ZRAK 1 SVJETLOST

Veina Ijudi misle da su zrak i svjetlost potrebni samo za ivot ne videi njihovu vanost za
Ijudsko zdravlje. Kolika je nji-hova vanost ponajbolje pokazuje ovjekovo ponaanje kad se
nalazi u tamnoj prostoriji. Ve poslije kratkog vremena u ovjeka se pojavljuje nemir, srce mu
jae udara, stee ga u prsima i teko die. Kadto se javlja silno uzbuenje i strah. Ako je prostor
ma-len i pun Ijudi, nastupaju nesvjestica i guenje. ovjek moe umri-jeti ukoliko ga na vrijeme
ne izvedu na zrak.
Zrak je plinski omota Zemlje, neophodan uvjet svega ivog. Sadrava 78 dijelova duika,
21 dio kisika, otprilike 0,94 posto plemenitih plinova, zatim neto ugljikdioksida, vodene pare,
ozona, vodika, a u velikim gradovima i razna industrijska oneienja, kao to su
sumpordioksid, amonijak, ugljikmonoksid.
Najvaniji dio zraka je kisik. lako drugi plinovi sainjavaju etiri petine sastava atmosfere,
ipak nemaju tolike vanosti za ivot kao kisik. Duik, primjerice, ne vri nikakve funkcije u
ivotinjskom i biljnom svijetu. On je, u stvari, samo sredstvo za razrjeivanje kisika.
PIua udiu kisik te ga alju u krv i sve organe. Disanje, kretanje, probava, tjelesna toplina,
rasploivanje, posljedice su sagori-jevanja kisika. Pomanjkanje kisika u ovjekovu tijelu veoma
je opasno i uzrok je mnogim oboljenjima, a est je sluaj i smrti
Mnogi Ijudi i danas ne znaju istinsku vrijednost kisika. Zatvaraju se u prostorije, samo da
zrak ne doe do njih. Zacijelo, vremenske prilike, osobito zima, prisiljavaju nas da veliki dio
ivota provodimo iza zatvorenih vrata i prozora. No, premda se ovjek mora braniti od
hladnoe, ipak bi morao pronai naina kako da provjetri i prozrai prostorije u kojima ivi.
Mnogi ne znaju koliko je za organizam vano duboko disanje svjeeg i istog zraka. Za
ovjekovo zdravlje veoma je vano i djelovanje svjetlosti, posebno sunevih zraka. Zrak i
svjetlost su izvor svega ivoga. Svjetlost pospjeuje izmjenu plinova, tj. primanje kisika
isputanje ugljik-dioksida. Ono je vano i zbog bakterija. One, naime, pri jakoj sunevoj
svjetlosti djelomino ugibaju, a djelomino gube svoja otrovna i kodljiva svojstva. Nedvojbeno
je da je suneva svjetlost jedno od najjaih sredstava za dezinfekciju. Zbog toga, valja nastojati
da to vie svjetlosti ulazi u nae prostorije, kako bi njegovo zatitno djelovanje to bolje
iskoristili. Osobito je vano posteljinu to vie izlagati suncu i zraku.
Ugljik-dioksid je produkt sagorijevanja ugljika i organskih spo-jeva uz dovoljnu prisutnost
kisika, a iz tijela izlazi s izdahnutim zrakom. Ukoliko ga se vie nakupi, postaje opasnim
plinom. Priroda se pobrinula da se u zraku ne nakupe vee koliine ugljik--dioksida. Naime, ono
to izdiu Ijudi i ivotinje, to udiu biljke. One udiu ugljik-dioksid, a izdiu kisik.
Ugljik-dioksid to ga izdiu Ijudi i ivotinje, slui biljkama za opstanak. Zbog toga svi znamo
koliko je umski zrak koristan za Ijudsko zdravlje, a posebno zelene povrine i parkovi u
golemim gradovima, koji se nazivaju pluima gradova.
Za doputene koliine ugljik-dioksida u zraku u gradovirna vode brigu vjetrovi to
razbijaju jae koncentracije u zraku. U zatvorenim prostorijama u kojima boravi mnogo Ijudi
skuplja se ugljik-dioksid u veoj koliini. Ukoliko se prostorije ne provje-truju, ugljik-dioksid
ulazi pluima i krvnim putem u organizam zbog ega tijelo slabi. U lakem obliku javlja se kao
lagani umor i slabost, to je ve znak trovanja. To se dogaa gotovo svaki dan u velikom broju
sluajeva. Najprije stradaju djeca a zatim odrasli Ijudi. Zbog toga postoje propisi o ventilatorima
koje moraju imati sve javne prostorije.
Osim mnotva plinova, kao vaan sastavni element zraka je i vodena para. Vlanost zraka
veoma je vana za odravanje organizma, a njezina koliina u zraku je promjenljiva. Suh zrak
podrauje dunik i umara grudi, a suvie vlaan zrak jai i neugodniji osjeaj vruine i hladnoe.
Vodena para, odnosno vlanost zraka utjee na zdravlje Ijudi jer od nje ovisi rasprostranjenost
bakterija. Poznato je da mnoge bakterije ubija sua, ali se najopasnije opiru i najjaoj sui, te ih
svaki i najmanji vjetar prenosi s jednog mjesta na drugo.
U zraku postoje odreene koliine praine. To je kruta tvar koja se javlja u raznim oblicima.
Ponajvie se sastoji od sitnih estica kamenja, pjeanih i glinenih mrvica, sitnih dijelova
biljaka, vunenih vlakanaca i dlaka, mrvica ivotinjskih izmeta, ugljena, ae i bakterija.
Najsitniji dijelovi praine nazivaju se sunevom prainom koja se u zraku uglavnom ne vidi.
Trag praine, u kojemu se moe vidjeti mnotvo sitnih estica, najbolje se moe vidjeti prostim
okom kada u mranu prostoriju prodre zraka svjetlosti. Pranjavi zrak sam po sebi je tetan, a
jo vie kad je obilat uzronicima bolesti. Radnici u kamenolomima, rudari, kamenoresci,
klesari, brusai stakla i dr., pate od praine jer im se plua prekrivaju tankirn slojern praine tako
da nisu vie u stanju vriti svoju radnu funkciju. Kadto se itavi dijelovi plua zatrpavaju
prainom zbog ega ne mogu primati dovoljne koliine kisika potrebne za izmjenu tvari. Pri
tome se uobiajeno razvijaju jai bronhalni katari to gdjekad prelaze u ozbiljna pluna
oboljenja.
Nesrea je tim vea to se za estice praine hvataju bakterije te disanjem dospijevaju u
organizam gdje nalaze povoljno tlo za svoj razvoj. Osobito je opasno kad se praina skuplja u
zatvorenim i podzemnim prostorijama. Na istom zraku pogibao od infekcije nije toliko velika.
To se gdjekad dogaa u sluaju kad vjetar uzvitla veu koliinu praine.
U suvremenom ivotu i radu u borbi protiv praine uvelike do-prinose strojevi za usisavanje
praine, to su s uspjehom zamijenili metle. One su, pak, veorna tetne jer podiu oblake
praine.
Zelimo li ostati ili i zdravi, moramo i te kako voditi rauna o istom zraku i svjetlosti kao
neophodnim uvjetima ivota.