Professional Documents
Culture Documents
Merenje Uglova I Konusa PDF
Merenje Uglova I Konusa PDF
Merenje i kontrola uglova i konusa moe se vriti raznim metodama, koje mogu
biti:
- uporedne,
- trigonometrijske i
- goniometrijske.
Uporedne metode se odnose na kontrolu pomou vrstih, jednostrukih merila.
Jednostruka merila su: granina merila, ugaonici, abloni i tolerancijska merila.
Trigonometrijske metode se baziraju na indirektnom merenju uglova i konusa.
Merenjem duina omoguujemo merenje uglova na taj nain, to raunskim
putem dolazimo do vrednosti traene mere.
Goniometrijske metode su one metode, pomou kojih ugao odredjujemo
direktnim oitavanjem na skali instrumenta. Merni instrumenti su viestruka
merila, na kojima se moe oitati bilo koja vrednost u odredjenom dijapazonu
mera, koju omoguuje instrument.
7.1. TRIGONOMETRIJSKE METODE MERENJA UGLOVA
Za merenje ugla mernog predmeta ili kod kontrole konusa esto pribegavamo
merenju posrednih veliina, kao to je ve reeno, a ugao se izraunava preko
funkcija sinusa i tangensa. Ovaj nain se naziva trigonometrijskom metodom
merenja ugla i esto se koristi u praksi, dok su neke firme konstruisale i uredjaje,
koji rade na ovom principu.
h
sin = = x , odnosno = arcsin x
L
7.1. TRIGONOMETRIJSKE METODE MERENJA UGLOVA
Uredjaj, koji radi na principu sinusnog lenjira, firme C.Mahr, prikazan je na slici.
Omoguuje kontrolu spoljnih i unutarnjih konusa. Desni kraj se izdie na
potrebnu veliinu, tako da izvodnica konusa dodje u horizontalan poloaj.
Pokretni sto (3) se tada pomera uzduno, a na pokazivau (4), sa podelom u
0,001 mm, se kontrolie postavljeni ugao. Ukoliko se ne pokae odstupanje,
radni predmet je uradjen tano. Na ovaj nain se mogu meriti uglovi konusa sa
grekom od 7" do 8".
7.1. TRIGONOMETRIJSKE METODE MERENJA UGLOVA
7.1.2. MERENJE UGLA KONUSA POMOU DVA PARA KOLUTOVA
Kontrola spoljanjeg konusa pomou dva para kolutova vri se na taj nain, to
se konusni merni predmet postavi svojom eonom povrinom na ravnu plou, a
uz njega priljubi par manjih kolutova i izmeri mera l1, a zatim drugi, vei par i
izmeri mera l2 (sl 7.4).
Tada imamo da je:
l1 = d1 + 2 x1 + a
l 2 = d 2 + 2 x2 + b
l 2 l1 = d 2 d1 + 2( x2 x1 ) + b a
d1
x1 = cos / 2
2
d2
x2 = cos / 2
2
7.1. TRIGONOMETRIJSKE METODE MERENJA UGLOVA
ba d2 d2 d d
= 2 ACtg / 2 AC = + sin / 2 ( 1 + 1 sin / 2)
2 2 2 2 2
pa je:
( k 1) cos / 2 1 = 1 cos 2 / 2
odnosno:
2(k 1)
cos / 2 =
(k 1) 2 + 1
7.1. TRIGONOMETRIJSKE METODE MERENJA UGLOVA
7.1.3. MERENJE UGLA KONUSA POMOU GRANINIH MERKI
Na slici prikazana je metoda merenja pomou para valjia i dva prenika merila
iste duine. Prvo se uz konus, postavljen na ravnu plou, priljubi par valjica i
izmeri mikrometrom mera l1, a zatim isti par valjia postavi na granine merke i
izmeri veliina l2. Ugao konusa dobiemo iz odnosa:
l 2 l1
tg / 2 =
2h
7.1. TRIGONOMETRIJSKE METODE MERENJA UGLOVA
7.1.4. MERENJE UGLA KONUSA POMOU DVA PRSTENA
Dva kalibrisana prstena navuku se na konus i izmeri veliina l2, dok su vrednosti
l1, d1 i d2 poznate (sl.7.6).
Ugao konusa emo dobiti iz odnosa:
d 2 d1
tg / 2 =
2(l 2 l1 )
7.1. TRIGONOMETRIJSKE METODE MERENJA UGLOVA
7.1.5. MERENJE UGLA KONUSA POMOU DVA KOLUTA
d 2 d1 1 d d1 1
sin / 2 = = 2 =x
2 1 2 1
h4 h5 (d 2 d1 ) h2 h1 (d 2 d1 )
2 2
= 2 arcsin x
Ova metoda daje dosta tane rezultate, gde ni kod
najnepovoljnijih uslova merenja greka ne prelazi oblast
od 11" do 15".
7.2. VIESTRUKA MERILA
7.2.1. UGLOMERI
3
7.2. VIESTRUKA MERILA
Nonijus ima dva dela, levi i desni. Pri oitavanju mere levo od nule nepokretne
skale, sluimo se levim delom, a sa desne strane, desnim delom nonijusa.
Nonijus ima 24 podeoka (s1ika) i obuhvata oblast od 46 podeoka nepokretne
merne skale, Veliina razmaka crta na nonijusu iznosi:
b = 46:24 = 155'
a tanost merenja:
c = a - b = 2 - 155 = 5
7.2. VIESTRUKA MERILA
Optiki uglomeri
Optiki uglomeri su precizniji od mehanikih. Oitavanje mere se moe vriti
pomou lupe ili mikroskopa. Na slici prikazan je optiki uglomer sa lupom. Kroz
lupu (1) (presek A-A) vidi se deo osnovne skale koja se projektuje sa staklene
skale instrumenta (2) i skala malog lenjira (3) sa podelom od 0-60'. Izgled skale
dat je na slici b..
7.2. VIESTRUKA MERILA
7.2.2. OPTIKA PODEONA GLAVA I PODEONI STOLOVI
Optika podeona glava koristi se za odredjivanje uglova i podela pri kontroli
bregova, bregastih osovina, ekscenta-a, kopira i slino i sastavni je deo
standardne opreme ve ine mernih laboratorija. Podeoni stolovi imaju istu
osnovnu namenu, ali je njihova obrtna osa vertikalna, dok je kod podeonih glava
horizontalna. Proizvode ih: C.Zeiss (DR Nemaka), Matrix (V.Britanija), E.Leitz
(SR Nemaka) a optike podeone stolove i SIP (vajcarska).
7.2. VIESTRUKA MERILA
Spoljni izgled optike podeone glave firme W.Jahnert prikazan je na slici. Na
vrstom postolju (1) nalazi se podeona glava (2), i nosa pinole (3). Poseduje
optiki analogni projekcioni pokaziva, a moe biti snabdeven i digitalnim
pokazivaem.
Postavljanjem dodatnog
uredjaja na postolje
maine, koji predstavlja
optiki uredjaj za
merenje duina, moemo
vriti merenje i kontrolu
bregova. Kontrola se vri
tako to se na svakih 5-
15, koji se podese na
podeonoj glavi, oita
veliina radijusa i
uporedi sa vrednostima
datim na crteu.
7.2. VIESTRUKA MERILA
7.2.3. LIBELE
Libele se uglavnom koriste za merenje malih uglova, odnosno za kontrolu
horizontalnog i vertikalnog poloaja. Osnovni element libele je blago zakrivljena
staklena cev. Ona je delimino ispunjena tenou, dok ostali prostor zauzima
vazduni mehur, koji se uvek nalazi u gornjem poloaju. Pri zakretanju cevi za
ugao , prvobitna najvia taka (A) pomerie se za veliinu luka AB. Veliina
ugla e tada biti ravna (slika):
L
L
rad = ili u ugaonim sekundama
R
L
// = 206265
R
7.2. VIESTRUKA MERILA
1000
c= 0,005 //
R
Predeo merenja libele iznosi 10 mm/m (34), a greka merenja 0,01 mm/m,
za oblast merenja od 1 mm/m odnosno 0,02 mm/m, za ceo opseg merenja.
Veliina podeoka odredie se prema:
1000h a
c=
Z l b
gde je:
h- korak vijka u mm
Z- broj podeoka skale
a,b- mali i veliki krak dvokrake poluge
l- veliina udaljene cevi
1000 0,5 18
c= = 0,01 mm/m
100 90 100
7.2. VIESTRUKA MERILA
Elektronska libela
Libela "Niveltronic" firme Tesa ima, umesto zakrivljene cevi sa tanou,
elektronski ureaj, napajan baterijom, iji je vek 1000 asova rada (slika).
Elektronski uredjaj sa mernom skalom, nalazi se na vrstom livenom postolju,
koje omoguuje merenje u horizontalnoj i vertikalnoj ravni. Libela ima
prikljuak za pisa, tako da se merenja mogu zabeleiti na traci.