Alati PDF

ALATI I NAPRAVE
Plan i program predmeta

5. ALATI ZA PRERADU
PLASTINIH MASA
1. UVOD 3. ALATI ZA PLASTINO
OBLIKOVANJE 45, 46 Prerada termoplasta
1 Plan i program predmeta
2 (obveze, literatura...) 21 22 Savijanje 47, 48 Prerada termoaktivnih plastinih
3 Vrste alata masa
23 24 Izvlaenje
4 Materijali za alate 49, 50 Prerada duroplasta
25 26 Povratno izvlaenje
2. ALATI ZA ODSJECANJE 51, 52 Ponavljanje i provjeravanje znanja
27 28 Tehnologija izvlaenja
2.1 kare za rezanje lima 6. ALATI ZA KOKILNI
29 30 Parametri pri izvlaenju
LIJEV
5 Paralelni i kosi rez
31 Ponavljanje i provjeravanje 53, 54 Izrada i ispitivanje kokile
6 Rez okruglim noevima 32 znanja
7. ALATI ZA KOVANJE I
78 Proraun sile rezanja 33 34 Zakljuivanje ocjena PREANJE
2.2 tance 4. ALATI TLANOG Materijali za alate za kovanje i
LIJEVA 55, 56
9 Proraun sile tancanja preanje
10 Zazor matrice i iga 35 Gravurne ploe 57, 58 Primjer konstruiranja alata
11 12 Konstruiranje alata 36
Uljevni sustav 8. NAPRAVE
13 Oblikovanje tancanih 37
59, 60 Centriranje izradaka
14 proizvoda 38
Jezgre u alatu 61, 62 Upinjanje izradaka
15 Upinjanje alata u presu 39
40 Voenje alata 63, 64 Primjeri konstruiranja naprava
16 Alati sa vodilicama
41 Odzraivanje i hlaenje alata 65, 66 Naprave za buenje
17 Ponavljanje i provjeravanje
18 znanja 67, 68 Ponavljanje i ispitivanje
42 43
Oblikovanje lijevanih izradaka
19 20 Posjet radionici (alatnici) 44 69, 70 Zakljuivanje ocjena 1
Uvod
Alati su pomona sredstva kojima izvodimo jednu ili vie operacija na nekom
predmetu (proizvodu).
Alati se mogu koristiti na stroju ili runo.

Stroj koji koristi alate je alatni stroj.
Masovna proizvodnja je nezamisliva bez alatnih strojeva.
Prednosti koritenja alata i alatnih strojeva:
- maksimalno iskoritenje alatnog stroja

- smanjenje (sporednog) radnog vremena
- smanjenje broja radnika
- smanjenje fizikih napora radnika
- olakana izmjena izradaka
- poveanje produktivnosti
- smanjenje trokova izrade
2
Uvod
Podjela alata
A) Alati za skidanje strugotine
Koriste se kod obrade tokarenjem, buenjem, bruenjem, glodanjem, piljenjem,...
(npr. tokarski noevi, glodala, svrdla, brusne ploe, pile...)
B) Alati za obradu bez skidanja strugotine

Koriste se kod obrade tancanjem, savijanjem, provlaenjem, valjanjem...
3
Uvod
Podjela alata
Prema vrsti operacije koju obavljaju postoje alati za:
- tancanje
- savijanje
- kovanje
- izvlaenje
- lijevanje
- obradu plastinih masa
- ...
4
Uvod
Materijali za izradu alata
5
Uvod
(1531)
(1731)
(1940)
(1943)
(1948)
6
Uvod
( 6840)
( 6441)
( 6850)
( 6842) 7
Uvod
( 4141)
( 4143)
( 4145)
( 3840)
8
( 6440)
Uvod
9
Uvod
10
Uvod
11
Uvod
12
Uvod
Pitanja za ponavljanje
1. to su alati?
2. to su alatni strojevi?
3. Koje su prednosti koritenja alata i alatnih strojeva?
4. Objasni podjelu alata.
5. Koji se elik koristi za izradu alata za :

- izradu navoja
- buenje drva
- piljenje za metal
- glodanje elika
13
Uvod
Dijagram rastezanja mekih elika
O - poetak naprezanja
P - granica proporcionalnosti (P)
E - granica elastinosti (E)
T' - gornja granica teenja (R)
T'' - donja granica teenja
M - lomna vrstoa (M)
(vrstoa materijala)
K - toka loma
O-P: podruje proporcionalnosti

O-E: podruje elastinosti
E-M: podruje plastinosti
M-K: podruje klonulosti
Uvod
a - podruje elastinosti;
vano za konstrukcije; deformacije nestaju
nakon prestanka djelovanja sile
b- podruje plastinosti;
vano za obradu metala plastinom deformacijom;
metal se trajno deformira
c- podruje klonulosti;
vano za obradu skidanjem estica;
neminovno dolazi do loma metala
Uvod
Naprezanje
F
[MPa]
A
Hooke-ov zakon
E [MPa]
F l0
Relativno l l [mm]
produljenje 100 [%] A E
l0
Uvod
Dijagram rastezanja razliitih metala

Uvod
1. to je vrstoa materijala?
2. to je granica razvlaenja?
3. to se deava u podruju plastinosti?
4. to se deava u podruju klonulosti?
5. Na dijagramu rastezanja pokai podruje

u kojem se deavaju sljedee obrade:
- kovanje
- tokarenje
- sjeenje
- izvlaenje
- tancanje
- valjanje
6. Nacrtaj dijagram rastezanja aluminija.

Alati za odsjecanje
kare za rezanje lima
Rezanje kod kara vre noevi (gornji i donji no).

Prema obliku noevi mogu biti: paralelni, kosi i okrugli.
1. Paralelni i kosi rez
Ove kare se koriste za rezanje limova do debljine 40 mm, te za rezanje traka,

ploa i drugih pravilnih oblika. 1
Alati za odsjecanje 1. Paralelni i kosi rez
Kut postavljanja noeva iznosi: Kut rezanja

= 0 za krae duine = 75- 85
= 2 - 6 za vee duine (moe biti i 90 radi lakeg otrenja).
= 7 - 12 za koso rezanje
= 24-30 za rezanje po krivulji
Zranost izmeu noeva
a = 0,02 - 0,05 mm
Slobodni kut
= 0 - 3 2
Alati za odsjecanje
2. Rez okruglim noevima
Pri rezanju okruglim noevima postoji vie poloaja noeva:
a) okrugli noevi s paralelnim osovinama
Zahvatni kut
<14
Dimenzije noeva:
- za s<3 mm
D = (35 do 50) s
h = 25 do 30 mm
- za s>10 mm
D = (25 do 30) s
h = 50 do 90 mm
Maksimalna debljina
lima: s = 30 mm 3
Alati za odsjecanje
b) jedan no nagnut
Osovina jednog noa je vodoravna, a osovina drugog noa je pod nekim kutem.
Kut nagiba osovina

= 30 do 40
Dimenzije noeva:
- za s<3 mm
D = 28 s
h = 15 do 20 mm
- za s>10 mm
D = 20 s
h = 50 do 80 mm
Maksimalna debljina
lima: s = 30 mm 4
Alati za odsjecanje
c) oba noa nagnuta

Osovine noeva su paralelne, ali nagnute prema limu.
Zazor meu noevima

a = 0,2 s
Dimenzije noeva:
- za s<5 mm
D = 20 s
h = 10 do 15 mm
- za s>10 mm
D = 12 s
h = 40 do 60 mm
Maksimalna debljina
lima: s = 20 mm
5
Alati za odsjecanje
d) vie noeva
Vie pari noeva smjeteno je na paralelnim osovinama.
Rezni kut
= 0,2 s
Dimenzije noeva:
D = (40 do 125) s
h = 15 do 30 mm
Zazor izmeu noeva

a = (0,1 do 0,2) s
Maksimalna debljina
lima: s = 20 mm
6
Alati za odsjecanje
Proces rezanja
Rezanje na karama se odvija u 3 faze:
1. faza elastinih deformacija - materijal se deformira do granice elastinosti

2. faza plastiih deformacija - rezni bridovi prodiru u lim, nastupaju trajne
deformacije
3. faza odvajanja - najprije dolazi do mikropukotina, a zatim do veih pukotina u
smjeru ravnine klizanja
7
Alati za odsjecanje
Par sila F1 tvori
moment M koji pokuava
Sile pri rezanju prevrnuti lim i zaglaviti ga
izmeu otrica.
M F1 l [ Nm]
l - krak momenta
l = (1,5 do 2) a
Moment uzrokuje bone

sile F2
F2 (0,1 0,2) F
F [N] - rezultirajua sila rezanja
Da ne bi dolo do prevrtanja lima koristi se

dra sa silom pridravanja Q.
8
Alati za odsjecanje
Proraun sile rezanja
a) Paralelni rez (=0) b) Kosi rez (za = 2 do 5)
F L s M [N ] s2
F 0,5 M [ N ]
tg
F k F M [N ]
c) Kruni rez
L [mm] - duina reza
hst s s [mm] - debljina lima
F 0,5 M [ N ] M [MPa] - odrezna vrstoa
tg kF [mm2]- koeficijent kod kosog
reza
[] - kut zahvata okruglog noa
hst [mm] - dubina prodiranja u
trenutku odvajanja 9
Alati za odsjecanje
Koeficijent kosog reza kF [mm2]
Debljina Kut postavljanja noeva

lima
3 6 9 12
s [mm]
1 30 7 5 3
2 40 30 22 15
3 75 60 48 35
4 125 100 80 60
5 180 150 120 90
6 260 200 160 120
10
Alati za odsjecanje
hst
Relativno prodiranje noa C hst C s [mm]
s
debljina materijala s [mm]

Materijal
<1 1-2 2-4 >4
Mekani elik
0,75-0,70 0,70-0,65 0,65-0,55 0,5-0,4
M=250 - 350 MPa
elik srednje vrstoe
0,65-0,60 0,60-0,55 0,55-0,48 0,45-0,35
M=350 - 500 MPa
Tvrdi elici
0,50-0,47 0,47-0,45 0,44-0,38 0,35-0,25
M=500 -700 MPa
Aluminij i bakar 0,8-0,75 0,75-0,70 0,70-0,60 0,65-0,50
11
Alati za odsjecanje
Materijal aren Nearen

Lomna vrstoa elini lim s
na odrez 0,1%C 260 320
M [MPa] 0,2% 320 400
0,4% 450 560
0,6% 560 720
0,8% 720 900
1,0% 800 1050
Nehrdjajui elik 520 560
Bronani lim 360 500
Mjed 250 380
Bakar 200 280
Dural (AlCuMg) 220 380
Aluminij 140 160
Olovo 20-30
Kositar 30-40
12
Alati za odsjecanje
Materijal noeva kara za rezanje

lima je alatni elik, a za ostale
vrste kara elik minimalne
vrstoe 600 MPa.
(1731)
Otrice kara se kale i bruse. (1940)
( 6443)
13
Alati za odsjecanje
1. Vrste noeva za rezanje na karama
2. Kojim noevima se moe rezati najvea debljina limova?
3. Objasni faze pri procesu rezanju.
4. O emu ovisi potrebna sila rezanja?
5. to uzrokuje prevrtanje limova pri rezanju?
Kolika je potrebna sila za rezanje lima od nehrajueg

elika debljine 3 mm, duljine 500 mm?
a) paralelnim rezom?
b) kosim rezom pod kutem od 3
14
Alati za odsjecanje
Strojevi za rezanje
1
Alati za odsjecanje
Strojevi za rezanje
2
Alati za odsjecanje
Strojevi za rezanje
3
Alati za odsjecanje
Strojevi za rezanje
4
Alati za odsjecanje
Strojevi za rezanje
5
Alati za odsjecanje
Strojevi za rezanje
6
Alati za odsjecanje
Strojevi za rezanje
7
Alati za odsjecanje
Strojevi za rezanje
8
Alati za odsjecanje
TANCE
tance su alati pomou kojih se tancanjem (probijanjem)
dobijaju proizvodi iz limova i profila.
tance se koriste u preama.

Pri tancanju se ne pojavljuje strugotina.
Koriste se za izradu proizvoda iz metala i ostalih
materijala (guma, plastika, papir...).
Vrste tanci
A) tance za rezanje - slue za rezanje lima po

zatvorenom obodu.
B) tance za plastino oblikovanje -

izradak se trajno deformira npr. savijanjem
hidraulika prea
1
Alati za odsjecanje
Primjeri tancanih proizvoda
2
Alati za odsjecanje
3
Alati za odsjecanje
4
Alati za odsjecanje
tancanje rezanjem
Princip tancanja slian je rezanju na karama.

ig i matrica odgovaraju gornjem i donjem nou na karama.
karama se ree neka duina, a tancom se ree po zatvorenoj krivulji.
tance se koriste za izradu

IG velikog broja istih predmeta.
OBRADAK (lim) Postupak je vrlo ekonomian.
MATRICA
Ulazni obradak kod tancanja
limova moe biti u obliku:
traka (za sitnije izratke)

ploa (za rondele)
IZRADAK vrpci (za velikoserijsku proizvodnju)
(izrezak)
5
Alati za odsjecanje
Vrste tanci za rezanje
tance mogu biti s slobodnim alatom ili s povodnom ploom.
A) tancanje slobodnim alatom
Koristi se za izrezivanje rondela

veih promjera i manjeg broja komada.
Alat nema voenje i tonost izrade

ovisi o tonosti stroja
6
Alati za odsjecanje
A) tancanje slobodnim alatom
Alat za slobodni rez s izbacivaem

Slui za izrezivanje rondela u
tankom limu, kartonu, koi i gumi.
7
Alati za odsjecanje
B) tancanje s povodnom ploom
Izrada je tonija jer povodna ploa

osigurava dobro voenje iga.
8
Alati za odsjecanje
B) tancanje s povodnom ploom
tanca za izrezivanje podloki
9
Alati za odsjecanje
tancanje rezanjem
Izvedbe iga i matrice
ravno izbruene ravno elo iga i konino izbrueno

plohe iga i zakoena rezna elo iga i ravna
matrice ploha matrice ploha matrice
10
Alati za odsjecanje
tancanje rezanjem
Proces tancanja
Ako je zazor izmeu

matrice i iga premalen
javlja se srh na izradku.
zazor
ispravan zazor premalen zazor 11
Alati za odsjecanje
tancanje rezanjem
Iskoritenje materijala pri tancanju
12
Alati za odsjecanje
tancanje rezanjem
13
Alati za odsjecanje
tancanje rezanjem
14
Alati za odsjecanje
1. to su tance?
2. Koje vrste tanci postoje?
3. emu slui povodna ploa?
4. Koji je nedostatak tancanja slobodnim alatom?
5. Kakvog oblika moe biti ulazni obradak?
6. Kad se javlja srh kod tancanja?
7. O emu ovisi iskoritenje materijala pri tancanju?
15
Alati za odsjecanje
Proraun sile tancanja
Sila za vrijeme tancanja raste u ovisnosti o naprezanju na odrez.

Sila tancanja treba u materijalu lima izazvati naprezanje vee od odrezne vrstoe.
- krivulja naprezanja pri tancanju
a - aluminij
b - ugljini elik s <0,25%C
c - ugljini elik s 0,2%-0,3% C
d - ugljini elik s 0,8%C
e - pri zazoru od 4% debljine lima
1
Alati za odsjecanje
Da bi se odtancao neki proizvod treba savladati odreznu vrstou lima.
Potrebna sila tancanja

L [mm] - duina reza
s [mm] - debljina lima
F L s M [N ] - openito M [MPa] - odrezna vrstoa
F d s M [N ] - za kruni izrezak
Ovi izrazi vrijede samo kod

polaganog poveanja sile.
Kod prea postoji odreena brzina

tancanja pa je potrebno silu
poveati za jos 30%.
F L s 1,3 M [ N ] 2
Alati za odsjecanje
Materijal aren Nearen

Lomna vrstoa elini lim s
na odrez 0,1%C 260 320
M [MPa] 0,2% 320 400
0,4% 450 560
0,6% 560 720
0,8% 720 900
1,0% 800 1050
Nehrdjajui elik 520 560
Bronani lim 360 500
Mjed 250 380
Bakar 200 280
Dural (AlCuMg) 220 380
Aluminij 140 160
Olovo 20-30
Kositar 30-40
3
Alati za odsjecanje
Potrebna snaga tancanja

F [N] - sila tancanja
v [m/s] - brzina iga

P c F v [W ] (obino 25mm/s do 70 mm/s)
c- faktor sile; smanjenje

potrebne snage jer sila nije
2 konstantna;
P F v [W ] c= 2/3
3
4
Alati za odsjecanje
Kod tancanja velikim alatima

potrebna sila rezanja moe biti
i vea nego to je prea moe dati.
U tom sluaju koriste se

ig i matrica koji su
koso naotreni.
a, b - izrezak propada kroz

matricu (skoena matrica)
c, d, e - otpadak propada kroz

matricu (skoeni ig)
f - zarezivanje 5
Alati za odsjecanje
Zazor izmeu iga i matrice

Zazor je razlika izmeu promjera prodora
u matrici i promjera iga.
Nepravilan zazor uzrokuje pojavu srha.

Srh se ne pojavljuje samo ako se poetne
pukotine od strane iga i matrice
sastaju i oblikuju plat.

Minimalno potreban zazor hst [mm] - dubina prodiranja u
trenutku odvajanja
z 2 a 2 (1 C ) s tg [mm] [] - kut ploha plata po kojem
se vri odvajanje
hst
C - relativno prodiranje
s iga u materijal
= 5- 6 - za mekani elik
= 4- 5 - za elik srednje tvrdoe
= 4 - za tvrdi elik 6
Alati za odsjecanje
Zazor izmeu iga i matrice
hst
Relativno prodiranje iga C hst C s [mm]
s
debljina materijala s [mm]

Materijal
<1 1-2 2-4 >4
Mekani elik
0,75-0,70 0,70-0,65 0,65-0,55 0,5-0,4
M=250 - 350 MPa
elik srednje vrstoe
0,65-0,60 0,60-0,55 0,55-0,48 0,45-0,35
M=350 - 500 MPa
Tvrdi elici
0,50-0,47 0,47-0,45 0,44-0,38 0,35-0,25
M=500 -700 MPa
Aluminij i bakar 0,8-0,75 0,75-0,70 0,70-0,60 0,65-0,50
7
Alati za odsjecanje
Utjecaj istupljenosti reznih otrica na pojavu srha
a - istupljen ig;
srh se javlja na dijelu lima koji propada kroz matricu
b - istupljena matrica;
srh se javlja na donjoj strani lima
c - istupljen ig i matrica;
srh se javlja na obe strane, na limu i izresku(otpatku) 8
Alati za odsjecanje
1. Koliko mora biti naprezanje pri tancanju?
2. Zato se zakouju otrice iga i matrice?
3. O emu ovisi potrebna snaga tance?
4. O emu ovisi minimalni zazor ?
5. to sve utjee na pojavu srha kod tancanja?
9
Alati za odsjecanje
Upinjanje alata u preu
Alat mora biti tako oblikovan i postavljen da rezultirajua rezna sila pada u os malja.
U suprotnom dolazi do:
- deformacije alata
- nesimetrinog zazora Za svaki alat treba odrediti
- pretjeranog istupljivanja hvatite rezultante.
- zaribavanja iga i matrice
- loma alata
- primjer alata s vie igova
1
Alati za odsjecanje
Upinjanje alata u preu

Rezultantna rezna sila, odnosno njeno hvatite, pronalazi se grafikim postupkom.
2
Alati za odsjecanje
1. to odreuje mjesto upinjanja alata?
2. Kako se pronalazi hvatite rezultirajue rezne sile?
3. Koje su posljedice nepravilnog upinjanja alata u preu?
3
Alati za plastino oblikovanje
Savijanje
Pri savijanju obradak je optereen u plastino podruje i trajno se deformira.
Unutranja vlakna se skrauju i optereena su na tlak, a vanjska

produuju i optereena su na vlak.
Izmeu ta dva podruja nalazi se neutralna linija.
1
Savijanje
Pri savijanju dolazi i do promjene presjeka.

Na unutranjem radijusu savijanja materijal se iri, a na vanjskom skuplja.
2
Savijanje
Proces savijanja
U toku savijanja mijenja se radijus

savijanja i duina zahvata.
Obradak se uz postepeno smanjivanje

polumjera savijanja najprije naslanja na
2 toke donjeg alata.
Zatim se naslanja na ig u 3 toke.
Na kraju savijanja obradak se potpuno

naslanja na alat.
l1, l2, lx - duine zahvata

s - debljina lima
3
Savijanje
Postupci savijanja
Savijanje bez
pridravanja
- koristi se za manje
predmete s manjom
tonou
Savijanje s
pridravanjem
- za predmete s
veom tonou
4
Savijanje
Pri savijanju s malim radijusom savijanja smanjuje se debljina materijala,

a neutralna linija se pomie blie radijusu savijanja.
5
Savijanje
6
Savijanje
7
Savijanje
8
1. to je neutralna linija?
2. Koji postupci savijanja postoje?
3. Kako se deformira popreni presjek pri savijanju?
9
Savijanje
1
Savijanje
2
Savijanje
3
Savijanje
4
Savijanje
5
Savijanje
- prea za savijanje 6
Savijanje
7
tancanje plastinim oblikovanjem
Primjeri izradaka
8
Izvlaenje (duboko vuenje) (eng. Deep Drawing)
Postupkom izvlaenja se ravni lim oblikuje u uplje tijelo.
1
Izvlaenje (duboko vuenje)
Primjeri izradaka
2
Primjeri izradaka
3
Izvlaenje se vri na hladno za tanke limove (s<5mm) ili

na toplo za deblje limove (s>5mm) i za komplicirane stijenke.
Postoje sljedei principi izvlaenja:
1) Izvlaenje bez draa lima

2) Izvlaenje pomou draa lima
3) Povratno izvlaenja
Izvlaenjem se najee proizvode posude krunog

ili pravokutnog presjeka
Izvlaenje se izvodi u vie operacija (prolaza)

kad se eli dobiti vea deformacija (vei omjer izvlaenja)
4
ig
1) Izvlaenje bez draa lima platina

rondela
Ovo je najjednostavniji postupak izvlaenja.

Koristi se za niske izratke, tj. kad dimenzije
platine (obratka) ne prelaze vie od 10-15%
dimenzije iga.
matrica
Kvaliteta izratka ovisi o kvaliteti alata i debljini lima.
Nedostatak ovog postupka je pojava neravnog dna izradak

pa se koristi poseban dra za dno izratka.
5
obradak
Izvlaenje (duboko vuenje) (platina, rondela)

D
Visina izratka se moe

odrediti prema izrazu:
s
h 0,3 3 d 2 s
h [mm] - visina izratka

d [mm] - promjer izvlaenja izradak
6
Postupak izvlaenja:
A) lim je u matrici, ig se polako sputa.
B) ig savija lim i utiskuje ga u matricu.
C) lim se izduuje i poprima oblik iga

i ispunjava zazor izmeu iga i matrice.
D) pri kraju procesa ig oblikuje dno izratka.
E) ig izbacuje predmet kroz matricu

i vraa se u poetni poloaj.
U drugom izvlaenju (2) sve faze se ponavljaju

7
ali se poetni promjer postepeno smanjuje na manji.
Izvlaenje u 4 operacije tancanje

(probijanje dna i otkidanje srha)
8
Koristi se za izvlaenje dubljih upljih tijela.

Dra lima spreava stvaranje nabora u
toku procesa.
Dra nije fiksan ve se prilagoava

vunoj povrini lima koja se ispred iga
zadebljava.
Dno draa je obino zakoeno (~1) to

spreava trganje lima.
9
10
11

Primjena draa lima kod drugog izvlaenja
Dra ima oblik prilagoen
oblku pred izvlaenja
12
3) Povratno izvlaenje
Ovim postupkom se postie znatno vei omjer izvlaenja.
Brzina izvlaenja mora

biti vrlo mala pa se koriste
spore hidraulike pree
Prva operacija se kombinira s drugom, ali je suprotnog smjera.

ig iz prvog izvlaenja slui kao matrica u drugom izvlaenju.
13
Izvlaenje polukugle
14
Izvlaenje koninih oblika
Konini oblik izratka mogue je izvesti:

1. direktnim izvlaenjam
2. stupnjevanim cilindrinim izvlaenjem
1. direktno konino izvlaenje (s draem)
Koristi se kod koninih oblika s stijenkama

nagnutim do 45
15
Izvlaenje koninih oblika
2. stupnjevano cilindrino izvlaenje
Koristi se kod dubljih izradaka i kad je kut

nagiba izmeu 6 - 45 .
Pojedine operacije su stepeniasto nanizane,
a zatim se dobije konani oblik koninim igom
(tzv. fazioniranje).
16
1. Kad se vri hladno, a kad toplo izvlaenje?
2. Koji su najei principi izvlaenja?
3. to je rondela ili platina?
4. Koji je nedostatak izvlaenja bez draa?
5. Zato se koriste vie operacija kod izvlaenja?
6. emu slui dra kod izvlaenja?
7. Opii povratno izvlaenje?
8. Kako se mogu izvlaiti konini oblici?

17
9. Nabroji neke proizvode izraene dubokim vuenjem.
Tehnologija izvlaenja
a) Izvlaenje normalnog cilindrinog oblika
Ovo je najei i najjednostavniji postupak.
Potreban promjer rondele (platine)
D d 2 4 d h [mm]
Promjer platine kod svih postupaka se dodatno

uveava za 10% zbog naknadnog obrezivanja.
1
b) Izvlaenje cilindrinog oblika s velikim radijusom na prijelazu
Izvodi se u dva izvlaenja jer se zbog prevelikih zaobljenja javljaju nabori.
Potreban promjer rondele
D d 2 2 r d1 4 d 3 h [mm]
2
c) Izvlaenje polukugle
Izvodi se direktno ako je omjer debljine lima i promjera polukugle priblino 0,6%.
Inae se izvodi stupnjevano kao i konini oblici s naknadnim fazioniranjem.
Potreban promjer rondele
D 8 r h [mm]
3
d) Izvlaenje pravokutnih oblika
Kod manjih debljina limova (do 1 mm) i manjih dubina izvlaenja postupak je
mogue izvesti u jednoj operaciji.
4
d) Izvlaenje pravokutnih oblika
Kod izvlaenja u vie operacija odreuju se radijusi zaobljenja-
1. izvlaenje r1 = 1,2q R1
2. izvlaenje r2 = 0,6 r1
3. izvlaenje r3 = 0,6 r2
q = 0,6 do 0,1 (koeficijent izvlaenja)

R1 - zaobljenje rondele
5
Tehnologija Izvlaenje
1. to je rondela ili platina?
2. Kako se odreuje veliina rondele kod cilindinih oblika.?
3. Zato se izraunata veliina rondele dodatno uveava?
4. O emu ovisi veliina rondele kod izvlaenja polukugle?
5. Mogu li se pravokutni oblici izvlaiti u jednoj operaciji?
6. to je fazioniranje? Gdje se primjenjuje?
6
Parametri izvlaenja
A) Omjer izvlaenja
Omjer izvlaenja odreuje u koliko e se operacija izvesti postupak.
Omjer izvlaenja je odreen najveim doputenim smanjenjem

dimenzija platine pri kojem nee doi do oteenja ili
nepravilne deformacije.
Omjeri izvlaenja za cilindrine oblike
D0 D D0 - poetni promjer
omjer izvlacenja 100 [%] D - konani promjer
D0
Prvo izvlaenje Daljnja izvlaenja
Izvlaenje bez draa do 15% 5 -10%

Izvlaenje s draem do 45 % do 20% 1
D0 D
Parametri izvlaenja omjer izvlacenja 100 [%]
D0
A) Omjer izvlaenja
Operacija Odnos Omjer Primjer za

izvlaenja promjera izvlaenja D0=100 mm
1. D1 = 0,6D0 40% D1 = 60 mm
2. D2 = 0,8D1 20% D2 = 48 mm
3. D3 = 0,8D2 20% D3 = 38,4 mm

4. D4 = 0,8D3 20% D4=30,7 mm
2
Parametri izvlaenja
B) Zazor pri izvlaenju
Zazor je razlika dimenzija matrice i iga. zazor

Zazor je neto vei od debljine lima.
Iskustveni izrazi za odreivanje zazora
z s 0,07 10 s [mm] Primjer za s = 3mm

- elini lim
elini lim
z = 3,38 mm
z s 0,02 10 s [mm] - Al lim
Al lim
z = 3,11 mm
z s 0,04 10 s [mm] - ostali obojeni metali
Premali zazor uzrokuje trganje materijala, a preveliki nastajanje bora.

3
Parametri izvlaenja
C) Brzina izvlaenja
Brzina izvlaenja kod plitkog izvlaenja nema bitnu ulogu.

V
Kod dubokog izvlaenja prevelika brzina uzrokuje
prevelika naprezanja i trganje materijala.
Najee brzina izvlaenja iznosi 180 do 250 mm/s.
Brzine iznad 250 mm/s je mogue postii kod idealno izraenog alata te
pravilnog podmazivanja i dobrog hlaenja.
4
Parametri izvlaenja
D) Sila izvlaenja
Sila izvlaenja ovisi o vrstoi materijala, dimenzijama izratka i o omjeru izvlaenja.
d [mm] - promjer izvlaenja

F c d s M [N ] s [mm] - debljina lima
M [MPa] - vlana vrstoa materijala
c - faktor izvlaenja
Faktor izvlaenja ovisi o omjeru izvlaenja odnosno omjeru d/D.
Omjer d/D 0,5 0,6 0,7 0,8

Faktor izvlaenja c 1 0,86 0,6 0,40
Primjer za elik vrstoe 500 MPa, s= 3 mm, d= 100 mm i omjer izvlaenja 40%
d/D = 0,6
F= 405265 N 5
Parametri izvlaenja
1. to je omjer izvlaenja i kako se rauna?
2. Koliko iznose najvei omjeri izvlaenja za cilindrine oblike?
3. Zato se ne mogu koristiti vei omjeri izvlaenja od preporuenih?
4. to je zazor i o emu ovisi?
5. O emu ovisi brzina izvlaenja?
6. Koje su preporuene brzine izvlaenja?
7. O emu ovisi i kako se rauna potrebna sila izvlaenja?
8. Kad je potrebna najvea sila izvlaenja?
6
Primjeri izvlaenja
A - odsijecanje (tancanje)
B - savijanje
C - izvlaenje (duboko vuenje)
1
Primjeri izvlaenja
Izvlaenje
koninih oblika
2
Primjeri izvlaenja
Izvlaenje
sloenih oblika
3
Primjeri izvlaenja
Izvlaenje dubokog dna

pomou tlanog prstena
4
Primjeri izvlaenja
Izvlaenje dubokog dna

pomou posebnog alata
5
Primjeri izvlaenja
Izvlaenje ravnog dna

(cijevne stijene)
6
Primjeri izvlaenja
7
Strojevi za izvlaenje
Hidraulika prea
s dvostrukim djelovanjem
B - postolje
C, T - most (okvir)
D - vodei (tlani) prsten
E - izbaciva
F - spremnik ulja
G - pumpa ulja
H - klip
I - uljovod
L - obradak
M - matrica
P - ig
S - nosa matrice
U, V - upravljaka jedinica 8
Hidraulika prea s dvostrukim djelovanjem D - vodei prsten

E - izbaciva
H - klip
L - lim (obradak)
M - matrica
P - ig (patrica)
S - nosa matrice
9
1. takt 2. takt
Hidraulika prea s dvostrukim djelovanjem D - vodei prsten

E - izbaciva
H - klip
L - lim (obradak)
M - matrica
P - ig (patrica)
S - nosa matrice
10
3. takt 4. takt
Primjeri izvlaenja
Alat za izvlaenje
kartera motora
11
Alati za valjanje
Valjanje se primjenjuje u proizvodnji profila, tranica, cijevi, limova, ice i traka

od elika i obojenih metala.
1
Alati za valjanje
Valjanje se primjenjuje u proizvodnji profila, tranica, cijevi, limova, ice i traka

od elika i obojenih metala.
Valjanje se vri pomou valjaka. Polazni materijal je uareni trupac okruglog,
etvrtastog ili viekutnog presjeka.
2
Alati za valjanje
Proces valjanja
3
Alati za valjanje
Proces valjanja
Polazni materijal prolazi kroz valjke vie puta

i pritom mu se smanjuje visina i poveava irina.
Tanki limovi, trake i ice se najee valjaju u

hladnom stanju jer se tako postie glaa povrina.
Vei predmeti valjaju se u toplom stanju.

(elici - 900 do 1300 C; aluminij - 500 C).
4
Alati za valjanje
Valjci za valjanje
Mogu biti ravni (glatki) ili kalibrirani
Glatki valjci slue za valjanje limova. Kalibrirani valjci slue za valjanje profila.
Valjci se sastoje od:

- radnog dijela (L),
- rukavca leaja (t)
- rukavca spojke (t1) - za prikljuak na pogon
5
Alati za valjanje
Valjci za valjanje
Primjeri kalibriranih valjaka
6
Alati za valjanje
Valjci za valjanje
Zbog sile valjanja javlja se progib valjaka koji uzrokuje netonost limova.
Da bi se to izbjeglo valjci imaju blago bavasti oblik, tj imaju izboinu

(tzv. "bombirung") po sredini.
Ravni valjci -
usljed progiba lim ima nepravilan oblik
Bavasti valjci
- lim je pravilnog oblika.
7
Alati za valjanje
Valjci za valjanje
Valjci se izrauju od elika ili elinog lijeva.

Povrina valjaka mora imati odreenu tvrdou i biti otporna na troenje.
Takoer, valjci moraju biti vrsti i ilavi te otporni na visoke temperature ako se
radi u toplom stanju.
Povrina valjaka se stoga kali.
Najee se koriste ugljini i legirani alatni elici npr.:
1943 (C125W)
6440 (100 WCr 6)
4750 (X165 CrMoV 12)
4850 (X155 CrVMo 12 1)
Valjci se pri radu neravnomjerno troe (habaju) i na njih se lijepe estice metala
koji se valja.
Zbog toga se nakon nekog vremena valjci bruse na posebnim brusilicama.
8
Alati za valjanje
1. to se proizvodi valjanjem?
2. Kakvog oblika mogu biti valjci za valjanje?
3. Gdje se koriste kalibrirani valjci, a gdje glatki valjci?
4. Kakav mora biti materijal valjaka?
5. Zato su valjci ispupeni po sredini?
6. Zato se valjci bruse?
7. Kad se koristi hladno, a kad toplo valjanje?
8. to je polazni materijal kod valjanja?
9
Alati za valjanje
Strojevi za valjanje
Strojevi za valjanje se nazivaju valjaoniki stanovi.

Razlikuju se po broju valjaka, smjeru valjanja i namjeni.
Vrste strojeva za valjanje
A) Duo valjci
B) Trio valjci
C) Kvatro valjci
D) Stroj sa vie valjaka
E) Univerzalni valjci
F) Specijalni valjci
1
Alati za valjanje
A) Duo valjaoniki stan
Sastoji se od 2 valjka koji su pogonjeni. Postoji obina i reverzibilna izvedba.
a- reverzbilni (povratni) valjci

Mogue je valjanje u oba smjera.
Valjci su pomini po visini i
mogu mijenati smjer vrtnje.
b- nepovratni valjci
Mogue je valjanje samo u jednom
smjeru, valjci su fiksni.
2
Alati za valjanje
A) Duo valjaoniki stan (reverzibilni)
3
Alati za valjanje
B) Trio valjaoniki stan
Sastoji se od 3 valjka. Mogue je valjanje u oba smjera bez promjene smjera vrtnje.
Pogonjeni su samo gornji i donji valjak. Srednji valjak se vie troi od vanjskih.
Kod valjanja profila i tranica

sva tri valjka su istog promjera.
Kod valjanja limova i traka

srednji valjak je manjeg
promjera.
4
Alati za valjanje
B) Trio valjaoniki stan
5
Alati za valjanje
C) Kvatro valjaoniki stan
Sastoji se od 4 valjka. Srednji (manji) valjci su radni

i pogonjeni, a vanjski (vei) valjci su poduporni.
Vanjski valjci preuzimaju optereenja od

unutranjih i daju veu krutost i tonost stroja.
Koristi se za toplo i hladno valjanje

limova i traka.
Moe biti reverzibilan i ireverzibilan.
6
Alati za valjanje
7
Alati za valjanje
Valjanje trake s natezanjem
Koristi se za valjanje dugih traka i ica.

8
Alati za valjanje
D) Valjaoniki stan s vie valjaka
Koriste se za valjanje tankih limova sa strogim tolerancijama debljine.
Samo srednji valjci su radni. Ostali su poduporni.
9
Alati za valjanje
E) Univerzalni valjaoniki stan
Koriste se za valjanje debljih ploa, greda i traka.

Osim horizontalnih valjaka postoje i vertikalni valjci koji valjaju bone povrine.
10
Alati za valjanje
Koriste se za valjanje specifinih proizvoda (profila, cijevi, tranica, navoja i dr.)
1. Redukcija promjera cijevi valjanjem
11
Alati za valjanje
2. Valjci za valjanje okruglih cijevi u pravokutne
12
Alati za valjanje
3. Valjci za trokutni profil
13
Alati za valjanje
4. Kalibrirani valjci za valjanje profila
za ipke
okruglog
presjeka
za tranice
(predobrada
i zavrna
obrada)
za profile
14
Alati za valjanje
5. Proizvodnja beavnih cijevi valjanjem
a) Mannesmannov postupak
Uareni okrugli profil se ukoenim

valjcima navlai preko trna.
Koristi se za izradu kraih cijevi

veeg promjera.
15
Alati za valjanje
5. Proizvodnja beavnih cijevi valjanjem
b) Pilger postupak
Koristi se za izradu duih cijevi

manjih promjera i tankih stijenki.
Valjci su hiperbolinog profila.

Sastoje se od ravnog dijela (kalibra)
i dijela za prazan hod.
Postupak je diskontinuiran.
Cijev se pomakne za jedan korak unatrag
dok su valjci u praznom hodu, a zatim
kalibrirani dio valjka izvalja zahvaenu
duinu cijevi.
16
Alati za valjanje
Proizvodnja beavnih cijevi valjanjem
Mannesmann-ov postupak Pilger postupak
17
Alati za valjanje
6. Proizvodnja avnih cijevi valjanjem
Valjanje avnih cijevi
traka
cijev
Savijanje i zatvaranje trake u oblik cijevi (za cijevi do 100 mm)

Plat cijevi se oblikuje valjcima, provlai kroz matricu,
a zatim se av zavaruje.
18
Alati za valjanje
cijev
6. Proizvodnja avnih cijevi valjanjem
Valjanje avnih cijevi
traka
1 - plinska sapnica za zagrijavanje

2 - valjci za zatvaranje trake
3 - kalibrirane elektrode
19
Alati za valjanje
7. Valjanje (utiskivanje)
navoja
Valjanje navoja
pomou ravnih eljusti.
Jedna eljust (a) je nepomina,

a druga (b) pomina
Duina navoja
ograniena je
duinom eljusti
20
Alati za valjanje
Valjanje (utiskivanje)
navoja
Valjanje navoja
pomou kalibriranih valjaka
a, b - kalibrirani valjci
c - vijak
d - podlona letva
21
Alati za valjanje
8. Valjanje (utiskivanje) ozubljenja
Primjenjuje se kod serijske

izrade zupanika.
22
Alati za valjanje
Valjanje (utiskivanje) navoja i ozubljenja
Vijci i ozubljenja izraeni valjanjem su vri jer nema otkidanja

materijala i prekidanja linije strukture.
Navoj izraen rezanjem
Navoj izraen valjanjem (utiskivanjem)
23
Alati za valjanje
Pitanja za 1. to je valjaoniki stan? Po emu se meusobno razlikuju?

ponavljanje
2. Navedi vrste valjaonikih stanova?
3. Skiciraj i opii duo, trio i kvatro valjke.
4. emu slue postrojenja s vie valjaka?
5. Opii Mannesmann-ov i Pilger postupak.
6. Opii univerzalni valjaoniki stan.
7. Kakav je alat za izradu navoja valjanjem?
8. Koja je prednost izrade navoja i ozubljenja valjanjem?
9. Opii postupak izrade avnih cijevi valjanjem.
10. Koja je uloga radnih, a koja podupornih valjaka?
11. Koji valjaoniki stanovi mogu biti reverzibilni? Zato se koriste?

24
Alati za valjanje
1
Alati za valjanje
2
Alati za valjanje
3
Alati za valjanje
4
Alati za valjanje
5
Alati za valjanje
6
Alati za valjanje
Pitanja za 1. to je valjaoniki stan? Po emu se meusobno razlikuju?

ponavljanje
2. Navedi vrste valjaonikih stanova?
3. Skiciraj i opii duo, trio i kvatro valjke.
4. emu slue postrojenja s vie valjaka?
5. Opii Mannesmann-ov i Pilger postupak.
6. Opii univerzalni valjaoniki stan.
7. Kakav je alat za izradu navoja valjanjem?
8. Koja je prednost izrade navoja i ozubljenja valjanjem?
9. Opii postupak izrade avnih cijevi valjanjem.
10. Koja je uloga radnih, a koja podupornih valjaka?
11. Koji valjaoniki stanovi mogu biti reverzibilni? Zato se koriste?

7
Alati za ispreavanje
Ispreavanje (ekstruzija, istiskivanje) se koristi za izradu raznih profila, ipki,

traka i cijevi od obojenih metala i elika.
Prednost ovog postupka je to se mogu proizvoditi profili najsloenijih oblika.
Primjeri profila proizvedenih ispreavanjem
1
Primjeri profila proizvedenih ispreavanjem
2
Postupak ispreavanja
Zagrijani okrugli trupac metala se postavlja u spremnik (kontejner) hidraulike
pree i istiskuje igom kroz otvor matrice.
A - matrica
B - trupac metala
C - tlana ploa
D - ig
E - ispreani komad
Matrica ima otvor koji

odgovara obliku profila.
3
Postupak ispreavanja
Postoje dva osnovna postupka ispreavanja.
A) Ispreavanje punih profila B) Ispreavanje upljih profila i cijevi
4
Ispreavanje punih profila
5
Ispreavanje upljih profila
Kod upljih profila unutranji otvor se oblikuje trnom koji je dio matrice.
6
Ispreavanje cijevi
Kod ispreavanja cijevi unutranji otvor se oblikuje posebnim pominim trnom

koji se nalazi na igu.
7
Inverzno ispreavanje
Materijal se ispreava u smjeru suprotnom od hoda iga.

Koristi se u velikoserijskoj proizvodnji.
- inverzno ispreavanje punog profila

8
Inverzno ispreavanje upljeg profila
Koristi se za izradu poklopaca , ahura, danca, cjevica i sl.
9
Tlak ispreavanja u ovisnosti o hodu iga

Ispreavanje se deava u 2 faze:
1. sabijanje trupca u kontejneru

pree (tlak raste do maksimuma)
2. ispreavanje
(tlak ostaje isti ili malo opada)
Najee se ispreava se do
90 % duljine trupca, a ostatak
se uklanja iz pree.
Rjee se koristi postupak

kontinuiranog ispreavanja kad se
slijedei trupac nastavlja na slijedei.
10
1. Koja je prednost postupka ekstruzije?
2. Opii postupak ispreavanja punih profila.
3. Opii postupak ispreavanja upljih profila.
4. Opii postupak ispreavanja cijevi.
5. Opii postupak inverznog ispreavanja.
6. to se proizvodi inverznim ispreavanjem?
7. Koje su faze kod postupka ispreavanja?
8. Zato se ne ispreava cijela duina trupca?
9. Kakav je postupak kontinuiranog ispreavanja?

11
Matrica
Matrica je mehaniki i toplinski vrlo optereen alat.

Oblik i hrapavost povrine matrice utjeu na tonost
i hrapavost izratka i na potrebnu silu ispreavanja.
Postoje tri oblika matrice:
a) cilindrini (ravni) - najee se koristi

b) konini - koristi se za izradu cijevi
c) otri - rijetko se koristi
Matrica se izrauje od alatnih elika legiranih s

Cr, W, Mo,V i Ni, koji su otporni na visoke temperature,
ilavi i otporni na troenje.
Npr. 5742 (56 NiCrMoV 7), 4751 (X38 CrMo 5 1),
6451 (X30 WCrV 9 3) i dr.
Za ispreavanje ice koriste se matrice od tvrdih metala.

1
Kombinirane matrice
Koriste se za ispreavanje upljih profila.
upljina u profilu se oblikuje ugraenim

trnom koji je s matricom spojen mostom.
Na mostu matrice metal se cijepa u dvije

ili vie pojedinanih struja koje se u
prostoru ispred ulaza u matricu ponovo
spajaju.
Stoga profil ima uzdune avove.
2
Matrica
3
Matrica
4
Matrica
5
Matrica
Otvor matrice je uvijek neto vei od ispreanog komada zbog razliitih toplinskih
dilatacija profila i matrice te da bi se profil odvojio od stijenke matrice nakon izlaza.
Da bi se izjednaila brzina istjecanja

metala kroz matricu vei otvori imaju dui
vrat da se povea otpor istjecanja.
6
Matrice za vieilno ispreavanje

Slue za istovremeno ispreavanje vie profila.
Poto je brzina istjecanja metala najvea u

sreditu matrice dio presjeka s najmanjom
povrinom se smjeta blie centru matrice
da bi se brzina bila jednolika.
7
Linije teenja pri ispreavanju
a) ravna matrica b) konina matrica

8
Temperature i brzine ispreavanja
Doputene brzine ispreavanja ovise o vrsti metala i o sloenosti presjeka profila.
9
Temperature zagrijavanja metala Tlak ispreavanja (za hladno istiskivanje)
Materijal t [C] Materijal p [MPa]

Legirani elici 1300 Meki elici 2300
Al legure 480 Al legure 800
Nikal 1320 Mesing 700
Mesing 800 Bakar 600
Bakar 950
Ispreavanje se vri na hidraulikim (najee horizontalnim) preama s

tlanom silom do 150 MN.
10
Pitanja za 1. Na to utjee oblik i hrapavost matrice?

ponavljanje
2. Od ega se izrauju matrice?
3. Navedi vrste matrica.
4. to je kombinirana matrica, emu slui?
5. Koja svojstva moraju imati elici za matrice?
6. Zato neki ispreani profili imaju uzdune avove?
7. Zato je otvor matrice vei od dimenzija profila?
8. Kako se dobije jednolika brzina istjecanja kroz matricu?
9. O emu sve ovisi brzina ispreavanja?
10. Na kojim strojevima se vri ispreavanje?
11. Kojim postupcima obrade se izrauju matrice? 11

Alati za provlaenje
Postupak provlaenja se koristi u proizvodnji ipki, traka, cijevi, boca i ice.

Uglavnom slui za promjenu promjera i debljine stijenke izratka, a rijetko za
promjenu oblika.
1
Alati za provlaenje
Provlaenje se primjenjuje kad su potrebne tonije dimenzije i glaa povrina

izratka ili kad je presjek proizvoda vrlo malen (ica, tankostijeni profili i sl.)
Provlaenje se najee izvodi u hladnom stanju.

2
Alati za provlaenje
Ako se provlaenje izvodi u toplom stanju, matrica se hladi vodom.
3
Alati za provlaenje
Alat za provlaenje je matrica.
Matrica se sastoji od:
- ulaznog koninog dijela
- cilindrinog dijela koji slui za voenje

H
- izlaznog dijela
- ulazni kut
- izlazni kut
H - visina matrice
D - vanjski promjer 4
Alati za provlaenje
5
Alati za provlaenje
Matrice
Matrica od tvrdog metala (WC)
6
Alati za provlaenje
Matrice
7
Alati za provlaenje
Dijamantna matrica
8
Alati za provlaenje
Matrice za ostale oblike
9
Alati za provlaenje
Vrste matrica
Ovisno o namjeni matrice imaju razliitu geometriju.
a) za tanke ipke, =10
b) za icu, =10
c) za deblje ipke, =16
d) za cijevi, =24
10
Alati za provlaenje
Vrste matrica
Matrice mogu biti jednodijelne ili viedijelne.
Viedijelne matrice se sastoje od vie

podesivih segmenata koji se mogu
razmicati tako da se dobiju razliite
veliine presjeka profila.
11
Alati za provlaenje
Naprezanje pri provlaenju
12
Alati za provlaenje
Sile pri provlaenju
Potebna sila provlaenja je

vea kod manjih kuteva
zakoenja matrice.
Najvea sila u matrici je na

ravnom kalibrirajuem dijelu.
Optimalni kut matrice je oko

5do 8 (za puni presjek),
a 10 do 13 za cijevi.
13
Alati za provlaenje
Materijali za izradu matrica
Matrica se izrauje od alatnih elika legiranih s

Cr, W, Mo i V koji su otporni na troenje.
Npr.:
6850 (142 WV 13)

4650 (X 210 CrW 12)
Takoer, mogu se koristiti matrice od tvrdih metala.
14
Alati za provlaenje
Strojevi za provlaenje ice
15
Alati za provlaenje
16
Alati za provlaenje
17
Alati za provlaenje
1. Gdje se primjenjuje provlaenje?
2. Kakvog je oblika matrica? Skiciraj?
3. O emu ovise dimenzije matrice?
4. Koje vrste matrica postoje?
5. Kakva je raspodjela naprezanja pri provlaenju?
6. O emu ovisi potrebna sila provlaenja?
7. Koji se materijali koriste za izradu matrica?
8. Kakva je raspodjela naprezanja kod provlaenja?
9. to je optimalni kut provlaenja? Koliko iznosi?

18
Alati za kovanje
Tehnologija kovanja je jedan od najstarijih i najrairenijih postupaka obrade

metala deformiranjem.
Izvodi se najee u toplom stanju, iako se kod

manjih dimenzija i manjih deformacija moe
izvoditi i u hladnom stanju.
Rad pri povienoj temperaturi omoguuje bolju

plastinost materijala pa su zbog toga potrebne i
osjetno nie sile deformiranja.
1
Alati za kovanje
Idealna temparatura za kovanje je ona pri kojoj materijal ima najvee

svojstvo plastine deformacije.
2
Alati za kovanje
Prednosti i nedostaci kovanja
PREDNOSTI:
vrlo visoka efektivnost,

velika tonost postignutih dimenzija,
dobra kvaliteta povrine
mogunost izrade relativno kompliciranih izradaka
dobra vrstoa, ilavost izradaka te dinamika izdrljivost
NEDOSTACI:
utroak energije potrebne za zagrijavanje materijala

stvaranje sloja oksida koji uzrokuje oneienje materijala
mogui maseni gubitak koji kod izradaka velikih dimenzija moe biti znaajan.
3
Alati za kovanje
Proizvodi dobiveni kovanjem
Kovanjem se u pravilu izrauju proizvodi koji su izloeni dinamikom

naprezanju (klipnjae, poluge, koljenasta vratila i sl.)
te proizvodi ija bi izrada bila skupa i komplicirana s drugim postupcima
(kljuevi za vijke, pribor za jelo, kuke, naplatci, kvake i sl.)
4
Alati za kovanje
5
Alati za kovanje
6
Alati za kovanje
7
Alati za kovanje
8
Alati za kovanje
9
Alati za kovanje
Kovanje dijelimo na:
A) runo kovanje
B slobodno strojno kovanje
C) strojno kovanje u ukovnjima (kalupima).
10
Alati za kovanje
A) Runo kovanje B) Slobodno strojno kovanje
11
Alati za kovanje
C) Strojno kovanje u kalupima
12
Alati za kovanje
Kalup (ukovanj) zatvorenog i otvorenog tipa
13
Alati za kovanje
14
Alati za kovanje
Proizvod dobiven kovanjem u kalupu
15
Alati za kovanje
C) Strojno kovanje u kalupima
16
Alati za kovanje
Postupak kovanja u kalupima
17
Alati za kovanje
Postupak kovanja u kalupima
18
Alati za kovanje
Postupak horizontalnog
kovanja
19
Alati za kovanje
Usporedba proizvoda dobivenih kovanjem i odvajanjem estica
ilavost i dinamika izdrljivost materijala ovise

o toku vlakana u materijalu.
1. kovanje - vlakna prate konturu predmeta

pa se dobije vea vrstoa, ilavost i dinam.
izdrljivost
2. lijevanje - ne postoji vlaknasta struktura;

odljevci su manje vrstoe od otkivaka
3. obrada rezanjem - vlaknasta struktura se

rezanjem prekida pa se smanjuje ilavost
i vrstoa izratka.
20
Alati za kovanje
1. to se izrauje kovanjem?
2. Koji postupci kovanja postoje?
3. Koje su prednosti kovanja prema drugim postupcima?
4. Koji su nedostaci kovanja?
5. to je ukovanj? Kakav moe biti?
6. to je srh?
7. Zato kovani proizvodi imaju dobra mehanika svojstva?
8. Pri kojoj temperaturi se vri kovanje?
21
Alati za kovanje
1
Alati za kovanje
2
Alati za kovanje
3
Alati za kovanje
4
Alati za kovanje
5
Alati za kovanje
6
Alati za kovanje
7
Alati za kovanje
Prea za kovanje
8
Alati za kovanje
Prea
za kovanje
9
Alati za kovanje
1. Gdje se primjenjuje provlaenje?
2. Kakvog je oblika matrica? Skiciraj?
3. O emu ovise dimenzije matrice?
4. Koje vrste matrica postoje?
5. Kakva je raspodjela naprezanja pri provlaenju?
6. O emu ovisi potrebna sila provlaenja?
7. Koji se materijali koriste za matrice?
8. Kakva je raspodjela naprezanja kod provlaenja?
9. to je optimalni kut provlaenja? Koliko iznos?

10
Alati za obradu odnaanjem
Najei postupci nekonvencionalnih obrada:
Elektroerozijska obrada (EDM)

Elektrokemijska obrada (ECM)
Obrada plazmom (PJM)
Obrada ultrazvukom (USM)
Obarda laserom (LBM)
Obrada vodenim mlazom (WJM)
Postupci o odnaanja ne zahtijevaju silu utiskivanja alata, te alati ne moraju

biti tvri od obradaka.
Alat je samo nositelj dimenzija i oblika izratka, (tj. obradak poprima oblik alata),
a rad obavlja elektrina energija, kinetika energija, kemijski proces ili
njihova kombinacija.
Prednost ovih postupaka je obrada vrlo vrstih i tvrdih materijala koji se ne mogu
obraditi klasinim postupcima.
Ovi postupci se esto koriste za izradu alata (kalupa i matrica) za kovanje, izvlaenje,
provlaenje, preanje, i dr.
Princip EDM (Electrical Discharging Machining) obrade
(elektroerozijska obrada)
EDM je najei postupak nekonvencionalnih obrada.
Odnaanje se vri djelovanjem kratkotrajne ponavljajue iskre koja se javlja u zazoru

izmeu dviju elektroda.
Iskra preskae s alata na obradak i na njemu (usljed visoke temperature) topi i
isparava estice materijala.
izgled obraene povrine

Princip EDM (Electrical Discharging Machining)

obrade (elektroerozijska obrada)
Elektroda (alat) ima oblik (negativa) obraivane povrine. Materijal alata je

najee mjed, grafit, Al, Cu, W, elik ili posebni sinterirani materijal.
Obrada se vri u posudi s dielektrikom.

Dielektrik je sredstvo (tekuina) koje proputa el. struju pri odreenom naponu,
a inae se ponaa kao izolator.
estice obraenog materijala se odvode iz zazora prisilnom cirkulacijom u filter.
Zazor se pri obradi poveava te je potrebno pribliavati elektrodu stalnim posmakom.

Princip EDM (Electrical Discharging Machining)

obrade (elektroerozijska obrada)
Tehnike karakteristike obrade
Napon 40 - 200 V
Radni zazor [m] 5 - 400 m
Najmanji provrt d= 0,02 -0,04 mm
Hrapovost povrine N4 - N6
Snaga f trajanje impulsa Q

stroja [Hz] [s] [mm3/min]
[kW]
gruba obrada 3-30 50-3000 100-10000 100-30000
srednja 0,3 -5 1000-10000 50-500 30-500
fina <1 > 3000 < 20 < 30
Elektroerozijski stroj
Elektroerozijski stroj
Elektrokemijska obrada (ECM - Electrochemical machining)

Elektrokemijska mehanika obrada

(Anodnomehanika obrada)
Erozimat
(Electrical Discharging Machine -EDM )
table size 750 x 400 mm
operating tank 1100 x 610 x 410 mm

x-y travel 420 - 380 mm
table mounting plate 230 - 660 mm
head travel distance 250 mm
max. electrode weight 120 kg
max. workpiece weight 1200 kg
dimensions (L x W x H) 1530x1500x2210 mm
max. mean current 60 A
removal rate 480 mm/min.
min. electrode wear % <0,5 %
connected load kVA 6
generator size (L x W x H) 740x650x1920 mm
weight 1600 kg
dielectric reservoir 300 l
CNC Electrical Discharging Machine table size 750 x 400 mm

EDM 460/60 CNC - Knuth max. work piece size
1100 x 600 x 400
mm
max. work piece
1300 kg
weight
x, y travel 420, 360 mm
head travel 300 mm
max. electrode weight 180 kg
dimensions (LxWxH) 1530x1500x2210 mm
weight of machine 1600 kg
dielectric tank
920 x 800 x 700 mm
(LxWxH)
capacity 370 l
filter 2
weight dielectric tank 120 kg
weight generator 260 kg
max. amperage 60 A
max. removal rate 530 mm/min.
connected load 7.5 kVA
min. electrode wear 0.3 %
/ R max. 0.3 (N5)
Erozimat
(Electrical Discharging Machine -EDM )
Stroj za elektroerozijsko rezanje

(EDM Wire Eroding)
Max. work piece size 350 x 450 x 200 mm
Max.work piece weight 300 kg

Main table traverse (X,Y) 250 x 350 mm
Auxiliary table traverse
30 x 30 mm
(U,V)
Max. taper cutting angle +/- 5 / 100 mm
Wire diameter 0,25 mm
Min.increment 0,001 mm
Interpolation function linear & zirkular
RS-232 C seriell
Data input/Output
Disk.laufwerk
Dielectric fluid Water
Tank capacity 100 Ltrs.
Connected load 3 kW, 400V
Machine dimensions 1825 x 1725 x 1900 mm
Weight 2000 kg
EDM Wire Eroding
table dimensions 900x610 mm

max. workpiece 1000x630
dimensions mm
max. workpiece
400 mm
thickness
max. workpiece weight 500 kg
X,Y
500x630 mm
axis
travel U,V 35x35
axis (17,5)
Z axis 350 mm
smallest display
0,001 mm
increment
positioning X axis 0,020 mm

accuracy Y axis 0,023 mm
roughness Ra< 2,5 m
max. removal speed 80 mm/min
max. cutting angle 6/ 50 mm
connected load 4,5 kW
2075x1730x2
machine dimensions
120
machine weight 4000 kg
Obrada plazmom (PJM - Plasma Jet Machining)

Stroj za rezanje plazmom

(Plasma Cutting System) max. travel
17 m/min
speed
0.02 - 6000
cutting speed
mm/min.
positioning 0.1 mm and
accuracy better
0.05 mm
repeatability
and better
OBRADA ULTRAZVUKOM
Primjer izradaka
STROJ ZA OBRADU ULTRAZVUKOM

STROJ ZA OBRADU ULTRAZVUKOM
a a - eljezna jezgra
b - navoji ice
c - leaj
d - ultrazvuna glava
e - nosa alata
f - plat za hlaenje
g - mjesto prihvata alata
h - alat
i predmet obrade
OBRADA VODENIM MLAZOM

(Water Jet Machining)
obrada s istim vodenim obrada s dodatkom

mlazom abrazivnog sredstva
Prmjeri obrade vodenim mlazom

Stroj za rezanje vodenim mlazom

Stroj za rezanje vodenim mlazom

(3D Water-Jet Cutter)
machining area up to 2000 x 1000 x 500
(W x D x H) mm
positioning accuracy 0.1 mm
rapid feed: X / Y axis 17 m/min

operating voltage 24 V/48 V
Operating pressure up to 3800 bar

Stroj za rezanje vodenim mlazom Flow rate HP water 2.3 - 7.6 l/min.
Positioning 0.1 mm and

accuracy better
Cutting 0.02 - 6,000

speed mm/min.
Examples (material
thickness)
Stainless steel 100 mm
Aluminum 120 mm
Marble 120 mm
Plastic foam 150 mm
Glass 120 mm
Titanium 100 mm

Alati PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Alati PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ALATI I NAPRAVE

Plan i program predmeta

Alati se mogu koristiti na stroju ili runo.

Prednosti koritenja alata i alatnih strojeva:

- maksimalno iskoritenje alatnog stroja

B) Alati za obradu bez skidanja strugotine

Prema vrsti operacije koju obavljaju postoje alati za:

Materijali za izradu alata

Materijali za izradu alata

Materijali za izradu alata

Materijali za izradu alata

Materijali za izradu alata

Materijali za izradu alata

Materijali za izradu alata

Materijali za izradu alata

3. Koje su prednosti koritenja alata i alatnih strojeva?

4. Objasni podjelu alata.

5. Koji se elik koristi za izradu alata za :

Dijagram rastezanja mekih elika

O-P: podruje proporcionalnosti

Dijagram rastezanja mekih elika

Dijagram rastezanja mekih elika

Dijagram rastezanja razliitih metala

3. to se deava u podruju plastinosti?

4. to se deava u podruju klonulosti?

5. Na dijagramu rastezanja pokai podruje

6. Nacrtaj dijagram rastezanja aluminija.

kare za rezanje lima

Rezanje kod kara vre noevi (gornji i donji no).

1. Paralelni i kosi rez

Ove kare se koriste za rezanje limova do debljine 40 mm, te za rezanje traka,

Kut postavljanja noeva iznosi: Kut rezanja

2. Rez okruglim noevima

Pri rezanju okruglim noevima postoji vie poloaja noeva:

a) okrugli noevi s paralelnim osovinama

2. Rez okruglim noevima

Kut nagiba osovina

2. Rez okruglim noevima

c) oba noa nagnuta

Zazor meu noevima

2. Rez okruglim noevima

Zazor izmeu noeva

Rezanje na karama se odvija u 3 faze:

1. faza elastinih deformacija - materijal se deformira do granice elastinosti

Moment uzrokuje bone

F [N] - rezultirajua sila rezanja

Da ne bi dolo do prevrtanja lima koristi se

Proraun sile rezanja

a) Paralelni rez (=0) b) Kosi rez (za = 2 do 5)

Proraun sile rezanja

Koeficijent kosog reza kF [mm2]

Debljina Kut postavljanja noeva

Proraun sile rezanja

debljina materijala s [mm]

Proraun sile rezanja

Materijal aren Nearen

Materijal noeva kara za rezanje

1. Vrste noeva za rezanje na karama

2. Kojim noevima se moe rezati najvea debljina limova?

3. Objasni faze pri procesu rezanju.

4. O emu ovisi potrebna sila rezanja?

5. to uzrokuje prevrtanje limova pri rezanju?

Kolika je potrebna sila za rezanje lima od nehrajueg