Jerome David Salinger - Lovac u itu

Sadraj - Holden Caulfield zapoinje priu danom kad je napustio srednju kolu Pencey Prep.
Bila je subota, dan nogometne utakmice sa Saxon Hallom, posljednja utakmica godine i kao
takva vrlo vana. Holden je stajao na vrhu breuljka i gledao utakmicu budui da se tek vratio iz
New Yorka, gdje je bio s maevalakim klubom na turniru, no klub ipak nije nastupio na turniru
jer je Holden opremu i maeve ostavio u podzemnoj eljeznici. Drugi razlog to Holden gleda
utakmicu s breuljka, a ne s tribina, jest taj to se ide oprostiti sa svojim profesorom povijesti
Spencerom, koji se razbolio te je pozvao Holdena da ga posjeti prije nego ode kui. Naime,
Holden je izbaen iz kole budui da je imao jedinice iz etiri predmeta. Nakon to se s breuljka
oprostio od kole, potrao je prema kui profesora Spencera. Budui da se jako smrznuo, "legao"
je na zvonce im je doao do kue kako bi mu to prije otvorili. Ga Spencer mu je otvorila i uz
srdane pozdrave pozvala ga u sobu profesora Spencera.

Spencer je sjedio u fotelji pokriven nekakvim starim pokrivaem. Najprije je ispitivao Holdena
zato nije na utakmici, kako je bilo kod ravnatelja, znaju li njegovi roditelji da je izbaen iz
kole, a zatim je uslijedila "jezikova juha". to je to s tobom, mladiu? rekao je stari Spencer.
Rekao je to prilino strogo, bar za njega. Holden je pao etiri predmeta, ak i Spencerovu
povijest, a poloio je samo engleski, u kojem je i inae bio vrlo uspjean. Spencer ga je sad
natjerao da mu doda esej koji je Holden napisao o Egipanima kad su imali zadau, te mu ga je
proitao naglas. - Spustio je taj moj prokleti sastavak i pogledao me pobjedonosno, kao da je
upravo ubio boga u meni u ping - pongu ili neem slinom. Mislim da mu nikad neu oprostiti
to mi je naglas proitao sve ono moje sranje. Ja ga nikad ne bih njemu itao da ga je on napisao
- ne bih, zaista. Spencer pita Holdena to bi on uinio na njegovu mjestu, bi li ga isto sruio.
Holden je tad poeo klasinim izgovorima: da je glup to je pao, da bi uinio isto to i Spencer, i
slino, a dok je to izgovarao, razmiljao je o malom jezeru u Central Parku u New Yorku i o
patkama koje na njemu budu. Holden se ispria da sad mora poi. Jedva je ekao da izae iz te
alosne sobe.

Iako je Holden Spenceru rekao da mora u dvoranu, vratio se u svoju sobu u Penceyju. ivio je u
Ossenburgerovu krilu nove zgrade, gdje su ivjeli drugi i trei razredi. Holden je iao u drugi
razred. U sobi je bilo ugodno toplo te je skinuo kaput, a na glavu stavio crvenu lovaku kapu,
koju je za jedan dolar kupio u New Yorku, i to tako da je "ilt" okrenuo iza. Zatim se zavalio u
fotelju i poeo itati knjigu koju je posudio u knjinici (Izvan Afrike). Nije proitao ni tri
stranice kad mu je u sobu upao Ackley, mladi iz susjedne sobe koji bi uvijek upadao k njima i
dosaivao. Holden je nastavio itati pokuavajui ignorirati Ackleyja, no taj je bio toliko
naporan, morao je pregledati svaki predmet u njihovoj sobi, a zatim je traio od Holdena da mu
posudi karice za nokte. Dok je Ackley rezao nokte i "pljuvao" po Holdenovu cimeru
Stradlateru, Stradlater uurbano ulazi u sobu. Ackley tad napokon odlazi u svoju sobu,
ostavljajui tako Holdena na miru.
Stradlater se spremao za spoj, a Holden mu je pravio drutvo. Stradlater iskoristi priliku te
zamoli Holdena da mu napie esej iz engleskog budui da je Holden strunjak za engleski.
Holden pomisli i kae: - Bila je to velika ironija. Zaista jest. - Ja sam onaj koga izbacuju iz ove
proklete kole a ti trai od mene da ti piem tamo neke sastavke (...). Holden je rekao da e
razmisliti, a zatim pita Stradlatera s kojom djevojkom veeras izlazi, a on odgovori da se
djevojka zove Jane Gallagher, te nadoda kako je rekla da poznaje Holdena. Holden se sloi te
ispria kako su se on i Jane druili tijekom pretprola ljeta. Stradlatera nisu previe zanimale te
prie, nego se samo obukao i otiao. Holdenu nije bilo ba ugodno uti da dobra Jane izlazi sa
Stradlaterom jer je Stradlateru samo seks bio vaan. Nije mogao odvratiti misli od toga, no uto
ponovno doe Ackley. I to je bio prvi put da je Holdena razveselio Ackleyjev posjet jer mu je
odvratio misli s Jane i Stradlatera.

Dolo je vrijeme veeri, koja je svake subote bila ista: biftek. Nakon veere, deki su se
zabavljali grudajui se, a budui da Holden nije imao nikakve planove za izlazak, odluio je s
Brossardom i Ackleyjem otii u Agerstown u kino i na hamburger. Na kraju su otili samo na
hamburger jer su Brossard i Ackley ve gledali film koji se prikazivao, a Holden ionako nije
imao ni elju gledati ga. Vrativi se, Holden odlui napisati sastavak za Stradlatera. Zadatak je
bio opisati neto pa je Holden odluio opisati bejzbolsku rukavicu svog pokojnog brata Allieja,
koji je imao leukemiju. Holden se prisjetio kako je divan njegov brat bio, najbolja osoba koju je
poznavao. Kad je Allie umro, Holden je bio toliko ljut da je razbio akom sve prozore u garai: -
Spavao sam u garai one noi kad je umro i porazbijao sam golom akom sve one proklete
prozore, onako, iz istog bijesa. Pokuavao sam ak da porazbijam prozore terenskih kola koja
smo imali tog ljeta, ali mi je aka ve bila slomljena i svakakva, pa mi to nije uspjelo. Bilo je oko
pola jedanaest kad je dovrio sastavak, no nije bio umoran pa je sjeo i gledao kroz prozor.

Jo je uvijek gledao kroz prozor kad se Stradlater vratio sa spoja s Jane. Holdenu jo uvijek nije
bilo drago to je Jane izala s nekim tako beskrupuloznim i egocentrinim, no nije nita pitao
Stradlatera o spoju. Stradlater je zahvalio Holdenu to mu je posudio sako i pitao ga je li mu
napisao sastavak iz engleskog. Holden mu kae da mu ga je stavio na krevet. Stradlateru se tema
i sadraj sastavka nisu nimalo svidjeli te je rekao Holdenu da nita ne moe napraviti kako treba,
na to Holden uzme sastavak i podere ga, te legne na krevet i zapali cigaretu. utjeli su due
vrijeme, no onda je Holden ipak upitao kako je bilo s Jane. Pria je dovela do toga da su
Stradlater i Jane veer proveli u automobilu, a Stradlater je dao naslutiti i da su imali seksualni
odnos.

Tad je Holden poludio i htio akom udariti Stradlatera, no promaio je pa ga je Stradlater oborio
na pod i kleknuo na njega da ga smiri. Holden je urlao na njega vrijeajui ga, govorei mu da
samo iskoritava dobre djevojke. Stradlater mu je rekao da e ga pustiti ako prestane s uvredama,
a ako ne prestane, udarit e ga. Holden obea da e prestati, no im ga je Stradlater pustio,
Holden ga opet "poasti" svakakvim uvredama i stoga ga Stradlater udari akom te Holden padne
na pod. Lice mu je bilo krvavo. Stradlater mu kae neka ide oprati lice, te se ode tuirati. Holden
je napokon ustao. Imao je osjeaj da je Ackley u susjednoj sobi sve uo te ode k njemu iako
gotovo nikad nije tamo dobrovoljno odlazio.

Ackley je jo uvijek bio budan, no u sobi nije bilo upaljeno svjetlo pa ga je Holden upalio.
Ackley se zaprepastio vidjevi Holdena krvava, no Holden mu je rekao neka se ne brine, krv e
sama stati. Ackley je uporno pokuavao doznati zato su se Stradlater i Holden potukli, no
Holden mu je naposljetku rekao da je to bilo zbog njega (Ackleyja), da je branio njegovu ast jer
ga je Stradlater vrijeao. Naravno, to je bila la jer Holden nije imao namjeru dijeliti svoje
intimne misli s Ackleyjem. Holden je upitao moe li noas prespavati kod njega u sobi, u krevetu
njegova cimera, no iako se Ackley premiljao, Holden ipak legne u krevet. Morile su ga misli o
Jane i Stradlateru jer je znao kakav je Stradlater "igra" kad se radi o enama. Ubrzo Holden ipak
ode iz Ackleyjeve sobe, ipak nije namjeravao tamo prespavati. Pala mu je na pamet pomisao da
bi mogao jo veeras otii iz Penceyja, pa u nekom hotelu u New Yorku priekati srijedu i
povratak kui budui da njegovi roditelji prije utorka - srijede nee dobiti pismo o njegovu
izbacivanju iz kole. Pomisao je proveo u djelo. Spakirao je svoja dva kovega, na glavu stavio
crvenu lovaku kapu, opet naopake jer je to tako volio te izaao u hodnik. Malo je zastao da
baci posljednji pogled, a onda sam dreknuo najjae to sam mogao: - Spavajte vrsto, degeni!" i
izjurio van.

Bilo je kasno da pozove taksi pa je stoga Holden pjeice doao do eljeznikog kolodvora. U
vlaku je sjeo odmah na prvo sjedalo. Kad je vlak zastao u Trentonu, pored njega je sjela neka
gospoa, majka jednog njegova kolege iz razreda. Vidjela je na njegovu kovegu naljepnicu
kole Pencey te je tako zapoela razgovor o svom sinu. Holden nije htio previe govoriti o sebi te
je stoga poeo izmiljati: rekao je da se zove Rudolph Schmidt, da mu je u koli dobro i takve
stvari. Poeo je hvaliti njezina sina, kako je skroman i povuen, iako je za njega miso da je
najvea hulja u cijeloj koli. Gospoa je s izrazitim, iskrenim zanimanjem sluala Holdenovu
priu. No naposljetku je rekla kako boini praznici zapoinju u srijedu i da se nada kako on ne
ide kui zbog toga to se neki lan njegove obitelji razbolio, na to je Holden rekao da je zapravo
on taj koji se razbolio, ima omanji tumor na mozgu, ali ta e operacija brzo proi. Poeo je
prouavati vozni red kako bi napokon prestao lagati. Ubrzo su doli do Newarka, gdje je gospoa
izala. Poeljela mu je sreu prilikom operacije i pozvala ga da posjeti njezina sina preko
praznika. Holdenu, naravno, to nije bilo ni na kraj pameti uiniti.

Kad se iskrcao na stanici Pennsylvania, prvo je namjeravao nekoga nazvati, no ubrzo je shvatio
da su kasni sati i da se nitko ili ne bi javio ili bi se umjesto njih javili njihovi roditelji. Stoga je
odustao od te ideje te uzeo taksi koji ga je odvezao u hotel Edmont. Nije mu trebalo dugo da
primijeti kako je hotel prepun svakojakih perverznjaka i luaka: mukarac obuen u enu,
mukarac i ena koji se prskaju alkoholom iz usta i slino. Tad je priznao da je on zapravo
najvei seksualni manijak, u mislima. Moe zamisliti svakojake perverzne stvari. Zato se sjetio
jedne djevojke koja je neko radila kao striptizeta i kojoj nije bilo teko "dati" nekome, a
preporuio mu ju je davno neki poznanik. Stoga Holden uzme telefon i nazove ju. Faith
Cavendish. ena je prvo bila neprijateljski raspoloena budui da su kasni sati, no na spomen
Holdenova poznanika malo se smekala, no ipak nije pristala s Holdenom na pie.

Holden je smatrao da nije previe kasno, te se stoga uredio i siao u Plavi salon, noni klub u
sklopu hotela. Sjeo je za stol u kutu i naruio coca-colu budui da je konobar shvatio da je
Holden maloljetan i nije mu htio donijeti alkoholno pie. Sjedei za stolom, primijetio je tri
rune ene s runim eirima, Bernice, Marty i Laverne, no njemu se plesalo te je stoga odluio
najljepu od njih zamoliti za ples.Plavua je pristala. Holdenu se svidjelo kako ena plee, smatra
da izvrsno plee, to se nije moglo rei po njezinu izgledu, no shvatio je i da je prilino tupava
jer nije nikako mogao zapoeti neki smislen razgovor s njom. Kad su prestali s plesom, Holden
je otplesao koji ples i s ostale dvije ene, a kasnije im se pridruio za stolom i naruio im pia.
Njih su tri ubrzo rekle da moraju ii jer moraju rano ustati. Holden ih je pokuao nagovoriti da
ostanu jo malo, no nisu se dale nagovoriti. Ubrzo nakon njih i on je odluio otii iz Plava salona
jer nije imalo svrhe sjediti tamo ako ne smije piti alkohol ili ako nema nekakvu djevojku s kojom
bi mogao plesati.

Dok je hodao prema foajeu (predvorju), opet se sjetio Jane Gallagher. Zavalio se u nekakvu
odvratnu fotelju u predvorju i razmiljao o druenju s Jane. Sjetio se i kako se jednom skoro
"pohvatao" s njom, kad se jednom prilikom rasplakala zbog svog ouha. Volio se s Jane drati za
ruke, tek tako. Volio je biti u njezinu drutvu. No tad se opet sjetio njezina spoja sa Stradlaterom
i opet mu je dolo da poludi. Zato je odluio otii u sobu po kaput i taksijem otii do Erniejeva
bara.

Taksi je opet bio sav odvratan iznutra, no barem je voza bio neto ljubazniji od onog koji ga je
dovezao do hotela. U Erniejevu baru bilo je svakojakih ljudi i linosti, i to onakvih kakve se
Holdenu nisu nimalo sviale. Sjeo je za neki uski stol i naruio kotski viski sa sodom, koji su
mu i donijeli iako je bio maloljetan. No u Erniejevu su baru svi mogli naruiti alkoholno pie bez
obzira na godine. Ubrzo je do Holdena dola biva djevojka njegova starijeg brata D.B.-ja, koja
ga je pozvala da poe nekamo s njom i njezinim dekom, no Holden je slagao da se mora s
nekim sastati. Nakon to su djevojka i njezin deko otili, i Holden je otiao kako ne bi shvatila
da je lagao. U hotel se vratio pjeice. Nije imao volje opet zaustavljati taksi. Nije mu se spavalo
pa je htio svratiti u jo neki bar, no volja i za tim ga je vrlo brzo prola, tako da je otiao ravno u
hotel. U liftu ga je "liftboj" upitao je li za zabavu, odnosno za to da mu nabavi neku enu.
Holden je pristao.
U sobi se malo sredio, oprao zube i obukao istu koulju, a ubrzo mu je dola djevojka u zelenoj
haljini. Holden se osjeao prilino udno, nije znao objasniti zato. Djevojina mu osobnost
nikako nije odgovarala pa je stoga rekao da bi prije samog ina" htio malo razgovarati s njom,
no ona nije imala volje budui da je samo dola "obaviti" to je trebala. Holden je bio "nevin" pa
je rekao da ipak ne eli spavati s njom jer je nedavno operiran, to je, dakako, bila la.

- Nevolja je bila u tome to to zaista nisam elio. Osjeao sam se vie potiten nego seksualno
uzbuen, ako ve elite znati istinu. Ona me je deprimirala.

Djevojka je odustala, te joj je Holden platio pet dolara, nakon ega je djevojka otila. Neko je
vrijeme Holden sjedio u fotelji i puio i mislio na pokojnog brata Allieja, a nakon toga se svukao
i legao u krevet. Uskoro je netko pokucao na njegova vrata. Bili su to liftboj" i ona prostitutka
od maloprije. Doli su po jo pet dolara budui da je seks kotao deset dolara, no "liftboj" je
Holdenu rekao da je seks pet dolara. Holden nije htio platiti te ga je liftboj" snano udario u
trbuh, a djevojka uzela onih pet dolara iz njegova novanika. Nakon to su otili, Holden se
dovukao do kupaonice, jedva je disao. U kupaonici je ostao oko sat vremena, a zatim se opet
vratio u krevet.

Nije spavao ba dugo, probudio se ve oko deset ujutro. Bilo mu je dosadno budui da je
nedjelja, a kui ne moe do utorka najranije, te je odluio nazvati staru prijateljicu Sally Hayes
na druenje. Nakon to je zakazao sastanak, taksijem je otiao do Velikog centralnog kolodvora
kako bi kovege ostavio u jednom od onih sefova, a zatim je otiao na doruak. U zalogajnici su
se ubrzo pored njega nale dvije redovnice, za koje je u razgovoru s njima saznao da je jedna
profesorica engleskog, a druga predaje povijest i ameriko dravno ureenje. Vodio je zanimljiv
razgovor o Romeu i Juliji s onom koja predaje engleski, a dao im je i deset dolara dobrotvornog
priloga koji nekad skupljaju. Dao bi im i vie novaca, ali trebalo mu je novca za sastanak sa Sally
budui da ju vodi u kazalite. Ubrzo su redovnice otile, a nakon njih i Holden.

Bilo je ve podne, a do sastanka sa Sally trebalo je jo dva sata, te stoga Holden odlui proetati
Broadwayjem kako bi sestri Phoebe kupio nekakvu staru plou Estelle Fletcher s pjesmom Mala
Shirley Beans. Vrlo ju je brzo pronaao i bio je vrlo sretan zbog toga. Stoga je htio plou to
prije dati Phoebe. Znao je da se ona nedjeljom vozi koturaljkama po parku, no kad je stigao do
parka, nije je bilo. Pitao je neku djevojicu, kojoj je usput pomogao da namjesti koturaljke,
poznaje li Phoebe i zna li moda gdje je, a djevojica je rekla da je sigurno s razredom u
Prirodoslovnu muzeju jer tamo idu svake subote. Djevojica je zaboravila da je danas nedjelja,
no Holden se ipak zaputi prema muzeju. Bio je uzbuen to e vidjeti sve te izloke unutra, no
kad je doao do muzeja, predomislio je i ipak nije uao. Da je Phoebe bila tamo, uao bi, no
ovako nije imao volje. Zato je uzeo taksi i odvezao se do Baltimorea sastati sa Sally.
Sally je kasnila dvadesetak minuta, no Holdenu je bilo drago to ju vidi. Predstava je trebala
poeti u 14:45 h, pa su stoga uzeli taksi i odvezli se do kazalita. Holdenu predstava nije bila
loa, a Sally je bila oduevljena njome jer su u predstavi glumili Luntovi, njezini omiljeni
glumci. Nakon predstave Sally je predloila da odu na klizanje u Radio City, no na klizalitu su
ubrzo uvidjeli da su najgori klizai pa su zato odluili da je najbolje da odu sjesti za stol i popiju
neto. Holden je tad upitao Sally je li ikad osjetila da je sita svega i da eli otii to dalje od
svega i svih koje poznaje. Poeo joj je predlagati da skupa odu nekamo ivjeti, odmah. ivjeli bi
od njegove uteevine, a kad bi im ponestalo novaca, Holden bi se zaposlio, pa bi se i vjenali i
sve ostalo. No Sally se drala svog miljenja da se takvo to ne moe napraviti tako naglo, da se
prvo treba ii studirati pa onda odluivati dalje. Naposljetku su poeli malo ustrije svaati.

- Oboje smo u tom trenutku mrzili sve jedno kod drugog. Bilo je oito da nema nikakvog smisla
pokuavati povesti neki inteligentan razgovor. Bilo mi je uasno krivo to sam uope i poinjao.

Tad je Holden rekao da najbolje idu jer ga od njezinih pria boli stranjica, zbog ega se Sally
jako uvrijedila i, iako se Holden stoput ispriao, Sally nije htjela vie razgovarati s njim. Stalno
mu je govorila neka se gubi, a to je Holden onda i uinio; otiao je bez nje. Ve je bio sit svega.

Kad je izaao iz klizalita, otiao je pojesti sendvi i nazvati Jane, no nitko se nije javljao, a
Holden vie nije znao koga bi nazvao da mu pravi drutvo veeras. Sjetio se nekog prijatelja
Carla Lucea, nazvao ga i dogovorio s njim da se nau u nekom baru na piu u 22 h. Do tog je
sastanka bilo jo puno vremena, stoga Holden ode u kino iako ne voli filmove, no morao je
nekako ubiti vrijeme. Prikazivao se film o nekom vojniku koji izgubi pamenje, no sve, naravno,
zavrava sretno. Holden nije volio takve izvjetaene, lane stvari, a ako ikad bude morao ii u
rat, doborovoljno e se javiti da ga streljaju jer ne bi mogao podnijeti kad bi morao tako dugo biti
u drutvu svakojakih kretena kao to su Ackley i Stradlater.

Holden je ekao Carla u baru Wicker. Stigao je prilino rano, tako da ga je morao ekati.
Napokon se pojavio i Carl, no odmah je rekao kako ne moe dugo ostati jer ima spoj. Holden je
poveo razgovor o Carlovu seksualnom ivotu, no Carl je otkrio samo da se via s 40 - godinjom
Kineskinjom, kiparicom. U detalje nije htio ulaziti, to je posebno uvijek smetalo Holdenu
budui da je Carl sve ljude skoro pa tjerao da opiu sve svoje najintimnije trenutke, no on o
detaljima svog seksualnog ivota nikad nije htio priati. Carl se spremao ii te ga je Holden
pokuavao nagovoriti da ostane jo malo i popije jo koje pie s njim, no Carl je odbio govorei
da ve ionako kasni na spoj.

Holden je postajao sve pijaniji, natreskao se kao svinja". Bio je toliko pijan da se pretvarao da je
ranjen u trbuh pa je tako drao ruku ispod kaputa, na rani, da zaustavi krvarenje. Odluio je otii
i nazvati Jane da vidi je li se vratila kui, no kad je doao do telefonske govornice, predomislio
se i nazvao Sally iako je ve bilo jedan sat poslije ponoi. Kad se Sally napokon javila, Holden
joj je stoput ponovio kako e doi na Badnjak k njoj okititi bor. Kad su zavrili razgovor, otiao
je do mukog toaleta, napunio umivaonik hladnom vodom i zamoio glavu unutra. Nije se poslije
potrudio ni obrisati se, nego je ostavio da mu se voda cijedi niz vrat i odjeu. Malo je sjedio na
radijatoru i grijao se, a zatim otiao po kaput, stavio svoju crvenu kapu na glavu i odluio otii u
park vidjeti jesu li patke jo uvijek na onom jezercu.

- Tada se dogodilo neto strano, upravo kad sam stigao do parka. Ispustio sam onu plou to
sam je kupio Phoebe. Razbio sam je valjda u pedeset komada. (...) Gotovo sam zaplakao, tako
sam se uasno osjeao, ali sve to sam mogao uiniti bilo je da izvadim komadie iz omota i da
ih nabijem u dep od kaputa.

Uao je u park i doao do jezera. Pataka, naravno, nije bilo, pa je malo sjedio na klupi. Bilo mu
je jako hladno jer mu je kosa jo uvijek bila mokra, pa se zabrinuo da ne dobije upalu plua i
umre. ao bi mu bilo roditelja i Phoebe da i on umre, kao Allie. A kad jednog dana i umre, ne
eli da ga ostave na groblju jer mu je i pomisao na to da Allie lei sam na groblju, okruen svim
tim nepoznatim ljudima, bila nepodnoljiva. Poeo je razmiljati kako bi se njegova sestra
osjeala da on umre. Stoga je odluio otii do njihova stana kako bi malo popriao s njom jer je
ionako imao kod sebe klju od stana. Brinulo ga je kako e ui jer vrata njihove stambene zgrade
jako kripe, no svejedno je odluio pokuati doi do Phoebe.

Holden je imao sree to u njegovoj zgradi sad radi novi liftboj", koji ga ne poznaje, te ga je
vrlo lako nagovorio da ga preveze do kata na kojem ivi. Uao je u stan vrlo polagano, te otiao
potraiti Phoebe u sobu, no nje nije bilo. Tad se sjetio da ona uvijek spava u D. B.-jevoj sobi kad
njega nema. Otiao je tamo, prvo ju malo promatrao kako spava, a zatim ju probudio. Phoebe je
bila vrlo sretna to ga vidi, te je priala kao navijena. No ubrzo je shvatila da Holden zapravo
treba doi tek u srijedu i da je sigurno opet izbaen iz kole. Rekla mu je da e ga tata ubiti kad
uje te uzela jastuk i stavila ga preko glave jer vie nije htjela razgovarati s Holdenom. Holden ju
je nagovarao da makne jastuk s glave da mogu razumno porazgovarati, no ona nije htjela. Zato je
otiao u dnevnu sobu, uzeo nekoliko cigareta sa stola i stavio ih u dep jer je on iscrpio sve svoje
rezerve.

Kad se vratio u sobu, Phoebe je maknula jastuk s glave, no jo uvijek ga nije htjela ni pogledati,
a kamoli razgovarati s njim. Naposljetku ga je pitala zato je dopustio da ga opet izbace. Tad je
on poeo govoriti o tome kako mu se u Penceyju nisu sviali ni kola ni uenici. Tad je Phoebe
rekla kako se njemu nikad nita ne svia i neka joj kae jednu stvar koju najvie voli, to bi htio
postati, uenjak ili pravnik moda. Holden je rekao da to nisu zanimanja za njega, no sjetio se to
bi najradije radio. Sjetio se pjesme Roberta Burnsa "Ako netko sretne nekog dok kroz ito ide".
Tad je rekao to bi htio raditi: - stalno zamiljam mnogo male djece kako se igraju u jednom
velikom itnom polju. Na tisue male djece, a nikoga u blizini... nikog odraslog, mislim... osim
mene. A ja stojim na samom rubu jedne grozne provalije. to mi je dunost, trebam uloviti
svakoga tko se zaleti prema provaliji... hou kazati, ako netko tri ne gledajui kuda ide, ja
trebam iskrsnuti odnekud i uloviti ga. To je sve to bih trebao raditi itavog dana. Da budem
takav neki lovac u itu. Znam da je to ludo, ali je to jedino to bih zaista elio biti. Phoebe prvo
nije rekla nita, a zatim mu je opet rekla da e ga tata ubiti. Holden je rekao da nee, te se sjetio
jednog profesora iz jedne od njegovih bivih kola koji se sad preselio i predaje u New Yorku, pa
ga je odluio nazvati.

Holden je kratko razgovarao s gospodinom Antolinijem, rekao mu je da je izbaen iz kole i

pitao ga moe li do srijede biti kod njega. Antolini ga je vrlo rado primio. Kad se Holden vratio u
sobu, Phoebe je upalila radio pa su malo plesali i zafrkavali se. Tad su uli kako njihovi roditelji
dolaze. Holden se brzo skrio u ormar, a zatim je majka ula k Phoebe u sobu. Zapitkivala ju je
kako je bilo u kinu, kakva je bila veera i slino. Tad su jedna drugoj zaeljele laku no i majka
je otila. Holden je tad izaao iz ormara i poeo se brzo spremati za odlazak, nije htio ekati da
roditelji zaspu. Pitao je Phoebe ima li neto malo novaca da mu posudi, a ona mu je dala svu
svoju uteevinu koju je uvala za kupnju boinih poklona. Tada sam, odjednom, zaplakao.
Nisam se mogao savladati. Plakao sam tako da me nitko nije mogao uti, ali plakao sam. Stara
Phoebe se uplaila kao sam vrag kad sam zaplakao, prila mi i pokuavala me utjeiti, ali kad
ovjek jednom pone, onda ne moe tek tako prestati. Uspio se smiriti nakon nekog vremena,
obukao je kaput i rekao Phoebe da e ju nazvati im bude imao prilike. Dao joj je i onu crvenu
kapu, a zatim otiao.

Iako je bio kratak s novcem, Holden je ipak uzeo taksi do Antolinijeva stana. I gospodin i
gospoa Anotlini su ga doekali, no gospoa im je posluila kavu i odmah otila natrag u krevet,
a gospodin je ostao jo malo razgovarati s Holdenom. Pokuavao mu je rei neto o tome to ga
eka u budunosti ako se ne opameti. Razgovor je trajao neko vrijeme, a Holden je ve bio
premoren te su njih dvojica namjestili krevet. Holden je zaspao nekoliko sekundi nakon to je
legao, no usred noi se najednom naglo probudio.

- Tada se dogodilo neto o emu ne volim ak ni priati. (...) Osjetio sam neto na glavi, neiju
ruku. Ljudi moji, to me je zaista prestravilo. ija je bila, bila je to ruka gospodina Antolinija! to
je radio, sjedio je na podu pored samog kaua, u mraku i sve, i nekako me kao milovao, odnosno
gladio rukom po prokletoj glavi. Ljudi moji, mislim da sam odskoio bar pola kilometara.

Holden je toliko bio nervozan da se u mraku nabrzake obukao i rekao da mora otii do kolodvora
uzeti iz pretinca svoje kovege. Antolini ga je pokuavao nagovoriti da odgodi to do ujutro, no
Holden je rekao da su mu tamo sve vane stvari i da to mora uiniti sad, te ode.
- Ljudi moji, sav sam se tresao, kao izbezumljen. Znojio sam se, takoer. Kad se dogodi neto
perverzno, slino tome, ponem se preznojavati kao stoka. Ovakve stvari doivio sam najmanje
dvadeset puta, jo od vremena kad sam bio dijete. Ne podnosim ih.

Kad je iziao iz kue, ve je svitalo. Tad je otiao do kolodvora po kovege i malo odspavao u
ekaonici. Poeo je razmiljati ak i da se vrati k Antoliniju jer je ipak bio jako dobar ovjek koji
mu je pomogao kad je bio u nevolji. No ipak se nije vratio. Odluio je isti tren otii nekamo
daleko, gdje ga nitko ne poznaje. Samo se htio oprostiti od Phoebe, te je stoga kupio papir i
olovku kako bi joj napisao pisamce da se nau negdje kako bi se oprostili. Otiao je u njezinu
kolu i predao pisamce gospoi u tajnitvu kako bi ga predala Phoebe. U pismu je napisao da se
za vrijeme ruka nau u Muzeju umjetnosti. Ono to ga je jako razljutilo u toj koli bili su natpisi
"JEBEM TE" po zidovima. To ga je ljutilo jer e to morati gledati sva ta nevina djeca. Jo je
dugo bilo do ruka te je Holden otiao u muzej priekati Phoebe. Otiao je pogledati egipatsku
grobnicu jer su ga zamolila dva djeaka da ide s njima, no uplaili su se i otili pa je Holden
ostao sam. Onda je i na zidu grobnice opazio natpis "JEBEM TE".

- Eto, u tome je sva nevolja. Ne moete nigdje nai lijepo i tiho mjesto, jer takvih enma. Moete
misliti da postoje, ali kad jednom tamo stignete, netko e se, dok ne budete gledali, uvui za
vama i napisati JEBEM TE tono ispred vaeg nosa. (...) Mislim da e, ako ikad umrem i ako me
nabiju u neko groblje i postave mi nadgrobni spomenik i te stvari, na njima pisati HOLDEN
CAULFIELD, zatim koje sam godine roen, a koje sam godine umro, a odmah ispod toga bit e
napisano JEBEM TE. U to sam, zapravo, siguran.

Uskoro je dola i Phoebe, vukuu veliki koveg. Htjela je poi s njim. Holden se jako razljutio te
joj rekao da ne moe ii s njim, da ni on nee ii nikamo i da e ju sad otpratiti u kolu.
Meutim, phoebe se nije htjela vratiti u kolu pa su zato ili do zoolokog vrta, no svatko svojom
stranom ulice jer se Phoebe opet naljutila na Holdena. U zoolokom su vrtu naili na jedan od
onih vrtuljaka s plastinim konjima te joj je Holden kupio kartu da se malo provoza budui da se
vie nije ljutila na njega. Ona ga je upitala je li mislio ozbiljno kad je rekao da nee otii i da e
se vratiti kui. Holden je rekao da je ozbiljan. Poela je i pljutati kia dok se Phoebe vrtjela, a
Holden sjedio na klupi i gledao ju. No nije mario to je mokar. Bio je sretan.

To je bilo sve to je Holden htio ispriati. - Moda bih vam jo mogao rei to sam radio kad sam
se vratio kui, kako sam se razbolio i sve, i u koju kolu trebam poi najesen, kad iziem odavde,
ali nekako nisam raspoloen za to. Zaista nisam. Sve me to sada nekako ne zanima ba osobito.
Na kraju kae: - Sve to sad znam, to je da mi nekako nedostaju svi oni o kojima sam vam
priao. (...) udno je to. Nemojte nikad nikome nita priati. Ako to uinite, odmah ponete
osjeati kako vam nedostaju svi oni.
Knjievni rod - proza

Vrsta djela - roman

Vrijeme radnje - prosinac, subota-ponedjeljak

Mjesto radnje - New York

O djelu - Roman Lovac u itu napisan je u obliku ispovijesti mladog Holdena Caulfielda, tj.
napisan je ja-oblikom. Opisuje dane od odlaska iz kole Pencey Prep (subota) do povratka kui u
New York (ponedjeljak). Roman je proet reminiscencijama (sjeanjima), a radnja se usporava
digresijama i epizodama.

Ideja

- ivot jest sportska utakmica, mladiu. ivot jest utakmica koju treba igrati po usvojenim
pravilima.
- ovjek ne treba uope biti kukavica. Ako je potrebno da nekog tresne po zubima, pa jo ako
osjea elju da to i uradi, onda se ne treba predomiljati.
- Izvjesne stvari trebale bi ostati kakve jesu. Trebalo bi da ovjek ima mogunosti da ih zatvori u
jednu od onih staklenih vitrina i da ih ostavi tako.
- Ljudi nikad nikome ne prenose niije poruke.
- Nije tako loe kad sja sunce, ali sunce sja samo onda kad mu se prohtije.
- Ali ovjek ne treba biti lo da bi deprimirao nekoga, ovjek moe biti i ne znam kako dobar pa
da opet tako djeluje na ljude.
- To to je netko mrtav jo ne znai da ovjek treba prestati da ga voli, zaboga...
- Karakteristika nezrela ovjeka je da eli slavno poginuti za neku stvar, dok je karakteristika
zrelog ovjeka da za istu tu stvar smjerno ivi.
- Eto, u tome je sva nevolja. Ne moete nigdje nai lijepo i tiho mjesto, jer takvih nema. Moete
misliti da postoje, ali kad jednom tamo stignete, netko e se, dok ne budete gledali, uvui za
vama i napisati JEBEM TE tono ispred vaeg nosa. Provjerite to jednom i vidjet ete.

Likovi

Holden

- Ako postoji na svijetu neto to mrzim, onda je to film. Nemojte ga preda mnom ni spominjati.
- Volim mjesta na kojima ovjek moe, ako nita drugo, a ono da bar ponekad vidi poneku
djevojku, pa makar se samo eale po rukama, brisale rupiima noseve ili se samo aavo
kikotale i tako.
- Imam slab kapacitet plua, ako ve elite znati istinu. Mnogo puim, to je jedno - naime, nekad
sam puio. Natjerali su me da prekinem. S druge strane, porasto sam u toku prole godine
esnaest i pol centimetara. Tako sam zapravo i dobio tuberkulozu i morao doi ovamo na sve one
proklete pretrage i preglede i tako. Inae sam posve zdrav.
- a djelomino zato to se ponekad ponaam kao da sam mlai nego to jesam. Imao sam tada
esnaest, sad imam sedamnaest, ali ponekad se ponaam kao da imam svega trinaest godina. To
je zaista ironija jer sam visok 189 centimetara, a u kosi imam dosta sijedih vlasi. Imam, zaista.
itava jedna strana desna strana puna je milijun sijedih vlasi. Imam ih jo od djetinjstva. I
pored svega toga, ponekad se ponaam kao da mi je samo dvanaest godina. (...) To je dijelom
istina, priznajem, ali nije u cijelosti istina. (...) Ponekad se ponaam kao da sam mnogo stariji
nego to jesam, zaista, ali to ljudi nikad ne primjeuju.

- Kad jednom ponem, u stanju sam lagati satima Bez svake ale. Satima.
- Inae sam strana kukavica. Nastojim da se to ne primijeti, ali zapravo jesam.
- Ja predstave uope ne volim mnogo, ako ve elite znati istinu. Openito nisu tako loe kao
film, ali sigurno nisu ni neto za im treba ludovati.
- Ali nije samo to. Mrzim sve. Mrzim ovaj ivot u New Yorku. Taksiji, autobusi na Madison
aveniji u kojima oferi uvijek urlaju na ovjeka da je izlaz na zadnja vrata, upoznavanje s
kojekakvim umiljenim tipovima koji Luntove nazivaju anelima, penjanje i sputanje liftovima
kad ovjek ne eli nita drugo nego da izae napolje, momci koji nita drugo ne rade nego cijelo
vrijeme kod Brooksa dotjeruju hlae...
- Ponekad govorim malo previe glasno kad se uzbudim.
- Moje je miljenje da ovjeka treba ostaviti na miru ako je ono to govori zanimljivo i ako se
zbog neega uzbuuje. Volim kad se netko zbog neega uzbuuje. To je lijepo.

Holdenovi roditelji

- moji roditelji dobili bi bar po dva ivana sloma po komadu kad bih pokuao da kaem neto
poblie o njihovom privatnom ivotu. Oni su vam prilino osjetljivi u tim i takvim stvarima,
naroito moj otac. To su dobri, fini ljudi i sve - ne kaem nita ali su zaista i preko svake mjere
osjetljivi.
- Moj otac je, meutim, prilino bogat. Ne znam koliko love mlati - o tome nije nikad govorio sa
mnom - ali, mislim, prilino mnogo. On je pravnik u nekoj velikoj korporaciji. Takvi zaista
propisno zgru lovu. Druga stvar po kojoj znam da prilino dobr stoji jest to to vjeito investira
novac u neke brodvejske revije. Te revije, meutim, redovno propadaju i majka uvijek poizi kad
on uradi tako neto. Od smrti mog brata Allieja ona ba nije naroito zdrava. Strano je ivana.
To je jo jedan razlog zato mi je strahovito krivo to e saznati kako su mi ponovo dali nogu.

D. B. Holdenov stariji brat

- ivi u Hollywoodu. To nije tako daleko od ovog idiotskog mjesta, pa dolazi ovamo u posjet
praktino svakog vikenda. (...) Nedavno je nabavio jaguara. To su vam jedna od onih malih
engleskih kola koja mogu juriti valjda dvije stotine milja na sat. (...) On je, meutim, pun love,
sada. Nekada nije bio. Nekad je bio sasvim obian pisac, dok je bio kod kue. Napisao je onu
fantastinu zbirku pripovjedaka Tajna zlatna ribica, ako za njega niste ranije uli. (...) Sada ivi u
Hollywoodu, D.B., kao prostitutka.

Allie Holdenov mlai brat koji je umro

- Bio je ljevak. (...) Sada je mrtav. Dobio je leukemiju i umro dok smo ivjeli gore, u dravi
maine, 18. srpnja 1946. (...) Bio je dvije godine mlai od mene ali zato valjda pedeset puta
inteligentniji. (...) Bio je i najbolji, na mnogo naina. Nije se nikad ljutio ni na koga. Openito se
smatra da se riokosi ljudi veoma lako raspale, ali Allie se nije nikada raspalio, a imao je izrazito
riu kosu.
- Alliejeva bejzbolska rukavica: - Ta rukavica bila je zanimljiva za opisivanje zbog toga to je
itava - prsti, dep i sve bila ispisana pjesmama. Zelenom tintom. Allie ih je ispisao kako bi
imao to itati kad se nalazi u polju a nitko nije na redu za udarac.

Phoebe Holdenova mlaa sestra

- U ivotu sigurno niste vidjeli tako lijepu i bistru djevojicu. (...) Ima pomalo crvenu kosu,
pomalo slinu onoj kakvu je imao Allie, ljeti uvijek kratko podianu. Ljeti je uvijek zabacuje iza
uiju. Ima fine, lijepe male ui. Zimi je, meutim, nosi prilino dugu. Majka joj tada ponekad
plete keke, a ponekad ne. Ima zaista lijepu kosu. Ima deset godina. Prilino je mrava, kao i ja,
ali zgodno mrava. Koturaki mrava.
- Ona je veoma uredna, za dijete. Hou rei, ne ostavlja stvari da lee naokolo, kao neka djeca.
Nije nikakvo razmaeno derite.
- Veoma je emocionalna. Hou rei da je, za dijete, prilino emocionalna. Ponekad je ak previe
emocionalna.
- Meutim, ipak nije htjela skinuti taj jastuk s glave. Pokuao sam ga podii, ali je snana kao
sam vrag. ovjek se umori borei se s njom. Ljudi, ako ta mala eli drati jastuk na glavi, ona ga
i dri.
- Ljudi, kad ta neto uvrti sebi u glavu, onda to zaista uvrti.
- Uvijek slua kad joj neto priate. A najsmjenije je u svemu tome to to itavo vrijeme zna o
emu priate. Zaista zna.

Jane Dallagher

- itao sam je kao knjigu. Zaista jesam. Hou rei da je, pored dame, prilino voljela atletiku i
sport i, poto sam se upoznao s njom, itavo dugo ljeto igrali smo tenis gotovo svakog jutra a
golf gotovo svakog popodneva. Zaista sam je upoznao posve intimno. Ne elim rei da je izmeu
nas bilo nekih fizikih veza ili to ja znam ega - nije - ali viali smo se itavo vrijeme. ovjek
ne mora imati seksualne odnose s nekom djevojkom da bi je upoznao.
- Bila je to udna djevojka, ta stara Jane. Kad bih rekao da je izrazito lijepa, to ne bi bio ba
toan opis. Ipak, oduevljavala me je. Imala je nekako strano pokretna usta. elim rei da su joj
se usta, kad bi govorila ili se uzbuivala zbog neega, nekako kretala u pedeset raznih pravaca,
usne i sve. To me je obaralo s nogu. I nikad ih zapravo nije propisno ni zatvarala, ta svoja usta.
Uvijek su bila tek malice otvorena, naroito kad bi u golfu zauzela pozu za udarac ili kad bi
itala knjigu. Uvijek je itala, i itala je veoma dobre knjige. itala je svu silu poezije i jo
mnogo toga. Ona je bila jedini ovjek, izvan moje obitelji, kome sam pokazao Alliejevu rukavicu
za bejzbol, sa svim onim pjesmama ispisanim po njoj.
- Na primjer, uvijek smo se itavo vrijeme drali za ruke. To ba ne znai kao neto naroito, to
mi je jasno, ali ona je bila djevojka s kojom je fantastino drati se za ruke.

Ostali likovi - Sally Hayes, Stradlater, Selma Thurmer, profesor Spencer, Robert Ackley, Carl
Luce, profesor Antolini...

________________________________

Legendarni autor kultnog Lovca u itu i isto tako kultnog ciklusa o obitelji Glass
preminuo je prirodnom smru u 91. godini u svom domu u New Hampshireu. Navodno je iza
sebe ostavio neobjavljenog materijala za 15 knjiga.

Druge pisce, ma kako neobinih sudbina, mogli bismo nazvati "kultnima", ali za J. D. Salingera
taj naziv bio bi blago reeno nedovoljan. Dugo nakon to se povukao iz javnosti, njegove prie,
objavljene i neobjavljene, nastavile su osvajati itatelje i njihovu autori pribavljati mistiku koju
su samo pojaavale prie o njegovom udnom ivotu u osami New Hampshirea. Teko je
zamisliti tipinijeg Njujoranina od Salingera, koji se rodio na Manhattanu na Novu godinu
1919. i u ijim djelima, objavljivanim u slavnom asopisu "New Yorker", taj ameriki
metropolis igra isto toliko bitnu ulogu kao i svaki drugi protagonist. Kao i njegova braa i sestre
Glass, i sam je bio mjeovitog idovsko-irskog (i kotskog) porijekla, a spas od nerazumijevanja
obitelji pokuao je nai u vojnoj akademiji Valley Forge.
Poevi pisati, napustio je kolu, i na oevo inzistiranje poeo se baviti trgovinom u Beu, ali je
nakon mjesec dana uslijedio anschluss i Salinger se vratio u New York. Na sveuilitu Columbia
naao je spisateljskog mentora u liku Whita Burnetta, i poeo objavljivati prie. Iz tog doba
datira i njegova velika ljubav prema Ooni O'Neill, keri slavnog dramatiara, koja mu je slomila
srce kad se udala za Charlieja Chaplina. Meu prvim priama koje je objavio 1941. u New
Yorkeru bila je i "Slight Rebelion Off Madison", u kojoj se prvi put pojavio buntovni tinejder
Holden Caulfield, i koja je kasnije postala srednji dio romana "Catcher in the Rye".

S izbijanjem rata, Salinger je unovaen, a zbog znanja francuskog i njemakog rasporeen je u

kontraobavjetajnu slubu. U vojsci je proao neke od najgorih dijelova rata - preivio je pakao
iskrcavanja na plau Utah na Dan D u Normandiji, a bio je jedan od prvih amerikih vojnika koji
su uli u osloboene nacistike koncentracijske logore. Od uasa koje je vidio iznimno se teko
oporavljao; jednom je svojoj keri rekao: - to god radio, nikad ne moe iz nosnica izbaciti
miris gorueg ljudskog mesa, ostane s tobom cijeli ivot.

Neke prie je objavljivao ve tijekom vojne slube; sa sobom je nosio pisai stroj i pisao kad god
bi uhvatio vremena. No, najvie je panje privukao poetkom 1949. objavivi u New Yorkeru
priu Savren dan za banana ribe, kljunu za njegov ciklus o obitelji Glass.

Osim "Lovca u itu" iz 1951. moda i najvanijeg knjievnog djela o adolescentskoj buntovnosti
druge polovice dvadesetog stoljea, najvei dio Salingerova opusa bavio se obitelji Glass.
Sedmoro djece umirovljenih vodviljskih izvoaa, svi redom wunderkindi koji su kao djeca
nastupali na radijskom kvizu zaradivi tako novac za svoje kolovanje, dojmljivije su okupirali
matu probirljivijih itatelja ak i od Holdena Caulfielda, junaka "Lovca..." i nekoliko
pripovjedaka. Drugi najstariji brat, Webb "Buddy" Glass, koji je esto i pripovjeda zgoda
Glassovih, alter ego je samog Salingera.

"Savren dan...", "Dignite visoko krovnu gredu tesari", "Seymour: uvod" (1963.) te "Franny" i
"Zooey" (1961.) osvojili su i one probirljivije itatelje kojima je ak i Lovac u itu bio samo
prvoloptaki prikaz tinejderskog predrocknrollovskog angsta (rjenikom amerikih B-filmova iz
pedesetih reeno "I Was a Teenage Adolescent").

Meutim, objavivi zadnju dugu priu iz tog ciklusa "Hapworth 16., 1924." u New Yorkeru
1965. (dugo pismo koje mladi Seymour Glass pie iz ljetnog kampa svojim roditeljima), Salinger
se povukao iz javnosti, preselio u Cornish u New Hampshireu i odbijao svaki daljnji kontakt s
javnou.
One prie koje nisu spadale u zbirku "Devet pria" odbijao je objaviti u zbirci, i mogle su se nai
samo u starim brojevima New Yorkera, sve do 2007. kad je izdan komplet sabranih brojeva New
Yorkera 1924 - 2007 na DVD-u, i prie su poele slobodno kruiti internetom; u nekim
zemljama poput Japana su slubeno prevedene i tiskane kao i prethodna Salingerova djela.

Njegov ivot u osami, sentimentalne veze i brakovi, vjerska uvjerenja i brojne druge stvari
predmet su traeva i pekualcija koliko i dokazanih injenica. Jedino to se zna je da je nastavio
pisati, ali za ladicu; u jednom od samo par intervjua koje je dao u svojoj osami, za New York
Times 1974., rekao je:

- Predivna je mirnoa neobjavljivanja... Drago mi je pisati. Volim pisati. Ali piem samo za sebe
i svoj uitak.

to je Salinger napisao tijekom etiri desetljea svoje osame? Navodno su u pitanju brojne prie
i izmeu dva i pet romana, a neki od njih i dalje se bave obitelji Glass. Njegova ker je izjavila
da je imao poseban sustav arhiviranja za svoja djela - ona obiljeena crveno mogu se objaviti
nakon njegove smrti, a ona plava moraju proi uredniku obradu.

to je pisao i kad e to biti objavljeno zasad se moe samo nagaati. Ono to je sigurno je da je
njegovom smru poeo tei bizaran rok od 50 godina koji je on sam odredio, nakon kojih e
moi biti objavljena pria Ocean pun kugli za kuglanje, koja se u knjinici Princetona uva u
rukopisu (tema te prie je smrt Kennetha Caulfielda, koji se u "Lovcu..." zove Allie, Holdenova
starijeg brata).

Jerome David Salinger umro je prirodnom smru 27. sijenja 2010. Bez svojeg tvorca ostali su
Holden Caulfield, taj literarni James Dean kojeg je njegov autor smatrao da nitko ne moe
odglumiti na filmu te uskratio doputenje da ga bilo tko ikad ekranizira, i Les i Bessie Glass, te
njihova djeca - pokojni Seymour i Walter, te Buddy, vl. Waker, Boo Boo, Zooey i Franny.
Brojni ljubitelji tog zbilja iznimnog pisca ne znaju bi li ga prije oplakivali ili se radovali to e,
moda, sve ono to je pisao napokon moi i proitati; njemu je, u svakom sluaju, sad svejedno.

Najpoznatija su mu djela: Lovac u itu, Visoko podignite krovnu gredu, tesari, Sey