Josip Jankovi, Maja Laklija: Povezanost ranih roditeljskih poruka i neeljenih oblika ponaanja djece osnovnokolske dobi 27

Zaprimljeno: 12.09.2011. Izvorni znanstveni lanak

UDK: 159.92 : 364.28

POVEZANOST RANIH RODITELJSKIH PORUKA

I NEPOELJNIH OBLIKA PONAANJA DJECE
OSNOVNOKOLSKE DOBI

Josip Jankovi
Filozofski fakultet Sveuilita u Mostaru
Maja Laklija
Pravni fakultet u Zagrebu,
Studijski centar socijalnog rada

SAETAK
Namjera je autora dobiti uvid u doivljaj djece o roditeljskom ponaanju u odnosu prema njima te povezanosti doivljaja roditeljskih
poruka s manifestiranim ponaanjima djece u socijalnom okruenju. U tom kontekstu u radu se iznosi koncept ranih roditeljskih
poruka koji je u teoriju i praksu uveo tvorac Transakcijske analize E. Berne, a kod nas ga dalje razvijao i istraivao J. Jankovi sa su-
radnicima. Rezultati anketnog istraivanja na uzorku od 179 uenika, pokazuju da su kod djeaka ee prisutna agresivna ponaanja
i nepotivanje pravila u odnosu na djevojice te da s porastom dobi uenika raste i njihova tendencija ka nepotivanju pravila. Rezul-
tati pokazuju da su poruke osnaivanja i poticanja od strane majki povezane s potekoama u psihikom funkcioniranju djece; poruke
optuivanja te emocionalnog i fizikog kanjavanja s agresivnim i destruktivnim ponaanjem, nepotivanjem pravila i potekoama u
psihikom funkcioniranju djece, dok su poruke majinske ljubavi i potvrivanja u negativnoj korelaciji s agresivnim i destruktivnim
ponaanjima te nepotivanjem pravila. Nadalje, utvreno je da postoji pozitivna povezanost poruka optuivanja, emocionalnog i
fizikog kanjavanja djece te negativna povezanost poruka ljubavi i potvrivanja od strane oeva s agresivnim i destruktivnim pona-
anjima, nepotivanjem pravila i potekoama u psihikom funkcioniranju djece. Rezultati ukazuju na vanost razvijanja razliitih
programa i treninga za razvoj i unapreenje roditeljskih vjetina i poticanja pozitivnog te kompetentnog roditeljstva.

Kljune rijei: djeca, rane roditeljske poruke, oblici ponaanja

1. UVOD i Coplan, 2008; Skreitule-Pikse, Sebre i Lubenko,

Ideja da roditelji ponaanjem i odnosom prema
svojim potomcima odreuju njihovo ponaanje i
funkcioniranje nije nova. Nalazimo je i u pokuaju
objanjenja ponaanja djeteta iz perspektive stila
roditeljstva, psiholoke kontrole i teorije privrenosti
(Cases i sur., 2006; Siantz, Coronado i Dovydaitis,
2010; Meunier i sur., 2011). S aspekta ekoloke teorije
obitelj je kritina okolina za razvoj djeteta. Ti obitelj
ski, poglavito roditeljski, utjecaji dolaze u interakciju
s djetetovim osobnim obiljejima zadanim nasljeem,
moderiraju ih i ue dijete kljunim elementima kultu
re u kojoj je roeno, brojnim znanjima i vjetinama
meu kojima i onim socijalnim, ali isto tako mogu
pridonijeti i razvoju psiholokih, osobito emocional
nih potekoa i problema u ponaanju (Kurdek, 2003;
Lengua, Honorado i Bush, 2007; Desjardins, Zelenski
2010; Meunier i sur., 2011). Istraivanja provedena u
razliitim kulturama pokazuju da djeca imaju snanu
potrebu da od roditelja budu prihvaena i voljena
(Rohner i Britner, 2002). U sluaju da tu potrebu
djece roditelji ne zadovolje, ona mogu postati agresiv
na, pretjerano ovisna ili buntovna, emocionalno hlad
na i nestabilna, niskog samopotovanja, sklona mani
festiranju problema u ponaanju (udina-Obradovi i
Obradovi, 2006). U sluaju veeg deficita ljubavi i
komunikacije u dojenakoj dobi moe doi do pore
meaja u vidu marazma, s karakteristinim zaostaja
njem u psihosomatskom razvoju, koje u ekstremnom
sluaju mogu zavriti i smru.
Utjecaj roditelja na djecu kroz njihove odgojne
stilove prouavali su brojni autori (npr. Baumrind,
1971; Maccoby i Martin, 1983; Rohner i Britner,
28
2002; Rohner, Khaleque i Cournoyer, 2005). Iako
postoje razliite tiplogije, najpoznatija je ona
Maccoby i Martin (1983) koji su ve postojeu
podjelu Baumrind nadogradili tako da su uz pro
matranu dimenziju roditeljskog nadzora (kontrole)
uveli i dimenziju roditeljske topline, tj. osjetljivo
sti na potrebe djeteta. Oni su ponudili podjelu na
etiri osnovna roditeljska odgojna stila: autoritarni
(autokratski), autoritativni (demokratski-dosljedan),
permisivni (prepopustljiv) i zanemarujui (zaputa
jui) odgojni stil. Djeca iji roditelji njeguju autori
tativni roditeljski stil (postavljaju granice i provode
nadzor, ali pokazuju toplinu i ljubav) pokazuju
viu razinu motivacije za uspjehom u kolskom
okruenu, imaju razvijenije vjetine rjeavanja pro
blema i samokontrole ponaanja, te empatije to
ih u drutvenom okruenju ini kompetentnijima
i drutveno odgovornima (Bai i Jankovi, 2000;
Gartstein i Fagot, 2003; Lengua, Honorado i Bush,
2007; Desjardins, Zelenski i Coplan, 2008). Djeca
autoritarnih roditelja (veliki roditeljski zahtjevi, uz
nedovoljno topline i ljubavi) u socijalnom okrue
nju ee su povuena, pokazuju manjak inicijative
za uspostavom odnosa i imaju slabije razvijene
socijalne kompetencije (Lengua, Honorado i Bush,
2007). Djeca permisivnih roditelja (nedostatak rodi
teljskih zahtjeva, uz veliku toplinu i potporu) imaju
nisko samopouzdanje i motivaciju za uspjehom
(McWayne i sur, 2008). Pokazalo se da je autori
taran i permisivan stil roditeljstva povezan s niim
stupnjem samokontrole djeteta (Lengua, Honorado i
Bush, 2007) te viim stupnjem fizike agresije djece
(Rubin, Stewart i Chen, 1995). U podruju odno
sa, neka roditeljska ponaanja poput uskraivanja
panje, ljubavi i podrke (zanemarujui/zaputajui krepljuju djetetovo unutarnje vrednovanje sebe kao
roditeljski stil) pogotovo ako se uestalo manifesti
raju mogu dovesti do toga da se i dijete tako pone
ponaati prema svojim vrnjacima te ih odbija od
sebe (Laible i sur., 2004). Istraivanja pokazuju da
su djeaci u odnosu na djevojice u viem stupnju
rizika za razvoja eksternaliziranih (Keenan i Shaw,
1997; Spieker i sur., 1999), dok su djevojice sklo
nije razvoju internaliziranih problema u ponaanju
(Stacks i Goff, 2006).
Shek (2006) istie vanost kontrole ponaanja
djeteta od strane roditelja te navodi roditeljsko zna
nje/informiranost, roditeljska oekivanja (pravila i
aspiracije djeteta), roditeljski nadzor (nadgledanje i
praenje djeteta), roditeljsku disciplinu (nagraiva
nje i kanjavanje djeteta s obzirom na oekivanja)
i sveobuhvatnu roditeljsku kontrolu. Prema Nelson
i Crick (2002) roditeljevo uskraivanje ljubavi ili
nedosljednost u emocionalnom ponaanju prema
Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 19 (2011) Br. 2, 1-122
djetetu dvije su vrlo znaajne dimenzije negativne
psiholoke kontrole i manipulacije djecom koje
onda oblikuju njihovo ponaanje u ostalim soci
jalnim interakcijama. Drugi oblici te negativne
roditeljske kontrole su koritenje roditeljske prisile,
nedosljednost u porukama, konfliktnost, kanjava
nje i otra disciplina. Meunier i suradnici (2011)
navode da se kod djece koja doivljavaju nizak
stupanj podrke roditelja te vii stupanj negativne
roditeljske kontrole javlja vii stupanj eksternali
ziranih problema u ponaanju. Tako se, iz snano
psiholoki kontroliranog i vrlo esto relacijski agre
sivnog odnosa kod djeteta moe razviti agresivni
obrazac ponaanja prema vrnjacima. Meutim, na
sreu, prema teoriji otpornosti, takvi oblici ponaa
nja djeteta nee se uvijek pojaviti (Siantz, Coronado
i Dovydaitis, 2010).
O posljedicama razliitog odnosa roditelja i
djece govori i Rohnerova teorija roditeljskog pri
hvaanja odbijanja (Rohner i Britner, 2002;
Rohner, Khaleque i Cournoyer, 2003). Roditeljsko
prihvaanje-odbijanje moe se prouavati iz najma
nje dvije perspektive: fenomenoloke i bihevioralne.
Ukoliko su ta opaanja razliita, Rohner, Khaleque
i Cournoyer (2003, 2005) sugeriraju priklanjanje
fenomenolokoj perspektivi, odnosno doivljaju
djeteta. Kako roditeljsko prihvaanje/odbacivanje
ne objanjava potpuno razvojne ishode i odgovorno
je tek za 26% varijabiliteta djeje prilagodbe ovdje
ostaje jo iroki prostor za istraivanje. U skladu s
time, topli, podravajui i roditelji koji dosljedno
koriste odgojne strategije, njeguju i potiu djetetovu
komunikaciju u socijalnom okruenju i autonomiju,
razvoj mehanizama samokontrole ponaanja te pot
vrijedne osobe, a roditelja kao sigurnu bazu/utoite
u situacijama stresa (Ciccheti i Toth, 1998; Lengua,
Honorado i Bush, 2007). Ovdje je vano navesti i
tople, njegujue roditelje koji prezatiuju dijete iz
straha da mu se ne bi neto loe dogodilo (Zelenski
i Larsen, 2002). U elji da preveniraju potencijalni
rizik za dijete, ti roditelji prelaze preko postojeih
potreba djece, poduzimaju neke od aktivnosti umje
sto djece, ograniavaju ih u socijalnim interakci
jama te ih time uskrauju za socijalno iskustvo. S
druge strane, hladni, nepodravajui, nepristupani
i zanemarujui roditelji alju odbijajue i otpisujue
poruke djetetu kao nevrijednom i nekompetentnom,
a djeca izloena takvom ponaanju manifestiraju
agresivna, neprijateljska ponaanja te su u veem
riziku za poinjenje rizinih i antisocijalnih pona
anja (Weiss i Schwarz, 1996). Meutim, ne moe
se ne spomenuti da na ponaanje roditelja svakako
Josip Jankovi, Maja Laklija: Povezanost ranih roditeljskih poruka i neeljenih oblika ponaanja djece osnovnokolske dobi
utjeu i razliita obiljeja djece (dob, spol, zdrav
stveno stanje, temperament i sl.) i njihovo socijalno
okruenje kao to su kola, vrnjaka grupa i sli
no (Zelenski i Larsen, 2002). Nadalje istraivanja
pokazuju da roditelji negativno reagiraju i na neka
ponaanja koja se vezuju uz razdoblje puberteta
i mladenatva kao to su tajnovitost, neiskrenost,
manipuliranje i prkosno ponaanje (Kerr, Stattin i
Pakalniskiene, 2008).
Djetetov doivljaj roditeljskog ponaanja, kako
je empirijski dokazano, povezan je s emocional
nim i socijalnim ishodima razvoja djeteta (Lengua,
Honorado i Bush, 2007; Desjardins, Zelenski i
Coplan, 2008; McWayne i sur, 2008). Stoga ne udi
da danas u svijetu raste ponuda programa i treninga
za razvoj i unapreenje roditeljskih vjetina i poti
canja pozitivnog (Skreitule-Pikse, Sebre i Lubenko,
2010) roditeljstva. Tako i kod nas kole za rodite
lje vie nisu novost, ali su rijetko u svakodnevnoj
praksi vrtia i osnovnih kola.
Iako bi danas bilo za oekivati da oba roditelja
uglavnom koriste sline strategije odgoja djece, jo
uvijek istraivanja ukazuju na podatak da su majke
vie nego oevi ukljuene u svakodnevnu interakci
ju s djecom te da lake uoavaju, prepoznaju i odgo
varaju na potrebe djeteta, dok su oevi ee oni
koji postavljaju zahtjeve pred dijete i u neto su dis
tanciranijem odnosu s njim (Lewis i Lamb, 2003).
Meutim, prema nekim istraivanjima (Maroevi
i Jankovi, 1991; Jankovi, 1995; Jankovi i
Ljubotina, 1996; Jankovi, Krito i Begi, 2011)
majine percepcije ponaanja djece su, u sluaju
veeg optereenja u drugim kontekstima, vie pod
utjecajem njihovog osobnog bio-psiho-socijalnog
stanja, nego stvarnog ponaanja i funkcioniranja
djece. To znai da je potrebna kontrola moguih
interferirajuih varijabli na stanje majki pri procje
njivanju ponaanja vlastitog djeteta. Nadalje, razlog
isticanja vanosti majke u ovom aspektu moe se
traiti i u manjem broju istraivanja koja u svom
fokusu imaju oeve. Naime, tradicionalna uloga i
odgovornost majke kao primarnog skrbnika mijenja
se tako da sve vie raste svijest i o utjecaju oeva na
psihosocijalni razvoj i dobrobit djeteta (Desjardins,
Zelenski i Coplan, 2008; Meunier i sur., 2011).
Rane poruke roditelja
Vanost ranih roditeljskih poruka shvatio je
Eric Berne (1957, prema anko, 1999) i ugradio
u temelje svoje teorije i psihoterapijskog pravca
Transakcijske analize (u daljnjem tekstu TA). Pod
transakcijom on podrazumijeva poruku jedne osobe
iz odreene pozicije (ego stanja) drugoj osobi, koja
29
odgovara iz svoje pozicije (ego stanja) i vidi ju
kao jedinicu drutvenih odnosa. Time Berne prema
miljenju Harrisa (1998) daje osnovnu jedinicu
znanstvenog prouavanja i promatranja ime psi
hoterapiji omoguava relevantna znanstvena istra
ivanja, a s time i razinu znanstvenosti. Poruke su
formulirane kao poticaj (stroke), koji predstavlja
jednu transakciju, a ini ga poticajan ili otpisujui
(discount) odgovor na prisutnost ili neku akciju
druge osobe. Razmjena transakcija je komunikaci
ja. Svaka osoba, pa i roditelji imaju tri ego stanja
(roditelj, odrasli i dijete), pandane psihoanalitikom
shvaanju linosti, pri emi roditelj moe biti nje
gujui i kritiki, odrasli je uvijek racionalan,
dok dijete moe biti slobodno ili prilagoeno
a ponekad i prkosno (Berne, 1989). Roditelji
mogu iz svakoga od tih ego-stanja slati verbalne
i neverbalne poruke svojoj djeci (anko, 1999) i
to u vidu poticanja ili otpisivanja. Poticaj (stroke)
Berne definira kao jedinicu pozitivne, a otpisiva
nje (discount), negativne komunikacije. I jedno i
drugo mogu svojom formulacijom biti pozitivni i
negativni, direktni i indirektni. Bitne razlike meu
njima su: stroke kao odgovor na samo postojanje
(direktni) ili neku osobinu, ponaanje, funkcionira
nje (indirektni) osobe odgovara realitetu, istinit je,
a discount ne, on prenaglaava bilo u pozitivnom ili
negativnom smislu; stroke daje pravo na pozitivne
promjene i potie napredovanje, dok discount znai
odbacivanje i otpisivanje.
Berne ranim roditeljskim porukama (1972;
prema Berne, 1984), uz odreenu genetsku pre
dodreenost, pridaje veliki znaaj u formiranju
linosti djeteta, a osobito stvaranju dominantne
ivotne pozicije koja za osobu znai temeljno,
ivotno vano odreenje prema sebi i svijetu oko
sebe, ivotnog scenarija, koji nikada nije ekspli
citno, vidljivo izraen, ali dijete vodi kroz ivot i
igre, koje e, jo od djetinjstva kada ih formira,
ponavljati bez obzira koliko ga onemoguavale u
razvoju, napredovanju i inile nesretnim (Berne,
1984, 1989).
Ovisno o ranim (do 6./7. godine), a onda i
kasnijim porukama, upuenim od prvih autoriteta i
ideala - roditelja, znaajnih drugih iz obitelji i soci
jalne mree, gradi se linost djeteta sa specifinim
definicijama organizacije osjeaja, miljenja i soci
jalnog funkcioniranja (Jankovi, 2004). Temeljem
tih verbalnih i neverbalnih poruka koje roditelji i
znaajni drugi upuuju djeci, ograniavajui njihov
ivotni prostor u psiholokom smislu, ona donose
kljune odluke na temelju kojih stvaraju svoje vie
nje (definicije) sebe, drugih i svijeta. Te defi
30
nicije zapravo su rijenikom TA reeno ivotne
pozicije (Berne, 1989; Harris, 1998) koje dalje
razrauje Franck Ernst kao OK KORAL (Harris,
1998; Jankovi, 2004). Kombinacije pozitivnog i
negativnog odnosa prema sebi i drugima daju etiri
osnovne ivotne pozicije (ja sam u redu, ti si u
redu ili + +, ja sam u redu, ti nisi u redu ili +
-, ja nisam u redu, ti si u redu ili - + ja nisam
u redu, ti nisi u redu ili - -) i u mnogome utjeu
na percepciju sebe i svijeta, a onda i komunikaciju,
ponaanje, odnose i cjelokupan ivot osobe.
U dobi do tree godine donose se odluke s
najdalekosenijim utjecajem na osobu, njezin stav
prema sebi, blinjima i svijetu uope. No najvei
broj odluka se donosi u dobi do este/sedme godine,
a neke se utvruju ili korigiraju i u doba adolescen
cije, pa i kasnije, ovisno o porukama koje osoba
prima iz svoje okoline (Jankovi, 2004), stresnim
ili vie ili manje tekim traumatskim doivljajima.
Ranim roditeljskim porukama uspostavljeni ivotni
scenarij (skript), najee, je nesvjesni ivotni plan
koji osobu vodi tijekom ivota kao jedan od glavnih
orijentira i motivatora.
Proces usmjeravanja djeteta dobrim dijelom se
odvija kroz roditeljsko programiranje to feno
menoloki gledano znai da je odgovor odreen
roditeljskim nalozima (naredbama ili driverima
i zabranama ili contradriverima) (Berne 1998;
Goulding i Goulding, 2007). Kakve e odluke
donijeti pojedino dijete u konanici, teko je
unaprijed rei, jer one u mnogome ovise o vrsti i
tonu brojnih roditeljskih poruka. Transakcionalisti
se potpuno slau u tome da e poticaji (strokeo
vi) omoguiti djetetu zdrav i kvalitetan razvoj, a
otpisivanje (discounti) e negativno utjecati na
njegov razvoj. Ti utjecaji mogu se manifestirati
kroz njihovo direktno djelovanje na dijete ili kroz
djetetov izbor kljune ivotne pozicije, odnosno
rjenikom transakcionalista donoenjem vanih
skriptnih odluka odgovornih za to kako e dije
te/odrasla osoba tijekom ivota vidjeti, shvaati
i suoavati se s brojnim ivotnim iskuenjima te
upadanje u odreene, najee samodestruktivne,
igre. Roditelji su ti koji omoguavaju, ali i otea
vaju ili onemoguavaju rast i razvitak autonomije
djeteta (anko, 1999). U skupinu roditelja koji
oteavaju ili onemoguavaju taj rast i razvitak
ubrajaju se sljedei tipovi: a) Prekritiki roditelj
alje tzv. otpisujue direktne i indirektne negativne
poruke ili rjenikom Transakcijske analize ree
no, discounte (Glup si, Nita ne moe dobro
uraditi!); b) Prezatitniki roditelj e isto tako
poslati poruke koje su otpisujue, ali u podtekstu
Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 19 (2011) Br. 2, 1-122
(Daj da to ja napravim umjesto tebe), pa i djeluju
indirektno, ali jednako tako snano i negativno; c)
Nedosljedan roditelj upuuje djetetu o istoj stvari
sad jedan, a onda sasvim drugi stav (Jednu veer
adolescent se mora vratiti kui do 23 sata, a drugu
moe ostati koliko eli); d) Svaalaki roditelj stal
no se i oko svega raspravlja, prepire i pobija svako
djetetovo miljenje. Argumenti mogu biti glasni i
tihi, racionalni i aljivi, ali smjer i posljedice su
im iste; e) Neukljueni roditelj esto fiziki nije
prisutan, a kada to i je ne slua ukuane, ne dijeli s
njima osjeaje, zamisli, brige (Ne smetaj mi, vidi
da radim, itam...); f) Preorganizirani roditelj
stalno barata podacima, obrauje ih, ne pokazuje
esto toplinu i impulzivnost niti kritiko ili njegu
jue roditeljsko ponaanje; g) Prezahtjevni roditelj
neprestano oekuje da mu se ukazuje panja, da se
o njemu vodi rauna, oekuje da ga se razveselja
va, usrei ili oekuje da e biti kritiziran, ali i da
mu se oprosti. Takav roditelj esto natjera svoju
djecu da ona preuzmu roditeljske uloge u kui kako
bi od njih dobio ono to mu treba i tako potpuno
obre uloge.
Ovako viene i klasificirane roditeljske poruke
postaju vaan izvor informacija, a onda i razumije
vanja ponaanja djece i mladih, a osobito potekoa
s kojima se ona susreu tijekom ivota. Na osnovi
njih donosene su vane ivotne odluke pa su i pred
met terapijskog djelovanja u transakcijsko - anali
tikoj praksi, osobito redesizion pravca u emu su
M. M. i R. L. Goulding (2007) posebno ingeniozni.
Ove, uglavnom iskustvene spoznaje, imaju zna
ajnu vrijednost zbog iroke primjene u psihotera
pijskoj praksi transakcionalista te se javio interes
za njihovom znanstvenom provjerom u sklopu
znanstvenog projekta Funkcioniranje i osnaivanje
obitelji u rizinim uvjetima u Republici Hrvatskoj
Josipa Jankovia podranog od Ministarstva znano
sti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske. U tom
kontekstu ispitivala se povezanost ranih roditeljskih
poruka i niza karakteristika djece (samopoimanja,
strukture linosti, ponaanja itd.). Rane roditeljske
poruke istraivane su upitnikom (RRP-1) konstru
iranim na temelju postavki transakcijske analize
(Jankovi, Laklija i Blaeka Kokori, 2008), a koji
je detaljnije opisan u djelu rada pod podnaslovom
Instrumenti.
Cilj jednog segmenta navedenog projekta je
istraivanje autora Jankovi i Avi (2009, prema
Jankovi, Begi i Krito, 2011) i odnosio se na ispi
tivanje povezanosti izmeu percipiranih ranih rodi
teljskih poruka i samopotovanja djece. Istraivanje
je provedeno na uzorku uenika/ca sedmih i osmih
Josip Jankovi, Maja Laklija: Povezanost ranih roditeljskih poruka i neeljenih oblika ponaanja djece osnovnokolske dobi
razreda etiriju osnovnih kola u Osijeku. Rezultati
su pokazali da postoji pozitivna povezanost percipi
ranih majinih i oevih poruka prihvaanja i samo
potovanja djece. Isto tako, utvrena je negativna
povezanost izmeu oevih poruka odbacivanja i
samopotovanja. Nije utvren statistiki znaajan
efekt spola u razini samopotovanja bez obzira na
neke razlike u doivljavanju poruka majki u odnosu
na spol djeteta (djeaci ee percipiraju odbijajue
poruke majki).
Nadalje, u sklopu projekta provedeno je i istra
ivanje autora Jankovi i Poljak (2009, prema
Jankovi, Begi i Krito, 2011) koje je za cilj imalo
ispitati povezanost izmeu ranih roditeljskih poruka
i problema u ponaanju uenika osmih razreda dviju
osnovnih kola u Slavonskom Brodu. Rezultati su
pokazali da postoji znaajna negativna poveza
nost izmeu majinih poruka ljubavi i ponaanja
prkoenja i suprotstavljanja kod djece te osjeaja
nesretnosti i depresivnosti. Utvreno je da su oeve
poruke emocionalnog i fizikog nasilja pozitivno,
a poruke ljubavi i potvrivanja te osnaivanja i
poticanja, negativno povezane sa samodestruk
tivnim ponaanjem i nesretnim raspoloenjem te
depresivnou djece kao i da su poruke osnaivanja
i poticanja negativno povezane jo i s ponaanji
ma prkoenja i suprotstavljanja. Utvrena je via
povezanost oevih poruka emocionalnog i fizikog
kanjavanja s prkoenjem i suprotstavljanjem te
negativna povezanost poruka ljubavi i potvrivanja
s prkoenjem i suprotstavljanjem, osjeajem nesret
nosti i depresije te autodestruktivnim ponaanjem
nego to je to naeno kod poruka majki. Dobivene
nalaze potvruju i rezultati istraivanja u podruju
alkoholizma (Jankovi, 1984) gdje je utvreno da su
oeve poruke znaajan imbenik prijenosa ovisni
kog ponaanja, odnosno stila ivota.
Istraivane, u okviru istog projekta, povezanosti
ranih roditeljskih poruka i problema u ponaanju
uenika osmih razreda osam osnovnih kola u
Zagrebu autora Jankovi i Hernaut (2009, prema
Jankovi, Begi i Krito, 2011), pokazalo je da to
vie majke alju djetetu poruke poticanja, to vie
alju i poruke ljubavi, te da je vea vjerojatnost da e
i otac slati pozitivne poruke (poticanja i ljubavi). Isto
tako, to su vie majine poruke odbacujue, to je
vea vjerojatnost da e i oevi slati istovjetne poru
ke. To ukazuje na pojavu da djeca u ovom uzorku
koja nisu poticana od jednog roditelja, naalost naj
ee nisu dobivala poticaje niti od drugog roditelja,
i obratno. Nadalje, utvrena je znaajna povezanost
majinih i oevih poruka odbacivanja s manifesti
ranjem ugroavajuih ponaanja proma vrnjacima,
31
nepotivanjem pravila te samodestruktivnim pona
anjima rizinim za zdravlje samih ispitanika.
U skladu sa svim navedenim cilj ovoga rad je
dobivanje uvida u doivljaj ispitanika o ranim rodi
teljskim poruka, koje su im tijekom djetinjstva bile
upuivane od majki i oeva, sa svrhom produbljiva
nja razumijevanja etiologije problema u ponaanju i
funkcioniranju te njihove povezanosti s upuivanim
roditeljskim porukama.
2. CILJEVI I HIPOTEZE ISTRAIVANJA
1. Dobiti uvid u razlike u uestalosti manifesti
ranja rizinih ponaanja uenika, obzirom na
njihovu dob i spol.
2. Utvrditi povezanosti izmeu ranih roditelj
skih poruka majki i oeva s uestalosti mani
festiranih rizinih ponaanja i/ili potekoa u
psihikom funkcioniranju ispitanika.
Sukladno teorijskom okviru te ciljevima rada
postavljene su sljedee hipoteze:
H1 - Oekuje se kako e djeaci u usporedbi s
djevojicama, te uenici vie dobi u odnosu
na one nie dobi, uestalije manifestirati
rizina ponaanja.
H2 - Oekuje se postojanje pozitivne povezanosti
izmeu ranih roditeljskih poruka osnaiva
nja i poticanja te ljubavi i potvrivanja od
strane majki i od strane oeva, kao i nega
tivna povezanost istih s porukama optuiva
nja te emocionalnog i fizikog kanjavanja.
H3 - Oekuje se pozitivna povezanost poru
ka optuivanja i emocionalnog i fizikog
kanjavanja te negativna povezanost poru
ka osnaivanja i poticanja kao i ljubavi i
potvrivanja s uestalosti manifestiranih
rizinih ponaanja.
3. METODE ISTRAIVANJA
3.1. Ispitanici
U istraivanju je sudjelovalo ukupno 179 uenika
osnovnih kola s podruja Grada Zagreba. Sudionici
istraivanja su uenici od petog do osmog razreda.
Uzorak je prigodni, a selekcija razreda ukljuenih
u istraivanje vrena je metodom sluajnog odabi
ra. Prosjena dob uenika u uzorku je 12,4 godina
(st.d.= 1,175). Najnia dob sudionika istraivanja je
deset godina, a najvia petnaest godina. Uzorkom
je obuhvaeno 94 djeaka (52.5%) i 84 djevojica
(46,9%), dok se jadan sudionik nije oitovao. Prema
navodima uenika njih 77,1 % (N = 138) dolazi iz
32
dvoroditeljskih obitelji, 16,2% (N = 29) iz obitelji
u kojima su roditelji rastavljeni ili ne ive zajedno,
2,2% (N = 4) ima samo jednog ivueg roditelja,
dok se njih 8 (4,5%) nije oitovalo na ovo pitanje.
Anketiranje je provedeno tijekom prosinca 2009.
godine u razredima uenika, u okviru sata razredni
ka, uz prethodno traenje dozvole Ministarstva zna
nosti, obrazovanja i porta, kole i roditelja, potu
jui etika naela istraivanja. Sudjelovanje uenika
u istraivanju je bilo dobrovoljno i anonimno.
3.2. Instrumenti
U istraivanju je koriten set upitnika koji sadr
ava sljedee dijelove:
Upitnik o opim podacima sudionika istra
ivanja sastavljen za potrebe ovog istraivanja, a
ispituje bitne informacije o sociodemografskim obi
ljejima sudionika istraivanja (spol, dob, razred),
te strukturi njihove obitelji (tj. potpunost obitelji).
U ovom istraivanju koritena je modificirana
verzija Upitnik ponaanja djece osnovnokolske
dobi autora Maroevi i Jankovi (1991), koja se
sastoji od 55 tvrdnji koje opisuju razliita ponaanja
i reakcije djece (Privitak 1). Zadatak ispitanika je
bio kriiem oznaiti koliko esto se tako ponaaju
ili sudjeluju u opisanim dogaajima (1= nikad, 2=
ponekad i 3= stalno). Na osnovi korelacije sume
svih rezultata dobivenih na esticama upitnika sa
svakom esticom u upitniku, izbaene su one esti
ce koje su s ukupnim rezultatom imale nisku korela
ciju (ispod 0,3). Na proienom upitniku izvrena
je faktorizacija Varimax rotacijom. Ekstrahirana su
tri faktora s pripadajuim esticama:
F1. agresivno destruktivno ponaanje sastoji
se od 8 estica: 39, 40, 45, 47, 50, 52, 54 i 55.
Agresivna destruktivna ponaanja su fiziki napad
na nekoga, prijetnja orujem (noem, bokserom i
sl.), opijanje alkoholnim piima, vonja automobila
ili motora bez dozvole, nagovaranje prijatelja da se
ne drue s nekim, provaljivanje u kiosk/trgovinu,
izrazita destruktivnost (razbijanje, ruenje i sl.).
Cronbach = 0,812;
F2. nepotivanje pravila sastoji se od 6 estica:
1, 3, 6, 16, 21 i 22, koje se odnose na sklonost otui
vanju stvari, prianju neistina, nepotivanju pravila,
nedostatku radnih navika, nametljivosti te ometanju
nastave. Cronbach = 0,708;
F3. potekoe u psihikom funkcioniranju
sastoji se od 8 estica:11, 13, 14, 15, 25, 26, 28 i
41, koje redom ukazuju na osjeaj usamljenosti,
prestraenosti, sklonosti depresiji, naglom mije
njanju raspoloenja, nedostatku samopotovanja i
Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 19 (2011) Br. 2, 1-122
samopouzdanja, potekoe u izraavanju prilikom
odgovaranja i slino. Cronbach =0,784.
Na temelju postavki transakcijske analize 2006.
godine konstruiran je Upitnik o ranim roditelj-
skim porukama autora J. Jankovia te je isti evalu
iran od strane Jankovi, Laklija i Blaeka Kokori
(2008) (Privitak 2). Upitnik se sastoji od 31 estice.
Zadatak je ispitanika da uz svaku od ponuenih
tvrdnji zaokrui posebno za majku i posebno za oca
koliko se koja odnosi na njegovu percepciju roditelj
skih poruka. Na skali procjene 0 oznaava nikad,
a 3 uvijek. Faktorskom analizom ekstrahirane su
tri faktora/subskale s pripadajuim esticama:
F1 - Osnaivanje i poticanje - odnosi se na poru
ke roditelja koje dijete upuuju na upornost u radu,
autonomiju te pomaganje drugima (estice: 6, 12,
16, 18, 19, 20, 21, 22). Cronbach = 0,714 za poru
ke majke te Cronbach = 0,761 za poruke oeva.
F2 - Optuivanje te emocionalno i fiziko kanja-
vanje; poruke koje djetetu govore da je neeljeno,
krivo za probleme roditelja, da s njim neto nije u
redu, koje ukazuju na negativna ponaanja i pogre
ke, te nasilje nad djetetom (estice: 7, 8, 10, 11, 17,
24, 25, 26, 27, 28, 29, 30, 31). Cronbach = 0,911
za poruke majke te Cronbach = 0,906 za poruke
oeva.
F3 - Poruke ljubavi i potvrivanja - odnosi se
na poruke obojene toplim emocijama koje poruuju
da je dijete najbolje takvo kakvo je te da je voljeno
(estice: 1, 2, 3, 4, 5, 9, 13, 14, 15, 23). Cronbach
= 0,832 za poruke majke te Cronbach = 0,881 za
poruke oeva.
Cronbach (koeficijenti korelacije) dobiveni na
uzorku uenika, ispitanika ovog istraivanja, ukazu
ju na zadovoljavajue visoku pouzdanost unutarnje
konzistencije mjernog instrumenta.
3.3. Metode obrade podataka
Podaci prikupljeni opisanim mjernim instrumen
tima obraeni su uz pomo programskog paketa
SPSS for Windows 18,0. Kako na pojedine estice
odreeni broj ispitanika nije odgovorio, to je u
kasnijoj analizi doprinijelo iskljuivanju odreenog
broja ispitanika, nedostajue su vrijednosti u tim
varijablama nadomjetene njihovom srednjom vri
jednou. Taj postupak je primijenjen samo u slua
jevima varijabli kod kojih je ukupan broj missing
data iznosio najvie pet. Da bi se dobili odgovori
na istraivake ciljeve koritene su metode deskrip
tivne statistike, za utvrivanje znaajnosti razlika
primijenjen je t-test i ANOVU-a, dok je povezanost
testirana Pearsonovim koeficijentom korelacije.
Josip Jankovi, Maja Laklija: Povezanost ranih roditeljskih poruka i neeljenih oblika ponaanja djece osnovnokolske dobi 33

4. REZULTATI I RASPRAVA vila u funkciji spola s tim da su kod djeaka neto

ee prisutna oba ova oblika ponaanja. Dobivene
Sukladno prvom cilju istraivanja koji se odnosi rezultate moemo tumaiti time da su djeaci u
na utvrivanje razlike u uestalosti manifestiranja odnosu na djevojice u viem riziku od razvoja
rizinih ponaanja uenika u tablicama 1, 2 i 3 pri eksternaliziranih problema u ponaanju (Keenan
kazani su rezultati. i Shaw, 1997; Spieker i sur., 1999) u koja spada
Tablica 1. Uestalost manifestiranja rizinih ponaanja ju istraivana agresivna/destruktivna ponaanja i
kod uenika prema dobivenim faktorima na upitniku po- nepotivanje pravila. Iako bi bilo za oekivati da
naanja djece osnovnokolske dobi e djevojice imati znaajno vii rezultat na faktoru
Rizina ponaanja N Min. Max. M SD potekoa u psihikom funkcioniranju budui su
Agresivna destruktivna
sklonije razvoju internaliziranih problema u pona
179 8,00 20,00 9,24 2,104 anju (Stacks i Goff, 2006), dobiveni rezultati to
ponaanja
Nepotivanje pravila 179 6,00 15,00 8,294 1,934 nisu potvrdili.
Potekoe u psihikom Tablica 3. Razlike u uestalosti manifestiranja ponaanja
179 8,00 24,00 12,424 3,014
funkcioniranju uenika, u funkciji kronoloke dobi
Rizina
Prema iskazima djece podaci u tablici 1 ukazuju ponaanja
spol N M SD t df p
na to da je nepotivanje pravila u prosjeku najmanje
10-11,5 54 8,72 1,14
prisutno kod djece, te da nakon njega slijedi agresivno Agresivna 12- 13,5 84 9,42 2,39
destruktivno ponaanje. Najee manifestirana pona destruktivna 2,492 2 ,086
14 -15,5 40 9,58 2,39
anja djece iz uzorka ulaze u podruje potekoa u psi ponaanja
Total 178 9,24 2,11
hikom funkcioniranju (osjeaj usamljenosti, prestrae
nost, naglo mijenjanje raspoloenja, nedostatak samo 10-11,5 54 7,98 1,98
pouzdanja i sl.). Dobiveni rezultati se mogu dijelom Nepotivanje 12- 13,5 84 8,18 1,81
3,309 2 ,039*
objasniti time da su ispitanici zali u razdoblje puberteta pravila 14 -15,5 40 8,97 2,14
koji uz ostalo karakteriziraju i ove znaajke u ponaanju Total 178 8,30 1,94
i doivljavanju (udina-Obradovi i Obradovi, 2006), 10-11,5 54 12,20 3,14
ali i vanjskim rizinim initeljima u prvom redu odnosa Potekoe u 12- 13,5 84 12,34 2,78
psihikom ,882 2 ,416
u obitelji i odnosa roditelja prema njima. 14 -15,5 40 12,99 3,27
funkcioniranju
Total 178 12,45 3,00
Tablica 2. Razlike u uestalosti manifestiranja ponaanja
ispitanika s obzirom na spol * p<0,05, ** p<0,01
Rizina Rezultati u tablici 3 ukazuju na podatak da su
spol N M SD t df p
ponaanja
znaajne razlike naene samo u pogledu odnosa
Agresivna muko 94 9,76 2,39
varijable dobi i nepotivanja pravila, pri emu s dobi
destruktivna 3,563 176 ,000**
ponaanja ensko 84 8,67 1,56 raste nepotivanje pravila. To je i oekivano budui
muko 94 8,78 2,06
razvojno razdoblje puberteta, izmeu ostalog obilje
Nepotivanje
pravila
3,619 176 ,000** ava i poveanje uestalosti sukoba, buntovnitvo
ensko 84 7,76 1,64
te neuspjenost roditelja u discipliniranju i kontroli
Potekoe u muko 94 12,32 3,01
psihikom -,455 176 ,650
djeteta (udina-Obradovi i Obradovi, 2006; Kerr,
funkcioniranju ensko 84 12,53 3,06 Stattin i Pakalniskiene, 2008). Prva hipoteza (H1) je
potvrena samo djelomino jer se interakcija spola
* p<0,05, ** p<0,01
i dobi uenika nije pokazala znaajnom u svim pro
Iz tablice 2 vidljive su statistiki znaajne razlike matranim aspektima rizinog ponaanja i uestalosti
u pogledu agresivnog ponaanja i nepotivanja pra njihove manifestacije.

Tablica 4. Rezultati dobiveni na subskalama Upitnika o ranim porukama roditelja

Roditelj MAJKE OEVI
Roditeljske poruke N Min Max M SD N Min Max M
Osnaivanje i poticanje 177 13 32 23,69 3,97 178 8 32 23,24 4,51
Optuivanje te emocionalno i fiziko
179 13 45 16,08 5,38 179 13 47 16,17 5,38
kanjavanjezlostavljanje
Poruke ljubavi i potvrivanja 179 18 40 33,04 5,40 179 10 40 31,46 6,63
34 Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 19 (2011) Br. 2, 1-122

Za propitivanje ranih roditeljskih poruka osmi
ljen je set varijabli koji se ne odnosi iskljuivo na
propitivanje konkretnih roditeljskih postupaka ve na
doivljaj djeteta o porukama koje su im slali roditelji
rijeima, svojim ponaanjem i emocionalnom uklju
enou. Rezultati iz tablice 4 pokazuju podjednake
srednje vrijednosti na promatranim subskalama ranih
poruka majki i oeva, s tim da je neto manja prosje
na vrijednost na subskali poruka ljubavi i potvriva
nja od oeva. To se moe povezati s rezultatima nekih
drugih istraivanja (Delale 2001; Lewis i Lamb,
2003; Desjardins, Zelenski i Coplan, 2008; Blaeka
Kokori, Berc i Laklija, 2010, Meunier i sur., 2011)
koja potvruju spolno stereotipni stav da su u rodi
teljskom paru majke te koje u veoj mjeri pruaju
toplinu i prihvaanje, dok se oevi percipiraju manje
emocionalno angairanim i manje ukljuenim u
komunikaciju s djecom u odnosu na majke. Isto tako,
prema Meunier i suradnicima (2011) u roditeljskom
paru za razvojne ishode djeteta, poeljnija je upravo
ta situacija, u kojoj e majka pruati neto vie lju
bavi i emocionalnu toplinu djetetu, a oevi e rodi
teljskim stilom potkrepljivati pozitivna ponaanja,
postavljati zahtjeve i disciplinirati dijete. Nadalje,
uvidom u tablicu 5, vidljivo je da postoje znaajne
interkorelacije izmeu ranih poruka majki i oeva.
Utvreno je da postoje znaajne i pozitivne
korelacije izmeu doivljaja majinih poruka osna
ivanja i poticanja te poruka ljubavi i potvriva
nja (r=0,499, p<0,01), kao i znaajna negativna
povezanost poruka optuivanja te emocionalnog i
fizikog kanjavanja i poruka ljubavi i potvrivanja
(r=-0,295, p<0,01). Na sline rezultate ukazuju i
dobivene korelacije izmeu doivljaja ranih poruka
oeva. to se tie povezanosti izmeu doivljaja
ranih roditeljskih poruka od strane majki i od strane
oeva, utvrena je znaajna pozitivna korelacija
poruka osnaivanja i poticanja (r=0,753, p<0,01) te
ljubavi i potvrivanja (r=0,351, p<0,01). Utvrena
je i znaajna pozitivna korelacija poruka optuiva
nja te emocionalnog i fizikog kanjavanja od strane
majki i od strane oeva (r=0,898, p<0,01), kao i zna
ajna negativna povezanost istih s porukama ljubavi
i potvrivanja (r=-0,319, p<0,01). Znaajna pozitiv
na korelacija izmeu poruka ljubavi i potvrivanja
od strane majki i oeva (r=0,781, p<0,01) te poruka
ljubavi i potvrivanja s porukama osnaivanja i poti
canja (r=0,404, p<0,01), kao i znaajna negativna
povezanost poruka ljubavi s porukama optuivanja
te emocionalnog i fizikog kanjavanja (r=-0,220,
p<0,01). S aspekta rizinih i zatitnih imbenika,
dobiveni rezultati osim to potvruju postavljenu
hipotezu (H2), ukazuju na podatak da djeca koja su
osnaivana i poticana te koja primaju poruke ljubavi
i potvrivanja od strane jednog roditelja, najee
isto primaju i od drugog roditelja, dok djeca koja su
bila zlostavljana od strane jednog, to isto najee
doivljavaju i od strane drugog roditelja.

Tablica 5. Korelacija izmeu ranih roditeljskih poruka majki i oeva.

MAJKE OEVI
1. 2. 3. 4. 5. 6.
MAJKE 1. Osnaivanje i poticanje p ,016 ,499** ,753** ,009 ,351**
Sig. ,831 ,000 ,000 ,904 ,000
N 177 177 177 177 177
2. Optuivanje te emocionalno i fiziko kanjavanje p -,295** -,035 ,898** -,319**
Sig. ,000 ,645 ,000 ,000
N 179 178 179 179
3. Poruke ljubavi i potvrivanja p ,404** -,220** ,781**
Sig. ,000 ,003 ,000
N 178 179 179
OEVI 4. Osnaivanje i poticanje p -,006 ,546**
Sig. ,941 ,000
N 178 178
5. Optuivanje te emocionalno i fiziko kanjavanje p -,292**
Sig. ,000
N 179
6. Poruke ljubavi i potvrivanja p
Sig.
N
* p<0,05, ** p<0,01
Josip Jankovi, Maja Laklija: Povezanost ranih roditeljskih poruka i neeljenih oblika ponaanja djece osnovnokolske dobi 35

Tablica 6. Korelacija izmeu ranih poruka majki i manifestiranih rizinih ponaanja uenika
Poruke majki Agresivna destruktivna Nepotivanje pravila Potekoe u psihikom
ponaanja funkcioniranju
Osnaivanje i poticanje p ,007 ,028 ,163*
Sig. ,926 ,710 ,030
N 177 177 177
Optuivanje te emocionalno i p ,565** ,417** ,256**
fiziko kanjavanje Sig. ,000 ,000 ,001
N 179 179 179
Poruke ljubavi i potvrivanja p -,252** -,228** -,084
Sig. ,001 ,002 ,261
N 179 179 179
* p<0,05, ** p<0,01

Tablica 7. Povezanost izmeu ranih roditeljskih poruka oeva i manifestiranih rizinih ponaanja ispitanika
Poruke majki Agresivna destruktivna Nepotivanje pravila Potekoe u psihikom
ponaanja funkcioniranju
Osnaivanje i poticanje p -,023 ,016 ,118
Sig. ,764 ,829 ,118
N 178 178 178
Optuivanje te emocionalno i p ,627** ,372** ,253**
fiziko kanjavanje Sig. ,000 ,000 ,001
N 179 179 179
Poruke ljubavi i potvrivanja p -,304** -,223** -,194**
Sig. ,000 ,003 ,009
N 179 179 179
* p<0,05, ** p<0,01

Iz gornje tablice (tablica 6) vidljivo je da su Majino optuivanje i emocionalno i fizi

poruke osnaivanja i poticanja koje alju majke
znaajno povezane s potekoama u psihikom
funkcioniranju (r=0,163, p<0,05) to se moe obja
sniti istovremenim previsokim oekivanjima to
onda rezultira i negativnim efektom na djecu koja
takva oekivanja nisu u mogunosti zadovoljiti.
Kako navode Lengua, Honorado i Bush (2007) pod
utjecajem tih esto visokih zahtjeva djeca se mogu
osjeati nedovoljno kompetentnom, neuspjenom te
se povlaiti iz socijalnog okruenja i imati slabije
razvijene socijalne vjetine, a to moe imati utjecaja
na njihovu psihosocijalnu prilagodbu i funkcioni
ranje. Tome u prilog govore i nalazi istraivanja
Meunier i sur. (2011) koji ukazuju na podatak da
je djetetova percepcija ponaanja majke znaajniji
prediktor pojavnosti problema u ponaanju djece
nego percipirano ponaanje oca. Autori dobivene
nalaze objanjavaju time to su djeca osjetljivija
na promjene u percepciji dostupnosti podrke rodi
telja (ponajprije emocionalne) koja je uglavnom
percipirana viom kod majki, nego na promjene u
kontrolirajuem ponaanju roditelja (postavljanje
zahtijeva, discipliniranje i sl.) koje se uglavnom
percipira viim kod oeva.
ko kanjavanje znaajno je povezano s agresiv
nim i destruktivnim ponaanjem (r=0,565, p<0,01),
nepotivanjem pravila (r=0,417, p<0,01) i poteko
ama u psihikom funkcioniranju djece (r=0,256,
p<0,01). Djeca izloena takvom zanemarujuem i
zlostavljajuem ponaanju manifestiraju agresiv
na, neprijateljska ponaanja te su u veem riziku
za poinjenje rizinih, asocijalnih i antisocijalnih
ponaanja (Weiss i Schwarz, 1996). Takve, tako
zvane negativne roditeljske poruke i ponaanja,
koja su optuujua, a nerijetko verbalno i never
balno agresivna, kao i uskraivanje panje, ljubavi
i podrke djetetu posebice od majki, mogu dovesti
do toga da se i dijete tako pone ponaati prema
svojim vrnjacima i okolini te ih svojim ponaanjem
odbija od sebe (Laible i sur., 2004; Meunier i sur.,
2011). Suprotno od toga, kako su pokazali rezultati
istraivanja poruke ljubavi i potvrivanja majke su
u negativnoj korelaciji s agresivnim i destruktivnim
ponaanjima (r=-0,252, p<0,01), te nepotivanjem
pravila (r=-0,228, p<0,01).
Iz gornje tablice (tablica 7) vidljiva je znaajna
povezanost ranih roditeljskih poruka oeva kojima
optuuju, emocionalno i fiziki kanjavaju djecu s
36
agresivnim i destruktivnim ponaanjima (r=0,627,
p<0,01), nepotivanjem pravila (r=0,372, p<0,01)
i potekoama u psihikom funkcioniranju djece
(r=0,253, p<0,01). Isto tako naene su negativne sta
tistiki znaajne povezanosti izmeu oevih poruka
ljubavi i potvrivanja i agresivnih i destruktivnih
ponaanja (r=-0,304, p<0,01), nepotivanja pravila
(r=-0,223, p<0,01) i potekoa u psihikom funkci
oniranju (r=-0,194, p<0,01), to isto tako potvruje
teorijske postavke o putovima donoenja ranih odlu
ka (Berne, 1989; Harris, 1998; Gulding i Gulding,
2007) i njihovim uzrocima. Ideja da pritisci, emo
cionalno i fiziko zlostavljanje dovode do takvih
ranih odluka koje e omoguiti djetetu da preivi,
u doslovnom i psiholokom smislu, budui da ih
takve roditeljske poruke zatvaraju u prostor koji im
ne omoguava zdrav i uspjean rast i razvoj empi
rijski je potvrena. Takvim, agresivnim ponaanjem
prema okolini, vrnjacima i sebi djeca se odupiru
pritiscima ili se usklauju s pritiscima iz okoline,
ponaanjem svojih odraslih uzora (Rubin, Stewart i
Chen, 1995; Laible i sur., 2004; Lengua, Honorado
i Bush, 2007; Meunier i sur., 2011) sve do razine
autodestrukcije i bijega u bolest, bilo konverzivne ili
isto psihike prirode. Dobiveni rezultati su pokazali
kako je trea hipoteza (H3) potvrena veim dije
lom, ali ne u potpunosti jer se nije pokazao statistiki
znaajan negativan doprinos doivljaja ranih poruka
osnaivanja i poticanja oeva i majki u objanje
nju uestalosti manifestacije rizinog ponaanja
(utvrena je jedino znaajna pozitivna povezanost
doivljaja majinih poruka osnaivanja i poticanja s
potekoama u psihikom funkcioniranju).
5. ZAKLJUNA RAZMATRANJA
Kako rezultati istraivanja pokazuju, kod djea
ka su statistiki znaajno ea agresivna ponaanja imbenikom, pri emu je utvreno da je doivljaj
i nepotivanje pravila u odnosu na djevojice, kao
i injenica da s dobi uenika raste i njihova ten
dencija nepotivanju pravila. S aspekta rizinih i
zatitnih imbenika, dobiveni rezultati ukazuju na
podatak da djeca koja su osnaivana i poticana te
koja primaju poruke ljubavi i potvrivanja od strane
jednog roditelja, najee isto primaju i od drugog
roditelja, dok djeca koja su bila zlostavljana od
strane jednog roditelja to isto najee doivljavaju
i od strane drugog roditelja. Rezultati vezani za rane
poruke koje upuuju majke pokazuju da postoji
statistiki znaajna povezanost: poruka osnaivanja
i poticanja s potekoama u psihikom funkcioni
ranju djece; poruka optuivanja te emocionalnog i
fizikog kanjavanja s agresivnim i destruktivnim
ponaanjem, nepotivanjem pravila i potekoama
Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 19 (2011) Br. 2, 1-122
u psihikom funkcioniranju djece, a da su poruke
ljubavi i potvrivanja u negativnoj korelaciji s
agresivnim i destruktivnim ponaanjima te nepo
tivanjem pravila. Utvrena je znaajna negativna
povezanost oevih poruka ljubavi i potvrivanja te
pozitivna povezanost oevih poruka optuivanja te
emocionalnog i fizikog kanjavanja s agresivnim i
destruktivnim ponaanjima, nepotivanjem pravila
te potekoama u psihikom funkcioniranju djeteta.
Uvaavajui postojea metodoloka ogranie
nja (prigodni uzorak, jednostavan model istraiva
nja koji ne ukljuuje mogue medijatorske varija
ble, retrospektivne iskaze ispitanika i sl.) dobiveni
rezultati predstavljaju nastavak slijeda istraivanja
povezanosti ranih roditeljskih poruka s razliitim
obiljejima, problemima u ponaanja i psihikom
funkcioniranju djece te se logiki nastavljaju na
rezultate dosadanjih istraivanja. Nalazi istrai
vanja potkrepljuju vanost i nunost planiranja i
implementiranja preventivnih programa u to rani
joj dobi djeteta, ako ne tijekom pripreme roditelja za
dolazak novog lana obitelji, budui da je zamjetan
trend da manifestacija rizinih ponaanja raste s
dobi djeteta i rodnoj pripadnosti. Pokazalo se da je
percepcija i doivljaj roditeljskih poruka znaajan
prediktor uestalosti manifestiranja rizinih pona
anja, to moemo povezati i s teorijom socijalnog
uenja koja stavlja naglasak na pojedinca i njegovu
percepciju stvarnosti, odnosno na kognitivne varija
ble (doivljaj) koje igraju kljunu ulogu u motiva
ciji i regulaciji ponaanja pojedinca. U tom pogledu
utvreno je da poruke ljubavi i potvrivanja djeluju
kao tzv. zatitni imbenici, a poruke optuivanja
te emocionalnog i fizikog kanjavanja kao rizini
imbenici. Poruke osnaivanja i poticanja, suprotno
oekivanjima, nisu se pokazale znaajnim zatitnim
poruka osnaivanja i poticanja koje alju majke
znaajno povezan s potekoama u psihikom funk
cioniranju djeteta. U tom pogledu u daljnjim istrai
vanja ranih roditeljskih poruka bilo bi interesantno
utvrditi vrstu i intenzitet oekivanja i strategije poti
canja djeteta od strane roditelja koje mogu dovesti
do potekoa u psihikom funkcioniranju djeteta.
Rezultati potkrepljuju i vanost Berneove postavke
o efektima strokea i discounta na rani razvoj djece.
Isto tako oni potvruju i postavke Harrisa (1998),
Haris i Haris (1998) i Gouldingovih (2007) o utje
caju roditeljskih poruka na donoenje ranih odluka
na osnovi kojih dijete, kasnije odrasla osoba, utvr
uje svoju dominantnu ivotnu poziciju i gradi svoj
ivotni skript o kojima ovisi cjelokupni ivotni put
i kvaliteta ivljenja osobe. U tom pogledu, bilo bi
Josip Jankovi, Maja Laklija: Povezanost ranih roditeljskih poruka i neeljenih oblika ponaanja djece osnovnokolske dobi 37

vano u buduim istraivanja osmisliti longitudi
nalno istraivanje koje bi pratilo ispitanika u razli
itim fazama ivota te ukljuivalo u model i ostale
mogue moderirajue varijable (npr. privrenost,
aspiracije, utjecaj vrnjaka i sl.). Nadalje, rezultati
su u skladu s teorijskim postavkama utjecaja rizi
nih, odnosno zatitnih imbenika (Bai i Jankovi,
2000; Shek, 2006; Lengua, Honorado i Bush, 2007;
Desjardins, Zelenski i Coplan, 2008; McWayne i
sur., 2008; Siantz, Coronado i Davydaitis, 2010;
Skreitule-Pikse, Sebre i Lubenko, 2010) i njihova
je vanost osobito velika u kontekstu pripreme za
pozitivno, kompetentno i odgovorno roditeljstvo i s
tim u vezi organizaciju i provedbu mjera prevencije
problema u ponaanju i psiho-socijalnom funkcioni
ranju djece i mladih.
38 Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 19 (2011) Br. 2, 1-122

LITERATURA:
Bai, J., Jankovi, J. (2000): Rizini i zatitni imbenici u razvoju poremeaja u ponaanja djece i mladih. Povjerenstvo Vlade
Republike Hrvatske za prevenciju poremeaja u ponaanju djece i mladih i zatitu djece s poremeajima u ponaanju. Zagreb.
Baumrind, D. (1971): Current patterns of parental authority. Developmental Psychology Monograph. 4 (1). 1-103.
Berne E. (1984): Koju igru igra? Nolit. Beograd.
Berne E.(1989): to kae posle zdravo? Nolit. Beograd.
Blaeka Kokori, S., Berc, G., Laklija, M. (2010): Doivljaj roditeljskog prihvaanja/odbacivanja u kontekstu razliitih
socio-ekonomskih uvjeta odrastanja u primarnoj obitelji. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraivanja. 46 (2). 1-18.
Casas, J. F., Weigel, S. M., Crick, N. R., Ostrov, J. M., Woods, K. E., Jansen Yeh, E. A., Huddleston-Casas, C. A. (2006):
Early parenting and childrens relational and physical aggression in the preschool and home contexts. Journal of
Applied Developmental Psychology. 27. 2092227.
Cicchetti, D., Toth, S. L. (1998): The development of depression in children and adolescents. American Psychologist.
53. 221 -241.
udina-Obradovi, M., Obradovi, J. (2006): Psihologija braka i obitelji. Golden marketing - Tehnika knjiga.Zagreb.
Delale, E. A. (2001): Povezanost percepcije roditeljskog stila odgoja, nekih karakteristika adolescenata i njihove emo
cionalne inteligencije. Magistarski rad, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Odsjek za psihologiju. Zagreb.
Desjardins, J., Zelenski, J. M., Coplan, R. J. (2008): An investigation of maternal personality, parenting styles and su
bjective well-being. Personality and Individual Differences. 44. 587-597.
Gartstein, M. A., Fagot, B. (2003): Parental depression, parenting and family adjustment, and child effortful control: Expla
ining externalizing behaviors for preschool children. Journal of Applied Developmental Psychology. 24. 143177.
Goulding, M. M. i Goulding, R. L. (2007): Promeniti ivot. Psihopolis institute. Novi Sad.
Harris, T.A. (1998): Ja sam ok ti si ok. VBZ d.o.o. Zagreb.
Harris, A. B. i Harris, T. A. (1998): Ostati OK, V.B.Z.d.o.o. Zagreb.
Jankovi, J. (1984): Evaluacija uspjenosti lijeenja na Odjelu za alkoholizam
Neuropsihijatrijske bolnice Dr. Ivan Barbot u Popovai. Magistarski rad. Zagreb: Stomatoloki fakultet Sveuilita
u Zagrebu. Zagreb.
Jankovi, J. (1989): Interakcijsko komunikativni pristup u socijalnom radu s porodicom alkoholiara. Doktorska diser
tacija, Fakultet politikih nauka Veljko Vlahovi. Sarajevo.
Jankovi, J. (1995): Potekoe prognane djece u vlastitom vienju i vienju majki. Ljetopis Studijskog centra socijalnog
rada. 2. 7-12.
Jankovi, J. (2004): Savjetovanje u psihosocijalnom radu. Etcetera. Zagreb.
Jankovi, J., Begi, A., Krito,I. (2011): Znaaj i uloga ranih roditeljskih poruka u razvoju djece. U: Vanti-Tanji, M.
(ur.), Unapreenje kvalitete ivota djece i mladih. Tuzla. 45-60.
Jankovi, J. Krito, I., Begi, A. (2011): Potekoe u koritenju procjena majki o stanju i ponaanju djece. U: Vanti-
Tanji, M. (ur.) Unapreenje kvalitete ivota djece i mladih. Tuzla. 187-204.
Jankovi J., Laklija M., Blaeka Kokori S. (2008): Kvaliteta ranih roditeljskih poruka i dobrobit djeteta. U: Tatjana
Katki Stani (ur.), Socijalni rad u promicanju ljudskih prava - III. Konferencija socijalnih radnika Republike Hr
vatske. Zagreb. 69-69.
Jankovi, J., Ljubotina, D. (1996): Majke kao procjenjivai ponaanja svoje djece. Ljetopis socijalnog rada. 3. 21-28.
Keenan, K., Shaw, D. (1997): Developmental and social influences on young girls early problem behavior. Psycholo
gical Bulletin. 121. 95-113.
Kerr, M., Stattin, H., Pakalniskiene, V. (2008): Parents react to adolescent problem behaviors by worrying more and
monitoring less. U: Kerr, M., Stattin, H., Engels, R.C.M.E. (ur.) What can parents do? New insights into the role of
parents in adolescent problem behaviors. Wiley. London. 91112.
Kurdek, L. A. (2003): Correlates of parents perception of behavioral problems in their young children. Journal of Appli
ed Developmental Psychology. 24 (4). 457-473.
Laible, D., Carlo, G., Torquati, J., Ontai, L. (2004): Childrens perceptions of family relationships as assessed in a doll story
completion task: Links to parenting, social competence, and externalizing behaviors. Social Development. 13. 551569.
Josip Jankovi, Maja Laklija: Povezanost ranih roditeljskih poruka i neeljenih oblika ponaanja djece osnovnokolske dobi 39

Lengua, L. J., Honorado, E., Bush, N. (2007): Cumulative risk and parenting as predictors of effortful control and social
competence in preschool children. Journal of Applied Developmental Psychology. 28. 40-55.
Lewis, C. C., Lamb, M. E. (2003): Fathers in uences on childrens develo pment: The evidence from two-parent fami
lies. European Journal of Psychology of Education. 18. 211-228.
Maccoby, E. E., Martin, J. A. (1983): Socialization in the context of the family: parent-child interaction. U: Mussen, P.,
Hetherington E.M. (ur.), Handbook of Child Psychology. Wiley. New York. 4. 1-101.
Maroevi S., Jankovi J. (1991): Procjene oblika ponaanja djece predkolske dobi u vrtiu i obiteljskoj sredini. Primje
njena psihologija. 12 (1-2). 27-33.
McWayne, C. M., Owsianik, M., Green, L. E., Fantuzzo, J. W. (2008): Parenting behaviors and preschool childrens so
cial and emotional skills: A question of the consequential validity of traditional parenting constructs for low-income
African Americans. Early Childhood Research Quarterly. 23 (2). 173-192.
Meunier, J.C., Roskam, I., Stievenart, M., van de Moortele, G., Browne, D.T., Kumar, A. (2011): Externalizing behavior
trajectories: The role of parenting, sibling relationships and child personality. Journal of Applied Developmental
Psychology. 32 (1). 20-33.
Nelson, D. A., Crick, N. R. (2002): Parental psychological control: Implications for childhood physical and relational
aggression. U: Barber, B. (ur.), Intrusive parenting: How psychological control affects children and adolescents.
American Psychological Association (APA) Books.Washington. 161189.
Rohner, R. P., Britner P. A. (2002): Worldwide Mental Health Correlates of Parental Acceptance-Rejection: Review of
Cross-Cultural and Intracultural Evidence. Cross-Cultural Research. 36 (1). 16-47.
Rohner, R. P., Khaleque, A., Cournoyer, D. E. (2003): Cross-national perspectives on parental acceptance-rejection
theory. Marriage and Family Review. 35. 85-105.
Rohner, R. P., Khaleque, A., Cournoyer, D. E. (2005): Parental acceptance rejection theory, methods, evidence, and
implications. Ethos. 33. 299-334.
Rubin, K. H., Stewart, S. L., Chen, X. (1995): Parents of aggressive and withdrawn children. U: Bornstein, M. H. (ur.)
Handbook of parenting: Children and parenting. Erlbaum. Mahwah, NJ. 1. 225284.
Shek, D. T. L. (2006): Perceived parent-child relational qualities and parental behavioral and psychological control in
Chinese adolescents in Hong Kong. Adolescence. 41. 563-581.
Siantz M.L, Coronado N, Dovydaitis T. (2010): Maternal Predictors of Behavioural Problems Among Mexican Migrant
Farm-worker. Children Journal of Family Nursing. 16 (3). 322 343.
Skreitule-Pikse I, Sebre S, Lubenko J. (2010): Child behavior and mother-child emotional availability in response to
parent training program: moderators of outcome. Procedia Social and Behavioral Sciences. 5. 1418-1424.
Spieker S, Larson N, Lewis S, Keller T, Gilchrist L. (1999): Developmental trajectories of disruptive behavior problems
in preschool children of adolescent mothers. Child Development. 70. 443458.
Stacks A, Goff J. (2006): Family correlates of internalizing and externalizing behavior among boys and girls enrolled in
head start. Early Child Development and Care. 176. 6785.
Zelenski, J. M., Larsen, R. J. (2002): Predicting the future: How affect-related personality traits influence likelihood
judgments of future events. Persomality and Social Psychology Bulletin. 28 (7). 1000-1010.
anko N. (1999): Osnove transakcijske analize. Alinea. Zagreb.
Weiss, L. H., Schwarz, J. C. (1996): The relationship between parenting types and older adolescents personality, acade
mic achievement, adjustment, and substance use. Child Development. 67 (5). 21012114.
40 Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 19 (2011) Br. 2, 1-122

CORRELATION BETWEEN EARLY PARENTAL

MESSAGES AND TYPES OF UNDESIRABLE BEHAVIOUR
IN PRIMARY SCHOOL CHILDREN

SUMMARY
Authors intention was to get an insight into the experience of children related to the parents behavior to them, and determine the cor-
relation between experience of early parental messages and childs manifest behaviors in a social setting. This paper also discusses
the concept of early parental messages which was in theory and practice introduced by the creator of transactional analysis E. Berne
and has been further developed and researched by J. Jankovi and associates. The results of the survey conducted on a sample of 179
pupils, showed that boys more often than girls present aggressive behavior and disregard of the rules. That with increasing age of
the pupils increases their tendency toward disregard of the rules. The results indicate that the mothers messages of empowering and
encouraging was associated with difficulties in psychological functioning of children; messages of accusations and emotional and
physical punishment with aggressive and destructive behavior, disregard of the rules and difficulties in psychological functioning of
children, while the messages of love and affirmation is negative correlated with aggressive and destructive behavior and disregard of
the rules. Furthermore, it was determined that there is a positive correlation between the fathers messages of accusation, emotional
and physical punishment of children and a negative correlation between his message of love and affirmation with an aggressive and
destructive behavior, disregard of the rules and difficulties in psychological functioning of children. The results indicate the impor-
tance of developing programs and training for developing and improving parenting skills and encourage a positive and competent
parenting.

Key words: children, early parental messages, behavioral patterns

Josip Jankovi, Maja Laklija: Povezanost ranih roditeljskih poruka i neeljenih oblika ponaanja djece osnovnokolske dobi 41

Privitak 1
Upitnik ponaanja djece osnovnokolske dobi
Poznato je da svatko barem jednom u ivotu prekri neko pravilo ponaanja ili propis. Neki od nas kre ih
ee, drugi rjee. Mi elimo dobiti sliku onoga to danas rade mladi, kako se ponaaju. Molimo te da ispuni
ovaj upitnik iskreno i bez straha da e za tvoje odgovore bilo tko saznati. Tonih i netonih odgovora nema,
ali te molimo da na sva pitanja odgovori paljivo. Tvoj zadatak je da paljivo proita opis pojedinih pona
anja. U odgovarajui stupac stavljanjem oznake X oznai koliko esto si se ponaao/la na odreeni nain.

Upii uestalost prisutnosti pojedinih dolje navedenih situacija, ponaanja, dogaanja

r.br. Ponaanja stalno ponekad nikad
1. Dogaa mi se da ometam nastavu
2. Uspjeh mi je slab u odnosu na moje sposobnosti
3. Drugi kau da je moje ponaanje nametljivo a ponekad i nedolino
4. Dogaa mi se da ne pratim nastavu
5. Kau da sam agresivan/na prema drugoj djeci
6. Neki kau da mi nedostaje radnih navika
7. Neki govore da sam standardni ponavlja/ica
8. Kasnim i/ili neopravdano izostajem
9. Kau da mi nedostaje higijenskih navika
10. esto sam umoran/a, pospan/a, iscrpljen/a
11. Dogaa mi se da se teko izraavam, da budem zakoen/na
12. Teko se koncentriram
13. Dogaa mi se da pri odgovaranju mucam, znojim se, drhem, miii bivaju napeti...
14. Manjka mi samopouzdanja
15. Mislim da mi nedostaje samopotovanja
16. Kau da ne potujem pravila ponaanja
17. Teko mi je komunicirati s autoritetima
18. Znaju rei da omalovaavam vrnjake/inje
19. Ponekad sam ljut/a ili agresivan/na prema sebi
20. Znam neke klince prisiljavati da ine nepodoptine
21. Neki kau da sam sklon/a prianju neistina
22. Neki kau da sam sklon/a otuivanju stvari
23. Znam piti, puiti, snifati
24 Znam se totalno izdrogirati
25. Naglo mijenjam raspoloenje /iz veselja u ljutnju....
26. Sklon/a sam depresiji, plau
27. Znam se namjerno ozljeivati: npr. rezati si kou, bosti, udarati u neto tvrdo, paliti si
kou i sl.
28. Znam se osjeati prestraeno
29. Imam trzanje usta, vrata, ramena, mirkam
30. Grizem nokte, zanoktice, usne...
31. Imam glavobolje, trbuhobolje..
32. Teko izgovaram neke glasove ili rijei
33. Znaju rei da sam predebeo/la
34. Neki se ude koliko sam mrav/a
35. Kau da sam preiv/a, hiperaktivan/a
36. Lako se povodim za drugima
37. Kau da nerealno procjenjujem sebe i druge
38. Govore da sam u loem drutvu
39. Izrazito sam destruktivan/a (razbijam, ruim... )
42 Kriminologija i socijalna integracija. Vol. 19 (2011) Br. 2, 1-122

40. Znam udariti, istui one koji me povrijede

41. esto sam usamljen/a
42. Znam se potajno osvetiti onima koji me povrijede
43. Znam psovati drugima, kleti, govoriti rune rijei
44. Znam ispriati i neistine o onima koji me povrijede
45. Provalio/la sam u kiosk, trgovinu sam/a ili s drugima
46. Prodavao/la sam drogu drugim klincima
47. Nagovarao/la sam prijatelje da se ne drue s nekim
48. Sam/a ili s drugima sam gaao/la, muio/la ivotinje
49. Znam se umjeati u tuu i slino...na ili nakon utakmice
50. Vozio sam motor ili auto bez znanja roditelja
51. Nekad ostanem vani due nego to mi je doputeno
52. Opio/la sam se nekim alkoholnim piem
53. Snifao/la (udisao/la ljepilo).
54. Prijetio/la sam nekome orujem ( noem, bokserom...)
55. Napao/la sam nekoga sam ili sa kvadrom i pretukao/la ga
Josip Jankovi, Maja Laklija: Povezanost ranih roditeljskih poruka i neeljenih oblika ponaanja djece osnovnokolske dobi 43

Privitak 2.
Skala Ranih roditeljskih poruka
Tijekom djetinjstva roditelji su Ti slali razliite poruke rijeima i ponaanjem. Prisjeti se, molimo Te,
kako esto su Ti slali sljedee poruke i kriiem u odgovarajuem kvadratiu to oznai za majku (lijevo) i
oca (desno) tako da 0 znai nikada, 1 ponekad, 2 esto, a 3 uvijek !
MAJKA TVRDNJE OTAC
0 1 2 3 0 1 2 3
Govorili su mi da me vole.
Grljenjem, ljubljenjem, milovanjem davali su mi do znanja da me vole.
Govorili su da dobro radim ono ega se prihvatim.
Ponaanjem, mimikom, pokazivali su zadovoljstvo onim to inim.
Govorili su mi da imaju povjerenja u mene.
Bez ustezanja ili rezerve davali su mi obavljati i vrlo sloene zadatke.
Govorili su da sam ja kriv za njihove probleme.
Svojim ponaanjem su pokazivali da sam ja kriv za njihove probleme.
Govorili su mi koliko im je vano da sam njihovo dijete.
Svojom brigom i panjom pokazivali su koliko sam im vaan/na.
Govorili su mi kako samnom neto nije u redu.
Svojim ponaanjem prema meni pokazivali su da samnom neto ne valja.
Govorili su mi da se prvenstveno oslanjam na sebe.
Dozvoljavali su da samostalno naem izlaze iz razliitih situacija.
Govorili su mi da sam najbolji/a upravo ovakav/kva kakav/kva jesam.
Pokazivali su ponaanjem kako su zadovoljni samnom.
Govorili su mi da ako elim uvijek mogu u svemu napredovati.
Davali su mi priliku da obavljam sve sloenije poslove.
Drali su mi predavanja koja mi samo idu na ivce.
Odgurivali i udarali su me gdje stignu zbog sitnica ili posve bez razloga.
Govorili su mi da treba biti zdrav i ne dopustiti da nas bolest savlada.
Svojim su mi primjerom pokazivali kako se ne treba prepustiti bolesti.
Govorili su mi da treba biti jak u svim situacijama.
Uvijek su imali dovoljno snage suoiti se sa svim potekoama.
Govorili su mi da budem uporan/na.
Svojom upornou pokazivali su kako se nosi s potekoama.
Govorili su mi kako treba vrijedno raditi.
Vrijedno radei pokazivali su mi kako je rad vaan u ivotu ovjeka.
Govorili su mi kako si ne treba postavljati previsoke ciljeve.
Bili su svjesni svojih mogunosti i nisu se uputali u ono to ne mogu.
Govorili su mi da treba pomagati drugima u onome u emu se moe.
Pomagali su drugima u svemu u emu su mogli.
Govorili su mi da ovjek treba nai vremena i za sebe.
Uz sve poslove znali su nai vremena i za sebe.
Govorili su mi da sam im teret.
Ponaanjem, mimikom, grimasama pokazivali su mi kako sam im teret.
Bez kraja i konca govorili su o mojim grekama.
Za greke su me pljuskali ili na neki drugi nain fiziki maltretirali.
Istovremeno su me rijeima i/ili ponaanjem hvalili i kudili-odbacivali.
Govorili su runo o meni predamnom i/ili pred drugima.
Govorili su da samnom nemaju to razgovarati.
Nisu me uope primjeivali
Govorili su mi da nastojim imati mjere u svemu.
U svemu su bili umjereni.