijom praine barita.
PNEUMOKONIOZA
IZVORI EKSPOZICIJE
UZROKOVANA TVRDIM
Radnici na dobijanju i mlevenju barita METALIMA
Hemijska industrija
Industrija boja (Volfram, Titan, Kobalt,
Industrija plastinih masa Vandijum)
ETIOPATOGENEZA Radi se o oteenju plua nastalom udisanjem
Inhalirane estice braijuma fagocitiraju makrofagi i praine volframa, titana, kobalta i vanadijuma.
unose u plua gde izazivaju blagu intersticijalnu
fibrozu. Stepen fibroze zavisi pre svega od sadraja ETIOPATOGENEZA
SiO2 u baritnoj praini. Ovi metali deluju pre svega iritativno na sluzokou
RES-a i dovode do razvoja hroninog bronhitisa. da
KLINIKA SLIKA bi kasnije kod due ekspozicije u pluima dolo i
Simptomi laringitisa, traheitisa, bronhitisa i do nastanka fibroznih promena.
emfizema. Razvija se difuzna intersticijalna fibroza sa
zadebljanjem intraalveolarnih pregrada i
RADIOLOKI NALAZ prisustvom gigantskih elija u alveolama i
Mikronodularne i nodularne senke lokalizovane bronhiolama. Moe doi i do metaplazije
najvie u srednjim plunim poljima. alveolarnog epitela. U fibroznim lezijama mogu se
Znaci emfizema (poveana prozranost) u nai vee koliine estica tvrdih metala.
donjim delovima plua. Nain nastanka fibroze nije poznat, a pretpostavlja
STANOZA(Pneumokonioza se da je imunoloki posredovan.
uzrokovana Kalajem) KLINIKA SLIKA
Stanoza nastaje kao posledica inhalacije gasova ili Bronhijalni iritativni sindrom sa slikom
praine kalajevog oksida. hroninog bronhitisa (u poetku).
ista stanoza je nekolagena fibroza. Intenzitet Simptomi difuzne fibroze (kasnije).
promena na pluima zavisi od procenta ssadraja Karakteristina je ireverzibilnost i progresivnost
SiO2. tegoba. Vremenom dolazi do pogoranja opteg
Makroskopski plua obolelih su crna ili tamno siva, stanja i respiratorne insuficijencije. Opisani su i
mreasta, posuta voriima do 5 mm lokalizovanih smrtni sluajevi
u interlobularnim septama, naroito subleuralno
Radioloki nalaz RADIOLOKI NALAZ
Mikronodularne senke u svim plunim poljima U iritativnom stadijumu
Adhezije na bazalnoj pleuri Normalan nalaz.
Prestanak ekspozicije moe dovesti do spontanog U stadijumu fibroze
povlaenja promena. Retikulonodularna zasenenja obostrano, vie
bazalno i perihilarno.
PNEUMOKONIOZA Hilusi proireni, kompaktni i nejasno ogranieni.
UZROKOVANA HROMOM
PNEUMOKONIOZA
Dejstvo hroma na plua pre svega se ogleda u UZROKOVANA VETAKIM
njegovom iritatitivnom i alergogenom dejstvu na VLAKNIMA
sluzokou RES-a kao posledica ega dolazi do
rinitisa, faringitisa, bronhitisa, pneumonije odnosno Vetaka vlakna imaju sve veu upotrebu posebno
do pojave astme. od kada je ustanovljeno da azbest ima kancerogeno
dejstvo, tako da je sve vei broj radnika
177
profesionalno izloen raznim vrstama vetakih Za dobijanje raznih legura sa bakrom, elikom,
vlakana. aluminijumom
Do ekspozicije radnika moe doi: U mainogradnji
U proizvodnji i preradi vetakih vlakana U automobilskoj, avionskoj i kosmikoj
U izradi tekstila, produkciji gurtni i konica industriji
U proizvodnji vodootpornih i termoizolacionih - izrada motora, reaktora, opruga, leita i konica.
materijala itd. U elektronici
- za izradu raznih delova elektroureaja i
BIOLOKO DEJSTVO keramikih aplikacija.
Do danas nisu opisane posebne patohistoloke U nuklearnim reaktorima
promene odnosno specifine klinike manifestacije - mea se sa uranijumom ime se smanjuje izlazak
koje se javljaju kao posledica ekspozicije vetakim neutrona
vlaknima. U vojnoj industriji
Neka eksperimentalna istraivanja pokazala su da - U proizvodnji nukleranog oruija i sistema za
se u pluima eksperimentalnih ivotinja posle navoenje
inhalacije raznih mineralnih vlakana javljaju U izradi rendgenskih i laserskih cevi
fibrozne promene sline onim kod azbestoze, ali je U izradi flurescentnih sijalica i neonskih lampi
fibrozni odgovor znatno slabiji. Za izradu elektroda za zavarivanje.
Uneta pak direktno (intratorakalno, intrapleuralno
ili intraperitonealno), ova vlakna izazvala su kod ETIOPATOGENEZA
eksperimentalne ivotinje ne samo fibrozu ve i
karcinom plua i mezoteliom. Berlijum se u organizam unosi najee
inhalacijom i pokazuje viestruko bioloko dejstvo
KRITERIJUMI DA SE (toksino, alergogeno, fibrogeno i kancerogeno).
Dovodi do oteenja raznih organa i sistema
PNEUMOKONIOZA PRIZNA - Plua - Zapaljenjske i fibrozne promene
KAO PROFESIONALANO - Jetre - Degeneracija i nekroza hepatocita
- Koe - Dermatitis, ulkus i granulomi u koi
OBOLJENJE - Oka - Konjuktivitis, Blefaritis
Kao profesionalno oboljenje kod nas se priznaju: - Kore nadbubrega
- Hematopoeznog sistema - Pojava anemije
Slikoza plua - Kosti - Osteoskleroza kostiju karlice
Silikotuberkuloza Pretpostavlja se da je mehanizam toksinog
Azbestoza delovanja berilijuma alergogene prirode, emu idu
Pneumokonioza rudara ugljenokopa u prilog i pozitivni koni testovi na ovaj metal po
Pneumokonioza uzrokovna tvrdim metalima tipu kasne preosetljivosti. Smatra se da se
vezivanjem berilijuma za tkivne proteine stvaraju
Uslovi za priznavanje su: antigeni koji pokreu imunoloku reakciju pri emu
Dokaz o intenzitetu i trajanju ekspozicije nastaje autoagresija i oteenje plua i drugih tikva
Da je radnik radio na poslovima na kojima i organa. Razvoj bolesti u mnogome zavisi i od
postoji ekspozicija praini koja moe da individualne osetljivosti na berilijum (samo kod 2
dovede do nastajanja pneumokonioze. % izloenih radnika razvija se pluna reakcija).
Kliniki nalaz sa radiografskim promenama na Zapaeno je da se pluna fibroza ee razvija kod
pluima profuzije 1/1 ili vie. onih koji su ponovno eksponovani berilijumu posle
Poremeaj ventilacije plua najmanje srednjeg izvesnog perioda prekida ekspozicije.
stepena (ili vei stepen profuzije Rtg-promena).
Znaci aktivne tuberkuloze plua ako se radi o PATOMORFOLOKE PROMENE
silikotuberkulozi.
AKUTNA BERILIOZA
Na kraju obavezno treba napisati i
komentar. Nastaje pri udisanju velikih koncentracija dima
berilijuma oksida.
BERILIOZA Proces poinje kao akutni pneumonitis - Septalni
zidovi su infiltrirani neutrofilima, dok su alveole
Berilioza je oboljenje plua izazvano inhalacijom isopunjene fibrinom, neutrofilima, Er i
para i praina berilijuma. makrofagima. Aveolarni epitel otie, a u lumenu
alveola se pojavljuju limfociti. Makroskopski se
IZVORI EKSPOZICIJE zapaa kongestija i edem plua.
Kasnije dolazi do organizacije alveolarnog eksudata
Berilijum se dobija se iz rude berila koja sadri 10- uz razvoj septalne fibroze bez stvaranja
13% berilijum oksida. Ima iroku primenu: granuloma.
178
Radioloki nalaz
HRONINA BERILIOZA
DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA
Najpre se javlja intersticijalna a zatim konfluentna
fibroza sa stvaranjem granuloma. Granulome Silikoza
ine kolekcije epitelnih elija okruene limfocitima Tuberkuloza
i dinovskim Langerhansovim elijama oko kojih Sarkoidoza
su laminarno istaloena kolagena vlakna. Kolageno
tkivo vremenom postaje sve gue uz isezavanje HRONINA OPSTRUKTIVNA
eliskih elementa. Kasnije granulomi fibroziraju
(oiljci) pa se dobija slika generalizovane fibroze sa BOLEST PLUA
obliteracijom alveola. Unutar granulomima
HOBP je oboljenje pod kojima se podrazumeva
najee ne dolazi do kazezne nekroze.
hronini bronhitis, emfizem i bolest malih disajnih
Slini granulomi i fibrotina reakcija javlja se i u
puteva, a koje se karakterie hroninim smanjenjem
traheobronhijalnim i hilarnim limfnim lezdama.
protoka vazduha kroz disajne puteve.
Makroskopski na povrini preseka plua zapaaju
HOBP, a naroito hronini bronhitis je veoma
se u poetku mala ograniena sivo-beliasta polja
rasprostranjeno oboljenje. ee se javlja u
(fibrinski noduli) koja se uzajamno povezuju tako
industrijskim i urbanim oblastima, ee obolevaju
da se fibroza neravnomerno poveava. U fibroznim
mukarci, a morbiditet postepeno raste sa godinama
poljima nalaze se bronhiektatine upljine to daje
starosti.
sliku saastih plua.
U kasnijoj fazi bolesti usled raznoenja berlijuma iz HRONINI BRONHITIS
primarnog arita granulomatozne promene se Hronini bronhitis je oboljenje koje se karakterie
mogu javiti i u jetri, slezini, bubrezima, koi, hroninim porastom bronhijalne sekrecije to
skeletnim miiima i ekstratorakalnim limfnim uzrokuje kaalj sa iskaljavanjem koje traje bar tri
lezdama. meseca u godini, najmanje dve uzastopne godine.
Klasifikacija hroninog bronhitisa izvrena je na
KLINIKA SLIKA osnovu prisustva ili odsustva infekcije i opstrukcije
na:
AKUTNA BERILIOZA
BRONCHITIS CHRONICA SIMPLEX
Akutni konjuktivitis i traheobronhitis (Obian, Mukoidni, Puaki)
- U poetku - Predstavlja poetnu fazu bolesti
Kaalj, dispneja, poviena T i opta slabost BRONCHITIS CHRONICA
- Kasnije MUCOPURULENTA
Ovaj oblik berilioze obino traje 10-60 dana i laki (Infektivni, Mukopurulentni bronhitis)
oblici se povlae bez rezidua. Ponekad moe doi - Odlikuje se kaljem sa iskaljavanjem gnojavog
do akutne respiratorne insuficijencije sa letalnim uto-zelenog sadraja.
ishodom. BRONCHITIS CHRONICA
OPSTRUCTIVA
HRONINA BERILIOZA Karakterie se:
- Hipersekrecijom
Kaalj i Dispneja
- Kaljem sa iskaljavanjem
Brzo zamaranje
- Hroninom opstrukcijom disajnih puteva
Gubitak teine
- Guenjem sa sviranjem u grudima
Opta slabost
EMFIZEM
RADIOLOKA SLIKA Emfizem je destruktivno, trajno, prekomerno
poveanje alveolarnih vazdunih prostora distalno
AKUTNA BERILIOZA
od terminalnih bronhiola sa razaranjem alveolarnih
Slika bronhopneumonije ili lobarne pneumonije.
zidova i kapilara i bez vidljive fibroze.
HRONINA BERILIZOZA
BOLEST MALIH DISAJNIH PUTEVA
Gusto posejane senke veliine do 1,5 mm, nejasno
Bolest malih disajnih puteva je pojava patolokih
ograniene u srednjim i donjim plunim poljima.
promena u terminalnim i respiratornim
Pojaan i deformisan pluni crte sa neto irim i
bronhiolama. Po nekim autorima ovo nije poseban
kompaktnim senkama Kasnije.
kliniki entitet ve rana, preklinika faza HOBP.
DIJAGNOZA ETIOLOGIJA
Radna anamneza
Klinika slika
179
Nastanak HOBP odnosno bronhoopstrukcije kao nastaje respiratorna acidoza Ovako nastala
zajednike karakteristike jo uvek nije dovoljno acidoza se metaboliki potpuno koriguje pa je pH u
razjanjen. Faktori rizika se mogu podeliti na: krvi normalan.
SPOLJANJI FAKTORI U terminalnoj fazi bolesti nastaje respiratorna i
- Duvanski dim, infekcije, praina, zagaenost metabolika dekompenzacija sa poremeajem
ivotne i radne sredine gasne razmene koja je do te mere izraena da krv
UNUTRANJI FAKTORI ne moe da obezbedi tkivima dovoljnu koliinu O2
-Uroene ili steene predispozicije organizma, npr. pa dolazi do promene pH vrednosti i metabolike
-Nedostatak Alfa 1 inhibitora proteaze koji acidoze.
dovodi do poremeaja odnosa proteaza i Emfizem plua, takoe, dovodi do poremeaja
antiproteaza. plune funkcije i to iz vie razloga:
Usled smanjenja elastinog veziva plua
PATOMORFOLOKE PROMENE - dolazi do suenja lumena bronhiola, ime se
poveanja ukupni otpor strujanju vazduha u
KOD HRONINOG BRONHITISA disajnim putevima.
Hiperplazija i hipertrofija mukoznih i Usled spajanja alveola i respiratornih
peharastih elija bronhiola u vee prostore
Poremeen je odnos izmeu seroznih i - atmosferski vazduh dospeva na veu udaljenost od
mukoznih lezda u korist mukoznih zida alveola nego to je normalno to znatno
Odvodni kanali bronhijalnih lezda su oteava difuziju kiseonika kroz alveokapilarnu
proireni i ispunjeni sluznim epovima membranu i dovodi do nastanka hipoksemije u
Uvean je broj peharastih elija uz arteriskoj krvi.
redukciju cilindrinih elija Redukcija kapilarne mree u zidovima alveola,
Dolazi do obliteracije i suenja disajnih takoe smanjuje difuziju kiseonika u arterisku krv,
puteva ali i eliminaciju CO2 preko plua pa pored
Kod dugotrajnog hroninog bronhitisa moe doi do hipoksemije nastaje i hiperkapnija.
Isezavanja bronhijalnih lezda i Kao kompenzatorni mehanizam dolazi do
Metaplazije pokrovnog epitela poveanja plunih volumena i poveanja
Poveanja debljine miinog sloja u inspiratornog protoka, to zahteva porast aktivnosti
zidovima disajnih puteva respiratornih miia.
Fibroze, Endarteritisa i Peribronhitisa
KLINIKA SLIKA
Prelaska zapaljenja u okolno tkivo
Dispneja - razvija se postepeno tokom vie godina.
KOD EMFIZEMA Moe se javiti samo pri naporu (emfizem).
Panacinusni emfizem - Kod ovog oblika emfizema Kaalj sa iskaljavanjem - obino ujutru i zimi,
svi delovi acinusa su razoreni, tako da na kraju esto praeni svirnjem u grudima.
ostaje ipkasta mrea potpornog tkiva. Promene su Disanje kroz stisnuta usta
najvee u donjim i prednjim delovima plua. Uvlaenje interkostalnih prostora,
Centroacinusni emfizem - Kod ovog oblika supraklavikularnih jama i juguluma u
emfizema razoreni su proksimalni i sredinji delovi inspirijumu
acinusa, dok okolne alveole ostaju neoteene. Bavast, slabo pokretljiv grudni ko
Nabrekle vv. jugularis u ekspirijumu
PATOFIZIOLOKE PROMENE Bolesnici sa emfizemom su mravi, bledorumeni,
najee sede i koriste pomonu muskulaturu
U poetnoj fazi HOBP javljaju se poetni Centralna cijanoza i poliglobulini facijes
poremeaji distribucije vazduha u pluima i laka - u zavrnoj fazi bolesti.
hiperinflacija plunog parenhima. Sa AUSKULTATORNI NALAZ
napredovanjem bolesti smanjuje se ekspiratorni
protok vazduha. Disajni um je oslabljen
U odmakloj fazi zbog neravnomerne ventilacije Produen EX i Rano IN pucketanje
razliitih alveola javlja se poremeaj distribucije Visokotonski i niskotonski zviduci
ventilacije plua, to dovodi do poremeaja - ukazuje na opstrukciju
odnosa ventilacije i perfuzije (V/Q). Kao Oslabljeni srani tonovi - pri tekom obliku HOBP.
posledica izmene ovog odnosa dolazi do
poremeaja razmene gasova tj. do respiratorne RADIOLOKI NALAZ
insuficijencije. U cilju korekcije odnosa V/Q
Na emfizem ukazuju:
dolazi do hiperventilacije. Meutim, vremenom
Znaci hiperinflacije plua - Uveana visina plua
hiperventilacija postaje nedovoljna za korekciju
i irina meurebarnih prostora, sputen i zaravnjen
V/Q to dovodi do pada ppO2 i poveanja ppCO2 i
180
svod hemidijafragme, poveana dubina Oksigenoterapija
retrosternalnog prostora na profilnom snimku. Nadoknada alfa1 antitripsina
Redukcija sudovne are u spoljnoj 1/3 ili 1/2
plua na 1-1,5 cm od lateralnog zida toraksa Nemedikamentozno
Pojava bula. Edukacija bolesnika i njegove porodice
Psihoterapija sa vebama za relaksaciju
ISPITIVANJE PLUNE FUNKCIJE Fizikalna terapija
Balneoklimatoterapija
KOD HRONINOG BRONHITISA
Hirurko
- Opstruktivne promene u malim disajnim putevima Lobektomija
U ranoj fazi bolesti Transplatacija plua
Poveane vrednosti closing volumena
Smanjene vrednosti komplijanse plua OCENA RADNE SPOSOBNOSTI
Smanjene vrednosti FEV50 i FEV25
U odmakloj fazi bolesti Pri egzacerbaciji hroninog bronhitisa
Snien FEV1 i Tifneau uz normalni VC profesionalne geneze nastaje privremena radna
Uvean ukupni otpor u disajnim putevima nesposobnost.
Hipoksemija, Hiposaturacija, a kasnije i Trajna radna sposobnost ovih bolesnika potpuno je
Hiperkapnija umanjena za rad gde e biti izloeni respiratornim
iritansima i nepovoljnim mikroklimatskim
KOD EMFIZEMA PLUA uslovima.
U odnosu na fiziki napor, radna sposobnost e
Meoviti tip poremeaja ventilacije plua zavisiti od stepena poremeaja plune funkcije,
Otpori strujanju vazduha su neznatno uveani godina starosti, miine snage, vrste rada.
Smanjen transfer koeficijenta i faktora Blaga HOBP - Nisu sposobni samo za veoma teke
Hipoksemija i Hiperkapnija fizike poslove.
Srednja HOBP - Nisu sposobni za srednje teke i
FARMAKODINAMSKI TESTOVI teke fizike napore.
Teka HOBP - Nisu sposobni ni za kakve fizike
BRONHODILATACIONI TESTOVI napore.
- Sprovode se u cilju ispitivanja reverzibilnosti
bronhoopstrukcije. KRITERIJUMI ZA PROGLAENJE
BRONHOPROVOKACIONI TESTOVI HRONINOG OPSTRUKTIVNOG
- Sprovode se u cilju ispitivanja hipereaktivnosti BRONHITISA ZA PROFESONALNO
traheobronhijalnog stabla na odreene faktore iz OBOLJENJE
unutranje i spoljanje sredine.
- Primenjuje se u sluaju kada je rezultat Da radnik radi na radnom mestu gde dolazi
bronhodilatacionog testa negativan, spirometrijski u kontakt sa iritirajuom prainom (dokaz o
nalaz normalan, a pacijent ima karakteristine intenzitetu i trajanju ekspozicije od najmanje 10
simptome dispneje. godina).
Klinika slika hroninog opstruktivnog
KATEGORIZACIJA HOBP PREMA bronhitisa sa poremeajem plune ventilacije
VREDNOSTI FEV1 tekog stepena (FEV1 manji od 50%).
Normalan spirometrijski nalaz pri
Blaga HOBP - FEV1 jednak ili vei od 70% u zapoljavanju.
odnosu na referentne vrednosti Dokaz o progresiji oteenja plune
Srednja HOBP - FEV1 izmeu 50 i 69% u odnosu funkcije tokom rada.
na referentne vrednosti Dokaz da je obolela osoba oduvek bila
Teka HOBP - FEV1 jednak ili manji od 50% u nepua.
odnosu na referentne vrednosti
ASTMA
LEENJE
Medikamentozno Astma je hronino oboljenje diasajnih puteva koje
Bronhodilatatori se karakterie:
Mukolitici Hroninim zapaljenjem u svim strukturama
Kortikosteroidi bronhijalnog stabla
Antibiotici Hiperreaktivnou traheo-bronhijalnog stabla
Sekretolitici (uroena ili steena)
Ekspektoransi
181
Reverzibilnom generalizovanom Usled smanjene osetljivosti beta adrenergikih
bronhoopstrukcijom promenjivog intenziteta. receptora glatkih miia bronhija
Bolest se ispoljava:
Napadima guenja II - STEENA HIPERREAKTIVNOST
Sviranjem u grudima i - se javlja usled:
Kaljem Pojaanog oslobaanju medijatora prilikom
zapaljenja
Epidemiologija - Tana incidenca i prevalenca Poremeaja ravnotee izmeu alfa i beta
astme nije poznata, procenjuje se da je prevalenca adrenergikih receptora u korist ovih prvih
bolesti u optoj populaciji izmeu 2 i 23%. U naoj Poremeaja funkcije Neadrenergikog-
zemlji se smatra da je negde oko 3%. Neholinergikog sistema
182
STEENA (Neatopijska)
Javlja se nakon senzibilizacije najee na STEPENOVANJE ASTME PREMA
inhalacione alergene u bilo kom ivotnom dobu. TEINI KLINIKE SLIKE
Radi se o meovitom tipu senzibilizacije
- Imunoloka reakcija Tip I i Tip III. Stepen Klinika slika
Pluna funkcija
II -IDIOPATSKA ASTMA (Intrinzika) teine pre terapije
- Dnevni
Karakterie se bronhijalnom hiperreaktivnou simptomi do 2 PEF ili FEV1 vei od
kod osoba koje nemaju atopijsku konstituciju, puta nedeljno 80% norme
koncentracije IgE-a su normalne, a koni i Laka - Noni simptomi PEF varira manje od
inhalacionioni bronhoprovokacioni testovi su astma do 2 puta 20%
negativni. meseno PEF normalan posle
- Bez simptoma bronhodilatatora
III - POSEBNE VARIJANTE ASTME izmeu napada
Infektivna astma - Dnevni
Astma izazvana stresom i hladnoom simptomi ei od
Astma izazvana fizikim naporom 2 puta nedeljno
Srednje - Noni simptomi PEF ili FEV1 60-80%
Astma izazvana lekovima (Aspirin, Tetrazin) od norme sa
ei od 2 puta
Astma trudnica teka meseno varijacijama 20-30% u
Profesionalna astma astma - Simptomi utiu napadu
na fiziku
KLINIKA SLIKA aktivnost i
spavanje
Asmatini napadi variraju u intenzitetu - Stalni simptomi
PEF ili FEV1 manji od
bronhokonstrikcije od blagih i kratkotrajnih do Teka - Uestali noni
60% od norme sa
tekih koji traju satima i danima. Napadi mogu biti napadi
astma varijacijama veim od
svakodnevni ili retki (1-2 puta godinje), ei su - Ograniena
30%
nou i pred zoru. fizika aktivnost
183
PROFESIONALNA ASTMA Hemijske materije velike molekulske mase ee se
ponaaju kao alergeni i dovode do alergijske
Profesionalna astma je oboljenje uzrokovano astme.
agensima iz radne sredine koji dovode do
asmatinih znakova i simptoma, bilo zato to je Hemijske materije male molekulske mase u veim
konc. agenasa visoka ili zato to je reakcija radnika koncentracijama deluju kao iritansi i uzrokuju
na njih pojaana inflamatornu bronhokonstrikciju ili sindrom
Prevalenca oboljenja je 3-20%, a oko 15% svih poremeene reaktivnosti disajnih puteva
asmatiara povezuje svoju bolest sa radnim (RADS).
mestom.
KLASIFIKACIJA PROFESIONALNE
ETIOPATOGENEZA ASTME
Vie od 200 razliitih materija sa radnog mesta
mogu prouzrokovati asmatine napade. Delimo ih PREMA MEHANIZMU NASTANKA
na:
ALERGISKA PROFESIONALNA ASTMA
HEMIJSKE MATERIJE VELIKE Nastaje usled senzibilizacije radnika na alergene sa
MOLEKULSKE MASE radnog mesta.
Ovde se produkuju imunoglobulini klase IgE (prvi
VRSTA MATERIJE RIZINE PROFESIJE tip imunoloke reakcije) kao reakcija na alergene.
1. Proteini ivotinjskog - Laboratoriski radnici
porekla -Veterinari ZAPALJENJSKA (IRITATIVNA)
- Meso - Mleko - Jaja - Farmeri PROFESIONALNA ASTMA
- Krzno - Koa - umari
Nastaje pri ekspoziciji respiratornim iritansima
- Serum - Ribari
- Mesari
(hlor, sumporni i azotni oksidi, amonijak).
2. Proteini biljnog - Mlinari Opstrukcija je izazvana zapaljenjem disajnih
porekla - Radnici u puteva i nadraajem vagusa i lokalnih aksonskih
- Polen - Brano prehrambenoj refleksa.
- Kafa - Biber - Lan industriji Asmatini napadi se javljaju u toku inhalacije
- Duvan - Soja - aj - - Pekari pomenutih gasova (Rana reakcija) i simptomi mogu
Pamuk - Ulje - Radnici u tekstilnoj prestati ubrzo po naputanju radne sredine ili
industriji nekoliko sati kasnije.
- Kuvari
3. Enzimi - U farmaceutskoj MEOVITA PROFESIONALNA ASTMA
- Tripsin - Himotipsin - industriji
Najee se javlja pri ekspoziciji materijama male
Amilaza - Ekstrakti - U industriji gume
- Pepsin - Pektinaza - - U proizvodnji molekulske mase (anhidridi, izocijanati, lekovi).
Proteaza pankreasa deterdenata Odlikuje se udruenim delovanjem alergiskih i
zapljenjskih efekata pomenutih materija.
Asmatini napadi mogu biti ranog i kasnog tipa,
HEMIJSKE MATERIJE MALE
javljaju se obino nakon vie godina ekspozicije.
MOLEKULSKE MASE
1. Metali 2. Lekovi 3. Materijali 4. Diizocijanati FARMAKOLOKA PROFESIONALNA
za ASTMA
- Platina - Penicilin sastavljanje i -Toluen- Javlja se pri ekspoziciji pamuku, konoplji, lanu,
- Nikl - Cefalospini lemljenje diizocijanat
- Difenil-
peninom branu i dr. Ove materije deluju
- Hrom - Fenilglicin
- Kobalt - Metildopa Metandiizo- dvojako, sa jedne strane akiviraju mastocite
-Etanolamin
- Vanadijum - Salbutamol -Kolofonijum cijanat anafilaktikim putem, a sa druge aktiviraju
- Volfram - Tetraciklin -Naftalen- sistem komplementa.
- Aluminijum - Sulfonamidi diizocijanat
- Cink
PREMA KLINIKOM I
5. Boje 6. Anhidridi 7. Praine 8. Raznovrsne PATOGENETSKOM ASPEKTU
drveta hemikalije
- Antrahinon - Ftalni I - IMUNOLOKA PROFESIONALNA
- Karmin - Trimetilni - Mahagoni - Formaldehid
- Parafenil- - Hrast - Etilendiamin
ASTMA
diamin - Topola - Etilenoksid Klasina IgE posredovana
- Organo- Poliimunoloka
fosforni
insekticidi II - NE-IMUNOLOKA
PROFESIONALNA ASTMA
Radnici u hemiskoj industriji,
RIZINE PROFESIJE
metalurgiji i industriji nametaja
184
Sindrom reaktivne disfunkcije disajnih puteva 1 dan. - Karakteristina je za farmakoloki oblik
(RADS) astme.
Refleksna bronhokonstrikcija DVOJAKA REAKCIJA - Prvo se javlja rana
Farmakoloka bronhokonstrikcija. reakcija, a nakon 4-6 sati i kasna reakcija.
Imajui ovo u vidu moe se razumeti zato akutna - Najea je kod alergiske astme, ali je mogua i
ekspozicija visokim dozama odreenim kod zapaljenjske.
industrijskim iritansima moe provocirati RADS sa
jedne strane, dok hronina ekspozicija niskim DIJAGNOZA
dozama moe indukovati imunoloku ili
farmakoloku profesinalnu astmu sa druge strane ANAMNEZA
- Iscrpna radna anamneza sa hronolokim
PATOGENEZA pregledom poslova i faktora ekspozicije u toku
ukupnog radnog staa do trenutka pregleda
Taan mehanizam nastanka profesionalne astme jo bolesnika je neophodna kako bi se moglo utvrditi
uvek nije u potpunosti jasan. vreme prve izloenosti materijama i uslovima koji
Alergija zahvata samo deo radnike populacije ne moraju biti odmah uoljivi, a uzroni su faktori
eksponovane istim profesionalnim noksama. Zato simptoma zbog kojih se obraa.
se pri ekspoziciji istim noksam kod nekih radnikai - Lina i porodina anamneza (alergiske bolesti u
pojavljuje ovo oboljenje a kod drugih ne, nije detinjstvu i u porodici), Anamneza bolesti.
poznato. KLINIKA SLIKA
Antigenska specifinost i intenzitet imunoreakcije - Verifikacija asmatinih napada na radnom mestu
su izmeu ostalog i pod genskom kontrolom ili 4-8 sati po zavretku rada od neprocenjivog je
jedinke. Jo uvek meutim nisu poznati geni koji dijagnostikog znaaja, posebno ako je to u vie
reguliu selektivan odgovor disajnih puteva na navrata potvreno.
alergene. SPIROMETRIJA
- Pad vrednosti PEF ili FEV1 za preko 15% u toku
U osnovi su tri poremeaja: radnog vremena se smatra znaajnim pokazateljem
Inflamacija uticaja profesionalne ekspozicije. Medjutim, vrlo
Hipereaktivnost esto je teko obaviti potrebna merenja rano ujutru
Reverzibilna opstrukcija disajnih puteva pre posla ili kasno uvee posle posla.
- Negativan rezultat ovakvog merenja ne bi trebalo
Stalna inflamacije nakon vie godina dovodi do: da iskljui postojanje profesionalne asthma.
Hipertrofije glatkih miia PEAK-FLOW METAR
Hiperplazije epitela - Radnik meri PEF svaka 2 sata od budjenja do
Proliferacije fibroblasta odlaska na spavanje jednu nedelju kada je na
Pojave kolagenskih vlakana radnom mestu, dve nedelje kada je na bolovanju i
Rezultat ovih promena jeste pojava ireverzibilne ponovo dve nedelje kada je na poslu. Ako se
opstrukcije disajne cevi. ustanovljeno smanjenje PEF-a poklapa sa radnom
nedeljom ili poboljanje u dane bez ekspozicije u
KLINIKA SLIKA vie od 75% merenja, dijagnostikujemo
profesionalnu astmu.
Simptomi i znaci profesionalne astme isti su kao i BRONHODILATACIONI TESTOVI
kod neprofesionalne (guenje, sviranje, kaalj). - Pozitivan nalaz ukazuje na reverzibilnost
Specifinost u klinikoj slici jeste vremenska i bronhoopstrukcije i ide u prilog astmi
prostorna povezanost simptoma i znakova sa BRONHOPROVOKACIONI TESTOVI
ekspozicijom na radnom mestu. Nespecifini - Pozitivan nalaz potvruje
Opstrukcija u disajnim putevima varira u hiperreaktivnost disajnih puteva to ide u prilog
intenzitetu i esto je kompetno reverzibilna po astmi ali se moe javiti i kod drugih oboljenja.
prestanku ekspozicije. Karakteristike asmatinih Specifini - Rade se sa prepratima spremljenih od
napada zavisi od tipa astme i koncentracije nokse u materjala sa radnog mesta za koje postoji sumnja da
radnoj sredini. su uzronici asmatinih napada. Pozitivan rezultat
predstavlja najznaajniji podatak u dijagnostici
TIPOVI ASMATINIH REAKCIJA
profesionalne astme.
RANA REAKCIJA - Javlja se nekoliko minuta IMUNOLOKI KONI TESTOVI
nakon inhalacije i traje 30-60 minuta. - Obuhvataju kone testove sa standardnim
- Javlja se pri senzibilizaciji na antigene velike inhalacionim alergenima i materijalom sa radnog
molekulske mase i pri inhalaciji respiratornih mesta.
iritanasa. - Imaju znaaja u sluaju alergiske profesionalne
KASNA REAKCIJA - Javlja se 4-6 h nakon astme
ekspozicije, dostie max. posle 5-8 h i traje najdue MERENJE SPECIFINIH IgE i IgG U
SERUMU
185
- IgE antitela analizirana RAST ili ELISA testom, materijama koje izazivaju iritativno dejstvo na
mogu potvrditi izlaganja nekim alergenima. disajne puteve (dokaz o ekspoziciji).
Pozitivan nespecifini bronhoprovokacioni test, a
INFLAMATORNI MEDIJATORI U KRVI negativan test sa fiziolokim rastvorom.
- Najvie se govori o korelaciji nalaza Eozinofila sa Pozitivan test ekspozicije na radnom mestu -
teinom oboljenja. Spirometrijski test pokazuje smanjenje FEV1 u toku
PREGLED SPUTUMA I radne smene za 20% i vie u odnosu na vrednosti
BRONHOALVEOLARNOG LAVATA FEV1 na poetku smene - potvren najmanje 3 puta
- Reprezentuje dobro eozinofile mada su ovi nalazi
suvie varijabilni. U sluaju kada je izvoenje bronhoprovokacionih
BIOPSIJA PLUA testova kontraindikovano (FEV1<50%) kao
- Najvalidnija ali agresivna metoda za procenu kriterijum se prihvataju pozitivni imunoloki testovi
inflamacije kod astme. (nalaz specifinog IgE ili IgG4 antitela na
materijale s radnog mesta).
LEENJE
OCENA RADNE SPOSOBNOSTI
Prekid dalje ekspozicije.
Principi leenja kao i kod neprofesionalne astme. Radna sposobnost osoba sa astmom zavisi od
uestalosti i teine napada, stepena bronhijalne
KRITERIJUMI ZA hiperreaktivnosti i stanja plune funkcije van
napada.
PROFESIONALNO OBOLJENJE
U vreme napada obolela osoba je nesposobna za
OPTI KRITERIJUMI rad. Postoji privremena radna nesposobnost.
Osoba kod koje je utvrena profesionalna astma
Odnose se na sva profesionalna alergiska oboljenja. nije sposobna za poslove koje obavlja. Nije
Ista bolest ne sme da bude manifestna pre sposobna ni za druge poslove gde bi bila izloena
zaposlenja u radnoj sredini koju oznaavamo kao materijama na koje je dokazana preosetljivost,
izvor antigena (uvid u rezultate predhodnih i respiratornim tetnostima bilo kog porekla kao i za
periodinih pregleda). rad u nepovoljnim mikroklimatskim i klimatskim
Simptomi moraju da budu najizraeniji na radnom uslovima.
mestu ili pak moraju da se javljaju u odredjenim
vremenskim odnosima prema ekspoziciji to se ALERGIJSKI BRONHIOLO-
potvrdjuje od strane ordinirajueg lekara. ALVEOLITIS (AB)
Simptomi bolesti moraju da se poprave ako je
bolesnik due vreme izvan radne sredine. Alergijski bronhiolo-alveolitis (Hipersenzitivni
Pretpostavljen uzroni agens mora da spada u grupu pneumonitis ili Ekstrinziki alergiski alveolitis)
priznatih alergena, odnosno neposrednih i predstavlja imunoloki posredovano zapaljenjsko
posrednih izazivaa bronhokonstrikcije. oboljenje koja zahvata pluni intersticijum,
terminalne bronhiole i alveole. Oboljenje je
KRITERIJUMI ZA UTVRIVANJE izazvano inhalacijom organske praine koja sadri
PROFESIONALNE ALERGISKE ASTME razliite etioloke agense (bakterije, gljivice,
amebe, ivotinjske proteine i dr.) kod preosetljivih
Dokaz ordinirajueg lekara da radnik pre radnika.
zaposlenja nije bolovao od astme.
Da je radnik obavljao poslove ili se nalazio na KLASIFIKACIJA
radnim mestima na kojima je dolazilo do kontakta
sa materijama koje izazivaju alergijsko dejstvo na Iako postoji mnogo razliitih antigena sposobnih da
disajne puteve (dokaz o ekspoziciji). izazovu AB osnovni kliniki i patoloki nalazi su
Klinika slika astme sa verifikacijom napada u toku slini bez obzira na prirodu inhalirane praine. U
rada, potvrena od strane pulmologa, koja traje zavisnosti od vrste antigena, najee se sreu
est i vie meseci. Farmerska plua, Plua odgajivaa ptica i
Pozitivan ne-specifini bronhoprovokacioni test, a Ventilacioni pneumonitis mada se sve ee
negativan test sa fiziolokim rastvorom. pominje i pneumonitis izazvan niskomolekularnim
Pozitivan specifini bronhoprovokacioni test sa jedinjenjima:
materijalima sa radnog mesta.
Farmerska plua
KRITERIJUMI ZA UTVRIVANJE Bolest odgajivaa ptica
PROFESIONALNE IRITATIVNE ASTME Ventilacijoni pneumonitis
Plua pivarskih radnika
Da je radnik obavljao poslove ili se nalazio na Plua umarskih radnika
radnom mestu na kojima je dolazilo do kontakta sa Plua peraa sira
186
Plua laboratoriskih radnika Sa makrofagima u alveolama i limfocitima u
Plua radnika sa kafom interalveolarnim pregradama.
Plua beraa peurki Intersticijalni pneumonitis i prisustvo
Plua lakirera porcelana granuloma - U kasnijim fazama bolesti
Enzimska plua Granulome ine dinovske elije zajedno sa
Mlinarska plua makrofagima, monocitima i limfocitima.
Krznarska plua Intersticijalna fibroza i obliterativni bronhiolitis
Bagasoza - U odmaklom stadijumu
Suberoza Karakteristian je nalaz brojnih limfocita rasejanih
Sekvojoza po fibrozno izmenjenom tkivu.
Plua radnika sa epoksidnim smolama Fibrozne promene su lokalizovane uglavnom u
Plua radnika na mlevenju paprike gornjim delovima plua uzrokujui smanjenje
plua i cistine formacije.
PATOGENEZA
KLINIKA SLIKA
Osnovu za nastanak oboljenja ini imunoloki
proces uslovljen genskom predispozicijom osobe I - AKUTNI OBLIK - Nastaje kod intenzivne
koja udie odgovarajui antigen. izloenosti antigenu u kratkom vremenskom roku.
Genetska predispozicija odnosi se na postojanje Simptomi se javlja 4-6 sati nakon izlaganja i
uroenog defekta u funkciji makrofaga koji povlae unutar 24 sati po prekidu izlaganja.
nedovoljno brzo obrauju i eliminiu tetne Javlja se:
materije iz spoljne sredine. Ove materije se tako
due zadravaju u disajnim putevima to dovodi do - Dispneje bez vizinga
luenja i aktivacije citokina koji oteuju - Suv kalja
membranu alveola i bronhiola to omoguava - Groznica
prodor tetnih materija u unutranjost plunog - Drhtavica
parenhima. U plunom parenhimu ove materije - Malaksalost
dobijaju svojstva antigena i sreu se sa - Bolovi u miiima
makrofagima koji ih priprema za kontakta sa T i B
limfocitima. Auskultatorno - Normalan nalaz ili kasno IN-
Osobe predisponirane za ovu vrstu oboljenja pored pucketanje i IN-kripanje pri bazama plua.
uroenog defekta u funkciji makrofaga imaju i II - SUBAKUTNI OBLIK - Nastaje pri duoj
uroeni funkcionalni defekt T-supresornih izloenosti manjoj koncentraciji antigena. Javlja se:
limfocita to dovodi do pojaane reakcije T-helper - Kaalj i dispneja
limfocita, koji preko Interleukina 3 dovode do - Cijanoza i gubitak telesne teine - U teim
oslobaanja vazoaktivnih medijatora iz mastocita sluajevima.
ime se poveava propustljivost kapilara i
omoguava prodor monocita iz cirkulacije u plua III - HRONINI OBLIK - Nastaje kod
to dalje omoguava prelaz imunolokog u kontinuiranog izlaganja malim koncentracijam
inflamatorni odgovor. antigena simptomima:
Sa druge strane kontakt antigena sa B-limfocitima - Postepnog pogoranja dispneje pri naporu
dovodi do stvaranja atitela koja se spajaju sa - Kalja i cijanoze.
antigenima stavarjui imunokoplekse koji
aktiviraju komplement to kao krajnji rezultat ima DIJAGNOZA
takoe nastanak inflamatorne reakcije.
Trajno stvaranje imonokopleksa izaziva hroninu I - RTG PLUA
inflamaciju plunog parenhima. Akutni oblik - Obostrano, mahom u donjim
Nepuai ee obolevaju od puaa cigareta. delovima plua vidi se
Pretpostavlja se da je razlog smanjena prezentacija - Difuzni alveolarni i intersticijalni inflamati sa
antigena T-helper limfocitima koja postoji kod multiplim, malim nejasno ogranienim voriima
puaa. Hronini oblik
- Difuzna nodularna ili retikulonodularna
PATOMORFOLOKE PROMENE zasenenja na periferiji plunih polja - U poetku
- Saasta plua sa kardiomegalijom - U odmakloj
Osnovna karakteristika AB jeste fazi
GRANULOMSKA INFLAMATORNA Rtg-plua je potrebna na svakih 5 godina kod svih
REAKCIJA koja zahvata periferne bronhiole i radnika koji su eksponovani organskoj praini.
alveole. Histoloka slika zavisi od stadijuma
bolesti: II - ISPITIVANJE PLUNE FUNKCIJE
Bronhiolitis i alveolitis (Muralni i luminalni) - U - Smanjenja FVC i FEV1 - 4-8 sati posle izlaganja
poetnom stadijumu. antigenu.
187
- Restriktivni poremeaj ventilacije - U odmakloj termofilnih aktinomiceta koje se stvaraju u
fazi usled smanjenja elastinosti plua. skladitima sena, slame ili itarica.
III - LABORATORIJSKI NALAZ Proces buanja i razvoja termofilnih aktinomiceta
odvija se u uslovima poveane temperature koja se
Poveana sedimentacija stvara kada se seno i drugi usevi uskladite pre
Hipergamaglobulinemija nego to se dovoljno osue, naroito ako se
Povean titar IgG skladitenje vri u zatvorenim i slabo provetrenim
Normalan titar Ig-E prostorijama. Ako se seno uskladiti sa sadrajem
vode izmeu 30-50% temperatura u njemu moe
IV - ISPITIVANJE IMUNOLOKOG vremenom da poraste i do 50-65OC to pogoduje
STATUSA razvoju termofilnih aktinomiceta. Do inhalacije
Poveana koncentracija serumskog IgG na spora ili micelijumskih fragmenata dolazi pri
poznati antigen - Znai potvrdu izloenosti tom rukovanju ovakvim usevima.
antigenu, ali nije siguran dokaz da je taj antigen Prevalenca farmerskih plua zavisi od intenziteta
uzronik bolesti. Negativan nalaz ne iskljuuje Dg. lokalnih padavina odreenog podneblja i
Normalna koncetracija serumskog IgE opremljenosti farmi za tu vrstu delatnosti. Bolest se
- Alergijski odgovor nije posredovan IgE reakcijom uglavnoj javlja u hladnim i vlanim oblastima, kao i
Pozitivni koni testovi sa specifinim antigenom na farmama gde su ekonomske okolnosti takve da
(ukoliko je mogue sainiti takve alergene) nema mogunosti za adekvatno suenje useva pre
dobija se tipina Arthus-reakciju u roku od 4-8 sati. skladitenja, kao ni za zatitu uskladitenih useva
Pozitivan bronhoprovokacioni test sa od naknadnog kvaenja.
specifinim antigenom - Simptmi i znaci AB se
javljaji u vidu rane (ubrzo nakon inhalacije), kasne 2. PLUA ODGAJIVAA GOLUBOVA
(4-6 sati nakon inhalacije) ili dualne reakcije. Bolest nastaje inhalacijom serumskih proteina
koji se nalaze u sekretima i ekskretima ptica.
V - ANALIZA BRONHOALVEOLARNOG
Najee obolevaju osobe koje gaje golubove, ali
LAVATA
mogu oboleti i oni koji uvaju ptice u kui. Praina
Povean broj granulocita, mastocita i limfocita -
sa uzronim agensima stalno postoji u vazduhu
U poetku
prostorije gde se ptica nalazi, posebno kada se iste
Ubrzo se broj granulocita i mastocita normalizuje,
kavezi.
dok broj limfocita nastavlja da raste, pri emu
dominiraju T-Supresorni limfociti. Odnos T-
3. VENTILACIONI PNEUMONITIS
Helper i T-Supresorski limfociti se smanjuje ispod
Ova forma AB opisana je kod boravka u
1,0.
prostorijama sa klima ureajima. Izazivai bolesti
VI - BIOPSIJA PLUA I PATOHISTOLOKA su termofilne aktinomicete koje se razvijaju u
ANALIZA rezervoarima sistema za poveanje vlanosti
Nalaz mononukleranih elija i granulomske vazduha, u kojima voda recirkulie pri temperaturi
inflamatorne reakcije u bronhiolama i zidovima dovoljno visokoj da omogui razvoj ovih
alveola. aktinomiceta.
Ventilacioni pneumonitis ima sve karakteristike
PROGNOZA drugih formi AB. Ovo oboljenje treba razlikovati
od Vlane groznice, koja je praena slinim
Akutni i subakutni oblika - promene su simptomima, ali u ijoj osnovi stoji reakcija
reverzibilne te prekid ekspozicije u najveem broju organizma na endotoksine bakterija iz hladnih
sluajeva dovodi do povlaenja simptoma i rezervoara vode sistema za poveanje vlanosti
potpunog izleenja. Kortikosteroidi ubrzavaju vazduha.
oporavak.
Hronini oblik bolesti sa ireverzibilnim 4. AB IZAZVAN
promenama nema povoljnu prognozu, ak i NISKOMOLEKULARNIM
situacijama kada se prekine izlaganje uzronom JEDINJENJIMA
antigenu, a zavisi od teine ovih promena. Jedinjenja diizocijanata (diizocijanat-toluol,
diizocijanat-heksametilen, diizocijanatdifenilmetan)
NAJEI TIPOVI mogu da izazovu alergijska oboljenja
ALERGIJSKIH bronhopulmonalnog sistema. Ove materije se
primenjuju u automobilskoj industriji, industriji
BRONHIOLO ALVEOLITISA lakova i boja i u proizvodnji izolacionog materijala.
Pomenuta jedinjenja deluju kao hapteni koji
1. FARMERSKA PLUA dobijaju antigena svojstva tek kada se u organizmu
Farmerska plua su najea forma AB. Posledica vei za proteinske molekule. Niskomolekularna
su alergijske reakcije koja nastaje nakon inhalacije
188
jedinjenja imaju odreeni znaaj i kao komponente Okrugla telaca u pluima u ijem su centru
visokomolekularne organske praine. estice praine.
189
DIJAGNOZA Ukoliko se ekspozicija prekine u ranim
stadijumima bolesti svi simptomi isezavaju.
Anamneza - Podatak o radu sa organskom Nastavak ekspozicije dovodi do ireverzibilnih
prainom. patomorfolokih promena, opstrukcija disajnih
Klinika slika - Dispnoini napadi prvog radog puteva je sve izraenija i vodi u kardiorespiratornu
dana po povratku na posao posle prekida insuficijenciju.
ekspozicije.
Ispitivanje plune funkcije - Merenje FEV1 na KRITERIJUMI ZA
poetku prvog radnog dana nakon odsustvovanja sa PROFESIONALNO OBLOLJENJE
posla i na kraju radne smene. Pad vrednosti FEV1
za vie od 15% ukazuje na opasnost od bisinoze. Da je radnik radio na poslovima i radnim mestima
Laboratorija - Prvih dana ekspozicije eozinofilija na kojima postoji ekspozicija praini pamuka, lana i
i umerena trombocitopenija. konoplje, posebno u poetnim fazama prerade
Rtg-plua - U kasnim stadijumima bolesti (Dokaz o intenzitetu i trajanju ekspozicije od
promene sline onima kod hroninog bronhitisa najmanje 10 godina).
i emfizema. Klinika slika 2 i 3 stadijuma bolesti (stalno
stezanje u grudima i dispneja svih radnih dana u
DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA nedelji).
Smanjenje FEV1 na kraju radne smene za 20% i
Pedijatrijska groznica vie u odnosu na vrednost na poetku smene,
Pedijatrijski kaalj potvreno najmenje tri puta.
Astma radnika
Hronini opstruktivni sindrom plua OCENA RADNE SPOSOBNOSTI
LEENJE Prekid ekspozicije u poetnim stadijumima bolesti
omoguava obolelom punu radnu aktivnost van
Prekid ekspozicije kontakta sa iritansima RES-a i potencijalno
Simptomatska terapija (dispneja, kaalj) alergogenim materijama.
U izraenom stadijumu bolesti, u zavisnosti od
PROGNOZA stepena oteenja plune funkcije, radna sposobnost
je ograniena i za fizike aktivnosti.
190
AGENSI BIOLOKE PRIRODE
PROFESIONALNE BOLESTI IZAZVANE
BIOLOKIM AGENSIMA
Profesionalna izloenost radnika mikrobiolokim agensima (bakterije, virusi, rikecije, protozoe, gljivice i
helminti) moe dovesti do razvoja akutnog ili hrononog infektivnog oboljenja, koje se u tom sluaju smatra
profesionalnim oboljenjem.
Profesionalne bolesti izazvane biolokim agensima mogu se podeliti na:
191
- Na akama ree na licu javljaju se redom - Hemoragini meningitis (klinike manifestacije
makula, papula, vezikula, fenomena kokarde i vezane za bolest nervnog sistema.)
krusta koja otpada posle vie od 20 dana. Moe - Smrt - Ishod bolesti je najee fatalan
se javiti i vei broj promena. Kone
promenene su praene: DIJAGNOZA
- Okolnim edemom i svrabom, Karakteristina morfologija konih promena.
- Limfagitisom i regionalni lmnfadenitisom. Izolacija bakterija iz promena na koi.
Maligna pustula sa edemom Nalaz antitela na edemski i letalni toksin.
- Razvoj pustule na licu i vratu prati edem
okolnog i dubokih tkiva. LEENJE
Otok je bled, bezbolan, nejasno ogranien, Penicilin - parenteralno 4-20 miliona IJ.
brzo napreduje i konpresijom moe ugroziti Traheotomija - kod kompresije disajnih puteva
disanje. Kortikosteroidi - kod velikih edema i meningitisa
Maligni edem Reanimacija i simptomatska terapija.
- Edem na licu bez razvoja konih
manifestacija. Ulazno mesto je najee PREVENCIJA
konjuktiva oka.
Sve opisane oblike spoljanjeg antraksa prati I - SEOSKI ANTRAKS
pojava optih simptoma (Poviena temperatura, 1. Obavezna vakcinacija stoke
Jeza, Drhtavica, Malaksalost, Gubitak apetita, 2. Adekvatan postupak sa leevima uginulih ivotinja
Glavobolja). 3. Spreavanje klanja i upotrebe mesa obolelih
ivotinja.
II - UNUTRANJI ANTRAKS II - INDUSTRISKI ANTRAKS
Respiratorna forma 1. Mere zatite na radu
Nakon kratke inkubacije javlja se:
- Dezinfekcija potencijalno infektivnog
- Malaksalost materijala (masnom sodom).
- Mialgije
- Adekvatna higijena i ventilacija prostorija.
- Poviena T
- Noenje zatitne odee, rukavice i naoara.
- Neproduktivni kaalj - Vakcinacija izloenih radnika
- Umor
- Prekordijalni pritisak
2. Zdravstveno prosveenje radnika.
Nakon 2-4 dana poboljanje, a zatim vrlo brzo
- Dispneja 2. BRUCELOZA
- Pleuralne efuzije
-Cijanoza ETIOLOGIJA
- Septini ok Bruceloza je infektivna bolest iz grupe
-Respiratorni distres zoonoza, koju izazivaju etiri tipa kokobacila:
- Smrt. 1. Brucella melitensis- Daje najteu kliniku
Gastrointestinalna forma - Nastaje posle sliku i najee komplikacije.
inkubacije od 2-7 dana i ima dve klinike 2. Brucella abortus- Izaziva blagu bolest bez
prezentacije: komplikacija koju karakterie formiranje
Abominalna forma - Nespecifine abdominalne granuloma.
tegobe koje progrediraju u sliku trbune drame 3. Brucella suis- Dovodi do hronine bolesti sa
sa: destruktivnim lezijama u zahvaenim
- Krvavim prolivima organima.
- Hematemezom 4. Brucella canis - Retko se javlja.
- Razvojem ascitesa Bolest se javlja irom sveta, u Evropi
- Generalizacijom infekcije naroito na Mediteranu, a kod nas na Kosovu i
- Toksemijom junoj Srbiji.
- Fatalnim ishodom. Od Bruceloze primarno obolevaju domae
Orofaringealna forma - Karakterie se: ivotine (koze, ovce, goveda, svinje, konji, psi) u
- Edemom i nekrozom tkiva u vratnom delu ijem se genitourinarnom traktu mogu nai Brucele.
GIT-a Kao profesionalno oboljenje javlja se kod stoara,
- Otok vrata pastira, veterinara, mesara i laboratoriskih
- Limfadenopatija radnika.
- Kompresija okolnih disajnih struktura
- Brz letalni ishod. PATOGENEZA
Antraksna sepsa ovek se moe zaraziti:
- Nastaje iz viscelarne (retko iz kone) forme Direktno - preko posteljice i lohija posle poroaja
bolesti. i pobaaja domaih ivotinja, kao i preko
- Teki opti poremeaji vaginalnog sekreta i urina obolelih ivotinja. Zato
192
je to prvenstveno bolest stoara i drugih ljudi koji Seroloke reakcije - (BAB-test, Wrihtova
rade sa stokom, veterinari, domaice, mesari, reakcija aglutinacije, ELISA i RIA-metode).
mlekari, radnici u mikrobiolokim i istraivakim Nalaz u perifernoj krvi - leukopenija sa
laboratorijama. limfocitozom.
Indirektno - upotrebom nepasterizovanog mleka i
mlenih proizvoda. Manje znaajan nain LEENJE
prenoenja. Kombinovana antibiotska terapija
Interhumani prenos - je mogu dojenjem, (Tetraciklini, Streptomycin, Rifampicin,
transfuzijama krvi i seksualnim putem. Cefalosporini).
Brucele mogu da prodru u organizam oveka preko:
Abrazija na koi (najee) PREVENCIJA
Kroz konjuktivu i Otkrivanje i unitavanje zaraene stoke
Preko digestivnog trakta. (veterinarska sluba).
Posle replikacije u regionalnim limfnim Obuka ljudi koji rade sa stokom kako da se
lezdama rasejavaju se u razliite organe (lezde, zatite - zatitne rukavice, odela, naoare,
slezina, jetra, kosna sr) gde se razmnoavaju. izbegavanje upotrebe nepasterizovanog mleka i
mlenih proizvoda
KLINIKA SLIKA Vakcinacija ugroenih - Vakcina postoji ali se
Inkubacija je od nekoliko nedelja do slabo koristi zbog niza nedostataka.
nekoliko meseci, a oboljenje ima produeni tok.
Razlikujemo: 3. ERIZIPELOID (Svinjski crveni
1. AKUTNI OBLIK - Kararkterie se:
Dugotrajnom undulentnom T
vetar)
Obilno znojenje
ETIOLOGIJA
Mijalgije Erizipeloid je zoonoza koju uzrokuje
Artralgije Erysipelotrix rhuospathie, nesporuliui gram
Hepatosplenomegalija pozitivni tapi koji se esto javlja u kraim
Limfadenopatija lancima. Glavni izvor bolesti su domae svinje,
Bolest traje nedeljama, a mogue je i slede ovce, patke, urke i brojne divlje ivotinje.
spontano izleenje uz dugotrajnu rekovalescenciju. Ribe verovatno ne obolevaju ali je bakterija naena
2. REKURENTNI OBLIK u sluzi koja pokriva njihovo telo.
- Odlikuje se subakutnim tokom uz recidive Najugroenija zanimanja su ribari,
bakterijemije sa pojavom arinih promena poloprivrednici, stoari, mesari, veterinari, kuvari i
najee na lokomotornom aparatu ali i na miokadu domaice.
i nervnom sistemu.
- Artritisi PATOGENEZA
- Burzitisi Bolest nastaje tako to uzronik ulazi kroz
- Sakroileitisi abrazije na koi oveka ili ivotine.
- Spondilitisi Virulencija bakterije potie od dva enzima
- Miokarditisi koje ona produkuje:
- Neuroloke manifestacije. Aktivnou ovih enzima
Hijaluronidaza objanjava se nastanak lokalnog
3. HRONINI OBLIK - Simptomi traju due od
jedne, a mogu trajati i do tri godine. Simptomi su: edema i propagacija limfnim pa i
krvnim putem to moe dovesti
- Glavobolja do slike generalizovane infekcije i
- Malaksalost toksemije.
Neuraminidaza
- Neuropsihijatriski poremeaji Neuraminidaza ima znaajnu
- Promena na kostima i zglobovima (spondiliisi, ulogu u nastanku artritisa i
sakroileitis) i dr. trombocitopenije kod ivotinja.
Manifestacija na nervnom sistemu
Meningitisi, Encefalitis, Radikulitis, Mijelitis. KLINIKA SLIKA
Manifestacije na kardiovaskularnom 1. LOKALIZOVAN KONA INFEKCIJA
sistemu Endokarditisi, Miokarditisi, Perikarditisi. (Rosenbachov erizipeloid)
Manifestacije na genitourinarnom sistemu Celulitis - na mestu prodora uzronika kroz
Rekurentni epididimoorhitis. lediranu kou (najee na prstima aka).
Posle inkubacije od 2-7 dan javlja se:
DIJAGNOZA Bol, svrab i peenje
Izolacija brucele iz krvi, zglobne tenosti, Otok i Ostali znaci upale
kotane sri i drugih uzoraka gajenjem na Svetlocrvena lezija, ograniena bedemastim
podlozi. rubom
193
Vezikule (ponekad) Davanje tetraciklina, hloramfenikola i
Limfagitis i limfadenitis (U 1/3 sluajeva) streptomicina.
Otok regionalnih zglobova (znatno ree).
Promene na koi se povlae za 3-4 nedelje 5. LEPTOSPIROZA
ostavljajui samo lamelarno perutanje.
Mogui su recidivi. EPIDEMIOLOGIJA
Leptospiroza je akutna zoonoza koju
2. DIFUZNA KONA ERUPCIJA izazivaju spirohete roda leptospira.
Obino kod svinja, retko kod ljudi, Leptospiroza je rasprostranjena irom sveta.
karakterie je dug tok i ekstenzivna propagacija Rezervoar infekcije su divlje (pacovi) ili domae
infekcije u vidu: ivotinje (psi, goveda, make) koje su preivele
- Urtikarije romboidne morfologije - praene infekciju, u ijim su se u bubrenim tubulima
- Optim promenama (poviena temperatura i zadrale spirohete koje se preko urina izbacuju u
artralgije). spoljnu sredinu. U spoljanjoj sredini leptospire
preivljavaju najee u stajaim i otpadnim
3. BAKTERIJSKA FORMA vodama.
Retko se javljaja, obino kod imuno- Oboljevanje je povezanao sa profesijama u
kompromitovanih osoba. Karakterie je: kojima ljudi dolaze u kontakt sa obolelim
Kone promene ivotinjama ili sa zemljitem i vodom koja je
Simptomatologija sepse kontaminirana ivotinjskim urinom. Rizina
Endokarditis zanimanja su zemljoradnici, veterinari, klaniki
Apsces mozga radnici, radnici u kanalizaciji, rudari, laboratoriski
Osteomijelitisi radnici, graevinski radnici, vojnici, kao i kamperi,
Artritisi. kupai u bazenima i stajaim vodama, lovci i
pecaroi.
DIJAGNOZA
Izolacija uzronika iz koe i krvi (kod PATOGENEZA
sistemskih oblika). Leptospire prodiru u organizam preko
povreene koe ili intaktne sluzokoe. Preko krvi
LEENJE diseminiraju se po celom organizmu. Osnovna
Antibiotstka terapija (penicilin, patoloka promena u toku bolesti je vaskulitis zbog
cefalosporini, karbapemeni, ciprofloksacin, kog nastaju gotovo sve klinike manifestacije
klindamicin). bolesti. Najznaajnije promene su u bubrezima
(nekroza tubula), a u teim formama zahvaena je i
PREVENCIJA jetra. Bolest prolazi kroz dve faze
Vakcinacija ivotinja (Vakcina za ljude ne postoji) 1. Septikemna faza - Spirohete se mogu nai u
Noenje rukavica pri obradi ribe i mesa krvi, traje do 7 dana.
Zatita koe od povreda i ispucalosti 2. Imunoloka faza - Odlikuje se pojavom
Edukacija radnika antitela u krvi dok spirohete isezavaju, traje
4-30 dana.
4. TULAREMIJA
KLINIKA SLIKA
Izaziva oboljenja je Pasteurella tularensis. Bolest najee prolazi asimptomatski ili je
Infekcija se prenosi na oveka preko glodara sasvim blaga, dok u 10% sluajeva ima teku
(zeeva). kliniku sliku.
1. Blaga forma - Nakon inkubacije koja traje 7-
KLINIKA SLIKA 12 dana. javljaju se simptomi koji lie na grip.
Poinje naglo sa:
Nakon inkubacije od oko 7 dana - Visokom temperaturom
javlja se: - Glavoboljom
- Temperatura
Manifestuje se u etiri - Bolovi u miiima i kostima
- Mijalgijama
oblika: -Glavobolja - Konjuktivitisom
1.Ulcero-granularni - Muka i gaenje - Bolovima u trbuhu.
2.Okulo-glandularni Na mestu infekcije na koi Posle 3-7 dana simptomi prestaju, da bi se
3.Anginozni (sluzokoi) dolazi do zapaljenjske posle nekoliko dana javio
4.Gastrointestinalni reakcije praene - Blag skok temperature
- Nekrozom - Simptomi i znaci seroznog meningitisa
- Regionalnim limfadenitisom - Subkonjuktivalne sufuzije
- Ulceracijom - Uveitis
- Ospa po koi
LEENJE
194
Prognoza je dobra. izazvati mastitis kod krava, pa ljudi zaposleni u
Teka forma karakterie je: mlekarskoj industriji mogu obolevati od lokalnih
- Febrilnost infekcija na koi i sluzokoama, a osobe koje
- utica - posle par dana konzumiraju nepasterizovano mleko i od
- Poremeajem bubrene funkcije generalizovane infekcije. Nedovoljno termiki
- Akutna bubrena insuficijencija obraena hrana takoe moe biti izvor infekcije.
- Smrt - u najteim sluajevima. Nastanku infekcije doprinose stanja kao to su
Skoro uvek su prisutni imunodeficijencija, trudnoa i nedonesenost
- Subkonjuktivalne sufuzije (hemoragini novoroeneta.
sindrom)
- Respiratorni distres sindrom PATOGENEZA
- Kongestivna srana insuficijencija Do infekcije najee dolazi oralnim putem.
- Aritmije U sumbukozi tankog creva listerija se razmnoava,
Teina bolesti zavisi od teine vaskulitisa koji odlazi u krv i izaziva hematogenu diseminaciju u
lei u njenoj osnovi. razliite organe (najee su zahvaene modanice)
u kojima dovodi do formiranja granuloma. Ukoliko
DIJAGNOZA do infekcije doe u toku trudnoe, moe nastati
Lake forme bolesti najee prou etioloki abortus, prevremeni poroaj ili perinatalne infekcije
nepotvrene. novoroeneta.
Izolacija leptospire iz krvi i cerebrospinalne
tenosti - u septikeminoj fazi bolesti. KLINIKA SLIKA
Izolacija leptospira iz urina i drugih tkiva uzetih
biopsijom - u imunolokoj fazi bolesti. I - INFEKCIJA NOVOROENADI - Usled
Seroloke reakcije (najee) - na osnovu porasta itrauterine infekcije ploda. Ispoljavaju se u tri
titra antitela (Mikroskopska aglutinacija, forme.
ELISA-test) 1. Granulomatosis infantiseptica - Teko
Nalaz u krvi - poviena SE, leukocitoza, blaga generalizovano oboljenje na roenju. Zavrava
anemija, a kod teke forme bolesti i poveana se smrtno.
ureja, bilirubin, alkalna fosfataza, transaminaza 2. Septiana forma - Razvija se ubrzo po
i kreatinfosfokinaza. roenju. Karakterie se sepsom, a moe se
Nalaz u urinu - (kod teke forme ) Blaga javiti i meningitis.
proteinurija, piurija, granulirani cilindri, 3. Meningealna forma - Javlja se izmeu prvog i
eritrociturija. drugog meseca ivota. Manifestuje se
Nalaz u likvoru - U sluaju meningitisa meningitisom.
pleocitoza uz normalan eer i proteine. II - INFEKCIJA ODRASLIH
Meningitis - najea klinika manifestacija.
LEENJE Sepsa - ree u toku koje ponekad moe nastati i
Antibiotska terapija (Penicilin G, Ampicilin, - Granulomatozni hepatitis
Tetraciklini) - Gnojni apsces jetre i slezine
Dijaliza - u sluaju tee bubrene insuficijencije. - Endokarditis.
Ponekad se javljaju benigna
PREVENCIJA Oboljenja koe
Vakcinacija domaih ivotinja. Oboljenja sluzokoe
Unitavanje pacova. Gnojni konjuktivitis
Dezinfekcija kontaminiranih povrina (voda,
zemljite) DIJAGNOZA
Izbegavanje kupanja u stajaim vodama i sl. 1. Seroloke reakcije - (najee). Njima se
Doxycyclin - 200 mg nedeljno. dokazuje prisustvo antitela na neki od 3
najea serotipa.
6. LISTERIOZA 2. Kultivisanje infektivnog materijala - je
mogua ali je izolacija relativno teka. U toku
ETIOLOGIJA meningitisa Listerija se moe kulturom
Listerioze su grupa oboljenja izazvana dokazati u cerebrospinalnom likvoru.
bakterijom Listeria monocytogenes. 3. Biopsija i pravljenje histopatolokih
Od 11 serotipova, samo 3 su epidemioloki preparata - koji se boje specijalnim bojama.
znaajna (Ia, Ib, IVb).
Listeria monocytogenes se nalazi svuda u LEENJE
spoljanjoj sredini (zemlji, vodi, povru, GIT-u Antibiotska terapija (Ampicilin je lek izbora,
mnogih ivotinja pa i ljudi). Najvie obolevaju ljudi Eritromicin kao alternativa).
koji rade sa stokom i u klanicama. Listerija moe
195
7. MALLEUS (Sakagija, Slinavka) 1. Rana faza - nakon perioda inkubacije od 7-14
dana naglo se javlja:
ETIOPATOGENEZA Visoka T, Jeza i Drhtavica
Izaziva ovog oboljenja je Bacillus mallei, Malaksalost
gram negativni tapi. Nastaje pri kontaktu zdrave Bolovi u miiima, vratu i leima
osobe sa obolelim ivotinjama i zaraenim Glavobolja
materijalom preko koe i sluzokoe. Apetit je slab
Rizina zanimanja su mesari, koijai, Ponekad blede makule po koi trupa.
potkivai, poljoprivrednici, koari, medicinski 2. Kasna faza
radnici itd. Kaalj
Dispneja
KLINIKA SLIKA Bol u grudima
Bolest nastaje 1-5 dana nakon kontakta i Cijanoza
karakterie se: Konfuzno stanje - zbog hipoksije
Visokom T i drhtavicom Neki od bolesnika imaju
Znojenjem Bol u trbuhu
Crvenilo, otok i ranica - na mestu infekcije Muninu, povraanje
Otokom limfnih lezda. Prolivaste stolice
uticu - znak teke infekcije.
DIJAGNOZA RTG plua - slika atipine intersticijalne
Postavlja se izolacijom uzronika iz sekreta pneumonije.
direktnim razmazom. Kod tekih infekcija pored plua
zapaljenjske promene mogu da se jave i na
LEENjE miokardu, endokardu, mozgu, modanicama, jetri i
Davanje sulfonamida i antibiotika irokog bubregu.
spektra.
PROGNOZA
PREVENCIJA Bolest traje 2-4 nedelje, prognoza je dobra,
Upotreba rukavica i maske ovek je sklon reinfekcijama.
196
dre u karantinu odreeno vreme i da im se Munina, povraanje
preventivno daju tetraciklini. Uestalo crevno pranjenje
Hepato-splenomegalija
9. Q-GROZNICA Granulomatozni hepatitis
2. Pluni oblik - (najei). Karakterie ga
ETIOLOGIJA Kaalj - U poetku suv posle nekoliko dana
Akutno infektivno nekontagiozno oboljenje umereno produktivan.
iz grupe zoonoza koje izaziva rikecija Coxiella Auskultatorini nalaz je oskudana
burnetii. Radi se o mikroorganizmu u obliku koke, Rtg plua: Vidi se atipina intersticijlana
tapia, vlakana i lanaca, koji se po Gramu boje pneumonija.
negativno. 3. Hronini oblici
Oboljenje je iroko rasprostranjeno u prirodi, Znaci edokraditisa i miokarditisa.Mogu je
javlja se sporadino ili u vidu manjih epidemija. i meningitis, encefalitis i generalizovane
Rezervoar infekcije u prirodi su divlje i domae limfodenopatije.
ivotinje (krpelj, muica, pacov, mi, je, ptice, Infekcija ponekad dovodi do spontanog pobaaja.
konj, govee, ovca, koza, svinja, golubovi i dr.). Bolest obino traje 3-4, a oporavak 2-3
Inficirane ivotinje infektivni agens izbacuju u nedelje, nekada i znatno due. Posle preleane
spoljnu sredinu preko izluevina (sluz, mleko, urin, bolesti znatan je gubitak telesne teine. Smrtnost od
stolica, posteljica). akutnih oblika je oko 1%, a od hroninih neto vea
Infekciji su najvie izloeni stoari, ratari, , najee zbog insuficijencije jetre ili srca.
mesari, veterinari, laboratoriski i medicinski
radnici, seosko stanovnitvo, radnici na preradi DIJAGNOZA
mleka, vune, koe i krzna. Vea incidenca oekuje Epidemioloki podaci.
se zimi i u prolee (vreme jagnjenja i kontakta sa Klinika slika.
posteljicom), a ako bolest prenosi krpelj ee se Seroloke reakcije (reakcija aglutinacije, reakcija
javlja u prolee i jesen. fiksacije konplementa).
Direktna imunoflorescencija.
PATOGENEZA ELISA-test.
ovek se najee zarazi inhalacijom praine
i drugih estica u kojima se nalaze rikecije. LEENJE
Oboljenje se moe preneti i kontaktom obolele Antibiotska terapija - Lek izbora su Tetraciklini
ivotinje sa ovekom, kao i ingestijom (25mg/kg tokom 14 dana) ili hloramfenikol.
kontaminirane hrane i vode.
Posle ulaska u organizam rikecija PREVENCIJA
limfotokom dospeva u cirkulaciju i nastaje Zdravstveno prosveivanje.
sistemska diseminacija u razne organe i tkiva gde Primena optih higijenskih mera za radnike koji
izaziva zapaljenje intersticijuma. su profesionalno ugroeni infekcijom.
Najee su zahvaena plua, ali i GIT, jetra, Korienje zatitnih rukavica, maski i odela.
srce, mozak i modanice. Higijenski uslovi rada na farmama, u halama za
preradu mesa, koe, vune, krzna, mleka i drugih
KLINIKA SLIKA produkata domaih ili divljih ivotinja.
Tok bolesti moe biti akutan i hronian, a
esti su i subkliniki oblici infekcije. KRITERIJUMI ZA PRIZNAVANJE
Nakon perioda inkubacije koji traje 2-4 ZOONOZA KAO PROFESIONALNOG
nedelje, bolest obino poinje naglo. Javlja se: OBOLJENJA
Visoka temperatura
Jeza i drhtavica Da bi se neka od zoonoza priznala za
Opta slabost i malaksalost profesionalno oboljenje moraju biti ispunjeni
Bolovi u miiima sledei uslovi:
Glavobolja 1. Pozitivna radna anamenza
Obilno znojenje Da je radnik radio na poslovima i radnim
Smajenje apetita mestima na kojima je ostvaren kontakt sa
Munina i povraanje uzronikom bolesti.
2. Da postoji klinika slika zoonoza u akutnom,
Bol u trbuhu.
subakutnom i hroninom stadijumu ili stanje
Tok i ishod bolesti zavisi od stepena
posle preleale bolesti (dijagnoza potvrena
zahvaenosti pojedinih organa. Razlikujemo tri
kod specijaliste infektologa) - bakterioloke i
oblika bolesti:
seroloke reakcije.
1. Abdominalni oblik
3. Da postoji dokaz o kontaktu sa uzronikom
Bol u trbuhu
bolesti na radnom mestu.
197
Overem opis poslova radnog mesta. ovih bolesti su najee virusi koji pripadaju
4. Prostorna i vremenska povezanost sa pojavom familiji Toga-viride i Bunya-viride. Radi se o
bolesti. Da vremenski period od momenta malim RNK virusima koji sadre masti (osetljivi na
kontakta sa agensom do momenta pojave dezinficijense) i hemaglutinine (olakavaju
bolesti odgovara periodu inkubacije te bolesti. serodijagnostiku i tipizaciju). Njavanija oboljenja
5. Da postoje dokazi iz kojih se stie uvid u iz ove grupe jesu:
aktuelnu epidemioloku situaciju u porodici i u 1. Krpeljski encefalitis
okolini-van radne sredine (podaci o 2. uta groznica
oboljevanju lanova porodice koje daje 3. Denga
ordinirajui lekar). 4. Papadai groznica
198
DENGA alkalnoj sredini. Glavno hranilite mu je alkalna
peptonska voda odakle se presejava na druge
Virusna bolest koja ima prirodni rezervoar u podloge. Pored klasinih tipova, poslednjih godina
majmunima, ali se kao i uta groznica adaptira na je posebno aktuelan biotip El Tor.
ljude, koji dalje uz pomo komaraca ire bolest. Bolest se prenosi putem vode i karakterie se
Izaziva bolesti je Arbo-virus velikom zaraznou, a najee obolevaju osobe sa
ve postojeim poremeajima GIT-a. Bolest se
KLINIKA SLIKA javlja u vidu manjih epidemija u nekim Azijskim
Nakon inkubacije od 5-8 dana javlja se: (Indija) i Afrikim zemljama, odakle se povremeno
- Skok temperature (39-40OC) unosi u razliite pa i Evropske zemlje.
- Glavobolja
- Bolovi u miiima i zglobovima PATOGENEZA
- Diskretna ospa Nakon unosa vibrion se razmnoava u GIT-u
Nakon kratkotrajnog poboljanja javlja se: gde produkuje moan enterotoksin koji se
- Ponovni skok temperature ireverzibilno vezuje za gangliozidne receptore na
- Miini i retrobulbarni bolovi povrini enterocita ime se aktivira adenil-ciklazu,
- Otok limfnih lezda to za rezultat ima produkciju 3.5 cAMP, pod ijim
- Tipina ospa na trupu uticajem dolazi do ekstremnog gubitka vode i
- ok - kod tekih oblika sa hemoraginim elektrolita putem creva, te nastaje ekstremna
sindromom. dehidratacija sa hipovoleminim okom i
acidozom.
RADNA SPOSOBNOST
Nesposobnost za rad traje oko mesec dana KLINIKA SLIKA
posle zavretka bolesti Nakon inkubacije od 3-4 dana javlja se:
Dijarejalni sindrom -stolice lie na pirinanu
PAPATAI GROZNICA vodu. Putem stolice se gubi i po 10l tenosti za 24h.
Povraane mase imaju sastav kao i stolica.-
(FEBRIS PAPATACI) usled regurgitacije.
Znaci hipovolemijskog oka.
Javlja se u Evro-Aziskoj regiji na 20-45
stepenu geografske irine, ranije se esto javljala i u TERAPIJA
naoj zemlji. Izvor bolesti je ovek. Nadoknada tenosti i elekrolita (per-venum
ili per-os) - Izotonini rastvor Ringer.
KLINIKA SLIKA Antibiotici (Tetraciklini) - sami nisu dovoljni
Posle inkubacije od 3-6 dana javlja se: za zaustavljanje toka bolesti.
Skok temperature (39-40 C),
Bolovi u miiima, PROFILAKSA
GIT-poremeajima, Higijenske mere - Upotreba higijenski
Konjuktivitis, ispravne vode za pie i hrane su u prvom planu.
Izrazito crvenilo lica. Davanje tetraciklina - u profilaktike svrhe
Nakon 2-3 dana stanje se normalizuje i opravdano je kod osoba koje ve boluju od crevnih
bolest ulazi u fazu rekovalescencije, ali se mogu bolesti.
javiti i recidivi.
199
KLINIKA SLIKA Potpuno umanjena doivotno - zbog nastalih
I - Bubunska kuga - Najei oblik bolesti. Nakon sekvela na nervnom sistemu , oku (slepilo) itd.
perioda inkubacije od 3-5 dana javlja se:
Drhtavica i opti znaci TROPSKE BOLESTI
Otok regionalnih limfnih lezda - koje se IZAZVANE PROTOZOAMA
stapaju u pakete i fistuliziraju
Vezikule sa nekrotinim centrom - na mestu
uboda insekta
MALARIJA
Teka septika slika - ako se infekcija ne
zaustavi u limfnim lezdama (generalizacija
ETIOPATOGENAZA
Bolest sa bolesne na zdravu osobu prenosi
bolesti).
enka komarca. Uneti parazit dospeva u elije
II - Pluna kuga - Moe nastati u toku opisane
jetre gde sazreva. Osloboeni merozoiti iz jetre
generalizacije bolesti, ali se moe razviti i kao
napadaju eritrocite (u kojima se dovrava
primarni entitet nakon kapljine infekcije kada je
sazrevanje) dovodei do njihovog prskanja to se
inkubacioni period znatno krai. Bolest se
kliniki manifestuje malarinim napadom.
manifestuje:
Osloboeni paraziti iz eritrocita napadaju i
Bronhitisom koji progredira u teku
unitavaju nove eritrocite to dovodi do ponovnih
bronhopneumoniju
mlarinih napada. Iz pojedinih eritrocitnih formi
Krvavim ispljuvkom parazita razvijaju se gameti, ija se maturacija i
Dispnejom oplodnja odigravaju u komarcu, ime se ciklus
Tekim optim stanjem bolesti zatvara.
Poputanjem desnog srca Postoji nekoliko vrsta parazita koji izazivaju
Smrtni ishod je est. malariju:
200
1. Hlorokvin - lek izbora. Visoka temperatura sa remisijama,
2. Primakvin - se daje da bi se unitili paraziti u Otoci limfnih lezdi (posebno subokcipitalnih)
jetri. Eritem na koi praen otokom
3. Kinin + Tetraciklini - kod rezistencija na Depresija
Hlorokvin, kada je stanje
pacijenta teko. Insomnija
4. Meflokin ili Halofantrenom
- kod rezistencije Oteenje srca - Najea komplikacija
na Hlorokvin, kada stanje pacijenta nije teko.
5. Sulfadoksin-pirimetamin - Se takoe RADNA SPOSOBNOST
primenjuje ali se i na ovaj lek esto razvija Zavisi od sekvela posle preleane bolesti.
rezistencija.
LAJMANIJAZA
PROFILAKSA
1. Hemoprofilaksa - Treba je zapoeti 2 nedelje I - KONI OBLIK
pre i nastaviti je 4 nedelje po povratku iz Etiopatogeneza - Uzronik su brojni
tropskih krajeva. Najee se preporuuje varijeteti parazita Leishmania tropica. Bolest
Hlorokvin (300 mg nedeljno), a ako postoji prenosi komarac sa bolesnih ivotinja (najee
rezistencija na ovaj lek dodaje se i Proguanil psa) na oveka. Najee se javlja na Srednjem
(200 mg dnevno). Za krae boravke do 2 Istoku, Mediteranu i Severnoj Africi. Uz malariju to
meseca preporuuje se Meflokin jednom je najea importovana tropska bolest kod nas.
nedeljno. Klinika slika - Manifestuje se kao uporna
2. Borba protiv ujeda komaraca - Mree, razna kona promena na regijama koje ne pokriva odea.
protektivna sredstva za zatitu koe. Papule, preko nodusa do kruste
Regionalna limfadenopatija - moe pratiti
RADNA SPOSOBNOST promene na koi.
Radna nesposobnost je najee kratka sem u Bolest ima spontanu benignu evoluciju.
sluajevima velike iscrpljenosti. Leenje - Obino nije potrebno
Ukoliko doe do tekog oteenja bubrega Petovalentni antimonski prparati
nastaje trajna radna nesposobnost. Antigljivinim lekovima
Estetsko hiruke intervencije - ako je
AMEBIJAZA lokalizacija estetski optereujua.
201
Simptomi od strane RES-a
TROPSKE BOLESTI Hepato-splenomegalija
Otoci ekstremiteta
IZAZVANE HELMINTIMA Hematemeza
Krvni podlivi
ISTOZOMIJAZA Komplikacije
Tromboza vene porte
ETIOPATOGENEZA Karcinom jetre
Oboljenje izazivaju razliite vrste Nematoda
Schistosoma: Haematobijum, Japonicus i DIJAGNOZA
Mansoni Eozinofilija u krvi
1. S. haematobijum (parazitira u mokranim Nalaz parazita u stolici i mokrai
putevima) - Izaziva oteenja u Povien titar antitela na pojedine uzronike
genitourinarnom traktu
2. S. mansoni i japonicus - Mogu izazivati LEENJE
oteenja na jetri, slezini, pluima, CNS-u i Antiparazitarni lekovi (Prazikvantel,
malignu alteraciju. Niridazol, Oltipraz, Metrifonat).
ovek se zarazi kada jedan razvojni oblik PROFILAKSA
parazita, koji ivi u slatkoj vodi tropskih Izbegavanje kupanja u rekama i jezerima tropskih
krajeva ue kroz kou ili se unese preko usta regija.
pri kupanju u ovim vodama. Noenje zatitne odee pri radu na mestima gde se
infekcija moe preneti.
KLINIKA SLIKA
I - Prva faza bolesti RADNA SPOSOBNOST
- Svrab - na mestu ulaska parazita. Kod Schistosoma haematobijum zavisi od
II - Druga faza - nakon mesec i vie dana stepena oteenja genitourinarnog sistema.
Poviena temperatura
Kod Schistosoma Japonicus zavisi od stepena
Generalizovana ospa (urtikarija)
oteenja raznih organa i sitema i moe biti
Otoci usana i kapaka
znatno umanjena do potpune radne
Eozinofilija.
nesposobnosti.
III - Trea faza - Klinika slika zavisi od vrste
parazita. FILARIJAZA
1. Schistosoma Haematobijum
Visoka temperatura ETIOPATOGENEZA
Urtikarija Uzronik oboljenja su Nematode - Valjkasti
Hematurija crvi ije se mlade forme - Mikrofilarije prenose
Nodulusi i ranice na sluzokoi beike razliitim antropodama tropskih krajeva sa bolesne
Oteenja bubrega (pijelitis, hidronefroza i ivotinje na oveka.
pionefroza). Unete mlade forme u organizmu oveka
Komplikacije prodiru u krv i migriraju kroz razliita tkiva
Epididimitis izazivajui laka ili tea oteenja. Mlade forme
Prostatitis razvijaju se u odrasle parzite koji napadaju
Uretritis uglavnom potkono ili limfno tkivo u kojima mogu
Maligna alteracija. dovesti do tekih promena.
2. Schistosoma japonicus KLINIKA SLIKA
Visoka temperatura Zavisi od loklizacije mikrofilija, mogu se
Urtikarija javiti:
Papula sa jakim svrabom Limfadenitis
- Bolovi u stomaku Otoci potkonog tkiva
Kasnije se javljaju Otoci skrotuma
Intenzivni prolivi Urtikarije
Hepato-splenomegalija Konjuktivitisi
Plune promene. Keratitisi pa i slepilo
U zavrnom stadijumu Alergiske manifestacije (na prisustvo parazita)
Ciroza jetre Kalabarski otoci mekih tkiva
Teka oteenja CNS-a (ree) Eozinofilija i reaginska antitela
3. Schistosoma Mansoni
Visoka temperatura DIJAGNOZA
Izaziva oteenja jetre i slezine 1. Nalaz mikrofilarija u krvi
Brzo propadanje
202
2. Identifikacija odraslog parzita u potkonom i 2. VIRUSNE HEMORAGINE
drugim zahvaenim tkivima histolokim GROZNICE
pregledom.
VIRUSNE HEMORAGINE
LEENJE GROZNICE
Dietilcarbamazin ili u novije vreme
Ivermectin koji je manje toksian. Virusne hemoragiske groznice (VHG) su
grupa obaljenja ija su zajednike osobine
ANKILOSTOMIJAZA Da su izazvane virusima
Da su praene temperaturim i krvarenjem
Oboljenje izazivaju crevni paraziti
Da su po prirodi arina oboljenja
Ankylostoma duadenale i Necator americanus.
Manifestuje se GIT-poremeajima i Izazivai VHG su virusi koji pripadaju
anemijom. familijama Togaviridae, Arenaviridae, i
Radna nesposobnost je privremena. Bunyaviridae.
STRONGILOIDOSIS Nain prenoenja bolesti moe biti preko:
I - Krpelja
Izaziva oboljenja je crevni parazit Krimsko-kongoanska VHG
Strongiloides stercoralis koji ulazi u organizam Omske hemoragine groznice
kroz kou odakle venskim krvotokom dolazi do Kjasanurske umske bolesti
plua i GIT-a. II - Komaraca
Klinika slika Denga
Papula na mestu ulaska parazta uta groznica
Eozinofilni infiltrat u pluima Chicungunguny VHG
Uporene diareje. III - Kontaktom
Radna nesposobnost je privremena. VHG sa bubrenim sindromom
Afrika hemoragina groznica
KRITERIJUMI ZA PRIZNAVANJE Ebola
IMPORTOVANIH TROPSKIH
BOLESTI KAO PROFESIONALNOG KRIMSKO-KONGOANSKA
OBOLJENJA HEMORAGIKA GROZNICA
(KKHG)
Da je radnik obavljao poslove na slubi u
oblastima gde se tropske bolesti javljaju endemski i ETIOPATOGENEZA
epidemijski (Osoba koje rade u tropskim predelima, Izaziva je virus iz familije Bunyaviridae.
Osoba duge plovidbe) kao i Zdravstveno osoblje Najea je na Krimu i Kongu, ali je registrovana i
koje neguje obolele od ovih bolesti. kod nas.
Da postoji klinika slika infektivne bolesti u Rezervoar virusa su neke domae ivotinje
akutnom, subakutnom ili hroninom stadijumu ili (ovce, krave, koze), a krpelji su prenosioci virusa
stanje posle preleale bolesti (dijagnozu utvrdio na oveka. Posle ujeda krpelja virus ulazi u krv i
specijalista za infektivne bolesti) nastaje viremija. U daljem toku patogeneza je
Da postoji kontakt sa uzronikom bolesti na slina kao i kod ostalih hemoragikih groznica.
radnom mestu (overen opis poslova radnog mesta, Bolest je najea kod osoba koje rade sa
prostorna i vremenska povezanost sa uzronikom) stokom. Postoji mogunost da se virus prenese
Da postoje dokazi iz kojih se stie uvid u preko bolesnikove krvi na zdravstveno osoblje.
aktuelnu epidemioloku situaciju u porodici i u
okolinu-van radne sredine (podaci o oboljevanju KLINIKA SLIKA
lanova porodice-daje ih ordinirajui lekar). Inkubacija traje 4-8 dana, nakon ega se
razvija klinika slika slina onoj kod HGSBS stim
III - INFEKTIVNE BOLESTI to nema manifestnog oteenja bubrega. Tok je
najee povoljan.
1. ABROVIRUSNE INFEKCIJE DIJAGNOZA
(Virusne hemoragiske groznice) Postavlja se na slian naina kao kod
Heterogena grupa infektivnih oboljenja koja HGSBS.
izazivaju ARBO-virusi. Radi se o RNK virusima
koje prenose insekti. LEENJE
Kod oveka ovi virusi mogu izazvati Simptomatsko.
razliite infekcije od kojih su najznaajnije
PROFILAKSA
1. ENCEFALITIS
203
1. Veterinarska kontrola stoke i zatitom radnika Opte stanje se popravlja
koji rade sa njom. Period oporavka - Poinje oko 21 dana i traje vie
2. Noenje zatitnih rukavica kod osoblja koje nedelja
neguje obolelog. Povlaenje subjektivnih smetnji i
normalizacija fizikalnog nalaza
HEMORAGINA GROZNICA SA
BUBRENIM SINDROMOM (HGSBS) KOMPLIKACIJE
Azotemija s uremijom - moe dovesti do edema
ETIOPATOGENEZA plua, konvulzija i smrti.
Postoji oko 100 serotipova virusa koji Krvarenja - mogu biti uzrok nepovoljnog ishoda
izazivaju HGSBS svrstanih u 6 serogrupa: bolesti.
1. Hantan
2. Pumala DIJAGNOZA
3. Seoul 1. Epidemioloka anketa - o moguem kontaktu
4. Prospect obolelog sa glodarima ili njihovim
5. Hill izluevinama
6. Leaky 1. Klinika slika - Visoka T, krvarenje, oligurija
Rezervoar infekcije virusa HANTAN u odnosno anurija (Bubrena insuficijencija)
prirodi su neki glodari, koji izluuju virus preko 2. Dokazivanje atitela - Specifinih antivirusnih,
urina, fecesa i sline u spoljanju sredinu. Neutraliuih ili antitela koja fiksiraju
ovek se inficira preko kontaminirane komplement
hrane, vode, vazduha ili direktnim kontaktom. 3. Identifikacija virusa - Inokulacijom, kulturom
Posle ulaska u organizam virus se replicira u ili elektronskom mikroskopijom
elijam Retikuloendotelnog sistema i nastaje LEENJE
viremija. Dolazi do vazopatije i poremeaja 1. Simptomatsko - Vaan je odmor u postelji i
koagulacije to dovodi do krvarenja. esta je korekcija vodeno-elektrolitikog bilansa
diseminirana intravaskularna koagulacija sa 2. Dijaliza - je neophodna u sluaju azotemije
poremeajem mikrocirkulacije.
Vano mesto u nastanku tkivnog oteenja PREVENCIJA
imaju i autoimuni procesi koji su izmeu ostalog 1. Mere zatite od kontakta sa glodarima i
odgovorni i za nastanak akutne bubrene njihovim izluevinama - kod profesionalno
insuficijencije. Bubrezi su oteeni to smanjuje izloenih osoba
njihovu filtraciju pa dolazi do oligurije i anurije. 2. Plansko unitavanje glodara
Najee obolevaju mukarci izmeu 20 i 60
godina u periodu maj-oktobar i to poljoprivredni 2. BOTULIZAM
radnici, izletnici, obani i vojnici.
Postoji seoski, gradski i laboratoriski tip ETIOPATOGENEZA
razbolevanja. Izaziva bolesti je gram pozitivna sporogena
bakterija Clostridium botulinum koja izluuje
KLINIKA SLIKA najmanje 7 egzotoksina (A,B,C,D,E,F i G) koji su
prolazi Nakon perioda inkubacije koji traje po svom sastavu proteini (unitava ih kuvanje na
3-4 nedelje bolest kroz nekoliko faza: 100 C).
Uvodna faza Bolest ljudi uglavnom izazivaju tipovi A, B i
Visoka T E, dok tip G moe kod novoroenadi da izazove
Drhtavica smrtnu neurointoksikaciju.
Malaksalost Rezervoar spora bakterija je digestivni trakt
Glavobolja mnogih ivotinja, odakle spore dospevaju u
Bolovi u miiima spoljnu sredinu i kontaminiraju biljne kulture i
Bolovi u zglobovima ivotinjske proizvode u kojima se razvijaju u
Lice i grudi su hiperemini vegetativne oblike koji lue tkosine. ovek se
Konjuktivitis inficira konzumiranjem hrane u kojoj se nalazi
Nepce i drelo su jako crveni neki od toksina (hrana koja nije termiki
Oligurina faza - Razvija se izmeu 2 i 8 dana adekvatno obraena ili svee konzervisane
Smanjenje diureze (Oligurija i Anurija) namirnice).
Povraanje Posle ingestije kontaminirane hrane toksin se
Krvarenje iz nosa, koe i konjuktiva apsorbuje iz eludca i tankog creva i linfom
Hematurija i Melena (esto) dospeva u cirkulaciju gde se zadrava kratko jer
Poliurina faza -Nastaje izmeu 9 - 13 dana pokazuje veliki afinitet za receptore
bolesti.
Obilnije mokrenje
204
1. Na acetilholinerginim sinapsama - ime LEENJE
ometa oslobaanje ACTH, to dovodi do
miine slabosti 1. Antibotulinski serum (za tipove A, B i E) -
2. U autonomnim ganglijama - ime utie na Primenjuje se prvih dana bolesti. Antitela iz
rad lezda koje su pod kontrolom tih receptora. seruma vezuju i neutraliu cirkuliue toksine.
Botulizam se najee javlja sporadino ali su Zbog estih serumskih reakcija neophodna je
mogue i manje epidemije ako vei broj ljudi desenzibilizacija.
konzumira kontaminiranu hranu. 2. Postavljanje nazo-gastrine sonde - Za
regulisanje ishrane i unosa tenosti.
POSEBNI OBLICI BOTULIZMA 3. Postavljanje urinarnog katetera - za
1. Botulizam rana - nastaje zagaivanjem regulisanje retencije mokrae.
povrede sporama bakterije i to najee 4. Duboke klizme - U cilju regulacije opstipacije
tipovima A i B. Ovde se apsorpcija toksina vri 5. Kontrolisano disanje - U najteim
linfom i krvlju. sluajevima kada postoji respiratorna
2. Botulzam narkomana - nastaje kod insuficijencija.
narkomana posle intravenske upotrebe droge. 6. Prostigmin - se daje da bi se ublaila preterana
3. Botulizam novoroenadi -do intoksikacije suvoa sluznica.
dolazi upotrebom kontaminiranog mleka u
prahu i meda PREVENCIJA
1. Higijensko-sanitarna kontrola industriske
KLINIKA SLIKA proizvodnje namirnica
Nakon perioda inkubacije koji traje od
2. Davanje strunih uputstava za
nekoliko asova do nekoliko dana, javljaju se:
konzerviranje namirnica u domainstvu
I - Digestivne smetnje ( lokalno dejstvo toksina) 3. Termika odrada namirnica, kako u
- Muka i Gaenj industriji tako i u domainstvu.
- Suvoa sluzokoa
- Povraanje 3. AKUTNI VIRUSNI
- Oteano mokrenje
- Proliv HEPATITIS
- Zatvor (sledeeg dana)
III - Miine smetnje (Opte, simetrine, progresivnog Akutni virusni hepatitis je akutna nekroza i
karaktera) zapaljenje jetre koje najee protie kao blaga
- Pareze i Paralize infektivna bolest ali se moe ispoljiti i kao
- Usled paralize dijafragme i meurebarnih miia subakutna hepatika nekroza ili fulminantni
- Miina hiperrefleksija- hepatitis sa visokim letalitetom. utica i tamna
- moe doi do RES- insuficijencije mokraa su najupadljiviji znaci oboljenja ali se ne
II - Neuroloke smetnje (potiu od kranijalnih nerava)
javljaju kod svih bolesnika.
- Diplopije
- Disfonija Bolest izazivaju hepatotropni virusi koji se
- Mutnoe vida oznaavaju sa:
- Dizartija 1. Hepatitis A virus (HAV)
- Paraliza akomodacije 2. Hepatitis B virus (HBV)
- Disfagija 3. Hepatitis C virus (HCV)
4. Hepatitis D virus (HDV)
U fazi oporavka miina slabost se povlai 5. Hepatitis E virus (HEV)
obrnutim redom od onog pri nastanku. Bolest traje 6. Hepatitis G virus (HGV)
3-4 nedelje. Kod nekih miina slabost i
malaksalost se odrava i po vie meseci. Smrtnost ETIOPATOGENEZA
je 5-65%. I - HEPATITIS A
Rezervoar infekcije je bolesnik. Izaziva je
DIJAGNOZA RNK-virus koji se moe nai u stolici u toku
ANAMENEZA inkubacije, koja traje 15-45 dana. Infekcija moe
Podatak o konzumiranju neisprane hrane. nastati fekalno-oralnim putem, pri kontaktu sa
KLINIKA SLIKA ekskretima obolelog, unoenjem seruma bolesnika i
Zbog svoje karakteristinosti najee je dovoljna povredom instrumentima zagaenim serumom
za dijagnozu. obolelog.
DOKAZIVANJE BAKTERIJE Ovako nastalo oboljenje ostavlja doivotan
U hrani, stolici, rani direktno ili putem kulture. imunitet.
INOKULACIJA Najveem riziku su izloeni zdravstveni
Sumnjivog sadraja iz hrane miu. Njegova smrt radnici, vojnici i deca u kolama i obdanitima.
ukazuje na botulizam. II - HEPATITIS B
205
Rezervoar infekcije je bolesnik. Izaziva je SUBKLINIKI OBLIK
DNK-virus. Najee se prenosi seksualnim putem ANIKTERINI OBLIK
(u 50%), zatim putem krvi i njenih derivata, Javljaju se ei od tipinog oblika ali se esto ne
vertikalnim putem sa majke na dete u toku prepoznju
poroaja, a u 20-30% sluajeva put prenoenja je HOLESTAZNI OBLIK
nepoznat to ukazuje na mogunost horizontalne BIFAZNI OBLIK
transmisije (blizak kontakt sa HBsAg pozitivnom PRODUENI OBLIK
SUBAKUTNI OBLIK
osobom). Izaziva se u organizam moe uneti i
CITROGENI OBLIK
preko povreene koe , pri pranju i ienju maina FULMINANTNI OBLIK
za hemodijalizu i vrenju hemodijalize. Javljaju se zatno ree
Najveem riziku da obole su izloeni
laboratoriski i zdravstveni radnici u odeljenjima za DIJAGNOZA
hemodijalizu, hirukim, hematolokim, I - ANAMNEZA I KLINIKA SLIKA
giekolokim, infektolokim i stomatolokim II - EPIDEMIOLOKA ANKETA
odeljenjima. Rizina grupa su i intravenski III - HEMATOLOKE ANALIZE
narkomani. Period inkubacije traje od 40 dana do 6 IV - BIOHEMIJSKE ANALIZE
meseci. - Poveanje transaminaza (naroito ALT)
III - HEPATITIS C - Patoloke vrednosti rezultata testova kojima
Rezervoar infekcije je bolesnik. Infekcija se se procenjuje sintetska funkcija jetre, holestaza
najee prenosi transfuzijama krvi i derivata krvi, i citoliza
ree kontaminiranim iglama i pricevima, kao i
seksualnim kontaktom. Prenos sa majke na dete je V - SEROLOKE ANALIZE
mogu ali je od malog epidemiolokog znaaja. 1. Odreivanje Antitela protiv virusa A u
Horizontalna transmisija se negira ali se ne moe ni klasi IgM i IgG (ELISA i RIA test),
iskluiti. Zdravstveni radnici obolevaju tri puta 2. Odreivanje HBs antigena - (ELISA i
ee od opte populacije. RIA testovi)
IV - HEPATITIS D Antigen virusa hepatita B javlja se u
Rezervoar infekcije je bolesnik. Infekcija je serumu bolesnika 2-7 nedelja pre poetka
ograniena na grupe sa uestalim perkutanim bolesti
ekspozicijama (intravenski narkomani, 3. Odreivanje Anti HBs - Posle osme
hemofiliari, bolesnici na hemodijalizi). nedelje bolesti stvaraju se antitela (anti
Zdravstveni radnici koji lee ove bolesnike takoe HBs)
se mogu inficirati. 4. Odreivanje HBc antigena i Anti HBc
V - HEPATITIS G 5. Odreivanje HBe antigena i Anti HBe -
Rezervoar infekcije je bolesnik. Njegov koji se javlja u serumu u ranoj fazi bolesti.
znaaj u humanoj patologiji jo uvek je u fazi Odravanje HBe antigena bez stvaranja
istraivanja. Prenosi se transfuzijom i derivatima antitela je lo prognostiki znak (hronini
krvi. aktivni hepatitis).
206
OCENA RADNE SPOSOBNOSTI
207
Laboratorijske analize koje ukazuju na prisustvo Akutni stdijum
uzronika. - Strah
- Psihomotorni nemir
- Miinim grevima
Furiozno - Hidrofobija
4. BESNILO (Rabies) besnilo - Halucinacije
(u 80%) - Konvulzije
Virusni smrtonosni encefalitis - Aerofobija
(encefalomijelitis) ije su glavne klinike - Izraeno slinavljenje
karakteristike psihomotorni nemir sa strahom, - Koma i smrt (oko 6. dana bolesti)
hidrofobija, slinavljenje, miina slabost i paralize - Miina slabost od samog poetka, koja
sa respiratornom insuficijencijom. kroz 2-3 dana prelazi u paralizu
Paralitno
- U osnovi bolesti je diseminovani mijelitis
besnilo
ETIOPATOGENEZA - Smrt oko 6. dana kao posledica
Uzronik bolesti je Rabies virus. Radi se o respiratorne insuficijencije i uguenja
RNK virusu iji genom kodira sintezu najmanje 5
PROGNOZA
proteina od kojih su najznaajniji M i G-protein
Ishod bolesti je nepovoljan, zahvaljujui
koji stimuliu sintezu neutraliuih i
respiratoru ivot se moe produiti do 26 dana.
hemaglutinizirauih antitela. Ovaj virus se lako
unitava Sunevim zracima, suenjem, alkoholom, DIJAGNOZA
formalinom, fenolom, etrom i dr. 1. Podatak da je oveka povredila zaraena
Rezervoar besnila u prirodi je zaraena ili ivotinja.
bolesna divlja ili domaa ivotinja. Lisice i vukovi 2. Klinika slika - Je karakteristina i esto
su kod nas glavni rezervoar besnila, preko njih se dovoljna za dijagnozu.
infekcija prenosi na pse i make i time unosi u 3. Utvrivanje virusa rabijesa metodom
ovekovu okolinu. imunoflurescencije u modanom tkivu
Rabijes virus najee ulazi u organizam dobijenom biopsijom.
oveka ujedom besne ili zaraene ivotinja. Virus 4. Dokazivanje virusa u salivi obolelog oveka ili
se razmnoava na mestu povrede u nervnom i ivotinje koja je nanela povredu.
miinom tkivu, a zatim kree du nerava sve do 5. Dokazivanje virusa biopsijom miia i
mozga ili kimene modine. Najvei tropizam virus perifernih nerava obolelog.
besnila pokazuje za bazalne strukture mozga, zatim 6. Pregled mozga ivotinje koja je nanela povredu
limbiki sistem, hipokampus, modano stablo, mali na Negrijeva telaca.
mozak i kimenu modinu. 7. Dokazivanje prisustva neutraliuih i
U nervnom sistemu virus ima izraeno hemaglutinirajuih antitela u serumu i likvoru
destruktivno dejstvo na neurone izazivajui obolelog.
njihovu nekrozu i smrt. Usled replikacije virusa u
perikarionu i dendritima neurona nastaju Nagrijeve LEENJE
inkluzije. Virus se od CNS-a moe iriti i ka Diazepam - Za ublaavanje psihomotornog nemira,
periferiji, pa tako moe dospeti i do pljuvanih straha i prekid konvulzija
lezda preko nerava koji kontroliu njihovu Postavljanje nazo-gastrine sonde za unos hrane,
sekreciju i izluiti slinom. tenosti i lekova.
Najugroeniji su vetrerinari, lovouvari, Traheotomija i kontrolisano disanje - U fazi
radnici u ZOO vrtovima, kontrolori tehniki miine paralize i guenja.
neobraenog mesa, umari, lovci, pastiri,
speolozi i laboratoriski radnici. PREVENCIJA
Procena rizika od pojave besnila - Ispitivanje
KLINIKA SLIKA okolnosti pod kojima se desila povreda,
Vakcinalni status ivotinje koja je nanela
Period inkubacije povredu, Utvrivanje aktuelnog
Traje od nekoliko dana do vie meseci ili godina epidemiolokog stanja u regionu.
(najae izmeu 30 i 90 dana) Obrada rane - ienje i ispiranje nekim
Prodromalni stadijum sredstvom koje unitava virus rabijes (alkohol,
- Malaksalost jod).
- Muka i Povraanje Seroprofilaksa - Osobe kod kojih je utvren visok
- Oseaj trnjenja i bola na mestu ujeda rizik od dobijanja besnila posle povrede moraju
- Bolovi u miiima
odmah primiti humani rabijes imunoglobulin
- Stanje slino gripu (lokalna neuropatija zbog
replikacije virusa) (1/2 doze u okolinu povrede, a druga 1/2 u
butni mii).
Vakcinoprofilaksa - Sprovodi se kod osoba koje
su pod rizikom da dobiju besnilo posle povrede
208
Prevencija besnila kod ivotinja KRITERIJUMI ZA PRIZNAVANJE
AIDS-a KAO PROFESIONALNOG
5. SINDROM STEENE OBOLJENJA
IMUNODEFICIJENCIJE (AIDS)
Da je radnik radio na poslovima i radnim mestima
ETIOPATOGENEZA na kojima je ostvaren parenteralni kontakt sa
AIDS je terminalni stadijum infekcije uzronikom bolesti
virusom humane imunodeficijencije. Poznata su Dokaz o kontaktu sa uzronikom na radnom mestu
dva tipa ovog virusa HIV-1 i HIV-2. Ovaj virus (overen opis poslova radnog mesta, izvetaj o
spada u familiju retrovirusa koji ima sposobnost povredi na radu, prostorna i vremenska
replikacije virusne RNK preko intermedijarne DNK povezanost sa uzronikom),
forme koja se naziva provirus. Provirus se Dokazi iz kojih se stie uvid u aktuelnu
inkorporira u genetski materijal osetljive elije epidemioloku situaciju, linu, u porodici i u
domaina, da bi potom dolo do transkripcije i okolini-van radne sredine (podaci ordinirajueg
translacije virusnih proteina i konanog lekara o oboljevanju lanova porodice)
obrazovanja novog virusa koji naputa inficiranu Seroloka reakcija na AIDS- parametar koji
eliju. Virus pokazuje posebni tropizam za podrazumeva prelazak latentnog stanja u
imunokompetentne elije, pre svega one koje na manifestni oblik (dijagnoza utvrena kod
svojoj povrini imaju CD4 molekul, dovodei do specijaliste za infektivna oboljenja),
poremeaja funkcije CD4 T-limfocita i antigen
prezentujuih elija to nakon vie godina dovodi OCENJIVANJE RADNE SPOSOBNOSTI
do razvoja teke imunodeficijencije koja se
manifestuje pojavom oportunistikih infekcija i Privremena spreenost za rad u egzacerbacijama
tumora. infekcije postoji do potpunog saniranja
Oboljenje se prevashodno prenosi infekcije i stabilizovanja opteg stanja
seksualnim putem i krvlju, pa su pod poveanim bolesnika.
rizikom da obole homoseksualaci, prostitutke, Ocena trajne radne sposobnosti zavisi od stadijuma
promiskuitetne osobe, intravenskii narkomani, deca bolesti, stanja imunolokog sistema i vrste
majki koje su obolele, osobe koje su primile krv posla.
transfuzijom i zdravstveni radnici. Rizik od Osobe koje su samo inficirane virusom HIV-a i
infekcije nakon uboda na iglu ili otricu instrumena one kod kojih postoje oportunistike infekcije,
je 0,4-0,5%. Do infekcije moe doi i posle a nisu u akutnoj fazi bolesti, nisu sposobne za
kontaminacije sluzokoa inficiranom krvlju. Iako je poslove gde bi dolazile u kontakt sa derivatima
HIV izolovan i iz suza, pljuvake, cervikalnog i krvi, za poslove zdravstvenih radnika, rad u
vaginalnog sekreta, urina i majinog mleka do sada kuhinjama i na mestima gde se priprema i
nije dokazano da je kontakt sa ovim telesnim dostavlja hrana, za poslove u vrtiima i one
tenostima rizian. gde postoji poveana mogunost infekcija.
U uznapredovalom stadijumu bolesti oboleli nisu
EPIDEMIOLOGIJA sposobni ni za kakav posao.
Procenjuje se da je u celom svetu HIV-om
inficirano preko 20 miliona ljudi, od ega je oko 4 6. TETANUS
miliona do sada ve obolelo, od kojih je bar
polovina ve umrla. Prosean period inkubacje Tetanus je teka akutna, infektivna,
AIDS-a je oko 10 god. Najvie obolelih je u nekontagiozna bolest koju izaziva toksin bakterije
zemljama treeg sveta (Afrika, Juna Amerika, Clostridium tetani, a koja se kliniki manifestuje
Jugoistona Azija), dok je u industriski razvijenim nevoljnim grenjem poprenoprugastih miia.
zemljama epidemija HIV infekcije vezana za velike
gradove (Los Aneles, San Francisko, Njujork, ETIOPATOGENEZA
Amsterdam). Procena je da u naoj zemlji ima oko Clostridium tetani je anaerobna, sporogena
6 hiljada inficiranih, sa Beogradom kao centrom bakterija. Kada se unesu u tkivu u kome nema
epidemije. kiseonika iz spora nastaju vegetativni oblici koji
lui vie toksina od kojih je najznaajniji
PREVENCIJA Tetanospazmin koji izaziva miine greve i
Smatra se da su preventivne mere koje se razdrauje Sy-nervni sistem.
primenjuju u zdravstvenim ustanovama protiv Izvor infekcije su neke domae ivotinje i
svih krvlju prenosivih bolesti, a koje su precizno ovek u ijem digestivnom traktu Clostridium
razraene za hepatitis B potpuno dovoljne i iza tetani ivi kao saprofit. Fecesom dospeva u spoljnu
prevenciju intrahospitalnog irenja HIV-a. Ove sredinu, gde prelazi u otpornu sporu.
mere je potrebno primenjivati u svim sluajevima Spore tetanusa dospevaju u organizam
bez obzira na HIV status pacijenta. oveka iz spoljne sredine prilikom povreivanja.
209
Naroito su opsane duboke i nekrotine povrede KOMLIKACIJE
tkiva koje je lieno kiseonika, a pritom je jo i Najee
slabije prokrvljeno. Ishemike lezije srca
U takvim anaerobnim uslovima spore Respiratorna insuficijencija
prelaze u vegetativne oblike, razmnoavaju se i Pneumonije
lue toksine koji se krvlju i linfom prenose do Atelektaze
gangliozida nervnih elija preteno onih u Pneumotoraks
modanom stablu i kimenoj modini. Ree
Najznaajniji toksin, tetanospazmin, du aksona Ruptura miia
dolazi do motornih neuron u prednjim rogovima Prelomi kimenih prljenova i rebara
kimene modine, a preko sinaptikih prostora stie Ugrizi jezika i dr.
i do inhibitornih neurona blokirajui njihovu Kasne
aktivnost ime izaziva razdraenje Tromboze u dubokim venama
poprenoprugastih miia to se manifestuje
hipertonusom (preterano grenje) i paroksizmima DIJAGNOZA
(periodino grenje). Tatanospazmin izaziva i 1. Podatak o povredi - osobe koja nije
pojaanu aktivnost Sy-nervnog sistema blokiranjem vakcinisana protiv tetanusa
mehanizama njegove inhibicije. 2. Klinika slika - je najee dovoljna za
Povean riziki od infekscije postoji kod svih prepoznavanje tetanusa (ispoljen trizmus i
onih zanimanja gde u toku rada moe doi do grenje miia)
povreivanja (poloprivreda, stoarstvo, klanika 3. Nalaz Clostridium tetani u povreenom
industrija itd.) tkivu - potvruje dijagnozu
210
Mycobacterium intracelulare I - BENIGNI TOK
Ove mikobakterije pomau razvoj Kada se ognjite infekcije lokalizuje i
tuberkuloze i plunih oboljenja i mogu eliminisanie na nivou primarnog kompleksa.
prouzrokavati ak i smrt Infekcija se najee zavrava na ovaj nain
Osim plunih oboljenja mogu izazvati i ukoliko je opta otpornost organizma dobra (u 88%
cervikalni adenitis i generalizaciju oboljenja sluajeva) Takva lica osim pozitivne tuberkulinske
Mikobakterije se neprenose direktnim reakcije i fibroznog i kalcifikovanog arita u
kontaktom sa obolele osobe. Postoje meutim neki pluima nemaju druge znakove aktivnosti
dokazi irenja oboljenja meu tuberkuloznog procesa.
pneumokoniotiarima, pa je zato neophodno, kao i Kod manjeg broja ovih osoba moe posle
pri tuberkulozi radiografski kontrolisati industriske kraeg ili dueg vremena doi do buenja latentnog
radnike. ognjita i pojave znakova bolesti tj. do nastanka
Najugroeniji su radnici koji su izloeni postprimarne tubrekuloze.
praini (rudari u rudnicima uglja i slina
zanimanja). II - MALIGNI TOK
Ukoliko se iz primarnog konpleksa infekcija
LEENJE iri u susedne delove plua ili udaljene organe i
Ova oboljenja su veoma rezistentna na tkiva gde moe da napreduje do fatalnog zavretka.
terapiju, ali obino reaguju na udruenu terapiju:
Rifadinom KLINIKA SLIKA
Etambutolom i I - PRIMARNA TUBERKULOZA
Etionamidom. Nastaje pri prvom kontaktu TBC-bacila sa
organizmom, pri emu se razvija primarni konpleks
8. TUBERKULOZA PLUA sa uveanjem regionalnih linfnih lezda. U odnosu
na teinu klinike slike moe biti
ETIOPATOGENEZA 1. Primarna tuberkuloza sa primarnom
Tuberkuloza je zarazna bolest bronha i kavernom
pleure izazvana bacilom Mycobacterium 2. Primarna tuberkuloza sa tekim
tuberculosis (najee humani tip, mada su mogui promenama u limfnim lezdama
i drugi sojevi). 3. Kazeozna pneumonija i bronhopneumonija
Izvor zaraze je ovek preko svojih 4. Primarna tuberkuloza sa hematogenim
ekskreta, ree izvor zaraze mogu biti domae irenjem (milijarna tuberkuloza)
ivotinje (govee preko mleka i mlenih II - POSTPRIMARNA TUBERKULOZA
proizvoda), ivina i ptice (kokoi i papagaji). Javlja se kod osoba koje su preleale
Poveanom riziku da obole izloeno je primarnu infekciju. Njeni oblici su:
medicinsko i drugo osoblje koje radi na odeljenjima Fibrokazeozni oblici
na kojima se lee oboleli od tuberkuloze (laboranti, Poetne forme
higijeniari). Odmakle forme
Najei put infekcije je respiratorni trakt Hematogeni oblici
(inhalacija kapljica i estica praine), ree organi za Opta milijarna tuberkuloza
varenje, jo ree sluzokoa gornjih disajnih puteva, Akutna milijarna tuberkuloza
a izuzetno retko oteena koa. Hronini apiretini oblici
Na razvoj bolesti utie virulencija, Fibrozni i ulcerozni oblici
patogenost i otpornost bacila tuberkuloze sa jedne Kazeozni oblici
strane odnosno prirodna otpornost, ivotna dob i Primarna kazeozna pneumonija
eventualna druga oboljenja inficiranog sa druge Primarna kazeozna bronhopneumonija
strane. Prirodnu otpornost organizma je sniena kod Postprimarni kazeozni oblici
zaraznih bolesti, graviditeta, laktacije, bolesti
endokrinog sistema, alkoholizma, psihikih DIJAGNOZA
stresova i loih ivotnih i radnih uslova. I - PRIMARNA TUBERKULOZA
Bacil tuberkuloze unesen u plua stvara 1. Radioloki nalaz
zapaljenjske promene tzv. rani infiltrat. Jedan broj Bipolarna senka primarnog kompleksa
bacila se raznosi limfotokom do regionalnih limfnih Policiklino zasenenje usled uveanih limfnih
lezda izazivajui zapaljenjski proces u njima - lezda u medijastinumu
limfadenitis i samom linfotoku - limfagitis. Mesto Znaci atelektaze plua
ranog infiltrata i susedne limfne lezde u zapaljenju Diseminovana milijarna, bronhopneumonina i
sa limfangitisom izmeu njih ine primarni pneumonina ognjita.
kompleks. 2. Pozitivan tuberkulinski test
Tako nastaje primarna tuberkuloza koja 3. Mogu nalaz bacila u sputumu ili kulturi
moe da ima razliiti dalji tok: II - POSTPRIMARNA TUBERKULOZA
211
1. Radioloki nalaz bez fizikog optereenja, u konfornim uslovima i
- Meke okrugle senke lokalizovane ispod ili u na mestima gde nepostoji opasnost irenja infekcije.
visini klavikule, nekad po itavom plunom Kazeozni oblici
tkivu ili renju U toku leenja nisu sposobni ni za kakav rad.
- Kaverne nepravilnog oblika. Po zavrenom leenju radna sposobnost e
zavisiti od obimnosti rezidua na pluima i stanja
LEENJE plune funkcije.
Poinje se sa kombinacijom Rifampicina,
Izonijazida i Streptomicina, a nakon nestanka KRITERIJUMI ZA PRIZNAVANJE
klinikih znakova bolesti jedan lek se iskljuuje i TUBERKULOZE KAO
nastavlja sa dva. PROFESIONALNOG OBOLJENJA
Pored navedenih koriste se i Pirazinomid,
Etambutol, Etionamid, Cicloserin, Kanamicin, Da je radnik radio na poslovima i radnim mestima
Kapreomicin. na kojima je ostvaren parenteralni kontakt sa
bacilom tuberkuloze
OCENA RADNE SPOSOBNOSTI Da je potvrena dijagnoza tuberkuloze plua
I - PRIMARNA TUBERKULOZA (radiografski dokazi, dokazano prisustvo bacila
U toku primarne tuberkuloze postoji tuberkuloze, pozitivna tuberkulinska proba),
privremena radna nesposobnost, koja moe da traje Klinika slika bolesti prouzrokovane bacilom
do godinu dana. rezistentnim na antituberkulozne lekove
Po zavrenom leenju definitivna radna Da je tok bolesti produen zbog rezistencije na
sposobnost daje se na osnovu subjektivnog stanja antituberkulinsku terapiju,
obolelog, stepena oteenja plune funkcije i Dokazi da obolela osoba u trenutku zasnivanja
zahteva na radnom mestu. radnog odnosa nije imala tuberkuloznu
Bolesnik je najee sposoban skoro za sve infekciju.
poslove osim za one koji iziskuju teak fiziki
napor. ZATITA OD BIOLOKIH AGENASA
II - POSTPRIMARNA TUBERKULOZA 1. Mehanizacija, automatizacija i
Fibrokazeozni oblici hermetizacija procesA
U poetnoj fazi bolesti bolesnici su Spreava direktan kontakt radnika sa
nesposobni za rad dok god traju simptomi. infektivnim agensom
Po zavrenom leenju radna sposobnost e 2. Vakcinacija stoke i druge veterinarske mere
zavisiti od stepena oteenja plua i stanja plune 3. Odgovarajui postupak sa leevima uginulih
funkcije. ivotinja i ljudi
Bolesnici sa odmaklim oblikom 4. Higijenske mere zatite radnih prostorija,
fibrokazeozne ftize privremeno su nesposobni za povrina, pribora, instrumenata i aparata
rad sve do sanacije krvarenja. Primenu dezinfecijenasa (kiseline, baze, alkohol,
Kod teih formi dolazi do potpune i trajne deterdenti, formaldehid, UV-zraenje, visoka
radne nesposobnosti. Ponekad se predlae promena T itd)
radnog mesta osobama izloenim respiratornim 5. Mere line higijene - posebno higijena ruku
noksama. Ove osobe takoe ne smeju da rade u uz primenu dezinfecijenasa
ustanovama gde bi bile u kontaktu sa ivotnima 6. Kontrola izvrene dezinfekcije - uzimanjem
namirnicamam i drugim osobama (prosveta, uzoraka vazduha, brisa radnih povrina i ruku.
usluge). 7. Higijensko otklanjanje otpadnih tenih i
Milijarni oblici vrstih materija
Nesposobnost za rad traje dok traje leenje. 8. Lina zatitna sredstva - Radna odela,
Po zavrenom leenju radna sposobnost e Zatitne rukavice, Zatitne kape, Maske za lice,
zavisiti od opteg stanja plune funkcije i zahteva Zatitna obua
radnog mesta. Obino su za jednokratnu upotrebu, ukoliko
Fibrozni i ulcerozni oblici to nije sluaj izrauju se od materijala otpornog na
Po zavrenom leenju radna sposobnost e dezinfekcijense ili visoku temperaturu.
zavisiti od stepena oteenja disajnih funkcija i 9. Infektivne bolesti nalaze se na listi
radnih uslova. profesionalni oboljenja
Teko oteenje plune funkcije dovodi do 10. Profesionalna rehabilitacija
potpunog gubitka radne sposobnosti. Veliki broj oboljenja ostavlja trajne
Ukoliko postoji oteenje plune funkcije ali posledice po zdravlje radnika, to iziskuje da se
sa normalnim vrednostima gasova u perifernoj krvi nakon leenja i medicinske rehabilitacije sprovede i
u miru i pri optereenju postoji umanjenje radne profesionalna rehabilitacija.
sopsobnosti. Takvi radnici mogu da obavljaju rad
212
PROFESIONALNA MALIGNA OBOLJENJA
AGENSI ORGAN
IZVORI
KANCEROGENI NA KOJI
Procenjuje se da je oko 4% svih smrtnih EKSPOZICIJE
ZA LJUDE DELUJU
sluajeva od raka uzrokovano ekspozicijom Nos,
profesionalnim kancerogenima. Profesionalne Sinusi, Metalurgija,
maligne bolesti ine 1,4% svih verifikovanih 1. Nikl Plua, legure,
Bronhije katalizatori
profesionalnih bolesti u Srbiji, odnosni 7,6% svih
profesionalnih bolesti u populaciji zdravstvenih Plua, Proizvodnja
2. Kadmijum
radnika. Prostata boja/pigmenata
Profesionalni rak - je oblik kasnog Plua,
Staklo, metal,
odloenog tetnog delovanja ekspozicije 3. Arsen Koa,
pesticidi
hemijskim, fizikim i biolokim agensima sa Jetra
radnog mesta. Bronhije, Oblaganje
4. Hrom
Plua metala,
Kancerogeni rizik - je verovetnoa da e (estovalentni)
proizvodnja boja
ekspozicija nekom agnesu iz rane sredine dovesti Plua, Vazduhoplovna
do pojave malignog oboljenja. 5. Berilijum
Kosti industrija/metali
Plua, Izolacija,
PODELA KANCEROGENA 6. Azbest Pleura, filterski
Peritoneum materijal, tekstil
Meunarodna agencija za istraivanje raka Rudari u
(IARC) deli sve kancerogene na one koji su prisutni 7. Hematit Plua rudnicima
u radnoj sredini (profesionalni kancerogeni) i one gvozdene rude
koji su prisutni u ivotnoj sredini. Plastika,
8. Venilhlorid Jetra
monomer
PROFESIONALNI KANCEROGENI 9. Katran,
Koa Gorivo
Parafin
Profesionalni kancerogeni su svi hemijski, 10. Benzen, Organski
Toluen, Leukemija rastvarai,
fiziki i bioloki agensi na radnom mestu koji
Ksilen gumarstvo
poveavaju rizik od nastanka malignog oboljenja
11. Etilenoksid Leukemija Sterilizacija
meu izloenim radnicima. 12. Mineralna
IARC je sainila listu Hemijskih Koa Maziva
ulja
profesionlanih kancerogena u kojoj se kancerogeni Farinks,
rizik procenjuje na osnovu epidemiolokih studija, 13. Iperit Bojni otrovi
Plua
eksperimentalnih istraivanja na ivotinjama i Mokrana Industrija
podataka iz in vitro testova. Po ovoj listi hemijske 14. 2-Naftilamin
beika boje/pigmenata
materije kao i zanimanja klasifikovani su u etiri Hemiski
15. Bis-etar i Plua
grupe. hlormetiletiletar meuproizvodi
I - GRUPA 1 (Agensi koji su za ljude 16. Nafta iz
Koa Maziva, gorivo
kancerogeni) - 22 materije kriljaca
Koa,
Hemijske materije za koje postoje vrsti dokazi 17. a
Plua
Pigmenti
o kancerogenom dejstvu. 18. Magle jakih
II - GRUPA 2 - Ima dve podgrupe: neorganskih
- 2A (Verovatno kancerogeni agensi) - 22 Plua Metali
kiselina sa
hemijske materije sumporom
ije je kancerogeno dejstvo dokazano u 19. Smola
eksperimentu, ali su dokazi o kancerogenosti za Koa, Graevinski
katrana
ljude ogranieni. Plua, materijal,
kamenog
- 2B (Moge kancerogene materije) - 91 M. beika elektrode
uglja
hemijska materija
ije je kancerogeno dejstvo potvreno samo u 20. Praina Nazalna Drvana
eksperimentu. drveta upljina industrija
III - GRUPA 3 (Agensi koji se nemogu Mokrana Proizvodnja
21. Benzidin boja, laboratorije
klasifikovati u odnosu na kancerogeno dejstvo) beika
22. 4- Mokrana Proizvodnja
IV - GRUPA 4 (Agensi koji verovatno nisu Aminobifenil beika gume
kancerogeni za ljude)
Materije za koje postoje dokazi da nisu KANCEROGENI IZ IVOTNE SREDINE
kancerogene za ljude i ivotinje.
Pored profesionalnih kancerogena utvreno
je da postoje i razliiti agensi iz spoljanje sredine
213
koji mogu dovesti do nastanka malignih tumora kod stvaraju se paraneoplastini vorii, od kojih e se
ljudi. Mada oni nisu primarno profesionalni agensi, neki razviti u tumore.
postoje grupe ljudi koji su njima izloeni u toku Proces kancerogeneze prolazi kroz nekoliko
rada. stadijuma
I ovi agenasi klasifikovani su u 1. Stadijum inicijacije - Nastaje kao posledica
1. Grupa 1 (Agensi koji su za ljude ireverzibilne promene genetskog materijala
kancerogeni) - 9 agenasa (DNK) elije usled interakcije sa nekom
2. Grupa 2A (Verovatno kancerogeni agensi) kancerogenom materijom.
3. Grupa 2B (Moge kancerogene materije)
2. Stadijum promocije - U ovom stadijmu kao
GRUPA 1 (Agensi koji su za ljude posledica dejstva nekog drugog kancerogena (ne
kancerogeni) onog koji je izazvao promenu u genetskom
AGENSI ORGAN materijalu) tz. Promotera, dolazi do stimulacije
IZVORI razvoja primarno izmenjene elije. Promocija
KANCEROGENI NA KOJI
EKSPOZICIJE dakle nije rezlutat vezivanja ili promene DNK.
ZA LJUDE DELUJU
1. Sunevo
Radnici koji rade 3. Stadijum proliferacije - Karakterie ubrzan rast,
zraenje (UV- Koa invanzivnost i nastanak metastaza
na otvorenom
zraenje)
Rudari u
2. Radon Plua rudnicima
GRANINE VREDNOSTI
gvozdene rude
3. Hronina injenica da mutacija samo jedne elije
Zdravstveni moe dovesti do nastanka malignog tumora govori
infekcija Jetra
radnici u prilog tome da za kancerogene ne postoje
Hepatitisom B
4. Hronina
Zdravstveni granine vrednosti. Zbog toga preventivna
infekcija Jetra strategija i dalje ima za cilj da se ekspozicija
radnici
Hepatitisom C kancerogenim materijama sasvim iskljui.
5. Infekcija
Schistosomom
Mokrana Na drugoj strani dokazano je da se pri
beika izlaganju viim dozama kancerogena javlja via
haematobium
6. Humani Grli stopa incedence i mortaliteta od malignih tumora
papiloma virus materice nego pri izlaganju niim dozama (postojanje
Plua, odnosa doza-odgovor).
7. Duvanski dim Beika, Kelneri Problem je ordrediti oblik krive doza-
Gornji RES odgovor i dati odgovor da li ova kriva ima grnini
Proizvoai
8. Alfatoksin Jetra
hrane nivo. I pored toga to ovaj problem nije reen do
Plua, kraja za veinu toksinih materija utvrene su doze
9. Erionit ili koncentracije ispod kojih kako se smatra ne
Pleura
dolazi do pojave tetnih posledica po zdravlje
Lista IARC ne obrauje neke znaajne eksponovanih.
uzroke nastanka malignih oboljnja kao to su
1. Jonizujue zraenje (X,, , ) - Za koje NAJEI PROFESIONALNI
postoje sigurni dokazi o kancerogenom
dejstvu.
KANCEROGENI
2. Elektromagnetna polja - ije
kancerogeno dejstvo jo uvek nije
NAJEI HEMIJSKI PROFEIONALNI
dokazano. KANCEROGENI
3. Lekovi i Pesticidi.
AZBEST
Moe izazvati karcinom plua i
KANCEROGENEZA mezoteliom pleure i peritonuma.
Nastanak malignog tumora rezultat je HEMATIT
gubitka kontrole nad elijskom deobom i Moe izazvati karcinom plua. Smatra se
proliferacijom. Sponatno ili pod dejstvom razliitih da kancerogeni efekti ovde nastaju kao posledica
fizikih, hemijskih i biolokih faktora dolazi do udruenog delovanja gvoa i silikogene praine.
promene u srukturi DNK molekula elije (promena Kao mogui uzrok nastanka karcinoma pominje se i
u rasporedu nukeotida, prekid lanca i sl.) to se Radon
naziva mutacijom. Takva elija moe da izgubi
ARSEN
svoju primarnu funkciju pa organizam procesom
Arsen izaziva rak koe, plua i jetre kod
reparacije nastoji da popravi nastalo stanje,
ljudi. Opisano je da se rak plua javlja dva puta, a
odstranjivanjem promenjenog DNK molekula
rak koe deset puta ese u radnika izloenih
odnosno unitavanjem transformisane elije pre
arsenu u industriji u poreenju sa kontrolnom
nastanka njene deobe.
grupom.
Meutim, ukoliko do deobe mutirane elije
Latentni period oboljenja je veoma dug i
doe pre reparacije (posebno elije koje se brzo
kree se od 30-40 godina.
dele), oteena DNK koristi se kao ablon za dalju
DNK replikaciju. Patoloke elije proliferiu i
214
NIKL raka plua, pri emu je karcidolit verovatno
Izaziva rak sluzokoe nosa i paranazalnih najopasniji. Mehanizam indukcije nije poznat,
upljina, primarni rak bronhija i plua. ali se zna da azbestna vlakna ne deluju
Proseni period razvitka raka nosa i hemijski ve svojim fizikim osobinama.
paranazalnih sinusa je 23 godine, bronhija i plua Poveanom riziku izloeni su radnici u
25 godina. azbestno-tekstilnoj industriji, u rudnicima i
Dokazano je kancerogeno dejstvo mlinovima amfibolita i krocidolita, radnici koji
jedinjenjenja nikla u eksperimentalnih ivotinja. rade na izolaciji u brodogradilitima i
graevinarstvu, kao i radnici koji rade sa
HROM cementom.
estovalentna jedinjenja hroma mogu Mezoteliom pleure - Maligni tumor specifino
izazvati rak bronhija i plua. vezan za ekspoziciju azbestu. Najee se
POLICIKLINI AROMATINI javlja meu radnicima u rudnicima i pri
UGLJOVODONICI mlevenju azbesta, pri transportu iskopanog
Mogu izazvati karcinom plua i koe. azbesta, zatim u proizvodnji azbestno-
Posebno se izdvaja Benzopiren cementnih cevi, frakcionog materijala, tekstila
i krovnih materijala i u brodogradnji, a
HLOR-METIL-ETAR najee obolevaju graevinski radnici,
Moe izavati karcinom plua vodoinstalateri, zavariai i elektriari.
KADMIJUM POVEANA RADIOAKTIVNOST
Poveava rizik od pojave karcinoma (Karcinom bronha i plua)
prostate i karcinoma respiratornog trakta. Najvei rizik postoji kod radnika u
BERILIJUM rudnicima uranijuma, atomskim centralama,
Berilijumova jedinjenja su kancerogena za hemijskoj industriji i laboratorijama. Uranijum se
zeeve (intravenski data izazivaju sarkome kostiju) raspada do Radona 222 i njegovih potomaka koji
i pacove (udisanje dovodi do karcinoma bronha). emituje alfa zrake koji se apsorbuju od strane
Nije dokazano kancerogeno dejstvo na oveka. estica praine i inhaliraju u plua gde jonizacijom
oteuju elije bronhijalnog epitela to moe da
VINILHLORID dovede do razvoja karcinoma.
Moe izavti angiosarkom jetre.
KALCIJUM FLUORID (Karcinom plua)
KATRAN I PARAFIN Vea uestalost karcinoma plua kod rudara
Mogu izavati karcinom koe, larinksa i u rudnicima gde se vri eksploatacija kalcijum
plua fluorida objanjava se takoe, jonizujuim
oteenjma nastalim dejstvom Radona koji je bio
BENZEN, TOLUEN, KSILEN rastvoren u vodi.
Mogu biti uzrok leukemije.
HEMATIT (Karcinom plua)
NAJEI FIZIKI Poveana uestalost karcinoma plua naena
PROFEIONALNI KANCEROGENI je i kod radnika koji rade u rudnicima hematita.
Smatra se da kancerogeni efekti ovde nastaju kao
1. Ultraljubiasto zraenje posledica udruenog delovanja gvoa i silikogene
2. Jonizujue zraenje (, , , i X) praine. Kao mogui uzrok nastanka karcinoma
pominje se i Radon koji je prisutan u visokim konc.
NAJEI BIOLOKI u ovim rudnicima.
PROFESIONALNI ARSEN (Karcinom plua)
KANCEROGENI Porast Ca-plua zabeleen je kod radnika
izloenih arsentrioksidu u topionicama bakra.
1. Virusni hepatit B
2. Virusni hepatit C NIKL (Karcinom plua)
Naroito je kancerogen Niklkarbonil ali je
NAJEI PROFESIONALNI danas on retko uzrok nastanka karcinoma
MALIGNI TUMORI zahvaljujui izmeni tehnolokog procesa koji
obezbeuje da su koncentracije praine nikla u
RAK PLUA radnoj sredini znatno smanjene.
Smatra se da se udeo zanimanja u nastanku HROM (Karcinom plua)
raka plua kree od 1-40%. Mogui izazivai Najvei rizik postoji kod proizvodnje
oboljenja su: hromata i bihromata kada se stvara velika koliina
AZBEST (Karcinom bronha i Mezoteliom fine praine.
pleure) KATRAN I PARAFIN (Karcinom larinksa i
Bronhogeni karcinom - Smatra se da sve plua)
vrste azbestnih vlakana dovode do nastanka
215
Praine ulglja mogu dovesti do karcinoma Akutne i hronine mijeloidne leukemije
larinksa i plua mogu nastati usled profesionalne ekspozicije.
POLICIKLINI AROMATINI JONIZUJUE ZRAENJE
UGLJOVODONICI (Kacinom plua) Poveanom riziku izloeno je medicinsko
Posebno se izdvaja Benzopiren kome su osoblje na radiolokim odeljenjima, rudari u
eksponovani radnici u koarsko-hemijskoj industriji uranijumskim rudnicima, radnici u nuklearnim
U kancerogenu grupu materija spadaju i elektranama, vojna lica koja su prisustvovala
Nitrojedinjenja i Izopropanol nuklearnim probama itd.
Latentni period je 2-14 god. Jonizujue
HLOR-METIL-ETAR(Kacinom plua) zraenje deluje tako to dovodi do oteenja DNK
Koristi se u proizvodnji jonskih izmenjvaa, molekula.
baktericida, pesticida, disperzionih agenasa,
vodenih repelenata, organskih rastvaraa i dr. BENZEN
Benzen ima izrazito toksino dejstvo na
MASTILO (Bronhogeni karcinom) kotanu sr dovodei do anemije i leukemije.
U tamparskoj industriji. Benzen se koristi u proizvodnji eksploziva,
KADMIJUM I BERILIJUM kozmetike, sapuna, parfema, lekova, boja, gume i
Kancerogenost Kadmijuma i Berilijuma na obue.
plua je dokazana samo u eksperimentima na Latentni period iznosi do 30 godina.
ivotinjama.
ANGIOSARKOM JETRE
RAK KOE
Angiosarkom jetre je redak tumor, iji se
Najee se javljaju epiteliomi (bazo i spino nastanak vezuje za ekspoziciju vinilhloridu.
celularni). Najei uzronici karcinoma koe su: Latentni period je oko 19 godina, mukarci
obolevaju 4 puta ee od ena. Mehanizam
ULTRALJUBIASTO ZRAENJE kancerogenog dejstva nije poznat. Bolest
Poveanoj ekspoziciji izloeni su karakterie dug asimptomatski period sa patolokim
poljoprivredni radnici, radnici na lunom laboratoriskim vrednostima.
zavarivanju, pri radu sa germicidnim sredstvima i I neki paraziti npr. Schistosoma haematbium,
tamparijama, profesionalni sportisti i svi oni koji mogu izazvati maligne tumore jetre kod
profesionalno due borave na otvorenom prostoru. poljoprivrednika
Lokalizacija karcinoma je najee na glavi i vratu.
Smatra se da UV-zraenje deluje i kao inicijator i
kao promoter. Usled izlaganja UV-zraenju nastaje
RAK MOKRANE BEIKE
fotohemijska reakcija sa DNK. Najznaajniji uzroni faktor je puenje a u
POLICIKLINI AROMATINI profesionalnoj ekspoziciji i naftilaminima i
UGLJOVODONICI benzidinu koji se javljaju u hemijskoj industriji,
Ima ih u ai (benzopiren), katranu kamenog proizvodnji boja i pigmenata, proizvodnji kablova,
uglja, asfaltu, kerozinu, antracenu, parafinskom tekstilnoj industriji, pri obradi koe, postavljanju
vosku i uljima za podmazivanje i seenje. krovova i drugim poslovima gde postoji izloenost
Poveanom riziku su izloeni dimniari, radnici katranu kamenog uglja, kao i meu elektriarima,
koji rade sa naftom iz kriljaca, na obradi jute, frizerima, mehaniarima, metalskim i gumarskim
presovanju voska, metalski radnici i radnicima koji radnicima.
koriste razliita ulja. Latentni period je oko 20 godina (4-40 god).
216
socijalne adaptacije obolelog, kao i njegovo omoguiti uspenije leenje. Cilj je i promena
psihiko stanje, odnosno motivaciju za dalji rad. radnog mesta obolelih.
Bolesnike sa malignim oboljenjem prilikom Obzirom na dug latentni period
profesionalne orijentacije ne usmeravati na profesionalnog raka treba izbegavati zaposlenje
zanimanja gde postoji mogunost kontakts sa mlaih lica od 40 godina u uslovima rada gde
dokazanim, verovatnim i moguim kancerogenima, postoji kontakt sa kancerogenim materijalima.
kao ni sa agensima koji podstiu i ubrzavaju U cilju ranog otkrivanja preporuuje se
procese kancerogeneze. Ovakve radnike treba ultrazvuni pregled ciljnih organa i organskih
iskljuiti i iz kontakta sa faktorima koji remete sistema na 12 meseci posle desetogodinje
ravnoteu imunolokog sistema organizma. ekspozicije.
Privremena spreenost za rad postoji
prilikom ispitivanja i leenja novootkrivenih ZAKONODAVNO-ADMINISTRATIVNE
malignih oboljenja, tokom recidiva i pogoranja. U MERE
fazi remisije, bolesnici su sposobni za rad, sem za 1. Zabrana primene opasnih kancerogena u
vee fizike napore, kontakt sa kancerogenim proizvodnji
agensima, rad u loim mikroklimatskim uslovima, 2. Posebne mere zatite na radu na rizinim
smenski i terenski rad. radnim mestima
U fazi evolucije bolesti sa metastazama 3. Kontrole inspekcijskih slubi radi
radna sposobnost ne postoji. preduzimanja mera za zatitu na radu.
Od svih navedenih oblika profesionalnog
raka, u zakonu se priznaju kao profesionalna KRITERIJUMI ZA UTVRIVANJE
oboljenja samo maligne neoplazme na koi, PROFESIONALNIH MALIGNIH
mokranoj beici i na pluima. BOLESTI
PREVENTIVNE MERE IZAZVANIH FIZIKIM
TEHNOLOKO-TEHNIKE MERE KANCEROGENIMA
1. Zamena opasnih kancerogenih materija- Dokaz o ekspoziciji - Da je radnik
nekancerogenim. obavljao poslove i zadatke na mestima gde se
2. Smanjenje broj radnika izloenih ostvaruje kontakt sa kancerogenim fizikim
kancerogenima, trajanje i stepen tog izlaganja. agensima kao to su:
3. Hermetizacija, mehanizacija i automatizacija 1. Sva jonizujua zraenja - hronina granulocitna
proizvodno-tehnolokog procesa. leukemija, planocelularni i bazocelularni
4. Ventilacija (lokalna i opta) i uklanjanje karcinom koe, fibrosarkom potkonog tkiva i
kancerogenih aerosola iz radne sredine. sinovija zglobova.
ORGANIZACIONO-TEHNIKE MERE 2. Ultraljubiasto zraenje - nemelanomski rak
1. Uvoenje sistema signalizacije za koe i maligni melanom koe.
upozoravanje na opasne momente pri radu. 3. Radon - adenokarcinom bronha i plua.
2. Organizacija tehnolokih linija u proizvodnji 4. Radioaktivni jod - adenokarcinom tireoidne
tako da se otkloni unakrsno kretanje materijala lezde.
i ljudi. 5. Uran, torijum, radijum i tehnicijum -
3. Svoenje na minimum nagomilavanje tetnih osteosarkom kosti.
kancerogenih materija u toku rada. Klinika slika maligne bolesti
4. Racionalni razmetaj ureaja, tako da ne dolazi
do potenciranja efekata pojedinih tetnih
IZAZVANIH HEMISKIM
materija. KANCEROGENIMA
LINE MERE ZATITE Dokaz o ekspoziciji - Da je radnik obavljao
Primenu razliitih linih zatitnih sredstava u poslove i zadatke na mestima gde se ostvaruje
zavisnosti od prirode i lokalizacije delovanja kontakt sa kancerogenim hemiskim agensima koji
kancerogena: Respiratori i gasne maske, zatitno se nalaze u prvoj grupi IARC liste
radno odelo, rukavice, kecelje i dr. Uzronici, histoloki tipovi, lokalizacija
tumora u skladu sa I grupom IARC liste
HIGIJENSKE MERE ZATITE Klinika slika maligne bolesti
Lina higijena radnika, za ta je neophodno
obezbediti uslove za higijenu ruku i tuiranje IZAZVANIH BIOLOKIM
Higijena radne prostorije. KANCEROGENIMA
Higijensko odravanje zatitnog radnog odela i
dr. Dokaz o ekspoziciji - Da je radnik obavljao
MEDICINSKE MERE ZATITE poslove i zadatke na mestima gde se ostvaruje
Prethodni i periodini pregledi u intervalima kontakt sa kancerogenim biolokim agensima kao
od 6-12 meseci. Cilj periodinih pregleda je da se to su
blagovremeno otkriju prekancerozna stanja, to e Virus hepatitisa B i C
Klinika slika maligne bolesti.
217
PROFESIONALNA OTEENJA KOE
PROFESIONALNA OTEENJA KOE
Oteenje koe nastalo delovanjem tetnih Fotografskoj industrij - Hromatin,
agenasa iz radne sredine predstavlja grupu Natrijumtiosulfat itd.
najeih profesionalnih oboljenja. Zastupljenost Farmaceutskoj industriji - Penicilin, Streptomicin,
profesionalnih dermatoza u odnosu na ostala Jod, Kinini, Largaktil itd.
profesionaln oboljenja, zavisi od zemlje u kojoj se Pekarskoj industriji - Brano
posmatra i varira od 20-70%. Poljoprivredi - Sredstva za zapraivanje,
Profesionalne dermatoze definiu se kao Ultravioletni zraci itd.
patoloka stanja koe za koje je dokazano da Rendgenolokim, onkolokim i nuklearnim
profesionalna izloenost predstavlja glavni ili institutima - Jonizujue zraenje
doprinosei, pomaui faktor njihovog nastanka. Frizerskim salonima - Eterina ulja, Kiseline, Boje
sa parafenilendiaminom itd.
ETIOLOGIJA Automehaniarskim radionicama - Nafta, Benzin,
Terpentin itd.
U nastanku profesionalnih oteenja koe
uestvuju endogeni, egzogeni i pomaui faktori. PODELA
ENDOGENI EGZOGENI POMAUI Prema nainu delovanja noksi i reakcije
FAKTORI FAKTORI FAKTORI organizma, profesionalne dermatoze se dele na:
I INIVIDUALNE I FIZIKI I RADNA I - NEALERGIJSKE PROFESIONALNE
OSOBINE FAKTORI SREDINA
Pol i Starost Mehaniki Vrsta ekspozicije
DERMATOZE -nastaju zbog direktnog dejstva
Boja i vrsta koe Termiki Duina fizikih faktora (mehaniki, termiki, aktiniki)
Rasa Aktiniki ekspozicije Hemijskih faktora
Vreme Biolokih faktora
II KONSTITUCIJA II HEMIJSKI ekspozicije II - ALERGIJSKE PROFESIONALNE
Nasledna oboljenja FAKTORI Frekfencija DERMATOZE
Genetski poremeaji i Neorganske ekspozicije
Atopija materije Intenzitet OTEENJA KOE IZAZVANA
Organske materije ekspozicije
III FIZIOLOKA FIZIKIM FAKTORIMA
STANJA III BIOLOKI II IVOTNA
Trudnoa FAKTORI SREDINA MEHANIKIM FAKTORIMA
Dojenje Bakterije i Virusi Geografska oblast
Paraziti Klima Nastaju nadraajem koe usled pritiskanja,
IV PATOLOKA Dermatofiti trenja, rastezanja ili uvijanja. Na mestu delovanja
STANJA Fitogene nokse nokse javljaju se zadebljanja, pigmentacije i
Razna oboljenja
atrofije, a kod jaeg delovanja prekid kontinuiteta
koe i rane.
IZVORI EKSPOZICIJE Ekskoracije - Takasta ili linearna oteenja
Profesionalne dermatoze javljaju se kod koe nastala obino kao posledica intenzivnog
radnika u: svraba.
Metalnoj i metalopreraivakoj industriji - Metali Pigmentacije - Promene boje koe. Nastaju
(hrom, nikl i dr.), Ulja za podmazivanje, usled eanja ili stalnog pritiska na kou.
Emulzije za hlaenj, Organski rastvrai, Boje, Kalusi - Zadebljanja koe na mestima
Lakovi, Smole i dr. dugotrajnog pritiska.
Gradjevinarstvu - Cement (zbog sadraja hroma), Klavus (ulj) - Lokalizovani kalus.
Kobalt, Nikl, Utvriva cementa Sve ove promene karakteristine su za
Drvnopreraivackoj industriji - Smole, Boje, pojedina zanimanja i spadaju u grupu
Lakovi, Lepkovi itd. profesionalnih stigmi.
Industriji guma - Rastvarai, Katran, Boje,
Antioksidansi itd. TERMIKIM FAKTORIMA
Industriji koe - Hromati, Formalin, Terpentin,
Lepkovi, Boje, Anilin, Tanin,
I - VISOKA TEMPERATURA
Parafenilendiamin itd. Najea su kod kuvara, pekara, livaca,
Tekstilnoj industriji - Hromati, Boje, Anilin, kovaa, topioniara, loaa, asfaltera, duvaa stakla
Sintetska vlakna itd. i sl.
218
1. Opekotine - 3 stepena:
Nastaju Intenzivno vetako osvetljenje moe
kratkotrajnim izazvati promene na koi koje se kreu od blagog
- Dermatitis combustiones
delovanjem eritema do hroninih dermatitisa sa
erythematosa
ugrejanih hiperpigmentacijom.
- Dermatitis combustiones bullosa
vrstih tela,
- Dermatitis combustiones Najea su kod radnika na elektrolunom
tenosti i
escharotica zavarivanju i u filmskim i TV-studijima.
gasova
2. Hiperpigmentacija Taliagiektazije Nastaju pri
dugotrajnom III - JONIZUJUE ZRAENJE
3. Depigmentacija Atrofija koe indirektnom Najea su kod osoblja u radiolokim,
delovanju onkolokim i nulkearnim institutima.
toplote
(Toplotne 1. Akutni radiodermatitis -
Kod ozraivanja koe
4. Eritem radijacije, Postoje 3 stepena
velikom dozom
odnosno IC- - Radiodermatitis erythematosa
jonizujueg zraenja
zraenja) - Radiodermatitis bulosa
za kratko vreme
- Radiodermatitis ulcerosa
2. Hronini radiodermatitis Nastaje usled
II - NISKA TEMPERATURA - Javlja se kao kumulativnog efekta
Najea su kod poljoprivrednih i - Kutane distrofije dugogodinje
- Tardivne radionekroze ekspozicije koe
graevinskih radnika, radnika u hladnjaama,
- Radiacioni karcionom zraenjem
ribara, pralja i sl.
219
Aktinomikoza - Kod umara, agronoma i II - HRONINE PROMENE NA KOI
zemljoradnika. Nastaju kada hemijske materije deluju
polako, ponovljenim ili duim kontaktom sa
IV - VIRUSI koom, javlja se:
vorii muzaa krava - Izaziva je virus Oteenja ronatog sloja, masne barijere i
paravakcinije, manifestuje se promenama na prsima kiselog plata koe - Kiseline, Baze, Organski
rastvarai.
V - FITOGENE MATERIJE Suenja koe - Higroskopne materije
Fitodermatitisi - Fitogeni agensi (biljke, (Kiseline, Baze, Ca-oksid).
njihovi sastojci ili ekskreti) mogu da deluju na kou Denaturacije belanevina i stvaraja
toksino, alergijski, fototoksini i fotoalergijski. albuminata - Soli tekih metala.
Toksino dejstvo moe imati konoplja, Stvaranje akni (Acne oleosa, Acne picea,
duvan, hmelj, brljan, smokva i zaini (cimet, Hlorne akne) -Derivati nafte, katrani i hlorirani
vanila, biber). ugljovodonici.
Fotofitodermatitis - Za nastanak foto- Hiperkeratoze - Nafta, Katran, Arsen.
fitodermatitisa pored kontakta sa fitogenim Zapaljenjskih promena - Kiseline, Baze,
materijama (perun, pakanat) potrebna je i Organski rastvarai.
ekspozicija svetlosnim zracima. Javljaju se kod Depigmentacije - Derivati fenola i katehola.
cveara, vrtlara, voara, zemljoradnika, agronoma, Promena boja koe - Teki metali.
umara, botaniara, u drvnoj industriji i dr.
PROFESIONALNE STIGME
OTEENJA KOE IZAZVANA
HEMIJSKIM FAKTORIMA Profesionalne stigme su promene na koi i
njenjim andeksama koje nastaju kao posledica
I - AKUTNE PROMENE NA KOI dueg delovanja nekih fizikih i/ili hemijskih
Nastaju dejstvom koncentrovanih kiselina, tetnosti slabijeg intetnziteta na radnom mestu.
baza i organskih rastvaraa - Hemijske opekotine. Pojava profesionalnih stigmi zavisi od
Nastaju pri jednokratnom kontaktu sa koom i individualne adaptabilnosti koe, vrste agenasa,
odlikuju se inflamacijom i nekrozmo koe njegovog intenziteta, uestalosti i trajanja. Mogu
(eritem, bula, nekroza, ulceracija). Promene su biti prolazne ili trajne.
lokalizovane na mestu kontakta, a intenzitet zavisi
od vrste materija, koncentracije, vremena i naina I - PROLAZNE STIGME
kontakta. este su u hemijskoj, metalskoj, Nestaju spontano nakon prekida ekspozicije
koarskoj, gumarskoj i drvnoj industije. Analogno ili se lako uklanjaju primenom higijenskih mera
termikim, opisana su tri stepena hemijskih (pranje vodom, sapunima, deterdentima ili
opekotina. razreivaima).
Hemijske opekotine u profesionalnim IMPREGNACIJA KOE
uslovima najee izazivaju: Nastaje delovanjem boja ili oboljenih
Hlorovodonina kiselina materija. Dovodi do prebojenosti koe, kose i
Azotna kiselina nokatnih ploa. Npr. kod pekara i mlinara naslage
Hromna kiselina brana na koi, kod rudara taloenje uglja na koi
Sumporna kiselina itd.
Sumporasta kiselina POVRNA OTEENJA KOE
Fenolan kiselina (Ragade, Ulceracije, Ekskorijacije)
Oksalna kiselina Mogu nastati u veini zanimanja. Po
Pikrinska kiselina
prestanku ekspozicije dolazi do epitelizacije i
Mravlja kiselina
Fluorna kiselina
obnove koe.
Natrijum hidroksid HIPERKERATOTINE I HIPERTROFINE
Natrijum karbonat PROMENE
Kalijum karbonat Ukoliko nastaju posle kraeg delovanja
Kalcijum karbonat nokse i ne ponavljaju se esto, obino prolaze bez
Amonijak posledica. Ukoliko je delovanje dugotrajno i esto
Formaldehid se ponavlja nastaju trajne hiperkeratoze i
Fenol hipertrofija
Fosfor
Kiseline na mestu delovanja izazivaju II - TRAJNE STIGME
koagulacionu nekrozu, a baze kolikvacionu Odravaju se dugi niz godina ili celog ivota.
nekrozu. TELEANGIEKTAZIJE
Nastaju zbog poremeaja periferne
vazomotorike i dilatacije malih krvnih sudova
derma pri dugotrajnom izlaganju koe toploti i
220
hladnoi. Uglavnom su lokalizovane na otkrivenim Intenzitet reakcije proporcionalan je
delovima tela (licu) kod livaca, loaa i drugih koncentraciji iritansa i vremenu ekspozicije, pri
radnika izloenih visokim temperaturama. emu koncentracija iritanasa mora da pree
BRAZGOTINE KOE odreeni prag da bi dolo do reakcije.
Javlaju se u vidu oiljnih promena na mestu Kone iritanse moemo podeliti na:
traumatskih oteenja koe. Oiljci nastaju Jake - Trenutno i direktno dovode do jakih
proliferacijom vezivnog tkiva i obino su glatki, inflamatornih promena, ve pri prvoj ekspoziciji.
sedefasto-sjajni i ispod nivoa koe. Slabe - Dovode do inflamatornih promena
ATROFIJA KOE pri ponovljenim ekspozicijama. Imaju kumulativno
Nastaje usled dugotrajnog pritiska alata na dejstvo dovodei vremenom do iscrpljivanja i
kou. Koa je glatka, sjajna i neelastina. smanjenja odbranbenih sposobnosti koe.
IMPREGNACIJA KOE
Najee nastaje pri kontaktu sa prainom AKUTNI IRITANTNI KONTAKTNI
ruda i esticama metala (srebro, zlato, iva, arsen). DERMATITIS
Koa je difuzno i regionalno izmenjene boje. Nastaje pri jednokratnom masivnom
PROFESIONALNE TATUAE izlaganju iritansu. Najee kod nesrea na poslu.
Nastaje kod akcidentalnog unoenja u kou u Javlja se akutna zapaljenjska reakcija koju prati
vodi nerastvorljivih estica baruta, praine i ruda. hemijsko oteenje koe.
Npr. pri eksplozijama baruta i gasova u Reakcija nastaje na mestu kontakta jasno
rudnicima. Lokalizovana je na otkrivenim delovima ograniena od okolne zdrave koe.
tela, nepravilnih su oblika i raznih boja.
KLINIKA SLIKA
Eritema
KONTAKTNI DERMATITIS Edem
Zapaljenje
Kontaktni dermatitis predstavlja inflamaciju Vezikule
koe izazvanu direktnim delovanjem fizikih i/ili U teim suajevima
hemijskih egzogenih agenasa. Moe se podeliti na: - Eksudacije
- Bule
I - IRITANTNI KONTAKTNI - Nekroza koe
DERMATITIS
Akutni (toksini) iritantni kontaktni Kasna (odloena) iritativnost - Pojava
dermatitis inflamatorne reakcije 48 sati i vie nakon
Iritantna reakcija ekspozicije.
Kumulativni (insult) iritantni kontaktni Npr. kod dejstva Natrijmu-lauril-sulfata,
dermatitis Propilenglikola ili Diakrilata.
221
Mehaniari
Metalopreraivai ETIOLOGIJA
Zemljoradnici i Agronomi
Nikl
Domaice Kobalt
Hrom
I - PRVI STADIJUM Bakar
- Moe trajati danima, mesecima pa i godinama. Arsen
Klinika slika Metali Olovo
Koa je Suva i Dehidrirana Fluor
Sa Fisurama Zlato
Patohistoloki nalaz Berilijum
Fosfor
U dermu - Perivaskularni limfocitarni infiltrat
iva
U epidermu - parakeratoze, spongioze i Aldehidi
intracelularni edem. II - Antiseptici i Alkoholi
Dezinficijensi Feonli
II - DRUGI STADIJUM Oksidansi
- Promene recidiviraju pri svakom izlaganju koe Akceleratori
iritansima. Antioksidanti
Klinika slika Parafenilendiamin
Eritem - Vezikule Kauuk
III - Alergeni iz gume Sredstva za
Edem - Kruste
vulkanizaciju
Ako proces traje due Aktivatori vulkanizacije
Lihenifikacija Plastifikatori
Ekskorijacije Sredstva za punjenje
Patohistoloki nalaz Derivati nafte
Promene sline kao kod alergijskog kontaktnog Derivati katrana
dermatita. Amini
IV - Industriska ulja
Boje
DERMATITIS DETRITIVA (Dermatitis Germicidi
Inhibitori korozije
domaica)
Sulfonamidi
Hronini iritantni dermatitis koji nastaje pri Neomicin
ponovljenom kontaktu sa deterdentima i V - Medikamenti Penicilin
sapunima, ove materije smanjuju kiselu reakciju Streptomicin
povrine koe, rastvaraju masti u povrnom sloju Hloramfenikol
koe i uklanjaju hidrofilne supstance. Epoksiden smole
Koa je suva sa blagim eritemom, VI - Plastine materije Formaldehidne smole
ragadama i deskvamacijama i pogodna je za Akrilne smole
razvoj infekcija i za prodiranje jaih iritanasa ili Etilendiamini
alergena. Ovaj dermatitis nema profesionalni VIII - Konzervansi Parabeni
karakter. Bigvandini
IX - Organski rastvarai Tempertin
X - Biljni alergeni
DERMATITIS ARTEFAKTA XI - Fotoalergeni
Oznaava promene na koi koje izaziva sam
pacijent (ili u dogovoru sa drugom osobom),
primenom fizikih, termikih, mehaniki, hemijskih
i drugih sredstava, bilo zbog postojanja psihikog
oboljenja, bilo zbog odreenih linih koristi. Ima Dermatitis
karakteristinu lokaciju i kliniku sliku.
Irritant Contact Allergic Contact
II - ALERGIJSKI KONTAKTNI
DERMATITIS (AKD)
Alergijski kontaktni dermatitis je posledica
alergijske senzibilizacije na razliite materije,
najee hemikalije koje iz okoline dolaze u dodir
sa koom.
Profesionalni alergijski kontaktni dermatitis
je zapaljenje koe tipa ekcema nastalo usled
ponovljenog kontakta senzibilisane osobe sa
senzibilizatorom u profesionalnim uslovima.
222
PATOGENEZA
Radi se o kasnom tipu preosetljivosti NAJEI UZROCI
(celularni imunitet) pri emu pri prvom kontaktu sa PROFESIONALNOG AKD
alergenom dolazi do senzibilizacije i stvaranja
specifinog imunolokog odgovora koji se pri NIKL
ponovnom izlaganju istom alergenu aktivira i Kod: Frizera, Blagajnika, Kasira, Juvelira
izaziva dermatitis. Medicinskig osoblja, U fabrikama niklovanih
U profesionalnim uslovima alergijsku delova. Senzibilizacija je ee kod ena zbog
reakciju najee izazivaju Hapteni, to su mali noenja nakita
molekuli koji dobijaju antigena svojstva tek poto
se u koi veu za proteine ili eliske membrane
keratinocita i Langerhansovih elija.
Langerhansonove elije sa haptenima na svojoj
povrini migriraju iz koe do regionalnih limfnih
lezda gde dolaze u kontakt sa T-limfocitima to
ima za posledicu stvaranje specifine populacije
efektornih T-limfocita. Istovremeno se stvaraju i
Memori T-limfociti koji imaju sposobnost
pamenja odgovora na specifini antigen.
Pri ponovnom kontaktu sa istim antigenom
zahvaljujui stvorenim Memori T-limfocitima Nickel dermatitis from contact with nickel plated paint spray gun.
gun.
KLINIKA SLIKA
Promene na koi javljaju se na mestu
kontakta sa alergenom, ali nisu jasno ograniene.
Mogu se javiti i na osetljivim delovima koe (oni
kapci, genitalije), a mogua je i generalizovana
kona reakcija.
I - AKUTNI OBLIK
Eritem
Edem
Papule
Vezikule - ijim prskanjem dolazi do vlaenja.
Kruste - nastaju sasuenjem prsnutih vezikula.
Erozije - nastaju usled intenzivnog svraba.
Po smirivanju inflamacije, eritem se povlai,
kruste otpadaju, erozije epitelizuju i nastaje
deskvamacija.
II - SUBAKUTNI OBLIK
Blagi eritem i manje prisustvo vezikula. Nema
vlaenja.
III - HRONINI OBLIK
Koa je gruba, suva i zadebljala.
Pigmentacije, fisure i naglaen koni crte.
Dolazi do lihenifikacije - zbog svraba i recidiva,
nema edema, vezikula i vlaenja.
223
GUMA drugih vazoaktivnih materija iz mastocita u koi.
U proizvodnji gume - Akceleratori, Ree je izazvana aktivacijom komplementa.
antioksidansi, parafenilendiamin. ei je kod Klinika slika - Svrab, otok, tendencija
mukaraca. irenja promena u okolinu.
224
Cholinergic urticaria (left); Dermographism (centre and right).
225
Da radnik radi na poslovma i radnim Kod radnika kod kojih je utvrdjena
mestima na kojima je eksponovan alergogenim senzibilizacija na specifine alergene ali bez
materijama (dokaz o ekspoziciji). klinikih manifestacija na koi, radna sposobnost
Klinika slika sa pozitivnim ekspozicionim i nije umanjena.
imunolokim testovima.
PREVENCIJA
OCENA RADNE SPOSOBNOSTI
KOD KONTAKTNOG
PROFESIONALNIH
DERMATITA DERMATOZA
Ako su ispunjeni svi uslovi za verifikovanje Profesionalna orijentacija - Oboljenja koe
oboljenja kao profesionalnog, onda obolelu osobu i alergijska oboljenja kod budueg radnika ili u
treba iskljuiti iz kontakta sa materijama na koje je lanova njegove porodice su kotraindikacije za
utvrdjena senzibilizacija, kao i sa srodnim zapoljavanje na radna mesta na kojima postoji
materijama. ekspozicija materijama koje na kou deluju
Ako nije utvrena specifina senzibilizacija, iritativno ili alergogeno.
a verifikovane su kone promene moe se postupiti Tehnike mere - Modernizacija tehnologije,
dvojako: mehanizacija, automatizacja, zatvoreni sistemi
Ukoliko radnik nije atopiar - ostaviti ga transporta, maksimalna istoa radnog prostora,
na istom radnom mestu uz maksimalnu primenu dobra ventilacija.
mera zatite i redovnu lekarsku kontrolu. Ako doe Individualne mere - Odea, rukavice,
do lakeg pogoranja ponoviti alergoloko obua, titnici, redovno pranje ruku, korienje
testiranje, a ako se jave teki recidivi, radnik nije zatitnih krema.
vie sposoban za rad sa konim iritansima i Edukacija radnika - Filmovi, plakati,
senzibilizatorima. broure, fabriki listovi i dr.
Ukoliko je radnik atopiar - sa Medicinske mere zatite - Sistematski i
senzibilizacijom na nespecifine alergene i konim periodini pregledi radnika na ugroenim radnim
promenama on nije vie sposoban za rad sa konim mestima.
iritansima i senzibilizatorima.
226
PROFESIONALNI TRAUMATIZAM
Povreivanje uopte predstavlja ozbiljan U vezi sa korienjem prava na
sociomedicinski i ekonomski problem. Smatra se da rasporeivanje tj. zaposlenje na posao sa punim
je povreivanje vodei uzrok smrti za populaciju do radnim vremenom.
37 godina ivota, a da se za celu populaciju nalazi U vezi sa korienjm prava na
na treem mestu posle KVS i malignih oboljenja, prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju kao i prava na
pri tom povreivanje u saobraaju ima vodeu zdravstvenu zatitu.
ulogu. U akcijama spasavanjan i odbrane od
Broj povreda na radu u naoj zemlji stalno je elemntarnih nepogoda i nesrea
rastao do osamdesetih godina nakon ega je usledio U vojnoj vebi ili vrenju drugih obaveza iz
period stagnacije do 1985 a zatim pad broja oblasti odbrane zemlje.
povreivanja. Razlog za ovo je verovatno Na omladinskim radnim akcijama, odnosno
smanjenje obima proizvodnje i neredovno radnom kampu ili takmienju, kao i na svim drugim
prijavljivanje povreda. Istovremeno broj smrtnih poslovima za koje je zakonom utvreno da su od
povreda nije bitno smanjen. opteg interesa.
Najvei broj povreenih je u umarstvu, Pored termina povreda na radu u upotrebi je i
zatim vodoprivredi, graevinarstvu i termin nesrea na radu ili nesreni sluaj koji
poljoprivredi. Broj povreda na radu sa smrtnim imaju ire znaenje i oznaavaju svaki iznenadni
ishodom najvei je u vodoprivredi, zatim neoekivani dogaaj, koji moe ali ne mora imati
saobraaju, graevinarstvu i poljoprivredi. za posledicu povredu na radu ili veu materijalnu
Povrede na radu su ee kod mukaraca to tetu. Poznavanje nesrenih dogaaja bez posledica
se objanjava time da mukarci u veem broju veoma je vano u prevenciji nesrenih sluajeva sa
obavljaju poslove na kojima postoji opasnost od posledicama naalost evidencije o ovim dogaajima
povreivanja u odnosu na ene. najee nema.
Zbog povreda na radu svake godine se izgubi
veliki broj radnih dana, a jedan broj radnika nije UZROCI POVREDA NA RADU
vie sposoban da obavlja poslove na svom radnom
mestu. Brojni su faktori koji sudeluju u nastanku
povrede na radu i u najveem broju sluajeva
DEFINICIJA POVREDA NA postoji istovremeno dejstvo vie njih. Isprepletanost
razliitih faktora i njihovo uzajamno dejstvo je
RADU esto takvo da je teko definisati pravi uzrok
Heinrichova definicija - Nesrea je povrede. Pri tom je jedan faktor uvek dominantan i
nepredvieni i nekontrolisani dogaaj u kome je on se obino uzima kao jedini uzrok povrede na
akcija i reakcija jednog objekta, materije, osobe ili radu.
radijacije imala za posledicu povredu neke osobe. Da bi uzrok povrede na radu bio adekvatno
Letavetova definicija - Povreda na radu definisan neophodno je da u tome uestvuju: Lekari
predstavlja neoekivani dogaaj koji na organizam specijalisti medicine rada ili ordinirajui lekar,
vre faktori ije dejstvo dolazi spolja, a koji stoje u inenjer zatite na radu i neposredni rukovodilac
neposrednoj vezi sa uslovima proizvodnje, te radnika.
ozleuju tkivo ili izazivaju njegovo oboljenje. Potrebno je u svakom preduzeu stalno
Definicija u zakonu o osnovnom pratiti povreivanje i na osnovu dobijenih rezultata
penziskom i invalidskom osiguranju - Povreda na predloiti mere prevencije.
radu je povreda osiguranika koja se dogodi u Bez obzira na veliki broj faktora koji mogu
prostornoj, vremenskoj i uzronoj povezanosti sa biti uzroci povreda na radu oni se ematski mogu
obavljanjem posla po osnovu koga je osiguran, podeliti u dve velike grupe
prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim Uzroci u kojima dominira ljudski faktor
mehanikim, fizikim ili hemijskim dejstvom Uzroci koji potiu iz radne i ivotne
(akutna trovanja), naglim promenama poloaja tela, sredine
iznenadnim optereenjima tela ili drugim
promenama fiziolokog stanja organizma. Kao LJUDSKI FAKTOR
povreda na radu priznaje se i povreda nastala: O znaaju ljudskog faktora pri nastajanju
Pri obavljanju posla na koje radnik nije povrede na radu postoje brojne teorije kao to su:
rasporeen ali koje obavlja u interesu svog
poslodavca. Domino teorija
Pri dolasku na posao ili povratku sa posla
ako pri tom koristi najkrai put, kao i na slubenom
put.
227
Prema domino teoriji 88% svih nezgoda Doivljena nezgoda ga ili predisponira ka novim ili
uzrokovano je nebezbednim ponaanjem radnika, titi od novih nezgoda. Doprinos ove terorije je
10% nebezbednim akcijama i 2% Bojom veoma mali ali ipak doprinosi razvoju preventivnih
voljom. Predlae se petofaktorni sled dogaaja u akcija za izbegavanje nezgoda.
kojem svaki prethodni faktor pokreu sledei korak
u padanja domina koje se odvija u nizu prema Teorija sklonosti ka nezgodama
sledeem redosledu. Sled faktora nezgode je
sledei: Teorija sklonosti ka nezgodama podrava injenicu
da u datoj grupi radnika postoje odreeni radnici
1. poreklo i drutveno okruenje, koji su skloni nezgodama na radu. Istraivai nisu u
2. greke radnika, mogunosti da dokau ovu teoriju zato to je
3. nebezbedno rukovanje mehanikim i najvei broj istraivakog rada bio loe voen i
fizikim tetnostima, najvei broj nalaza je protivurean i ne dovodi do
4. nezgoda, validnih zakljuaka. Ova teorija nije opte
5. oteenje i povrede. prihvaena. Smatra se da kada bi ova teorija ak
Na isti nain e i uklanjanje jedne domine u redu bila podrana i nekim empirijskim dokazima, oni ne
poremetiti tok padanja. Uklanjanje jednog faktora bi imali statistiku znaajnost.
e spreiti nezgode i posledine povrede. To se
moe postii uklanjanjem kljune domine u nizu Teorija o simptomima i uzrocima
pod rednim brojem 3.
Mada autor nije potvrdio svoju teoriju injenicama, Teorija o simptomima i uzrocima nezgoda je vie
ona ipak predstavlja korisnu pokretnicu za dalju upozorenje nego teorija, a ukazuje na simptome
diskusiju i temelj za budua istraivanja (39). koje je potrebno prepoznati da bi se razumeo pravi
uzrok nezgode na radu. Kada se analizira nezgoda
Viestruko uzrona teorija na radu, obino postoji tenja da se oigledni i na
prvi pogled jasno prepoznatljivi simptomi predstave
Viestruko uzrona teorija proizilazi iz domino kao uzroci nezgode a da se pravi uzroci zanemare.
teorije, ali predpostavlja da za jednu nezgodu Tako na primer, neoprezni pokreti i akcije ili
postoji mnogo dodatnih faktora, uzroka i dubljih nebezbedni uslovi su samo neposredni simptomi,
uzronika i da izvesna kombinacija istih doprinosi ali ne i pravi, koreniti, uzroci nezgode na radu.
nastanku nezgoda. Prema ovoj teoriji doprinosei
faktori mogu da se grupiu u sledee dve kategorije. Teorija predispozicije ili individualne
Faktori ponaanja, gde su ukljueni faktori
koji se odnose na radnike kao to je
sklonosti povreivanju
neprikladan karakter, nedostatak znanja i Ideja sklonosti povreivanju je poslednjih decenija
neadekvatni fiziki i mentalni uslovi, veoma naglo evoluirala. Prvi istraivai, Green
Faktori ivotne sredine, koji ukljuuju Wood i Marbe su 1919. godine postavili hipotezu
neprikladno rukovoenje opasnim o individualnoj predispoziciji ka povreivanju. Oni
procesima rada, zastarelost opreme koja se ukazuju na neujednaenu poetnu tendenciju
koristi i opasne i nebezbedne procedure. prema povredama. Njihovi stavovi su sledei:
Glavni doprinos ove teorije je da ukae na injenicu Povrede na poslu su sluajnog karaktera.
da gotovo nikada, ili izuzetno retko, nezgoda Njihovi uzroci su nezavisni jedan od drugog, a
nastaje kao rezultat pojedinanog uzroka ili radnje. distribucija povreda bi imala raspodelu koja
odgovara Poisonovoj distribuciji frekvencija.
Teorija o isto sluajnom dogaanju Prva povreda koja nastaje sluajno stvara kod
nezgoda povreenog odreenu sklonost da e se vie
puta povreivati. Meutim, ona moe imati i
Prema teoriji o isto sluajnom dogaanju nezgoda pozitivan uinak tako da se takva osoba vie ne
svako od zaposlenih radnika ima jednake anse da povreuje.
doivi nezgodu. To dalje znai da ne postoji
Ljudi se meu sobom razlikuju u odnosu na
nikakva zakonitost nastajanja nezgoda. Prema ovoj
sklonost ka povreivanju.
teoriji sve nezgode se tretiraju kao Boije delo i
insistitra se na injenici da se nezgode ne mogu Sklonost ili afinitet povreivanju je determinisana
spreiti. odreenim faktorima u ijem delovanju i odnosima
postoje zakonitosti.
Jednostavno pouzdana teorija Ova hipoteza ima najvei broj pristalica. Autori su
poli od zapaanja da se ljudi meusobno razlikuju
Jednostavno pouzdana teorija se bazira na injenici
po tzv. "sklonosti prema nezgodama ". Farmer i
da radnik koji je ve doiveo nezgodu ima vee ili
Chambers su prvi 1926. godine upotrebili termin
manje anse da ponovo uestvuje u nezgodi u
"sklonost nezgodama", vrei ispitivanje i merenja
buduem radu u poreenju sa ostalim radnicima.
228
faktora koji potenciraju individualnu "neotpornost" preciznost, procena kontrole, koordinacija pokreta,
prema nezgodama. Smatra se da neke osobe psihomotorna orijentacija, vreme reakcije, brzina
poseduju psihofizioloku predispoziciju da im se pokreta ruku, manuelna sposobnost, spretnost
dogode nezgode, koje ih ine sklonim povredama prstiju ake, stabilnost pokreta i sposobnost
skoro u svakom zanimanju, pa i u saobraaju. gaanja.
Slokombe i Bingham su utvrdili da su sledee Neki savremeni francuski, vajcarski i ameriki
varijable u neposrednoj vezi sa nezgodama: psihoanalitiari govore o nezgodama kao o "obliku
nekooperativnost, uroene sposobnosti, radne ublaenog suicida" odnosno o "tendenciji koja
navike, odnos prema autoritetu, odnosi u socijalnoj usmerava ka reavanju svih problema putem
sredini, krizna stanja i bolesti. akcidenta". Mc Farland smatra da je sklonost
Alexander i saradnici smatraju da je jedna od nezgodama privremena pojava, a da su njeni
naglaeno akcidentogenih potreba u stvari, potreba nosioci obino neprilagoene i asocijalne,
za samokanjavanjem koja se esto realizuje kao emocionalno i socijalno nedovoljno zrele linosti.
relativno trajna osobina kroz nezgode i Hakkinen izvodi zakjluak po kome je sklonost
povreivanje. Sklonost ka nezgodama imaju one nezgodama potencijalna lina osobina koja
osobe koje moraju da stalno potiskuju agresivnost predodreuje pojedinca da stalno ili povremeno ini
prema pretpostavljenima i autoritetu. Takve vie nezgoda. On je utvrdio faktorsku strukturu
osobe imaju nesvesnu elju da kanjavajui sebe linosti sklone nezgodama. Na osnovu tih rezultata
kazne svoje pretpostavljene. Schulzinger smatra da sastavio je validnu bateriju testova za uspenu
postoje predisponirane osobe za nezgode i to su po selekciju kako sigurnih, tako i nesigurnih vozaa i
pravilu mlae, slabo adaptirane osobe koje radnika. On smatra da individualni psiholoki i
usmeravaju svoju agresiju na nain koji rezultira fizioloki faktori koji doprinose fenomenu sklonosti
nezgodom. Meninger smatra da u osnovi motiva i nezgodama ine tri relativno zasebne grupe:
sklonosti nezgodama i povreivanju egzistira konstantne faktore, relativno trajne faktore koji se
agresija kao trajno svojstvo linosti, odnosno vremenom mogu menjati i fluktuirajue faktore sa
autoagresija sa nesvesno motivisanom potrebom ogranienim vremenskim trajanjem. Na osnovu
za samokanjavanjem ili instinktivnom eljom za karakteristika linosti sklone nezgodama, sve
smrtnim ishodom. faktori su svrstani u tri grupe:
Predstavnici sociometrijske kole na elu sa Prvu grupu ine konstantni faktori otporni na
Morenom sklonost povredama pokuavaju da promene, nepromenjivi u toku dugog
objasne koncepcijom o grupnoj dinamici, odnosno vremenskog perioda, koji mogu biti nasledni i
ponaanjem grupe prema pojedincu i ponaanjem steeni. Najee se radi o insuficijencijama
pojedinca prema grupi. Oni smatraju da su psiholoke, telesne ili organske prirode koji
neprihvaena odbaena lica u grupi sklona znaajno umanjuju vozaku i radnu
povredama. To su one linosti ije potrebe nisu sposobnost. Radi se trajnim svojstvima linosti.
zadovoljene u detinjstvu ili u odraslom dobu, one U drugu grupu spadaju relativno trajna krizna
su preputene same sebi, oseaju se nesigurnim, stanja, adolescentna kriza, emocionalna i
nemaju stabilan poloaj u grupi i na radnom mestu. socijalna nezrelost, stresna stanja dakle faktori
One trae svoje mesto u grupi, ele da su cenjene i koji se vremenom polako menjaju kao to su
voljene. Nepopularne osobe u grupi pokazuju edukativno kulturalni faktori, svojstva linosti,
poveanu sklonost povreivanju. nepovoljne navike i stavovi, ivotna dob, radni
Predispoziciju povredama jedan broj autora je sta , vozako , radno i ivotno iskustvo.
pokuao da objasni teorijom uslovnih refleksa. U treu grupu spadaju povremeno teko
Pedstavnici teorije uslovnih refleksa istiu da je predvidivi, iznenadni inioci kao to su nagle
najei uzrok povrede jedan pokret koji je promene raspoloenja i stresno stanje.
uinio povreeni. To je u stvari kobni pokret Utvren je visok stepen povezanosti izmeu
koji se nalazi na granici svesti i podsvesti, a moe povreda na radu i individualnih karakteristika
biti voljne prirode, ali se najee nalazi u okviru linosti kao to su: agresivnost, destruktivnost,
uslovnih refleksa koji imaju vanu ulogu u impulsivnost, rigidnost, neodgovornost, psihopatske
mehanizovanom radu. Kobni pokret je izraz tendencije, nepotenje, nezrelost, nedostatak
automatskih refleksa, van volje svesti, asimilovan samokontrole i discipline, nebriljivost, nedostatak
od nekontrolisanog uslovnog refleksa. Ako u samouvida, neprilagoenost, emocionalna
procesu rada nastupi koenje ideje sigurnosti nestabilnost, izopaena percepcija ivota,
usled zamora, alkoholisanosti, moe doi do nezadovoljstvo, agresija, antagonizam prema
kobnog pokreta i stvaranje okolnosti za nastajanje autoritetu, sebinost i niska frustraciona tolerancija.
povrede.
Psihomotorne sposobnosti radnika mogu Teorija psiholoke klime
predisponirati estu pojavu povreda na radu.
Fleishman je obavio obimna istraivanja i dobio je Ova teorija je i danas aktuelna tako da mnogi autori
11 uzajamno nezavisnih faktora psihomotorike: nalaze pozitivnu korelaciju izmeu pojedinih
229
psihofiziolokih karakteristika radnika (narav, radu ine greke i propusti koji za posledicu mogu
raspoloenje, navike, anksioznost) i povreda . Neki imati povreivanje.
autori su utvrdili da levoruki vozai i radnici ee Loi meuljudski odnosi u kolektivu -
izazivaju nezgode od onih koji preteno koriste dovode do stvaranja nezadovoljstva kod radnika,
desnu ruku . promene odnosa prema radu, radniku se ini da ga
Savremeno tumaenje teorije o potrebi za neko iskoriava, postaje nemaran i netaan na
samokanjavanjem kao uzroku saobraajnih poslu, to sve moe da dovede do brojnih greaka
nezgoda se nalazi u radovima autora koji smatraju koje u odreenoj situaciji dovode do povreda.
da povrede na radu i saobraajne nezgode esto Loa organizacija rada - Do povreivanja
predstavljaju oblik realizacije samoubilakih moe doi ukoliko pojedine faze tehnolokog
tendencija . procesa nisu usklaene, ukoliko postoji ukrtanje
puteva, ukoliko pri grupnom radu ne postoji
Teorija izloenosti pritiscima i stresnim sinhronizacija posla itd. Pored toga loa
situacijama organizacija rada moe dovesti do zamora i
premora koji esto dovodi do povreivanja.
Osnovne postavke ove hipoteze su da stres i Faktori radne okoline - Tehnika
ekspozicija nepovoljnim ivotnim situacijama i neispravnost i neadekvatna kontrola maina,
pritiscima socijalne i fizike sredine smanjuju radnu ureaja i alata, upotreba tz. otvorenih alata,
efikasnost i poveavaju sklonost organizma prema zakrenost radne sredine, klizavost podova,
nezgodama i povreivanjima. Psihiki stres i neadekvatna osvetljenost, buka, pare i gasovi,
preoptereenost dovode do kratkotrajnog bloka aerosoli, rad na otvorenom, su faktori iz radne
prijema informacija i reagovanja to moe sredine koji mogu dovesti do povreivanja
rezultirati saobraajnom nezgodom i povredom na Nepotovanje uputstava za obavljanje
radu. poslova i nepotovanje preporuenih mera
zatite - Radnici esto zanemaruju ova uputstva i
Razvojna teorija linosti mere zatite verujui da e tako lake i bre obaviti
posao to esto dovodi do povreivanja ak i sa
Prema ovoj teoriji emocionalno nezrele osobe sa
smrtnim ishodom.
neprilagoenim i asocijalnim ponaanjem koje nije
Alkoholisanost radnika - Retko se navodi
u skladu sa pravnim i moralnim normama su ei
kao uzrok u prijavi povrede na radu ali se smatra da
izazivai saobraajnih nezgoda i ee se povreuju
je veoma bitan faktor u nastanku povreivanja.
na radnom mestu.
230
Sredstva za transport i vertikalni prenos - Ostali razlozi
razna prevozna sredstva, dizalice, viljukari i sl. Nepoznato
Ostala sredstva - sudovi pod pritiskom,
rashladni ureaji, elektrine instalacije, pei i dr. U PREMA LOKALIZACIJI POVREDE
20%
Materijal, supstance i radijacija - Glava - U 19%
eksplozivi, prahovi, gasovi, tenosti, hemikalije, Vrat
radijacije. U 36% Trbuh - U 7%
Radna sredina - spoljanja, unutranja, Gornji udovi - U 43%
podzemlje. U 16% sluajeva Donji udovi - U 29%
Ostali uzronici koji nisu nabrojani na Vie mesta
drugim mestima - ivotinje, ivotinjski proizvodi Opte povrede- npr. trovanja
Uzronici koji nisu nabrojani usled Neodreena lokalizacija
nedostatka potrebnih podataka
PREMA PRIRODI POVREDE
PREMA UZROKU POVREDE
Prelomi (U 9% sluajeva)
Neispravnost maina i drugih ureaja Iaenja
Poremeaj normalnog tehnolokog procesa Uganua (U 10% sluajeva) i nategnua
Neispravnost runog alata na mehaniki Komocije i ostale unutranja povrede
pogon Amputacije i enakulacije
Neispravnost elektrinih ureaja i Laceracije (U 35% sluajeva) i otvorene
instalacija rane
Neispravno izgraene, opremljene ili Povrinske povrede
neuredno odravane radne prostorije i Kontuzije (U 26% sulajeva) i
radilita prignjeenja
Nepravilno ili nepovoljno osvetljenje i Opekotine
ventilacija, nezdrava atmosfera, buka Akutna trovanja i intoksikacije
Zakrenost radilita, naroito prolaza za Posledice spoljanjih faktora
ljude - U oko 6,6% sluajeva (promrzline, sunanica, toplotni udar, i dr.)
Neispravnost transportnih puteva Davljenje i uguenje
Nedostatak zatitnih naprava ili njihova Povrede zbog delovanja elektrine
oteenja struje
Nedostatak, neodgovarajua ili neispravna tetne posledice radijacije
lina zatitna sredstva - U oko 11% sluajeva Oteenje stranim telom ulim kroz
Via sila (Elementarne sile) otvor
Neracionalan ili nesiguran nain rada Viestruke povrede razne prirode
pojedinca - U 28% sluajeva
Loa organizacija rada PREVENCIJA
Zamor zbog prekovremenog rada, brzog
tempa rada, nekorienje odmora u toku PROFESIONALNOG
rada - U 21% TRAUMATIZMA
Nedostatak opte kontrole posebno pri
opasnima radovima Mere prevencije profesionalnog traumatizma
Nedostatak odgovarajue profesionalne su razliite, shodno brojnim uzrocima koji ih ih
spreme steene kolovanjem zazivaju. Stav amerikih psihologa je da su u
Nedostatak odgovarajueg profesionalnog prevenciji bitna ergonomska reenja maina, alata,
iskustva ureaja i okoline dok se psihofizike karakteristike
Krenje propisa o sigurnosti radnika (ljudski faktor) stavljaju u drugi plan.
Najznaajnije mere prevencije
Akutne i hronine bolesti, fiziki nedostaci,
profesionalnog traumatizma jesu:
alkoholisanost
Zamor zbog naina dolaska na posao i TEHNIKE MERE ZATITE
odlaska sa posla Izbor tehnolokog procesa, maina, ureaja i
Zamor zbog nedovoljnog odmora u alata kao i odravanje i kontrola njihove ispravnosti
slobodno vreme Zatita od delova maina i alata koji mogu da
Lini stav radnika prema poslu koji radi u izazovu povredu.
preduzeu Mehanizacija, automatizacija i robotika
Brige i razni konflikti radnika Adekvatna mikroklima i osvetljenost
Psihike osobine i nedostaci
231
Svoenje fizikih i hemiskih tetnosti u Konvencija broj 155 o zatiti na radu,
granicama dozvoljenih normi, nivoa i koncentracija zdravstvenoj zatiti i radnoj okolini
Konvencija broj 167 o bezbednosti i zdravlju
ORGANIZACIONE MERE ZATITIE u graevinarstvu
Osigurati bezbedan grupni rad, adekvatan Direktive Evropske zajednice
ritam i nain rada i odmora, mikropauze u toku rada Minimalni standardi za upotrebu maina,
Eliminisati faktore koji mogu ubrzati opreme i instalacije
nastanak zamora, uiniti rad monotonim i izazvati Minimalni standardi za upotrebu line
nezadovoljstvo. zatitne opreme
Minimalni zatitni i zdravstveni zahtevi za
MEDICINSKE MERE PREVENCIJE rad na pokretnim ili privremenim gradilitima
Profesionalna orjentacija i selekcija - Minimalni zahtevi koje treba primeniti za
Usmerava uenike na zanimanja za koja imaju poboljanje zatite i zdravlja radnika u industrijama
sklonosti Minimalni zahtevi za obavetenje o zatiti i
Prethodni i periodini pregledi - zdravlju na radnom mestu
Obezbeuju da svaki radnik radi na onom poslu na Minimalni bezbednosni i zdravstveni uslovi
kome e svojim sposobnostima moi da odgovori koje treba da ispuni radnik da bi koristio LZS
zahtevima radnog mesta Minimalni zdravstveni i sigurnosni uslovi za
Zdravstveno vaspitni rad - Treba da ukae rad sa tekim teretima
radniku na opsnosti na radnom mestu, na efikasnu
zatitu i na posledice nepostojanja ili nepotovanja
mera zatite.
DOMAI PROPISI
PROFESIONALNI TRENING I Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu
STICANJE VETINA Pravilnik o optim merama i i zdrzatite na
Sticanje odreenog iskustva neophodno je na radu za graevinske objekte namenjene za radne i
poetku svakog posla, kao i sluaju promene pomone prostorije
maina, ureaja i alata sa kojima treba raditi. Pravilnik o merama i normativima zatite na
radu na oruima za rad
NEGOVANJE DOBRIH Pravilnik o sredstvima line zatite na radu i
MEULJUDSKIH ODNOSA U KOLEKTIVU linoj zatitnoj opremi
Doprinosi bezbednosti na radu naroito ako Pravilnik o opremi i postupku za pruanje
postoji povezanost tehnolokog procesa, grupni rad prve pomoi i organizovanju slube spasavanja u
i slino. sluaju nezgoda na radu
Opti pravilnik o higijenskim i tehnikim
SOCIJALNE MERE ZATITE zatitinim merama pri radu
Ishrana radnika u toku rada, prevoz, pomo u Pravilnik o sadrini i nainu izdavanja liste o
uvanju i kolovanju dece, reenje stambenog povredi na radu
pitanja itd. Pravilnik o voenju evidencije iz zatite na
Preduzimanje mera u cilju smanjenja radu
upotrebe alkohola u toku rada.
TRAUMATIZAM U
PRIMENA MERA LINE ZATITE
Bez primene ovih mera obavljanje pojedinih DRUMSKOM SAOBRAAJU
poslova je veoma rizino. Lina zatitna sredstva
treba da odgovaraju nameni, da se odravaju, Saobraajne nezgode kao individualna i
kontroliu i zanavljaju. masovna negativna pojava, postale su veoma
ozbiljan problem savremenog sveta. U svetu se
PROPISI U OBLASTI ZATITE godinje dogodi preko 50 miliona saobraajnih
NA RADU nezgoda, a do danas je poginulo preko 20 miliona
osoba, a 15 miliona je nesposobno za bilo kakav
MEUNARODNI PROPISI rad. U saobraajnim nezgodama najee stradaju
mladi od 15-25 godina.
Konvekcija broj 12 o obeteivanju Saobraajna nezgoda (SN) podrazumeva
nesrenih sluajeva na poslu u poljoprivredi nezgodu na putu u kojoj je uestvovalo
Kovencija broj 17 o obeteivanju nesrenih najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojoj je
sluajeva pri radu jedno ili vie lica izgubilo ivot ili bilo povreeno
Konvencija broj 32 o zatiti dokera od ili je izazvana materijalna teta.
nesrea na poslu Evropska komisija WHO definie smrtne
Kovencija broj 121 o davanjima za sluaj povrede u saobraaju kao one zbog kojih je smrt
nesree na poslu i profesionalnih bolesti povreenih nastupila u toku 30 dana od
povreivanja.
232
Vrste saobraajnih nezgoda: Uticaj bolesti
sudar vozila na putu Ishrana vozaa
nezgode bez sudara vozila na putu Uticaj bioritma vozaa
sletanje vozila sa puta Uticaj odee i obue
Struktura izvrilaca SN:
II - OBJEKTIVNI FAKTORI
2/3 vozai motornih vozila,
Drutveni faktori (Druteveno ekonomska
biciklisti, vozai mopeda, traktora i
kretanja)
zaprenih kola,
Tehniki faktori (Vozilo, Put, Bezbednosna
10% peaci
oprema)
ene su u 18% vozai, a izvrioci SN u 6% sluajeva.
Prirodni faktori (Klimatski i Geografski)
UZROCI SAOBRAAJNIH SUBJEKTIVNI FAKTORI
NESREA (SN)
SN nastaju kombinovanim delovanjem STAROST VOZAA
velikog broja faktora pri emu je jedan faktor uvek
dominantan (Neposredni uzrok SN), a ostali su MLADI VOZAI
pomaui faktora. Mladi ljudi imaju dobre fizike i psiho-
Uzrok SN - Je faktor koji neposreno izaziva fizioloke preduslove, dobre perceptivne i
nastanak SN npr. uticaj alkohola. reakcione sposobnosti, ali im nedostaje rutina,
Uslovi za nastanak SN - Stvaraju ambijent, iskustvo, izdiferencirana struktura linosti i vetina,
asistiraju i olakavaju dejstvo neposrednog uzroka koja bi im omoguila dobru procenu i snalaenje u
SN sloenim saobraajnim situacijama.
npr. loi klimatski uslovi ili drutveni uslovi Kod mladih ljudi postoji nesklad izmeu
(ekonomski, kulturni i dr.) samopouzdanja, subjektivnih sposobnosti i
Povod za nastanak SN - Su spoljni uticaji tehnikih mogunosti vozila. Kod njih je ee
koji utiu na ponaanje. npr urba, prisustvo neke prisutna nekritinost, sklonost ka avanturizmu,
osobe i dr. nepromiljenost, neobuzdanost, plahovitost i elja
Pomaui faktori - Su faktori koji odravaju za isticanjem, zbog ega esto voze
uzroke nezgoda. npr. neefikasan sistem pripreme neprilagoenom brzinom.
ljudi za saobraaj, lo sistem selekcije vozaa, loe Ljudi mali od 20 god. znatno ee
odravanje vozila i puteva, niska saobraajna izazivaju saobraajne nesree od vozaa koji su
kultura i dr. stariji od 60 godina.
Da bi dolo do SN neophodno je da STARI VOZAI
istovremeno deluje odreeni sklop faktora dovoljan Sa starenjem dolazi do opadanje svih
da u odreenoj saobraajnoj situaciji izazove psihofizikih sposobnosti, ime se moe objasniti
nezgodu. injenica da vozai stariji od 50 godina znatno
Faktori koji izazivaju nastanak SN mogu se ee izazivaju i stradaju u SN.
podeliti prema vremenu delovanja na Opadaju ulne sposobnosti pre svega vida,
Stabilni - Koji se ne menjaju u duem sluha i ravnotee (vreme reakcije na akustike i
vremenskom periodu (Tehniki elementi puta, vizuelne drai je znatno due, samnjuje se otrina
Struktura linosti) vida, adaptacija na zasenjivanje itd.).
Vremenski zavisni - Promenjivi Opada sposobnost koordinacije pokreta,
(Pouzdanost vozila, Stanje puteva, Godine starosti, ispravnost i brzina reagovanja kao i smiljenost
Iskustvo) postupaka.
Kratkotrajni - (Uticaj akohola, Zamor, esto dolazi do duevnih promena pa i
Klimatske prilike) psihijatriskih oboljenja (demencija, melanholija,
Uzroci SN najee se dele na psihoze) kao i promene u karakternom i
SUBJEKTIVNI FAKTORI intelektualnom pogledu.
Starost vozaa Skleroza krvnih sudova CNS-a oteava
Vozako iskustvo shatanje, rasuivanje i pamenje.
Pol vozaa U starosti se javljaju oboljenja
Socijalno-demografska obeleja degenerativnog tipa, oboljenja zglobova, dijabetes,
Telesna konstitucija loa cirulacija, zbog kojih se esto uzimaju lekovi
Psiholoke osobine i karakteristike od kojih neki dodatno umanjuju sposobnost
Sposobnost vozaa upravljanja motornim vozilom.
Uticaj alkohola Stari ljudi teko prihvataju novine koje
Uticaj lekova namee savremeni saobraaj.
Uticaj zamora i premor Sa druge strane stariji vozai su emotivno
Uticaj puenja stabilniji, zreliji, tolerantniji, manje skloni riziku,
233
realniji u procenjivanju, strpljiviji, sistematiniji, Ekstrovertne osobe
kritiniji, odgovorniji i imaju veliko iskustvo. Agresivne i Depresivne osobe
Smanjenje funkcionalnih kapaciteta strariji Neurotske osobe (Anksioznost)
ljudi mogu donekle konpenzovati npr. Izbegavanje Psihopatske osobe
vonje nou i u loim vremenskim uslovima, po Neurolabilne osobe
loem putu, ree konzumiranje alkohola, paljivija Intelektualno zaostale osobe
vonja i dr. Osobe sa poremeajem u strukturi linosti
Asocijalne osobe
VOZAKO ISKUSTVO Osobe sa niskom moralnom odgovornou
Eksplozivne osobe
Nedostatak ili nedovoljno vozako iskustvo Netolerantne osobe
predstavlja est uzrok SN pri emu je posebno Neuravnoteene osobe
kritian period tokom prve godine vozakog staa. Plaljive i kolebljive osobe
Posle 5 godina kontinuirane vonje ne bi se moglo Preterano smirene osobe
govoriti o postojanju nedovoljnog vozakog Emotivno nezrele osobe
iskustva. Inferiorne osobe
Sa veim vozakim iskustvom se poboljava
kvalitet opaanja, shvatanja i prilagoavanja SPOSOBNOSTI VOZAA
uslovima u saobraaju, a perceptivne funkcije se
razvijaju. Iskusniji vozai ree preduzimaju A - SENZORNE SPOSOBNOSTI
nepotrebne radnje a pokrete izvode sa veom Vezano za senzorne sposobnosti najvei
lakoomi i preciznou. znaaj za vozaku sposobnost imaju:
ulo vida
POL VOZAA ulo sluha i ravnotee i
Panja
ene vozai manje uestvuju i stradaju u SN
od mukaraca ali su i manje eksponovane. ULO VIDA
ene manje vremena provode za volanom u Da bi ulo vida moglo da zadovolji sve
odnosu na mukarce tako da imaju i manje vozako zahteve intenzivnog saobraaja neophodni su
iskustvo sledei kvaliteti:
ene vozai pokazuju veu odgovornost u Normalna otrina vida na oba oka
saobraaju, disciplovanije su, opreznije, nisu sklone (statika i dinamika)
agresivnom ponaanju, ree voze u alkoholisanom Dinamiku otrinu vida smanjuju - magla,
stanju i ree koriste vozilo za dokazivanje snage i kia, treperenje vazduha, osvetljenje, zaslepljenje,
prestia u odnosu na mukarace. zaprljanost oferajbne i naoara, defekti u vidnom
ene vozai su podlone negativnom uticaju polju, prostornom vidu, adaptaciji i osetljivost na
nekih svojih psihofizikih stanja (perid ovulacije, zabletenje.
predmenstrualni i period menstruacije, Nedostaci naoara - Mogu izazvati
klimakterini period i trudnoa) koja mogu zabletenje od automobila koji vozi pozadi, mogu
znaajno umanjiti njihovu sposobnost za bezbedno se zamagliti, mogu pasti, okvir naoara stvara ispad
uee u saobraaju. u vidnom polju, stvaraju teinu na nosu i licu itd
Suptilnija fizika konstitucija ene moe Normalna irina vidnog polja na oba oka
uticati na poveanje rizika u nastajanju zamora, irinu vidnog polja smanjuju - Velika brzina
posebno kada je u pitanju nona i dugotrajna kretanja vozila, okvir naoara, okvir oferajbne,
vonja. nisko postavljeno sedite, razna oftamoloka i
neuroloka oboljenja i stanja.
PSIHOLOKE OSOBINE I Sposobnost dubinskog (stereoskopskog)
vienja
KARAKTERISTIKE VOZAA Stereoskopski vid podrazumeva mogunost
Za ponaanje vozaa u saobraaju bitna je prosuivanja dubine i prostornih odnosa u
uravnoteena kombinacija veeg broja saobraaju.
karakteristika linosti kao to su temperament, Posebno je znaajan u uslovima gradske
karakter, inteligencija i konstitucija vonje.
Nemogunost adaptacije na uslove u Sposobnost adaptacije na svetlost i tamu
saobraaju moe biti posledica nedovoljno Brzina adaptacije oka na svetlost i tamu
razvijenih psihikih funkcija i neadekvatne varira od osobe do osobe, kao i kod iste osobe
strukture linosti. zavisno od vremena i situacije (izloenost
Meu vozaima koji mogu ugroziti intenzivnoj svetlosti ili tami u toku dueg perioda,
bezbednost saobraaja spadaju: produava ovo vreme).
234
Zbog nedostatka vitamina A neka lica u Od obima, intenziteta, trajanja, distribucije,
sumrak ne vide ili slabo vide (kokoije slepilo). podele i skretanja panje zavisi da li e osoba
Sposobnost vienja u uslovima none primiti iz okoline informacije neophodne za
vonje uspeno uestvovanje u saobraaju.
U uslovima sniene prirodne i vetake Negativan uticaj na uestvovanje u
svetlosti kao i pod uticajem prekomernog saobraaju ima:
zabletavanja svetlima vozila ili sunevim zracima, Panja vie usmerena na unutranji ivot
uslovi za odvijanje saobraaja se bitno pogoravaju, nego li na okolinu
to zahteva od vozaa normalnu sposobnost Lako skretanje usmerene panje na
adaptacije na tamu, sposobnost brze readaptacije atraktivne pojave u okolini
nakon zabletavanja i dobru otrinu vida pri niskim Smanjen obim i kapacitet panje -
pragovima osvetljenja. smanjena sposobnost istovremenog opaanja veeg
Sposobnost raspoznavanja svih nijansi broja vizuelnih i akustikih signala neophodnih za
boja pravilno ponaanje u saobraaju.
Raspoznavanje boja bitno je za praenje Slaba distribucija panje - Usresreenost
svetla na semaforu, mada se vozai koji panje samo na jedan objekat ili samo na jednu
neraspoznaju boje lako orjentiu tako to naue radnju. Upravljanje motornim vozilom zahteva
poloaj svetla. Problem moe nastati jedino u sposobnost opaanja vie pojava u jedinici
uslovima smanjene vidljivosti (da bi osoba koja ne vremena.
raspoznaje boje uoila signal na semaforu intenzitet Sporo preusmeravanje panje - sposobnost
tog signala treba da bude tri puta jai nego li kod brzog pomeranja panje sa jednog na drugi predmet
osobe koja normalno razlikuje boje). Slaba selektivnost panje - izbor onih
Znaaj raspoznavanja boja je i u tome to elemenata koji su bitni za uestvovanje u
boje privlae panju vozaa, razbijaju monotoniju i saobraaju.
spreavaju nastanak zamora. Nedovoljno vozako iskustvo - Iskusni
Normalna sposobnost akomodacije i vozai lake uoavaju, odravaju i usmeravaju
konvergencije panju lake vre selekciju, ne optereuju se
Brzina akomodacije oka normalno iznosi 0,5 nebitnim pa se i manje zamaraju.
sec i sa starou se produuje to se moe Vonja u uslovima smanjenih spoljanjih
konpenzovati sporijom vonjom. nadraaja - Panju u veoj meri privlae
Normalna pokretljivost onih jabuica promenjivi nadraaji, nadraaji u pokretu i oni sa
Kod poremeaja pokretljivosti onijh izraenim kontrastom. Zbog toga se panja tee
jabuica produuje se vreme potrebno za uoavanje odrava pri vonji na jednolinom i dugom putu
neke pojave, to stvara tekoe kod pokuaja bez krivina i uspona i bez spoljnih nadraaja. U
preticanjai drugih radnji kod kojih je bitna procena ovim sluajevima panja se veoma lako pomera od
udaljenosti i brzine drugog vozila. spoljanjeg ka unutranjem svetu vozaa to moe
da dovede do SN.
ULO SLUHA I RAVNOTEE Nona vonja - Zahteva od vozaa poveani
ulo sluha ima znaajnu ulogu u percepciji napor da organizuje i dri panju. Pri nonoj vonji
oseaja prostora i zvuka. postoji poveana opasnost da voza zapadne u
U odravanju ravnotee uestvuju tri sistema stanje pospanosti u kome je panja svedena na
vestibularni sistem uva, ulo vida i duboki minimum.
senzibilitet, pri emu je za odravanje ravnotee Zamor i premor - takoe oteavaju
potrebno da bar dva od ova tri sistema budu odravanje i usmeravanje panje u toku vonje.
ouvana.
Kod gluvih osoba kod kojih postoji i B - PSIHOMOTORNE SPOSOBNOSTI
oteenje ula vida ili dubokog senzibiliteta dolazi Za uspeno upravljanje motornim vozilom
do poremeaja ravnotee posebno tokom none naroito je znaajna ulno-motorna koordinacija
vonje kada vrednost vizuelnih nadraaj opada. koja se izraava u usklaenoj koordinaciji ulnog
To znai da gluva osoba sa oteenim opaanja sa voljnim reakcijama ekstremiteta.
vestibularnim aparatom moe upravljati
motornim vozilom jedino ako ima potpuno VREME REAGOVANJA
ouvano ulo vida (dobra otrina, binokulus, Je vreme koje proe od nadraaja organa
ouvana funkcija za dubinski, prostorni i ula sluha ili vida do motorikog reagovanja.
trodimenzionalni vid) i ouvan duboki Duina ovog vremena zavisi od karakteristika
senzibilitet, kao i normalnu strukturu linosti i nadraaja i vremena odluivanja. Proseno vreme
ouvane psihomotorne sposobnosti. reagovanja iznosi na svetlost 0,19 - 0,29, a na zvuk
0,17 - 0,20 sekundi. U saobraaju se istovremeno
PANJA sreu i ukrtaju razliiti nadraaji zbog ega je
Pod panjom podrazumevamo mentalnu proseno vreme reagovanja znatno due oko 0,9 do
usmerenost na odreene pojave. 1,2 sekunde.
235
agresivnosti, pa ak i do neuroza i psiho-neuroza
Psihomotorna usporenost - je pojava koja
koje imaju negativan uticaj na uestvovanje u
se manifestuje poduenjem vremena reagovanja
saobraaju.
Na vreme reagovanja utiu brojni faktori:
Bolesti i Telesni nedostaci SKLONOSTI I NAVIKE
Starost - sa starou se vreme reakcije Loe formirane ivotne i radne sklonosti i
produava navike nepovoljno utiu na uspeh uestvovanja u
Osobine podraaja - jai podraaj bre saobraaju. Npr. loe navike koje se odnose na
reagovanje nain upravljanja vozilom, ritam rada i odmora,
Sloenost saobraajne situacije - produuje ritam i vrsta ishrane.
vreme reagovanja
STAV
Psihiko stanje - uzbuenje, strah, depresija,
Stav predstavlja tendenciju da se
rasejanost)
preduzimaju pozitivne ili negativne akcije u odnosu
Doba dana - prepodne i nou je due vreme
na odreenu situaciju ili pojavu. Stavovi se
reagovanja
formiraju tokom ivota i teko se menjaju.
Nadmorska visina - vee visine krae
vreme reagovanja RAZVIJEN OSEAJ ZA PROSTOR
Vozako iskustvo Omoguuje lake snalaenje i prilagoavanje
Fizika i psihika kondicija u saobraaju. Vozai kod kojih je oseaj za prostor
Motivisanost i Raspolonje slabije razvijen manje su precizni u upravljanju
Klimatski uslovi vozilom i slabije procenjuju poziciju vozila u
Zamor pokretu.
Tip vozila
PREDRASUDE
Buka i Vibracije
Predrasude su neosnovani stavovi koji se
Alkohol i Neki lekovi
stiu tokom ivota. Voza moe biti optereen
Individualne osobine
predrasudama prema odreenoj kategoriji uesnika
Sem brzine reagovanja vana je i pouzdanost u saobraaju (npr. prema enama) ili prema
reakcije. Najmanje SN izazivaju vozai sa brzim i saobraajnoj policiji.
pouzdanim reakcijama, ali ak i ovi vozai Ove predrasude mogu uticati na ponaanje
izazivaju saobrajne nesree ukoliko imaju vozaa u nekim saobraajnim situacijama i usloviti
pogrene procene saobraajne situacije i pogrena oslobaanje nagomilanog nezadovoljstva i
predvianja ponaanja drugih uesnika u agresivnosti.
saobraaju. INTERESI
Interes za upravljanje motornim vozilom
C - MENTALNA SPOSOBNOST vozaa profesionalca (izvor egzistencije) je
drugaiji od interesa vozaa amatera, to dovodi do
INTELIGENCIJA razliitog ponaanja ovih vozaa u saobraaju.
Ima veliki znaaj za efikasno upravljanje Od ostalih interesa znaajni za saobraaj su
motornim vozilom u saobraaju. Inteligente osobe interesi za putovanjem, interes za promenu, zabavu
se lake snalaze u sloenim saobraajnim ili interes za razumevanje.
situacijama, bre stiu kvalitetnije iskustvo i
adekvatnije koriste steeno iskustvo u novim NISKA TOLERANCIJA NA FRUSTRACIJE
situacijama. Frustracije nastaju kao posledica spreavanja
Meutim ni najinteligentniji ljudi ne moraju zadovoljenja motiva, elja, ciljeva i interesa i
biti dobri vozaai ako im ostale osobine linosti i dovode do anksioznosti, agresivnosti pa ak i do
psihike funkcije nisu skladno razvijene. neuroza i psiho-neuroza koje imaju negativan uticaj
na uestvovanje u saobraaju
OSTALE KARAKTERISTIKE Vozai sa niim pragom tolerancije na
frustraciju tee podnose nemogunost zadovoljenja
LINOSTI svojih ciljeva, to kod njih izaziva neadekvatno
MOTIVI reagovanje i moe biti izvor opasnosti u saobraaju.
Motivi kao to su elja za
samopotvrivanjem, afirmacijom, isticanjem sebe i
UTICAJ ALKOHOLA
vozila, elje da se bude zapaen, elje za prestiom Dua upotreba alkohola oteuje skoro sve
i dobijanja priznanja od okoline, sami po sebi ne organe i tkiva a najvie nervni sistem, jetru,
moraju biti opasni meutim ako se ostvarivanje bubrege, srce, k.sudove i imunoloki sistem.
ovih motiva kompenzira u saobraaju onda mogu Alkoholizam razara fiziku, psihiku i drutvenu
usloviti opasno ponaanje. sferu ovekovog ivota.
Spreavanje zadovoljenja motiva izaziva Posle viegodinje upotrebe alkohola javljaju
frustracije koje dovode do anksioznosti i se duevni poremeaji, otupljenje volje i svesti i
236
mentalna degradacija koju prati i socijalna Na pakovanju ovi lekovi imaju trougao ije
degradacija linosti. su strane crvene, a sredina bela ().
Alkoholiari esto dolaze u sukobe na
radnom mestu i porodici, gube interese za rad. SEDATIVI (ANSIOLITICI)
Sve ovo negativno utie na bezbedno Deluju depresivno na CNS, ali imaju i
upravljanje motornim vozilom. druga dejstva koja umanjuju vozaku sposobnost.
Posledice su:
UTICAJ LEKOVA Smanjenje panje
Oteana koordinacija pokreta
Na sposobnost upravljanja vozilom Produeno vreme reagovanja
negativno mogu delovati razni lekovi, pri emu Inhibicija psiho-motorne funkcije
postoje velike individualne razlike u reagovanju na Pospanost, Tromost i Oseaj umora
razne lekove to je delom i genetski uslovljeno. Vrtoglavica i Glavobolja
Uzimanje lekova pre vonje naroito moe Poremeaj miljenja
biti opasno ako se konbinuje vie lekova Poremeaj vestibularnog sistema
istovremeno ili ako se lekovi kombinuju sa Pad krvnog pritiska (mogu kolaps)
alkoholom pri emu lek moe pojaati dejstvo Poremeaj akomodacije oka (nejasno vienje)
alkohola ili to je znatno ree smanjiti dejstvo
alkohola (npr. stimulansi). Pojaanje dejstva HIPNOTICI
alkohola pod uticajem lekova moe biti: Hipnotici deluju depresivno na CNS.
Aditivno - ukupno negativno dejstvo Izazivaju:
jednako je zbiru pojedinanih negativnih dejstva San, pospanost i smanjenje panje
alkohola i leka Poremeaj psihomotorne sposobnosti
Sinergiko - ukupno negativno dejstvo Poremeaj perceptivene sposobnosti
znatno nadmauje zbir pojedinanih negativnih Poremeaj sposobnosti procenjivanja
dejstva Posebnu opasnost predstavljaju barbiturati
Npr. Barbiturati koji uzeti sa malom dozom sa produenim dejstvom zbog spore eliminacije i
alkohola mogu dovesti do smrtonosnog trovanja. mogunosti kumulacije pri duoj upotrebi. Oni pre
svega smanjuju sposobnost vizuelne percepcije, a
Upotreba lekova danas je preterana mamurluk koji izazivaju moe potrajati dosta dugo
(tabletomanija), esto i bez konsultacije sa lekarom. pa se ne savetuje upravljanje vozilom 24-48 sati
Odgovrnost za konzumiranje lekova snose sami posle njihove upotrebe
pacijenti ali i lekari koji esto kod prepisivanja Istovremeno konzumiranje alkohola i
lekova ne upozore pacijenta na njegovo negativno hipnotika poveava dejstvo alkohola i rizik za
dejstvo na upravljanje vozilom. nastanak SN.
237
Naim pravilnikom predvieno je
STIMULANSI CNS-a oduzimanje vozake dozvole svim osobama koje
Stimulansi CNS-a otklanjau zamor i uivaju drogu i vraanje iste posle apstinencije od
poveavaju radnu sposobnost ali samo za poslove najmanje 12 meseci.
koji se ponavljaju i koji ne zahtevaju promiljeno
delovanje u relativno sloenim situacijama to nije UTICAJ PUENJA CIGARETA
sluaj u saobraaju.
Zbog toga stimulansi oteavaju snalaenje u EPIDEMIOLOGIJA
saobraaju, a istovremeno pruaju preterani oseaj Ispitivanja u Engleskoj pokazuju da je uzrok
samopouzdanja i nekritinost to moe da dovede oko 5% SN puenje cigareta od strane vozaa u
do SN. toku vonje
Sa smanjenjem koncentracije leka u krvi Procena je da u naoj zemlji godinje izgubi
posle kratkotrajnog perioda stimulacije nastaje ivot oko 250 osoba zbog puenja vozaa u toku
depresija CNS-a, javlja se zamor sa usporenim vonje
reagovanjem i iznenadnim atacima sna.
Zbog svega navedenog dejstvo stimulansa je EFEKTI PUENJA
krajnje nepovoljno na upravljanje vozilom. Puenje za volanom viestruko umanjuje
sposobnost za upravljanje motornim vozilom:
ANTIHIPERTENZITIVI SMANJUJE PANJU VOZAA
Antihipertenzitivi zbog naglog smanjenja TA Od momenta kada je osetio potrebu za
i sedativnog dejstva mogu uticati na vozaku cigaretom, voza postaje manje koncentrisan na
sposobnost. vonju. U sluaju da tu potrebu ne moe da
Antagonisti alfa 1 adrenergikih receptora zadovolji on postaje nervozan, razdraljiv,
- izazivaju netolerantan, ak i agresivan.
- Sinkopa - Vrtoglavica Za vreme traenja cigareta, otvaranja kutije,
- Glavobolja - Nazalna kongestija paljenja cigareta i tokom puenja kada prinosi
Rezerpin - izaziva cigaretu ustima voza vozi jednom rukom. Za svo
- Smanjenje panje i Koncentracije to vreme panja vozaa je velikim delom skrenuta
- Pad radne i psihomotorne sposobnosti sa praenja saobraajne situacije.
OPOJNE DROGE REMETI FUNKCIJU ULA VIDA
Droge slino alkoholu ali u znatno veoj U toku puenja dim cigarete moe dospeti u
meri dovode do: oi, to izaziva bolni nadraaj konjuktiva, suzenje i
Oteenje najpre viih modanih centara treptanje. Mogue je i da vazduna struja vrati
to dovodi do oslobaanja primitivnih pepeo cigarete u oi to moe imati kobne posledice
nagona pri velikim brzinama vozila. Puenje veeg broja
Smanjenje panje i koncentracije cigareta smanjuje vidljivost u kolima i nadrauje
Produuje vreme opaanja, shvatanja, oi
odluivanja i reagovanja Kod dugogodinjih puaa dolazi do
Smanjuje kritinost, mo rasuivanja, smanjenje otrine vida i sposobnosti raspoznavanje
mo shvatanja i kontrolu ponaanja boja kao posledica suenja i spazma arterija koje
Remeti psihomotorne funkcije ishranjuju retinu (hipoksija)
Izaziva poremeaj miine koordinacije i IZAZIVA STALNI NADRAAJNI KAALJ
slabljenje rafleksa, pa pokreti postaju Nadraajni kaalj javlja se kao posledica
grubi i nesigurni irutacije sluzokoe gornjih disajnih puteva
Daje oseaj lane hrabrosti, poveane naroitoje izraen pri veoj zadimljenosti u
snage i sposobnosti, a otklanja oseaj vozakoj kabini i dodatno umanjuje vozaku
straha i krivice sposobnost.
Poveava samopouzdanje i samouverenje
DOVODI DO HIPOKSIJE TKIVA
Izaziva euforiju, agresivnost, svadljivost,
Sagorevanjem duvana oslobaa se CO koji
netrpeljivost, razdraljivost, grubost i
ima vei afinitet prema Hb od O2 to kod dueg
bezobzirnost
puenja naroito u zatvorenoj kabini vozila moe da
Umanjuje oseaj opreznosti,
dovede do hipoksije tkiva i poremeaja pre svega
odgovornosti, moralnosti i humanosti
od strane CNS-a koji je najosetljiviji na hipoksiju.
Oteuje funkcije svih ula posebno vida i Usled nastale hipoksije moe doi do smanjenja
ravnotee otrine vida.
Zbog svega navedenog intoksicirani vozai
(narkomani) ne potuju ogranienja i pravila DEJSTVO NIKOTINA
ponaanja u saobraaju, tako da mnogo ee Duvanski dim sadri u sebi nikotin ije je
izazivaju SN dejstvo viestruko i nije uvek isto
238
Akutni efekti zbog ega se zdravstveno stanjene ne javlja tako
- Izaziva sedaciju ili stimulaciju (Centralni esto kao uzrok teih SN.
efekat)
- Izaziva vazokonstrikciju krvnih sudova OBOLJENJA KVS-a
koe koja je najizraenija na ekstremitetima
- Nebithov paradoks - Subjektivni oseaj ARTERISKA HIPERTENZIJA
relaksacije, dok je Sy prenadraen (stresna reakcija) Umanjenje vozake sposobnosti kod obolelih
Hronini efekti od arteriske hipertenzije postoji pre svega zbog
Drhtanje ruku komplikacija ove bolesti, ali i dejstva pojedinih
Glavobolja atnihiperetenzitivnih lekova.
Pojaanje refleksa I - Komplikacije arteriske hipertenzije:
Psihomotorni nemir Cerebrovaskularni poremeaji
Oslabljena koncentracija panje Promene na retini i smetnje vida
Anksioznost Lo san i nono buenje
Poremeaj pamenja Oboljenje srca
Smanjenje modane cirkulacije Psiholoki poremeaji - kao to su
Spazam miinih vlakana - Poremeaj panje
Mlitava paraliza miia - Neurotsko ponaanje
Smanjenje otrine vida i raspoznavanje boja. - Emocionalna nestabilnost
KARAKTERISTIKE PUAA - Tvrdoglavost i Rigidnost
Meu puaima ima mnogo vie osoba ije - Razdraljivost
karakteristike pogoduju nastanku SN - Disharmonini stavovi
Neurotine osobe II - Upotreba antihipertenziva - Pre svega
Emocionalno nestabilne osobe gangliskih blokatora moe izazvati
Osobe sa avanturistikim crtama linosti Nagli pad krvnog pritiska praen
Agresivne osobe Omaglicom pred oima i Gubitkom svesti
PERIOD ODVIKAVANJA OD PUENJA Sa druge strane razne nokse koje postoje u
Period odvikavanja od puenja je posebno saobraaju mogu potencirati nastanak arteriske
opasnost po bezbednost saobraaja. Prekid puenja hipertenzije.
dovodi do KORONARNA BOLEST SRCA
Poremeaja uslovnih refleksa esto izaziva iznenadnu nesvesticu i
Anksioznost kolaps - zbog ega bitno umanjuje vozaku
Drhtanje ruku sposobnost.
Ubrzanje sranog rada Nastanak koronarne bolesti potenciraju
Pad krvnog pritiska nokse u saobraaju (dugo sedenje, stres, napetost).
Smetnje od strane eludca U toku vonje menja se frekfenca i pravilnost
Ovi znaci psiholoke zavisnosti kulminiraju sranog rada, raste TA i puls to doprinosi broj
3 dana po prestanku poenja i umanjuju vozaku pojavi koronarne bolesti.
sposobnost
INFARKT MIOKARDA
PREVENCIJA Nakon preleanog infarkta miokarda
Voza pua treba da pui samo za vreme vozaima saveovati da ne voze bar 6 meseci.
pauza u vonji
Saputnici ne bi trebali da pue u toku vonje ANGINA PEKTORIS
ili ako to ine onda treba da dre otvoren prozor. U sluaju da se jave bolovi i stezanje u
predelu grudne kosti treba savetovati odustajanje tj.
UTICAJ BOLESTI prekid vonje
ARITMIJE
Oboljenja bilo kog organa i sistema u Poremeaj sranog ritma moe dovesti do
odreenoj meri negativno utiu na sposobnost hemodinamskih poremeaja i smanjenog dotoka
upravljanja vozilom i moe biti uzrok nastanka SN. krvi u mozak to dovodi do niza poremeaja koji
Posebno su opasna oboljenja koja mogu izazvati umanjuju vozaku sposobnost od kojih su
iznenadnu smrt ili gubitak svesti, kao i bolesti koje najznaajniji
slabe koncentraciju, reakcionu sposobnost i vizuo- Slabost
motornu koordinaciju. Oamuenost
Veliki problem su i povrede vozaa u SN Vidne smetnje
koje ostavljaju negativne posledice na psiho-fiziko Bolovi u grudima
stanje. Pospanost
Postojei zakon omoguava da se uskrati
izdavanje vozake dozvole bolesnim vozaima
239
Sinkopalni napad - kod kompletnog bloka Iznenadna pojava prolazne hipoglikemije
(Adam -Stokesov sindrom) - je glavni faktor koji dovodi do umanjenja vozake
Usporenje reakcija sposobnosti kod vozaa dijabetiara. Opasnost od
Nesigurno pamenje pojave hipoglikemije kod vozaa postoji naroito
Vrtoglavica ukoliko uslovi vonje nalau proputanje redovnih
Nesvestica obroka (npr. zakrenje u saobraaju) ili povean
fiziki napor (zamena toka, guranje automobila
STENOZA ILI INSUFICIJENCIJA AORTNOG
zbog kvara i sl.) i od naina leenja dijabetesa
ZALISTKA
Kod vozaa dijabetiara koji bolest
Moe izazvati sinkopu i napad angine
kontroliu samo dijetom opasnost od pojave
pektoris - ime bitno umanjuje vozaku
hipoglikemije postoji jedino pri dugim i napornim
sposobnost.
putovanjima (vozai tekih kamiona) tokom kojih
OBOLJENJA ARTERIJSKIH KRVNIH je onemoguen redovni higijensko-dijetetski reim
SUDOVA DONJIH EKSTREMITETA ivota i ishrane.
Oteava manipulaciju nonim Kod vozaa dijabetiara koji bolest
komandama vozila - ime ugroava bezbednost u kontroliu dijetom i oralnim antidijabeticima
saobraaju. opasnost od hipoglikemije postoji nakon upotrebe
lekova premda je rizik mali ako se obroci redovno
OBOLJENJA VENSKIH KRVNIH SUDOVA
uzimaju. (Bigvanidini, Sulfanilini i Glimbeklamidi
DONJIH EKSTREMITETA
- antidijabetici koji neto ee izazivaju
Varikozni sindrom i tromboflebitis -
hipoglikemiju)
Smanjuje pokretljivost nogu i mogunost brzog
Kod vozaa dijabetiara koji bolest
reagovanja.
kontroliu dijetom i insulinom ea se moe javiti
Iznenadna embolija krvnih sudova donjih
hipoglikemija. Pored toga insulin daje i simptome
ekstremiteta - je takoe akcidentogeni faktor u
cerebralne prirode koji mogu umanjiti vozaku
saobraaju.
sposobnost kao to su:
Tekoe u prosuivanju
OBOLJENJA RES-a Agresivnost
Tekoe u kontroli rada miia
AKUTNA OBOLJENJA RES-a
Iznenadna pojava nesvestice
esto dovode do privremene nesposobnosti
za upravljanje motornim vozilom. Oslabljen vid - Zbog katarakte i retinopatije
(komplikacije viegodinjeg dijabetesa).
OBOLJENJA GORNJIH DISAJNIH PUTEVA
Dijabetina neuropatija (Periferni neuritis)
Utiu na vozaku sposobnost zbog oteanog
Ukoliko doe do nastanka ovih
i poremeenog sna i smanjenja panje.
komplikacija.
HRONINI BRONHITIS I ASTMA Oteenje perifernih arteriskih krvnih
Tee forme ovih oboljenja - Predstavljaju sudova vozau treba savetovati
kontraindikaciju za bezbedno upravljanje motornim apstinenciju od vonje.
vozilom. Komplikacije od strane bubrega i srca.
Blae forme ovih oboljenja - U periodu
HIPERTIREOZA
intenzivnog kalja i dispneje mogu da
Hipertireoza teeg stepena sa
dekoncentriu vozaa.
okulobulbarnim sindromom ili KVS-
OPSTRUKTIVNA SLEEP APNEJA komplikacijama - Umanjuje vozaku sposobnost.
Vozai koji pate od ove bolesti su:
HIPOTIREOZA
- Hronino umorni
Hipo-tireoza teeg stepena praena
- Pospani i somnolentni
bradipsijom - Umanjuje vozaku sposobnost.
- Imaju poremeaj kongitivnih funkcija
- esto zaspe za volanom (zbog hipoksije HIPO I HIPER-ADRENOKORTICIZAM
CNS-a). Teki oblici ovih bolesti umanjuju vozaku
Sleep apneja je esto udruena sa arteriskom sposobnost.
hipertenzijom, gojaznou i upotrebom alkohola.
Istovremeno prisustvo ovih bolesti znaajno NEUROLOKA OBOLJENJA
poveava rizik za nastanak SN.
EPILEPSIJA
OBOLJENJA ENDOKRINOG SISTEMA I - EPI-napadi
Pojavu Epi-napada je uglavnom nemogue
DIJABETES predvideti zbog ega ovi pacijenti moraju biti pod
Dijabetes moe da umanji vozaku stalnom lekarskom kontrolom i terapijom. Najvei
sposobnost iz vie razloga. broj SN dogaa se za vreme prvog Epi-napada.
240
Ako se radi o novootkrivenom pacijentu Neurastenini sindrom
treba zahtevati oduzimanje vozake dozvole i - Karakterie se malaksalou, estim
detaljno kliniko ispitivanje. Oduzimanje dozvole promenama raspoloenja, glavoboljom,
je indikovano i kod postojanja sigurnih Epi-napada. poremeajem sna i pospanou, to kod vozaa
Ako pacijent nije imao napade najmanje dve godine moe uticati na nastanak SN.
moe mu se izdati dozvola uz obavezne redovne Histerine osobe
kotrolne preglede. Preventivno dozvolu treba - Su emotivno nezrele, egocentrine,
oduzeti i svim pacijentima nakon teke traume sugestibilne, neodlune i eljne dominacije zbog
lobanje i operacija tumora mozga u trajanju od ega predstavljaju izvor rizika u saobraaju
najmanje 6 meseci u cilju praenja eventualne Psihosomatski poremeaji vozaa
pojave sekundarnih Epi-napada. - Mogu esto predstavljati uzrok SN sa
tekim posledicama
II - Duevne promene epileptiara
Izraziti poremeaji strukture linosti - koji se
Za bezbednost u saobraaju znaajna je i
ispoljavaju kao:
pojava odreenih duevnih promena koje prate
- Sklonost neprilagoenom ponaanju
epilepsiju
- Socijalna i emocionalna nezrelost i
- Eksplozivnost
nestabilnost
- Promena raspoloenja
Predstavljaju kontraindikacije za bezbedno
- Razdraljivost
upravljanje vozilom. Ovi vozai najee ne
- Emocionalna napetost
potuju saobraajne propise.
- Labilnost
- elja za dominacijom PARKINSONOVA BOLEST
- Neuviavnost Blai oblici bolesti - sa slabim unilateralnim
- Lepljivost tremorom, ne umanjuju vozaku sposobnost
- Preopirnost Tei oblici bolesti - sa jako izraenim
III - Uticaj antiepileptine terapije horeotinim i atetoninim pokretima, akinezijom,
- Usporen psihomotilitet ukoenou i tremorom dovode do potpunog
- Oskudne asocijacije gubitka sposobnosti za upravljanje motornim
- Oteano shvatanje vozilom
- Burno reagovanje i Agresivnost MULTIPLA SKLEROZA
Poremeaji koji se javljaju kod MS, a koji
PSIHOZE
negativno utiu na vozaku sposobnost jesu:
Hipomanija - Praena je impusivnou i
Poremeaj vida
entuzijazmom to moe navesti vozaa na vrlo
Nistagmus
opasnu vonju.
Vroglavica
Organske psihoze i presenilna demencija - Usled
Opta slabost
pogrenog zakljuivanja obolelog mogu biti uzrok
Euforija
SN
Senzorni poremeaji u ekstremitetima
Vozai sa suicidalnim namerama i depresivni
Cerebralna nekoordinacija
vozai - Izazivaju znatno vei broj SN u odnosu na
Preterano samopouzdanje
ostale vozae (Neprepoznati pokuaji suicida kod
mladih). VERTEBRO-BAZILARNA INSUFICIJENCIJA
izofreniari - Mogu verovati da ih drugi vozai Predstavlja opasnost za bezbedno upravljanje
progone to ih natera u veoma opasnu i brzu motrnim vozilom jer izaziva:
vonju. Nesvestica
Anksiozni vozai - Mogu se oslobaati straha Glavobolja i Vrtoglavica
brzom vonjom, pa predstavljaju rizinu grupu. Vidne smetnje
Slabost
NEUROZE CEREBRALNA ATEROSKLEROZA
Smanjuju vozaku sposobnost kako zbog Ispoljava se telesnim, arinim i psihikim
same bolesti tako i zbog lekova koje koriste u poremeajima od kojih su za vozaku sposobnost
terapiji. znaajni:
Psihoneuroza - Poremeaji vida
- Vozai sa dijagnozom psiho-neuroze su - Motorni poremeaji
nestabilni, nesigurni, sumnjivi i hiperaktivni to sve - Hemipareze
moe biti uzrok opasnosti u saobraaju. - Hiperrefleksija
Anksiozni neurotiari - Oslabljena koordinacija pokreta
- Imaju manju intelektualnu efikasnost, Glavobolja
slabiju koncentraciju panje i oteanu sposobnost Omaglica
sagledavanja situacije. Oni su u vonji nesigurni i Zujanje u uima
pasivni ili napeti i agresivni. Vrtoglavica
241
Smetnje sna Potencijalnu opasnost za nastajanje SN
Brzo zamaranje predstavljaju sledea oboljeja GIT-a:
Oslabljena koncentracija Ulkusna bolest u bolnoj fazi
Slabost panje Perforacija ulkusa - Zbog masovnog
Poremeaj pamenja krvarenja moe izazvati kolapsna i okna stanja za
volanom.
ZAPALJENJE CNS
Hernije trbunog zida u bolnoj fazi
Dovodi do nesposobnosti upravljanja
Pankreatitis u bolnoj fazi
vozilom u toku trajanja bolesti i u fazi
Oboljenja une kese u bolnoj fazi
rekovalescencije.
OBOLJENJA UROGENITALNOG SISTEMA
MENIEROV SINDROM
Smetnje za bezbedno upravljanje motornim
Karakterie se nepredvidivim napadima
vozilom mogu predstavljati:
vrtoglavica - to dovodi do gubitka vozake
Oboljenja praena uremijom
sposobnosti ukoliko se napadi vrtoglavice
Oboljenja praena estim nagonom na
ponavljaju ili se nemogu ukloniti lekovima.
mokrenje
MIGRENA Oboljenja praena bubrenim kolikama
U vreme napada tekih migrena vozaka Oboljenja praena komatoznim stanjem
sposobnost je znaajno umanjena. Izenenadne hidrocele i varikocele
CEREBRALNI POREMEAJI SA ATAKSIJOM HEMATOLOKA OBOLJENJA
Dovode do nespretnosti pri upravljanju Hemoragini sindrom
vozilom pogotovo ako je zahvaana desna noga i Anemija
ako izazivaju drhtanje gornjih ekstremiteta. Mogu biti favorizujui faktor bre pojave
zamora i kolapsnog stanja ime utiu na eu
POREMEAJ VESTIBULARNOG APARATA
pojavu SN.
SA VRTOGLAVICOM
Dovodi do nesposobnosti upravljanja OBOLJENJA KOE
vozilom sve do smirivanja stanja. Praena svrabom, bolom i smetnjama u
pokretu -Mogu remetiti koncentraciju, slabiti
OTEENJA KIMENE MODINE
panju, izazivati poveanu razdraljivost ime
Izazivaju pareze i paralize pri emu vozaka
smanjuju vozaku sposobnost.
sposobnost zavisi od teine bolesti. Javlja se kod:
Multiple skleroze
Siringomijelitisa UTICAJ ISHRANE VOZAA
Spondiloze
RAZNOVRSNOST ISHRANE
Tumora i trauma
Po svom sastavu hrana mora da bude
DISKUS HERNIJA raznovrsna kako bi zadovoljila sve nutritivne
Dovodi do lumoiijalgije i neurolokih lezija potrebe organizma vozaa (npr. nNa brzinu
koje su praene iznenadnom pojavom bola koji za reagovanja imaju uticaj vitamini B i C).
trenutak skree panju vozau to pri brzoj vonji
REDOVNOST ISHRANE
moe ugroziti bezbednost saobraaja.
Veoma je bitno i redovno uzimanje obroka.
SENZORNI POREMEAJI NA Kod vozaa razmak izmeu obroka ne bi smeo da
EKSTREMITETIMA bude dui od 4 sata. Viesatno neuzimanje hrane
Mogu znaajno ugroziti sigurnost pri dovodi do smanjenja nivoa eera u krvi to moe
upravljanju motornim vozilom. Javljaju se kod: imati za posledicu malaksalost, bezvoljnost,
Perifernih neuropatija prgavost, vrtoglavicu, drhtavicu, zamor, nesvesticu
Lezije kimene modine pa ak i gubitak svesti to sve umanjuje vozaku
Lezije u lobus parietalisu sposobnost.
SLABOST U EKSTRMITETIMA ISPRAVNOST HRANE
Moe znaajno uticati na bezbedno Uzimanje higijenski i bakterioloki
upravljanje motornim vozilom. Javlja se kod: neispravne hrane u toku putovanja moe dovesti do
Miastenije gravis munine, povraanja, greva, glavobolja, proliva i
Miozitisa drugih smetnji koje umanjuju vozaku sposobnost.
Miine distrofije
OBIMNOST OBROKA
Polimijelitisa
Poeljno je da vozai uzimaju manje
Polineuritisa
koliine lako svarljive hrane na svaka 2-3 sata.
Lokalnih lezija nerava
Pri uzimanju velike koliine tee svarljive
hrane, masne hrane i hrane koja nadima dolazi do
OSTALA OBOLJENJA I STANJA
preusmeravanja vee koliine krvi u abdominalne
OBOLJENJA GIT-a
242
organe to dovodi do relativne ishemije CNS-a koja - Rehabilitacija
se manifestuje pospanou, tromou, bezvoljnou
i smanjenjem psihofizikih sposobnosti (produeno REPRESIVNE MERE - Podrazumevaju primenu
vreme reagovanja, slabljenje panje i odgovarajuih sankcija prema nesavesnim
koncentracije). Sem toga prepun eludac vri vozaima.
pritisak preko dijafragme na torakalne organe ime U sprovoenju ovih mera moraju biti
jo vie oteava adekvatnu reakciju vozaa. ukljueni svi elementi drutvene zajednice, a
njihova realizacija se sprovodi kroz sledee
UPOTREBA KAFE aktivnosti:
Kofein u manjim dozama deluje stimulativno
na sve funkcije CNS-a. Meutim vee doze kofeina ZAKONSKA REGULATIVA
mogu imati izrazito nepovoljne efekte na vozaku
sposobnost jer dovode do: Podrazumeva postojanje zakona koji e
- Uznemirenosti normirati meusobne odnose, stanje i ponaanje u
- Straha i tremora saobraaju.
- Misaone konfuzije Zakonski propisi omoguavaju da se izbegnu
- Poremeaja koordinacije konflikti i stvore uslovi da se saobraaj odvija
- Palpitacija organizovano, racionalno i bezbedno.
- Zujanja u uima
- Vrtoglavice PRIPREMA LJUDI ZA UEE U
- Treperenja pred oima SAOBRAAJU
- Slabljenje kritinosti
Kafa predstavlja posebnu opasnost za OBUKA VOZAA MOTORNIH
umorne vozae koji uzimanjem kafe ele da VOZILA
zamene odmor. U takvim sluajevima kafa e Podrazumeva upoznavanje buduih vozaa
trenutno smanjiti subjektivni oseaj umora ali e se sa saobraajnim propisima i vetinom upravljanja
posle kratkog vremena umor manifestovati u vozilom i proveru steenog znanja polaganjem
najizraenijoj formi to predstavlja veliku opasnost vozakog ispita i praktinom proverom sposobnosti
za bezbednu vonju. na poligonu.
UNOS TENOSTI DOPUNSKO SAOBRAAJNO OBRAZOVANJE
Najbolje je u toku vonje uzimati istu vodu Zaboravljanje nauenog, izmene
ili prirodne sokove, ne preporuuju se gazirani saobraajnih propisa i uvoenje raznih drugih
sokovi zbog nadimanja i sokovi koji sadre kofein. novina u oblasti saobraaja, nalau potrebu
Nedovoljan unos tenosti u toku vonje dopuskog obrazovanja vozaa koji ve imaju
uzrokuje brojne promene u organizmu i pogoduje vozaku dozvolu.
brem nastanku zamora, to negativno utie na OBRAZOVANJE KADRA ZA POTREBE
sigurnost vonje. SAOBRAAJA
Podrazumeva da se u toku redovnog
PREVENCIJA kolovanja strunih kadrova za sva zanimanja koja
imaju veze sa saobraajem uvede i obrazovanje iz
TRAUMATIZMA U ove oblasti.
DRUMSKOM OBRAZOVNO-VASPITNI RAD SA OSTALIM
UESNICIMA U SAOBRAAJU
SAOBRAAJU Posebno organizovana obuka postoji za
Mere kojima se spreavaju saobraajne vozae koji ine svega oko 10% stanovnitva.
nesree mogu se podeliti na: Ostali uesnici u saobraaju takoe moraju imati
MERE PRIMARNE PREVENCIJE - Imaju za bar minimum znanja iz ove oblasti kako bi
cilj da spree nastanak SN. bezbedno uestvovali u saobraaju. Njihova
edukacija vri se najpre u okviru porodice, zatim
MERE SEKUNDARNE PREVENCIJE - Imaju preko predkolskih ustanova, kola, fakulteta i
za cilj da ublae estinu SN: sredstava javnog informisanjaje.
- Poboljanje pasivnih elemenata Posebnu panju treba obratiti na pripremu
bezbednosti vozila. peaka (pre svega dece), biciklista i motociklista za
- Poboljanje elementata puta i okolina saobraaj.
MERE TERCIJANE PREVENCIJE - Imaju za ZDRAVSTVENO-VASPITNI RAD
cilj da ublae posledice SN koje su se ve dogodile: Zdravstvena sluba takoe treba da uzme
- Prva pomo uee u edikaciji iz ove oblasti preko zdravstveno-
- Transport vaspitnog rada. Kao najznaajnije teme nameu se:
- Leenje Uticaj alkohola na vozaku sposobnost
243
Puenje cigareta za volanom Redovno odravanje puteva, peakih
Ishrana vozaa prelaza i instalirane opreme na putu.
Bolesti vozaa i SN Ouvanje dobre osvetljenosti puta i svetlosne
Uticaj lekova na vozaku sposobnost signalizacije.
Prva pomo na mestu SN Redovno odravanje i tehniki pregledi
Nain transporta povreenih do zdravstvene vozila.
ustanove Odravanje ureaja za svetlosnu
Uticaj okoline na nastanak SN signalizaciju na vozilu.
Uticaj socijalnih faktora i porodinih prilika Vonja sa upaljenim svetlima u toku dana.
na nastanak SN Instaliranje izvora svetlosti na kacigi
motociklista.
SELEKCIJA POJEDINIH
SISTEM OSIGURANJA
KATEGORIJA UESNIKA U
SAOBRAAJU Zavisnost visine premije osiguranja od
uspenosti vozaa u vonji (visoke premije za
VOZAKI ISPIT rizine vozae, a male premije za uspene vozae),
Predstavlja selekciju u pogledu znanja, pozitivno deluje na ponaanje vozaa.
prilagoenosti i vetini neophodnoj za samostalno
upravljanje motornim vozilom. UBLAANJE POSLEDICA
SAOBRAAJNIH NEZGODA
ZDRAVSTVENA SELEKCIJA
Predstavlja selekciju u pogledu psiho- Brzo i efikasno preduzimanje mera na mestu
fizikih sposobnosti za bezbedno upravljanje nezgode u cilju spreavanja nastajanja novih
vozilom pre svega buduih vozaa (dobijanje nezgoda
lekarskog uverenja) ali i onih koji to ve jesu Pruanje prve pomoi povreenim licima
(najee na zahtev MUP-a). Brzo i struno zbrinjavanje nastradalih lica
Adekvatan transport nastradalih do
INFORMISANJE UESNIKA U zdravstvene ustanove (najbolje helikopterom)
SAOBRAAJU Adekvatan prijem i tretman u bolnici
Rehabilitacija povreenih lica
STATIKE INFORMACIJE - Ne menjaju se ili Obavetavanje nadlenih organa
se retko menjaju u vremenu: (Saobraajna policija, Zdravstvena ustanova)
- Saobraajni propisi Ouvanje tragova nezgode u cilju
- Postupanje u sluaju SN sprovoenja istrage
- Kodeks etikih normi Spreavanje nastaka zastoja
DINAMIKE INFORMACIJE - Realativno se
brzo se menjaju u vremenu: UKLJUIVANJE ZDRAVSTVENE
- Stanje na putevima SLUBE U BEZBEDNOST U
- Podaci o klimatskim uslovima SAOBRAAJU
- Intenzitet i struktura saobraaja
- Obavetenja o alternativnim putnim pravcima Medicina rada moe uticati na poveanje
bezbednosti u saobraaju kroz sledee aktivnosti
KONTROLA I REGULISANJE Vrenjem ocene vozake sposobnosti kroz
SAOBRAAJA prethodne, periodine i vanredne preglede, kao i pri
svakodnevnom kontaktu sa imaocima vozakih
Ima za cilj postizanje dutvene discipline, dozvola.
pravilnog korienja puteva i zadravanje Vrenjem ocene psiho-fizikih sposobnosti
ponaanja uesnika u saobraaju u normalno drugih radnika koji su indirektno odgovorni za
dozvoljenim okvirima. Stroija kaznena politika bezbednost saobraaja (saobraajna milicija, putari,
znaajno redukuje broj SN (npr. sankcionisanje radnici koji rade na tehnikoj ispravnosti vozila i
vonje u alkoholisanom stanju) sl.)
Pored toga kontrola saobraaja ima za cilj i Vrenjem ocene vozake sposobnosti
da uoi najee greke i prekraje i da o tome obolelih, nakon raznih medicinskih intervencija i
obavesti nadlene institucije koje svojim radom te upotrebe lekova
greke mogu otkloniti. Zdravstveno vaspitnim radom sa vozaima i
Kontrola saobraaja obuhvati i drugim uesnicima u saobraaju
Zabrana vonje motociklom osobama Davanjem inicijativa za izmene i dopune
mlaim od 17 godina u periodu od ponoi do 5 pojedinih odredbi Pravilnika o zdravstvenim
ujutru. uslovima koje moraju ispunjavati vozai motornih
vozila.
244
BOLESTI U VEZI SA RADOM
Bolesti u vezi sa radom predstavljaju vrlo Za ovu grupu poremeaj danas je u upotrebi
irok spektar bolesti koje su na neki nain ne uvek termin Hronina opstruktivna bolest plua (HOBP).
uzrono, povezane sa zanimanjem ili uslovima rada, a Stavljanjem astme i hroninog bronhitisa na listi
etiologija tih bolesti uvek je multikauzalna. profesionalnih bolesti poetna definicija je znatno suena
ali ipak nije izgubila na znaaju.
PODELA
FAKTORI RIZIKA
Iz tog veoma irokog spekra bolesti u vezi sa Puenje
radom izdvajaju se: Vreme i klima
Oboljenj respiratornog sistema (Hronini Faktori rada
bronhitis, Emfizem i Astma) Socioekonomski status
Oboljenja KVS-a (Hipertenzija, Ishemiko Porodini i genetski faktori
oboljenje srca i Cerebrovaskularna bolest) Atopijska predispozicija
Bihevioralni poremeaji i mentalne bolesti Bronhijalna reaktivnost
Oboljenja lokomotornog sistema (Lumbalni i Respiratorne bolesti u detinjstvu
Cervikobrahijalni sindrom) Aerozagaenje ivotne i radne sredine
FAKTORI RIZIKA OBOLJENJA
Kao faktori rizika za nastanka ovih bolesti KARDIOVASKULARNOG
izdvajaju se: SISTEMA
Nepovoljni psihosocijalni faktori na radu
Nedostaci u ergonomskim reenjima za Od oboljenja KVS u vezi sa radom najvei
orua znaaj imaju:
Mentalno preoptereenje hipertenzija
Niz drugih tetnosti i uslova radne sredine ishemijsko oboljenje srca
Individualne karakteristike (ivotna dob, pol, cerebrovaskularna bolest
rasa, genetski faktori, tip linosti i dr.) Hipertenzija je znaajna i kao samostalna bolest
Loe navike (puenje, alkohol, ishrana i dr.) i kao faktor rizika za nastanak druge dve bolesti.
Za prevenciju navedenih KVS-oboljenja vana
FAKTORI RADA je identifikacija faktora rada koji doprinose pojavi
oboljenja ili dovode do njegovog pogoranja.
Kod bolesti u vezi sa radom faktor rada moe biti:
U etiopatogenezi KVS-oboljenja vanu ulogu
Jedan od vie etiolokih inioca tj. parcijalni
imaju i individualne karakteristike, navike, ivotna
uzronik bolesti
sredina i brojni drugi faktri zbog ega je evaluacija
Provocitajui faktor u pojavi bolesti
faktora radne sredine znatno oteana.
Faktor koji pogorava tok i teinu bolesti
245
Vazokonstrikcija perifernih krvnih sudova - Ove disfunkcije se obino spontano
Pri emu se zapaa spazam kapilarne zone i smanjenje poboljavaju, ali ako traju dovoljno dugo ili se esto
pulsnih oscilacija. Ova vazokonstrikcija se primarno ponavljaju bez odgovarajuih perioda oporavka
manifestuje na periferiji (prsti, une koljke). poveava se rizik od teih manifestacija hroninog
Ishemija miokarda - Na EKG-u se registruje stresa u vidu pojave:
skraenje PR intervala i ST segmenta. Depresije
Neurotine reakcije
VISOKA TEMPERATURA Poremeaji linosti
Dui rad u toplim pogonima moe dovesti do Poremeaja ponaanja
Hipertenzije (puenje, alkohol,droga)
Ishemijskog oboljenja srca Hipertenzija
Akutnih ataka ishemijskog oboljenja srca Peptikog ulkusa
Blagog porasta holesterola u krvi
NISKA TEMPERATURA
Rad u hladnim pogonima poveava rizik od SINDOM SAGOREVANJA
Akutnih ataka angine pektoris
Akutnog infarkta miokarda To je tip prolongirane bihevioralne reakcije na
Faktor rizika u razvoju drugih oboljenja hronine emocionalne i interpersonalne stresore na
KVS-a. radu.
Predstavlja specifini oblik stresa koji se javlja
HEMIJSKI FAKTORI RIZIKA kod radnika u uslunim delatnostima, zdravstvu ili
kolstvu, kao i na drugim radnim mestima gde postoje
olovo naglaene interpersonalne komunikacije sa visokim
kadmijum emocionalnim ulogom. Odlikuje se :
kobalt Emocionalnom ispranjenou
arsen Depersonalizacijom
ugljenmonoksid Smanjenom samorealizacijom
organski rastvarai (Neki) Smanjenjem kvaliteta rada
O uticaju ovih hemiskih tetnosti na pojavu KVS Poveanjem fluktuacije i apsentizma
oboljenja ima dosta podataka, ali su zakljuci Pojavom nesanice
protivureni. Poveanom konzumacijom alkohola ili droge
Pojavom problema u porodici i braku
RADNA OPTEREENJA
TEHNOSTRES
MALO FIZIKO OPTEREENJE
(inaktivnost na radu) Nastaje u uslovima nove tehnologije ija
Ishemijsko oboljenje srca - Poveava primena namee svakodnevne izuzetno brze promene i
incedencu. stalni nedostatak vremena ime se potiskuju line
HRONINI PROFESIONALNI STRES potrebe radnika.
Poveava rizik od KVS oboljenja Stalni zahtevi za novim znanjima i brzinom,
psihofiziolokim procesima ili preko poremeaja neprilagoeni biolokom biu oveka, stavljaju
ponaanja (prekomerno puenje, ishrana, alkohol). radnika u stanje neizvesnosti i zbunjenosti, koje je
praeno strahom od zaostajanja, izraenim anksioznim
SMENSKI RAD I IREGULARAN REIM reakcijama i oteanom relakasacijom nakon rada.
RADA I ODOMORA Nemogunost oputanja posle rada produava i
Takoe poveava rizik od KVS oboljenja. pogorava efekte tehnostresa.
246
Neurotine reakcije Dugotrajna fleksija i ekstenzija vratnog dela
Poremeaji linosti kime
Psihoze (ree) Dugotrajna ekstenzija vratnog dela kime
ee se javljaju u radnoj populaciji nieg este rotacije vratnog dela kime
socioekonomskog stanja i obrazovanja, iako Veliki i stalni pritisak usled nedostatka
individualne karakteristike imaju poseban znaaj u vremena
njihovoj pojavi. Nedovoljan uticaj pri odluivanju o radu
Stalne kratkotrajne ponovljene aktivnosti
OBOLJENJA LOKOMOTORNOG Monoton rad
Pomanjkanje satisfakcije na radu
SISTEMA Hronini stres
Ovi poremeaji se esto javljaju u MEHANIZAM NASTANKA
zanimanjima koja zahtevaju dizanje tereta posebno
kada je ono udrueno sa duim sedenjem ili Vie hipoteza pokuavaju da objasne nastanak
ekspozicijom optim vibracijama ovih poremeaja.
FAKTORI RIZIKA
247
OCENJIVANJE RADNE SPOSOBNOSTI
Radna sposobnost je sposobnost oveka da Pri ispitivanju funkcije organa treba koristiti
koristei svoje fizike, psihike i senzorne to specifinije i to je mogue manje invanzivne
potencijale, obavlja posao koji se moe valorizovati testove. Poeljno je to vie koristiti testove
na tritu rada. Ona se moe se klasifikovati na dva optereenja kojima se imitiraju radne aktivnosti na
naina kao: radnom mestu.
Fizika radna sposobnost ORS obolelih i povreenih vri se tek poto
Psihika radna sposobnost su iscrpljene mogunosti daljeg leenja i
Senzorna radna sposobnost rehabilitacije, odnosno kada je stanje bolesti
stabilizovano i funkcija dovedena do maksimalno
ILI mogue.
ORS vri se na osnovu posla koji radnik
Opta radna sposobnost obavlja, a ne na osnovu njegovog zanimanja. Zato
Specifina (profesionalna) radna sposobnost je neophodno dobro se upoznati sa radnim mestom
Ocenjivanje radne sposobnosti (ORS) je u preduzeu u kome radnik radi za ta je neophodna
postupak kojim se na osnovu biolokih funkcija i adekvatna dokumentacija iz samog preduzea
organizma neke osobe sa jedne strane i biolokih (opis radnog mesta)
zahteva odreenog posla i karakteristika radnog Posao na koji se ispitivana osoba rasporeuje
mesta sa druge strane utvruje da li je ispitivana mora biti takav da radni napori kojima se izlae ne
osoba sposobna za odreni posao ili grupu poslova. ugroavaju zdravlje niti dovode do premora.
Odnosno da postoji prognoza da e ispitivana osoba
na tom radnom mestu moi da radi narednih 30-40
KADA SE VRI ORS godina bez ikakvih zdravstvenih posledica.
Pri profesionalnoj orijentaciji i selekciji ORS treba da bude timska i da ukljui znanje
Prilikom zasnivanja radnog odnosa Specijaliste medicine rada, Oftamologa,
(prethodni pregled koji su obavezni za radnike Otorinolaringologa, Neurologa, Psihologa,
koji se zapoljavaju na radnim mestima sa Pedagoga. Poznavaoca zanimanja iz RO i dr.
poveanim rizikom). Data ORS najee nije definitivna
Nakon periodinih i ciljanih pregleda (dinamika ocena).
radnika koji su takoe obavezni za sve radnike koji Pri ORS potrebna je fleksibilnost - Na
rade na radnim mestima sa poveanim rizikom. prethodnom pregledu kriterijumi su najotriji, dok
Radi ostvarivanja prava iz penziskog i se pri periodinom pregledu, a posebno pri obradi
invalidskog osiguranja (prekvalifikacija, za organe vetaenja toleriu izvesna bolesna stanja
invalidska penzija). i mane i radnik ipak osposobljav za rad.
Pri promeni radnog mesta ako se ono znatno Pri ORS treba imati na umu da je redak
razlikuje od prethodnog radnog mesta. radnik koji je sposoban za svaki posao, kao to je i
Pri promeni tehnologije na radnom mestu redak radnik koji je nesposoban za bilo kakav
ako se novi tehnoloki procesi bitno razlikuju od posao.
prethodnog. Pri ORS mora se voditi rauna o njenoj
U sudskim sporovima da bi se presudilo o sprovodljivosti u praksi.
potrebama davanja rente (razvod braka, ivotno ORS treba da bude opisna, konkretna i da
osiguranje). obavezno odgovori da li je data osoba sposobna za
U sluajevima privremene radne svoj posao Ako nije treba nabrojati inioce koji
nesposobnosti (odreivanja duine privremene limitiraju radnu sposobnost, a poeljno je dati i
spreenosti za rad). predlog novih poslova i novog radnog mesta za koji
Pri regrutacijama i ocenjivanju sposobnosti je radnik sposban.
za obavljanje ratne slube. Pri ORS anamnestiki podaci nemaju istu
Pri procenjivanju mogunosti bavljenja teinu kao pri drugim medicinskim postupcima jer
sportom i dr. je jedan broj radnika rentno zainteresovan za
rezultate ocene pa ili preuveliava svoje tegobe ili
OSNOVI PRINCIPI ORS ih umanjuje. ak i negira. Zato postoji preporuka da
ispitanik svoju izjavu potpie na formularu
Vano je imati optimalni uvid u stanje lekarskog uverenja.
funkcije veine organa, a posebno onih koji su
direktno vezani za radno mesto na kome osoba radi
ili za koje konkurie.
248
OCENA RADNE SPOSOBNOSTI Drugim reima profesionalnom orijentacijom
se kandidatu na osnovu podataka o njegovim
KOD PROFESIONALNE karakteristikama i potencijalima sa jedne strane i
ORIJENTACIJE I SELKCIJE poznavanja zahteva pojedinih zanimanja sa druge
strane, daju saveti pri izboru zanimanja.
PROFESIONALNA ORJENTACIJA Potreba za profesionalnom orijentacijom
postoji prvi put nakon zavrene osnovne kole kada
Profesionalna orijentacija je aktivnost iji je treba odluiti koju srednju kolu upisati, kao i
cilj da svakome kome je to potrebno pomogne pri nakon zavretka srednje kole ako se ide na dalje
izboru zanimanja. Ona podrazumeva pomo kolovnje, ali i kasnije u toku radnog veka kad god
kandidatu da odabere onu vrstu strunog se radnik odluuje za promenu zanimanja.
osposobljavanja koja e mu omoguiti da koristei Da bi kandidat doneo pravilnu odluku pri
svoje potencijale, zadovolji zahteve eljenog izboru zanimanja potreban mu je itav niz
zanimanja. informacija:
249
zdravstveno stanje kandidata u skladu sa zahtevima OCENA
radnog mesta radi kojeg se pregled vri. Preduslov
je dobro poznavanje radnog mesta. PRIVREMENE RADNE
Periodini pregledi su pregledi kojima se NESPOSOBNOSTI
ispitaje zdravstveno stanje radnika i daje miljenje
o tome da li je radnik sposoban da nastavi rad na Privremena radna nesposobnost nastaje kao
istom radnom mestu. posledica stanja izazvanog oboljenjem ili povredom
Prethodni i periodini lekarski pregledi su i vremenski je ograniena.
zakonski obavezni za zapoljavanje i rad na radnim Ocenu privremene radne nesposobnosti daje:
mestima sa posebnim uslovima rada Ordinirajui lekar
Radna mesta sa posebnim uslovima rada su Pedijatar
rada mesta gde postoji povean rizik od Ginekolog
povreivanja, nastanka profesionalnih oboljenja i Pneumoftiziolog
oteenja zdravlja radnika). Ordinirajui lekar sam procenjuje
privremenu ranu nesposobnost do 15 dana, a od 15
DIJAGNOSTIKI POSTUPAK do 30 dana uz saglasnost konzilijuma lekara. Preko
ovog vremena pacijent se upuuje lekarskoj
Prethodne i periodine preglede obavlja komisiji. Lekarskoj komisiji pacijent se moe
specijalista medicine rada a po potrebi se ukljuuju uputiti i na lini zahtev.
i specijalisti drugih grana (psiholog, socijalni
radnik, ininjer zatite na radu i dr.), zavisno od OCENA RADNE SPOSOBNOSTI
opasnosti i tetnosti koje se javljaju na radnom
mestu. U OKVIRU OBRADE ZA
Zadaci medicine rada u okviru ovih pregleda INVALIDSKU KOMISIJU
jesu:
Odrediti obavezne elemente pregleda i Obrada bolesnika za izlazak na invalidsku
njihove izvrioce komisiju se obavlja u tri faze:
Odrediti fakultativne elemente pregleda
Izvriti tumaenje rezultata pregleda POETNA OBRADA
Postaviti dijagnozu
Dati miljenje o radnoj sposobnosti Postupak obrade pokree ordinirajui lekar.
Predloiti mere u vezi sa naenim stanjem Razlog za pokretanje postupka moe biti:
(Terapijske, Rehabilitacione, Preventivne) Izmena radne sposobnosti
Obavezni i fakultativni elementi prethodnih i Opasnost od nastupanja invalidnosti
periodinih pregleda se odreuju na osnovu vrste Na zahtev osiguranika
posla i dati su u Pravilniku o postupku vrenja Na zahtev radne organizacije
prethodnih i periodinih lekarskih pregleda Ordinirajui lekar najee upuuje radnika
radnika. preko OBRASCA BR 1. na prethodnu procenu
Ovi pregledi obuhvataju koja se obavlja u ovlaenoj ustanovi, zajedno sa
Uvid u medicinsku dokumentaciju medicinskom dokumentacijom i podacima o
Radna lina i porodina anamneza radnom mestu.
Anamneza bolesti (Sadanje tegobe) Ordinirajui lekar moe i direktno uputiti
Antropometrija radnika invalidskoj komisiji u sluaju
Kliniki pregled po sistemima Da se radi o tekom hroninom oboljenju sa
Dopunske analize dugotajnim bolnikim leenjem
- Laboratoriske analize Radi dobijanja telesnog oteenja, pomoi i
- Rendgengrafija nege
- Funkcionalni testovi (Spirometrija, EKG...) Ukoliko ne postoji druga mogunost
- Pregledi drugih specijalista
Pri upuivanju radnika na prethodne i PRETHODNA PROCENA
periodine lekarske preglede radna organizacija
popunjava obrazac UPUT zdravstvenoj ustanovi Prethodna procena se obavlja u ovlaenoj
uz obavezno dastavljanje podataka o posebnim ustanovi i obuhvata:
uslovima rada sa navoenjem tetnosti i opasnosti Procenu kompletnosti medicinske
radnog mesta na kome radnik radi. dokumentacije
Posle zavrenih pregleda zdravstvena Potreba za dopunskom obradom
organizacija dostavlja radnoj organizaciji izvetaj o Medicinska opravdanost za obradu
izvrenom lekarskom pregledu (obrazac Konzilijarno donoenje miljenja o radnoj
IZVETAJ). sposobnosti
250
Podnoenje predloga za vetaenje na tri meseca nakon naputanja bonice pacijent je
OBRAZACU BR. 3 Invalidskoj komisiji. Ovaj sposobon za rad sa tim da ne radi teke fizike
predlog sadri: poslove (preko 6 MET-a) kao ni poslove u toplim i
- Line podatke hladnim pogonima, a nepreporuuje se ni rad sa
- Detaljnu zdravstvenu anamnezu organskim rastvaraima.
- Objektivni lekarski nalaz Ako se pri kontrolnom testu optereenja javi
- Dijagnoze pad TA, angina pektoris ili ST-depresija, onda je
- Miljenje o radnoj sposobnosti takva osoba nesposobna za rad koji je jednak nivou
ili vei od nivoa pri kome se ispoljavaju ove
ZAVRNA PROCENA promene.
Bolesnici koji su preleali infarkt miokarda i
Zavrnu procenu daju invalidske komisije, pate od angine pektoris nisu sposobni za poslove
koje se obrazuju kao prvostepene i drugostepene. gde mogu ugroziti svoju i bezbednost drugih ljudi
Invalidske komisije se sastoji od tri lana od (vozai, manovoe, piloti, rad na visini i sl.)
kojih su dva lekari specijalisti a trei lan je Kod nestabilne angine pektoris treba ispitati
strunjak iz oblasti penziskog i invalidskog koronarnu funkciju i tek onda dati ORS.
osiguranja. Ukoliko se simptomi angine pektoris jave
ve pri I-stepenu optereenja po Brucelu ili postoji
dekonpenzacija srca i pored primenjene terapije,
ORS OBOLELIH OD KVS takve pacijente treba penzionisati.
BOLESTI
III - MIOKARDIOPATIJE
I - ARTERISKA HIPERTENZIJA
Dilataciona
Laka (dijastolni pritisak 95-104 mmHg) U poetnom stadijumu bolesti radna
Nisu sposobni za teke fizike napore i rad u sposobnost je ouvana za lake fizike napore u
jako toplim pogonima (livnice, topionice i sl). sredini gde nema kardiotoksinih noksi. Kasnije
Sposobni su za fizike napore lakog i kada doe do znatnijeg smanjenja funkcije
srednjeg stepena (do 6 MET-a) kao i za poslove gde miokarda radna sposobnost je ouvana samo za
se samo povremeno pojavljuje tei fiziki napor sedee poslove ili ak potpuno izgubljena.
pod uslovom da TA pri tom ne prelazi 120/220 Hipertrofina
mmHg. Ako se radi o ne-opstruktivnom obliku radna
Srednje teka (dijastolni pritisak 105-114 sposobnost u poetnim stadijumima moe biti
mmHg) ouvana za lake fizike poslove, a pri
Nisu sposobni za fizike napore tekog i opstruktivnom obliku ni za lake poslove.
srednjeg stepena.
Sposobni za lake fizike napore i za poslove IV - ARITMIJE
u sedeem poloaju.
Teka (dijastolni pritisak preko 115 mmHg) Ekstrasistole (prekomorske i komorske)
Nisu sposobni ni za kakav fiziki rad. Ovi bolesnici su nesposobni za srednje teak
Nisu sposobni za poslove gde bi mogli i teak fiziki rad, kao i za poslove pri kojima
ugroziti javnu bezbednost (vozai, piloti, rad na postoji ekspozicija organiskim rastvaraima
visini). (trihloetilen, benzen, hloroform, heptan i dr.)
Nisu sposobni za rad u uslovima poveane TAHIKARDIJA (supraventrikularna i
buke (preko 90 dB). ventrikularna)
Maligna U napadu tahikardije postoji privremena
Nesposobni za bilo kakav rad dok traje radna nesposobnost za sve poslove. Van napada
maligna faza bolesti. radna sposobnost zavisi od vie faktora ali se u
Hipertenzija sa komplikacijama principu ne preporuuje rad gde postoji ekspozicija
Nisu sposobni za teke i srednje teke fizike organskim rastvaraima, kao ni rad u toplim
poslove, za rad sa ekstremnim temperaturama, za pogonima.
poslove sa diktiranim tempom rada, kao ni za Atrioventrikularni blokovi
terenski, produeni i noni rad. AV-blok I i II stepena - Ne umanjuje radnu
Sposobni samo za lake fizike napore u sposobnost osim za vrlo tek fizike napore.
konfornim radnim uslovima. AV-blok II stepena tipa Morbic - Rradnu
sposobnost je limitirana za srednje teke i teke
II - INFARKT MIOKARDA poslove.
Kompletni AV-blok - Radnu sposobnost je
Ukoliko tokom hospitalizacije nije bilo limitirana za sve fizike poslove, za rad u toplim
komplikacija i po otpustu nema anginoznih bolova pogonima, sa organskim rastvaraima i za poslove
ni aritmija i ako je ejekciona frakcija vea od 50%, gde moe doi do ugroavanja bezbednosti.
251
rad, a ukoliko doe do poboljanja mogu se
V - UROENE SRANE MANE osposobiti ua poslove koji ne iziskuju fiziki napor.
U etvrtom stadijumu (gangrenozne i
Dijagnostikuju se jo u detinjstvu i najee pregangrenozne promene) - idikovana je amputacija
dete bude operisano. U odraslom dobu sreu se: ekstremiteta, ime se gubi i preostala rada
Stenoza plune arterije sposobnost.
Koarktacija aorte
Pretkomorski i komorski septalni defekt VIII - TROMBOANGINITIS OBLITERANS
Ductus arteriosus persistens
Decu sa ovim oboljenjim treba profesionalno U prvom stadijumu (inflamatono-spastiki)
orjentisati ka zanimanjima koja ne zahtevaju fizike - Nesposobni za teke fizike napore, rad u vlazi i
napore, rad sa kardiotoksinim noksama, rad u hladnim prostorijama.
toplim pogonima, rad na visini, kao ni za poslove U drugom stadijumu (klaudikacije nakon
gde postoji poveana opasnost od infekcija. kraeg hodanja) - Sposobni samo za lake i srednje
teke napore. Hodanje do pojave bola. Osloboditi ih
VI - STEENE SRANE MANE rada u hladnoi, vlazi i na radnim mestima gde
postoji opasnost od povreivanja.
Mitralna stenoza U treem stadijumu (gangrenozni) -
Pri lakoj stenozi pacijent je sposoban samo Bolesnik je nesposoban za rad i potrebna je
za lake fizike napore, a pri teoj ni za kakav amputacija ekstremiteta.
fiziki rad.
Mitralna insuficijencija IX - VARICES CRURIS
Kod lakog oblika insuficijencije postoji
radna ne-sposobnost samo za teke fizike poslove, Ukoliko je ouvan venski krvotok u dubokim
kod srednje tekog stepena bolesnik je sposoban venama, radna sposobnost nije znatnije umanjena.
samo za lake fizike poslove, a kod tekog stepena Posle hirurke intervencije nema ogranienja
nisu sposobni ni za kakav fiziki napor. u radnoj sposobnosti.
Stenoza aortnog otvora
Stenoza lakeg stepena ne umanjuje radnu X - POSTFLEBITINI SINDROM
sposobnost. Kod srednje tekog stepena najee su
Nisu sposobni za poslove koji iziskuju due
sposobni samo za lake fizike napore, a kod stenoze
stajanje ili sedenje, za rad u vlazi, hladnoi i na
tekog stepena nisu sposobni za fizike napore kao
mestima gde postoji mogunost povreivanja i
ni za rad na visini i drugim mestima gde moe doi
infekcije potkolenice. Treba ih rasporediti na
do povreivanja.
poslove gde je mogue konbinovati sedenje sa
Aortna insuficijencija
stajanjem i kraim hodanjem.
Pri prvom stepenu radna sposobnost nije
Ukoliko se pojavi ulkus na potkolenici,
umanjena, drugi stepen aortne insuficijencije
potrebno je bolovanje i leenje. Ukoliko se ulkus ne
limitira radnu sposobnost za teke fizike poslove, a
sanira indikovana je promena radnog mesta i
kod treeg stepena nije sposoban za bilo koji posao
zapoljavanje uglavnom na administrativnim
sa fizikim naprezanjem i indikovana je hiruka
poslovima.
intervencija.
252
Srednja HOBP - Nisu sposobni za V - BISINOZA PLUA
srednje teke i teke fizike napore.
Teka HOBP - Nisu sposobni ni za Prekid ekspozicije u poetnim stadijumima
kakve fizike napore. bolesti omoguava obolelom punu radnu aktivnost
van kontakta sa iritansima RES-a i potencijalno
II - ASTMA alergogenim materijama.
U izraenom stadijumu bolesti, u zavisnosti
Radna sposobnost osoba s astmom zavisi od od stepena oteenja plune funkcije, radna
uestalosti i teine napada, stepena bronhijalne sposobnost je ograniena i za fizike aktivnosti.
hiperreaktivnosti i stanja plune funkcije van
napada. VI - ALERGIJSKI BRONHIOLO-
U vreme napada obolela osoba je ALVEOLITIS
nesposobna za rad. Postoji privremena radna
nesposobnost. U akutnoj fazi bolesti do potpunog oporavka,
Osoba kod koje je utvrena profesionalna bolesnik je privremeno nesposoban za rad.
astma nije sposobna za poslove koje obavlja, kao ni Posle toga, radna sposobnost je ouvana za
za druge poslove gde bi bila izloena materijama na ranije poslove uz primenu mera zatite.
koje je dokazana preosetljivost, respiratornim Ukoliko se jave nove epizode AB,
tetnostima bilo kog porekla i za rad u nepovoljnim neophodno je takvom radniku promeniti radno
mikroklimatskim i klimatskim uslovima. mesto zbog mogunosti napredovanja bolesti.
Promena radnog mesta je obavezna ak i u sluaju
III - TUBERKULOZA PLUA kada je pluna funkcija ouvana i kada nema
rendgenolokih promena na pluima.
PRIMARNA
U toku primarne tuberkuloze postoji
privremena radna nesposobnost, koja moe da traje ORS OBOLELIH OD BOLESTI
do 1 godine. JETRE
Po zavrenom leenju definitivna radna
sposobnost daje se na osnovu subjektivnog stanja I - VIRUSNI HEPATITIS
obolelog, stepena oteenja plune funkcije i
zahteva na radnom mestu. Bolesnik je najee Akutni virusni hepatitis
sposoban skoro za sve poslove osim za one koji Nakon preleanog akutnog virusnog hepatita
iziskuju teak fiziki napor. i potpuno izleenje potpuna radna nesposobnost
traje 2 meseca od zavretka utice, s tim to je
POSTPRIMARANA poeljno da se prvih 4-6 nedelja posle toga rad
Incipijentna forma - Nakon zavrenog obavlja sa skraenim radnim vremenom (do 4 sata).
leenja osoba se moe brzo osposobiti za rad. Vea fizika naprezanja nisu dozvoljena bar 6
Lobarna tuberkuloza - Bolovanje do 1 meseci posle preleane bolesti. Kontraidikovan je i
godine, a radna sposobnost je posle ouvana za sve svaki rad pri visokim temperaturama, u zoni
poslove izuzev onih koji su vezani za ekspoziciju jonizujueg zraenja kao i ekspozicija
SiO2, respiratornim iritansima i za teke fizike hepatotoksinim noksama bar 12-18 meseci.
poslove. Produeni virusni hepatitis, pogoranje ili
Hronina tuberkuloza - Oboleli ne sme da recidiv bolesti
radi sa namirnicama, sa decom, a i nesposoban je za Radnik nije sposoban da obavlja poslove sa
fizike napore, rad u zoni ekspozicije praini i hepatotoksinim noksama sve do potpunog
niskoj temperaturi pa se najee proglaava poboljanja zdravstvenog stanja.
nesposobnim za rad. Posthepatitisna hiperbilirubinemija
Javlja se u oko 5% bolesnika koji su
IV - PNEUMOKONIOZE preleali akutni virusni hepatitis. Ovakve bolesnike
treba trajno iskljuiti iz kontakta sa
Radna sposobnost obolelih zavisi od teine hepatotoksinim noksama.
klinike slike, obima patomorfolokih promena, Hronini virusni hepatitis
stanja plune funkcije, postojanja komplikacija, Perzistentni oblik - Nisu sposobni za vee
uestalosti recidiva i opteg stanja obolelog. fiziko angaovanje i za rad sa hepatotropnim
Kontraindikovan je dalji rad u uslovima noksama.
ekspozicije fibrozogenoj praini i drugim Aktivni oblik - Bolovanje sve do potpune
respiratornim tetnostima, a u pogledu fizikog klinike i biohemiske remisije bolesti, nakon toga
napora ORS zavisi od ouvanoati plune funkcije. isti kriterijumi kao za perzistentni oblik. U sluaju
Kod azbestoze kotraindikovan je i rad na recidiva ponovo su nesposobni za bilo kakav posao.
mestima gde postoji ekspozicija materijama koje
mogu dovesti do raka respiratornog sistema (hrom, II - CIROZA JETRE
nikl, arsen i dr.).
253
U kompenzovanom stadijumu bolesti - ORS OBOLELIH OD BOLESTI
Bolesnik je sposoban za rad na mestima koja ne
zahtevaju fiziki napor srednjeg i tekog stepena i BUBREGA
gde ne postoji kontakt sa hepatotropnim noksama
(poviena temperatura, jonizujue zraenje, I - AKUTNA BUBRENA INSUFICIJENCIJA
hemiske materije). U toku bolesti i tokom rehabilitacije oboleli
U dekompenzovanom stadijumu - nije sposoban za rad.
Bolesnik je potpuno nesposoban za rad Ukoliko se posle akutne faze normalizuju
bubrene funkcije pacijent je sposoban za svoj
III - TOKSINO OTEENJE JETRE posao.
Potpuna nesposobnost za rad traje do Ukoliko ne doe do potpune normalizacije
saniranja svih klinikih i biohemiskih znakova bubrene funkcije pacijent nije sposoban za rad sa
bolesti nefrotoksinim materijama, za tee fizike poslove
Ovim bolesnicima treba trajno zabraniti i za rad u nepovoljnim mikroklimatskim uslovima.
svaki kontakt sa materijam koje su dovele do
trovanja i sa drugim hepatotropnim noksama. II - HONINA BUBRENA
INSUFICIJENCIJA
ORS OBOLELIH OD BOLESTI Poetni stadijum (klirens kreatinina vei od
GIT-a 50 ml/min) - Sposobni za lake fizike i
administrativne poslove u povoljnim
I - ULKUSNA BOLEST mikroklimatskim uslovima i bez kontakta sa
nefrotoksinim materijama.
U akutnoj fazi bolesti - radna sposobnost Izraeni stadijum - (klirens kreatinina do 25
je umanjena dok traje bolna faza (2-3 nedelje) ml/min) - Sposobni samo za lake administrativne
nakon ega ako doe do restitutio ad integrum poslove na kojima ne dolazi do stresnih situacija.
moe da se vrati na posao. Kod bolesnika koji na dijalizi ili sa
Pojava komplikacja osnovni su uzrok transplatiranim bubregom - Sposobni za lake
ograniavnja radne sposobnosti: fizike i kancelariske poslove koji se obavljaju u
Periduodenitis - privremeno umanjuje sedeem poloaju u povoljnim mikroklimatskim
radnu sposobnost uslovima.
Stenoza pilorusa, penetracija i
perforacija ulkusa, krvarenja i kalozne III - AKUTNI GLOMERULONEFRITIS
transformacija - zahtevaju bolniko leenje i
hirurku intervenciju nakon ega se vri ORS. U akutnoj fazi bolesti pacijent je
privremeno nesposoban za rad.
II - ULCEROZNI KOLITIS Kod potpunog izleenja radna sposobnopst
je ouvana. Iz preventivnih razloga u toku prve
U akutnoj fazi bolesti potpuna radna godine ne preporuuje vee fiziko naprezanja, kao
nesposobnost. Nakon akutne faze i zavretka ni rad u nepovoljnim mikroklimatskim uslovima.
rekovalescencije. Kod nepotpunog izleenja bez progresije
Kod lakih oblika - Sposobni za rad bez radnik nije sposoban za rad sa nefotoksinim
veih fizikih i psihikih optereenja. materijama, za teke i umereno teke poslove i za
Kod srednje tekih oblika - Nakon rad u nepovoljnim mikroklimatskim uslovima.
poboljanja stanja, treba ih osloboditi svih veih
fizikih i psihikih napora, rada u nepovoljnim IV - HRONINI GLOMERULONEFRITIS
mikroklimatskim uslovima i kontakta sa hemiskim
materijama. Kod spore progresije bolesti sa blagim
Kod tekih oblika - U veini sluajeva smanjenjem klirensa kreatinina - Radna
postoji potpuna radna nesposobnost. sposobnost je ouvana za kancelariske poslove,
lake fizike poslove u sedeem poloaju uz uslov
III - HRONINI PANKREATIT da nepostoji izloenost nefrotoksinim materijama i
da su mikroklimatski uslovi povoljni.
Kod lakih oblika - Nesposobni za vee
Kod spore progresije sa znatnim smanjenjem
fizike napore, rad u nepovoljnim mikroklimatskim
klirensa kreatinina (ispod 50 ml/min) - Radna
uslovima, kontakt sa hemiskim materijama,
sposobnost je ouvana samo za najlake
prkovremeni i smenski rad.
kancelariske poslove koji se obavljaju u sedeem
Kod teih oblika - Nisu sposobni za bilo
poloaju i na kojima nedolazi do stresnih situacija.
kakav rad.
254
V - NEFROTSKI SINDROM II - NEUTROPENIJA I AGRANULOCITOZA
255
VIII - TROMBOCITEMIJA Profesionalni vozai su sposobni za rad ako
se bolest moe kompenzovati dijetom i oralnim
Zavisi od izraenosti hemoragiskog antidijabeticima i pod uslovom da su pod stalnom
sindroma i stanja osnovne bolesti. Bolesnici sa medicinskom kontrolom.
idiopatskim oblikom sposobni su samo za GESTACIONI DIJABETES
intelektualni rad. Nastaje u trudnoi i dovodi do privremene
nesposobnosti za rad. Nakon poroaja bolest se
IX - HEMOFILIJA
moe povui ali je povean rizik od pojave
Blagi oblik - Nisu sposobni za vee fizike dijabetesa kasnije pa zato ako se radi o mladim
napore i poslove na kojim postoji mogunost enama nije preporuljivo zapoljavati ih na radna
povreivanja. mesta gde je teko drati dijetu.
Tei oblik - Radna sposobnost zavisi od SMANJENA TOLERANCIJA GLUKOZE
stanja lokomotornog sistema. Radna sposobnost ovih osoba je ouvana.
X - SPLENEKTOMIJA II - HIPERTIREOZA
Operisane osobe nisu sposobne za poslove U fazi aktivne bolesti obolela osoba nije
vezane za vrlo velike fizike napore, kontakt sa sposobna ni za kakav posao (obino 6-8 nedelja)
alergogenim materijama, hematotoksinim Kada je postignuto eutireoidno stanje radna
noksama i za rad na mestima gde postoji vea sposobnost je ograniena za vee psihofizike
mogunost infekcije. zahteve, za rad na stresogenim poslovima, rad na
traci, prema uinku, po normi, kao i za rad sa
strankama na alteru. Nepovoljne efekte ima i rad u
ORS OBOLELIH OD izrazito loim mikroklimatskim uslovima, rad u
ENDOKRINIH BOLESTI buci, terenski i noni rad, kao i rad na mestima gde
postoji ekspozicija organski rastvarai, pesticidima
I - DIJABETES MELITUS i dr.
Teki oblici hipertireoze su kotraindikacija
INSULIN ZAVISNI - Oboleli od ovog tipa za profesionalno upravljanje motornim vozilima.
eerne bolesti nisu sposbni za:
Poslove koji iziskuju fiziko optereenje III - HIPOTIREOZA
srednjeg i tekog stepena (preko 4 MET-a), kao i
poslove na kojima dolazi do veih promena u Dok se bolesnik ne prevede u eutireoidno
intenzitetu fizikog optereenja (opasnost od stanje postoji privremena radna nesposobnost.
hipoglikemije). Po prevoenju u eutireoidno stanje sposoban
Poslove gde bi bili izloeni ekstremno je za sve poslove izuzev onih koji zahtevaju
visokim temperaturama. ekstremno psihofiziko naprezanje.
Poslove gde moe doi do povreivanja (rad IV - HIPOFUNKCIJA NADBUBREGA
na visini, pored rotirajuih alata, u rudnicima i sl.) (Adisonova bolest)
Nije im dozvoljeno da se profesionalno bave
upravljanjem motornih vozila (amateri mogu pod U akutnoj fazi i fazi uspostavljanja
uslovom da su pod redovnom lekarskom kontrolom kompenzacije postoji privremena radna
i da nemaju komplikacije na oima, nervima, KVS- nesposobnost.
u i metabolike poremeaje). Nakon supstitucione terapije (hidrokortizon)
Ne treba ih zapoljavati na radna mesta gde i normalizacije funkcije radna sposobnost se vraa
je oteana kontrola glikemije, uzimanje insulina i ali samo za lake fizike poslove. Ovi bolesnici su
dranje dijete (terenski rad, noni rad). nesposobni i za rad u nepovljnim mikroklimatskim
Pri profesionalnoj orjentaciji ne treba ih uslovima i na radnim mestima gde mogu povrediti
upuivati na radna mesta gde mogu doi u iskuenje sebe i druge (rad na visini i sl.).
da pogree u dijeti (mesare, pekare, poslastiare, Kod teih oblika hipoadenokorticizma nisu
restorani i sl.). sposobni za profesionalno upravljanje motornim
Za ove osobe nisu preporuljivi ni poslovi sa vozilima.
velikom odgovornou i stresom.
INSULIN NEZAVISNI - Oboleli od ovog V - HIPERFUNKCIJA NADBUBREGA
tipa eerne bolesti nisu sposbni za:
Za teke fizike poslove (umerena fizika U fazi leenja (operativno ili radioloko)
aktivnost poveava radnu sposobnost) bolesnici su nesposobni za posao.
Za poslove sa produenim radnim Nakon leenja ovi bolesnici po pravilu nisu
vremenom, za rad u turnusima i za rad na visini. sposobni za srednje teke i teke fizike poslove.
Za poslove gde postoji opasnost od pada sa
nezatiene visine (skele, dalekovodi, mostovi i sl.)
256
VI - FEOHROMOCITOM katatonikih stanja) do 2 godine (kod paranoidnih
psihoza).
U fazi napada (hiperprodukcija Radna sposobnost je ouvana kod bolesnika koji su
kateholamina) oboleli je nesposvoban za rad. imali samo jedan ili vie psihotinih napada sa
Nakon leenja (hiruko) bolesnici najee dobrim ishodom i bez vidljivih oteenja linosti,
nisu sposobni za srednje teke i teke fizike kao i oni sa izolovanim paranoidnim sindromom uz
poslove. ouvanu strukturu linosti pod uslovom da
paranoidni sindrom nije vezan za radno mesto.
ORS OBOLELIH OD Promena radnog mesta indikovana je kod bolesnika
koji su imali jedan ili vie epizoda psihotinog
NEUROLOKIH I stanja sa blaim oteenjem linosti, voljnih ili
PSIHIJATRISKIH OBOLJENJA emocionalnih funkcija, ukoliko se bave
zanimanjima koja su vezana za noenje oruija, za
I - CEREBROVASKULARNA BOLEST uee u saobraaju, rad sa strankama, rukovodea
radna mesta i slina zanimanja koja zahtevaju
Privremena radna nesposobnost kod
psihika naprezanja, samostalnost, kreativnost,
tranzitornih ishemikih akata obino traje 2-3
sposobnost odluivanja i brzog reagovanja.
meseca, dok kod teih CV-insulta, moe da se
Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kod
produi i do 2 godine (period leenja i
bolesnika sa uestalim psihotinim epizodama,
rehabilitacije).
hroninim, progradijentnim psihopatolokim
Ukoliko se nakon leenja i rehabilitacije
sadrajem i sa dezintegracijom linosti.
neuroloki deficiti povuku radna sposobnost je
ouvana. IV - EPILEPSIJA
Zaostali neuroloki deficiti (motorni i
senzitivni) mogu ograniavati radnu sposobnost Privremena radna nesposobnost posle
fizikih radnika za tea fizika naprezanja, precizne epileptinog napada traje u proseku 1-5 dana.
i normirane poslove i sl. pa ih treba prebaciti na Epileptiari nisu sposobni za rad na visini, za
laka radna mesta. upravljanje motornim vozilom, za rad kraj maina u
Ukoliko kao posledica CV-bolesti zaostanu pokretu, kraj vode ili vatre, za rad sa elektrinim
vestibularne disfunkcije takvi radnici nisu sposobni ureajima, kao i za rad na svim drugim radnim
za radna mesta koja zahtevaju ouvanu funkciju mestima gde mogu sebe i okolinu dovesti u
ravnotee (profesionalni vozai, rad na visini, opasnost.
rotirajue maine). Trajno su nesposobni za rad oboleli od epilpsije sa
uestalim napadima preko dana, od epilepsije
II - NEUROZE rezistentne na terapiju i epilepsije praene
karakterolokim promenama linosti ili smanjenjem
Privremena radna nesposobnost indikovana
intelektualnih sposobnosti.
je za teke prisilne neurotiare, razne fobiare,
neurotiare sa tekim hipohondrinim kompleksom,
V - NEUROMUSKULARNE BOLESTI
depresivnim reakcijama, izraenim konverzivnim
simptomima i histerinim sumranim stanjima. Bolesnici sa lakim oblikom neuromiinih
Trajanje privremene spreenosti za rad treba oteenja najee se mogu osposobiti za poslove u
ograniiti na period leenja do pojave ublaavanja sedeem poloaju koji nezahtevaju veliku miinu
ili uklanjanja neurotskih simptoma. snagu, brz tempo rada i precizne pokrete rukama.
Ocenjivanje preostale radne sposobnosti Izraene miine pareze, bulbarni znaci i spastino
varira od potpuno ouvane (u najveem broju povienje tonusa miia najee dovodi do trajne
sluajeva) do trajno i potpuno umanjene (teke nesposobnosti.
neuroze rezistentne na terapiju i sa strukturnim
promenama linosti).
Ukoliko se posle dueg i energinog leenja ne ORS OBOLELIH OD BOLESTI
postignu zadovoljavajui rezultati indikovana je LOKOMOTORNOG SISTEMA
promena radnog mesta. Ukoliko promena radnog
mesta ne dovede do zadovoljavajueg radnog I - OTEENJE GORNJIH EKSTREMITETA
rezultata dolazi do potpunog gubitka radne
sposobnosti. Oteenje ramenog pojasa - najee dovodi do
smanjenja funkcije ruku za sve poslove i radnje
III - ENDOGENE PSIHOZE - Shizofrenije iznad nivoa visine radnog stola i pojasne visine, kao
Privremena nesposobnost za rad bolesnika sa i iznad visine ramena i u vertikalnom poloaju.
manifestnom psihozom posle bolnikog leenja Oteenje aka i prstiju -Najee dovodi do
moe da traje u proseku od 3 meseca (kod nekih tekih oteenja preciznih funkcija aka, dok su
globalne funkcije obino ouvane. Ovi radnici nisu
257
sposobni za obavljanje brzih, spretnih i VI - RAD SA OPTIKIM INSTRUMENTIMA
koordiniranih pokreta. Za obavljanje poslova snimatelja
(kamermani) otrina vida na jednom oku treba da
II - OTEENJE KIMENOG STUBA bude 1,0, dok na drugom nesme da bude manja od
0,7 ili na oba oka pojedinano ne manja od 0,8.
Lica sa bitnim oteenjima stabilnosti i
Za radnike koji rade sa mikroskopom
mobilnosti kimenog stuba treba usmeravati ka
kriterijumi su isti kao za snimatelje mada je za
lakim zanimanjima koja se obavljaju u sedeem
upotrebu binokularnih mikroskopa potrebna dobra
poloaju.
otrina vida na oba oka.
III - OTEENJA DONJIH EKSTRMITETA Za neka zanimanja kao to su uesnici u
drumskom, eleznikom, renom i vazdunom
Ometaju pokretljivost i oteuju funkciju saobraaju postoji zakonski propisani zahtevi za
hoda, uanja, kleanja i penjanja pa takve vidnim funkcijama koje svi kandidati moraju da
bolesnike treba usmeravati ka lakim zanimanjima u ispune.
sedeem poloaju.
ORS OBOLELIH OD BOLESTI
ORS OBOLELIH OD BOLESTI ULA SLUHA I RAVNOTEE
ORGANA VIDA I - OTEENJE SLUHA
258
Na visokoim i opasnim mestima (graevinski
radnici, planinari, odravanje dalekovoda i sl.). VI - LABYRINTHIS
Na povrini zemlje (vozai, mainovoe,
Pri akutnom labiritisu postoji privremena
radnici na mainama sa pokretnim delovima, sa
radna nesposobnost od 10 - 14 dana
aparatima pod elektrinim naponom i dr.).
Ako doe do oteenja sluha radna
Na vodi (plivai, zaposleni na plovnim
sposobnost se procenjuje prema stepenu oteenja i
objektima).
zahtevima posla
Pod vodom (posade podmornica i kesona,
ronioci i dr.) VII - RHINITIS
Pod zemljom (rudari, rad u tunelima,
peinama-speolozi i sl.). Akutni rinitis - Privremena radna
nesposobnost postoji za poslove koji iziskuju
III - DISFONIJA ouvanu funkciju mirisa (degustatori), kao i za
radnike koji rade sa ivotnim namirnicama ukoliko
Laki oblici ne umanjuju znatnije radnu
se radi o bakteriskom rinitisu.
sposobnost osim osim za poslove gde je vaan
Hronini rinitis - Radna sposobnost je
kvalitet glasa.
umanjena za poslove u hladnoj sredini, na mestima
Srednje teki i teki oblici uzrokuju
gde je poveana mogunost infekcije, za vrlo teke
nesposobnost za rad u profesijama koje zahtevaju
fizike napore i za poslove koi iziskuju ouvano
duu upotrebu govornog aparata.
ulo mirisa
Posle laringektomije dok se ne razvije
Alergijski rinitis - Ako je izazvan
ezofagealni govor bolesnik je nesposoban za
materijama sa radnog mesta potrebna je promena
poslove koji iziskuju i minimalno korienje
radnog mesta i zapoljavanje na radnim mestima
govora. Po razvoju ezofagealnog govora moe se
gde oboleli nee dolaziti u kontakt sa inkriminisnim
osoposobiti za rad na mestima sa minimalnim
alergenom.
korienjem govora. Ovi bolesnici zbog
traheostome nisu sposobni za rad u nepovoljnim VIII - SINUSITIS
mikroklimatskim uslovima (posebno u hladnoi),
kao ni za rad gde postoji ekspozicija respiratornim Akutni sinusitis - Privremena nespsobnost
tetnostima i gde postoji opasnost od prodiranja za rad 3-7 dana.
tenosti ili stranog tela u traheostomu. Hronini sinusitis - Nisu sposobni za
poslove ronioca, rad u kesonima i rad u sredinama
IV - OTITIS EXTERNA sa ekstremno niskim temperaturama.
esti recidivi zapaljenja spoljneg unog
IX - PHARINGITIS
kanala predstavljaju razlog za promenu radnog
mesta ako se rad obavlja u uslovima visoke Akutni faringitis - privremena nesposobnost
ekspozicije praini (rudnici, kamenolomi, tekstilna za rad 3-7 dana.
idustria i sl.). Hroini faringitis - umanjuje radnu
sposobnost za poslove koji zahtevaju besprekorno
V - OTITIS MEDIA
ouvano ulo mirisa i ukusa.
Akutni oblik - Leenje i bolovanje 7-10
X - LARYNGITIS
dana.
Hronini oblici - Ove bolesnike ne treba Akutni laringitis - Privremena nesposobnost
zapoljavati na radnim mestima: za rad kod radnika kojima je govor osnovno
Gde je buka preko 90 dB sredstvo za bavljenje profesijom (spikeri, pevai,
Gde postoji mogunost reinfekcije usled nastavnici, glumci i sl.) u trajanju od 7-14 dana.
ekspozicije infektivnoj prainim, vodi i drugim Hronini laringitis - Promena rednog mesta
tenostima. indikovana je tamo gde je za bavljenje profesijom
Ako postoji oteenje sluha preko 30% nisu kvalitet glasa posebno znaajan i gde se glas koristi
sposobni ni za poslove koji zahtevaju precizan sluh. u veem delu radnog vremena.
Zbog sklonosti ka vrtoglavicama nisu
sposobni ni za poslove gde postoji opasnost od
povreivanja
259
ETIKA U MEDICINI RADA
Kao podruje istraivanja, etika predstavlja te samom prirodom odnosa poslodavac-zaposleni.
kompleksnu disciplinu koja pokuava da analizira, Iznosimo kratak i saet pregled etikih
definie i odbrani moralna naela ljudske delatnosti. parametara zdrave radne i ivotne sredine u praksi.
Termin etika koristiemo u smislu Takoe i skup principa, postupaka i smernica koji
ukazivanja na pravilnosti i greke u ljudskom se savetuju kao pomo u reavanju problema i
ponaanju. Etika u sutini podrazumeva neto to bi donoenju odluka u situacijama kada se javljaju
"trebalo"; to znai, etika nam pomae da odluimo etike dileme, konflikti ili problemi. Poznavanje tih
kako bi trebalo da se ponaamo ili ta bi trebalo da etikih parametara moe olakati donoenje odluka
uradimo. Etika nije zakon nije drutveni obiaj, i ponaanje u ovakvim situacijama.
lina privilegija niti konzensus miljenja, premda
sve ovo moe proistei ili se sadrati u etikim PREGLED ETIKIH PRINCIPA,
stavovima. Tanije etika je ujedno i prihvatanje POSTUPAKA I SMERNICA
moralnih shvatanja i skup principa i pravila koji
Vano je prepoznati neke koncepte i
nam pomau u rasuivanju i radu. Etika nam
konstrukcije koji se najee primenjuju kada se
omoguava zdravo rasuivanje koje dovodi do
procenjuju ili analiziraju etiki problemi. Literatura
stabilnih, pouzdanih i pravednih odluka nasuprot
o etici i bioetici prepuna je diskusija po pitanju
ogranienim moralnim skrupulima.
moralnog prava a uz to i moralnih dunosti i
U oblasti medicine rada i zatite na radu
obaveza, karakternih crta i vrlina moralne osobe,
sukobi i neslaganja i dileme javljaju se na mnogim
moralnih principa na osnovu kojih se prosuuju
nivoima - od onog to se preduzelo ili nije
postupci; pravila o svakodnevnom ili posebnom
preduzelo od strane zvaninih i drugih dravnih
proceduralnom ponaanju, tzv. etikom kodeksu.
organizacija kao zvanine politike, do odluka koje
Postoji grupa ustaljenih bioetikih principa, uz neke
donose zdravstveni radnici medicine rada tokom
dodatne koncepte, koji mogu unaprediti etika
njihovog svakodnevnog rada. Mnogo je
istraivanja.
diskutabilnih pitanja: da li je neka materija ili uslovi
Godine 1994. Beauchamp i Childress,
na radnom mestu treba da budu kontrolisani? U
ustanovili su bioeticke standarde, sa akcentom na
kojoj meri? ta je to dovoljno sigurno? ta je to
principima: AUTONOMIJE (to je podrazumevalo
dovoljno isto? Kako obaviti periodine preglede ili
oseaj linog dostojanstva ali i potovanja prema
sistematske (ili oboje) kada su radnici oigledno
drugima) i NEKODLJIVOST (da se ne ini zlo),
ugroeni a poslodavac to ne trai? Kada i kako bi
DOBROINSTVA (da se ini ili istie dobro) i
trebalo obelodaniti podatke ili zabrinutost o
PRAVINOSTI ( da se bude estit). Premda ovi
aktuelnim ili potencijalnim zdravstvenim rizicima,
principi jesu vodei i vani i podstiu moralnu
od sada ili od ranije - onima koji su izloeni,
svest, zamereno im je da suvie uopteno i
odreenim zvaninicima i kompetentnim i naunim
apstraktno sueljavaju moralne principe sa
krugovima? Sa koliko to podataka o svojim
kompleksnim problemima. Smatra se da nisu od
radnicima poslodavac treba da raspolae? I najzad
koristi u nekim ekstremno komplikovanim
kako ekonomski opstati od rada na zdravstvenoj
situacijama (gde se npr. principi konfrotiraju); da
zatiti radnika od zdravlja i zatite radne okoline?
nameu svoju primenu nezavisno od konteksta; i
Nisu svi aspekti ovih dilema i odluka etiki po
najzad da se suvie bave individualnim pravima,
svojoj prirodi, neki pokazuju izvesne kontradikcije
zanemarujui vee drutvene i kolektivne interese .
u pogledu injenica, metoda i postupaka i eljenih
Dopunske smernice ponudili su i drugi naunici.
rezultata. Veina tih kontradikcija, meutim, krije
Jedni istiu koncept MORALNE
neku moralnu dimenziju ak i kada su injenice
ODGOVORNOSTI, koja proistie iz uzajamnih
upakovane u tehnike ili ekonomske pojmove.
meusobnih veza (interpersonalnih odnosa) ili iz
Moralne dileme vezane za zdravlje u radnoj i
posebnog saznanja da jedni od drugih imaju linu
ivotnoj sredini socijalno su odreene te su stoga
dobrobit. Drugi predlau da se ispita uticaj drutva
vremenski i geografski promenljive. One se ne
na moral - razni interesi i socijalni i institucionalni
mogu razmatrati sasvim odvojeno od socijalnih,
sadraji od znaaja.
institucionalnih, politikih i sve vie ekonomskih
konteksta iz kojih proistiu. Bitnu sutinsku PRIMENA U RADNIM ORGANIZACIJAMA
dimenziju ini neravnopravan odnos snaga izmeu
poslodavca i radnika. Ovaj neravnopravan odnos Zvanina politika i pravo mogu najvie
snaga ogleda se u znaajnim razlikama u uiniti za zatitu radnika i zajednice od tetnih
ekonomskim i tehnikim sredstvima, ovlaenju za uticaja na radnu i ivotnu sredinu. Politika radnih
donoenje odluka, pristupu monim institucijama i organizacija i njihovi poslovni pravilnici imaju
raspodeli rizika i dobiti. Drugi razlozi odnose se na najneposredniji uticaj na zatitu zdravlja radnika.
mone ekonomske sile, koje su determinisane Premda mnogi poslodavci imaju izvanredne
konkurencijom na tritu i svetskom konkurencijom programe zatite zdravlja i okoline i ponaaju se
260
kao odgovorni graani zajednice, mnogo je vie odgovorni.
sluajeva poslovne politike i prakse koji pokazuju Hrabre i nepopularne odluke mogu ovi
nezainteresovanost za radnike i zajednicu. strunjaci platiti linim i duevnim mirom svojih
Naprimer ispitivanja pokazuju da ljudi najmanje porodica. Potekoe koje prate ovakve situacije-tipa
veruju podacima industrije o tetnom uticaju "uraditi pravu stvar" ne bi trebalo podcenjivati.
hemijskih supstanci (iako je njoj to najbolje
poznato). Svesna ovakvog utiska u javnosti privatna RAD ZA PRIVATNE RADNE
industrija bi trebalo da razvije itav niz inicijaiva i ORGANIZACIJE
pravilnika, da unapredi svoj nain rada i razuveri
Strunjaci medicine rada i zatite na radu
sumnjiavu javnost, da podrava programe
koji rade za privatne radne organizacije, stalno ili
informisanosti i obuke radnika. Organizovana
povremeno, na ugovor ili honorarno, esto se sreu
edukacija pri radnim organizacijama bi trebalo da
sa mnotvom etikih dilema koje stavljaju na ispit
obuhvati i kurseve o poslovnoj (profesionalnoj)
njihovo potenje i strunost. Njihovi ciljvi, interesi i
etici.
kriterijumi mogu se znatno razlikovati od onih koje
Oigledno, zajednica poslodavca igra
imaju poslodavci i zaposleni.
znaajnu ulogu u revanju etiih problema u vezi sa
Primarni cilj i interes kompanije za koju rade
zdravom radnom iivotnom sredinom. Potrebno je
je da korisno plasira neki proizvod ili prui neku
dati poslodavcima priliku i podstai ih da
uslugu i da se na tom poslu odri. Primarni interes
prepoznaju, shvate i odgovore na svoje moralne
radnika je da zarade za ivot, da obezbede svoje
(etike) obaveze i odgovornost za druge.
porodice i nau neku linu satisfakciju u svom
Radnici, njihovi predstavnici i organizacije,
poslu - a da pri tome ne nakode svom zdravlju.
takoe imaju moralne obaveze i odgovornost da
Kada strunjak za zdravstvenu zatitu i zatitu na
spree tetu, da rade dobro, da budu pravini i
radu i radnik imaju istog poslodavca a interes
poteni. Meutim veina radnika nije u situaciji da
poslodavca i radnika se sukobljavaju, koja je tu
odreuje i utie na politiku, programe svojih radnih
uloga zdravstvenog radnika? iji interes ima
sredina. A radnik kao i svaki drugi zahteva da bude
prioritet - radnika/pacijenta ili poslodavca/klijenta?
humano sagledan i na poslu i van njega. Iako sami
U ovako sloenim uslovima rad lekara i
radnici (njihove organizacije) nekad mogu da
sestre, ininjera zatite na radu i specijaliste
dovedu ordinirajueg lekara u moralnu dilemu, u
medicine rada je evidentno teak i izazovan.
veini sluajeva se ne radi ni o kakvim monim i
Poslodavci mogu da shvate lekare i sestre kao
organizovanim grupama, te ovde o njima nije re.
izvrni organ drutvene kontrole, koji odluuje o
PRAKSA MEDICINE RADA I ZATITE NA tome kada, gde i da li uopte neka osoba treba da
RADU radi. Zadovoljstvo zdravstvenim slubama
kompanije esto u velikoj meri zavisi od toga
Veina strunjaka iz oblasti medicine rada koliko brzo im one vraaju povreene ili obolele
rutinski se suoava sa sukobima i etikim radnike na posao. Poslodavci esto onemoguavaju
problemima, koje stavljaju na proveru njihove svoje strunjake za zatitu zdravlja i zatitu na radu
sposobnosti kao i njihovu strunost. Oni koji da preuzmu preventivne mere protiv rizika na radu.
direktno uestvuju u zdravstvenoj zatiti radne i Istovremeno, radnici oekuju od svojih
ivotne sredine: ordinirajui lekari i sestre, ordinirajuih lekara da zaite njihove interese a, kad
specijalisti medicine rada, inenjeri zatite na radu, iskrsnu problemi, da preuzmu ulogu njihovih
strunjaci za procenu uslova rada imaju odreenu advokata. Miljenje radnika i ordinirajueg lekara o
profesionalnu i moralnu odgovornost, koja proistie povratku na rad ne mora uvek da se poklapa sa
iz njihovih posebnih (sa)znanja o zdravoj i sigurnoj naredbama i poslovnim pravilnikom. Kada se
radnoj i ivotnoj sredini i iz posebnih kontakata interes poslodavca (klijenta razlikuje od interesa
koje imaju sa radnicima, poslodavcima i gradskim radnika (pacijenta) nije neobino da se sumnja,
strukturama. Problemi koji se javljaju odnose se na nepoverenje i neprijateljstvo jave na svim
konkurenciju, sukob interesa, poverljivost, frontovima.
profesionalnu strunost; preduzimanje nauno Pitanje poverenja je moda najzastupljeniji
neopravdanih ili nedovoljn ispitanih postupaka i etiki problem u oblasti medicine rada, i s
odgovornosti prema drugima. razlogom. Ovo se pitanje esto pojavljuje u
Ispitujui ove stvari vrlo je vano da se kontekstu sistematskih pregleda, kod zaposlenja,
imaju na umu konkretne i line posledice koje ove periodinih pregleda i ekspertiznih obrada. Da li
osobe mogu doiveti u svom radu. poslodavac treba da zna da kandidat za posao ima
Njihov rad moe doprineti njihovom ugledu, dijabet ili staru povredu lea.? Treba li saoptiti
i statusu i potovanju ili, pak, izazvati bes i poslodavcu da je rukovodilac koga predlae za
nepoverenje poslodavca, pacijenta i kolega. unapreenje srani bolesnik ili poseuje psihijatra?
Njihove odluke mogu se odraziti na njihove A ta sa oteenjem jetre zbog konzumiranja
prihode, slubu, status u profesionalnim krugovima alkohola, otkrivenog sluajno, kod radnika koji radi
i potovanje u oima osoba za koje su i kojima su na poslovima velikog rizika, tokom sprovoenja
261
programa medicinskog pregleda? vano sagledati etike aspekte ovakvih postupaka.
Lekari i sestre mogu izloeni direktnom ili Principi privatnosti, poverljive informacije,
indirektnom pritisku da ovakve informacije javno pravinosti i profesionalne sposobnosi i
objave, jer kompanije veruju da njima tete odgovornosti zadiru u gotovo svaki oblik
legitimni poslovni interes. Meutim, takvi izvetaji zdravstvene kontrole radnika, pa i medicinskih
zadiru u privatnost radnika i mogu im ugroziti ispitivanja na zahtev treih lica, a u druge svrhe.
zaposlenje. Kako zdravstveni radnik da pomiri te Etiki znaaj moe se odnositi na cilj i obim mera
suprotne interese? Prvi korak mogao bi biti ispitivanja i zdravstvene kontrole ili na upotrebu
pozivanje na zakonske odredbe i zabrane, zatim ovako dobijenih podataka.
podseanjem na opteprihvaeno pravilo Dobro bi bilo razjasniti zato poslodavac eli
profesionalne etike - uvanje (pacijentove) tajne. U da se radnik pregleda ili ispita: da bi se uverio da
veini sluajeva poslodavcu i nisu potrebne radnik moe da obavlja posao ne nanosei pri tome
dijagnoze i medicinske injenice, ve samo tetu ni sebi ni drugima? Jer se pridrava vladine
saoptenje o radnoj sposobnosti radnika ili o potrebi uredbe? Kao pomo u u proceni rezultata kontrole
za promenom radnog mesta ili za skraenjem radnih uslova (na primer poslodavac eli da sazna
radnog vremena. da li su mere ventilacije i zatitnih maski dovoljne
Vei, ak tei problem, odnosi se na stepen da zatite radnike od tetnog uticaja hemikalija)?
odgovornosti strunjaka za zatitu zdravlja i zatitu Da li poslodavac eli da eliminie kandidate koji
na radu, koju ovi treba da preuzmu u odnosu na unapred ne obeavaju? Da pribavi medicinsko
potencijalne ili postojee probleme. opravdanje za otputanje problematinog radnika?
Situacija se jo vie komplikuje kad se radi o Koja je prava svrha tih zdravstvenih kontrola i
predpostavkama. Predpostavimo, na primer da lekar medicinskih ispitivanja?
otkriva nekoliko sluajeva ozbiljne bolesti i Problemi mogu da predstavljaju i same
predpostavlja da je bolest nastala usled izloenosti odluke o tome ta sve mere zdravstvene kontrole i
nepoznatim faktorima na radnom mestu. Uz ispitivanja treba da obuhvate. Uglavnom su ova
saglasnost kompanije, zapoinje istragu. On eli da ispitivanja i njihov obim odreeni pravilnicima a
svoje otkrie, sumnju o toj novoj profesionalnoj nekad kompanije imaju sopstvene predstave o tome
bolesti saopti svojim kolegama na strunom ta bi ti pregledi obuhvatili, na primer kontrolu na
sastanku. Ako se vlasnik privatnog preduzea narkotina sredstva. Premda jeste pravo poslodavca
usprotivi, pozivajui se na sporazum sa lekarom o da trai proveru radne sposobnosti i sprovode
poverljivosti informacija, pa se ak usprotivi i sluajnu ili ciljanu kontrolu na opojne droge,
bolnica u kojoj on radi i odgovarajui medicinski poeljno bi bilo da zdravstveni radnik odredi
fakultet, ta lekar treba da uradi? Da nastavi sa kliniki obim- sadraj ovih ispitivanja- imajui u
prikupljanjem naunih podataka? Saopti vidu zahteve radnog mesta, izloenost raznim
informaciju kolegama na jedan neformalan adhoc uticajima na radnom mestu, uslove rada i razlike,
nain? Upozori radnike i podstakne ih da sami kao i dijagnostiki i preventivni znaaj testiranja.
neto preduzmu? Preuzme lini i profesionalni rizik Veina zahteva su meutim , i sa naunog i sa
da po svaku cenu objavi svoja otkria? etikog stanovita, loe osmiljeni. Sumnja u
opravdanost testa (njegovu svrhu i osobenost) i
ZDRAVSTVENA KONTROLA RADNIKA I njegov znaaj potpuno ga obezvreuje.
MEDICINSKA ISPITIVANJA ZA TREA U svakom sluaju lekar i sestra moraju biti
LICA svesni da radnik nije samostalno odluio da
uestvuje u sprovoenju mera zdravstvene kontrole
Poslodavci esto zahtevaju od lekara i
i pristane na medicinska ispitivanja. Oni, obino,
sestara da sprovedu medicinska ispitivanja u sklopu
pristaju na ova ispitivanja, jer im jednostavno treba
raznih mera zdravstvene kontrole radnika, u cilju
posao. Tokom odreenih ispitivanja oni mogu
unapreenja zatite njihovog zdravlja. Postoje 2
svesno ili nesvesno (kroz razne testove) izneti
vrste takvih mera: mere ocene radne sposobnosti i
zdravstvenom radniku vrlo poverljive i osetljive
mere medicinskog nadzora, od kojih bi poslednje
podatke. Pri tom i neznaju kako, e uopte ti podaci
trebalo da ispunjavaju posebne standarde. Takoe
doi do drugih i odluiti u njihovu korist ili tetu.
poslodavci i osiguravajui zavodi mogu da
Da li e radnici biti obaveteni da se rezultati
zahtevaju ispitivanje radi svojih poslovnih interesa
tih medicinskih ispitivanja mogu odraziti na
(procena radne sposobnosti i predlog mera povratka
njihovo zaposlenje, platu i napredovanje u
na posao ili promene radnog mesta). Lekari tvrde,
kompaniji? Da li e biti obaveteni o rezultatima
da ukoliko se neka osoba pregleuje u korist
testova i da li e im se oni protumaiti ili e zbog
poslodavca ili nekog drugog "treeg lica", to nije
toga biti upueni nekom drugom? Da li e se
vie onaj odnos lekar-pacijent. Tako nepotpun
rezultati ispitivanja iskoristiti u svrhu napredovanja
odnos lekar-pacijent umanjuje zakonsku obavezu
uslova rada ili da se jednostvavno iskorene
lekara da brine o svom pacijentu a moe ga
"nepodesni" radnici?
osloboditi i od drugih tradicionalnih zakonskih
Ovi faktori nameu vrlo stroge etike
obaveza lekarske prakse. U tom smislu vrlo je
262
obaveze lekarima i sestrama koji uestvuju u prostor za takve interventne programe. To je mesto
sprovoenju mera zdravstvene kontrole radnika. na kome veina relativno zdravih ljudi provodi
Oni moraju da procene da li su cilj i obim znaajan deo vremena. Ono je podobno mesto za
predloenih zdravstvenih mera medicinski sprovoenje raznih mera drutvene kontrole u
opravdani i moralno prihvatljivi. Moraju da procene odnosu na rad i ponaanje pojedinca kao to je
koji su to podaci poslodavcu potrebni i koje moe politika zabrane i borbe prtiv puenja, finansijska
zahtevati. Principi nekodljivosti, dobrobiti, podrka, korisne informacije. Ali zbog mogue
pravinosti i profesionalne sposobnosti-strunosti zloupotrebe one mogu predstavljati i moralnu
moraju se potovati i pri korienju podataka klopku za neoprezne lekare .
zdravstvene kontrole i u postupcima daljeg Na primer postoji realna opasnost da
praenja. Svaka aktivnost ili neaktivnost moe se usredsreenost na riziko-faktore u nainu ivota
direktno odraziti na poslodavca, radnika a jednog radnika odvraa panju sa njegovih
verovatno i samog lekara. profesionalnih rizika koji direktno zavise od
Imajui u vidu sve ove i neke druge stvari poslodavca.
koje se tiu zdravstvenih kontrola, jedna grupa Stvorila se dilema oko toga koji je pristup
autora predloila je da ovakva testiranja treba zdravlju jednog drutva vaniji:
sprovesti samo u sluajevima: a) da je to jedini Da li zdravstveno prosveivanje i
nain da se rei neki problem na radnom mestu; da zdravstvena zatita ili bihejvioristiki i ekoloki
ine sastavni deo monitoringa radne sredine; c) da pristup. Kojim e pristupima ordinirajui
se ne koriste u svrhu odvraanja panje zdravstveni radnici dati prioritet i akcenat, zavisi od
eksponiranih radnika, njihovog linog stava i vetovatno njihove sopstvene
d) ako su testovi precizni, pouzdani i imaju koncepcije zdravlja. Ako se rad i ekspertiza
veliki prognostiki znaaj za populaciju koja se zdravstvenog radnika odnose na povredu ili
ispituje; i na kraju f) ako je radniku tokom profesionalnu bolest, onda bi verovatno
opravdanog bolovanja zagarantovana novana bihejvioristiki faktori rizika bili na drugom mestu.
nadoknada i sigurnost na radnom mestu. Cilj ovakvog stava nije da podceni mere
U razvijenim zemljama postoji spisak prava unapreenja zdravlja na radu. One mogu ukazati na
za osobe koje uestvuju u medicinskim vane zdravstvene probleme u drutvu i biti vrlo
ispitivanjima na zahtev svojih poslodavaca . Prema korisne i rado prihvaene mere i meu radnicima i
ovim svaki bi ispitanik morao imati sledea prava: meu poslodavcima. Uz to u odsustvu efikasnih
a) da mu se saopti cilj i obim ispitivanja; b) da zna mera zdravstvene i zatite na radu, direktno vezanih
za koga lekar radi, c) da dobije prirunik za opasnosti na radnom mestu, one treba da poslue
(informator) o svim procedurama, d) da mu se u reavanju etikih dilema.
saopti na koji e se nain podaci proslediti Kod nas jo uvek nema definisanih etikih
poslodavcu; e ) da se obavesti o zatiti podataka; f) principa i kodeksa koji bi bili od pomoi
da mu se objasni pristup medicinskim podacima u lekarima i medicinskom osoblju u
radnikom kartonu i g) da se u sluaju potrebe svakodnevnom radu. No, oni su svakako nuno
poalje na dalje medicinsko ispitivanje. potrebni i svakim danom se sve vie zagovara
Ordinirajui zdravstveni radnici moraju formiranje institucija ija bi osnovna delatnost
posebno voditi rauna kada ih angauju u ovakvim bila upravo etika i kodeksi ponaanja u skladu
situacijama, zato to su radnici, koji su ukljueni u sa njom pri udruenjima razliitog profila
zdravstvene kontrole i medicinska ispitivanja na lekara.
zahtev treih lica, vrlo malo zakonom zatieni. Zdravstveni radnici medicine rada
moraju u tom smislu da saine svoje smernice i
ZDRAVSTVENO PROSVEIVANJE NA kodekse etikog ponaanja jer oni najbolje
RADU (RADNOM MESTU) poznaju probleme sa kojima se sreu u svom
svakodnevnom radu. Kako oni ve dugo postoje
Poslodavci mogu da trae od zdravstvenih
u svetu namera nam je bila da se upoznamo sa
radnika da, uz ve pomenute oblike mera
iskustvom drugih zemalja koji ih ve odavno
zdravstvene kontrole, proire i dostave programe za
koriste u svakodnevnom radu.
unapreenje zdravlja i zdravstveno prosveivanje
ta vie postoje lekari koji obilaze zdravstvene
PROPIS ETIKOG PONAANJA
radnike u kompanijama i nude im gotove programe.
AMERIKOG UDRUENJA ZA MEDICINU
Poslodavci su vrlo zainteresovani za mere
RADA
unapreenja zdravlja, prevashodno zbog
eventualnog porasta trokova zdravstvenog
Ovaj propis propisuje standarde
osiguranja zbog straha od smanjenja produktivnosti
profesionalnog etikog ponaanja kojih se svaki
i uviajui sve vie da se nain ivota znaajno
lekar medicine rada mora pridravati. Namena ovih
odraava na zdravlje radnika i trokove
standarda je usmeravanje lekara medicine rada pri
zdravstvenog osiguranja.
kontaktima koje oni imaju sa osobama koje
Radno mesto je iz mnogo razloga, idealan
263
opsluuju: predstavnici radnika i zaposlenih, kolege licencirana za pruanje zdravstvene zatite, prihvata
iz medicinske profesije, javnost i sve strukture obavezu ka drutvu kao profesionalni i odgovorni
vlade ukljuujui i sudstvo. lan zajednice.
Lekari bi trebalo da: 6 Medicinksa sestra medicine rada, odrava
1. Daju najvei prioritet zdravlju i bezbednosti sopstvenu sposobnost obavljanja profesije, priznaje
osoba kako u radnoj tako i u ivotnoj sredini. i prihvata odgovornost za sopstvene procene i
2. Obavljaju praksu na naunim osnovama sa aktivnosti, a pri tome se pridrava odgovarajuih
tenjom da se sopstveno znanje poveava i odrava zakona i propisa (lokalnih,dravnih i federalnih)
adekvatnim i da na osnovu tih znanja vre svoju koji utiu na obavljanje profesionalne zdravstvene
profesionalnu delatnost. delatnosti.
3. Imaju ljubazan i etiki odnos u svim 7 Medicinska sestra medicine rada, uestvuje
profesionalnim odnosima. u aktivnostima kao to su istraivanja koja
4. Ulau napor kako bi proirili medicinsko doprinose tekuem razvoju znanja same struke a pri
znanje a uestvuju i u istraivanju etikih normi tome titi prava subjekata koji uestvuju u
5. Kao poverljivu informaciju uvaju sve line istraivanju.
medicinske podatke pacijenata, i da je javno iznesu
samo na zahtev suda ili kada je to u intersu zdravlja INTERNACIONALNE ETIKE NORME ZA
populacije, da je proslede kolegi lekaru kada je to PROFESIONALCE MEDICINE RADA
potrebno ili nekoj drugoj osobi ukoliko pacijent to
Osnovni principi
zahteva.
Tri naredna stava sumiraju etike principe na
6. Prizna da zaposleni mogu biti ovlaeni da
kojima se bazira Internacionalni etika norma za
savetuju nekoga vezano za profesionalne
specijaliste medicine rada a koji je pripremila
medicinske stavove ali oni ne mogu postavljati
Internacionalna komisija za zdravlje zaposlenih.
dijagnozu ili konstatovati neke specifine detalje
Lekarska delarnost iz domena medicine rada
osim u skladu sa zakonom i propisima.
mora biti izvedena u skladu najviim standardima i
7. Komunicira sa osobom i/ili grupama u vezi
etikim principima. Specijalisti medicine rada
bilo koje bezbedonosne ili zdravstvene
moraju delovati tako da unapreuju zdravstveno i
injenice,vezano za tu osobu ili tu grupu osoba.
socijalno blagostanje radnika, individualno i
8. Prepozna umanjenje medicinskih sposobnosti
kolektivno. Oni, takoe daju svoj doprinos
kod sebe i drugih, ukljuujui hemijsku zavisnost i
unapreenju zdravlja itave zajednice kao i
uvredljivo ponaanje, to ometa neiju sposobnost
unapreenju zdravih uslova ivotne sredine.
da se pridrava gore navedenih principa i
Obaveze specijalista medicine rada ukljuuje
sposobnost da primeni odgovarajue mere.
zatitu ivota i zdravlja radnika, potovanje
ETIKI PROPISI AMERIKE ASOCIJACIJE ljudskog dostojanstva i promocija najviih etikih
SESTARA MEDICINE RADA principa u poitici i programima medicine rada.
Celokupnost u sprovoenju profesionalnog
Kao profesionalac, medicinska sestra delovanja i to nepristrasno kao i zatita poverljivih
medicine rada, prihvata odgovornost i obaveze medicinskih podataka i podataka iz domena
koje proistiu iz nje. privatnosti radnika, deo su ovih obaveza.
1 Medicinska sestra medicine rada, Specijalisti medicine rada su eksperti koji moraju
obezbeuje zdravstvenu negu u radnom okruenju uivati potpunu profesionalnu nezavisnost u
sa brigom o ljudskom dostojanstvu i pravima sprovoenju svojih funkcija. Oni moraju stei i
klijenta, pri emu nema ogranienja vezano za zadrati kompetentnost, neophodnu za ispunjenje
socijalni ili ekonomski status klijenta, nacionalno svojih obaveza i zahtevaju uslove koji im
poreklo, rasu, religijsko ubeenje, pol ili dozvoljavaju da sprovedu njihove zadatke na valjan
zdravstveni status klijenta. nain i u skladu sa profesionalnom etikom.
2 Medicinska sestra medicine rada
promovie saradnju sa drugim zdravstvenim Dunosti i obaveze specijalista medicine
profesionalcima i agencijama za zdravlje populacije rada
sa ciljem upoznavanja zdravstvenih potreba radne 1 Primarni cilj medicine rada jeste zatita
populacije (radne sile). zdravlja radnika i promocija bezbedne i zdrave
3 Medicinska sestra medicine rada, treba da radne sredine. U ostvarivanju ovog cilja, specijalisti
ispotuje pravo na privatnost zaposlenih tako to medicine rada moraju koristiti validne metode
uva poverljive informacije i objavljuje je ih samo procene rizika, moraju predloiti delotvorne
uz pismeni pristanak zaposlenog ili na zahtev tj. preventivne mere i moraju pratiti njihovu primenu...
odobrenje suda. 2 Specijalisti medicine rada moraju kontinuirano
4 Medicinska sestra medicine rada,tei da teiti da budu upoznati sa procesom rada i radnim
obezbedi kvalitetnu negu i da obezbedi klijenta od okruenjem kao i sa usavravanjem njihove
neetikih i nezakonskih aktivnosti. kompetentnosti kao to moraju biti dobro upoznati i
5 Medicinska sestra medicine rada, sa naunim i tehnikim znanjem, profesionalnim
264
agensima i sa najefikasnijim nainima da se umanje bazirana na proceni zdravlja i na dobrom
ili eliminiu prisutni rizici.. poznavanju zahteva samog radnog mesta i uslova
3 Posebnu panju treba posvetiti brzoj primeni radne sredine.
jednostavnih preventivnih mera koje nisu skupe, 8 Rezultati istraivanja propisanih od strane
tehniki su valjane i lako se primenjuju. Kada nacionalih zakona i regulativa moraju biti
postoje dileme oko ozbiljnosti nekog dostavljena samo rukovodstvu u smislu prikladnosti
profesionalnog rizika, mudra, obazriva reakcija se predvienog postupka ili u smislu neophodnih
mora odmah preduzeti. ogranienja sa medicinske take gledita, a pri
4 U sluaju odbijanja ili nepostojanja dobre volje utvrivanju sistematizacije radnih mesta i izlagana
da se preduzmu odgovarajui koraci kako bi se profesionalnim rizicima.
uklonili pretei rizici ili kako bi se popravila 9 Specijalisti medicine rada moraju biti svesni
situacija u kojoj jasno postoji opasnost za zdravlje i svoje uloge u zatiti zajednice i ivotne
bezbednost,specijalisti medicine rada moraju sredine.
izraziti, to je mogue bre, napismeno njihovu
jasnu zabrinutost, svom pretpostavljenom, sa Uslovi za obavljanje profesionalne delatnosti
akcentom na standarde zatite zdravlja ukljuujui i specijalista medicine rada
granine vrednosti izlaganja, i sa akcentom na
obavezu poslodavca da se pridrava propisa i 1. Specijalisti medicine rada moraju uvek
regulativa kako bi se zatitlo zdravlje zaposlenih. delovati, na prvom mestu, u interesu zdravlja i
Kada god je neophodno, ugroeni radnici i njihovi bezbednosti radnika..
predstavnici moraju biti informisani a takoe treba 2. Specijalisti medicine rada moraju zadrati punu
kontaktirati i nadlenu organizaciju. profesionalnu nezavisnost pridravati se pravila
5 Specijalisti medicine rada moraju doprineti poverljivosti u izvravanju svojih aktivnosti.
informisanosti radnika o profesionalnim rizicima 3. Svi radnici treba da su tretirani na identian
kojima mogu biti izloeni na objektivan i razborit nain, bez ikakvog oblika diskriminacije. Jasan put
nain koji ne prikriva bilo koju injenicu i treba komunikacije mora biti uspostavljen i odravan
naglasiti znaaj primene preventivnih mera. izmeu specijalista medicine rada i pretpostavljenih
6 Objekti i detalji zdravstvenog nadzora moraju odgovornih za donoenje odluka na najviem nivou
biti jasno definisani a radnici moraju biti po pitanju uslova i organizacije rada, uslova radne
informisani o ovim parametrima. Valjanost takvog sredine ili sa bordom direktora.
nadzora mora biti procenjena i nadzor se mora 4. Kada god je to prikladno, specijalista medicine
sprovesti uz informativni pristanak zaposlenih. O rada mora traiti da se klauzula o etici
potencijalnim pozitivnim i negativnim posledicama inkorporie u ugovor o zapoljavanju...
dobijenim u programima posmatranja i 5. Specijalista medicine rada, ne sme traiti line
zdravstvenog nadzora, treba diskutovati sa podatke koji nisu u vezi sa zatitom zdravlja
radnicima koje te posledice pogaaju. radnika i nisu u vezi sa poslom...
7 Rezultati istraivanja moraju biti objanjeni
radnicima koji su bili pregledani Utvrivanje
pogodnosti za odreeni posao treba da bude
265
PROMOCIJA ZDRAVLJA NA RADNOM MESTU
Promocija zdravlja na radnom mestu inei to, zajednica hrabri drave lanice da stave
(Workplace health promotion -WHP) je sainjena WHP visoko na dnevni red i da inkorporiu
od kombinovanih napora poslodavca, zaposlenih i zdravstvena pitanja vezana za radno mesto u svojim
drutva da unaprede zdravlje i blagostanje ljudi na zakonskim regulativama.
poslu. Ovo se moe postii kombinacijom
poboljanlja organizacije rada i radne sredine, Zato promocija zdravlja na radnom mestu?
promocijom aktivnog uea i ohrabrivanjem
linog razvoja. Veze izmeu rada i zdravlja su jasne.
Evropska Mrea za promociju zdravlja na Zdravlje zaposlenih je na veem stepenu nego kod
radnom mestu (European Network for Workplace nezaposlenih. Pa ipak svet rada jo uvek izlae
Health Promotion-EN WHP) je nezvanina mrea opasnosti zdravlje i blagostanje zaposlenih. Rizine
nacionalnih institucija zdravlja i bezbednosti na radu, radne navike, visoki nivoi stresa i nefleksibilni
javnog zdravlja, promocije zdravlja i dravnih radni dogovori predstavljaju primere faktora koji
drutvenih osiguravajuih institucija. Njen cilj je da imaju tetan efekat na zdravlje uposlenih. Visoki
kroz zajednike napore svih svojih lanova i partnera nivo odsustva sa posla zbog bolesti nije jedini
doprinese poboljanju zdravlja i blagostanju na indikator siromanog stanja zdravlja unutar radnog
radnom mestu i oslabi uticaj bolesti vezanih za rad mesta, on je takoe znak niske produktivnosti i
na radno stanovnitvo Evrope. uspenosti pitanja koja imaju direktan uticaj na
Kratak istorijat blagostanje organizacije.
1996. osnivanje mree. Svet rada pretrpeo je velike promene
1997. - Luksemburka Deklaracija: poetak 1. proces koji se nastavlja. Neka od kljunih pitanja sa
zajednike inicijative - *Kriterijumi kvaliteta i kojima se treba uoiti su:
faktori uspeha promocije zdravlja na radnom Globalizacija
mestu* Nezaposlenost
1998.- Cardiff Memorandum , Promocija zdravlja Poveana upotreba informacione tehnologije
na radnom mestu u malim i srednje velikim Promene u praksi zapoljavanja (npr. kratko
preduzeima radno vreme i nepotpuno radno vreme, rad na
1999.- 1. Evropska konferencija u Bonu i poetak daljinu)
2. zajednike inicijative *Promocija zdravlja na Vremenost uposlenih
radnom mestu u malim i srednje-malim Povean znaaj uslunog sektora
preduzeima* Produkcija u malom
2000. 2. Evropska Konferencija u Lisabonu i Povean broj ljudi koji rade u malim i srednje
prihvatanje Lisabonske Deklaracije u promociji velikim preduzeima
zdravlja Orijentacija prema potroaima i kvalitetno
2001. poetak 3. zdruene inicijative *Promocija upravljanje.
zdravlja na radnom mestu u javnoj administraciji* Nije se samo radni vek promenio, nego i
2002. 3.Evropska konferencija u Barseloni, stavovi prema radu. Rad za najvei broj ljudi znai
donoenje Barselonske Dekleracije, poetak 4. vie od samog izvora prihoda. On omoguuje
zdruene inicijative *Implementacija infrastruktura ljudima zgodnu priliku za socijalni kontakt i moe
za promociju zdravlja na radnom mestu* imati bitni uticaj za samopotovanje i
2003. poetak 5. zdruene inicijative *Promocija identifikaciju. Radno mesto je povrh svega mesto
zdravlja na radu u starije radne snage* gde najvei broj ljudi provodi veliki deo njihovog
2004.- 4. Evropska konferencija u Dablinu budnog vremena.
Evropska mrea promocije zdravlja na radnom Budui uspeh radne organizacije zavisi od
mestu je platforma /polazite/ za sve koji su toga da li ona ima dobro kvalifikovane, motivisane
zainteresovani za poboljanje zdravlja na radnom i zdrave uposlene. WHP ima znaajnu ulogu u
mestu i obavezali se da rade prema viziji *zdravi pripremanju i opremanju ljudi i organizacije da se
zaposleni i zdrave organizacije*. suoe sa ovim izazovima.
Mrea je zvanino ustanovljena 1996.god. i Postoje mnoge prednosti za preduzee koje
od tada je posredstvom razliitih zajednikih mogu proistei iz uspene promocije zdravlja na
inicijativa razvila kriterijume dobre prakse za radnom mestu. Ovo ukljuuje:
promociju zdravlja na radnom mestu za raznolike poveanu produktivnost
tipove organizacija kao i preporuke da se pojaa smanjeno odsustvo sa posla
promocija zdravlja na radnom mestu u Evropi. Cilj smanjenje broja graanskih parnica zbog nesrea
ove mree je da identifikuje i rairi primere dobre i naruenog zdravlja izazvanog grekom
prakse WHP pomou izmene iskustva i saznanja.
266
/propustom/ u prepoznavanju i/ili kontroli rizika procenjuju lanovi usaglaavajui urgentnost
radnog mesta problema i ukljuenu cenu. Neke od ideja mogu se
bolji odabir kadra i manje kadrovske promene primeniti u razliitim radnim sektorima i
poboljani meuljudski odnosi meu zaposlenima procesima, na primer, u menjanju fizikih,
nii nivo profesionalnog stresa hemijskih i tehnikih radnih uslova, procesa
unapreenje radne sredine organizacije rada, psihosocijalnih radnih uslova i
poboljanje imida preduzea. ak stila rukovoenja i radne atmosfere. Takoe
mogu da se podre mere koje se koriste za promenu
Kako promovisati zdravlje na radnom mestu tetnih navika (po zdravlje) zaposlenih. Lista ideja
se predstavlja radnoj grupi na odobrenje.
1. Pobuditi svest o zdravstvenim 9. Ocena izvedenih aktivnosti.
problemima i njihov ekonomski znaaj na Razmatrajui postavljene ciljeve, projekt grupa daje
nadreenom nivou uprave. Ovo moe biti ocenu koje aktivnosti WHP treba da se proire ili
odgovornost rukovodioca kompanije, drugog adaptiraju ili eventualno primene i u drugim
eksperta ili radnog saveta. sektorima preduzea. Te aktivnosti se utanae za
2. Pribaviti saglasnost rukovodeeg kadra odluke koje e se doneti na odgovornom nivou bez
kako bi se promocija zdravlja prihvatila kao odlaganja.
specifini cilj preduzea i implementirala u sve 10. Koordinacija implementacije
aktivnosti preduzea. To bi trebalo da se izvede u poboljanja usklaenih ranije. Radna grupa
saradnji sa ljudima koji zastupaju interese posmatra napredak, ocenjuje rezultate u domenu
zaposlenih to bi se moglo regulisati internim njihovog uticaja na budue aktivnosti (konstantni
dogovorima na nivou preduzuea. proces usavravanja).Od radne grupe se takoe
3. Zasnovati radnu grupu za unapreenje oekuje da kreira dobro balansiranu politiku
zdravlja u preduzeu za planiranje i upravljanje informasanja preduzea u svim aspektima
odgovarajuim aktivnostima U nju ukljuiti sva promocije zdravlja na radnom mestu.
odgovorna lica, predstavnici zainteresovanih grupa
i eksperte.
4. Analiza postojeeg stanja (status quo)
KRITERIJUMI KVALITETA
preko radne grupe sakupljaju se podaci koristei PROMOCIJE ZDRAVLJA NA
kombinovanjem sledeeg: RADNOM MESTU
pravljenje zdravstvenog izvetaja preduzea
pomou statistike apsentizma, zdravstvenog Kada su prihvaene mere za promociju
osiguranja preduzea, recepata i podataka zdravlja na radnom mestu, poslodavci su bili skloni
preduzea o bolestima da imaju visoka oekivanja o uspehu ovih mera.
sprovoenje upravnog nadzora Oekivali su ekonomske prednosti kroz manje
sastanci sa kljunim ljudima u preduzeu odsustvovanje sa posla i manju stopu povreda na
posete radnim mestima, posmatranje i radu, poveanu produktivnost i motivaciju, povean
uestvovanje u radnim procesima kvalitet proizvoda i usluga, bolji imid kompanije i
5. Ustanoviti prioritete analizom rezultata zadovoljnije potroae. Zaposleni su oekivali bolji
postojeeg stanja u izvetaju o kome se diskutuje na kvalitet ivota kroz poveanu satisfakciju na poslu,
radnoj grupi. Vano je odrediti na koji od redukciju stresa, i poboljanu radnu atmosferu i
zdravstvenih problema treba prvo obratiti panju i manje zdravstvenih problema provociranih poslom.
prvo reavati. Promocija zdravlja je i po jednima i po
6. Napraviti srednje i dugorone drugima trebalo da donese korist preduzeima.
programe za promociju zdravlja na radnom Odnos uloenog i dobitka na ovom polju trebalo bi
mestu. Radna grupa postavlja specifine ciljeve i da bude u skladu sa drugim investicijama u okviru
odreuje vremenski rok. preduzea. Jedino kada su efikasnot i uspenost
7. Osnivanje i implementacija timova za mera promocija zdravlja na radnom mestu
unapreenje zdravlja. Radna grupa odluuje o osigurane, postoji stvarna ansa da e se promocija
tome koji sektori preduzea imaju prioritet kada su zdravlja na radnom mestu postati integralni deo
u pitanju aktivnosti timova za unapreenje zdravlja politike preduzea.
i koordinira rad projektne grupe.Uesnici tima za Sa Luksemburkom Deklaracijom lanovi
unapreenje zdravlja (rukovodioci, predstavnici Mree su se sloili sa zajednikom definicijom
zaposlenih i drugi personal preduzea) diskutuju o promocije zdravlja na radnom mestu i razvili
svojim predlozima za eliminaciju, ili makar smernice za efikasne aktivnosti promocije zdravlja
smanjenje zdravstvenih problema u pojedinanim na radnom mestu. Ovo je bila osnova predloenih
radnim sektorima. kriterijuma kvaliteta, reena u okviru projekta za 2
8. Finalni sastanak tima listing i godine. Namera je bila da se obezbedi podrka u
odmeravanje navedenih preporuka. Korienjem planiranju i imolementaciji uspenih,
ranije dogovorenog sistema, ideje za poboljanje visokokokvalitetnih mera za promociju zdravlja za
koje su predloile grupe za unapreenje zdravlja,
267
sve one koji su odgovorni za zdravlje na radnom Ljudski resursi i organizacija rada
mestu.
Kada su pravljeni kriterijumi, polo se od Najvaniji zadatak promocije zdravlja kada
toga da je ustavnom odredbom ve obuhvaeno su u pitanju ljudski resursi i organizacija rada je da
zdravlje i bezbednost na radu. Prirodno, kriterijumi uzme u obzir vetine kadra. Kljuni faktor za uspeh
opisuju idealnu organizaciju u kojoj su primenjeni promocije zdravlja na radnom mestu je taj da
standardi promocije zdravlja, to se u praksi ne zaposleni uzmu to vee uee u planiranju i
nalazi. Ipak, kriterijumi daju smernice o tome kako donoenju odluka.
napraviti zdravu organizaciju sa zdravim radnicima, Svi uposleni imaju odreene sposobnosti
nude obimne smernice za kreiranje moderne (ukljuujui sposobnost primene standarda
zdravstvene politike i olakaju organizacijama da promocije zdravlja) koje su im potrebne kako bi
odrede svoje trenutne pozicije po tom pitanju i koje obavljali svoj posao ili im se prua prilika da
bi promene trebalo jo da izvre da bi dostigle steknu ove sposobnosti.
planirani nivo. Kako od organizacije do Proces proizvodnje je organizovan tako da
organizacije variraju zahtevi i resursi, kriterijumi ne uposleni nisu ni preoptereeni obavezama ali ni
mogu i ne bi trebalo da se uzimaju kao apsolutni previe osloboeni obaveza.
standard. Umesto toga, cilj je odrediti koliko je Uposlenima se ne nudi samo mogunost da kroz
dobro izvoenje istih u odnosu na individualne posao unapreuju svoju profesionalnu karijeru
kriterijume. ve takva mogunost mora biti predviena i
Radne organizacije bi trebalo da zadre organizacionim planom.
postojee mere za promociju zdravlja kao dobru Svim uposlenim licima mora se omoguiti da
praksu, iako postojei standardi ne zadovoljavaju u uzmu aktivno uee u primeni standarda
potpunosti sve kriterijume; ovi standardi promocije zdravlja na radnom mestu.
predstavljaju korak u pravom smeru. Rukovodioci podravaju svoje radnike i zalau se
Ovde formulisani kriterijumi kvaliteta za dobru radnu atmosferu.
baziraju se na modelu Evropske fondacije za Organizacija radi na reintegraciji uposlenih
kvalitetan menadment i rezultat su intezivnog (naroito privremeno radno nesposobnih) nakon
konsultativnog i koordinisanog procesa izmeu njihovog povratka na radno mesto posle dueg
eksperata predstavljenih u Evropskoj Mrei: bolovanja.
Organizacija primenjuje mere kako bi ivot na
1. KRITERIJUM radnom mestu bio to skladniji sa porodinim.
268
internacionalnom nivou u skladu sa svojim Uticaji implementiranih mera promocije zdravlja
stanovitem o inicijativi za promociju zdravlja. na zadovoljstvo kadra radnim
Organizacija sprovodi jasno definisane akcije (na uslovima/organizacijom rada, stil vostva i
primer, kroz sistem upravljanja koji titi mogunosti za uee, programe zdravlja i
ovekovu sredinu) kako bi se izbeglo tetno bezbednosti na radu, itd., su sistematski
delovanje na oveka i okruenje uopte. analizirani i zakljuci izvueni iz njih.
Organizacija aktivno podrava sve inicijative Uticaji implementiranih mera promocije zdravlja
vezane za zdravlje, kulturu, socijalni status i na ostale indikatore zdravlja kao to su stopa
blagostanje. apsentizma, stopa nesrea, unapreenje stresnih
radnih uslova, broj sugestija za poboljanja koja
4. KRITERIJUM je trebalo implementirati i podneti, upotreba
programa za zdrave naina ivota, nivo
Implementacija standarda promocije zdravlja relevantnih faktora rizika, itd., su sistematski
na radnom mestu analizirane i zakljuci izvueni iz njih.
Uticaji implementiranih mera promocije zdravlja
Potrebno je da postoji upravljaki organ, grupa za
na relevantne ekonomske faktore kao to su
projekte ili neto slino unutar organizacije, ija
promena kadra, produktivnost, ulaganje/dobit
bi funkcija bila planiranje, praenje i evaluacija
analize, itd., su sistematski analizirane i zakljuci
primene standarda promocije zdravlja na radnom
izvueni iz njih.
mestu. Sve kljune funkcije ovog procesa u
Na bazi ovih kriterijuma napravljen je i
organizaciji trebalo bi da nosi ovo telo.
upitnik koji doputa organizaciji(kompaniji) da lako
Sve informacije (interne i eksterne) potrebne za
oceni kvalitet svoje zdravstvene polise na radnom
planiranje i implementaciju standarda promocije
mestu.
zdravlja na radnom mestu prikupljaju se
Promocija zdravlja, prevencija bolesti i
sistematski i svakodnevno.
pridrueni faktori koji se odnose na zdravlje imaju
Ciljne grupe i zacrtani ciljevi navode se u svim
glavnu ulogu u novoj zajednikoj akciji programa
merama koje se primenjuju.
ENWHP koji je trajao do 2008. godine sa porukom
Mere za primenu standarda promocije zdravlja u
koja istie znaaj investiranja u promociju zdravlja
radnoj organizaciji i kod samog opisa posla kao i
na radnom mestu. Ohrabrujue i stimulativno deluje
mere za primenu standarda zdravog ponaanja
injenica da su kompanije, javne administracije,
samih radnika su implementirane i meusobno
bolnice, kole i univerziteti poeli da ulau u dobru
povezane.
praksu WHP. Oni su reili da se ukljue u ovu
Sve mere se sistematino evaluiraju i
akciju iz tri kljuna razloga: veruju u vrednosti koje
kontinuirano se unapreuju.
nose zdrav nain ivota i rada, prihvataju obavezu
da odgovore mnogobrojnim izazovima koji se
5. KRITERIJUM javljaju usled socijalnih, ekonomskih i
demografskih promena u svim zemljama Evrope i,
Rezultati promocije zdravlja na radnom mestu na kraju, ubeeni su da njihovo angaovanje
Uspeh promocije zdravlja na radnom predstavlja investiciju koja je u skladu sa njihovim
mestu moe se meriti brojem krato-, srednje- i osnovnim ciljevima, bilo da se odnose na
dugoronih indikatora. ekonomske performanse, efikasnu zdravstvenu
zatitu, visok nivo obrazovanja ili visok standard
Uticaji implementiranih mera promocije zdravlja javnih slubi.
na potroako zadovoljstvo (potranja za Nema Evrope bez Zdravlja, i nema
proizvodima/uslugama) su sistematski analizirani Zdravlja bez Zdravlja na radnom mestu. Hajde da
i izvedeni su zakljuci na osnovu tih analiza. zajedno izgradimo Zdravu Evropu! (Essen, Jun
2004 Dr. Gregor Breucker, Nacionalna kontakt
kancelarija za ENWHP/Nemaka)
269
MENAMENT U MEDICINI RADA
Menadment kao nauka i vetina i i kao grupa ljudi koji imaju ovlaenja da upravljaju
menaderstvo kao specijalizovana i sve traenija realizacijom odreenih poslova.
profesija sve vie zaokupljuju panju najire Tree, menadment je posebna nauna
javnosti. disciplina, multidisciplinarnog karaktera, koja se
U svetu i kod nas se neprekidno poveava bavi istraivanjem problema upravljanja odreenim
tranja za dobrim menaderima obzirom da su poslovima, poduhvatima i drutvenim sistemom.
zahtevi za efikasnijim delovanjem i poslovanjem Ova disciplina prouava menadment kao sloeni
sve intenzivniji i vei. Brz tehniko tehnoloki proces sa nizom podprocesa.
progres, ograniena trita i sve vea konkurencija, Menament se esto posmatra kao sistem
trae sposobne menadere za uspeno poslovanje. vlasti, odnosno kao grupa ljudi koji imaju odreena
Treba imati na umu da su menaderi potrebni ovlaenja u upravljanju izvrenjem odreenih
i neophodni kod svake ljudske delatnosti. Nema poslova.
ljudske aktivnosti gde nisu potrebni dobri menaderi Menament je vetina i posebna nauna
koji usmeravaju obavljanje ovih aktivnosti ka disciplina, koja je usmerena ka iznalaenju takvih
definisanim ciljevima. Menaderi su neophodni da mera i akcija kojima se poboljava realizacija
bi se poslovi bolje organizovali i uspenije obavljali. razliitih aktivnosti i poduhvata i ini efikasnijim
Oni su neophodni kako u privredi tako i u funkcionisanje i razvoj poslovnih i drutvenih
obrazovanju, zdravstvu, kulturi i nauci. Svuda sistema.
postoje i svuda su neophodni menaderi.Bilo da je u
pitanju direktor kompanije, rukovodilac MENADER
proizvodnje, dekan fakulteta, direktor pozorita,
direktor klinike, Instituta, Zavoda, ef restorana ili Iako se o ovoj profesiji nedovoljno zna u iroj
samousluge, svuda su u pitanju menaderi koji se javnosti, iako su putevi do menaderskog poziva
svuda bave upravljanjem organizacijama ili nedovoljno poznati i nejasni, ipak ovaj poziv sve
procesima , da bi se efikasnije obavili. vie magino privlai mlade ljude. Menaderska
profesija je danas veoma aktuelna i traena.
DEFINICIJA MENADMENTA Menader je ovek koji se bavi
menaderskim, odnosno upravljakim poslovima u
Menadment je savremena nauna disciplina nekoj kompaniji, administraciji, obrazovnoj,
bez koje je nemogue efikasno delovanje, zdravstvenoj ili drugoj instituciji. To je ovek koji
funkcionisanje i razvoj. Menadment postaje sve upravlja poslovima preko drugih ljudi. To znai da
znaajniji kako rad postaje sve specijalizovaniji i je osnovni posao svakog menadera rad sa
sloeniji, kako se umnoava opseg aktivnosti koje ljudima.Ovaj rad obuhvata usmeravanje ljudi da
treba izvriti i broj organizacija i pojedinaca koji obave svoj posao, organizovanje i povezivanje
ove aktivnosti pripremaju i izvravaju. pojedinanih poslova u efikasan ukupni zadatak.
Najvei broj savremenih definicija prikazuje Posao koji obavlja menader se moe precizirati i
menadment kao sloeni proces usmeravanja grupe raslaniti na niz pojedinanih poslova kao to su:
ljudi u izvravanju odreenih poslova i zadataka planiranje, organizovanje, odluivanje, rukovoenje,
radi postizanja unapred utvrenih zajednikih koordinacija, motivacija ljudi, rasporeivanje i
ciljeva, pri emu ovaj proces obuhvata vie razliitih ocenjivanje ljudi i poslova, reavanje konflikata...
podprocesa, kao to su planiranje, organizovanje, Menader je osoba koja je zaduena i
kadrovanje, voenje i kontrola. Menadment ima odgovorna za postizanje planiranih ciljeva
trojaku funkciju, odnosno pojavljuje se u tri posebna organizacije ili nekog njenog dela. On je zaduen da
aspekta. odreene poslove i zadatke dovede do efikasnog
Prvo, menadment se posmatra i definie kao zavretka, odnosno da koordinacijom kadrova i
proces upravljanja odreenim poslovima, voenjem poslova utie da se odreeni zadaci i
poduhvatima ili sistemima radi efikasnijeg poslovi efikasno zavre.
dostizanja zajednikih ciljeva. U pitanju je veoma Generalno gledano poslovi menaera se
sloen proces koji se sastoji od skupa povezanih svode na osnovnih pet menaerskih poslova
podprocesa. Planiranje,
Drugo, menadment se moe posmatrati i kao Organizovanje,
posebna grupa ljudi iji je posao da upravljaju Kadrovanje(kadrovska politika),
izvravanjem poslova i zadataka koje obavljaju Voenje i
drugi ljudi, radi efikasnijeg dostizanja predvienih Kontrola.
zajednikih ciljeva. Znai menadment se posmatra Znai menaeri planiraju ciljeve i zadatke
koje treba dostii i izvriti, definiu organizacionu
270
strukturu koja moe da obezbedi realizaciju finansijski i on mora da ih pravilno i svrsishodsno
planiranih ciljeva i zadataka, biraju kadrove s rasporeuje, da bi se ostvarilo pozitivno poslovanje
kojima e raditi na izvravanju planiranih zadataka, organizacije.
rukovode izvravanjem planiranih zadataka i Menaer ima i znaajnu ulogu pregovaraa
kontroliu izvravanje zadataka. u cilju sklapanja poslova i reavanja sukoba i
Postoje uglavnom tri osnovna nivoa konflikata.
menaera :
vrhovni nivo menaera (top manadment), POTREBNE OSOBINE MENADERA
srednji nivo menaera
Osobine su predispozicije koje predstavljaju
nii (operativni) nivo menaera.
oznaku odreene linosti koja ih poseduje ili ne i
U vrhovni nivo menaera spadaju glavni i
one joj omoguavaju da se na odreeni nain ponaa
generalni direktori, njihovi zamenici i pomonici.
u odreenim situacijama i da uspeno obavlja
Oni se bave pre svega planiranjem i kontrolom
odreene aktivnosti.
poslovanja celokupne organizacije. U srednji nivo
Menaerstvo je profesija koja zahteva od
menaera spadaju rukovodioci organizacionih
oveka odreene osobine da bi uspeno obavljao
jedinica. Oni se bave sa svih pet menament
svoje upravljake uloge i zadatke. Dobar menaer
procesa. Operativni nivo su efovi slubi, odeljenja i
treba da poseduje dobre fizike i mentalne osobine,
pogona i oni se najvie bave voenjem.
jer je posao menaera izuzetno sloen i naporan.
Menaer treba da poseduje kvalitetne ljudske
ULOGE I ZADACI MENADERA
osobine i da bude autoritet za svoje saradnike, kako
Osnovni zadaci menaera su da upravlja bi mogao da im se nametne kao ovek koji e da
procesima, delovima organizacije ili organizacijom rukovodi njihovim radom i da ih vodi ka ostvarenju
u celini, uz pomo ili preko drugih ljudi. Osnovna zajednikog cilja. Postoji veoma irok skup osobina
uloga svakog menaera je da obezbedi da se koje su izuzetno znaajne za uspenog menaera.
postignu osnovni ciljevi i zadaci organizacije u Dobar menaer treba da bude:
kojoj deluje. vredan,
Menaer ima veoma znaajnu ulogu da radi inteligentan,
na povezivanju i koordinaciji svih uesnika u poten,
realizaciji odreenih poslova i zadataka.On mora da ambiciozan,
integrie napore svih uesnika i sve raspoloive energian,
resurse u postizanju zajednikog cilja. entuzijasta,
Menaer prima veliki broj informacija o fleksibilan,
poslovanju i predstavlja vano komunikaciono matovit,
mesto u preduzau. Zato je i veoma vana njegova optimista,
uloga da prima, analizira i selektira potrebne hrabar
informacije i da ih distribuira onim uesnicima
agresivan
kojima su neophodne za obavljanje njihovih poslova
i zadataka. jaka i stabilna linost.
Obzirom da menaer rukovodi radnicima u Uspean menaer treba da bude radan i
izvravanju njihovih poslova i zadataka, on ima i vredan. On treba da se odlikuje radnim osobinama
veoma vanu ulogu voe. On usklauje i usmerava koje bi bile primer radnicima kojima on rukovodi,
ljudske i druge resurse, reava probleme i konflikte i kako treba raditi i zalagati se u izvravanju
daje zadatke i naloge. postavljenih zadataka.
U toku izvravanja svojih upravljakih Uspean menaer treba da poseduje
zadataka menaer donosi veliki broj odluka. Za prirodnu inteligenciju kako bi bio u stanju da
donoenje ovih odluka njemu na raspolaganju stoji razume odreene situacije u kojima se preduzee ili
veliki broj informacija koje neprekidno prima u toku potinjeni nalaze, kako bi uspeno analizirao i
rada. pronalazio reenja. Menaer mora da poseduje
Menaer treba da stvara dobru atmosferu inteligenciju koja e mu omoguiti da uoi anse i
meu izvriocima, kako bi oni to bolje obavljali opasnosti za preduzee ili odreeni poslovni
svoje zadatke. On treba da motivie radnike i poduhvat, i da na vreme i na adekvatan nain
doprinese zainteresovanosti radnika da to bolje reaguje donoenjem pravih odluka.
obave svoje poslove. Dobar menaer treba da bude poten, kako
Menaer ima i ulogu lidera koji zapoljava bi mogao realno da sagledava i procenjuje odreene
kadrove, priprema ih za obavljanje poslova, situacije, posebno one koje su vezane za odnose
podstie, odputa, ocenjuje njihov rad i nagrauje za meu ljudima. On mora da se na isti nain odnosi
izvrene poslove. prema istim situacijama i da na isti, korektan nain,
Menaer je ovek kome su dodeljeni na delegira zadatke potinjenima, ocenjuje njihov rad i
upravljanje raznovrsni resursi materijalni, ljudski, vrednuje njihove doprinose.
271
Uspean menaer treba da bude situacija, da prelazi hrabro preko svih prepreka, ne
ambiciozan. On treba da ima jaku elju koja ga plaei se novih situacija. On mora da bude spreman
vue napred, da se firma razvija i napreduje. On da ide napred i da za sobom vue svoje ljude i da
treba da postie line uspehe koji se odraavaju i na ako treba razbija probleme i tekoe i da tako otvara
uspenost firme kojom rukovodi. puteve ka novim reenjima.
Menaer treba da bude i energian. Menaer treba da bude jaka i stabilna
Energinost mu omoguava da brzo uoava i reava linost, koja ima odreeni ugled u okolini u kojoj
raznovrsne situacije i probleme i da brzo i efikasno deluje. On mora da poseduje dobre ljudske osobine,
donosi i realizuje potrebne odluke. On mora da bude znanje i autoritet, da se nametne ljudima kojima
siguran u ispravnost svojih odluka i da se zalae za rukovodi i da ih koordinira i usmerava zajednikom
efikasnu realizaciju akcija i zadataka koji proistiu cilju. Uspean menaer treba da uiva ugled i
iz tih odluka. On treba da zahteva od potinjenih da uliva poverenje i rukovodstvu koje je iznad njega i
postupaju u skladu sa njegovim odlukama i da bude kadrovima kojima rukovodi a posebno okolini sa
vrst u kontroli izvrenja pojedinih zadataka. kojom sarauje.
Menaer treba da poseduje entuzijazam u
izvravanju svojih zadataka. On mora da bude POTREBNE SPOSOBNOST MENADERA
spreman da dosta radi, da se angauje vie od drugih
i da svojim velikim radom i zalaganjem podstie i Da bi bio uspean svaki menaer bi trebalo da
druge ljude da vie rade i da idu napred. Njegov poseduje:
entuzijazam treba da bude podsticaj za ljude kojima Upravljake sposobnosti,
rukovodi i za njegovu okolinu, da istraju u Organizacione sposobnosti,
prevazilaenju svih prepreka i problema koji Rukovodilake sposobnosti
naminovno nastaju u realizaciji odreenih poslova i Liderske sposobnosti
poduhvata.
Uspean menaer treba da bude fleksibilna Upravljake sposobnosti omoguavaju
linost koja moe da prilagodi svoje ponaanje menaeru da upravlja pojedinim delovima ili
sloenim i promenljivim zahtevima okoline u kojoj firmom u celini.
deluje. Menaer se najee nalazi u sloenim i Organizatorske sposobnosti su neophodne
konfliktnim situacijama koje zahtevaju este izmene menaeru da bi uspeo da na efikasan nain
odluka i akcija, sagledavanje i procenjivanje organizuje i iskoristi ljudske i druge resurse za
izmenjenih uslova i okolnosti i prilagoavanje postizanje povoljnih poslovnih rezultata.
celokupne strategije i taktike novonastalim Rukovodilake sposobnosti su potrebne za
uslovima. uspenu komunikaciju sa ljudima.
Uspean menaer treba da bude i matovit Liderske sposobnosti omoguavaju
da bi mogao da firmu povue napred u nove menaeru da vodi ljude napred, da svojim
razvojne situacije i tendencije. Samo matovite ljude primerom i inicijativom pokae kako treba savladati
ne moe lako iznenaditi nagli obrt situacije na tekoe. Pored ovih osnovnih menaer treba da
tritu ili neoekivani potezi konkurencije. Dobar ima i sledee sposobnosti:
menader oekuje i predvia budue dogaaje i Sposobnost vizionarstva,
situacije, analizira ih ubapred i priprema mogue Sposobnost predvianja,
odluke i strategiju. Sposobnost komuniciranja,
Menaer treba da bude optimista koji Sposobnost inicijative,
veruje u svoje sposobnosti i u pozitivno reavanje
Retorike sposobnosti,
sadanjih i buduih problema. On veruje da uvek
Sposobnost selekcije vanog i nevanog,
postoji pozitivan ili prihvatljiv izlaz iz svake
situacije. Analitike sposobnosti
Uspean menaer treba da bude hrabar Dijagnostike sposobnosti,
ovek, spreman da se uhvati u kotac sa najteim Sposobnost prilagoavanja novim
problemima i sa nepoznatim i neizvesnim situacijama.
situacijama koje nose veliki rizik. On ne sme da se
Dobar menaer mora da bude vizionar. On
plai tekih problema i eventualnih neuspeha i da
treba da ima viziju budueg poloaja firme i da bude
okleva u donoenju adekvatnih odluka i realizaciji
odluan da sa svojom firmom moe ostvariti taj
potrebnih akcija. On mora da bude spreman da
budui cilj. On treba da ima sposobnost predvianja
preuzme rizik moguih tekoa i neuspeha na putu
buduih dogaaja i situacija.
do konanog reenja, pa ak i rizik pogrenih
Sposobnost komuniciranja je veoma
odluka. On treba da riziku prilazi hrabro i
znaajna za svakog menaera. On treba da
racionalno, analizirajui i procenjujui sve mogue
uspostavi pravi odnos i sa podreenima i sa
situacije.
nadreenima i da objasni svoje ciljeve i zahteve ali i
Menaer treba da bude i agresivan, da
da prenese tue zahteve i zadatke.
slobodno ide napred u reavanju raznovrsnih
272
Uspean menaer treba da ima inicijativu i menaere na srednjem nivou a veoma malo
sposobnost da pokrene ljude na efikasno obavljanje znaajna za vrhovni nivo menamenta.
aktivnosti. Znanja iz oblasti drutvenih nauka su ona
Savremeni menaer treba da bude izuzetno znanja koja omoguavaju obavljanje menaerskog
sposoban govornik. On treba da ume da dobro posla. Ova znanja su potrebna radi uspene analize
objasni svoje stavove i ciljeve i da bude ubedljiv u odnosa meu ljudima ili grupama, poboljanja
predlaganju novih akcija i reenja. komunikacija izmeu pojedinaca, analize
Menaer treba da ima sposobnost da pojedinanih ili grupnih interesa, reavanja
razlikuje bitne stvari od nebitnih, vane situacije konflikata . Ova znanja su podjednako znaajna za
od nevanih. Manje bitne probleme i odluke treba menaere na svim nivoima menamenta.
da prenese na saradnike, kako bi on bio u stanju da Koncepcijska znanja omoguavaju
reava glavne probleme. menaeru da analizira i razmatra organizaciju kao
Menaer treba da poseduje i analitike celinu, kao poseban sistem koji se sastoji od skupa
sposobnosti kako bi bio u stanju da sloene podsistema i koji je povezan sa okolinom.
probleme podeli na manje celine i detaljno izui i Korienjem koncepcijskih znanja menaer
analizira pojedine delove i problem u celini. sagledava mesto i povezanost pojedinih funkcija u
Menaer treba da ima i dijagnostike organizaciji, analizira veze i uticaje izmeu
sposobnosti . Od pravilne dijagnoze situacije zavisi pojedinih delova organizacije, sagledava veze i
i valjanost donoenja odluka. uticaje organizacije kao celine sa njenom okolinom.
Uspean menaer treba da ima sposobnost Ova znanja su najznaajnija za menaere na
prilagoavanja novonastalim situacijama, da vrhovnom nivou menamenta, manje znaajna za
brzo reaguje i nalazi reenja za nove iznenadne srednji nivo a najmanje znaajna za menaere na
situacije. operativnom nivou menamenta.
Ove sposobnosti zavise i od znanja sa kojima Menaer treba da poseduje veoma irok
raspolae menaer. Menaer treba da ima optu skup znanja iz razliitih oblasti kao to su:
kulturu i raznovrsna znanja iz psihologije, logike, Tehnika,
matematike, knjievnosti i filozofije kako bi to Informatika,
bolje razvio ove sposobnosti i uspeno upravljao Organizacija,
firmom. Upravljanje,
Planiranje,
POTREBNA ZNANJA MENADERA Finansije,
Da bi jedan menaer bio uspean , on treba Marketing,
da poseduje odreena znanja koja mu omoguavaju Psihologija,
da efikasno obavlja menaerske poslove. Kadrovi,
Generalno gledano, menaer treba da poseduje : Pravo.
Tehnika znanja,
to se vie ide ka vrhu menaerske
Znanja iz oblasti drtvenih nauka,
pozicije, ka top menamentu, menaeri su
Koncepcijska znanja. sve vie univerzalisti a sve manje specijalisti i
Tehnika znanja su ona specijalizovana
obrnuto. to se vie ide ka operativnom nivou
znanja koja omoguavaju obavljanje poslova
menamenta, menaeri su sve vie
korienjem odreenih tehnika i procedura. Ona su
specijalisti, a sve manje univerzalisti.
od posebnog znaaja za menaere na operativnom
nivou menamenta, neto su manje znaajna za
Zavisno od vrste menaera i oblasti za
koje je posebno zaduen neophodna su i odreena
ua specijalistika znanja iz odnosne oblasti.
Menaeri na operativnom i srednjem nivou
naroito moraju posedovati ua specijalistika
znanja za pojedina podruja unutar oblasti za koje
su zadueni, to nije neophodno za top menaera.
273
Literatura:
275