(Hamdija Kreevljakovi)

Hanska zgrada
Iz raznih putopisa 16. i 17. st., kao i iz iskustva, znamo da je bilo razliitih hanskih zgrada.
Najprostija hanska zgrada bila je slina velikoj staji. To je prizemna zgrada sa osnovicom
pravougaonika, zidovi su joj 2 do 2,5 m visoki, graeni od brvana, kamena, kamena i erpia
sa krovom na etiri vode prekrivenim imlom. Vrata su obino u sredini jedne od dviju duih
stranica i tako velika da kroz njega moe proi komotno konj sa tovarom. Stropa nema.
Unutra su jedno, dva ili vie ognjita, gdje se vatra loi zimi da se putnik ugrije. Osim toga
nalazila se i po koja klupa na kojoj je putnik spavao. Iz ovoga se jasno vidi da je ovakav han
isto to i monoclena kua. Takvih hanova bilo je jo i u 18. i 19. st.
Bilo je istih takvih zgrada samo s tom razlikom to je do vrata bila jedna manja ili vea soba u
kojoj je sjedio handija ili noivali bogati putnici. U toj sobi je bilo sigurno, od 17. st, jedno
ognjite ili odak za peenje kafe, jer se kafa poela pei i piti u Bosni i Hercegovini jo od
kraja 16. st. sigurno se zna da je u Sarajevu postojala kafana jo 1592. godine. Posebnu vrstu
ine hanovi sa sobom na katu. Osim nje mogle su biti i sobe u prizemlju. U ovakvim
hanovima se odvaja ovjek od svoje itotinje( konja). U tim hanovima nema vie ognjita u
prizemlju , prizemlje slui kao podrum. Pred hanovima koji su se nalazili uz puteve nalazila
se esto ispred sofa ili hladnjak, gdje su se prolaznici ljeti odmarali. Hanovi uz puteve nemaju
dvorita. U varoima jedan dio hanskih dvorita je natkriven. To se zove suldurma. Kafana je
mogla biti i u prizemlju. Posve su drugaije izgledali veliki trgovaki hanovi u nekim naim
mjestima, naroito u Sarajevu. Godine 1878. godine bilo je u samom Sarajevu 50 to veih,
to manjih hanova, a iz jednog popisa, sastavljenog te godine vidimo da je u njih moglo stati
2640 ljudi i 1262 konja. Od njih bijahu najpoznatiji: Kolobara, vlasnitvo vakufa osnivaa
grada gazi Isabega ( 1492. god.), Talihan, vlasnitvo vakufa Gazi Husrevbega ( 1521.-1541.
god.), Novi han ili ulov i drugi novi han ili Moria han, takoer vlasnitvo istog vakufa. Ova
dva zadnja nastala su u 17. st. U velikom poaru 1879. godine propao je Talihan i ulov han,
ista sudbina zadesila je i Kolobaru 1937. god.
Moria han smjeten je u Saraima. Graen je na kat. Kolobara je bila potpuno slina Moria
hanu i po veliini i arhitekturi. Na Moria hanu, je pored glavnog ulaza iz Saraa, bio jo
jedan iz ulhana, a na Kolobari su bila troja vrata, iz Bazerana (glavna), iz Kazaza i
Mehmedbegova bezistana (sporedna). ulov han stajao je ondje gdje je danas zgrada
Filozofskog fakulteta. I ova je bio veliki trgovaki han. Od svih graevina ove vrste
najmonumentalnija je u Bosni i Hercegovini bio karavansaraj Gazi Husrevbega poznat kao
Talihan. Taj je han stajao ondje gdje je danas baa hotela Evropa. U Banjaluci i Foi bila
su jo dva hana sagraena od kamena, presvedena kupolama i prekrivena olovom.
Osnivai hanova izdavanje hanova pod kiriju
Hanove i karavansaraje grade veliki dostojanstvenici i drugi bogati sandakbezi (Isabeg
Ishakovi, Skender-paa, Husrevbeg, Kora Mustafabeg Solakovi, sofi Mehmed-paa,
Turalibeg, Sinanbeg, Selim-paa), beglerbezi (Ferhat-paa Sokolovi, Sijavu-paa, Ibrahim-
han, i Musa-paa), veliki veziri (Rustem-paa i Mehmed-paa Sokolovi). Gotovo svi oni su
bili rodom sa naih prostora a ivjeli su i djelovali do druge polovine 17. st. I nekoliko
bosanskih vezira iz 18. st. sagradilo je nekoliko hanova.
Hanovi i karavansaraji bili su dobrotvorne institucije, uvakufljene jedino u tu svrhu da putnik
u njima nae za sebe i za svoj karavan jeftin ili besplatan konak. Vakufi nisu odravali hanove
u svojoj reiji , nego su ih izdavali pod zakup. Kirije nisu nikada bile velike, a meu
zakupnicima hanova ili handijama skoro nikada nema bogatih ljudi ni hadija. Handija je
radio i zaraivao samo toliko da je mogao plaati kiriju i izdravati porodicu, a vakufi su
prvom redu tom kirijom odravali zgradu hana. Bilo je trgovaca, obrtnika i drugih koji su
gradili hanove i izdavali ih pod kiriju. Po putevima neke manje hanove podigoe i seljaci koji
su imali svoju vlastitu zemlju. Oni su drali han u vlastitoj reiji.
Han i karavansaraj
Samo je donekle tano da su han i karavansaraj sinonimi za prenoita putnika. Razlika je u
tome to je putnik u hanu plaao konak i zimi ogrev, dok je konak u karavansaraju bio
besplatan, a za hranu i ogrev brinuo se sam putnik. Osim toga u hanu je bilo bar neto
namjetaja, a karavansaraj je bio bez njega. To se jasno vidi iz dnevnika i putopisa stranih
putnika i putopisaca koji su putovali naim krajevima u 16. i 17. st, kao i nekih zakladnica iz
istog vremena.
Velike hanove i karavansaraje su podizali bogati ljudi, i to hanove koristnonosne objekte od
ijih e se prihoda izdravati njihove zadubine, a karavansaraje kao zadubine koje e se
uzdravati prihodima od drugih uvakufljenih objekata. Prema tome han je teevno preduzee
a karavansaraj je humanitarna ustanova.
Vrste hanova
1) Hanovi uz puteve sluili putnicima za krai odmor ili konak. Oni se u njima nisu nikada
dulje zadravali od jedne noi, osim zimi kada bi pao velik snijeg, ili kad bi se na putu
pojavila kakva hajduija.
2)Trgovaki hanovi nalazili se po veim trgovakim mjestima. Trgovci se u njima obino
zadrzavali po vie dana, sedmica pa i po koji mjesec, kupujui ili prodavajui robu. Neki su
trgovci bez porodice stalno boravili u hanu. Ovakvi hanovi bili su u Sarajevu, Banjoj Luci,
Mostaru, Kreevu i Vareu.
3)Sezonski hanovi ovako su nazivani hanovi na Ilidi pokraj Sarajeva i u Kiseljaku, u koje
su dolazili ljudi da se lijee ili da teferie.
Osoblje hana
Svaki je han imao handiju i bar jednoga slugu. U velikim hanovima je bilo osim handije jo:
kahvedija, odadija, podrumdija i jo po koji sluga. Handija je zakupnik hana i vlasnik
namjetaja u hanu. Uzima han pod najam. On namjeta, plaa i oputeno osoblje hana. On je
ponajee i blagajnik hana. U kafani hana zna se njegovo mjesto. Kafedija je pekao kafu i
pripaljivao ibuke. Najranije poetkom 17. st. poela se po hanovima piti kafa. Na kafu u han
dolazili su gotovo redovno i pripadnici lokalne zajednice. U manjim hanovima kafedija je
bio i kafedija. Odadija je bio ono to su danas u hotelima sobarice. On je loio pei po
sobama, brinuo se o rasvjeti hodnika i soba. Njegova briga je bila i nai enu koja e oprati
posteljinu i rublje gostiju. Podrumdija se prinuo o konjima i njihovoj prehrani. istio je
dvorite, otvarao i zatvarao kapiju, mjerio je ito i sijeno. Sluge su obavljale razne poslove
handije i gostiju izvan hana. Kada bi putnik doao u han, doekao bi ga neko od posluge, a
pred odlinije goste izlazio bi i sam handija.
Inventar
Hanovi su bili odreda siromani inventarom. Neto prostirke, sua za vodu, pribora za kafu i
rasvjetu i ponegdje neto nolblantnog alata (za potkivanje konja gostiju) i to je bilo sve.
Imareta i musafirhane (zavije)
Musarfihanom se zvae zgrada u kojoj je svaki, naroito siromani putnik, mogao dobiti
besplatan konak za sebe i svoga konja, obino na tri dana, a imaret je kuhinja u kojoj se
spremala hrana za siromane, ake i slubenike neke zadubine kao i za siromane putnike.
Hanovi u Sarajevu krajem 16. st. broj hanova je bivao sve vei kao i po ostaloj Bosni i
Hercegovini. Godine 1659. bila su tu 23 hana i tri karavansaraja, a 1878. god. 50. Gotovo svi
ti hanovi bili su sagraeni u samoj ariji. Iz poznatih izvora zna se samo za desetak hanova
koji su u poarima propali i nestali prije 1852. godine
Hanovi koji su propali prije 1878. god: Skender-pain karavansaraj, Beirev han, Imaretski
han, Cicin han, Muzaferijin han, Abdagia han, Jabuarev han, Janaev han, Pehlivanov han,
Han ejh Ferah vakufa na abdesthani.